eljko Predojevi

Filozofski fakultet u Peuhu

Multikulturalna baranjska bit uvjetovana povijesnim imbenicima

Svako, prirodnim i povijesnim procesima, ovjekom naseljeno podruje, koji je od ikakve

pozitivne geostrateke pozicije, teko moe biti u povijesnom pogledu kulturoloki

homogeno. Konstitutivnim elementima kulture tradicionalno se smatraju drutvene forme

kao to su jezik, mitovi, tradicija, obredi, obiaji te samorazumijevanje neke zajednice1 . Ako

ovakvo shvaanje kulture primijenimo na relativno skuen geografski prostor, poput Baranje2,

i poveemo ga s raznolikim etnitetima koji su kroz povijest naseljavali ova podruja te

uvjetovali viestruke slojevitosti aspekata navedenih odrednica kulture, zasigurno moemo

govoriti o multikulturalnosti, koja e se i pokuati tematizirati te prikazati stanje kulturalne

razliitosti kao prednosti i bogatstva drutva u svim sferama kulturnoga i drutvenoga ivota.

No, tada vie ne moemo govoriti samo o tradicionalnom vidu kulture, ve i o novijem

poimanju kulture kao dinamikog, otvorenog, nikada dovrenog procesa stalnih mijena i

meusobnih proimanja koji se ne mogu svesti na neka opa (univerzalna) obiljeja3, ve e

se nadopunjavati utjecajem jednih na druge, stoga e se tematizirati i uzrono posljedine

veze baranjske multikulturalnosti unutar Baranje kao multietnike zajednice. Ukratko, cilj je

rada pokuati proniknuti u neke od imbenika koji su uvjetovali multikulturalnu baranjsku

sredinu govorei o etnitetima koji su ondje bili, i koji jesu, nastanjeni. Tematizirat e se jezici

i dijalekti kojima se govori, analizirati dio viejezine baranjske toponomastike, predstaviti

religijska opredjeljenja Baranjaca te njihove tradicijske steevine; folklor, narodnu nonju i

gastronomiju.

Povijesna demografska kretanja uvjetuju dananju multikulturalnost

Prirodno-geografska i poglavito historijsko-geografska obiljeja bitno su utjecala na

specifine znaajke demografskog razvoja tog dijela Hrvatske, prema kojima se Baranja

znatno razlikuje od ostalog dijela istonohrvatske makroregije. Posebnost demografskog

razvoja ogleda se i u injenici da se odvijao u ozraju sueljavanja razliitih naroda i njihovih

1Mesi, Milan, Multikulturalizam: Drutveni i teorijski izazovi, kolska knjiga, Zagreb, 2006. 234.

2Geografski gledano, Baranja obuhvaa trokut povrine 1147 km2, ije dvije stranice ine rijeke Drava i Dunav,

dok se na sjeveru njena granica podudara s dravnom granicom Republike Hrvatske i Republike Maarske. 3Mesi, Nav. dj., 242.

1

kulturnih obiljeja, poticanih estim sukobima i s tim u svezi jednako estim promjenama u

teritorijalnom ustroju i politikoj ingerenciji nad tim dijelom panonskog prostora. Granini

poloaj tog dijela istonohrvatske ravnice, u vie se navrata tijekom povijesti pokazao kao

iznimno vaan inilac koji je presudno utjecao na razvoj i obiljeja baranjske populacije.4

Svakako da jedno ovako opisano podruje moemo promatrati kroz multikulturalne poglede,

no da bismo Baranju uistinu i mogli promiljati takvim odreditem moramo se konzultirati i s

povijesnim diskursom koji tematizira demografske promijene onih etnikih skupina koje su

uvjetovale njezinu multikulturalnu bit. Uz danas veinski hrvatsku, to su: maarska, njemaka

i srpska, svaka sa svojim pretpostavkama o zajednikoj genealogiji; kulturnim obiljejima

kao to su jezik, religija, obiaji, tradicija, simboli, zajednika historija i folklor; te zajedniko

geografsko podrijetlo5. Stoga e se prikazati onaj dio, kulturoloki bogate, povijesne

uvjetovanosti koja je ovom regionalnom podruju dala temeljni peat njegove dananje

postojanosti. Ne emo navoditi sve narode koju su ju nastanjivali poevi od arijskih Ilira koji

su ovdje bili u jo u vrijeme haltatske kulture6, ve emo odmah govoriti o onima koji su dio

svoga narodnosnoga bitka utkali u njezin dananji suivot. Dakle, prvi baranjski preci koji su

nama bitni jesu Slaveni koji su u nju stigli gotovo neujno, za koje e se prouti tek za

dolaska Avara7 i koji ine jedan od temelja baranjske prolosti. Na njih su nakon bitaka s

Germanima najvei utjecaj imali Maari s kojima su dijelili baranjski prostor ve od vremena

njihova dolaska u Panonsku nizinu te su ih veinu i asimilirali u svoje tokove drutveno-

pravnoga ureenja8. Razlog je tome, osim oite blizine, i to je u 13. stoljeu sredite

baranjske upanije vjerojatno bilo u naselju Baranyavr (dananje selo Branjin Vrh).

Maarsko je stanovnitvo od samoga doseljenja na ove prostore do danas ostalo bitnom

sastavnicom demografskih kretanja stanovnitva june Baranje, a njegova se kulturoloka

prisutnost oituje u protestantskoj religiji, ivuem maarskom jeziku, maarskim kolama,

kulturnim udrugama, folkloru i gastronomiji.

Multietninost je u velikoj zasluzi uvjetovalo i razdoblje osmanske vladavine (1526.-1687.)

kada je stanovnitvo Baranje koje je ondje ivjelo za vrijeme osmanske vlasti u velikoj mjeri

iselilo, a na njihovo se mjesto doseljava novo stanovnitvo, ponajvie katolici iz sjeverne i

4alin, Pavo, Demografske perspektive Baranje rezultati terenskog istraivanja, u: Migracijske i etnike teme

21 (2005), 1-2: 112. 5Mesi, Milan, Nav. dj., 275.

6Sran, Stjepan, Baranja, Matica hrvatska, Osijek, 1993, 9.

7Isto, 10.

8Maarska se razvijala i razvila na etnikoj, psiholokoj i kulturnoj osnovi slavenskoga elementa toliko da e i

maarski i uljueni ivot i maarska politika te pravna povijest imati slavenski temelj i tkivo. (Sran, Stjepan,

Nav. dj., 10.)

2

zapadne Bosne, te Srbi pod vodstvom Arsenija Crnojevia (1690.).9 Doseljeni katolici,

okci, kulturoloku ulogu imaju prvenstveno u folkloru, tradicijskim obiajima, narodnoj

nonji, ali u okakom divanu kojima se Baranja i danas reprezentira. Srpsko stanovnitvo

svoj kulturoloki udio u multikulturalnoj Baranji prvenstveno daje pravoslavljem i uz njega

vezanim kulturnim i narodnim obiajima.

Sljedei, danas iseljeni, ali izuzetno bitni etnitet jest njemaki. U 17. i 18. stoljeu, nakon

osloboenja od osmanske vlasti, dolazi do nekoliko valova naseljavanja iz razliitih krajeva

prostrane Habsburke Monarhije. Tada u Baranju migriraju i pripadnici njemakog naroda.

Habsburka Monarhija, koja je junu Baranju darovala Eugenu Savojskom10

i obitelji

Veterani (zatim Esterhazy)11

koji su upravljali beljskim i daranskim vlastelinstvima,

naseljava osloboene krajeve drei se naela po kojima su zemlja i narod koji je obrauje,

izvor bogatstva drave. Njemako naseljavanje motivirano je gospodarskim razlozima.12

Doseljeni su Nijemci ostavili na prostoru Baranje veliki peat koji je danas postao i jednim od

temelja njezina kulturoloka identiteta. Njemaki je utjecaj danas najvidljiviji na primjerima

same organizacije sela, naina izgradnje kua i njihovih oblika, ali zasluga im ide i za

podizanje katolikih crkvi po nekim baranjskim mjestima. Nakon Drugog svjetskog rata i

dvjestogodinjeg boravka na ovim prostorima protjerivani su skoro svi pripadnici njemake

manjine13

, a njihova je imovina konfiscirana u korist Demokratske Federativne Jugoslavije.

Tada je Baranja s plodnim oraninim povrinama, umama, vinogradima, velikim brojem

posjeda osoba njemake narodnosti te Beljem kao jednim od najveih dravnih

poljoprivrednih dobra bila odlinim prostorom za doseljenje nove radne snage koja e

zamijeniti dosadanju njemaku, to je i uinjeno 1945. godine koloniziranjem stanovnika

veinom iz Hrvatskoga zagorja i Meimurja14

. Oni svoj kulturoloki udio u identitetu

9Boi Bogovi, Dubravka, Vjerski ivot njemakog stanovnitva u junoj Baranji krajem 18. stoljea, u:

Godinjak Njemake zajednice / DG Jahrbuch / Renata Trischler (ur.).Osijek : Njemaka zajednica, 2009, 212. 10

Godine 1698. austrijski je car Leopold I. podruje june Baranje dodijelio princu Eugenu Savojskom, iznimno

uspjenom austrijskom vojskovoi, koji se istakao u pobjedi nad Osmanlijama kod Sente. 11

Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su imanje stekli u doba kralja Karla

VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterhzy 1749. godine, te oni ostaju vlasnici itavo stoljee. 12

Galiot Kovai, Jadranka, Gospodarski i kulturni utjecaji njemakih doseljenika na tradicijski ivot Slavonije,

Baranje i zapadnog Srijema, od poetka 18. stoljea do 1941. godine, u Etnoloka istraivanja, Vol.1 No.12/13

Sijeanj 2008., 211. 13

Koji su se u razdoblju od 1941.-1945. asimilirali kao Nijemci, te kao takvi upisivali u Kulturbund ili su na

bilo koji nain suraivali s njemakim okupatorom. (Kova, Ivica, Djelovanje partizanskoga poktrta u Slavoniji i

Baranji, Filozofski fakultet u Osijeku, diplomski rad, mentor Miroslav Akmada, Osijek, 2007., 38.) 14

Prema Rjeenju o mestima u kojima e se naseliti borci u Banatu, Bakoj, Baranji i Srijemu na zemlji

konfiskovanoj od lica nemake narodnosti iz 8. rujna 1945. godine odlueno je da se u Baranju naseli 1000

obitelji boraca iz Hrvatske i to u opinama Darda, Jagodnjak i selima oko Belja. Za naseljavanje tih obitelji

osigurano je 10 000 k.j. zemlje (oko 5700 hektara). Odreeno je zatim da se u ta sela naseli 500 obitelji iz

Dalmacije, 300 s Banije i 200 s Korduna. No, isti plan nije cjelovito i ostvaren, uglavnom se odustalo od