mudžize tijela. bosnian босански

106

Upload: harunyahyabosnian

Post on 11-Apr-2017

44 views

Category:

Science


7 download

TRANSCRIPT

U našem tijelu se odvija veliki broj složenih funkcija, a da mi toganismo ni svjesni. Svaka naša æelija i organ rade neshvatljivom brzinomi savršeno. Sve se radi u savršenoj harmoniji i svaki organ svoj posaozavršava na vrijeme. Ako zakaže samo neka funkcija, odmah zakazujei kompletno tijelo. Dok mi živimo svakodnevni život, naš organizamradi bez prestanka i bez greške. Svakako da postoji uzrok za to što našorganizam radi besprijekorno. Ne može ništa samo od sebe raditi ovakosavršene poslove.

Naše je tijelo djelo izvanrednog Stvoritelja. A taj izvanredni Stvoriteljnaš jeste Gospodar. On je Allah, dž., š.

BILJEŠKE O AUTORUAdnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roðen je1956. godine u Ankari. Od '80-ih godina naovamo napisaoje niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Napisao je veo-ma znaèajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evo-lucije, obmanjivaèke metode evolucionista i mraènepovezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama. KnjigeHaruna Yahye usmjerene su ka širokoj èitalaèkoj publici,bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez obzira kojojrasi i naciji oni pripadali. Zajednièki cilj svih autorovih dje-la je podsticanje èitaoca na razmišljanje o temeljnim pos-tavkama vjere, kao što su Allahovo postojanje, Negova

jedinost i buduæi svijet (ahiret) i iznošenje neosnovanosti ateistièkih sistema i njihoveizopaèene prakse. Do danas, oko 250 njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Djela Ha-runa Yahye æe, uz Božiju pomoæ, biti povod da ljude u XXI stoljeæu dovedu do mira ispokojstva, èestitosti i pravde, do ljepota i blagodati, koji su opisani u Kur'anu.

U našem tijelu se odvija veliki broj složenih funkcija, a da mi toganismo ni svjesni. Svaka naša æelija i organ rade neshvatljivom brzinomi savršeno. Sve se radi u savršenoj harmoniji i svaki organ svoj posaozavršava na vrijeme. Ako zakaže samo neka funkcija, odmah zakazujei kompletno tijelo. Dok mi živimo svakodnevni život, naš organizamradi bez prestanka i bez greške. Svakako da postoji uzrok za to što našorganizam radi besprijekorno. Ne može ništa samo od sebe raditi ovakosavršene poslove.

Naše je tijelo djelo izvanrednog Stvoritelja. A taj izvanredni Stvoriteljnaš jeste Gospodar. On je Allah, dž., š.

BILJEŠKE O AUTORUAdnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roðen je1956. godine u Ankari. Od '80-ih godina naovamo napisaoje niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Napisao je veo-ma znaèajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evo-lucije, obmanjivaèke metode evolucionista i mraènepovezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama. KnjigeHaruna Yahye usmjerene su ka širokoj èitalaèkoj publici,bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez obzira kojojrasi i naciji oni pripadali. Zajednièki cilj svih autorovih dje-la je podsticanje èitaoca na razmišljanje o temeljnim pos-tavkama vjere, kao što su Allahovo postojanje, Negova

jedinost i buduæi svijet (ahiret) i iznošenje neosnovanosti ateistièkih sistema i njihoveizopaèene prakse. Do danas, oko 250 njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Djela Ha-runa Yahye æe, uz Božiju pomoæ, biti povod da ljude u XXI stoljeæu dovedu do mira ispokojstva, èestitosti i pravde, do ljepota i blagodati, koji su opisani u Kur'anu.

BILJEŠKE O AUTORU

Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roðen je 1956. godine u Ankari.Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, školuje se na fakultetuprimijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskom fakultetuIstanbulskog univerziteta. Od osamdesetih godina naovamo, napisao je niz djela iz oblastivjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma znaèajna djela koja iznose neosnovanostiteorije evolucije, obmanjivaèke metode evolucionista i mraène povezanosti darvinizma skrvavim ideologijama.

Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz poštovanja prema dvojicivjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a.s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli.Simbolika autorova korištenja Resulullahova peèata na koricama knjiga jeste u vezi sasadržajem ovih knjiga. Peèat simbolizira Kur’an, kao posljednju objavu Allaha, dž. š., ivjerovjesnika Muhammeda, a.s., kao hatemu'l-enbijaa. Sva svoja djela autor je, takoðer,zasnovao na dva osnovna temelja: Kur’anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj naèin onima za cilj da kaže "posljednju rijeè" koja æe, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnjeateistièke filozofije i ideologije i u potpunosti ušutkati ateistièke prigovore uperene protivvjere. Resulullahov peèat je korišten kao dova namjere izgovaranja ove "posljednjerijeèi".

Zajednièki cilj svih autorovih djela jeste širenje kur’anskih informacija i saopæenjaširom svijeta i na taj naèin podsticanje ljudi na razmišljanje o temeljnim postavkama

vjere, kao što su Allahovo postojanje, Njegova jedinost ibuduæi svijet (ahiret) i iznošenje neosnovanosti ateistièkih

sistema i njihove izopaèene prakse. Veliku pažnjuprivukla su djela Haruna Yahye u mnogim zemljamaširom svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do

Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, odŠpanije do Brazila. Djela, koja su prevedena na mnogejezike poput engleskog, francuskog, njemaèkog,

bosanskog, talijanskog, španskog, portugalskog,pakinstanskog (urdu), arapskog, albanskog,

ruskog, ujgurskog i indonežanskog pratiširoka èitalaèka publika.

Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogiuèvrste svoje veæ postojeæe vjerovanje. Svako ko proèita i analizira ove knjige uoèit æenjihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srdaènosti te njihovnauèni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategoriènosti i apsolutne nespornosti.Nemoguæe je da materijalistièku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije igledišta ubuduæe iskreno brane oni koji proèitaju i ozbiljno razmisle o temama koje seobraðuju u njima. Ako, pak, budu branili, to može biti samo inatna emocionalna odbrana,obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovihfilozofija. Sve suvremene ateistièke tendencije su idejno poražene u djelima HarunaYahye.

Nesumnjivo, ove karakteristike potièu od nadasve efektnog stila i mudrosti Kur'ana.Sam pisac nije ponesen gordošæu zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da daèitaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela autor nema nikakvematerijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali ukljuèeni u projekatpublikovanja knjiga: od onih kojih rade na kompjuterskoj obradi teksta, dizajna stranica ikorica, do onih koji su ukljuèeni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojimhizemtom postignu Allahovo zadovoljstvo.

Uzimajuæi u obzir ove èinjenice, proistièe da je i podsticanje na èitanje ovih djela,koja omoguæavaju da se vidi ono što se prethodno nije vidjelo i koja su povodusmjeravanja na Pravi put, takoðer jedan veoma znaèajan hizmet.

Umjesto preporuèivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudskirazum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvomkoje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja, æe bitirazlogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu odbranu vjere nemajudjela koja su usmjerena ka iskljuèivom naglašavanju autorovog književnog umijeæa. Oni,pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odreðene sumnje, æe iz opæih mišljenja èitalaca, gdjese sasvim jasno vidi efektnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, moæi shvatiti da jepobijanje ateizma i širenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.

Takoðer se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateistièke misli osnovni povodvelikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doživljavaju muslimani širom svijeta. Anaèin da se svijet oslobodi ovih nedaæa leži u poražavanju ateistièke misli, iznošenjevjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na naèin na koji to ljudi mogu poimati isprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir okruženje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svijetsvaki danom sve više nastoji uvuæi, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obavitišto je moguæe brže i efektnije. U protivnom, može biti veoma kasno.

Djela Harun Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzelaavangardnu ulogu, æe, uz Božiju pomoæ, biti povod da ljude u 21. st. dovedu do mira ispokojstva koji su opisani u Kur'anu, do èestitosti i pravde, do ljepota i blagodati.

Naslov originala:Vucudumuzdaki mucizeler

Autor:Harun Yahya

Prijevod s turskog:Salmir Kaplar

Urednik:Nedžad Latiæ

Lektor:Omer Resuloviæ

Korektor:Muharem Ðuliæ

Design:Global Publishing

Izdavaè:NID Bosanèica print

Za izdavaèa:Nedžad Latiæ

Made in BiH

Sarajevo, avgust 2007

Štampa: FSF MatbaacilikBaglar Mevkii, Firuzköy Cad. No: 44

Avcilar - Istanbul / TurskaTel: (+90 212) 690 89 89

w w w . h a r u n y a h y a . c o m

Uvod....................................................8

Æelija: ogromna fabrika nevidljiva golim okom .....................16

Divovska mreža u našem tijelu .......22

Putevi u organizmu kojima se kreæe unesena hrana....................32

Kako krv putuje venama ................45

Naš skelet sastoji se od kostiju ........64

Mišiæi: mikroskopski motori u našem tijelu ...................................82

U našem tijelu postoji klima koja radi neprestano .......................90

Zakljuèak .......................................100

Uvod....................................................8

Æelija: ogromna fabrika nevidljiva golim okom .....................16

Divovska mreža u našem tijelu .......22

Putevi u organizmu kojima se kreæe unesena hrana....................32

Kako krv putuje venama ................45

Naš skelet sastoji se od kostiju ........64

Mišiæi: mikroskopski motori u našem tijelu ...................................82

U našem tijelu postoji klima koja radi neprestano .......................90

Zakljuèak .......................................100

Uvod....................................................8

Æelija: ogromna fabrika nevidljiva golim okom .....................16

Divovska mreža u našem tijelu .......22

Putevi u organizmu kojima se kreæe unesena hrana....................32

Kako krv putuje venama ................45

Naš skelet sastoji se od kostiju ........64

Mišiæi: mikroskopski motori u našem tijelu ...................................82

U našem tijelu postoji klima koja radi neprestano .......................90

Zakljuèak .......................................100

S A D R Ž A J

88

DD ok udišete i izdišete zrak, naj-prije je potrebno da funkcionirajuæelije koje se nalaze u dušniku, a po-

tom i one u pluæima. Istodobno su aktivne i æelije u vašemželucu koje probavljaju hranu, što ste je maloèas unijeli u or-ganizam.

Ovo su samo neke od funkcija koje se neprekidno vrše u va-šem organizmu. Sve se one obavljaju tako da vi ništa ne pri-

mjeæujete. Dobro, ali kako to da se na jednome mjestunaðe na trilione æelija? Kako svaka od njih zna šta

treba raditi da bi organizam mogao valjanofunkcionirati bez bilo kakvih nepra-

vilnosti? Nijedna

UvodUvod

MUDŽIZE TIJELA

æelija ne obavlja zadaæu druge æelije, niti kaže: ''Jaovo ne želim raditi.'' Svemu ovome treba pridodati inevjerojatnu brzinu kojom se sve ove funkcije oba-vljaju.

Malo kasnije pogledat æemo koliko su složenefunkcije koje naš organizam svakodnevno vrši, kaošto su disanje, varenje hrane, gledanje, slušanje i sl.Vidjet æemo da su naše æelije katkad poput hemièara

99Harun Yahya (Adnan Oktar)

Naše tijelo sastavljeno je od mnogobrojnih vrsta æelija od kojih svaka obavljarazlièite dužnosti. Na gornjoj šemi vide se razlièitosti kod nekih æelija koje se na-laze u našem tijelu. Uz pomoæ ovih æelija mi živimo tako što združeno obavljajufunkcije.

struktura æelije vezivnog tkiva

nervno tkivomišiæno tkivo

epitelno tkivo

æelija vezivnog tkiva

æelija hrskavice

æelija srèanog mišiæa

æelija skeletnog mišiæa

æelija (pravilnog) mišiæa

koštana æelija æelija želucajedna vrsta æelije

bubregadruga vrsta æelije

bubrega

koji proizvode hemijske ele-mente, katkad raèunaju baškao da su inženjeri, a nekada,opet, rade da bi upotpunile po-trebe drugih æelija.

Uspješnost u funkcionira-nju golim okom nevidljivihæelija kod nas izaziva divlje-nje. Bitno je napomenuti današim æelijama prilikom oba-vljanja važnih zadaæa baš nikone pomaže. Æelije nisu poputnas ljudi. One ne vide jednedruge, meðusobno se ne moguèuti, niti mogu donijeti odlukuda urade neki smislen posao.Æelije ne posjeduju mozak,oèi ili uši. Ali poznaju hemij-ske formule, koje æemo vamkasnije detaljnije pojasniti, i

Naše æelije podmikroskopom

nervna æelija

æelija krvi

æelija oka

uz pomoæ njih proizvode he-mijske elemente a da pret-hodno nisu pohaðale nastavuiz hemije. Poznaju i svapravila fizike i omoguæujunam da možemo vidjeti, aliništa od toga nisu nauèile nanastavi. Pa kako im onda pola-zi za rukom da uspješno obavljaju sve te funkcije?

Naravno da æelije ne obavljaju sve ove funkcije, okojima æete kasnije èitati, i nešto nauèiti zahvaljujuæisvojoj inteligenciji. A i sami ste veæ vjerojatno shvati-li kako sve to nisu mogle nauèiti tokom vremena za-

hvaljujuæi kojekakvim sluèajnostima. Ali, zahvaljujuæi svjesnim i razumskim

radnjama što ih obavljaju ova mala stvore-nja nevidljiva golim okom, naš život teèe

dalje. Sve ovo navodimo ka-ko bismo shvatili jednu veo-ma važnu istinu. Mora pos-

tojati nadnaravna inteligenci-

1111

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ja koja pokreæe sve ove æelije i koja ih poduèava štatrebaju raditi. Ta nadnaravna inteligencija koja poz-naje sve naše nedostatke i potrebe i koja nas uz sve tojoš i neizmjerno voli jeste Uzvišeni Allah, dž.š.

Svaka od æelija u našem organizmu besprijekornovrši potrebne funkcije samo zahvaljujuæi idealnomplanu Allaha, dž.š. Zahvaljujuæi tome naše životne

Funkcije koje se obavljaju u laboratoriji savršeno se vrše u svakoj æeliji našeg tijela, èak i mnogo više.

1122MUDŽIZE TIJELA

1133

funkcije odvijaju se bez ikakvih poteškoæa. Da bistestigli u školu, svako se jutro najprije probudite, potomdoruèkujete i osjeæate koliko je sladak i ukusan medšto ga jedete. Pri tome dišete bez bilo kakvih poteš-koæa, potom trkom idete do škole, igrate se s prijatelji-ma, pišete, èitate ovu knjigu i radite mnoge druge stva-ri – sve je to rezultat Allahove, dž.š.. milosti i nježnos-ti prema vama.

jjeezzggrroo ææeell ii jjee

rr iibboozzoomm

Na slici vidimo unutrašnjost jedne æelije. U sredini se nalazi jezgro æelije.Oko jezgra se nalaze ostali dijelovi koji obavljaju svoju dužnost u æeliji.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Allah je vas, kao i svijet u cijelosti, stvorio bez bilokakvih nedostataka i dao vam sve ono za èim osjeæatepotrebu. Stoga je naša obaveza stalno zahvaljivatiGospodaru, Koji nam je dao mnoge blagodati na ovo-me svijetu.

I zato treba na lijep naèin posmatrati sve što nam jeUzvišeni ustupio. On nam je u Kur'anu naveo mnogeprimjere, kako i o èemu trebamo promišljati.

Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noæi i dana, la-ða koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, ki-ša koju Allah spušta s neba, pa tako u život vraæazemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao

1144MUDŽIZE TIJELA

svakojaka živa biæa, promjena vjetrova, oblaci kojiizmeðu neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za onekoji imaju pameti. (El-Bekara, 164)

Mi æemo zajednièki razmišljati o onome što u ovojknjizi budemo èitali o našem tijelu. Vidjeæemo kakoje Allah stvorio tako složen i savršen ljudski organi-zam. Kada proèitate ovu knjigu još æete više voljetiAllaha, dž.š., i èešæe Mu se zahvaljivati. Htjet æete daonim ljudima oko vas koji ne razmišljaju o ovome ob-jasnite ono što je vas zaèudilo i što ste nauèili èitajuæiovu knjigu, i tako æete ih podstaknuti na razmišljanje.

1155Harun Yahya (Adnan Oktar)

1166

NN a poèetku knji-ge prièali smo vamo tome kako vaše tijelo

saèinjavaju trilioni æelija. Cifru od trilion æelijanije moguæe samo proèitati i jednostavno preæi pre-

ko nje. To je cifra kojom se izražava ogromna vrijed-nost. U tijelu svake odrasle osobe nalazi se približno

100 triliona æelija, ali kako su one izrazito male, naše tije-lo ipak nije divovske velièine. Nakon što vam navedemosljedeæe primjere bit æe vam mnogo jasnije koliko su sit-ne æelije koje saèinjavaju vaše tijelo. Kada se na jedno-me mjestu u tijelu èovjeka naðe milion æelija, zapre-

maju površinu koja velièinom odgovara vrhu igle.Još nije sasvim jasno kako su graðene te sitne

æelije. Znanstvenici još uvijek istražujuunutarnje sisteme æelije.

Prva æelija od koje

Æelija: ogrÆelija: ogromnaomnafabrika nevidljivafabrika nevidljiva

golim okomgolim okom

MUDŽIZE TIJELA

je nastalo vaše tijelo saèinjenaje od dviju æelija koje potjeèuod vaših roditelja i koje su sesjedinile u tijelu vaše maj-ke. Nakon odreðenog pe-rioda, ta æelija stalnomdiobom postaje mali ko-mad mesa. Kasnijom dio-bom æelija koje saèinja-vaju taj komadiæ mesapostepeno se oblikujevaše tijelo.

Svaka novofor-mirana æelijaima drugaèijufunkcuju. Ne-ke saèinjava-ju kosti, nekekrv, a neke nerve. Utijelu èovjeka postoji 200 raz-lièitih æelija. Sve su one u biti nastale na isti naèin, aliu tijelu imaju razlièite funkcije i zadaæe. Tako napri-mjer, æelije koje saèinjavaju vaše nožne mišiæe za-hvaljujuæi kojima vi možete hodati i trèati, imajuoblik èvrsto isprepletenoga užeta, kao što se da primi-jetiti na slici pored. Zbog ovakve konstrukcije mišiæa,

1177

TTrr ii ll iioonnææeell ii jjaa nnaajjeeddnnoommmmjjeessttuu uuttaaèèkkii nneevveeææoojj ooddvvrrhhaa iiggllee

.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

vaši nožni ili ruèni mišiæi nemogu puknuti usljed pretje-ranog istezanja dok se igrateloptom. Krvne su æelije uobliku okruglog diska. Zada-æa je ovih æelija da putem ve-na tijelu dostavljaju neop-hodni kisik. Zahvaljujuæisvome obliku, neke od krv-nih æelija kreæu se prenoseæikisik. Æelije koje se nalaze ukoži meðusobno su èvrstopovezane i poredane jednado druge. Stoga kroz našukože ne mogu prolaziti vodai mikrobi.

Sve æelije u našem tijelu,baš kao i ove spomenute,imaju odgovarajuæi oblikprilagoðen njihovoj funkciji.Meðutim, nikako nije mogu-æe da posjeduju takve oblikezahvaljujuæi samo pukoj slu-èajnosti. Razmislite malo o

1188

Æelije koje viditena slici se dijele, i kasnije

æe od svake ove maleæelije nastati na stotine

drugih æelija.

mišiæno tkivo

krvna æelija

nervna æelija

æelija koja se nalazi u koži

MUDŽIZE TIJELA

raèunarima, autima ili o avionima. Pos-toji neko ko je osmislio oblik, sistem inaèin rada tih mašina. U firmama kojeproizvode raèunare ili avione postojeljudi èija je dužnost da razmišljaju i vo-de raèuna i o najsitnijim detaljima. Autise proizvode na takav naèin da ljudimaomoguæuju udobno i sigurno putova-nje, televizor treba da prenosi najkvali-tetniju sliku itd. Ovo se ne odnosi samona tehnološke proizvode, nego na svematerijale koje koristimo u životu. Stol,stolica, zgrada u kojoj živite, olovkakojom pišete, kašike kojima jedete, viljuške... sve jenastalo kao rezultat osmišljenoga nacrta i projekta. Svisu detalji sasvim sraèunati, i ništa se ne nalazi tu gdjejeste, tek tako, sluèajno. Kao što i vi sami znate, da bi sedobio bilo koji proizvod, potrebno je da postoji neka in-

teligencija koja æe ga osmisliti. Primijenimo sada ovaj pri-

mjer i na ljudsko tijelo. Našesu æelije mnogo složenije i

kompleksnije od dijelova te-levizora ili nekog drugog teh-

nièkog proizvoda. A uz sve to,

1199

Kablove koje vidite iz-nad napravili su struè-njaci koji dobro poznajutehniku izrade kablova,što znaèi da su ovi kab-lovi produkt èovjekovapromišljanja.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Da biste bolje shvatili koliko je struktura æelije zaèudna i komplicirananavest æemo vam sljedeæi primjer: Æelija je nalik gradu u kojem postoje svevrste sistema potrebnih za normalno funkcioniranje. U tom gradu postojecentrale koje proizvode energiju, fabrike koje proizvode potrebnematerijale, skladišta za proizvedene materijale, putevi kojima se odvozeproizvodi, laboratorije i rafinerije. Eto, isto tako i besprijekorno funkcionirai sistem unutar naših æelija i zahvaljujuæi toj èinjenici naš život traje.Samo, ne zaboravite da velièina æelije nije poput jednog modernog grada pada se mjeri kvadratnim kilometrima nego je njena velièina stoti diomilimetra.

Skladišta ukojima stojihrana za æelije

Malo jezgro:Proizvodi iskladišti ribozome.

Lizozom:Probavni organæelije. Uništavaotpadne i opasnematerije.

Svakakonstrukcijaunutar æelijeobavlja razlièitezadatke.

Jezgro:Nosi genei popravljadjelovanjeæelija

Mitokondri: izvorenergije za æeliju

Golgi: ove duge kese pripremajumaterij koje trebaju bitiodstranjene iz æelije

Ribozomi: fabrika kojaprozvodi bjelanèevine zapotrebe æelije

naše su æelije još i žive. Kao što smoveæ kazali, znanstvenicima još nijepošlo za rukom da u potpunosti otkrijuna kojim principima funkcionirajuove æelije.

Vi ste veæ poèeli razmišljati o tomekako to da na tako siæušnom prostoru(unutar æelije) postoje sistemi kojeèovjek još nije uspio otkriti.

Sve što smo rekli o æelijama poka-zuje nam kako je njih osmislio i stvo-rio neko ko posjeduje nadnaravnu in-teligenciju. A to nije niko drugi doUzvišeni Allah, Koji je i nas i sve štoposjedujemo stvorio u savršenomobliku.

2211

DDjjeeccoo,, aakkoo bbuuddeettee ss ll ii jjeeddii ll iii ss ll iikkeeppoo sstt rree ll iiccaammaa,, vv iiddjjeett ææeettee kkaakkoossee ii kkoojj iimm rreeddoomm oobbaavvll jjaa jjuuffuunnkkccii jjee uunnuuttaarr jjeeddnnee ææeell ii jjee ..

1. i 2.slika: Svako stranotijelo zaustavlja se ikontroliše ispred æelije.

3. slika: Unutrašnjost æelijelièi na tvornicu.

4. slika: Taèno u centruæelije postoji jezgro kojeradi poput centra zaobradu podataka.

5. slika: Uz sve ovo u æelijipostoji i dio koji obavljafunkciju rafinerije

11 22 33

4455

Harun Yahya (Adnan Oktar)

DD a li ste i prije sebi postavljalisljedeæa pitanja:

Da li sada trebam udahnuti zrak?;Da li moje srce ispumpava dovoljne kolièine krvi?;

Koliko je energije potrebno pojedinim æelijama i orga-nima u mome tijelu?;

Kada bi želudac trebao poèeti variti hranu što sam je po-jeo?;

Da li oèi valjano percipiraju svjetlosne zrake?; Koje mišiæe trebam aktivirati kako bih pomaknuo (po-

maknula) ruku?Zar ovakva pitanja ne zvuèe pomalo èudno?Sebi ih nikada ne postavljamo i uglavnom

nismo ni svjesni svih ovih funkcija.Naše tijelo sve ove funk-

2222

Divovska Divovska mrmreža u eža u

našem tijelunašem tijelu

MUDŽIZE TIJELA

cije obavlja automatski, i tom se prilikom koriste ner-vi koji su poput mreže isprepleteni kroz ljudsko tijelo.Mreža što ju saèinjavaju nervi (tj. nervni sistem) nas-

taje ispreplitanjem i sjedinjavanjem tri-liona nervnih æelija. Nervni je sistem

razgranat do svakog dijela tijela, tega možemo, kao na slici ispod, us-porediti s autocestom. Zahvaljujuæi

nervnome sistemu moguæa je komu-nikacija izmeðu mozga i, recimo, æeli-

ja koje saèinjavaju nožne mišiæe, i naisti su naèin povezane sve æelije u

tijelu. Meðutim, naš nervni sis-tem je u usporedbi s dugim au-

2233

toputem, koji ima puno krivina i tra-ka, mnogo kompleksniji i kompliciraniji.

Kao što automobili stižu s jednog mjesta na dru-go, kreæuæi se autoputem, isto se tako razgranatommrežom nerava u ljudskome tijelu kreæu i nadražajikoji se prenose putem nerava. Ti nadražaji prenose in-formacije iz jednog u drugi dio tijela.

Nadražaji se kreæu tako brzo da to ne možete nipretpostaviti. Primjerice, kad poželite saviti ruku, izmozga kreæe jedan elektrièni signal, koji dugaèkim izapetljanim putevima najprije stiže do kièmene mož-dine, odakle se svom brzinom upuæuje pravo ka orga-nu kojem treba prenijeti poruku. Mišiæi ruke reagira-ju, i ruka se savija u laktu. Cijela ova funkcija odvijase u vremenskom periodu od jedne hiljadinke sekun-

de. Da bismo bolje shvatili kolikoje to kratak vremenski period,

podsjetimo se da nam je

MUDŽIZE TIJELA

potrebna otprilike jedna sekunda da trepnemo oèima.Zamislite onda koliko traje hiljaditi dio sekunde. Da-kle, nadražaji koji stižu u svaki dio tijela putem nera-va šalju se do mozga, zahvaljujuæi èemu informacijeiz svih dijelova tijela izvanrednom brzinom dospije-vaju na odredište - mozak. Na taj naèin vi ste u stanjugovoriti, smijati se, trèati, lizati sladoled ili se igrati spsom. U obavljanju spomenutih radnji nemate nikak-vih poteškoæa, u trenu uradite ono što poželite. Svenavedeno realizira se zahvaljujuæi nervnom sistemu isavršenoj harmoniji koja vlada u mozgu.

I u ovim momentima nervi prenose nadražaje veli-kom brzinom. Nervi u vrhovima vaših prstiju u mo-

2255

I dok vi tokom dana izvršavate sva-kodnevne radnje, nervne æelije u va-šem tijelu u stalnome su pokretu.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

zak šalju informaciju otežini ove knjige koju dr-žite, na osnovu èega viupotrebljavate odgova-rajuæe kolièine snage ka-ko biste držali knjigu.Pored ovoga, u vaš mo-zak pristižu i informacijei iz svih ostalih dijelovatijela.

Mozak prikuplja svepristigle informacije,procjenjuje ih i u svakidio tijela šalje potrebneodgovore, tj. naredbe. Avaše tijelo funkcionirana osnovu dobivenih od-govora iz mozga. Hajdeda sada zajedno razmis-limo o svemu kazanome.U vašem se tijelu istov-remeno realiziraju mno-ge funkcije. U isto vrije-me èitate, èujete glasovešto dopiru izvana, osjeti-

2266

Zahvaljujuæi mreži nerava koji prekri-vaju svo vaše tijelo, u mozak vam ne-prestano stižu nadražaji. Mozak primanadražaje i šalje pravovremene reak-cije na mjesta iz kojih je nadražaj sti-gao. Odgovori koje šalje mozak na os-novu dobijenih nadražaja omoguæujuvam da se kreæete, da èujete i vidite.

Mozak

Kièmenamoždina

MUDŽIZE TIJELA

te mehke dlakemace koja je pro-šla oèešavši se o

vaše noge, uživate uokusu voænoga soka, au vašem se organizmuodvijaju i druge funkci-

je. Šta bi se desilo da vi morate, makar samo na sekun-

du-dvije, kontrolirati sve ove radnje? Naravno da nijemoguæe da sve ovo kontrolirate istovremeno. Samozahvaljujuæi besprijekornom i savršenom stvaranjuUzvišenoga Allaha, dž.š., sve funkcije u tijelu obavljamozak u saradnji s ostalim dijelovima tijela, a da mipri tome nismo dužni èiniti apsolutno ništa. Nakon štou mozak stignu informacije u obliku nadražaja, po-trebno je da one budu shvaæene i protumaèene, nakonèega vi imate moguænost osjetiti mehkoæu dlake psašto ga milujete, svježinu vjetra, ukus voænog soka temnoge druge stvari. Da li po vama 1,5 kilogram mesa,tj. mozak, može izvršavati sve ove funkcije tek onako,sam od sebe? To je, naravno, nemoguæe. Samo za-hvaljujuæi savršenstvu Allahova stvaranja mozak je ustanju istovremeno izvršavati sve ove funkcije.

2277Harun Yahya (Adnan Oktar)

AA ko vam ne-ki prijateljbrzo i izne-

nada udari dlanom oddlan, vi æete trepnutioèima. Ne možete ni-kako postupiti drukèi-je jer je treptanje oèi-ma u tom sluèaju re-

fleksna radnja. Refleks je pokret, odnosno rad-nja koju ne možete kontrolirati. U takvoj izne-nadnoj i neoèekivanoj situaciji nadražaj ne idedo mozga, nego do kièmene moždine, odakledolazi naredba za reakciju. To je velika blagodatod Allaha, jer smo na taj naèin zaštiæeni od mno-gih opasnosti. Ako, naprimjer, rukom dotakne-mo vrelu èašu, zahvaljujuæi refleksima, auto-matski je ispuštamo iz ruke. Refleks je zaštitnimehanizam koji je Allah, dž.š., podario èovjeku.Zahvaljujuæi Allahovom nadahnuæu, nadražajise putem nerava kreæu brzinom od 9 km u se-kundi i zahvaljujuæi toj èinjenici sigurni smo odmnogih opasnosti.

MUDŽIZE TIJELA

2288

RR azbacajte komade slagalice i pret-postavite da oni simboliziraju sveinformacije i sva znanja koja ljudi

posjeduju. Uzmimo da neki djeliæi slagalicepredstavljaju, recimo, boje, neki svjetlost, aneki glasove. Sada uzimajte jedan po jedandjeliæ i poènite ih slagati tako da dobijete ne-ku sliku. Dok vama za ovakvu radnju trebapoprilièno dosta vremena i razmišljanja, mo-zak, uz Allahovo nadahnuæe, uspijeva takvuradnju ponoviti na stotine puta u jednoj se-kundi. Kako?

Mozak obraðuje sve informacije koje do-laze iz oèiju, nosa, ušiju, kože, usta. Taj po-sao odraðuju moždane æelije èiji broj iznosiviše stotina milijardi. Svojim neprestanimradom ove vam æelije omoguæuju da viditekoje je boje jabuka što je jedete, da prepoz-

Kako funkcioniranaš mozak

nate glas dragog prijatelja, i još mnogo toga. Na slici pored, unutar mozga prikazana su djeca

koja razgovaraju, gledaju, slušaju, mirišu, kreæu se ispavaju. Naravno da je ovakva slika samo plod mašte.Ovu smo sliku dali kako bismo vam pokazali u kojimse dijelovima mozga odvijaju odreðene funkcije. Ubiti se u mozgu nalaze moždane æelije koje se vide is-kljuèivo kroz mikroskop. Mogu li, po vama, moždane

æelije vidjeti vašu naj-dražu igraèku, ili osje-titi okus èokoladnogsladoleda? Takvo jenešto, naravno, nemo-guæe. Moždane se æeli-je sastoje iz komadiæamesa u obliku jakotankih niti. Vidimo da

Ovo što idite na slici pored jednaje nervna æelija. Zahvaljujuæi tan-kim dijelovima æelije koji lièe nagranèice, nervne æelije se vežujedna za drugu i poput mrežeprekrivaju tijelo. Na mjestu gdje sespajaju nervni produžeci formirajuse male praznine kroz koje prolazenadražaji koji se kreæu ka mozgu.

Malo jezgroJezgro

MUDŽIZE TIJELA

3300

je Tvorac svijeta oko nas morao posjedovati neku po-sebnu silu i moæ. Onaj koji posjeduje takvu moæ jesteUzvišeni Allah, Kome pripada sve. On je besprijekornitvorac svega što nas okružuje i On je Taj Koji nam dajeugodan život. U našu obavezu spada zahvaljivanjeGospodaru. S tim u vezi, Allah u Kur'anu kaže:

On vam daje sluh, i vid, i pameti; a kako malo vi za-hvaljujete!

3311

kretanje

govor

okus

dodir miris

spavanje sluh

govor

vid

Harun Yahya (Adnan Oktar)

KK ako bi naš organi-zam normalno funkcio-nirao, potrebno je da uno-

simo hranu koja sadrži potrebne energetske vrijed-nosti. Ali da bi hrana koju jedete, naprimjer tjestenina,

meso ili voæe, došla u fazu u kojoj æe je organizam moæikoristiti, najprije se mora svariti. Tek nakon varenja hraneæelije u našem organizmu mogu poèeti da je koriste. Ilustraci-je radi, kazat æemo kako, recimo, banane ili jabuke æelijamadaju energiju, a proteini koji se nalaze u mesu osiguravajutjelesni razvoj, ali tek nakon varenja hrane. Da biste ovo

lakše shvatili, vratite se malo u prošlost i zamislite se-be dok ste bili novoroðenèe.

Bili ste teški u prosjeku 2-3 kilograma,kada ste navršili desetu godinu,

bili ste teški 30-35

Putevi u organizmuPutevi u organizmukojima se krkojima se kreæeeæeunesena hranaunesena hrana

MUDŽIZE TIJELA

3322

kilograma, u petnaestoj 40-50 , akada budete imali 20-25 godina,težit æete 60-70 kilograma.

Ovakvo napredovanje u tjeles-noj masi ostvaruje se pomoæu hra-ne koju svakodnevno unosite u or-ganizam; taènije tako što hranjivematerije nakon varenja vremenompostaju dijelom ljudskoga orga-nizma. Jedan dio hrane koju uno-site osigurava vam energiju po-trebnu za igranje i sliène stvari,dok drugi dio uèestvuje u izgrad-nji organizma. Oni sastojci u hranikoji ne koriste organizmu bivajuizbaèeni. Svi ovi procesi odvijajuse unutar probavnoga sistema, èijisu glavni dijelovi: želudac, crije-va, gušteraèa (pankreas).

Princip funkcioniranja probav-noga sistema nalikuje principu pokojem radi rafinerija nafte. Nafta urafinerije dolazi nepreraðena, tzv.sirova nafta, i nakon što se preradikroz mašine, postaje upotrebljiva.Isti je sluèaj i s hranom koja do že-

11 ggooddiinnaa

77 ggooddiinnaa

1111 ggooddiinnaa

Harun Yahya (Adnan Oktar)

3333

luca dolazi nepreraðena da bi, nakon što proðe kroz pro-bavni sistem, došla u stanje u kojem je organizam možekoristiti. Hrana se nakon varenja razvrstava na korisnu ibeskorisnu. Ona korisna putem krvi dospijeva u sve dije-love tijela (tj. æelije) kojima je potrebna.

Kao što se u rafinerijama od samo jednog materijala,

Pljuvaène žlijezdeproizvode pljuvaènusekreciju koja obezbjeðujevarenje skroba.

Hrana koja sadrži karbohidrate

Karbohidrati se pretvaraju u šeæere

Inzulin obavještava jetru oprocesu skladištenja glukoze uobliku glikogena.

Inzulin obavještava jetru opretvaranju glikogena u glukozu.

Nakon što opadne šeæer u krvi,pankreas jetri šalje hormonglukagon.

U pankreasu se proizvodiposeban enzim kojirazgraðuje ugljiène hidrate.

Glukoza se miješa sa krvlju.

U dvanaestopalaènomcrijevu ugljièni hidrati sedodatno razgraðuju.

U pankreasu se proizvodiposeban enzim kojirazgraðuje ugljiène hidrate.

Glukoza odlazi u jetru

Jetra skladišti glikogen

DUžINAPROBAVNOGKANALA AKO GA MJERIMOPOÈEVŠI ODUSTA PA PREMACRIJEVIMAIZNOSI 10METARA

sirove nafte, dobivaju raz-lièiti proizvodi: od benzi-na do gume, koja se koris-ti u izradi sportske obuæe,tako se i hrana koju unosi-mo u organizam u želucu razvrstava na šeæere, masti i ug-ljiène hidrate. Samo, ne zaboravite da se u vašem želucu,nakon što pojedete sendviè, odvijaju mnogo složenijiprocesi nego što su to oni u rafineriji nafte. Kasnije æetesaznati kako se sve ovo ne dešava u ogromnim postroje-njima kao što su rafinerije, nego u jednom sasvim maleh-nom dijelu vašeg organizma.

Probavni sistem vašega organizma dug je oko 10 meta-ra, što znaèi da u sebi 6-7 puta sadrži visinu èovjeka. Ka-ko je onda uopæe moguæe da se odreðeni sistem tolike du-žine smjesti u naš organizam? Kao odgovor na ovo pita-nje jos jednom æemo vam ponoviti da je prilikom stvara-nja èovjeka postojao savršeno osmišljen nacrt i da se niš-ta nije desilo sluèajno.

Probavni trakt, koji gledate na slici pored, u organizamje smješten na naèin da je na mnogo mjesta presavijen, tetako ne zauzima veliku površinu. Ovaj savršeni nacrtèovjekova organizma pripada našem Gospodaru, Allahu,dž.š., Koji je Tvorac svega, a što je samo jedan od primje-ra Allahovih mudžiza u nama samima.

3355Harun Yahya (Adnan Oktar)

3366

DDaa ll ii vvaamm jjee ppoozznnaattoozzaašš ttoo zzuubbii iimmaajjuu

rraazz ll ii èè ii tt oobbll iikk

ZZ ubi su razlièitog oblika stoga što imaju irazlièite funkcije. Tako prednji zubi imajuzadatak da sijeku hranu, i pomoæu njih bez

problema možete zagristi jabuku. A šta bi se desilokada bi kutnjaci zauzimali prednji položaj, tj. bili namjestu sjekutiæa. Sigurno, dobro ste pretpostavili, ta-da nikako ne biste mogli zagristi jabuku. A da su sje-kutiæi na mjestu kutnjaka, onda ne biste mogli sažva-kati hranu.

I zubi su, kao i svi ostali dijelovi tijela, postavljenionako kako nama najbolje odgovara, a sve to zahval-jujuæi savršenom stvaranju Uzvišenoga Allaha, dž.š.

Iza jezika se nalazeIza jezika se nalazekorisne bakterijekorisne bakterije

Bakterije se generalno smatraju štetnima, i kakobismo se saèuvali od njihova negativnoga utjecaja,moramo paziti na èistoæu tijela i okruženja u kojemživimo. Meðutim, znanstvenici su posljednjih godinaotkrili da postoje i korisne bakterije unutar našega ti-

MUDŽIZE TIJELA

3377Harun Yahya (Adnan Oktar)

jela i da su smještene u predjelugdje se završava jezik. Ne, nistepogrešno proèitali. U vašem tijelupostoje i korisne bakterije. Njihovaje zadaæa ubijanje štetnih mikroba kojise nalaze u želucu. Meðutim, ubijanje tihmikroba nije nimalo lahak zadatak. Stoga se pro-ces uništavanja štetnih mikroba odvija u etapama. Najpri-je se štetni mikrobi, koji se uglavnom nalaze na listovimapovræa, kao što je salata i sl., i koji su po sastavu soli azot-ne kiseline, nitrati, u predjelu iza jezika pretvaraju u pos-ve drugu materiju u èijem su sastavu soli azotne kiseline,nitriti. Meðutim, proces se ne zaustavlja na ovome. Na-kon što se sjedini s nitritom, pljuvaèka dobija sposobnostda uništava mikrobe. Tako se, zahvaljujuæi bakterijama izpredjela koji se nalazi neposredno iza jezika, u ustimaformira materija koja ima moæ uništavanja mikroba. Veæznate da mikrobi u vašem tijelu otvaraju put mnogim bo-lestima. Ali zahvaljujuæi bakterijama koje kreiraju mate-riju za uništenje mikroba, zaštiæeni ste od mnogih bolesti.Ove korisne bakterije jedan su od pokazatelja svemilostinašega Gospodara, Tvorca savršenog ljudskog organiz-ma. O blagodatima koje nam je podario Allah u Kur'anuveli:

Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neæete ihnabrojiti, Allah, uistinu, prašta i samilostan je. (Nahl,18)

3388

GG ore smo ukratko govorili oprobavnom sistemu, a sa-da æemo se malo detaljnije

pozabaviti ovom materijom. Razmislite malo o tomekako dišete, kako plivate, kako vozite bicikl, kako je-

dete... Sve su ovo sastavni dijelovi svakodnev-noga života. No, najèešæe ne razmišljate

uopæe o tome, kako sve to postižete. Ti-jelo ima potrebu za energijom, a dobi-va je iz hrane koju uzimamo. Meðu-

tim, da bi hrana mogla zadovoljiti potre-be organizma, prethodno se mora pretvoriti

u male dijelove koji kruže krvnim sudovima. Nepostoji drugi naèin da hrana dospije do æelija. Znamoda je hrana koju uzimamo u obliku veæihkomada. Da bi je organizam upotrijebio,potrebno je da proðe kroz odgovarajuæu

Kako Kako želudac vari želudac vari

hranu hranu

MUDŽIZE TIJELA

''mašinu''. Možemo je zamisliti kao spravu koja meljehranu i pretvara je u mnogo sitnije komade. Mašinakoja obavlja ovaj posao u našem organizmu zove seprobavni sistem.

3399

U našem se tijelu nalazevrata koja nam spašavajuživot. Ona se nalaze odmahiznad dušnika – vrata odgrkljana. Kada gutate hranu

ova se vrata zatvore,èime se automatskizatvara ulaz u dušniki tako se ne možedesiti da hranazaluta tamo gdje jojnije mjesto.

otvorena vratagrkljana

zatvorena vratagrkljana

Harun Yahya (Adnan Oktar)

4400

Kao i svaka druga mašina, i ova se sastoji iz razli-èitih dijelova koji moraju funkcionirati besprijekor-no kako bi se mogao izvršiti zadatak varenja. Odpresudne je važnosti da di-jelovi probav-nog sistemabudu uvezanii da rade us-klaðeno, jerbez toga ne-ma funkcioni-ranja.

Navest æemosljedeæi primjer ka-ko bismo lakše razumjelikoliko je svaki pojedini dio bitan za funkcioni-ranje sistema u cjelini.

Automobil na daljinsko upravljanje sastoji se iztoèkova, daljinskog upravljaèa, motora, zupèanika,antene, baterija itd. Isto tako i sistem za varenje pos-jeduje razlièite dijelove, kao što su: želudac, zubi,jezik, jednjak, crijeva.

MUDŽIZE TIJELA

4411

Sada dobro razmislite! Da li bi auto na daljinskoupravljanje mogao raditi da nema antene ili toèko-va? Odgovor je, naravno, ne. Auto æe raditi samo ka-da svi dijelovi budu u funkciji. Isto važi i za probav-

ni sistem. Da nema jednjaka, ne bi imalo smislapostojanje želuca., jer hranu do želuca

dovodi jednjak, ili pak da nema že-luca, èemu bi služila crije-

va. Sve navedenojasno pokazuje

da je našGospodar

Koji jeT v o r a c

svega, za nasstvorio savršene sis-

teme. Spomenuto još jed-nom pokazuje da je samo Allah

Bog i da drugog boga osim Njega nema. ''Vaš bog je – Allah, drugog boga , osim Njega,

nema! On sve zna!'' (Ta-Ha, 98)

Harun Yahya (Adnan Oktar)

PP roces vare-nja, praktiè-no, otpoèi-

nje u ustima. Ugljiènihidrati koji se nalaze uhrani najprije se razla-žu u ustima posred-stvom pljuvaèke. Pri-mjerice, hljeb koji poje-dete za doruèak najprije

4422

žuèna kesa

želudac

Mašina za varMašina za varenje hraneenje hranepoèinje s radompoèinje s radom

MUDŽIZE TIJELA

se poène razlagati u ustima. Ali za razlaganje sira kojijedete uz hljeb potrebno je malo duže vremena.

Hrana koja se poèinje razlagati u ustima preko jed-njaka dospijeva do želuca, gdje se odvijaju drugi pro-cesi za koje možemo reæi da su savršeno ureðeni. Vare-nje u želucu realizira se pomoæu materije u obliku teè-nosti koja ima jaku moæ razlaganja hrane. Naime, rijeèje o hidrokloriènoj kiselini. Kao što vi veæ znate, kiseli-

ne imaju veliki utjecaj na razlaganjeopæenito. Ono èega se kiseli-

na dotakne progara i topise. Tako se preparati koji usebi sadrže kiselinu koris-te, naprimjer, prilikomproèišæenja zaèepljenoga

lavaboa. U tom sluèaju ki-selina nagriza nakuplje-

gušteraèa(pankreas)

tanko crijevo

ne naslage i tako omoguæu-je ponovni protok vodekroz cijevi.

Isti je sluèaj i sa kiseli-nom u našem želucu. Za-hvaljujuæi njoj, hrana kojau želudac dospijeva u ve-æim komadima biva razlo-žena, tako da je organizammože poèeti upotrebljavati.Meðutim, ovdje postoji jed-na stvar na koju moramoobratiti posebnu pažnju.

Govorili smo, dakle, o utjecaju kiseline na varenje hra-ne u želucu. U vezi s tim moramo postaviti sljedeæe pita-nje: „Kako to da ta ista kiselina koja razlaže hranu ne oš-teti (ne razloži) i naš želudac koji je od mesa, kad veæ zna-mo da razlaže meso koje unesemo u obliku hrane?“ Tu seradi o savršenstvu stvaranja Gospodara, Allaha, dž.š. On,Koji sve stvara savršeno i ovdje je stvari uredio tako dapostoji mehanizam koji spreèava razlaganje želuca.

Taj mehanizam funkcionira na sljedeæi naèin. Da bi sesprjeèilo razlaganje želuca prilikom razlaganja hrane, luèise druga materija u teènome stanju koja doslovce pokrivazidove želuca i tako spreèava hidrokloriènu kiselinu da

4444

U našem se tijelu nalazikanal koji je 6-7 puta dužiod visine našega tijela!

Naèin na koji je ovajkanal, koji inaèe poèinje

od usta a završava nakraju crijeva, smješten u

utrobu našegaorganizma jedan je od

dokaza Allahovogaumijeæa stvaranja.

MUDŽIZE TIJELA

nanese štetu želucu. Na taj naèin želudac ne razlaže (dru-gim rijeèima, uništava) samog sebe.

Hrana iz želuca ide u crijeva. Tu prolazi kroz dvije vrs-te crijeva: debelo i tanko, gdje se tijekom svoga putova-nja razlaže na još sitnije dijelove kako bi je organizammogao koristiti. Hrana koja æe koristiti organizmu iz tan-kih crijeva ide u krv, dok se ona beskorisna odstranjujepreko debelog crijeva. Veoma je važna ova etapa u kojoj

4455

Luèeæi razlièiteluèevine æelije uželucu omoguæuju dahrana koju jedemobude provarena.

želuèanaæelija kojaluèi mukus

druga želuèanaæelija koja luèimukus

želuèanaæelija koja luèihidrokloriènukiselinu

æelija koja luèipepsin

želuèana æelijakoja luèigastrin

želudac

æelija sluzokože

želudaènaudubina

UUNNUUTTAARRNNJJAASSTTRRUUKKTTUURRAAŽŽEELLUUCCAA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

hrana prolazi kroz crijeva. Kao i u želucu, i u tankom cri-jevu odvija se proces razlaganja hrane koja se tu razlažena još sitnije dijelove. Hrana se razloži toliko da ulazi ukrv kroz krvne sudove koji se nalaze na zidovima tankogcrijeva i onda putem krvi stiže u sve dijelove tijela.

Draga djeco, ako obratite pažnju lahko æete uvidjeti daje naš probavni sistem stvoren idealno, bez bilo kakvihnedostataka. Hrana koju jedemo na svome putu kroz našorganizam prolazi kroz nekoliko etapa, poèevši od usta,potom jednjaka, želuca i crijeva, da bi na kraju putem krvistigla do æelija za èije je normalno funkcioniranje ona po-trebna. Da u probavnom sistemu postoji i najmanja manj-kavost, imali bismo mnogo problema s varenjem hranekoju smo pojeli.

Da nemamo zube, ne bismo mogli sažvakati hranu, tebi bilo nemoguæe da hrana proðe kroz grlo. A kad bi neka-ko i prošla kroz grlo, nastale bi ogromne poteškoæe i ošte-

4466

Pored toga što radi na probavi hrane, želudacima i funkciju skladištenja hrane. Nakon štohrana stigne do želuca jedno vrijeme tu i osta-je. Potom ide u tanko crijevo kako bi se rastvo-rila na manje dijelove. Kada se hrana koju stepojeli ne bi skladištila u želucu morali bistejesti svakih 20 minuta, jer želudac bi vam stal-no bio prazan i uvijek biste osjeæali glad.

želudac

MUDŽIZE TIJELA

Harun YYahya ((Adnan OOktar)

æenja u jednjaku.Nastali bi i mnogi pro-blemi u želucu, iako bi sena odreðeni naèin hrana i mo-

gla svariti, ali bismo osjeæali boloveu stomaku. A ako bi hrana ostala nesvarena,

to bi automatski znaèilo da naše tijelo ne bi moglo do-bivati hranu. Takvo tijelo nakon odreðenog perioda gubisvu snagu, i æelije poèinju odumirati. Ipak, mi to ne doživ-ljavamo na vlastitoj koži, jer je nas Gospodar svaki dio ti-

jela stvorio savršenim. Ovaj izvanredni sistem radi, a dami toga nismo ni svjesni. U Kur’anu Allah kaže:

On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz nièe-ga stvara, Onaj Koji svemu dajeoblik, On ima najljepša imena. Nje-ga hvale oni na nebesima i na Zem-

lji, On je silni i Mudri. (Hašr, 24)

4488

GG ovorili smo o nervnom siste-mu koji obuhvata cijelo naše ti-jelo. Pored te nervne, postoji još

jedna zadivljujuæa mreža koji prekriva tijelo. Naime, ra-di se o krvnim sudovima. Oni, krvni sudovi, dospijevaju do

svakog djeliæa našeg tijela. Kada bi se ispružili i kada bi se iz-mjerila njihova dužina, vidjeli bismo da su krvni sudovi u na-šem tijelu dugi više od 10 000 km. Sebi vrlo lahko možetepredstaviti kako to da se oni nalaze u baš svakom djeliæu tije-la. Ako porežete bilo koji dio vašega tijela, s toga æe mjesta

odmah poteæi krv, što nam jasno pokazuje da se tu nala-ze krvni sudovi. To je od izuzetne važnosti jer æelije

preko krvi dobivaju potrebnu hranu i ostalematerije kao što je, recimo, kisik.

Zadatak prenošenja hra-

Kako Kako krv putuje krv putuje

venamavenama

MUDŽIZE TIJELA

ne do æelija koji obavljakrv, možemo usporediti samorskim transportom ro-ba. Roba koja se prevozibrodovima najprije morabiti utovarena u luci. Stogase mora upakavati i pravil-no rasporediti. Nakon toga brod kreæe ka odredištu. Tuse ona istovara i šalje u centre kojima je potrebna.

Krvnim se sudovima prenosi za æelije potrebna hranabaš kao sto se po ogromnim okeanima kreæu brodovinatovareni raznim robama. Kisik, masti i aminokiseline,da se tako izrazimo, u paketima putuju krvnim sudovi-ma i stižu do æelija gdje se raspakivaju. U sistemu pre-nosa robe nisu moguæe nikakve greške. Sve stiže tamogdje treba, i to na vrijeme i u potrebnim kolièinama. Danije tako i da se desi, recimo, da u neku æeliju umjestokiseonika stignu masti, na taj bi se naèin prouzroèiloumiranje te æelije. Ako pažljivo posmatrate vidjet æeteda bi i najsitnija greska izazvala ogromna šteta. Meðu-tim, ni najsitnija greška ne može se desiti. Zašto? Zatojer ništa nije nastalo sluèajno. Uzvišeni Allah je stvorioovaj sistem i stavio ga nama na uslugu.

4499Harun Yahya (Adnan Oktar)

KK ako krv putuje kroz cijelo tijelo, tako u istovrijeme obavlja više funkcija, na kojeæemo se sada ukratko osvrnuti.

Prenošenje potrebnih materijaVeæ smo kazali kako se sve

materije koje su potrebne or-ganima putem krvi pre-

nose do njih. Tom prilikom krvvrši i funkciju sakupljaèanepotrebnih materijakao što je npr. ug-ljièni dioksid, iomoguæuje

5500

Šta sve ima u krvi

MUDŽIZE TIJELA

njihovo odstranjivanje iz organizma, iz èega vidimoda krv ponekad obavlja i funkciju ''èistaèa''. Krv sva-koga dana podmiruje 100 triliona æelija hranom i u is-to vrijeme skuplja nepotrebne materije.

Vidimo dakle kako krv, materija u teènom stanju,obavlja sve potrebne funkcije i to bez moguænosti po-greške. Vrlo dobro zna gdje svaka materija treba za-vršiti, u koje svrhe treba biti iskorištena i gdje trebabiti dostavljena. Tako se, naprimjer, ne može desiti daod neke æelije uzme suvišne materije i greškom se todostavi drugoj æeliji. Konstantno od æelija uzima ug-ljièni dioksid a dostavlja im kiseonik, bez bilo kakvepometnje ili umora. Sve se ovo dešava zahvaljujuæiAllahu, dž.š., Koji je sve, pa tako i naše tijelo, stvoriopo savršenom nacrtu. Krvne su æelije u idealnomskladu sa sistemom što ga je stvorio Allah, i zbog to-ga savršeno obavljaju svoje zadatke.

5511

karbondioksit

krvna æelija

ugljièni dioksid

kiseonik

ulazizlaz

kiseonik

kiseonikugljiè

ni

dioksid

Krvne æelije prenose kiseonik i ugljièni dioksid do ostalih æelija u tijelu.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Vojska koja se nalazi u krviNaše se tijelo svakoga dana bori pro-tiv mnogih virusa, bakterija i mikro-ba. Mnogima od spomenutih ne doz-

voljava se da uðu u tijelo, ali se desi da se neki ipaknaðu u našem organizmu. Za borbu protiv tih mikro-ba u organizmu postoje posebne ''odbrambene'' æeli-je. Ove se æelije, koje možemo opisati kao vojsku ko-ja se bori protiv opasnog neprijatelja, konstantno kre-

5522

Ratnièke æelijekoje se nazivajumakrofaginapadaju svebakterije imikrobe kojiuðu u našorganizam i nataj naèinsprjeèavajunjihovonegativnodjelovanje.

krvni sud

krvnaæelija

makrofagi

bakterije

MUDŽIZE TIJELA

æu tijelom. Posredstvom krvi lahko dospijevaju do bi-lo kojeg dijela organizma, gdje se pojavi eventualnineprijatelj protiv koga se treba boriti, dakle mikrobi.Odbrambene æelije nisu same od sebe shvatile da setrebaju boriti protiv bakterija, nego to znaju od onogmomenta kada su stvorene. Od èasa kada ste došli nasvijet, one rade svoj posao i tako štite vaše tijelo. To jejedan od detalja koji govore o mudrosti Allahova, dž.š., stvaranja. On je siæušne, i za naše oko nevidljive,æelije zadužio i poduèio, i na taj ih naèin stavio u služ-bu našeg organizma.

5533

U krvi ima razlièitih æelija koje obavljaju razlièite funkcije. Kao štose da vidjeti na slici iznad, neke od tih æelija prenose hranu, dokse druge poput vojnika bore kako bi odbranile organizam.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ObavještavanjeKrv ima još jednu funkciju, a ona jeobavještavanje. U krvi se nalaze ''ku-riri'' koji prenose informacije iz jed-nog u drugi dio tijela. Ovi ''kuriri'' ko-

ji se, inaèe zovu hormoni poput pravih poštara preno-se poruke po organizmu, pri tome ne praveæi nikakvihgrešaka. Rast, znojenje, opažanje mirisa samo su nekeod funkcija koje se realiziraju zahvaljujuæi pravilnomprenošenju poruka koje obavljaju hormoni.

5544

Hormoni, koji po tijelu nose razlièite poruke, kreæu se pomoæu krvnih sudova–kao što se vidi na slici iznad – te tako poruke dostavljaju na taène adrese.

hormon hormon

primateljporuke

primatelj poruke primatelj poruke

krvni sud krvni sud

opna æelije

MUDŽIZE TIJELA

Krv zacjeljuje raneKrv zacjeljuje raneSigurno ste primijetili kako naotvorenoj rani koja je nastala navašoj kozi krv nakon nekog vre-mena prestane teæi sama od se-

be. To je jako interesantno. U normalnim uvjetima ni-je logièno da neka teènost prestane sama od sebe teæiiz otvorene rupe. Zamislite jedan balon napunjen vo-dom. Kada biste ga probušili na jednome mjestu, svavoda iz njega odmah biiscurila. A da li je moguæeda nakon odreðenog vre-menskog perioda voda tektako prestane istjecati izbalona? Naravno da nije.Voda æe teæi iz balona dozadnje kapi. Ovo pravilovaži za svaku teènost kojase nalazi u nekom zatvore-nom prostoru (npr. posu-da).

5555Harun Yahya (Adnan Oktar)

I krv u venama jesteteènost u zatvorenomprostoru, i prilikom èaki male ozljede krv poèi-nje teæi ka vani. Zazdravlje organizma veo-ma je važna èinjenica dakrv sama prestane teæinakon nekog vremena.Vjerovatno ste èuli ka-ko je neko u nesreæi iz-gubio život zbog togasto je ''iskrvario''. Pa štaje to onda što zaustavljakrv koja teèe iz rane?

Radi se, naime, o au-tomatskom sigurnos-nom sistemu koji bismomogli nazvati zgrušava-nje krvi. Odreðene ma-terije u krvi imaju moæda zatvaraju otvorenuranu, i tako sprijeèe

5566

Posjekotina ili rana na vašoj ruci za kratkovrijeme zacjeljuje. Na slikama iznadprikazane su neke funkcije koje se odvijajuu vašem tijelu prilikom zacjeljivanja.

Iz otvorene rane krv curi van.

Ugrušci krvi oko rane.

Æelije poput èepa zatvaraju ranu.

crveno krvno zrnce

platelet

potrošnisloj kože

krvni ugrušak

MUDŽIZE TIJELA

pretjerano krvarenje. Kao što se da vidjeti na slici pored,odreðene krvne æelije kreæu u akciju èim budu obaviješte-ne da je neki krvni sud ošteæen. Najprije se poèinju sakup-ljati na licu mjesta, tj. Tamo gdje se nalazi rana. Na odre-ðeni naèin pletu jednu vrstu mreže i tako onemoguæuju

nesmetan protok krvi. Kasnije ta mreža postaje gušæa, iranu, kako mi to kažemo, ''skori''.

Sada zajedno razmislimo. Može li biti da se sve ovefunkcije ostvaruju tek tako, same od sebe? Kako siæušneæelije bivaju informirane o tome da su vene, koje su u od-nosu na æelije kao ogromni divovi, pretrpjele odreðenuštetu? Zašto se uopæe trude zaustaviti protok krvi ka vani?Kako su te sitne æelije došle na ideju da pletenjem mrežezaustave krvarenje iz rane? Ko ih je nauèio da tako zatva-raju ranu?

5577

KK RRVV NN AA BBAA NN KKAAPrimjerci krvitestiraju se u krvnojbanci gdje se potomi èuvaju.

OO BB NN AAVVLLJJAANNJJEEKK RRVV II

Izgubljena krv obnavljase jako brzo. U koštanojsrži se proizvodi namilione eritrocita.

Životni vijek veæinekrvnih æelija veoma jekratak. Jedno crvenokrvno zrnce (eritrocit)živi 120 dana.Ponekad bijela krvnazrnca (leukociti) živesamo 7 dana. Oniumiru da bi zaštitilivaše tijelo.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Nije uopæe moguæe da se sve spomenuto dešavasluèajno ili da su krvne æelije same od sebe nauèilesve te silne procese. Inteligencija koja upada u oèi ka-da se govori o krvnim æelijama i njihovim funkcijamasigurno ne pripada samim æelijama. Njih nadahnjujeAllah, zahvaljujuæi èemu æelije besprijekorno oba-vljaju svoje zadaæe.

O tome Allah, dž. š.,Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih

stvorio – ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš ni-kakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakavnedostatak, zatim ponovo više puta pogledaj, pogledæe ti se vratiti klonuo i umoran. (Mulk, 3-4)

5588

Meðu ugrušcima krvi koji su u obliku konca vide se crvenakrvna zrnca (eritrociti) kako su se zakoèila. Zahvaljujuæi tome,krv vrlo brzo prestane teæi iz mjesta koje ste porezali iliozlijedili.

MUDŽIZE TIJELA

5599

KKrrvv:: tt eeèènnooss tt kkoojjoojj ssee ss ll ii èènnaa nnee mmoožžee pprroo ii zzvveess tt ii

Znanstvenici su se mnogo trudili kakobi naèinili teènost sliènu krvi. Kako nisubili uspješni odustali su od imitacije krvii okrenuli se istraživanju u drugom smje-ru.

S obzirom da se krv koja se uzme zaanalizu izrazito brzo zgrušava, znanstve-nicima je bilo onemoguæeno da poluèeuspjeha na ovome polju. Nije im punopomoglo ni èuvanje krvi u staklenojepruveti, jer krvne æelije tu ne mogu pre-živjeti. Stoga su znanstvenici bili primo-rani izuèavati krvne æelije tako što su ihuzimali posebno. Reæi kako je jednaovakva materija poput krvi, koju su ljudiprouèavali godinama i nisu joj uspjeli''stati u kraj'' nastala sluèajno, sama odsebe, izlazi iz okvira logike i zdravogarazuma. Allah je stvorio krv kao jednubesprijekornu materiju kojoj nema sliè-ne. Krvne æelije, o èijim smo nadnarav-nim karakteristikama govorili, samo sujedan od pokazatelja beskrajne Božijeinteligencije koja je stvorila naše tijelo.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

JJ este li ikada razmišljali kako se litre krvi u našemtijelu neprestano kreæu gore-dolje. Da bi se nekotijelo neprestano kretalo, neophodno je da posje-

duje motor kao pokretaè. Pomoæu motora kreæu se moto-cikli, auti, gliseri, pa èak i vaše igraèke na daljinskoupravljanje. Stoga, logièno je da i krv koja se kreæe tije-lom treba imati svoj motor. Taj motor koji neprestano,mjesecima i godinama, pokreæe krv jeste srce.

Stavite prst iznad dlana, na mjesto gdje završava pod-laktica, i malo saèekajte. Osjetit æete kako ispumpava krv.Srce u jednoj minuti 70 puta ponovi radnju ispumpavanja,i tako cijeloga života. Tako æemo dobiti da se za života is-pumpa oko 300 miliona litara krvi,èime bi se moglo napuniti 10 000tankera koji prevoze naftu. Zar sveove cifre nisu zadivljujuæe? Zamislitesada kako 70 puta u minuti soljom iz-bacujete vodu iz kante. Zacijelo æe-te osjetiti umor u rukama, i trebatæe vam odmora. Meðutim, srce ta-kav posao radi bez imalo odmora, ito cijeli život.

6600

SRCE: MOTOR TIJELA

MUDŽIZE TIJELA

Najsloženija pumpa na svijetu u ovom momentu radi inalazi se odmah ispod vašeg lijevog pluænog krila. Zbogsvoje savršene grade, srce lahko omoguæuje da u jednnomdanu sva krv koja se nalazi u našem organizmu 1000 putanapravi krug po èitavom našem tijelu. Srce je pumpa veli-èine vaše šake i sastoji se od mesa. Meðutim, njen je kapa-citet toliki da je ubjedljivo najjaèa, nadugovjeènija i naj-efikasnija pumpa na svijetu. Ima mnogo razloga zbog ko-jih smo ovako opisali srce. Prije svega, fascinantna je sna-ga srca dok ono radi a zahvaljujuæi toj snazi srce može iz-baciti krv èak 3 metra u visinu. Sljedeæim æemo primjeromjoš slikovitije prikazati kapacitet ovog najbitnijeg organaza ljudski organizam. Srce, naime, u periodu od jednog sa-ta proizvodi energiju kojom bi se auto srednje ve-lièine moglo podiæi oko jednog metra u visinu.

6611

Vaše srce je zaèuðujuæe snažan mišiæ. U prosjeku je broj otkucajasrca u minuti oko 70 puta, a prilikom svakog pojedinaènogotkucaja srce ispumpa 59 centimetara kubnih krvi. Za 70 godina

srce napravi oko 2 500 000 otkucaja i ispumpa oko 152 000000 litara krvi. Toliko goriva potroši 10 aviona

boing 747 jumbojet za godinu dana.Kada jespremnikjednogjumbojeta pundo vrha u njemuima 217 000litara goriva.

Najsavršenija pumpa

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Srce koje je sas-tavljeno od mišiæavelièine šake, sasto-ji se od 2 dijela, ukojima se nalazi pojedna pumpa. Pum-pa u lijevoj polovicisrca mnogo je jaèa iona ispumpava èistukrv u organizam.Pumpa u desnoj po-lovici slabija je i ona''prljavu'' krv ispum-pava ka pluæima.Od srca do pluæa je

mala udaljenost, te se taj krvotok naziva malim, dok sedrugi, koji ide iz lijeve polovice srca, naziva velikim kr-votokom.

Dvije polovice srca su i same podijeljene na dva dije-la. Zahvaljujuæi malim zaliscima, krv se normalno kreæeod jednog do drugog dijela srca. Ove pumpe zahvaljujuæivelikoj energiji rade neprestano te je krv u moguænostinapraviti onih 1000 krugova po tijelu u jednom danu ko-je smo ranije spomenuli.

OOrriigg iinnaallnnee ppuummppee uu ssrrccuu

66662222

pluæna pluæna

æelija tkiva

pluæna arterija

desnapretkomora

lijevapretkomora

lijeva komoradesnakomora(srèana) aorta

vene velikogkrvotoka

pluæna vena

CO2

CO2

CO2

O2

O2

O2

Zahvaljujuæisrcu, krvkruži cijelimorganizmom,od mozga pasve do pluæa.

Mašine koje neprestano rade zahtijevaju redovite pre-glede. Dijelove mašine je potrebno redovno pregledavatii po potrebi ih zamjenjivati novima. Mašine je takoðerpotrebno i podmazivati, jer se u protivnome istroše odprevelikoga trenja.

Sve što smo rekli za ove mašine, vrijedi i za srce. Ka-ko je i ono mašina koja neprestano radi, potrebni su mupovremeni pregledi i održavanje. Meðutim, srce samo,bez ièije pomoæi, vrši te preglede i, recimo to tako, samosebe podmazuje.

Uredu, ali kako, po vašem mišljenju, srce može samosebe podmazati? Odgovor na ovo pitanje leži u naèinu nakoji je srce stvoreno. Izvana je prekriveno ''navlakom''koja se sastoji od dvoslojne opne. Izmeðu tih dvaju sloje-va nalazi se teènost koja ima istu funkciju kao i ulje umotorima, te tako osigurava normalan i lahak rad srca.Ovakva struktura graðe srca, koja omoguæuje ''samoodr-žavanje'', pokazuje koliko je savršeno i besprijekornoAllahovo umijeæe stvaranja.

6633

SSrrccee ssee bbrr iinnee ssaammoo oo sseebbii

6644

UU vašem tijelu imaukupno 206 kostiju.Možda æete pomisliti kako

je ovoliki broj kostiju pretjeran i suvišan, ali sigurnoæemo vas razuvjeriti nakon što vam predstavimo slje-

deæe primjere. Razmislimo malo o prstima. Da se oni sas-toje od samo jedne kosti, vi sada ne biste mogli držati ovuknjigu u ruci. Zašto? Pa zato jer se jedna tvrda kost ne možesavijati, a ako oprobate saviti je silom, onda ona puca. U tomsluèaju ne biste mogli obavljati ni ostale funkcije koje oba-vljate pomoæu prstiju, npr. pisanje, objedovanje itd. U

ovom èasu držite knjigu u ruci i istovremeno drugomrukom možete piti sok, a sve to zahvaljujuæi èi-

njenici da u vašoj ruci,raèunajuæi i prste,ima ukupno 27 meðusobno pove-

zanih košèica.

Naš skeletNaš skeletsastoji sesastoji seod kostijuod kostiju

MUDŽIZE TIJELA

Kao što smo na poèetku kazali, u našem tijelu ima206 meðusobno povezanih kostiju, od kojih je svaka,po savršenom nacrtu, postavljena na svoje mjesto. Za-hvaljujuæi tome, možete saginjati, savijati koljena,okretati glavu. Ali pazite! Za sve ove radnje nije po-trebno samo to da su kosti na svome mjestu i da oba-vljaju svoju zadaæu. Jer se kosti ne mogu savijati ipregibati. Stoga, u tu svrhu, na mjestima gdje se kostispajaju imamo zglobove, koji nam omoguæuju da s

lahkoæom savijamo ruku ulaktu, podižemo nogu ili ko-ristimo prste.

Navest æemo sljedeæi pri-mjer kako bismo pokazalikoliko su bitni zglobovi. Za-mislite da ste napravili jed-nu lutku od drveta. Šta jepotrebno uèiniti da bi lutkamogla pomjerati ruke? Na-

6655Harun Yahya (Adnan Oktar)

6666

ravno, na mjesto gdje se spajaruka s trupom (rame) treba um-etnuti nešto, recimo neki meha-nizam, što æe omoguæiti pokreta-nje ruke. A šta æete napraviti dabi se pomoæu noge moglo hoda-ti? Takoðer, na mjestu gdje senoge spajaju s trupom treba uba-citi mehanizam koji æe omogu-æiti pokretanje nogu. Samo nataj naèin mozete lutki napravitiruke i noge koje æe se moæi po-

mjerati. Na isti naèin možete joj napraviti laktove ikoljena, tj. omoguæiti joj da savija ruke i noge. Kaošto se razumije iz ovog jednostavnog primjera, zglo-bovi su izuzetno bitni za lahko i normalno kretanje jeroni povezuju mnogobrojne kosti koje se bez zglobovane bi mogle savijati kada jeto potrebno.

MUDŽIZE TIJELA

6677

baglama

zglob u obliku sedla

cilindrièni zglob

sferièni, loptasti zglob

Harun Yahya (Adnan Oktar)

PP ostoje razlièitevrste zglo-bova koji

povezuju naše kosti.Neki zglobovi omo-guæuju savijanjeprema naprijed, a ne-ki savijanje udesno i uli-jevo. Kada se veæ bavimokostima i zglobovima, bilo bidobro malo ih pobliže upoznati.

Kosti imaju veoma važnu zadaæu.Jedna od funkcija koje obavljaju kostijest i nošenje i zaštita našega tijela.To za njih nije teško jer sustvorene na takav naèin da tosve mogu izdržati i obavitionako kako treba.

Naše su kosti lahke jer suiznutra šuplje poput saèameda. Zahvaljujuæi takvojgraði, bez obzira na to što su

Ajfelovtoranj

6688

Jedinstvene

MUDŽIZE TIJELA

lahke, odlikuju se izrazitom èvrstinom. To što su lah-ke i iznutra šuplje ne mora znaèiti i to da se lahko

mogu prelomiti. Na-protiv, toliko su

èvrste da su 5 putaizdržljivije od èe-lika. Kao primjernavest æemo butnukost i reæi vam da

ona, dok stoji usprav-no, posjeduje nevjerojatnusnagu kojom bi mogla podi-

æi i tonu. Dok hodate, nabutnoj je kosti uvijek

trostruka težina tijela,ali zahvaljujuæi nje-

noj izdržljivostine dolazi do pri-

jeloma ili oš-teæenja.

6699

Konstrukcija uobliku kafezakoju vidite na slicikostima dajeèvrstinu, i koristi se iu gradnji zgrada. Zaprimjer navedimo Ajfelovtoranj èija konstrukcijanalikuje na unutarnjukonstrukciju kosti.

osobine kostiju

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Dobro, ali šta je to što naše kosti èini tako jakima?Odgovor na ovo pitanje kojeg smo se pomalo dotakliu dosadašnjoj prièi o kostima, krije se u jedinstvenomnaèinu na koji su kosti stvorene. Unutrašnja konstruk-cija kostiju može se usporediti sa saèem meda. Za-hvaljujuæi takvoj konstrukciji kosti su kranje sigurne idovoljno lahke da ih tijelo bez problema može koristi-ti. U protivnom, da su iznutra èvrste i tvrde kao i izva-na, koste bi bile veoma teške. Kako u tom sluèaju nebi bilo ni malo elastiènosti u kostima, najmanji biudarac mogao prouzroèiti lom. Ali Allah je veoma mi-lostiv, pa je stoga naše kosti stvorio na najljepši i, zanas, najkorisniji naèin.

Kosti su sastavljene od materije koju znastveniciveoma cijene i interesiraju se za nju, pa su potrošiligodine i godine kako bi dobili materiju sliènu njoj.Zahvaljujuæi materiji od koje su sastavljene, kosti su,iako su jako lahke, veoma izdržljive i posjeduju spo-

7700

Osim što štiti mozak, lobanja, u isto vrije-me povezuje oèi, nos i usta. Lobanja na pr-vi pogled izgleda veoma jednostavno gra-ðena, no ona je najsloženiji dio skeleta. Ulobanji imaju taèno 22 razlièite i meðu-sobno povezane kosti.

Lobanja: oklopkoji èuva mozak

MUDŽIZE TIJELA

sobnost samoobnavljanja (zarastanje prilikom prije-loma) i same od sebe rastu. Razlog zbog kojega æetebiti mnogo krupniji kada napunite 20 godina, nego štoste to sada jesu kosti i njihovo razvijanje. Uz sve to,taj je rast kostiju savršeno proporcionalan. Dok vamse razvijaju kosti u nogama, to isto rade i one kosti urukama, srazmjerno vam rastu i prsti i sve kosti, u istovrijeme i na vrijeme prestaju da se dalje razvijaju. A tonije samo sluèaj s vama nego sa svim ljudima koji vasokružuju. Kosti svakog èovjeka imaju ovakve karak-teristike.

I dalje se nastavljaju nastojanja znastvenika da''proizvedu'' materiju sliènu onoj od koje su sazdanekosti u ljudskom tijelu. No, to do sada još nijednomeod njih nije pošlo za rukom.

Zahvaljujuæi svemilosti Uzvišenoga Allaha, svepokrete koji su potrebni u svakodnevnome životu iz-vršavamo lahko, bez ikakvoga napora ili bola.

7711

Od samog roðenja svaka kost se ravnomjernorazvija i raste. Zahvaljujuæi tom srazmjeruzajedno sa godinama poveæava se i velièinavašega tijela.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Rek li smo da se na mjes tu gdje se spa ja ju dvi je kos tina la ze zglo bo vi. Ta ko se za hval ju ju ći zglo bo vi ma ko ji sena la ze u ko lje ni ma i lak to vi ma to kom ci je log ži vo ta mo že -mo sa gi nja ti i sa vi ja ti ru ke. Ia ko ra de ci je log ži vo ta, zglo -bo ve ne tre ba pod ma zi va ti, dok ma š i ne ko je ra de na is -tom prin ci pu tre ba. Na ve di mo za pri mjer pe da le ili la nacna bi ci klu ko je je po treb no u odre đe nim vre men skim raz -ma ci ma pod ma zi va ti, jer se nji ho vom upo tre bom tro š iulje i ko riš te nje pos ta je te že. Na slič nom prin ci pu ra de i

77722

Zahvaljujući zglobovima naš i se prsto vrlojednostavno savijaju.

kost ručnog zgloba

kost š ake

kostš ake

kost prsta

kost prsta

hrskavicazgloba

zglobzglob

zglob

zglob

hrskavicazgloba

hrskavica

Zglo bo vi odr ža va jusa mi se be

MUDŽIZE TIJELA

vaši zglobovi, samo s tomrazlikom što njih nije potreb-no nikada podmazivati. Zaš-to?

Ovo su pitanje znanstveni-ci prouèavali i došli do slje-deæega zakljuèka: površina zgloba jeste veoma tanka igraðena je tako da na sebi ima rupice. Ispod površine pos-toji materija u teènom stanju. Kada kost izvrši pritisak sbilo koje strane na zglob, ova se teènost izlije kroz spo-menute rupice i tako, umjesto ulja, podmazuje površinuzgloba.

Sve nam ovo govori kako je na savršen i sasvim osmiš-ljen naèin stvoreno ljudsko tijelo. Zahvaljujuæi takvomstvaranju veoma brzo možemo naèiniti mnogo razlièitih isloženih pokreta bez ikakvih problema. A naš Gospodarjeste Taj Koji je kostima dao sposobnosti i osobine o koji-ma smo govorili. O tome Allah, dž.š., kaže sljedeæe:

Ili za onoga koji je, prolazeæi pored jednog do temeljaporušenog grada, povikao: "Kako æe Allah oživjetiove što su pomrli?" I Allah uèini te on umre i tako os-tade stotinu godina, a onda ga oživje i zapita: "Koli-ko si ostao?"- "Dan ili dio dana", odgovori. "Ne",reèe On, "ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svojei piæe svoje, nije se pokvarilo; a pogledaj i magarcasvoga – da te uèinim dokazom ljudima, a pogledaj ikosti, vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesomoblažemo." I kad njemu bi jasno, on povika: "Jaznam da Allah sve može!" (El-Bekara, 259)

7733Harun Yahya (Adnan Oktar)

Govorili smo kako kostiposjeduju veoma èvrstu i jakugraðu. No, ipak se desi da doðedo prijeloma kosti kada budeizložena udarcu. Šta se dešavanakon toga? Kost lijeèi samasebe. Doktori ''naprave'' slo-mljenu kost tako što je vrate nastaro mjesto i potom je stave ugips. To je sve što se treba ura-diti. Naime, zapravo, postojemehanizmi koji omoguæuju dase kost obnavlja sama od sebe.Nevjerovatna je stvar da kostodmah poslije prijeloma samasebe lijeèi i da, nakon što za-raste, na tom mjestu bude jošèvršæa. To se dešava na sljedeæinaèin.

7744

hematom

Novohrskaviènotkivo

Novo koštano tkivo

Oko slomljenekosti formira seogroman ugrušak

No koštano tkivopoèinje seformirati

Za nekoliko mjesecinovo koštano tkivopoprima svoj oblik

Formira se novohrskavièno tkivokoje obavija mjestoprijeloma

KKaakkoo zzaaccjjee ll jjuujjee pprree lloommll jjeennaaa kkooss tt??

MUDŽIZE TIJELA

Najprije se oko slomljene kosti zgrušava krv i for-mira se veliki ugrušak koji se zove ''hematom''. Ovajveliki ugrušak jeste jedna naslaga koja lièi onoj što seformira na vanjskoj rani nastaloj nakon ošteæenjakože. Pomoæu minerala što ih luèe, æelije koje saèi-njavaju kosti taj ugrušak pretvaraju u èvrstu kost. Na-kon te faze na scenu stupaju æelije koje oblikuju kost.One poput profesionalnog vajara, uz pomoæ hidrohlo-riènih kiselina turpijaju novonastalu kost (odnosnodio kosti) i tako joj daju konaèni oblik. Ova faza trajedok kost ne postane ista onakva kakva je bila i prijeloma. Èak i godinu dana nakon prijeloma kosti, ove

7755

Vaše æelije koje rade poput kakvakamenoklesara ne mogu nikadapogriješiti mjeru. Ne mogu se zabuniti kada izgraðuju vaše kosti. Savršenotaèno izraèunaju kada treba stati sa množenjem, a kada nastaviti. Zamislitesamo da se æelije koje saèinjavaju kosti vaših prstiju neprestanorazmnožavaju i da vam prst, ili recimo noga, stalno raste. Bilo bi to neštostrašno. Meðutim, takvo nešto je nemoguæe da se desi, jer sve æelije rastuonoliko koliko je potrebno. Sve ovo je jasni dokaz da su æelije u svomdjelovanju unutar organizma nadahnute od Allaha dž.š.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

æelije marljivo rade, a da vi to ine opažate, kako bi kost vrati-le u staro stanje.

Kao što ste vi to odmahshvatili, koštane æelije, ta malastvorenja koja se ne daju vid-jeti golim okom, pokazuju za-vidan nivo svijesti tokom pro-cesa zacjeljivanja kosti. Nai-me, æelije nemaju oèi pomoæukojih bi gledale, a uprkos tomemogu praviti kost. Osim toga,èim vide mjesto preloma zna-ju za koliko æe vremena posaobiti završen. I dokle god pri-mjeæuju kako je novonastalidio kosti još uvijek grub, radena njegovu oblikovanju. U tu

svrhu koriste jake kiseline koje kost dovodeu staro stanje.

Kao sto ste vidjeli, sve koštane æelije

7766

Kosti u vašoj nozi nisu jednakekostima u vašem prstu.Razlikuju se po dužini, obliku idebljini. No ako se sjeæate sve tekosti proizvode iste æelije.

MUDŽIZE TIJELA

znaju šta, kako i gdje treba da rade. Sis-tem zarastanja kostiju funkcionira na sa-vršen naèin i tako osigurava pravovreme-no zarastanje. Znastvenici godinamanastoje prekopirati ove osobine kostiju.No još uvijek nisu uspjeli.

Kako su naše kosti dobile ove osobine za kojimatragaju znastvenici? Odakle æelije znaju šta treba radi-ti kada doðe do preloma kosti, koje materijale trebatom prilikom koristiti? Svaka æelija ima jasno odrede-nu funkciju u procesu zarastanja kosti. Ko je taj koraspodjeljuje te funkcije? Kako to da ne doðe do po-mutnje meðu njima i kako svi taèno na vrijeme završesvoj zadatak? Jesu li koštane æelije sve ovo nauèile sa-me?

Nemoguæe je da sve ove nadnaravne funkcije si-æušne æelije mogu obavljati same i svojom voljom.Takoðer je nemoguæe da su ovo nauèile sluèajno?One rade inspirirane od Uzvišenoga Allaha i na taj na-èin poput iskusna vajara mogu oblikovati naše kosti.

7777Harun Yahya (Adnan Oktar)

Jeste li ikadarazmišljali kakoæelije formiraju

kost?

U našem se tijelu nalazi 206 kostiju kojesu velikim dijelom dosta razlièite jedne oddrugih. Te razlike postoje od samoga po-èetka, tj. od trenutka kada izaðete iz majèi-ne utrobe. Vremenom se broj æelija poveæa-va i one se rasporeðuju tako što znaju kojidio tijela ima potrebu za novim æelijama.

Neke tako idu formirati kosti, nekejetru, a neke bubrege.Meðutim, nije do-voljno samo sakupi-

7788MUDŽIZE TIJELA

ti na jedno mjesto sve æelije koje æe uèestvova-ti u formiranju oka ili kosti. I njih je potrebnorazvrstati. Tako æelije koje trebaju formiratikost znaju gdje, u koji dio tijela, trebaju iæi i ka-ko æe uèestvovati u formiranju odreðenoga orga-na.

Kada pogledamo naše noge i prouèimo kosti unjima, ili ako pogledamo lobanju, vidimo da susve te æelije svoj posao odradile na najbolji naèin.Kosti lobanje rasporeðene su tako da maksimalnodobro štite mozak a da u isto vrijeme nisu teške ine stvaraju probleme ljudima.

7799

èeona kost pregradna kost

sljepooèna kosttjeme

stražnja kost

prednje tjeme

Praznina kojapostoji izmeðukostiju lobanjekodnovoroðenèetavremenom æe,kako se kostibudu razvijale,biti sasvimispunjena.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

8800

Kosti djeteta u majèinoj utrobi još su u mehkom hrskaviènom stanju.Kako je prikazano na gornjoj slici, vremenom se ta hrskavica razvija ipostaje jako èvrsta kost.

Kosti ruke, baš kao i svekosti u našem tijelu,vremenom se razvijaju.No, treba obratiti pažnjuna jednu èinjenicu, a to jeda se sve kosti rukerazvijaju srazmjerno, tj.proporcionalno.

hrskavica zgloba

hrskavica

hrskavica

žutakoštana sržispunjavaprazninu

novi centarrazvijene kosti

kost

krvni sudovi

hrskavica kojase poèelapretvarati ukost

kost

novoformirana hrskavica

novoformirana hrskavica

novoformirana kost

novoformirana kost

djeèija kostKost u prvim danima djeteta umajèinoj utrobi

Kost djeteta u kasnoj fazi umajèinoj utrobi

MUDŽIZE TIJELA

Odakle izvire svijest koju oèigledno posjeduju æe-lije, kada znaju kako, primjerice, oblikovati kost?

Onaj koji im priopæava ove precizne planove i na-crte jeste naš Gospodar.

Njemu pripada sve što je na nebesima i na Zemlji,sve je Njemu poslušno. On je Taj Koji iz nièegastvara i On æe to ponovo uèiniti, to je Njemu lah-ko; On je uzvišen i na nebesima i na Zemlji; On jesilan i mudar. (Rum, 26-27)

8811Harun Yahya (Adnan Oktar)

8822

MM išiæi su staniceu kojima je smješte-na tjelesna snaga. Zada-

tak mišiæa jeste pretvoriti energiju u snagu, i to bes-prijekorno ponavljati tokom cijeloga života. Mi smo

ponekad svjesni tih njihovih radnji, a ponekad uopæe neosjeæamo kada se to realizira. Primjerice, neki naši mišiæirade, a da mi pri tome ne trebamo ulagati ama baš nikakvatruda i ne možemo kontrolirati njihov rad. Postoje i mišiæikoji rade ovisno o našoj volji, a to su oni koji su vezani uzskelet. Takvih mišiæa u našeme tijelu ima 650. Kako se mi

kreæemo, ovi se mišiæi istovremeno grèe, odnosnoopuštaju.

Mišiæi utjeèu na rad krvnih sudova i nera-va. Dok se putem krvi mišiæi snadbdi-

jevaju kisikom i hranom,

Mišiæi: Mišiæi: mikrmikroskopski oskopski

motori u našem tijelumotori u našem tijelu

MUDŽIZE TIJELA

putem nerava vrši se njihovo pokretanje.Šta bi se desilo kada bi, poèevši od ovog momenta,

kontrola nad mišiæima u potpunosti bila prepuštenavama? Pretpostavimo, naprimjer, da je u vašim ruka-ma kontrola nad srèanim mišiæem. Morali biste odvo-jiti sve vaše vrijeme kako biste se pobrinuli da se tajmišiæ uredno grèi i opušta, jer ako on prestane s ra-dom samo nakratko, život se automatski gasi. Kadabiste krenuli na spavanje, znaèilo bi da vaš život pres-taje, jer dok spavate, ne biste mogli kontrolirati rad

mišiæa. Meðutim, neštotako se nikako nemože desiti, jer unašem tijelu posto-

ji savršeni mehaniz-mi koji kontroliraju

Vaše srce radi uvijek,nikada ne staje. Dokspavate ne možete nirazmišljati o tome dali srce obavlja svojposao.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

8833

8844

rad mišiæa, tako da mi o tome ne trebamo èak ni raz-mišljati.

Jedino o èemu bismo se trebali pobrinuti jeste dabudemo zahvalni našem Gospodaru, UzvišenomAllahu, koji nam je podario ugodan život i nastojatiponašati se onako kako æe On biti zadovoljan nama.Allah, dž.š., u Kur'anu kaže:

To vam je Allah, Gospodar vaš, nema drugog bo-ga osim Njega, Stvoritelj svega; zato se Njemu kla-njajte; On nad svim bdi! (En'am, 102)

Vaši mišiæi rade sasvim harmoniènoDa li ste znali da se na vašem licu, kada se nasmije-

te, zgrèi 17 mišiæa? Ako bi samo jedan od njih zaka-zao, ne biste se mogli nasmijati. I ne samo to, vaše bilice poprimilo sasvim èudan i neodreðen izraz.

Ukupno 28 mišiæa zaduženo je da se brine o pokre-tima i izrazima vašega lica. Kada se svi zgrèe u istommomentu, vi možete praviti puno razlièitih grimasa iizraza lica. Možete izrazom vašeg lica svakome bezrijeèi reæi da ste ljuti, sretni ili, recimo, zbunjeni. Po-red mišiæa lica, i ostali mišiæi u tijelu rade u savršenojharmoniji. Da biste uèinili samo jedan korak, potreb-

MUDŽIZE TIJELA

8855

no je da u istom momentu djeluju 54 razlièita mišiæa uvašim nogama i leðima. Zahvaljujuæi mišiæima može-mo napraviti bilo kakav pokret bez problema nakonšto sve ove podatke proèitamo, trebamo malo zastati idobro razmisliti. Mi ništa ne radimo kako bismo osi-gurali da ovi mišiæi odrade svoj posao. Da koji od njihsluèajno zakaže, ne bismo mogli ni træati, ni plivati,niti voziti bicikl, pa èak ni napraviti jedan jedini ko-rak. Postoji jedna stvar koju, zbog svega ovoga, nesmijemo nikada smetnuti s uma, a to je da je Allahstvorio naše tijelo savršenim. To nam je poklon od na-šeg Gospodara. Stoga se trebamo uvijek sjeæatiAllahove dobrote i milosti prema nama, razmišljati oNjegovoj velièini i uvijek Mu se zahvaljivati.

Zahvaljujuæi èinjenici da mišiæi koji se nalaze na vašem licu radeskladno, lice vam poprima razlièite izraze, kao na slici iznad.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Naše ruke znaju svašta Listati knjigu, otvoriti vrata od auta, oprati ruke...

samo su neki od poslova koje bez ikakvih poteškoæaradimo pomoæu ruku. Osim ovih, pomoæu ruku radi-mo i na stotine drugih poslova.

Naše su ruke toliko snažne da pritiskom otvorenešake na neki predmet možemo proizvesti snagu kojaodgovara onoj što je proizvede masa od 45 kg. U istovrijeme, pored demonstriranja snage, naše ruke moguraditi najosjetljivije i najnježnije poslove, kao što jerecimo uvlaèenje konca u iglu. Dok mi obavljamo svete poslove, uopæe ne razmišljamo koliko su oni važni.Nikada ne pomislimo kako æemo sada udariti loptu,za što je potrebna snaga koja odgovara onoj što je pro-izvodi masa od 5 kg. Sve to obavljamo automatski,

MUDŽIZE TIJELA

8866

bez imalo razmišljanja, jer nas je Allah stvorio bez bi-lo kakve manjkavosti. Sposobnost naših ruku nastalaje zahvaljujuæi Allahovom savršenom stvaranju.

Jeste li znali da znanstvenici ulažu najviše naporakako bi napravili ruku sliènu onoj koju ima èovjek?Ruke koje posjeduju roboti po snazi odgovaraju naši-ma, ali te njihove ruke nemaju osjeæaja kada nešto do-taknu i ne mogu obavljati više poslova u isto vrijeme.

Mnogi znanstvenici smatraju kako apsolutno nika-da neæe uspjeti napraviti ruku koja bi bila sposobnakao naša, ljudska. Hans J. Schneebeli, inženjer koji jepoznat kao tvorac ''kar-lsruhe-ske ruke'' kojase stavlja robotima,

Harun Yahya (Adnan Oktar)

8877

o svemu ovome kaže:''Kako sam duže radio na tome da napravim ruku za

robota, sve sam se više divio ljudskoj ruci. Treba pro-teæi još mnogo vremena pa da uspijemo napraviti ru-ku koja æe bar djelimièno biti kao ljudska.''

Allah je osmislio našu ruku na poseban naèin, štose današnjom tehnologijom ne može postiæi. Naše sunam ruke najbolji pokazatelji koliko je savršenoAllahovo stvaranje.

Nema drugog tvorca osim Allaha. U jednom ajetu

Vi ste ustanju svojim rukama uraditi svaki pokret koji želite, bez imalorazmišljanja. Pišete, jedete, hvatate loptu. I ne osjeæate nikakav napor priobavljanju tih radnji. Ruke koje su napravili znanstvenici nakon dugihgodina truda i rada, jedva da mogu uraditi samo neke odreðene pokrete.

MUDŽIZE TIJELA

8888

kaže sljedeæe:Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zemlje?", i

odgovori: "Allah!" Reci: "Pa zašto ste onda um-jesto Njega kao zaštitnike prihvatili one koji samisebi ne mogu neku korist pribaviti niti od sebekakvu štetu otkloniti?" Reci: "Zar su jednaki sli-jepac i onaj koji vidi, ili, zar su isto tmine i svjetlo,ili, zar oni koje su uèinili Allahu ravnim stvarajukao što On stvara, pa im se stvaranje èini sliè-no?" Reci: "Allah je stvoritelj svega i On je Jedi-ni i Svemoæni." (Ra'd, 16)

DD isanje je jedan odsvakodnevnih poslovakoje radimo, ne razmišlja-

juæi puno o tome. Mnogo se poslova uradi dok serealizira proces disanja, za koji su prvenstveno zaduže-

ni disajni kanali i pluæa. U principu disanje znaèi hranje-nje kisikom æelija koje se nalaze u vašem tijelu. Æelije nemogu živjeti bez kisika. Zato sasvim malo možete izdržatibez kisika. Kada biste silom obustavili dotok kisika na maloduži period, zajedno s odumiranjem æelija umrlo bi i naše ti-jelo.

Kako udišete tako se u nosu proèišæava taj isti zrak.Dlaèice u nosu koje imaju funkciju filtera rade na

principu klime, i prljav, hladan, topao ili vlažanzrak koji dišemo do pluæa šalju u odgo-

varajuæem obliku. Zahvaljujuæis p o m e n u t i m

U našem tijelu U našem tijelu postoji klima postoji klima

koja radi koja radi neprneprestano estano

MUDŽIZE TIJELA

9900

dlaèicama u nosu, zrak koji udišemo po potrebi seproèišæava, ovlažuje, zagrijava i oslobaða od bakteri-ja. Zahvaljujuæi ovom principu rada disajnih organa,naš organizam se svakog dana zaštiti od 20 milionastranih tijela.

Broj od 20 miliona veæi je oko 5 puta od ukupnogabroja stanovnika naše države. Možete li zamisliti ko-liko je onda složena ova zadaæa prepoznavanja i od-vajanja 20 miliona stranih tijela, a koju obavlja nos.To nije posao za koji bismo mogli reæi kako se ostva-

miris

mirisnemolekule

receptor mirisadio mozga zadužen za miris

mirisni nervi mirisni kanal

rešetasta kost

mirisne æelije

dlaèice

Dlaèice kojese nalaze unosu radekao klima, iimajuzadatak daproèiste zrakkojiudišemo. Nataj se naèinnaše tijelozaštiæuje odmnogihmikroba.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

9911

9922

ruje sluèajno. Ovakvo stanjejasno govori o tome koliko jevelika Allahova snaga. Naža-lost, neki ljudi ostaju slijepiza istinu, i govore kako se

sve ovo dešava sasvim slu-èajno. Takvi ljudi koji vjerujuu teoriju evolucije, pretpos-tavljaju da je sve što danaspostoji na svijetu, raèunaju-æi i sve ove savršene mo-guænosti naših organa o ko-

jima smo govorili, nastalosasvim sluèajno. Zašto li ovako

razmišljaju? Pa zato što je to, po njima, jedini naèin daporeknu postojanje Uzvišenog Allaha. Ali dovoljno jesamo malo razmisliti i shvatiti kako su sve ovo samoobiène gluposti. Navest æemo jedan primjer o nosu izajedno razmisliti o tome.

Sistem klimatskoga prilagoðavanja zraka u nosusamo je jedan od savršenih sistema našeg tijela. Sas-vim je jasno kako jedan ovakav sistem ne može nasta-ti sluèajno. Da bismo lakše shvatili kako su teorije osluèajnosti nemoguæe, bit æe korisno napraviti slje-deæu usporedbu. Samo zamislite klimu koja stoji na

MUDŽIZE TIJELA

9933

vašem zidu i ljeti vas štiti od vruæine a zimi od hlad-noæe. Njome upravljate pomoæu daljinskoga upravlja-èa. Pa recite vi sada da li je jedan ovakav aparat poputte vaše klime mogao nastati sluèajno i sam od sebe.Zanemarimo sastavljanje njegovih dijelova, i upitaj-mo se da li su svi ti dijelovi vremenom mogli nastatisami i kasnije se, iz èista mira, pretvoriti u jedan iz-vanredan aparat koji koristi ljudskom rodu?

Naravno da nešto tako nije nikako moguæe. Da binastala bilo kakva mašina, potrebno je da na njojodreðeno vrijeme radi neka inteligencija drugaèije sene može ni zamisliti. Ostavimo mašine po strani. Dabi se od slagalica dobila najobiènija slika, treba koma-de pravilno posložiti. Naš nos koji obavlja funkcijuklime sastoji se iz mnogo malih dijelova i radi savrše-nije od bilo kojeg klimaureðaja na svijetu. Pa kakosmo rekli da jedan klimaureðaj ne može nastati sam isluèajno, isto tako ne može nastati sluèajno ni nos ko-

Sistem koji funkcionira u vašem tijeludok udišete zrak mnogo je

kompleksniji i perfektniji od sistema pokojem rade klima ureðaji pomoæu kojih se ljeti

rashlaðujete.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ji je od nje mnogo složeniji. I ovaj sistem savršenogklimaureðaja pokazuje da je sve živo, pa tako i nos,stvorio Uzvišeni Allah.

On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz nièega svara,Onaj Koji svemu daje oblik, On ima najljepša ime-na. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On jeSilni i Mudri. (Hašr, 24)

U nosnicama se nalaze dlaèicekoje nepogrešivo utvrðuju

pravac kretanjaZrak koji smo udahnuli i koji se nalazi u nosu, na

putu ka organizmu iz nosa, spušta se za jednu stepeni-cu niže. Naime, zrak nakon nosa prolazi kroz dušnik.U zraku se tada još uvijek nalaze strana tijela u oblikuprašine, a ona su štetna za organizam. Zato je potreb-no da zrak još jednom bude prekontrolisan prije negošto dospije do pluæa. Sigurnosnu kontrolu omoguæujeglatka naslaga koja prekriva površinu svih disajnihputeva.

U toj se naslagi nalaze odrðene materije koje zadr-

9944MUDŽIZE TIJELA

9955

žavaju strana tijela u zraku, npr. prašinu, i tako spre-èavaju njihov ulazak u pluæa. Meðutim, nije dovoljnosamo sprijeèiti ulazak tih tijela u pluæa. Potrebno ih jeizbaciti iz organizma. Za to postoji drugi sistem kojiradi zahvaljujuæi siæušnim dlaèicama koje se nalazena unutarnjoj površini dušnika. One se uvijek kreæuprema gore, dakle prema ustima. To bismo kretanjemogli usporediti s kretanjem pšenice na vjetru, kadaje svaki klas okrenut na istu stranu i blago se talasa.Zahvaljujuæi tome, strana tijela koja se sprijeèe dauðu u pluæa kreæu se k ustima.

Kada ta tijela koja se kreæu prema vani stignu dogrla, prirodno je da se javi osjeæaj za gutanjem. Tako

U zraku što ga udišete ima bezbroj štetnih tvari i mikroba. Zahvaljujuæisiæušnim dlaèicama u dušniku bivate zaštiæeni od mnogih mikroba. Allah jestvorio takav sistem zaštite koji ne dozvoljava da nam ove štetne tvarinaude.

dušnikjednjak

grkljan

vrata grkljana

Harun Yahya (Adnan Oktar)

se štetna strana tijela progutaju i šalju u želu-dac gdje bivaju uništena djelovanjem kiseli-na. Te dlaèice smještene u dušniku, èija je za-daæa izbacivati štetne materije, nemaju ni oèi-ju da gledaju ni mozga pa da razmišljaju. Iakosu godinama radili na tome, znanstvenici jošnisu uspjeli prodrijeti u sistem po kojem radeove sitne dlaèice u ždrijelu. Ali ne zaboraviteda su ove male dlaèice kao i svaki dio našegtijela tu od poèetka, od dana kada je stvorenprvi èovjek, i da uvijek besprijekorno oba-vljaju svoj posao.

Zašto je toliko važan zrak što ga udišemo?

Siæušne dlaèice u dušniku koje se vide na slici, sprijeèeulazak štetnih materija u disajne putove.

MUDŽIZE TIJELA

9966

Zašto ljudi umiru ako tokom odreðenog perioda obus-tave proces udisanja zraka? Ovako æemo odgovoritina ova pitanja: da biste mogli držati ovu knjigu u ruci,vaši se mišiæi moraju stalno hraniti kisikom. Stoga jedisanje uvjet bez kojeg nema života. Nekada se desida dok nešto jedete ili pijete sluèajno nešto zakaèi zadušnik. Refleksno poèinjete odmah kašljati i tako seformira pucanje zraka koji je pod velikim pritiskom.Stoga se ponekad desi da zakaèeni dio hrane izleti va-ni i brzinom od 960 km/h. Ako zamislite da se najbržaauta na svijetu kreæu oko 300 km/h, bolje æete shvati-ti kako naš organizam posjeduje savršene zaštitne sis-teme.

Ponekad, dok nešto jedeteili pijete, sluèajno vam hranaili voda zaluta u dušnik, štouzrokuje trenutni i jakikašalj. Zna se desiti dakomadiæ koji je upao udušnik, nakon što sezakašljemo, bude izbaèenbrzinom i do 960 km/h. Ako se sjetimo da najbrži trkaæiautomobili ne idu preko 300 km/h, shvatit æemo kako je našetijelo naoružano savršenim odbrambenim mehanizmom.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

9977

Nakon što se udahne i proðe kroz sve spomenutesisteme preèišæavanja i zaštite, zrak u upotrebljivomstanju stiže do pluæa. Iz pluæa se putem krvi šalje ido najudaljenijih æelija koje se njime hrane. Istovre-meno se iz æelija uzima ugljièni dioksid koji se izba-cuje vani prilikom izdisaja.

Eto, djeco, dok ste vi možda mislili kako je disa-nje jednostavna stvar, vidjeli ste da se u dubini va-šeg tijela obavlja ''trgovina'' a trguje se kisikom i ug-ljiènim dioksidom. Sve su ovo blagodati UzvišenogAllaha, koje nam je podario i koje je planski stvorio.Zamislite, kada biste vi morali upravljati pro-cesom disanja, biste li to mogli uraditi ova-ko besprijekorno, bez ijedne greške. Nekadbiste se umorili i morali biste napustiti tajposao radi odmora. Zato nam je Allah poda-rio ovaj savršeni sistem disanja, ali i druge

9988

Zrak je konaèno stigao do pluæa

MUDŽIZE TIJELA

sisteme koje smo objasnili u knjizi. Ovo su samo nekeod blagodati koje nam je podario Gospodar.

I daje vam od svega onoga što od Njega tražite, iako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih na-brojali. Èovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan.(Ibrahim, 34)

Kisik u naš organizam ulazi putemalveola, mjehuriæa koji se nalaze upluæima. Na slici vidite nekedijelove disajnoga sistema.

Kisik

crvena krvna zrnca

ugljièni dioksid

ugljièni dioksid

Kisik

kisik

UU ovoj smo knjizi kroz primje-

re pokazali koliko se složenih

funkcija odvija u našem tijelu a da

mi toga nismo ni svjesni. Istovremeno, vidjeli smo da svaka

naša æelija i organ rade neshvatljivom brzinom i savršeno.

Sve se radi u savršenoj harmoniji i svaki organ svoj posao za-

vršava na vrijeme. Krv stalno nosi hranu potrebnu æelijama.

Želudac i crijeva tu istu hranu vare i usitnjuju kako bi je

æelije mogle ''pojesti''. Nervi su zaduženi za preno-

šenje nadražaja koje mozak prima i tako vi-

dimo, èujemo, osjeæamo, kuša-

ZakljuèakZakljuèak

MUDŽIZE TIJELA

110000

mo i sl. Ako zakaže samo neka od ovih funkcija, od-

mah zakazuje i kompletno tijelo. Ako se oštete nervne

æelije neæemo biti u stanju držati ništa u rukama; ako

se oštete æelije u želucu, ne može hrana biti svarena;

ako se oštete æelije u jeziku, neæemo uživati u ukusu

èokolade, kolaèa, naranèe, banane. Meðutim, ako se

izuzmu neke vanredne situacije, ništa se od gore na-

vedenih ošteæenja ne može dogoditi. Dok mi živimo

svakodnevni život, naš organizam radi bez prestanka i

bez greške. Svakako da postoji uzrok za to što naš or-

ganizam radi besprijekorno. Ne može ništa samo od

110011Harun Yahya (Adnan Oktar)

sebe raditi ovako savršene poslove.

Televizor u vašoj kuæi, kompjuter, frižider, ili bilo

šta drugo, neko je morao osmisliti, pa potom i proiz-

vesti. Auto i avion ne nastaju tek tako, sluèajno, i ne

funkcioniraju bez nekog principa i zakona. Inžinjeri i

tehnièari su ti koji su ih osmislili i doveli u stanje u

kojem æe moæi raditi. Kako onda, kada se sve ovo uz-

me u obzir, neko može reæi da je ljudsko tijelo sa svim

svojim savršenim mehanizmima nastalo sluèajno.

Uistinu, takve su tvrdnje nešto najnelogiènije, neš-

to što se najviše kosi sa zdravim razumom. Nemogu-

æe je da sistemi i mehanizmi našeg tijela nastanu tek

tako, sluèajno. Oni su nam pokazatelj da je naše tijelo

osmislila i stvorila viša inteligencija. Naše je tijelo

djelo izvanrednog Stvoritelja. A taj izvanredni Stvori-

telj naš jeste Gospodar. On je Allah.

On u Kur'anu priopæava kako je bio jako milostiv

spram Svojih robova. Mi to trebamo uvijek imati na

umu i biti Mu pokorni. Trebamo se bezuvjetno poko-

110022MUDŽIZE TIJELA

ravati svim kur'anskim naredbama i uvijek Mu zahva-

ljivati na svim ljepotama koje nam je podario. U jed-

nom ajetu stoji:

To vam je Allah, Gospodar vaš, nema drugog bo-

ga osim Njega, Stvoritelj svega; zato se Njemu kla-

njajte; On nad svim bdi! (En'am, 102)

110033Harun Yahya (Adnan Oktar)

110044

“Hvaljen neka si!”, rekoše oni, “Mi znamo samo ono èemu si nas Ti poduèio; Ti si sveznajuæi i Mudri.”

(El-Bekare, 32)