Na p u t a k a u t o r i maUredivanje strucnog casopisa kao sto je Strojarstvo zahtijevan je iodgovoran posao kao ipisanje priloga za takav casopis. Nakon pri-mitka kompletnih rukopisa preostaje jos mnogo posla za raznestrucnjake izvan Urednistva i za suradnike u Urednistvu, u tiskarii drugdje. Pritom se cesto ustanove razni nedostatci, no poneki au-tori smatraju bilo kakve naknadne provjere, popravke, obrazloze-nja, dopune i druge promjene suvisnima, vjerujui da je u nji-hovom prilogu sve dobro, jasno i prihvatljivo. Nazalost, nije uvijekbas tako, i zato se ovim uputama pokusava olaksati svima namarad i sprijeciti nepotrebne nesporazume.Opi preduvjeti za objavljivanje u StrojarstvuStrofarstvo kao nas prvi, a svojedobno i maticni casopis strojarskogtehnickog strukovnog i znanstvenog podrucja objavljuje napise iz veli-kog broja uzihposebno navedenihpotpodrucja, u sirokom rasponunamjena, razina strucnosti i slozenosti, oblika i stilova. No, za sve po-stoje neki zajednicki uvjeti od kojih se u pravilu ne odstupa.Vlastiti prilog moze Strofarstvu ponuditi svatko tko ispunjava opceuvjete casopisa i preuzima punu osobnu odgovornost za sve sto je unjemu napisao. Prosudbe i nuzne doradbe koje obavi Urednicki odbor injegovi suradnici ne umanjuju autorsku zaslugu i ne oslobadaju pot-pisane autore odgovornosti za ucinke njihova djela. Izbor tema se ne namece i ne ogranicuje, s pretpostavkom da svaki za-interesirani autor dobro pozna strukovni proIil i podrucja koja pratiStrofarstvo, tako da moze sam procijeniti kako se njegov prilog u touklapa. Svaki ponudeni rukopis mora biti autorski izvoran/originalan, nepo-novljen, uredno pripremljen prema ovom Naputku, i namijenjen samoStrofarstvu.Neprihvacasevecobjavljeneilidrugomnakladnikuponudene priloge (osim nekategoriziranih priloga poput oglasa, obavi-jesti, inIormativnih materijala nadleznih vlasti, sluzbi, ustanova i udru-ga i slicnog, prema posebnom dogovoru). Nisu prihvatljivi ni radoviobjavljeni na nekom skupu za koji se tiska zbornik radova. Bilo je uvrijezeno kao pravilo, da se neko pisano autorsko djelo, teme-ljem zakona o autorstvu i na njemu razvijene pravne prakse, moglosmatrati novim ako se, osim u naslovu i drugim obiljezjima pripadno-sti, jos barem cetvrtinom svog bitnog sadrzaja potpuno razlikovalo odsvih slicnih a vec objavljenih djela, uz obvezno potpuno postivanjemoralnih autorskih prava svih mozebitnih autorskih prethodnika. NasUrednickiodborinjegovirecenzenti,temeljemstrogestrukovneiznanstvene etike i dobrih obicaja, u tome postavljaju bitno ostrije zah-tjeve, ne ulazeci u raspravu o tome da li danasnjapravna praksa dopus-ta i slobodniju interpretaciju autorstva.Izvornost i neponovljenost bitnih autorskih doprinosa mora biti nedvoj-bena i neosporiva, i za to u potpunosti odgovaraju autori. Radi doku-mentiranja autorskih stavova i izbjegavanja nesporazuma autori mora-ju svaki rukopis popratiti pisanom i (od autora i svih koautora) pot-pisanom izjavom u kojoj sazeto iznose pravu narav, svrhu i dosegponudenog priloga, obrazlazu sto je u rukopisu izvorno vlastito i josneobjavljeno i kakvi su u njemu pojedinacni koautorski doprinosi, tedaju svoj prijedlog kategorije uz jasno obrazlozenje. Recenzenti cetakav prijedlog potvrditi ili promijeniti, vodeci racuna i o stavovimaautora te o njihovim obrazlozenjima. U slucaju prikaza obranjenogmagistarskog rada, disertacije, ili neke druge javno obranjene teze tre-ba spomenuti u autorskoj izjavi i tu okolnost, zajedno sa svim bitnim po-datcima o mentoru, komisiji za obranu i obrani. U cijelom razdoblju od pripreme i predaje rukopisa Urednistvu domoguceg prihvata za tisak ili odbijanja, nije dopusteno isti ili slican radobjaviti nigdje drugdje. Buduci da rukopisi prolaze cesto dugotrajnoprovjeravanje i ocjenjivanje izvan Urednistva, to se iznimno, i samo udogovoru s Urednistvom, moze dopustitiu opravdanim slucajevima javno spomenuti i najaviti, te u bitno umanjenom opsegu i predstavitineki vec kategorizirani prilog i prije no sto izade u Strofarstvu, ali teknakon sto se od Urednistva dobije pisana potvrda o prihvacanju i kate-gorizaciji rukopisa te o daljnjem postupku. Takvo djelomicno predstav-ljanje mora biti popraceno i tocnim navodom statusa clanka koji je upripremi za objavljivanje u Strofarstvu. Nije dopusteno, bez pisane suglasnosti i Urednistva i autora, ni ponov-no objavljivanje nekog priloga iz Strofarstva na drugom mjestu, a itada samo pod uvjetom da se istodobno objavi i podatak o tome gdje jetaj prilog prvi put objavljen.Smatra se da vec sama ponuda rukopisa Urednistvu, popracena pot-pisanomautorskom izjavom, vrijedi i kao suglasnost da se rukopispodvrgne postupcima provjera, prosudbi i nuznih doradbi urednickipredvidenih za svaki rukopis, pristanak na otklanjanje nedostataka natemelju osnovanih primjedbi i prijedloga recenzenata, i preuzimanjeobveze da isti rukopis ne bude ponuden nikom drugom na objavljiva-nje sve do okoncanja postupka i donosenja odluke u Strofarstvu. Urednistvo i njegovi suradnici zaprimaju, provjeravaju i pripremajurukopise vjerujuci da su autorske izjave tocne te da u njima nemanamjernih propusta, i ne odgovaraju za autorske sadrzaje priloga ucjeliniiliubilokojemdijelu,kaonitizamozebitneautorskepovrede prava trecih osoba.Ocekuje se da ce se autori prihvacenih priloga u svim odgovarajucimprilikama i ubuduce javno pozivati na svoje i tude radove objavljene ucasopisu Strofarstvo, potvrdujuci time zajednicke interese zakon-tinuirano kvalitetno pracenje nekog tematskog podrucja.Sto se pak tice ocjenjivanja i prihvacanja priloga, njihova se kategorijaustanovljuje postupkom visestruke recenzije, temeljem opcih i javnoobjavljenih kriterija, koje svaki autor mora uzeti u obzir. Strojarstvo razvrstava izvorne priloge u sljedee kategorije: izvornoznanstvene clanke, u kojima se iznose dosad neobjavljenirezultati vlastitih izvornih (originalnih, a time i bitno novih) znan-stvenih istrazivanja u zaokruzenoj cjelini i na takav nacin da je jasnovidljiva ispravnost primijenjenog postupka istrazivanja, da se na teme-lju danih podataka moze ponoviti ili provjeriti postupak i da se mozeobjektivno ocijeniti odnosno provjeriti tocnost dobivenih rezultata tenjihov doseg i doprinos opcem znanju; prethodna priopenja, u kojima se iznose novi rezultati vlastitihizvornih znanstvenih istrazivanja, koji zahtijevaju brzo objavljivanje iprije konacne potvrde zakljucaka, pa se zato ne uvjetuje iznosenje svihraspolozivih podataka i omogucavanje podrobne provjere postupka idobivenih rezultata(npr. ako se najavljuje neka nova znanstvena spo-znaja koja jos nije potpuno potvrdena, odnosno jos nije zaokruzena irazradena u tolikoj mjeri da bi se neposredno mogla provjeriti ili pri-mijeniti), ili se pak nekom vaznom znanstvenom pitanju pristupa nanov nacin kojim se dolazi do osobito korisnih opcenitijih spoznaja i po-ticaja za nova istrazivanja); pregledne clanke, u kojima se iznosi vlastiti izvoran, sazet i kritickiprikaz nekog tematskog podrucja, od uskostrukovnog do opceznan-stvenog, u kojem autor i sam aktivno djeluje, uz pregled vec objavljenihradova i naglasavanje vlastitog izvornog doprinosa autora i njegovastavauodnosunavecobjavljeneradoveivazecupraksuutompodrucju; izlaganja sa znanstvenog skupa, u kojima se u obliku cjelovitogclanka iznosi autorovo vlastito izlaganje prethodno izneseno na takvomskupu, ukoliko nije vec u cjelini ili u preteznom opsegu objavljeno uzborniku radova skupa; strukovne clanke, u kojima se daju korisni prilozi iz struke i za stru-ku, koji i ne moraju potjecati iz autorovih izvornih istrazivanja.Naravno, gornji uvjeti nisu uvijek potpuno odgovarajuci i primjenjiviza sve moguce slucajeve i zato recenzenti ponekad donose ocjene i pre-ma svojim obrazlozenim dopunskim kriterijima prosudbe, koji u bitnimstvarima ne mogu biti blazi od ovdje objavljenih. Nazivi pojedinih kategorija su tradicionalni i ne treba ih doslovce tuma-citi rijecima iz standardnog jezika. Svi se prihvaceni radovi smatrajuizvornima u smislu vlastitosti i neobjavljenosti, a oni iz prvonavedenihkategorija imaju i znanstveno obiljezje, ali se njihov doseg i utjecaj raz-likuje od izvora dokazljivog i dokazanog potpuno novog znanja po kri-terijima svjetske tehnicke znanosti, preko najava i poticaja temeljemosnovanih pretpostavki da se doslo do novog znanja, sve do novihedukacijskih doprinosa i tehnoloskih podataka za korist struke, kao iprovjere i obrane vaznih stavova o posebnim pitanjima struke. Kategorija clanka je vise kriterij za razvrstavanje radova prema pristu-pu temi, izboru i dosljednosti primjene odabranih metoda te prema stro-gosti prosudbe, a manje ocjena vrijednosti rezultata prema uporablji-vosti. Ta atribucija prije svega usmjerava neki prilog u odgovarajucukorisnicku sredinu, i nije joj glavna svrha rangiranje autorove vrijed-nosti u struci. Autorima koji bi mogli biti nezadovoljeni u svojim prvimocekivanjima neka bude na umu nesporna cinjenica da cak i najodgo-vornije bavljenje nekom temom, proizaslom bilo spontano iz znanstve-nickog interesa i okruzenja, bilo planirano iz znanstvenog programa iliiz neke stvarne potrebe, ne jamci jos samo po sebi uvijek i prvorazrednirezultat. I pored toga, svaki ispravno dobiveni rezultat i svako stecenoiskustvo vrijedi objaviti, jer glavna svrha objavljivanja u znanstveno--strucnim casopisima jest stvaranje, odrzavanje i sirenje svekolikog ko-risnog, a ne samo i iskljucivo mozebitnog novog znanja. To je osnovnastrukovna i drustvena obveza svih koji znanje stvaraju i znanjem raspo-lazu, a predano ispunjavanje te obveze je u najboljem opcem interesu.Priprema rukopisaTemeljna je preporuka autorima da u postupku pripreme rukopisa sli-jede primjere odgovarajucih priloga iz novijih brojeva casopisa Stro-farstvo. Priloge se opsegom ogranicuje na jedan autorski arak (oko 20 stranicatipkanog teksta sa slikama i tablicama ukupno, ili do 30 000 tipkanihznakova). Urednistvo moze iznimno prihvatiti i nesto opseznije radove. U pravilu treba pisati u trecem licu, neutralno (osim tamo gdje autorodgovorno i namjerno izricito naglasava svoj osobni stav), pridrzava-juci se pravila dobrog stila, uvrijezenih jezicnih normi, nazivlja struke idokumentaristickih pravila. U rasporedivanju gradiva ne namecu se strogi i iskljucivi uvjeti, ali tre-ba dati prednost uobicajenim rjesenjima prepoznatljivim u novijim bro-jevima casopisa. Osnovnim postavkama, dijelovima koji sadrze po-datke bitne za provjeru pristupa, obrazlozenju rezultata i zakljucaka, tenavodima izvora u tudim radovima treba ipak obavezno posvetiti naj-vecu mogucu paznju. Rukopisi se pisu i clanci objavljuju latinicnim pismom, a oznake igrckim i prema potrebi i drugim pismima, na hrvatskom, engleskom injemackom jeziku. Svako opravdano odstupanje od toga treba posebnounaprijed dogovoriti s Urednistvom. U konvencionalnoj pripremi clanci se tipkaju samo s jedne strane papi-ra Iormata A4, s dvostrukim proredom (20 do 25 redaka, oko 60 slovnihmjesta po retku), s ostavljenim lijevim i desnim slobodnim rubovimasirine po 3 cm. Prvi redak odlomaka ne treba uvlaciti. Naslov treba biti kratak i mora jasno izraziti sadrzaj clanka te obuhvati-ti sve vaznije kljucne rijeci (po kojima se kasnije obavlja klasiIiciranjei pretrazivanje u bazama podataka). Radi poboljsanja inIormacijske razlucivosti preporuca se koristiti malaslova svugdje gdje to pravopisom nije iskljuceno, a velika slova prven-stveno kao pocetna slova recenica, naslova, naziva na opisima slika itablica, te za kratice i posebne oznake. Navodnike se preporuca upotrebljavati samo za vjerno navodenje tudegteksta ili tudih rijeci, odnosno za upozoravanje na nova, prenesena ilineuobicajena/nestandardna znacenja u kontekstu rukopisa (uz nuznaobjasnjenja). Za druga stilska isticanja (npr. zaubacene prijevode, ko-mentare i objasnjenja, nazive i naslove pravnih osoba, dogadaja, regi-striranih i pravno zasticenih stvari i pojmova i slicno), preporuca sekurzivno pismo, a po dogovoru s graIickim urednikom moze se upotri-jebiti i druge nacine vidljivog isticanja.Znak za decimalno obiljezavanje je zarez, a ne tocka.Obvezuje mjeriteljski ispravno pisanje prema hrvatskim, europskim imedunarodnim normama i preporukama. Obvezna je primjena ozako-njenih mjernih jedinica Medunarodnog mjernog sustava (SI), iznimnodopustenih jedinica izvan tog sustava, njihovih decimalnih jedinica teod svih njih slozenih jedinica, pod njihovim zakonskim nazivima iznakovima. Znakove Iizikalnih velicina treba pisati koso (kurzivno), latinicnim iligrckim slovima, uvazavajuci odgovarajuce norme, poput HRN ISO1000 i niza HRN ISO 31. Jedan (neslozeni) znak smije se koristiti samoza jednu velicinu. Iste znakove treba koristiti i za indekse koji upucujuna te Iizikalne velicine. Takvi se indeksi pisu koso a svi ostali uspravno.Vektorske se velicine pisu malim kurzivnim slovima sa strelicom iznadznaka, ili polumasno, tenzori polumasno, a matrice velikim uspravnimslovima polumasno. Determinante se pisu velikim uspravnim slovima.Brojke i mjerne jedinice pisu se uvijek uspravno.Obvezuje primjena velicinskih jednadzbi (uvrstenje ulaznih Iizikalnihvelicina izrazenih koherentnim mjernim jedinicama u takvu jednadzbudaje i rezultat u koherentnoj mjernoj jedinici). Samo u slucajevima kada vazni i priznati razlozi prakse namecu neod-lozno i usporednu primjenu podataka izrazenih u drugim mjernim je-dinicama, smije se dodatno navesti i takve podatke (npr. u zagradi izazapisa danih na propisani nacin). Jednako je i s nevelicinskim jednadz-bama. Mjerne rezultate treba iskazivati na mjeriteljski ispravan nacin, iznose-njem izmjerene vrijednosti, pogreske mjerenja i statisticke pouzdano-sti takvog iskaza, primjereno tocnosti mjerne metode i opreme. Prora-cunske pak rezultate treba zaokruziti na onaj broj znamenki koji od-govara mogucoj tocnosti mjerenja i potrebama primjene.Slike (crtezi, dijagrami i IotograIije), kao i tablice prilazu se odvojenood teksta. Na njih se upisuje prezime autora, naslov clanka i redni brojslike odnosno tablice u clanku. Najveci Iormat smije biti A4, a samoiznimno i veci. FotograIije moraju biti jasne i kontrastne, u pravilusamo originalne. Crteze i dijagrame najbolje je izraditi uredno tusem nabijelom crtacem papiru ili pauspapiru, bez ikakva opisa. Preporuca sevelicina crteza do dvostruko vece od zeljene velicine istog crteza u go-tovom slogu (korisna je usporedba s pojedinim novijim objavljenimclancima kao uzorima), a kod crteza bogatih gustim crtama i veca. Siri-na crta za takvo smanjenje treba biti oko 0,5 mm za pune, 0,3 mm zacrtkane i 0,2 mm za pomocne. U slucajevima da crtezi i dijagrami mora-ju biti unaprijed potpuno opisani (ploterski i slicni crtezi) treba ih izra-diti tako da znakovi Iizikalnih velicina i opcih brojeva budu ispisanikosim velikim i malim slovima latinicne abecede ili grckog alIabeta,mjerne jedinice oznacene zakonskim znakovima (uspravnim slovima),a svi ostali opisi, ukljucujuci i nazive Iizikalnih velicina i brojcane vri-jednosti, da budu izvedeni uspravnim latinicnim slovima. Velicinaopisnog znakovlja treba biti tako odabrana da nakon ocekivanog uma-njenja slike svako veliko latinicno slovo bude visoko oko 2 mm, aos-tali znakovi tome primjereni. Preporuca se, ipak, u interesu mjeriteljskeispravnosti, kvalitete i opceg izgleda clanka i casopisa, priloziti dodatnoi ciste slike bez opisa. Pored osnovnog teksta rukopisa na jeziku clanka treba odvojeno prilo-ziti, na hrvatskom i engleskom jeziku te na njemackom (ako je njemac-ki jezik clanka) sljedece elemente: sazetaksnaslovom.Sazecisukratkiopciprikazitemeclanka,metode rada ili iznosenja gradiva, rezultata i zakljucaka, po kojimapotencijalni citatelj moze zakljuciti da li ga clanak zanima. Onimoraju biti pisani u trecem licu ibez preradivanjabiti upotrebljivii za sekundarne bibliograIske publikacije. Preporuca se velicinasazetka do 250, a ogranicuje se na najvise 500 znakova potpise pod slikama opise slika na kopijama slika. Preporuca se ispisati ih kao visejezic-nu legendu i prikladno oznaciti na sto se odnosi pojedini naziv potpise pod tablicama opise tablica na kopijama tablica. Postupiti kao i kod slikapopissvih upotrijebljenih znakova i njihovih znacenja, a posebno znakovaIizikalnih velicina, koeIicijenata i Iaktora (slozen abecedno, a premapotrebi posebno i alIabetno), uz naznaku pripadnih mjernih jedinica. Svi usporedni prijevodi na druge jezike moraju sadrzajem i znacenjembiti potpuno jednaki.Napomene se stavljaju u podnozje osnovnog teksta i oznacuju rednimbrojem pod kojim su spomenute u tekstu.Uza svaki clanak obvezuje navod koristenih i citiranih izvora (literaturei drugih podloga), redoslijedom kojim se spominju i oznacuju u tekstu.U slucaju navodenja dva uzastopna izvora njihovi se redni brojevi raz-dvajaju zarezom (npr. 1, 2), a u slucaju vise od dva uzastopno nave-dena izvora crticom (npr. 13).Buduci da nije moguce dati opce pravilo koje bi obuhvatilo sve moguceslucajeve daje se samo minimalne sastavnice navoda, poredane slije-dom koji bi valjalo postovati: za tiskane izvore:(Redosljedni broj navoda u uglatoj zagradi, (verzalom) prezime(na)i (zarezom odvojeno) inicijal(i) imena svakog autora redom (izasvakog autora razdvojeni tockom sa zarezom) ili tri uzastopne tocke idvotocka ako izvor nema imenovanog autora(e), (kurzivom) naslovizvora (knjige, skripte, monograIije, prirucnika, zbornika, serijske pub-likacije clanka u njoj, izlaganja i predavanja, natuknice, magistarskograda, doktorata, projekta, nacrta, zakona, propisa, kataloga, prospekta,sluzbenog izvjestaja, norme, patenta i slicnih dokumenata, itd.)/pod-naslov u izvoru (po potrebi, pisan na isti nacinkao naslov), (po potre-bi) glavni naslov izvora ili naziv skupa i naslov zbornika, (po potre-bi) podatak o izdanju (npr. redni broj izdanja, prijevod, redaktor),nakladnik (nepotrebno za serijske publikacije), mjesto i godina iz-danja (nepotrebno za serijske publikacije), redni broj godista (godi-na) redni broj sveska (za serijske publikacije), prva i posljednja stra-nica koristenog dijela izvora razdvojene crticom, ostali dopunski po-daci (ako su jako vazni za tocno prepoznavanje izvora, npr. podaci otome gdje se cuva izvor).Primjeri navodenja takvih tiskanih izvora jesu:1 BOSNJAKOVIC, F.: Technische Thermodynamik, I. Teil, 5. AuI-lage, Verlag Theodor Steinkopff, Dresden 1970.2 URSIC, J.: Cvrstoca broda/I. dio, skripta, Sveuciliste u Zagrebu,Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 1991.3 KRAUT, B.: Krautov strofarski prirucnik, 10. hrv. izd., Axiom,Zagreb 1997.4 SKROBONJA, E.: Ocfena i:mfenfivaca topline pomocu stupnfaeksergetske valfanosti, Medunarodni kongres Energifa i :astitacovfekove okolineZbornik radova, Opatija 1990.5 BUIJAN, R.: Primfena medunarodnog sustava mfernih fedinica(SI) u fi:ici i tehnici, Strojarstvo 14(1972) 1, 310.6 BAZJANAC, D.; KOIAJ, M.; VUCETIC, A.: Eksperimentalnoodredivanfevibracifapogonskihsistemapomocuelektricnihmetoda, Strojarstvo 12(1970)6, 6570. 7 BRIEK, V.: Rashladna tehnika, Tehnicka enciklopedija Jugosla-venskogleksikograIskogzavoda,Sv.11,JIZ,Zagreb1988,430468.8 DURASEVIC, A.: Prilog teorifi do:volfenih odstupanfa dimen:ifastrofnih difelova, disertacija (engl.: A Contribution to the Theory oIDimenzional Tolerances oI Machine Parts, Ph. D. Thesis), Fakul-tet strojarstva i brodogradnje, Sveuciliste u Zagrebu , Zagreb1963.9 ...: Zakon o gradnfi, Narodne novine br. 75/99, Zagreb 1999.10 ...: HRN EN 61310-1:1999 Sigurnost strofevao:nacivanfe, obi-lfeavanfe i dfelovanfe 1. dio. Zahtfevi :a vidne, :vucne i opipnesignale, DZNM, Zagreb 1999.11 ...: Blok kotlovi, prospekt, TPKZagreb, Zagreb 1988. za izvore iz elektronickih serijskih publikacija:(Redosljedni broj navoda u uglatoj zagradi, (verzalom) prezime(na)i (zarezom odvojeno) inicijal(i) imena svakog autora redom (izasvakog autora razdvojeni tockom sa zarezom) ili tri uzastopne tockeako izvor nema imenovanog autora(e), redni broj godista (godina)redni broj sveska, prva i posljednja stranica koristenog dijela izvo-ra razdvojene crticom, ostali dopunski podaci (vazni za tocno prepo-znavanje izvora, npr. e-adresa, nacin i datum pristupa izvoru i slicno): za vremenski ogranicene izvore dokumenata, npr. poruke na elek-tronickim medijima (telnet, gopher, www, listserv, newsgroup, e-mail),radio i TV emisije, javna predavanja itd. moze se slijediti primjerenavodenja izvora iz elektronickog casopisa, ali samo ukoliko su takviizvori snimljeni i ako se mogu takvi predociti recenzentima u postupkuocjenjivanja priloga. za sve nespomenute slucajevima treba se ugledati na primjere navo-denja izvora u novijim objavljenim brojevima casopisa Strofarstvo. U navodenju izvora treba osobito paziti na njihovu provjerenost i nak-nadnu provjerljivost. Izvore bez javne ili s vremenski samo ograni-cenom dostupnoscu, ako se i spominju u tekstu, treba izbjegavati unavodu. Ukoliko neki od navedenih izvora vec u razdoblju recenziranjai pripreme za tisak ne bude provjerljiv Urednistvo ce ga ispustiti bezposebne obavijesti autorima.Konacno,trebajosdodatiisvedrugepotrebnepodatkezadoku-mentacijsku karticu i opremu clanka. To su: prezime(na) i ime(na) svih autora redom potpuna(e) sluzbena(e) adresa(e) svih autora i njen(i) prijevod(i) naengleskom jeziku (ako to nije vec jezik clanka) kljucne rijeci (iz naslova i sazetka) na hrvatskom i engleskom jeziku, te na njemackom (ako je njemacki jezik clanka) UDK-broj (po mogucnosti).Tako kompletiran rukopis treba uz popratni dopis poslati na adresuUrednistva, u najmanje dva istovjetna primjerka.Povrh toga kompletan rukopis treba predati i u elektronickom zapisu(soft copy), na disketama ili CD-ima, koji je sadrzajem i kvalitetom jed-nakovrijedan zapisu na papiru (hard copy). Rukopis u elektronickomzapisu moze se predati s ostalim materijalima ili pak elektronickompostom naadresu: journal-strojarstvozg.tel.hr.Za rukopis u elektronickom zapisu vrijedi osnovno pravilo da mora bitiistovjetan rukopisu u konvencionalnom zapisu. Danas se preporuca racunalne zapise u programima s Windows okru-zenjem, najbolje u MS Word programu, ili pak konvertirane u obicanASCII (tekstovni) oblik. Slike moraju biti izradene u rezoluciji najma-nje300 600dpi,pomogucnostiuIormatimaJPEG,TIFF,EPS.Tekstovi moraju imati naslove i odlomke razdvojene po jednim praz-nim retkom, bez uvlaka i poravnanja. Diskete i CD-i moraju imati na-znaku autora, naslova rada i programa u kojem su pisane. U slucajevimanedoumica treba se posavjetovati s Urednistvom. Urednistvo i suradne tiskare nastoje pratiti svjetski razvoj ovih tehno-logija, no zbog njegove brzine mozda uskoro budu aktualna i drugarjesenja. Ipak, za raniji prelazak na neke druge tehnike i uvjete trebaprethodno zatraziti suglasnost Urednistva. Podsjetnik za kompletiranje rukopisa Rukopise treba pripremiti prema ovom Naputku i u zahtijevanom brojuprimjeraka svakog priloga stoga sto najprije kompletni idu na prosudbukod (u pravilu) najmanje dva nezavisna recenzenta, a potom idu na dvi-je ili tri lekture (hrvatski i strani jezici), pa na mjeriteljsku i termi-nolosku recenziju,na graIicku pripremu, zatim na prijepis i slaganjetekstova i na skaniranje slika, odnosno izradbu Iilmova, a potom na pri-jelom, i ponovno na vise korektura do potpisa imprimatura. U nastojanju da se autorima omoguci jednostavnu provjeru jesu li suucinili sve sto su mogli i trebali, sazeti su svi bitni elementi nekogrukopisa u prilozenu tablicu, iz koje se vide jos i neke dodatne prakticnepreporuke odnosno uvjeti. Svaki od navedenih elemenata treba smatratinezavisnim dijelom, i tako gaodvojeno i sloziti, kako bi se mogao bezprepisivanja, kopiranja, izrezivanja i bilo kakvih drugih doradbi uputitiodmah na odgovarajuce obradbe. OstaloPrema Naputku potpuno zavrsene i kompletirane rukopise treba uputitina adresu:Urednistvo casopisa StrofarstvoBerislaviceva 6/I, HR-10000 ZagrebObjavljeni se clanci ne honoriraju. Autor (i koautori) dobivaju besplat-no po primjerak casopisa u kojem je objavljen njihov clanak i ukupnodo 10 separata clanka za sve koautore.U roku od mjesec dana po primitku onog broja casopisa u kojem im jeobjavljen clanak moze (prvopotpisani) autor dostaviti Urednistvu pri-jedlog ispravaka mozebitnih tiskarskih pogresaka (navodeci: stranicu,stupac, redak, kako je otisnuto i kako bi trebalo biti), da bi se potrebniispravci mogli objaviti u sljedecem broju casopisa.Urednistvo se u slucaju potrebe obraca samo prvopotpisanom autoru.Takoder, u slucaju nekih nejasnoca ili razlicitih stavova, Urednistvouvazava samo stavove koje iznese prvopotpisani autor. Molimo autorei koautore da ovu cinjenicu uzmu u obzir. journal-strojarstvo@hsbis.hr .Casopis Strofarstvo izlazi neprekidno vec cetrdesetosmu godinu podnepromijenjenim naslovom, kao osnovni i okvirni casopis strojarske ipridruzenih joj struka poput brodostrojarstva, elektrostrojarstva, pro-meta itd. u Hrvatskoj i u njoj bliskim podrucjima.Zato casopis pokriva razna tematska podrucja od opce primijenjeneIizike, kemije, matematike i znanosti uopce... preko temelja strojarstvasadrzanih u mehanici, hidrodinamici, aerodinamici, metalurgiji i prido-bivanju materijala uopce, cvrstoci, termodinamici itd... do tradicional-nih prepoznatljivih strojarskih podrucja poput elemenata strojeva, stroj-nih konstrukcija, grijanja, hladenja, pogonskih strojeva, toplinskihaparata, alata i pribora, alatnih strojeva, vozila i transportne opreme,poljoprivrednih strojeva, rudarske opreme, gradevinskih strojeva, tek-stilnih strojeva, prenosila, dizala, procesne opreme, energeticke opreme,lijevanja, kovanja, strojnih obradbi, zavarivanja itd... i dalje do uzihpodrucja, poput npr. brodske propulzije, medicinskih instrumenata ipomagala, mjerila i mjernih uredaja, regulacijske opreme, oruzja, balis-ticke opreme, zastitne opreme svih vrsta, raznih postupaka obradbematerijala itd..., ili pak do opcih medustrukovnih podrucja poput ener-getike, robotike, kibernetike, organizacije rada, komunikacija, auto-matike, inIormatike, mjeriteljstva, normizacije, kontrole, osiguranjakvalitete, odrzavanja industrijske opreme, zastite prirodnog okolisa,zastite pri radu, ergonomije, racunalstva itd.Gotovo da i nema tehnickog podrucja koje ne bi spadalo u podrucjeinteresa casopisa Strofarstvo, pogotovo ukoliko je dan naglasak napodrsci strojarskoj struci.Casopis izdaje hrvatsko strukovno udruzenje strojarskih i brodogra-devnih tehnickih strucnjaka. No, za casopis brinu i zasluzni su osobito isvi strojarski i brodogradevni Iakulteti iz cijele Hrvatske, te pojedinaindustrijska poduzeca i udruzenja, drzavna nadlestva za znanost, teh-nologiju, inIormatiku, prosvjetu itd.O kvaliteti i znanstvenoj razini casopisa brine vise tijela: od Savjetacasopisa, preko Urednickog odbora i urednika pojedinih rubrika doMedunarodnog urednickog vijeca sastavljenog od priznatih strucnjakakoji dobro poznaju aktualno stanje svjetske tehnike i inIormatike, teuvjete u kojima se djeluje u Hrvatskoj i u njenom geograIskom i kul-turnom okruzenju.Tako stroga kontrola naseg zajednickog proizvoda uvjetuje i zahtjevnukontrolu ulaznog materijala. Autori mogu sve osnovne zahtjeve premaradovima procitati u Naputku ili saznati neposredno od Urednistva. Sviradovi podlijezu visestrukom ocjenjivanju i to: strukovnoj/znanstvenojprosudbi na najmanje dva nezavisna mjesta, mjeriteljskoj prosudbi, ter-minoloskoj prosudbi te jezicnom pregledu i lekturi. Svi izvornoznan-stveni radovi i radovi od posebnog znacaja podlijezu najmanje jednojprosudbi izvan Hrvatske. Za prikaze disertacija i magistarskih radovasmatra se sumjerodavnom i komisija pred kojom su radovi obranjeni.Recenzenti radova su priznati strucnjaci za pojedina podrucja, koji suprovjereno nezavisni u odnosu na autore i u pravilu za njih nepoznati.Casopis objavljuje i priloge druge vrste, za koje se postupak pripremeposebno dogovara s Urednistvom.Urednistvo dostavlja sve izasle brojeve bazama podataka navedenim uimpresumu casopisa, te knjiznicama i ustanovama s kojima se obavljarazmjena materijala, odnosno pretplatnicima i drugim naruciteljima izcijelog svijeta.Vise podataka o casopisu moze se po potrebi dobiti na obrazlozen zah-tjev u Urednistvu.UrednistvoBrojElement rukopisakopijaPopratni dopis Urednistvu, s adresom, elektronickom adresom i teleIonskim brojem za vezu, te s teleIonskim brojem ielektro- nickom adresom prvopotpisanog autora 1Sluzbeni podaci o autoru(rima): ime(na), prezime(na), akademskinaslov(i), sluzbena(e) adresa(e), s prijevodom na engleski jezik(ako to nije vec i izvorni jezik adrese), sluzbena elektronicka(e)adresa(e) 2Osobni podaci o autoru(rima), samo za potrebe Urednistva: ime(na), prezime(na), akademski naslov(i), privatna(e) adresa(e), teleIon(i) i elektronicka(e) adresa(e) za komuniciranje 2Autorska izjava s obrazlozenjem originalnosti i navodom (pojedi-nacnih) autorskih doprinosa te s prijedlogom kategorizacije, koju potpisuje autor (i svi koautori)** 2Tekst rukopisa na hrvatskom, engleskom ili njemackom jeziku(jeziku clanka) 2(1*)Naslov clanka i sazetak na jeziku hrvatskom, engleskom i nje-mackom*** jeziku 2(1*)Popis izvora 2(1*)Popis koristenih oznaka, usporedno na hrvatskom, engleskom i njemackom*** jeziku 2(1*)Potpisi ispod slika, usporedno na hrvatskom, engleskom i njemackom*** jeziku 2(1*)Potpisi iznad tablica, usporedno na hrvatskom, engleskom i njemackom*** jeziku2(1*)Originali svih slika (crtezi na pausu-papiru, IotograIije,...) 1Kopije svih slika, s opisom usporedno na hrvatskom, engleskom i njemackom*** jeziku (sa svim tekstovima i oznakama koje treba Urednistvo unijeti na slike nakon svih recenzija i lektura) 2(1*)Kopije svih tablica, s opisom usporedno na hrvatskom, engles-kom i njemackom*** jeziku (sa svim tekstovima i oznakama koje treba Urednistvo unijeti u tablice nakon svih recenzija i lektura) 2(1*)Kljucne rijeci, usporedno na hrvatskom, engleskom i njemac-kom*** jeziku, te (po mogucnosti) UDK-broj 2(1*)Napomene na jeziku clanka 2(1*)Elektronicki zapis kompletnog clanka**** 1(Na svakom od navedenih priloga mora biti u nekom kutu ili na po-ledini olovkom napisano prezime (prvopotpisanog) autora i barempocetaknaslova clanka)*/ Ukoliko autor(i) priloze jos i jedan potpun rukopis u cjelovitomobliku, sa svim naslovima i sazecima, potpunim slikama i tablica-ma, popisom oznaka, literaturom, napomenama, kljucnim rijecimai UDK-brojem te s adresama, kao svoj prijedlog prijeloma clanka.**/ Ako se rukopis temelji na komisijski obranjenom magistarskomradu, doktorskoj disertaciji ili slicnoj javnoj provjeri treba izjavudopuniti podrobnim podacima o vremenu i mjestu obrane, sastavukomisije, mentoru i svemu drugom sto moze posluziti u postupkuocjenjivanja.***/ Samo ako je rukopis napisan na njemackom jeziku****/ Zapis na disketi, CD ili dostavljen elektronickom postom,izraden unekom od ranije predlozenih Iormata tako da kompjutor-ski ispis i preslike rukopisa na papiru budu jednaki ili barem pot-puno istovjetni. Tekstovi trebaju imati naslove i odlomke razdvo-jene po jednim praznim retkom, bez uvlaka i poravnjanja. Diskete iCD-i moraju imati naznaku autora, naslova rada i programa kojimsu pisane.Osnovni elementi pripreme rukopisaCASOPIS ZA TEORI1U I PRAKSU U STRO1ARSTVU