362

Narodna umjetnost XVII

de svjedoci podatak jz uvoda dabroj publiciranih istocnoslavenskihpripovijedaka - a u katalog su uk-ljucene upravo one, bez rukopisnihtekstova - i7,nosi oko deset tisuca.

Sadrzaji pojedinih tip ova formu-lirani su u ovom katalogu na teme-lju formulacija Andrejeva, Propp ai Aarne-Thompsona, s naglaskomna osobitostima istocnoslavenskihpripov,ijedaka. Tipovi i dodatni pod-tipovi, kojih nema u Aarne-Thom-psona, vidljivo su obiljezeni crtica-rna i zvjezdicama; imaju i uputu naadekvatne sizee u katalozima An-drejeva ,i Krzyzanowskoga (kada imse brojevi ne podudaraju).

Knjizi su dodani ovi pr<ilozi: !con-taminacije sizea i motiva koje sutradicionalne u istocnoslavensk,impripovij etkama; konkordancij ska ta-bela brojeva u katalozima Aarne--Thompsona i Andrejeva; biblio-grafski pregled studija 0 istocnosla-venskim pripov,ijetkama; popis ka-taloga i kataloske grade 0 sizeimapripovijedaka i srodnih pripovjeda-ckih zanrova (medunarodna litera-tura); geografski pregled varijanatanavedenih u katalogu.

Katalog obuhvaea J gradu iznekih etnicki nedefiniranih zbirki smjesovitih i granicnih podrucja. Je-su Ii postupci bm u tom pogleduuvijek ispravni, procijenit ee struc-njaci koji tu gr,adu bolje poznaju.

Na kraju jedna zamjerka i jednazelj a: Aarne-Thompsonov katalogtipova pripovijedaka dosljedno secitira kao Thompsonov, sto oinj,e-nicno nije tocno, ne slaze se s me-dunarodnom praksom, a uz to i zbu-njuje jer Thompsonu samome pri-pada drugi katalog: !catalog motiva.Treba pozeljeti da se ovaj katalogprevede i na koji od zapadnihjezika. U predgovoru su s raz-logom primijeeeni prapusti i nedo-sljednosti A,arne-Thompsonova ka-taloga u predocavanju slavenskihpripovijedaka. Prijevod bi umnogo-me pridondo ispravlj,anju takvih pro-pusta.

Maja Boskovie-Stulli

Enzyklopadie des Marchens, Handwor-terbuch zur historischen und vergleichen-den Erziihlforschung, hrsg. von KurtRanke zusammen mit Hermann Bausin-ger, Wolfgang Bruckner, Max Luthi,Lutz Rohrich und Rudolf Schenda, BandIjLieferungen 1-5, Band 2!Lieferungen1-5, Verlag Walter de Gruyter, Berlin-New York 1975-1979.

Pred nama su prvi rezultati jed-nog zamasnog i znacajnog posla kojiu organiziranom obliku traje vee se-dam godina, a ipak ni izdaleka nijezavrSen, Radi se 0 dva cjelovita sve-ska Enciklopedije pripovijetke, pri-rucnika za historijsko i poredbenoistrazivanje pripovjedalastva, Premasadasnjoj zamisIi prirucnik bi u cje-lini trebao brojati dvanaest sveza-ka sa po pet »dostava«, pri cemubi svaki svezak imao oko 700 stra-nica. Planirano je objavljivanje potri »dostave« godisnje, kojima bise s vremena na vrijeme pridruzi-vale obnove ,i dopune prethodnihsvezaka. Od tih posebnih izdanjasastavit ee se na kraju trinaestisvezak. 0 opsegu posla dovoljnosvjedoc.i podatak da Enciklopedijapredstavlja rezultate jednoipostolje-tnog istrazivanja i okuplja oko 3600suradnika izmedu strucnjaka cije-loga svijeta. Kako v,ele izdavaci iurednici, »pripovjeda1astvo se danasmoze istraZivati sarno interdiscipli-narno i u svjetskim relacijama«.To ih je uostalom nagnalo da odu-stanu od nadovezivanja na proslepokusaje i da cijeli posao poduzmuiz pocetka,

Vee je iz podnaslov,a vidljivo dase koncepcija zasniva na historij-skom i poredbenom pristupu naro-dnoj pripovij.etki. Narodna se pri-povijetka poima sirako, u tradicijikoju su utemeljila braea Grimm ikoja je zatim preuzeta i u Aarne--Thompsonov katalog. »Jedan od bi-tnih ciljeva EM«, piSu urednici uproslovu, »jest da se usporede stanjausmeno i pisano predavanog pri-povjedalastva iz razlicitihetnickihpodrucja te da se pokaze njihovahistorijska. socijalna, psjhicka i re-ligijska pozadina. Osim toga trebada se slijede putovi posredovanja

363

Prikazi i kritike

grade i motiva s pomocu pisanih iz-vora kao sto su knjige egzempla,propovij.edi i historija, narodne knji-ge, te da se time pojasne uzajamniodnosi medu knjizevnosti i naro-dnom tradioijom koji postoje odpamtivijeka. U teorijskom prostorupita se 0 funkcijama i zakonitosti-rna vrsta, 0 njihovim saddajnim ioblikovnim kvalitetama, 0 socijalnimtemeljima njihovih iskaza« (VI),P!1ema tome, EM saddi priloge ovihvrsta:

- prikaze teorija i metoda, zan-rovskih pitanja, problema stilai strukture;monografije 0 vaznoj pripo-vjedackoj gradi, tipovima imotivima;

- studije 0 biologiji pripovje-dalastva;

- biografije istrazivaca, skup-ljaca, pripovjedaca i autoraznacajnih izvornih djela;

- ispdtivanja izvora;- analize za povijest grade re-

levantnih djela svjetske knji-zevnosti;

- izvjestaje regionalnih istrazi-vanja.

Premda prirucnik ovog tip a za-htijeva kratkoeu i sazetost priloga,slozeni i cesto nerijeseni problemine pojednostavnjuju se i ne zagla-duju, vee se, makar natuknicama iIipopisom referencija na suprotstav-ljena miSljenja, otvaraju daljoj dis-kusiji. I letimi6an ee pogled naclanke dostajati da se utvrdi trudoko razumljivosti i pristupacnosti.

ad pukih pohvala iIi pokuda jed-na koncepcija, ukoliko to doista jest,ne dobiva mnogo. Moze se cijenitinjezina provedba, a kad je 0 priru-cniku rijec, njezina djelotvornost,odnosno upotrebna vrij ednost. Ali,r,azmisljanje 0 Enciklopediji pripo-vijetke ne bi valjalo zaustaviti natome. Sarno nastojanje oko pomire-nja specijaliZlacije s jedne i eklektic-nosti s druge strane pokazuje sesimptomaticnim. Ono uvjetuie po-vratak historijskom i poredbenompristupu - u sintezi jedne paradi-gme koja se konstituirala upravo

kritikom tih pristupa. U dimenzijiu kojoj odluka za takvu vrstu sin-teze nije proizvoljna vee zakono-mjerna i sarna bi sinteza morala bitiupueena na nove teskoce. a nekimaod tih teskoea bilo je rij.eci - a toje tek na izgled paradoksalno - udjelima folklor~sta i metodologa izdvadesetih i tridesetih godina nasegstoljeea.

Vladimir Biti

Lutz Rohrich, Sage und Marchen. Erzahl-forsehung heute, Verlag Herder KG Frei-burg im Breisgau 1976, 348 str.

Frajburski folklorist i germanistsabrao je u ovu knj,igu, mjestimieepreradene iIi sarno biljeskama do-punjene, izabrane clanke i preda-vanja cetvrtstoljetnog vremenskograspona. Gdje su tekstovi jos u pr-vom objavljivanju izazvali posebnozanimanje i raspravu, autor se po-sluZio prigodom za podvlacenje no-vih rezultata. Prestampani su unacelu »samo takvi cIanci, koji pri-donose situaciji folkloristickog is-trazivanja pripovjedalastv,a, infor-miraju 0 rezultatima danasnjeg is-trazivanja bajke i predaje« (6). Poslijedu sklonosti koju je Rohrichocitavao jos svojom disertacijom iprvim, ·ovdje uvrstenim, clank om, tepo nagovjestaju redoslijeda u nas-lovu naglasak je zbornika na prou-cavanju predaje. -

Knjigu cine tri tematske cjeline,sazetak,napomene i kazalo pojmovai imena na kraju. U prvoj cjeliniiznosi se ono sto je Opcenito i na-celno (Slika covj eka u narodnojknjizevnosti; Argumenti za i protivbajke; Sto treba i moze da ucini is-trazivanje predaje?). U drugoj se, sobzirom na lokalnu obojenost pre-daje, govori 0 Pokrajinama i zbir-kama (»Njemacke predaje« braceGr,imm; Suvremene zbirke predajaalemanske Svicarske; Svarevaldskepredaje; Svapska kao pol5:rajina pre-daje; Svijet rajnske predaje). U tre-eoj ejelini razmatraju se Likovi imotivi (Tabui u ,obicajima, preda-jama i bajkama; Evropske predaje