muslimansko_skolstvo

8/10/2019 muslimansko_skolstvo

1/12

4Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

MUSLIMANSKO

KOLSTVO:

KRATAK POVIJESNIPRESJEK

Mustafa SPAHI

Saetak

U ovome tekstu autor komparira znaenje pojmova ljudsko

znanje Boije znanje, Vjera Nauka. Kratkim povijesnim

presjekom sistema i sadraja kolstva kroz devet dravno-

pravnih i drutveno-politikih okvira Bosne i Hercegovine

autor je faktografski prikazao svu razuenost i slojevitost

muslimanskog kolstva kojeg u najkraem i bez obzira na

razliite dravne i drutvene okvire karakterizira visokapismenost i obrazovanje. Tekstom se naznaavaju kako

pozitivne, isto tako i one negativne tendencije u reformama

muslimanskog kolstva u kojima je uestvovala Islamska

zajednica.


2/12

5

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

UVOD

Prema svome habitusu umni i mudri ljudi iliintelektualci su advokati istine i promicatelji uni-

verzalnog dobra. Kao niko drugi, oni su svjesnida je drava institucija (svih) institucija, da je ona

zajednica svih zajednica, da ona zastupa, uva,razvija i pronosi ideju opeg dobra, da ustavom,zakonom i institucijama osigurava i implementi-ra univerzalne vrijednosti, dobra ljudi i temeljnaljudska i graanska prava (vjeru, moral, kulturu,imovinu, ast, dostojanstvo, potomstvo, kretanje,spoznaju, slobodu javne rijei i pisanja, pravo narad, privreivanje i poslovanje, da drava svojiminstrumentima, ustanovama, institucijama i me-hanizmima, na temeljima religije, etike, kulture,prava i znanosti u slobodi, ravnopravnosti, razli-

itosti i slinosti pomae i podstie odgoj i obra-zovanje ljudi, pogotovu omladine, i da na mirani pravedan nain, po unaprijed utvrenoj proce-duri artikulira, harmonizira i razrjeava interesei konflikte meu ljudima bez nasilja i prolijeva-nja krvi. Ukoliko te funkcije iz bilo kojih razlogane vri drava (nedostatak kapaciteta, kompeten-cije, elje i htijenja) kod muslimana te funkcije,koje ivot znae, preuzima i obavlja organiziranazajednica vjernika UMMA. Nema te situacijei okolnosti u kojoj se muslimani smiju prepusti-

ti entropiji i slijepoj stihiji, politikoj anarhiji, ukojoj mogu zaboraviti ideju opeg dobra, univer-zalne vrijednosti, temeljna prava, u kojoj smijuzaboraviti na odgoj i obrazovanje omladine, i ukojoj se trebaju vratiti tribalnoj svijesti, krvnojosveti, linoj pravdi i individualnom i grupnomteroru radi odmazde. Vjera, Vjerozakon, Pravo,Etika, Kultura, Istina, Pravda, Procedura, Zakonprimijenjen u svakoj situaciji, Znanje, Spozna-

ja, Obrazovanje, Odgoj, poten i nesebian rad,saradnja, solidarnost, uzajamnost i pomaganjei podsticanje u dobru i bogobojaznosti, skro-mnost, stid, skruenost, poniznost, predanosti pokornost pred Bogom, a koegzistencija, pri-znanje, tolerancija, akulturacija, integracija, upo-znavanje, pribliavanje, prilagoavanje i udrui-

vanje sa ljudima u svemu to vodi ka Bogu, kaSvemiru, ka Prirodi, ka Sudbini, ka harmoniji i

jedinstvu svijeta, ivota i ljudi su naela, princi-pi, uzusi, vrijednosti i postulati kojima se mu-slimani trebaju poduavati i osvjetavati putemobrazovanja i odgoja. Nikada ne zaboravimo ine smetnimo s pameti da: vjera, religija, etika,

obredi, vjerozakon, kultura, umjetnost, obia-ji, odgoj, tradicija sainjavaju bitnu dimenziju

sveukupnog unutranjeg ivota kao to: nauka,tehnika, tehnologija, civilizacija, privreda i pri-

vreivanje, ekonomija, politika, sistem sveuku-pnog informisanja i mediji sainjavaju izvanjskedimenzije ivota. Tako je, ustvari, kultura, zahva-ljujui religiji, ruuhu i savjesti, ostvarenje i reali-ziranje ovjeka iznutra, a civilizacija, zahvaljujuiznanosti, izvana. Kultura po vertikali obuhvata irazumijeva ovjeka u vremenu (kultura sjeanjaa religija je dua svih kultura), a civilizacija pohorizontali obuhvata i razumijeva ovjeka u pro-storu. Kao to kulture nema bez religije, duha,duhovnosti, ovjekove unutranje, samo njemumeu stvorenjima, svojstvene i od Boga darova-ne kreacije, tako i civilizacije nema bez ovjeko-

vih osjetila, razuma i uma koji su temelj znano-sti. Polje, izazov, tema, granice nauke i ljudskih

otkria su stvoreni, vidljivi, prolazni, objektivni,materijalni, izvanjski, anorganski, biljni, ivotinj-ski i prolazni svjetovi. U onoj dimenziji koliko

je fiziko-bioloko i prolazno bie (tijelo truh-ne) i ovjek je tema ljudskog znanja i spoznaje.Kao to su Allahova Volja i Znanje neogranienitako su ljudska volja i znanje ogranieni. Allaho-

vo se Znanje odnosi na sve, a ljudsko samo navidljive, materijalne, u okviru vremena i prosto-ra, neprestano promjenjive i nestajue svjetove.U Allahovo Znanje ni po Izvoru, ni po Sadraju,

ni po Istini, ni po Autoritetu, ni po Cilju, ni poMetodi, ni po Formi, ni po rezultatima i posljedi-cama nema sumnje i zapitanosti, a osnova, topos,humus i poetak ljudskog znanja je radoznalost,uenje, pitanje, zapitanost, sumnja, traganje,pronalaenje, istraivanje, otkrivanje, izlaganje,obrazlaganje, usporeivanje, provjeravanje i ne-prestano, na prethodnim osnovama, nadilaenje.Znanje se kao Istina objavljuje, vjeruje i po vjerii moralu spoznaje, a ljudsko znanje se kao skupmetodiki steenih i sistemski sreenih injenica

neprestano otkriva, istrauje, dokazuje, provjera-va i nadilazi. Zato se kae put u Vjeru, na teme-lju Objave i Tradicije, nema sumnje La RejbeFihi. Put u nauku je sumnja, pitanje, radoznalost,zauenost, zapitanost, neprestana tenja i tra-ganje za novumom, udubljenost, zainteresova-nost, pronalaenje, otkrivanje, zrenje, smislenoi logiko povezivanje, klasificiranje, metodinosticanje i sistematsko sreivanje znanja, znan-stvena akribija, pojmovni instrumentarij, neu-gasivi i nezaustavljivi eros za znanstvenom iliteorijskom spoznajom ili oitavanjem vanjskihznakova Boijeg stvaranja, znanstveni kriteriji,znanstveni standardi, znanstvena klasfikacija, si-


3/12


stematizacija i objektivizacija, a put u Vjeru, natemelju Objave i Tradicije, je vjerovanje, uvjere-nje i lino osvjedoenje. Kao takva, znanost je

jedinstvo neprestanih istraivanja, traganja, ot-kria, izlaganja, objanjavanja, sumnji, pitanja,uenja, radoznalosti, dokaza, hipoteza, teorija,sistema i metoda. Ono to je za Vjeru uvjerenje ipovjerenje, to je za nauku sumnja i pitanje. Kauda je najvea grobnica svijeta polje naunih hi-poteza. Kada nauka i zakon dobiju oi i postanunai, tada nauka prelazi u demagogiju, frazeo-logiju, apologiju, propagandu, plagijat, pamflet,ponavljanje i umnoavanje istog, suhu deskrip-ciju, dekadenciju, sinkretizam i eklekticizam, posistemu Kile reeno je ili Kale kae ili moder-no kazano navoenjem beskrajnih citata. BoijeZnanje otkriva i definira Istinu i smisao ivota, a

ljudsko relacije meu stvarima i stvorenjima.Boije Znanje je uvijek istinito, konano,

apsolutno, sveobuhvatno i neupitno, a ljudskoje tano, trenutano, relativno i otvoreno i ne-prestano nadilaenje i nadopunjavanje. Ljudskoznanje preko pet osjetila i posmatranja po meto-di odlikuje indukcija, istraivanje od pojedina-nog, posebnog do opeg, parcijalnost, neupitnaprolaznost i mijena, neprestani tok i istraivakiproces, fragmentarnost, ogranienost i perma-nentno nadilaenje i nadopunjavanje, neizvje-

snost, nesigurnost, pitanje i neprestano istra-ivanje i traenje odgovora. Bog svoje Znanjene instrumentalizira na nain zloupotrebe nadljudima i stvorenjima u stvorenim svjetovima, aljudi svoje znanstvene rezultate kao derivate civi-lizacije (atomska bomba, puka, tenk, top, auto)instrumentaliziraju i jedni protiv drugih radimoi, eksploatacije i dominacije zloupotrebljava-

ju pa ak i oboavaju. Samo kada i ukoliko pribli-ava Bogu i koristi ljudima nauka ne iznevjeravai nije negacija sebe. Zato svaka nauka, teorijska

ili egzaktna, u islamu, mora biti u ime Allaha, zadobro i na korist ljudi i ni niiju tetu. Usljed togaje svaka nauna oblast jednako vrijedna, i islamne poznaje i ne priznaje opasne i pogubne podje-le na svjetovno-profane nauke i vjersko-sakralneteorijske discipline. Nije jedan Bog slao Objave, adrugi stvarao svjetove, nego je Jedan te isti Bog islao Objave i stvarao svjetove. Na tom tragu nijese teko sloiti sa stavom Alberta Ajntajna da jeNauka bez religije slaba i sakata, a religija beznauke slijepa". Na vjeri poiva ivot i njegov smi-sao i ona je Izvor propisa ivota, a nauka opisujeivot. Dakle, vjera propisuje, i iznutra rasvjetljavai osmiljava, a nauka izvana opisuje ivot i pri-

bavlja sredstva i tehniku ivota. Kad nauka kaopozitivizam, scijentizam i marksizam ima ambi-ciju, umjesto religije, vjerozakona i etike, da pro-pisuje, umjesto da opisuje i istrauje ivot, onaprestaje biti nauka i postaje kruta, surova i mrtvaideologija, doktrina, dogma i religija bez obredai vjere u Boga. Kada religija umjesto nauke opi-suje i istrauje ivot, ona ne postaje nauka negorelativizira i profanizira svoje uenje i zavrava uosporavanju i samoosporavanju kao kranstvou srednjem vijeku oko geocentrinog i heliocen-trinog sistema.

Fenomen kolstva u Bosni i Hercegovini kroz

povijest

Gledano i posmatrano s dravno-pravnogi drutveno-politikog aspekta koji predstavljaosnovni i bitni oblik, formu i okvir za opi, javni,drutveni, kulturno-civilizacijski pa i kolsko-obrazovni ivot, BiH je unazad hiljadu godinaprola kroz devet dravno-pravnih i drutveno-politikih okvira:

1) Organizacioni okvir Bosne banova od de-setog do pred kraj etrnaestog stoljea;

2) Organizacioni okvir Bosne kraljeva od1377. do 1453. godine;

3) Ogranizacioni okvir Osmanske carevine

od 1463. do 1878. godine;4) Organizacioni okvir Austro-Ugarske ca-

revine od 1878. do 1918;5) Organizacioni okvir u doba Kraljevine

SHS od 1918. do 1929. godine;6) Organizacioni okvir od estojanuarske

diktature 1929. godine do propasti Kraljevine Ju-goslavije 1941. godine;

7) Organizacioni okvir tzv. Nezavisne dra-ve Hrvatske (NDH);

8) Organizacioni okvir u razdoblju druge,

sada komunistike Jugoslavije (prvo FNRJ paSFRJ) od 1945. do 1992. godine, i konano

9) Deveti Organizacioni okvir traje od aprila1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina nakon529 godina povratila svoj meunarodni subjek-tivitet i repotvrdila i reafirmirala svoj meuna-rodni rodni list", iji je ugaoni kamen PoveljaKulina bana" napisana 29. augusta 1189. godineili prije 1021 godinu.

Svaki od ovih devet dravno-pravnih i dru-tveno-politikih organizacionih okvira poivao

je na odreenom kulturno-civilizacijskom kru-gu, a svaki kulturno-civilizacijski oblik poivaoje i sada poiva i do Sudnjeg dana poivat e i


4/12

7


utemeljivat e se na odreenim idejnim, duhov-nim, kulturnim, misaonim, tradicijskim, mo-ralno-etikim premisama, aksiomima i vrijed-nostima iji je krajnji izvor i korijen religija. ZaBosnu banova i Bosnu kraljeva ili prva dva dr-avno-pravna ili drutveno-politika okvira kojisu trajali najmanje etiri stoljea, da se primijetitii konstatirati da se u Bosni banova i Bosni kralje-

va ni katolianstvo ni pravoslavlje ne uspostavljai ne formira kao organizirana, institucionalizi-rana i hijerarhijski uspostavljena Crkva i da supripadnici Bosanske crkve bili najbrojniji. To suneoborive povijesne injenice koje svjedoe: Bo-sanske hie umjesto crkvi, tulumi i steci umje-sto krstova i krieva. Pismo glagoljica, PoveljaKulina bana" iz 12. stoljea, na hiljade i hiljadesteaka ili kamenih spavaa" i drugi dragocjeni

ostaci materijalne i sakralne kulture svjedoe ovisokoj kulturi, civilizaciji, pismenosti, raznoli-kosti, ravnopravnosti i slobodi ivota u Bosni od10. do polovine 15. stoljea kada su se svi pisme-ni ljudi u Evropi bez sadanjih kompjutera na pr-ste ruku, za jedan dan mogli izbrojati. Pismenosti obrazovanje su jedna od konstanti Bosne bezobzira na dravno-pravne i drutveno-politikeokvire. Tako jedna predaja kazuje: Kada je osva-

ja Istanbula Mehmed-han doao na Bosnu sasvojom pobjedonosnom vojskom, svi stanovnici

te zemlje i sav svijet, kada su saznali snagu i moPadiaha, utoita cijeloga svijeta, doli su prednjega, poklonili se pred njegovim velianstvomi odjednom grupno primili islam, a on je na torekao: Koliko ja vidim ovo nije hrava grupaljudi. ta hoete od mene traite!" Stanovnici tepokrajine (Bosne) rekoe: Nek se iz nae zemljekupe mladii u adami-oglavu (vojne akademije)koji e se odgajati za vojne slube. Naravno, nji-hovoj je molbi udovoljeno te ih primaju bez ra-zlike, bili obrezani ili ne. Nije propis njih pregle-

dati." Ovaj navod potvruje povijest i sadanjost.Od osam pokrajina u Evropi jedino se u Bosniveina stanovnitva, dakle u slobodi, izjasnila zaislam i jedinu nagradu koju su traili za to je biloda se koluju i obrazuju pa makar i u dalekimEdirnama i Istanbulu. Nakon tragedije kozmi-kih razmjera, u formi genocida sa ciljem da buduuniteni, nedoklani Bonjaci, umjesto da buduizgubljeni oajnici po svijetu, evo od 1992. do da-nanjeg dana punih osamnaest godina koluju sepo itavoj Evropi, SAD, Kanadi, Australiji, islam-skim zemljama, ue, studiraju, magistriraju, dok-toriraju na svim poznatim jezicima, fakultetima iuniverzitetima svijeta.

Prvi oblik muslimanskog kolstva u Bosni i

Hercegovini

Trei dravno-pravni i drutveno politikiorganizacini okvir i drugi kulturno-civilizacijskikrug ili oblik jeste u doba Osmanske carevine. Taj

drugi kulturno-civilizacijski krug, a trei drav-no-pravni oblik u doba Osmanske carevine do-minantno je, ali nikada samo, islamski. Ovaj tre-i dravno-pravni i drugi kulturno-civilizacijskikrug po duini trajanja, blizu pola milenijuma,dug je koliko svih osam drugih dravno-pravnihokvira i svih drugih kulturno-civilizacijskih obli-ka. Kao to je Bosna, njena klima, reljef, njeneosnovne geografske i demografske odrednice,ono to se imenuje, drutvenom morfologijom,Bonjacima-muslimanima dala identitet, tem-

perament i odreuje je izvana, tako im je islamkao religija kroz konfesiju-millet, kulturu-sekafe,ahlak-moral, vjerozakon-erijat i obrede-mena-sike darovao identitet, odreenje, ispunjenje iomeenje iznutra. U okviru Osmanske carevinekako u dravno-pravnom okviru tako i kultur-no-civilizacijskom krugu Bonjaci-muslimanisu ukljueni potpuno, objedinjeno, komplemen-tarno, iznutra po identitetu kroz religiju Islam,sveukupnu organizaciju ivota Millet, islamskukulturu Sekafe, moralno-etiki sustav i vrijed-

nosti Ahlak, norme, regule i vjerozakon eri-jat i islamsku koegzistentnu, konzekventu, kohe-rentnu, metodiki sticanu i sistematski sreenuznanost (jedinstvenu i po sadraju, i po metodui po pravilima, i po standardima i kriterijima ipo cilju), kolstvo i obrazovanje. To je bio jedin-stven, konzistentan, konzekventan, koherentan,cjelovit, sistematian i metodian koncept kol-sko-obrazovnog i odgojno-prosvjetnog sistemaod poetnog najelementarnijeg do najsloenijegi najkompleksnijeg. Temelj sveukupnoj musli-manskoj prosvjeti i obrazovanju kroz povijestdavali su (to se nikada ne smije zaboraviti) daju idavat e kuni odgoj i poduka, mektebi, damije,tekije, medrese, kutubhane, biblioteke, kiraetha-ne itaonice, mazije kruoci i permanentnobesplatno obrazovanje za odrasle ljubitelje mu-drosti, knjige i spoznaje. Odgoj, poduavanje,obrazovanje, kolovanje i uenje djece u ovomrazdoblju poinjalo je u roditeljskom domu iz-govorom Kelime-i-ehadeta, uenjem imanskih iislamskih arta, do uzimanja abdesta i klanjanjanamaza u sedmoj godini. Odgoj, obrazovanje,

kolovanje i prosvjeivanje djece nastavljalo se umektebu i damiji, pred mueddibom-odgajate-


5/12


ljem i muallimom-poduavateljem najee krozistu osobu. U ovisnosti o uzrastu postojale su ra-zliite vrste mekteba: za najmlai uzrast sibjan-mektebi, pandan dananjim vrtiima; za maloizrasliji uzrast mektebi ibtidaijje-odbanita, zaosnovce rudijje; za srednjokolce razne vrstemedresa i hanikaha; kole za razne vrste specija-lizacije: Daru-l-Kuran kola Kurana, Daru-l-Hadis kola Hadisa, Daru-l-Fikh kola Fikha,kole za vojno-upravna i diplomatsko-rukovod-na zvanja Adami-oglani u Istanbulu i Edirni.U okviru kolstva i obrazovanja ovog kultur-no-civilizacijskog kruga treba pridodati i ne za-boraviti 80 raznih vrsta zanatskih kola (sarai,abadije, terezije, tabaci, bravadije, kujundije,kundurdije, mudelliti, ekrekije). Sliku zao-kruuje nepobitna injenica da je mektepskom

i raznom drugom nastavom bilo obuhvaenoskoro sve bonjako-muslimansko stanovnivomukog i enskog spola, dok je u Evropi kolo-

vanje i obrazovanje do 19. stoljea bilo iskljuivopravo plemia i sveenika. U ovom razdobolju,bar kada je u pitanju 16., 17. i 18. stoljee, kadasu u pitanju Bonjaci, moe se kazati da su imformule vjere, formule etike, formule vjerozako-na, formule politike i formule kolstva, obrazo-

vanja, kulture i civilizacije ile u istom pravcu. Utim razdobljima vjerske knjige Bonjaci piu na

arapskom, pravno-politike na turskom, a poezi-ju, knjievnost i filozofiju ispisuju na perzijskomjeziku kroz tri pisma: arebici, latinici i irilici.Najvia kolsko-obrazovna, znanstveno-teorijskai odgojna ustanova na kojoj su Bonjaci studiralibilo je islamsko sveuilite Daru-l-Funun u Ista-nbulu, koje je otvoreno 1869. godine. Kvalitet ta-kvog sveuilita islamski svijet nije dosegao u 20.stoljeu. Samo da podsjetimo, na tom sveuilitusu studirali rahmetli Ahmed Burek, MuhammedTufo, reis auevi. Pred kraj Osmanske vlada-

vine u BiH je 1865. otvorena i prva tamparija itampana je prva novina Bosanski vjesnik", za-tim Vilajetska vlada na dva jezika, bosanskom iturskom, tampa zvanini list Bosna" od 1868.tampa se Sarajevski cvijetnik", a od 1876. Fra-njo Milievi izdaje list Neretva".

Okvir i oblik zebnje, straha i nesnalaenja

Austro-ugarskom okupacijom 1878. godineBosna i Bonjaci muslimani su uli ne samo u

etvrti dravno

pravni i drutveno-politikioblik, nego su uli i u trei kulturno-civilizacijskikrug i zapadno-evropski, bitno kranski, kul-

turno-civilizacijski krug, koji poiva na grko-rimskoj, paganskoj i judeo-kranskoj kulturi,civilizaciji, korijenima i vrijednostima. Iz togfundamentalnog razloga Bonjaci muslimani,pripadnici islamskog kulturno-civilizacijskogkruga, nikada kao u doba Osmanske carevinenisu mogli ui i iznutra kao izvana u Austro-Ugarsku carevinu. Oni su u nju uli samo u okvi-ru dravno-pravnog i drutveno-politikog, a neu okviru kulturno-civilizacijskog, moralno-eti-kog i vrijednosno-ciljnog okvira. Drugi razlogneuklapanja i nesnalaenja Bonjaka u dugai-

jem drutveno-pravnom i drutveno-politikomokviru, ali i suprotnom kulturno-civilizacijskomkrugu lei u viestoljetnim ratovima Osmanskecarevine sa Habsburkom, kasnije, Austro-Ugar-skom monarhijom. Poto je u otporu Austro-

Ugarskoj, koji je organizirala najizraslija, najsvje-snija i najsavjesnija i najobrazovanija ulema, bilaostraena i skoro unitena bonjako-musli-manska dravna, politika, vojna, upravna, poli-cijska, intelektualna i vjerska elita, lideri i voe,poslije okupacije Bonjaci se povlae u sebe, upoetku potpuno i sveobuhvatno bojkotiraju jav-ni, kulturni, kolsko-obrazovni, politiki i drav-ni ivot i to je najtraginije sa najdalekosenijimposljedicama za one koji ostaju u Bosni, prestajuupisivati i slati djecu u kole. Prema slubenim

podacima 1870. godine u BiH je bilo 850 mekte-ba sa 39.472 uenika i od toga 10.884 uenice. Tipodaci su jo impozantniji ako se usporede sakatolicima i pravoslavcima. Od 1874. godine uBosanskom vilajetu zajedno sa Novopazarskimsandakom bilo je 112 kransko-hrianskihosnovnih i srednjih kola u kojima se kolovalo4188 uenika i 333 uenice naspram 24 bonja-ko-muslimanske rudijje (osnovne kole), 43medrese-srednje kole i 864 mekteba sa 27.321uenikom i 10.428 uenica i kojom hiljadom

srednjokolaca u medresama. Trendu da su Bo-njaci u doba Osmanske carevine najpismeniji,najobrazovaniji, najkolovaniji i najciviliziranijinarod u Evropi, iji su mnogi pripadnici uz bo-sanski poznavali i turski, arapski i perzijski jeziki pisali na tri pisma: arebici, latinici i irilici, po-stanu najnepismeniji narod u Evropi, doprinijela

je i Austro-Ugarska carevina sa svojim zakonimao nepriznavanju arebice i svih vrsta sibjan mekte-ba, mektebi ibtidaija i rudija, uz istovremenopriznavanje franjevakih i katolikih gimnazija,u koje su ak i muslimanski uenici ulazili ispodkria. Zato je bila opravdana i utemeljena boja-zan muslimana da upisuju djecu u Austrougarske


6/12

9


kole zbog asimilacije i gubljenja identiteta.Usljed tako utemeljenih i opravdanih ali i iracio-nalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih re-akcija, moglo se dogoditi da Bonjaci 1870. najo-brazovaniji narod u Evropi, iji su pripadnici biliobuhvaeni mektepskom nastavom, za tridesetgodina, to politikom, strategijom i kolsko-obrazovnim sistemom nove Carevine, to svojimnesnalaenjem u novim organizacionim okviri-ma, to promaajima, to okotalou i okama-njenou u jedan tradicionalizam, to u strahuod asimilacije i vlahaluka", to raspoluenosti,razdrtosti i razrokosti izmeu identiteta, esencije(supstancije) i kulture s jedne i entiteta, egzisten-cije, znanosti i civilizacije s druge strane, 1900.godine bili najnepismeniji i najneobrazovanijinarod u Evropi, tako da je u 293 osnovne kole u

Pokrajini bilo svega 4886 bonjake djece, sasamo 12 djevojica. Taj odnos u srednjim kola-ma jo je bio nepovoljniji, sramniji i traginiji. UDravnoj gimnaziji u Sarajevu 1879. godine od42 uenika bio je samo jedan Bonjak, a u Mo-starskoj gimnaziji 1893. godine od 65 uenikabilo je svega 8 Bonjaka. Sarajevo i Mostar makarsu u 19. stoljeu dobili gimnazije, a u Zenici,usljed protivljenja pravoslavnog popa, gimnazijanije otvorena do 1950. godine. Kako nikada ni

jedna nesrea ne dolazi sama, uz pogrean odnos

Austrougarske vlasti prema kolovanju i obrazo-vanju muslimana tu su i greke Islamske zajedni-ce. Na razini islamskog kolstva i obrazovanjaIslamska zajednica je pogubno i nenadoknadivokasnila. Pritisnuta novim okolnostima i savre-menim potrebama i dogaajima ona tek od 90-tih godina 19.-og stoljea, da bi se i bonjakadjeca mogla ukljuiti u sveukupni obrazovno-odgojni i kolski sistem Carevine, otpoinje re-forme, sibjan mekteba i mektebi-ibtidaija i rudi-

ja, a na medresama za 40 godina trajanja Carevi-

ne nikada nikakva reforma nije ni izvrena. Utom smislu ni od kakve pomoi nije bila ni prvamuslimanska vjersko-prosvjetna anketa izvrena1910. s ciljem reforme u medresama meuuglednim alimima. Otuda je nastala ona bolna itragina, ali tana izreka u narodu Studira uBeu, a jedi u Stambolu." Suma sumarum u BiH

je 1910., sa fakultetskom diplomom bilo svegadeset Bonjaka, ukoliko se ne rauna ulema ko-lovana u Istanbulu, ije diplome carevina nijepriznavala. Bez obzira to se Islamska zajednica,od dolaska Austro-Ugarske suoila sa reformisa-njem mekteba i rudija, a to se tie medresa,prvo se sa uvoenjem svjetovnih medresa krenu-

lo u Okrunoj medresi u Sarajevu 1916/1917.kolske godine i vie ni u jednoj. Kao to su Bo-njaci, politiari 1911. godine u Bosanskom sabo-ru glasali (izuzev Karamehmedovia, Baagia,eije Gluhia i Ahmeda Mehmedbaia) da sezakon o obaveznom osnovnom kolovanju ni ukom sluaju i ni na koji nain ne odnosi na mu-slimansku ensku djecu, to je sa stajalita prvihrijei Kurana, znanosti i civilizacije, neodrivo isuludo, tako je Ulema-i-medlis vjersko vod-stvo, da ne bi bilo u ludostima i glupostima usa-mljeno politiko vodstvo, iste godine svojom in-tervencijom onemoguilo da se formira enskauiteljska kola preparandija. U funkciji slablje-nja politikih, kulturno-civilizacijskih i religij-sko-konfesionalnih veza Bonjaka sa Osman-skom carevinom, Istanbulom, Hilafetom i hali-

fom Austro-Ugarska uspijeva da u oktobru 1882.godine uspostavi u BiH svojevrsni sui generisstrukturu i hijerarhiju Islamske zajednice sa re-isu-l-ulemom na elu, a upravu vakufa stavljapod strogi dravni nadzor. U cilju to ireg i du-bljeg razumijevanja i etabliranja u BiH i njeneintegracije u Carevinu, kao izraz novih i neod-lonih kolsko-obrazovnih potreba i politike,omoguava i potpomae otvaranje erijatsko-su-dake kole 1887. godine i Daru-l-muallimina1892. godine u Sarajevu. Obje su, kao potpuno

nove u funkciji Carevine, bile strune kole, jed-na za osposobljavanje erijatskih sudija (uprave isudstva), a druga za osposobljavanje vjerouiteljau mektebi-ibtidaijama i rudijama. Da bi mualli-mi mogli predavati i svjetovne predmete u rudi-

jama u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Brkom, Biha-u, Banjoj Luci i Travniku, oni su na erijatsko-sudakoj koli i Daru-l-mualliminu (za razlikuod medresa to je bila katastrofalna greka, ne-shvaanje tokova, procesa i potreba vremena,prostora i civilizacije) izuavali i svjetovne pred-

mete. U rudijama, kao osnovnim kolama kojesu kasnije bile u sastavu dravno-kolskog siste-ma su, pored opih kolskih predmeta, detaljnijeizuavani vjeronauka, turski i arapski jezik. Ukontekstu pojavljivanja Bonjakinja u javnosti,koje su se potpuno povukle u sebe i kuni ivot iz

javnosti poslije okupacije, vlast ulae napore zaobrazovanje muslimanskih uiteljica. U tu svrhu

je formirana muslimanska enska kola. Zami-sao da ta kola, zbog toga to su se Bonjaci naliraspolueni izmeu entiteta i identiteta, prerasteu ensku proparandiju (uiteljsku) onemoguio

je niko drugi nego Ulema-i-medlis. Jedini oblikneke sveope, na razini zajednice, organizirane


7/12


kulturno-politike, potpuno negativne i samoru-ilake reakcije na nove prilike bio je neprekidniproces iseljavanja Bonjaka u Sandak, Makedo-niju i Tursku. Zapravo, jedine prave novume ikvalitativne pomake, to se tie kolstva i obrazo-

vanja u 20. stoljeu kada su u pitanju Bonjaci,vjerovali ili ne, donijela je Austro-Ugarska. To sugimnazije (Realke i erijatska) najbolje srednjekole koje su ikada postojale, erijatsko-sudakakola za kadije i Daru-l-muallimin kola za vje-rouitelje. Kako u Bosni nema kadija od tada vienema kvalifikovanih i kompetentnih ljudi da

vode, uvaju i organiziraju strukturu, ustanove iinstitucije Islamske zajednice. Kakve je kadrovedavao Daru-l-muallimin dovoljno je kazati da jenjegov svrenik Hamdija Muli, pionir i vizionarpedagoke misli kod Bonjaka. Ne formiraju sesamo nove kole u doba Austro-Ugarske. Tu su inovine, listovi, asopisi, kulturna i zanatska dru-tva. Prvi kree list Bonjak" 1881. godine, slijediga dvomjesenik Behar" 1889. godine, Gajret","Biser," "Tarik", "Muallim", "Misbah", "Jeni Mi-sbah". Od kulturnih, zanatskih i raznih drutava,tu su "Gajret" i "Ittihad".

Prelaenje iz Zapadno-kranskog u Istono-

hrianski okvir

Okonanjem Prvog svjetskog rata nestalo jedvije posljednje univerzalne carevine Osmanskei Austro-Ugarske. Na njihovim razvalinama for-mirana je nova, nikada do tada postojea, Kralje-

vina SHS od 1918. do 1929. godine, a KraljevinaJugoslavija od 1929. do 1941. godine. Tako je BiHula u peti i esti dravno-pravni i drutveno-po-litiki okvir, ali i u etvrti kulturno-civilizacijskikrug, ije su osnovne odrednice i temelji: orto-doksija, pravoslavlje, svetoslavlje, kosovski zavet,mit i ep u okviru bizantizma. Taj etvrti kultur-

no-civilizacijski krug u osnovi se moe oznaitikao istono-evropski i hriansko-ortodoksni ukome su idejni temelji u hrianstvu a dravno-pravni i drutveno-politiki okviri u Bizantiji.Razlike izmeu petog i estog dravno-pravnogi drutveno-politikog okvira lei u tome to seu estom organizacionom okviru ide, pod ime-nom Jugoslavija, na totalnu unitarizaciju, etati-zaciju, centralizaciju zemlje i hegemoniju Srbije iSrba u Kraljevini nad ostalim narodima, pokra-

jinama i konfesijama. To se zorno manifestira na

Islamskoj zajednici ije je sjedite, prvi i jediniput (1930-1936. godine iz Sarajeva preneseno

u Beograd). Na kolsko-obrazovnom planu uovom dvadesettrogodinjem razdoblju dogaajuse sljedei bitni procesi: A) U cilju reformiranjamedresa i sveukupnog muslimanskog kolstva iobrazovanja zapoeti proces uvoenja svjetov-

nih predmeta, u vjerske kole 1916/1917. godineu Okrunoj medresi u Sarajevu, nastavlja se veod 1920/1921. godine, a naroito od 1925. godi-ne, da bi bio okonan i zaokruen 1931. godineosim u medresi u Pojsku kod Zenice, u kojojnikada svjetovni predmeti nisu ni uvedeni; B)1919/1920. kolske godine Vakufsko-mearifskisabor bi gajri Hakk - bez ikakvog povoda i ra-zloga ni na iju korist, a na tetu svakog musli-mana, valjda zato to ju je osnovala Austro-Ugar-ska, zatvara Daru-l-muallimin najbolju koluza vjerouitelje koja je ikada u Bosni postojala,ukljuujui i sve sadanje pedagoke fakultete;C) Zatvaranje Daru-l-muallimina je dovelo donerjeivog problema i nenadoknadive praznine nedostatak kvalifikovanih, kompetentnih, stru-no, sistemski i metodiki pripremljenih vjeroui-telja u kolama; D) Kada je te teke, bolne i skorotragine posljedice uoila, Islamska zajednica

je pri Gazi Husrev-begovoj medresi u kolskoj1930/1931. pokuavala formirati viu dvogodi-nju kolu Alijju koja se zatvorila nakon izvoenjaprve generacije. Ona podsjea na neke sadanje

iza 1992. godine otvorene medrese, koje e seposlije izvoenja jedne ili nekoliko generacijamorati zatvoriti ili u protivnom bit e svrhe samesebi; E) Da bi poput austrougarskog cara FranjeJosipa koji je otvorio erijatsko-sudaku kolu iDaru-l-muallimin i kralj Aleksandar vezao mu-slimane za sebe i Kraljevinu SHS i on je kolske1923/1924. u Skoplju, na savremenim osnovamai sa svjetovnim predmetima osnovao Veliku me-dresu kralja Aleksandra, iji su svrenici mogliupisivati i studirati Pravni fakultet u Beogradu, a

gazinovci nisu. Veliku medresu u Skoplju zavrilisu neki znameniti Bonjaci alimi i intelektualci,izmeu ostalih: akademik i knjievnik amil Si-

jari, dr. Sulejman Maovi, prof. Hamid Begi,prof. Kasim Hadi, Vehbija ef. Hodi, Ibrahimef. Hodi. Kralj je od te Medrese elio jedno,a Dragi Bog je dao drugo; F) Nije samo Kralj uovom razdoblju formirao svoju nego i Islamskazajednica jo jednu medresu i to u Skoplju, Isa-begovu medresu, kolske 1937/1938. godine;G) Kad smo kod medresa, bitno je napomenuti,

posljednji put se na odgovoran, kompetentan,konzistentan, konzekventan, komplementaran,meritoran, vjerodostojan i kompletan nain


8/12

11


Islamska zajednica njima, njihovim statusom,sadrajem, ulogom, znaajem i znaenjem, klasi-fikacijom, sistematizacojom i hijerarhijom bavilatano prije 72 godine. Naime, 1938. godine Ule-ma-i-medlis donosi tri vrste vehementnih ured-bi o medresama: Uredbu o Gazi Husrev-begovojmedresi kao punoj srednjoj koli sa 8 godinatrajanja, Uredbu o okrunim medresama koja jepredviala 6 petorazrednih medresa u: Travniku,Tuzli, Bihau, Mostaru, Banja Luci i Sarajevu, izkojih su najbolji svrenici upisivali Gazijinu me-dresu, i Uredbu o lokalnim trogodinjim medre-sama u: Konjicu, Foi, Visokom, Zenici, Graa-nici, Goradu, Brkom, Zvorniku i Pojskama kodZenice, iji su svrenici mogli upisivati okrunemedrese. Na temelju tih uredbi vidi se sistem, redi poredak u radu Islamske zajednice; H) kolske

1935/1936. godine Islamska zajednica, nakonzatvaranja erijatsko-sudake kole u Sarajevuotvara VIT (Viu islamsku erijatsko-teolokukolu), ustvari prvi fakultet sa etverogodinjimstudijem, ali se nije zvao fakultetom ak ni ondatj. 1937. kada je priznat u rang fakulteta.

Na vjersko-kulturnom, prosvjetnom i hu-manitarnom planu kod muslimana u ovom raz-doblju bitno je napomenuti da se 1924. godineosniva kulturno-humanitarno drutvo Narodnauzdanica". Pored kulturnog rada, izdavanja ka-

lendara, novina i asopisa i Narodna uzdanica"se poput Gajreta", koji je formiran 1903. godine,bavila potporom i stipendiranjem siromanihaka i studenata. To je epohalna uloga Gajreta"i Narodne uzdanice", bez obzira na sve opaskeda je Gajret" bio prosrpski a Narodna uzdani-ca" prohrvatski naklonjena. U ovom razdoblju jei Islamska zajednica pokrenula svoje najstarijei najznaajnije glasilo. Naime, od 1933. godine,tada Vrhovno islamsko starjeinstvo, danas Ri-

jaset, izdaje i tampa Glasnik". U tom periodu

formira se i najznaajnije i najuglednije udrue-nje uleme El-Hidaja" koje tampa svoj list podistim imenom ali i objavljuje nekoliko izuzetnoznaajnih i strunih knjiga. Udruenje uleme El-Hidaja u petnaestogodinjem radu, od 1932. do1947. je bilo jedina prava, kompetentna, meritor-na, vjerodostojna i neminovna, radi balansa i ko-nekcije, opozicija slubenoj Islamskoj zajednici.Da se ne zaboravi, u ovom razdoblju polovicomtridesetih godina tampana su i dva pokuajaprijevoda Kurana, Kara-begov u Mostaru i Reisauevia i hafiza Pande u Sarajevu. Tradicional-na ulema je ove prijevode doekala na isti nainkao danas fenomen Torabija u Zetri. Ovom peri-

odu pripada ast da su se prvi udbenici za me-drese Uvod u tesafirsku i hadisku nauku" pisanina bosanskom jeziku i latininom pismu kao to

je prva knjiga na bosanskom jeziku pisana latini-com Risale-i-ahlak" tampana tek 1883. godine.

Od ljudi i graana muslimani su preimenovani u

najljepe cvijee

Tokom Drugog svjetskog rata, tanije od10.4.1941. do 9.5.1945. godine muslimani-Bo-njaci su uli u sastav NDH (tzv. Nezavisne draveHrvatske) ali i sedmi dravno-pravni, drutve-no-politiki okvir i peti kulturno-civilizacijskikrug. To je hvala Bogu najkrai, svega etri godi-ne okvir, ali i najopasniji kulturno-civilizacijskikrug ili oblik koji je naspram muslimana imaopotpuno prozelitske namjere i da ih od musli-mana - Bonjaka pretvori u biljke najljepecvijee hrvatskog naroda. Naspram muslimanau ovom razdoblju se od NDH ispoljava: domi-nacija, asimilacija, segregacija, diskriminacija ipokuaj hukanja muslimana na druge narode.El-Hidajine rezolucije napisane tokom jeseni1941., jedinstven pisani akt u Evropi tokom Dru-gog svjetskog rata, koje osuuju svaku nepravdu,nasilja i ubijanja po rasnoj, nacionalnoj i vjerskojosnovi te poimenino trae zatitu: Srba, Jevreja

i Roma pokazuju potpuno suprotan efekat. Po-sebno treba naglasiti odnos muslimana premapravoslavcima - Srbima. Kada je poglavnik Pa-

veli ponudio reisu Spahi i zagrebakom imamui muiji Muiu pravoslavnu crkvu na Preda-novia trgu da se preuredi i pretvori u damiju,oni su se uljudno zahvalili na brizi za muslimane,ali su energino odbili da se hram druge religijepretvara u damiju. Takoer, reis Spaho i Islam-ska zajednica su odbili pritisak da se za vrijemeNDH donese novi ustav Islamske zajednice. Da

je Islamska zajednica podlegla pritisku sveeni-ka Brale i Hakije Hadia i donijela novi ustav,kakav god da je, bila bi za sva vremena optuenaza svoj ustav donesen u nacistiko-faistikomambijentu. Na isti jasan i odluan nain Islam-ska zajednica je 1942. godine, nakon smrti reisaSpahe, odbila da izabere Reisa dok se ne zavrirat i postavila je Naiba - zamjenika vrioca du-nosti prof. Saliha Baia. Da je podlegla pritiskui izabrala Reisa, on u oima svijeta ne bi bio Reismuslimana nego Paveliev reis. To su svijetli i

blistavi trenuci u ivotu Islamske zajednice, naijim odlukama i stavovima moe se nastavljatiivot i organizirati kolstvo muslimana. Naravno,


9/12


u ovom etverogodinjem razdoblju Islamska za-jednica nije otvarala nove medrese, nije organi-zirala nova kulturno-humanitarna drutva i nijepokretala nove listove i asopise, ali je na krajnje

vjeran, vjerodostojan, uspravan, ustrajan, hrabar

i smion nain uvala i sauvala identitet, digni-tet, autoritet i moralitet muslimana.

Osloboenje od slobode

Okonanjem Drugog svjetskog rata musli-mani su uli u osmi dravno-pravni i druve-no-politiki okvir i esti kulturno-civilizacijskikrug ija su glavna obiljeja na dravnom planu:politiki sistem-komunizam, ideologija-ateizami ontologija-materijalizam, plus ostavljanje svih

religijskih zajednica i uglednih i imunih ljudibez ikakve imovine, odvajanje vjerskih zajednicaod drave i neodvajanje drave od vjerskih zajed-nica zbog njihovog znaaja, uloge i utjecaja naljude. Naravno, u skladu s tim od 1945. do 1992.

vri se sekularizacija, laicizacija, materijalizaci-ja, ateizacija, pa ak i komunizacija skoro sveu-kupnog ivota, posebno: kolstva, obrazovanja,kola, fakulteta, univerziteta, kulture, asopisa,knjiga, svih vrsta medija, novina, radija, televi-zije. Dakle, na sceni su kao glavna obiljeja: dok-trina historijskog materijalizma (historija svijeta

nije nita drugo nego historija samonastanka,samorazvoja, samokretanja i samousavravanjamaterije), dijalektikog marksizma i dravnogateizma. U ovom dravno-pravnom okviru ikulturno civilizacijskom krugu svaka religijskazajednica sa svoga stajalita i uenja nala seosloboena od slobode. Prema definiciji ovjeka biti ovjek znai biti slobodan a biti slobodanznai biti u sebi a biti u sebi znai biti u vjeri,moralu i kulturi a biti u sebi izvana znai biti u

vjerozakonu, u politici, u obrazovanju, u nauci

i civilizaciji. Komunizam je doputao da ljudiizvana budu u sebi ali nije iznutra. Zato je slinasudbina zadesila sve religijske zajednice. U ovomosmom razdoblju i estom kulturno-civilizacij-skom krugu, oslobaanja od slobode iznutra,nove komunistiko-ateistike vlasti su ukinule,razorile, zatvorile i likvidirale sve sibjan mektebei mektebi-ibtidaije i rudije, ali su u poetku svo-

je vladavine zatvorile i sve medrese na prostori-ma bive SFRJ izuzev Gazi Husrev-begove. Prvase Gazi Husrev-begovoj medresi tokom ezdese-

tih pridruila Alauddin medresa u Pritini, zatimIsa-begova medresa u Skoplju i pred samu agre-siju na BiH otvorena je medresa u Novom Paza-

ru. U ovom razdoblju, spletom raznih okolnostineodlonih potreba tokom 1977/1978. godine uSarajevu je otvoren FIN (Fakultet islamskih na-uka). Nedostatak medresa, oficijelnih i sa zvu-nim titulama alima, uz Allahovu milost i pomonadoknaivale su seoske, provincijske i mahal-ske hode u gradovima svojim neprestanim ibeskrajno portvovanim, iskrenim i predanimradom po mejtefima, damijama i privatnim ku-ama uz razumijevanje i pomo roditelja. Njih uradu nisu zaustavljale ni zabrane Partije ni nedo-staci ilmihala, sufara i Kurana koji se uope, ci-ljano i po zadatku, nisu tampali. vrsta vjerni-ka srca, iskrene, iste i moralne due, nijjet u imeAllaha i entuzijazam je nadoknaivao sve. Taj itakav entuzijazam je pokrenuo tampanje Ta-kvima" 1951. godine, list uenika G.H.medrese

Zem-Zem" 1968. godine, list Ilmije Prepo-rod" 1970., Rjenik arapskog jezika", TeufikaMuia, etiri prva toma Buharijina Sahiha",asopise Islamska misao" i Edukati islami." Tanezaustavljiva snaga vjere i ljubavi prema Bogupokrenula je i dvije akcije na kojima Islamskazajednica danas egzistira. To su akcije ubiranjazekjata i sadekatul-fitra na organiziran nain uokviru Islamske zajednice sa prvobitnom namje-nom za islamsko kolstvo, obrazovanje i kultu-ru. Kako su komunistike vlasti oslobaale ljude

od slobode iznutra tako su ih tjerale u sloboduizvana. Tako su uvele obavezno osnovno kasnije iosmogodinje kolovanje za svu muku i ensku,naravno i muslimansku djecu. Odmah su se dalena industrijalizaciju, elektrifikaciju i izgradnjuzemlje, izgradnju puteva i pruga, izgradnju veli-kih i industrijskih kombinata: RMK-a eljezara,Unis, Bratstvo, Energoinvest, Unioninvest, he-mijskih kombinata Soda-So", poljoprivrednihkombinata: UPI, Agrokomerc, Hepok, grae-

vinskih kombinata: Vranica, Hidrogradnja, G.P.

Bosna, G.P. Putevi. Uporedo sa tim gigantimaotvarane su srednje kole, fakulteti kasnije uni-verziteti u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru.Neki fakulteti: pravni, ekonomski, medicinski,filozofski, graevinski, arhitektonski, geodezija,poljoprivredni, prirodno-matematiki, rudarski,tehnoloki, farmaceutski, veterinarski, umarski,mainski, metalurki... S obzirom da su glavnihramovi modernog doba: banka, fabrika, labo-ratorija i uionica, to su navedeni fakulteti i uni-

verziteti u tim ogromnim kombinatima diljemBiH dobili i institute, i laboratorije i logistiku ifabrike hale gdje e se prakticirati i primjenji-

vati svoje znanje i gdje e svoje svrenike zapo-


10/12

13


ljavati. Tako je komunizam kao niko prije njegaoslobaao ljude od unutranje slobode i kulture iistovremeno u njima u cjelini nezavisno od rase,nacije i konfesije podsticao i razvijao vanjskeslobode kroz kolovanje i obrazovanje, znanost,tehniku, tehnologiju, izgradnju, civilizaciju i za-poljavanje. To je ta nepomirljiva ambivalentnostkomunizma koja se zavrila uruavanjem u sebebez intervencije izvana.

1.8.Prihvatanje slobode bez odgovornosti

Od 6. aprila i 22. maja 1992. godine Bosnai Hercegovina je ula u deveti dravno-pravni idrutveno-politiki okvir i sedmi kulturno-ci-

vilizacijski krug ili oblik. Uvod je bila surova istrana svjetski javna agresija u formi genocidasa ciljem da se zemlja podijeli a muslimani - Bo-njaci izvana politiki unite a iznutra u drugeasimiliraju. to se tie muslimanskog kolstvai obrazovanja u ovom okviru i krugu koji i da-nas traje moe se samo na razini pozitivistikekonstatacije i informacije kazati, pod okriljem isvodom Islamske zajednice, u zadnjem desetlje-u 20. stoljea obnovljene su medrese u: NovomPazaru, Tuzli, Travniku, Cazinu, Graanici kodVisokog, Mostaru i Zagrebu, koja se unazad e-tri godine preinila u Islamsku gimnaziju. Tim

inom u pravno-formalnom smislu, to je bitnoi u sutinsko-znaenjskom, na ovakav nain ob-navljanje i otvaranje novih medresa, sve novoob-novljene i novootvorene medrese, bez ikakvogopozivanja, one tri uredbe Ulema-i-medlisa iz1938. o Gazijinoj, okrunim i optinskim me-dresama, od strane sadanjeg Rijaseta, dovedenesu u istu ravan, status, ulogu i znaenje, sa GaziHusrev-begovom medresom. Ovo je samo golakonstatacija, a nikakva klasifikacija i kvalifikacijainjenica. Punih 455 godina od 1537. do 1992.

godine, to je, pored svega drugoga, definiranoVakufnamom njenog osnivaa Gazi Husrev-be-ga, posvjedoeno karakterom, sadrajem, obu-hvatnou i specifinou nastavnog programakoji vodi rauna o nepromjenjivim sadrajimaali i o mjestu, obiaju, vremenu i prilikama, pe-tostoljetnim kontinuitetom u radu, povijesnomulogom u bonjakom narodu (danas tri ivaakademika), ugledom njenih muderisa (profe-sora) i visinom plae koju su nekada primali ilipostavljenje na sigurne temelje, materijalno osi-

gurane, sa muderisima i katkad nadaleko uve-nim, ova medresa slovila je kao prva na zapaduBalkanskog poluostrva", pie Hajrudin uri, u

knjigi Muslimansko kolstvo i obrazovanje uBosni i Hecegovini do 1918. godine", na stranici134. Dakle, punih 455 godina Gazijina medresapravno, formalno, stvarno, sadrinski i znaenj-ski je bila prva medresa na Balkanu i mjera, stan-dard, kriterij i ogledalo ostalim medresama. Bezikakve pravno-formalne odluke ona je od 1992.godine samo jedna od 8, a unazad etri godine

jedna od 7 medresa na bosanskom jeziku. Kaoto je nemogue praviti ceste u magli i oblacima,i sijati penicu, ra, jeam, heljdu i kukuruz popijesku, kamenju i vodi, tako je bilo koja i kakvasuvisla, argumentirana, jasna, razgovjetna i do-bronamjerna rasprava o obrazovanju i kolstvukod Bonjaka u cjelini i medresama pogotovu,

jer su one dovedene do apoteoze u mjestima gdjese nalaze i postale su zatitni znaci tih sredina,

nemogua. Da se primijetiti, lahko je otvaratinove medrese, kada vie nema Medrese koja je:mjera, kriterij, ogledalo, standard i zatitni znakostalih medresa. Da Islamska zajednica od 1992.godine ima Medresu, znala bi doista koje su me-drese validne i potrebne, a koje su nepotpune isuvine. Kao to niko u jednoj zemlji, pogoto-

vu socijalistikoj, bilo kada i bilo gdje, ne moei nije mogao uvesti vanredno stanje, zato to senije znalo redovno, tako se ni u sadanjoj Islam-skoj zajednici ne moe zaustaviti stihija otvaranja

novih medresa, kako se najavljuje, daj Boe da susamo puste elje u: Banja Luci, Tenju, Brkom,Zenici, Gradacu, Graanici kod Tuzle. Na oveelje bez pokria, moe se podastrijeti injenica,koja koristi koliko i magarcu sluanje muzike, dase u Ekonomsku kolu u Sarajevu na prijemniispit prijavi preko hiljadu sve odlinih kandida-ta, a za est medresa u: Sarajevu, Tuzli, Cazinu,Travniku, Mostaru i Graanici kod Visokog polaod toga i to ne samo odlinih ve i vrlodobrihuenika i uenica. Osim navedenih i obnovljenih

medresa Islamska zejdnica je u okviru musli-manskog kolstva: obrazovanja od 1992. do 2010.otvorila i tri islamska pedagoka fakulteta koji suse razvili iz islamskih pedagokih akademija u:Zenici, Bihau i Novom Pazaru. U odnosu naFIN (Fakultet islamskih nauka) u Sarajevu kojiima tri odsjeka oni nisu nikakav novum i kvali-tetan iskorak i u svemu su po sadraju, metodu,kvalitetu, studentima i profesorima, ispod nivoaFIN-a, a i na FIN-u, pogotovu kada je u pitanjupostdiplomski studij, treba podizati nivo. Umje-sto bilo kakve openite prie, Islamska zajednicaukoliko dri do sebe i ukoliko misli na bilo kakvubudunost, treba temeljito, sistematski i metodo-


11/12


loki napraviti uvid u nain rada svake medrese ifakulteta. Poto je FIN samo nastavak VIT-a, aislamski pedagoki fakulteti samo nastavak FIN-a na nioj razini, ini se da bonjako-musli-manska pamet i svijest, kada je u pitanju musli-

mansko kolstvo, u 20. i na poetku 21. stoljea,osim Bonjake u Sarajevu i Islamske gimnazijeu Zagrebu, nije ponudila ni jedan drugi kvalite-tan novum. Za razliku od muslimanskog kol-stva i obrazovanja gdje se nastavlja i umnoavaisto sa nijansama razliitog na planu prosvjete,kulture, izdavatva novina i asopisa tu ima ve-likih iskoraka i pomaka u okviru ali mnogo vieizvan Islamske zajednice. Tu su prije svega dvaprijevoda Kurana dvojice akademika dr. Karia idr. Durakovia, kompletan prijevod Buharijinogi Muslimovog Sahiha". Tu je i prijevod od stra-

ne akademika prof dr. Durakovia prvi puta saarapskog jezika kompletne Hiljadu i jedne noi"u okviru izdavake kue Ljiljan", zatim prijevo-di na bosanski jezik sa arapskog Fikh-Sunneta" iGazalijinog "Ihjau-ulumid-din-a". To su oni naj-

vei projekti uz koje ide Atlas islamskoga svi-jeta", u izdanju Udruenja ilmijje, zatim Haldu-nova Mukaddima" u izdanju El-Kalema. Tu suna desetine i desetine drugih vrijednih knjiga.itave bibliotetke. Od listova i asopisa koji se

javljaju u ovom razdoblju ne mogu se preskoiti

Muslimanski glas" koji se kasnije tampao podimenom Ljiljan". Taj asopis za politiku, kul-turu, vjeru i prosvjeivanje Bonjaka prestao jeizlaziti u ljeto 2005. godine. Naravno, tu je i Mu-allim" koji i danas izlazi. U meuvremenu, prin-cipom peurki poslije kie: Biha, Zenica i Trav-nik postali su univerzitetski centri. Kakve su sadasrednje kole, fakulteti i doktorati u usporedbi saAustro-Ugarskim kolstvom moe se mirne sa-

vjesti i hladnom glavom konstatirati: jaa je bilai kvalitetnija austrougarska osnovna etverogo-

dinja kola od sadanjih nekih srednjih kola,jaa je bila austrougarska osmogodinja kola odsadanjih nekih fakulteta, jaa je bila austrougar-ska gimnazija i puna srednja kola od bilo kojegsadanjeg magisterija, jai je bio austrougarskifakultet od bilo kojeg doktorata u BiH. Bio bihsretan i ponosan da ovo nije tano. Ovo razdo-blje u cjelini moe se ocijeniti kao doba u komeljudi prihvataju slobodu bez odgovornosti i pra-

va bez obaveza.

Zakljuak

Na hajratima poivaju vakufi a na vakufi-ma poiva muslimansko kolstvo, obrazovanje imuslimanska kultura i civilizacija. U islamskompoimanju odgoj je sinteza znanja - tealima i vas-

pitanja - terbijeta. Fundamentalno pravilo glasiRabb - vodi i upuuje, roditelj i uitelj - odgaja ipoduava, a uenik - ui.

Nema nae i njihove nauke. Ona jeste ilinije nauka, zato to je univerzalna, kao to nemanaeg i njihovog auta. Postoji samo ispravno ineispravno auto. Nema naeg i njihovog prava izakona. Pravo, zakon i nauka ili jesu ili to nisu.Naa nauka je u biti protiv nauke, kao to je naepravo i zakon, protiv prava i zakona. to nauka,pravo i zakon dobivaju vie oiju oni su sljeplji.

Ne zaboravimo, ljudi se u prostoru mogu samoiriti vertikalno naukom i civilizacijom i hori-zontalno silom i ratom. Vanjski svijet, na ispra-

van nain se dokuuje: naukom, tehnikom, teh-nologijom, civilizacijom, zakonom i politikom, aunutranji: vjerom, etikom, savjeu, kulturom islobodom. Kao to nauka poiva na posmatra-nju, preko pet osjetila razumu, umu, sumnji, ra-doznalosti, udubljenosti, zauenosti, upitano-sti, erosu, inventivnosti, zainteresiranosti, upor-nosti, metodinosti, sistematinosti, znanstvenoj

akribiji, pojmovnom instrumentariju, otkriu,izlaganju, objanjavanju, dokazivanju, genijal-nosti pojedinca i tenji da se olaka ivot, tako

vjera, na temelju svojih izvora, poiva na vjero-vanju, uvjerenju, povjerenju, svjesnoj i slobodnojpredanosti i pokornosti Bogu. Odvojena od na-uke, religija vodi u fanatizam, fatalizam, magiju,fikciju, fascinaciju. Bez vjere, etike i kulture nemaOnog, a bez nauke, civlizacije, zakona i politike,sve u slobodi, nema Ovog svijeta. Islam je uenjeoba svijeta.

U povijesta islama, kod muslimana se nijezatvarao ivot u medresama i damijama, negose iz njih pravilnim poimanjem i uenjem irio,na sve strane svijeta. Tu vai pravilo nikada nemogu ljudi nita ne znati, niti e ikada sve moiznati.

Na Zapadu je jedina stalnost neprestanapromjena a kod muslimana neke neminovnepromjene (pogotovu u politici, vlasti, dravi,interpretaciji i tumaenju) tretiraju se kao ne-promjenjivosti. Kao to je na Zapadu najveiproblem da je jedino sveto da nita nije sveto,

tako su kod muslimana, usljed neispravnog vi-enja teorije i nauke, svete neke stvari (interpre-


12/12

15

N i M lli i 2010 d XI b 44

tacije) koje to nisu. To ima dvostruku posljedicu.Ne mali broj muslimana kada ulaze u teoriju ilinauku, ulaze na nain vjerovanja (bez sumnje,pitanja, istraivanja) a u vjeru na nain nauke usmislu relativizacije i viesmislenosti. U okviru

teorijskih disciplina i kritikog sintetiki-ana-litikog miljenja muslimanski neutralni alimibjee i kriju se iza suhe deskripcije, kompilaci-

je, sinkretizma, eklekcizma, golim prijevodimaizvan konteksta vremena, prostora, potreba iuvjeta u kojima ljudi ive, ili poseu za beskrajnodugim citatima, a prodata ulema i usluni duhovihrle u apologiju i panegirike, ode i hvalospjeveprema monicima, a prema sumnjivim licima ilipravim alimima po diktatu monika nastupajusa propagandom, pamfletima, plagijatima, pro-

jekcijom, konstrukcijom, demagogijom i ideo-

logijom. Moda se u tome krije odgovor zato utekstovima tolikog boja muslimana prevladava:deskriptivna, dekadentna, retrogradna, recikli-na, regresivna, rekonstruktivna, retroaktivna,regenerativna, restauratorska, epigonska i samounazad dinamina i aktivna svijet. Takva svijestoslobaa muslimane vizije, percepcije i planira-nja i daje im lanu nadu da znaju objasniti bilota to se dogodilo u prolosti. Teorija koja po-iva na kompilaciji, eklekticizmu, apologiji, sin-kretizmu, suhoj deskripciji, golim prijevodima

izvan vremena i prostora, panegiricima i pamfle-tima, nikada ne dosee do otvorene, jasne, javne,konkretne, angairane, razgovjetne i smislenopovezane slike svijeta. Da ponovimo staro pra-

vilo bez pojedinca i njegovog talenta, invencije,kreacije i genijalnosti ne moe nita nastati, a bezinstitucije ne moe nita opstati. Temelj nauke jeNijjet-namjera (motiv) poetka nadareni, talen-tirani genijalni pojedinci, a garancija, ambijenti okvir opstanka ustanove i institucije drutvakroz dravu. Islamska tradicija ui i poduava da

je odgoj i jedinstvo znanja-tealima i ispravnogponaanja-terabijeta i da je spoznaja uslovljenamoralnim ivotom. Pet osjetila, razum i um, plussistem i metod jednako je nauka, ostvarena nau-ka jednako je civilizacija, a promicana civilizacijana ispravan nain jednako je komunikacija. Vje-ra daje smisao i propisuje ivot a nauka opisujei povezuje ivot. Zato jasno i glasno ponovimo,bilo koje zvanje bez znanja i sposobnosti, u naj-manju ruku je krivo predstavljanje. To nije samoamoralno kod onih koji to hoe, nego i pravno-krivino djelo (kod onih koji im to omoguuju idodjeljuju).

Na kraju, Islamska zajednica i Bonjaci ni-kada nisu nadoknadili prazninu u odgoju, podu-avanju i obrazovanju koja je nastala ukidanjemmektebi ibtidajija, sibijan mekteba i rudija.Koliko se kasni ilustruju injenice: prva tam-

parija u Sarajevu otvorena je 450 godina nakonGutenbergove Galaksije", prva knjiga tampa-na na bosanskom jeziku je 1883. godine, a prviudbenik u G. H. medresi na bosanskom jezikutampan je iza 1930. godine. Bonjaci u cjelini,izuzev asnih izuzetaka, nemaju misao, ideju, vi-ziju, teoriju, strategiju, koncept, program, i planobrazovanja i kolovanja. Od Austro-Ugarske dodanas kod muslimana se kolstvo i obrazovanjenije uskladilo sa mogunostima, potrebama itokovima vremena na temeljima islama. Mnogii po metodi i po sadraju i po sistemu ne razli-

kuju i gube granice izmeu informacija i vjeti-na s jedne i teorije i nauke s druge strane. I okoodgoja ima umova, jer kako je pisao HamdijaMuli: Odgoj nije mehanika vjetina, nego radkoji potjee iz due i srca." Naalost, ima Bonja-ka koji odgoj svode na mehaniku i umjesto od-goja dobija se dresura. Oni misle da je znano ispoznato. Naalost, nije. Samo ono to je iznutraproeto razumljivo i smisleno povezano u cjelinisvijeta i ivota je i znano i spoznato. Informacijui znanje koje ne prati spoznaja su poput otrova

umjesto hrane. Diskrepanca izmeu znanog ispoznatog postaje nepodnoljiva. Muslimanskiput kolstva, obrazovanja i odgoja tu diskrepan-cu ublaava i nadilazi u jedinstvu vjetine, nauke,teorije i odgoja.

muslimansko_skolstvo

Documents