UUVjetima II kojima globalnivojni obračun izmedu zapada ­Istoka - i Kine više nije mogu~,

i II kojima borba za DOVa b'tišta pos­taje ,.biti ili ne, biti.. razvijenih gos­podarstava - svi odnosi polako uvim II

ostvarenje gospodarskih interesa. Ge­ostrategija i geopolitika ostaju takosamo temelj i osnova, ali meritum.po­staju gospodarski interesi.

Takav' nadasve uvjerljiv, ali isto tako i(ne)sretni spoj geopolitike i ekonomijedobro je uočljiv na priJoteoom zem­ljovidu - on je dojmljiviji od svakogopisa. ali podrazumijeva uvažavanjeprostome Irulture kao jednog od bil.nihčimbenika za razumijevanje suvreme­nog svijetal -. a) Temeljni goopoIitički obir.Prostor Ruske Federacije koji se zbogpolitičkih razloga mora tretirati kaodio Heartlanda (,,srce zemlje" kao ge­ostrate.ška tvrđava svijeta), ali s ogra­dom da je ipak rijeć samo o politič­

kom HeartJandu (p.U.), dok je pravigeostratdki Heartland lociran istoč­

nije od Urala, Vrata naroda i Kaspijs­kog jezera.

b) zapadna i jufna granica poli­tičkog Heart1anda najvećim dijelom II

mavnom dodiru sNA1'0 paktom.2 - a) 1nln kao mogući ili DavOOni (1)izvor nove raketne'ugroze, kojom bi semoglo dovesti II opasnost i Izrael i dioEurope/Sredozemlja. Ta je činjenica

neobičnoopasna jer mora biti jasno daće Iran kad-tad (i to relativno brzo)doći do vlastitog nuklearnog oružja.

b) ako bi se istinski.radilo.o opa­snosti raketne ugroze s iranskog terito­rija - onda uz pretpostavku da su mje­sta lansiIanja projektila negdje u src­~tu lrana (lto je za Iran geostrateftinajpovoljnija) - putanje bi projektiladovoljnog dometa zabvaa.Ie čitavu

jut.nu Europu pa sve do uključnoFins­ke, dakle. projeJdili moraju prelazitipreko teritorija i Turske (član NATO­a) i preko Ruske Federacije što niNATO. a niti Ruska Federacija ne bimogli dozvoliti. A to jasno govori daamerički protu.rak:etni štit lociran učeškoj i Poljskoj očito nije geostrate!­ld posve smislen, odnosno da on - os­im protuiranske - možda ima i nekudrugu sVIbu i to očito u kontekstu geo­stratelkib odnosa između zapada i[stoka. '

c} R - zbog moguće iranske ugrozeSAD nastoje II Poljskoj i Će!koj uspo­staviti antiraketni sustav, iako se izborlokacije ne čini geostrateški posve lo­gičnim. jer za takav sustav postoje ipovoljnije lokacije (Turska. !uael)

d} predložene antiraketne instala­cije u Cclkoj i Poljskom uzrokom suprijetnj( Ruske Federacije da će uKalinjingradskoj oblasti (K) smjestitisvoje taktičke rakete. na što

e) p '- PoljskalSAD odgovarajumogućom lokacijom raketa Patriot uzpoIjsko-bje1anlsku granicu. A sve toonda stvara novu klim.u nesigurnosti II

Europi i to ne negdje na njezinim ru­bovima, nego upravo u Mitteleuropi, ato je samo srce Europe.3 - a) - (I) - oubitničkc zemlje. Da biimali !lto komplj:tn.iji uvid udanaSnjepolitičke/geopolitičk~/gospodarske

prilike u Europi nužno je najprijeapsolvirati pitanje gubitničkihzemalja- a tu je na prvome mjestu Rusija. ona

Nuta~lja IC

IR PripRmio: ADle BI!LJO

jedan četnik... Stevo Krivokuta ijedanmornar - Slovenac. (str. 15.)

J' •••PaJe su ovdje prve žrtve katolilqlHrvata koje su pobili naši susjedi čet­

nici. Drug Đuro zatezalo nije, iz samonjemu manili razloga, objavio točne

datume pogibije tih prvih žrtava odčetničke ruke i 'time je prdutio pokoljnad Hrvatima katolicima.

Drug zatezalo, urednik )mjige 'Gra­čac' ne imosi točne datume za doljenavedene katolike pogubljene od stra­ne četnika. Njegovo pogrešno tuma­čenje je da su pogubljeni u selu Koki­mi u augustu (kolovozu) 1941. god. ida su ih ubili pročetnički elementi(str. 974).

Točan datum koji je utvrđen putemiskaza obitelji i svjedoka je:13_04.1941.

Dragičević, Ilije, Perica, Hrvat, rođen1886. god. po zanimanju cestar,ubijen 13.04.1941. u Gračacu;

Dragičević, Perice, Perica, Hrvat.rođen 1922. god., po zanimanjuzemljoradnik, 13.04.1941. u Gračacu;

Dragičević. llije, Nikola, Hrvat, rođen1895. god., po zanimanju zemljorad­nik, ubijen 13.~.1941.u Gračacu;

Dragičević, Nikole, Dane, Hrvat,roden 1923. god., po zanimanjuzemljoradnik, ubijen 13.04.1941. uGračacu;

Dragičević, Nikole, Mile, Hrvat.rodeu 1927. god. pozanimauju uče­

nik, ubijen 13.04.1941. u Gračacu

Istog ~a. u okolici Gračaca, ubijenasu i četiri vojnika katolika koji su se~ali kući iz Knina poslije raspadavojske Kraljevine Jugoslavije. Došlisu nesretnici do Gračaca gdje su ihdočekali naoružani i org3nizirani čet­

nici. jedan od njih četvorice jeTomičić (Jure) Joso, roden 1898.,HIval

PotvnIio je to Mate KJPaU (Baroviu) iz.Ričica koji je s njima putovaO. no nijetako skončao jer ga je spasio jedan čet­

nik: koji je s njim služio vojsku.

&tvero djece Tomičića još i danasživi i kao five svjedoci čekaju svogaoca da im dođe iz rezerve iz Knina.

Na tom terenu i u cijeloj Lici, do for­malno proglašenog partizanskogDana ustanka 27J17.1941. poginulo jestotine civila na obje strane. O tomenitko pi.šta ne piSe. kao da se ni.šta nijedogodilo. Ko da se nije ubijalo. Askoro svi civili ubijeni su prije takoz­vanog 'partizanskog ustanka'.

Štikada je najvete krvoProliće imala02.08.1941.

Gračac je i inače mjesto o kojemu bi semoglo i moralo ville pisati i govoriti."

koje su razdijelili ljudima. odmah izatoga novofonnirana postrojba je· kre­nula u Gračac gdje'su bili ,okupljeniusta!e i Talijani. od toga .momentaDane i njegovi četnici su postalizaštitnici srpskih sela lociranih okoVelebita...

ovim možemo s pravom reći da jeDane Stanisavljević - Cicvara .prvizapovjednik prve četničke jedinice uorganizaciji Draže Mihajlovita iskljU'­ćujući one koji su došli s Dražom naRavnu Goru. Znaj~i za ovaj događaji druge lokalne, pobune na drugimmjestima, .dogodile su se mnogo ra­nije od 27. srpnja, pa se tako može vi­djeti kako se lako može J:!laDipulirativažnim događajima i na taj način datinekorektan pristup čitavim zbivanji­ma. Istina je da je 27. srpnja bio ma­sovni .pokret dvaju ličkih kotara kojisu uSli ti bitku protiv hrvatske vojskes velikim uspjehom u prvome tjednu...Ćetnici su bili vojno usp~o vodenii prilično dobro naoružani. četnicimaje zapovijedao Pajica Omčik:us." (str.181 i 182.)

svjedok ČetDiČb:~!IJ'(lIt Madro IVczit

O kakvoj pobuni se radilo u Gnčacu

o~ je očeyidac Mado Ivezi<!<MIhO)~ iz ~tibde kod Gra­ČaCa u knjizi Lijep& DUa itrVaISb.vlaslila naIdada, ZoiJeb. 2008...... v~ su 12113.04.1941. II samomGračacu (~ci) pobili desetak kato­lika te krenuli na pohod ćUćenja kato­ličkog pučanstva od Gfačaca doRaduča, od Metka do Bilaja i odKnina pa do Gospita kako bi imaličisto srpsko pqdručje. bila je to i mojaprva prognanička noc. Pobjegli smood četnika i njihovog etničkog čiš­

ćenja. Taj dan neću nikad zaboraviti.Bilo je to. prvi put da napwtam mojukuću i moram prespavati nOC izvannje. To tragičnosaznanje me !lokiIaJo.Bio sam dijete, 14-g~njak koji jemorao pqstati .čovjek. Misliti kaočovj~ bOriti se za svoj tivot kao od­lUtao čovjek- Postao sam žrtva nekihtvrdoglavaca, buntovnika, krvnika, je­dnom riječju. posao sam žrtva svega,pa i samoga sebe.Prva ustanička puSka pukla je naŠtikačkom mostu, u selu Štikadi.općinaGračac 13.04.1941. Tijekom tevečere doSlaje neka vojna kolona svi·rna nama do tada nepoznata. T.alija­nska vojska stala je baš kod mosta II

Štikadi jer su se bojali da je moždamost miniran. Odlučili su da te sutrapregledati most i onda kreQuti dalje.No, tijekom noći četnici su z.apucalina Talijane i njihove postrojbe su sesukobile sa tetnicima. Otvorila se tužestoka vatra, čak je ispaljena jednatopovska granata. li.B tom mjestupoginuo je sanlQ jedan Talijan (a ne bikao Sto pik dr. Đuro Zatei.alo) i po­kopan je, na samom mjestu pogibije,na brdu Lončarevu pokraj jednekamenite ploče. No, ono što je točno

napisao dr. zatezaJojest da je poginuo

..~

MOPRILOZI ZA DEMISlJFJKACUU CE1NICKE POBUNE USRBU 27. SRPNJA 1941. (1)

-.. .

Citati iz knjige Dra1iJ Mi­hajlovi~ Memorial book,Chicago, SAD, 1981. (izda­nje povodom tridesete go­diSnjice Dra2ine smrti1946.-1976_ - prijevod sengleskog jezika)

Evo $lo o četni koj pobuni uHrvatskoj kate Mane Ribar učlanku Mile P uta "Historijska

uloga Srba iz Like, orduna i Banije·u borbi za opstao 1941.-1945."

'"Za razja!njenje (srpskog ustanka1941.) važno je spomenuti ime DaneStanisavljevića-Cicvare i razjasnitinjegovu ulogu· u ustanku. Iscrpnoizvjclte o tim zbivanjima u Gračacu

dao je Danin prijatelj Mane Ribar kojije, u to vrijeme, bio u Gračacu i sudje­lovao u ustanku."

oo pik:"Došao sam u Gračac 1939. kaokomandir u policijsku postaju i tu samsreo Danu. Bio je pomat nama svima.Rođen je u selu Dojići kod Gračaca

1917. god. Služio je vojsku u plani­narskoj diviziji u Ljubljani... Bio jeveliki protivnik...ustaSa. Gdje bi se godon pojavio na n~oj priredbi ili plesuustaše bi bježali od njega kao Turci odKraljevita Marka.....

"Dana 10. travnja 1941. kod je pro­glašena Hrvatska drtava, iste večeri

Dane je dobo u na!u policijskupostaju u Gračacu da se raspita o tomeSto ućin.iti jer se ovo zlo ne smije prih­vatiti bez borbe. Zaključili smo Qasačekamo do subote 12. travnja i vidi­mo što te se događati. Dane je bionestrpljiv. VfX, 11. travnja on je zapo­vijedao kolonom koja je ptevozilastoku napwtenu od vojnika u pov­lačenju raspadajuće jugoslavenskevojske kojt. je također imala i n~to

oružja. Obavijestili smo vlasnikestoke da dođu i preuzmu svoju stoku.Poslije podne 12. travnja oko 15:00sati (taodannerijsld poručnik) DUIanDnk:u1i<! izi!ao je iz bolnice i do!ao una!u postaju. Sazvali smo sastanakviđenijihgradana s četničkom organi­zacijom. Sastanku su nazočili DaDeStaoisavljeW! - cicvara. Mile Stoji­savijević. Crnić, Jovo Djeldč, MilanUzelac i N"mca Stanisavljevi<! pred­sjednik kotara.

Na ovome sastanku mi smo zaključili

da ni pod koju cijenu ne temo dozvo­liti uspostavu hrvatske vlasti, da četni­

ci trebaju preuzeti kontrolu i· da seodmah treba uspostaviti četničko

zapovjedništvo. Danu smo jednogla­sno izabrali za zapovjednika.

Istog dana on je postavio patrole odnekoliko ljudi na željezničku stanicu uGračacu. Kad se on pojavio- ustaše idomobrani su se razbježali na svestrane.

U noći 13. na 14. u 2 sata ujutro Daneje došao meni u postaju s JovomĐekioom. Dao sam im oružje, muni­ciju, uniforme i ostale potrepštine

VJJeodi8le

Dio proslave tog zilačajnog "antifaši­stičkog" događaja bile su i dvije nogo­metne utakmice: jedna 12. rujna, u kojojsu se susrele vojne reprezentacije VelikeBritanije i Hrvatske, pojačane legenda­ma "bijelih", i druga, 15. rujna, II kojojse našim britanskim prijateljima i save­znicima suprostavio sam Hajduk. Špor­tski rezultat nije, dakako, važan - bilo jeto ''vi.še od igre" (tako se zvala i svoje­

dobna srpska tv-serija iz 1976. o nogo­metu i "antifaSizmu", s još većim "anti­fašistom" Batom ŽivojinovićeJn,koja jejamačnonadahnula Joakima Marušića iMiljenka Smoju da napišu "Velo mis­to"). U prijamima i komemoracijama shrvatske strane bili su nazočni vodoći

ovd.a!nji "antifldisti" Stipe Mesit, Budi­

mir Lončar i niz drugih, oo kojih su nekiočito bili, da tako kažemo, privedeni. asa savezničke: veleposlanik Velike Bri­tanije David Blunt. d.d.avni ministarOružanih. snaga iste chtave Bill Ranun·ell, francuski veleposlanik Jerome Pas­quier i otpravnik poslova ruskog velepo­

slanstva Boris Medvedec.

Glavni medijski ceremonijal-majstorbio je Zdravlco ReK:, "alfa i omega" sp-

Producenti, pokrcNiteIji, teksto­pisd, redatelji, propagandisti,SCenSId radnici, /mari reda idrugi PrOiZYOđaCi iluzija uloZilisu golem trud, ali je, kao i cestou takvim priredbama - zakazalaneOdgOYOma publika, koja nezna prepoznati istinske vrijed­nosti. A i poneki glumac - slu­cajno ili namjerno - zaboravio jezadani tekst.. "Hajdukova" hr­vatska publika ovih dana rjeđto

je bojkotirala 6~išnju Stalji­novu, Titovu, Mesićevu, lonca­revu, Smojinu, ReiCevu, Pilice­vu... istinu o slavnim "Hajduko­vim" partizanima. Ni sva mono­polska medijska "meka sila"nije natjerala Splicane da se d0­đu poIdoniti USrninkanim i ulic­kanim, ali davno \'eC prokaza­nim i potro!:enim idolima

fEati su ovih dana ponovno bili

podVfJ:Duti grotesknoj psihodra­. pod naslovom ''Utjerivanje

tzv. antifaili.ma" i pcxlnaslovom "Kakozaboraviti vlastibL..PfO!Iost i. o istom tr0­šku, pronevjerili ,budućnost, bez suviJ­

nib zašto". Puni naziv igrokaza bio je:proslava 65. obljetnice odlaska velikog igotovo cijelo stoljeće starog hrvatskognogometnog kluba "Hajduka" na otokVis u partizane. Splitski dnevnik Slobo­dna Dalmacija lom je jubileju k:ooaćno

odlučio dati "primj=oi mačaj'": izmo.du 12. i 18. rujna ove godine njemu jeposvetio jednu naslovniaJ i deset teksto­va na cijelih pet stranica lista. Slobodnaje, da podsjetimo, u tih istih šest i pol de­setljeća bila udarna pesnica južnohrvat­skog titoističkog "antifašizma", s kra­ćim prekidom od 1988. do 1993. kad jebila dominantno Kadijevićcva i Miloše­vićeva i od 1993. do 200 l. kad je bila ­

jedini put u svojoj. povijesti - pomalo ihrvalska.

Nastarvlja se

lo'ii' ~"'''BEWO

ocganizirao ustanak u Kotoru Gračac 0ba­vijajući vabm ulogu u prnlUustalkim bor­bama. Iguman manastira Kropa SavatijeMazibrnda i t.andannerijski zapovjednik:obnd Bianko oslobodili su od ustaša Kru­pu i Elvenik. Plavno Brković i zapovjednikobrad Bojanić oslobodili su Kosovo i Ko- .savsku ravnicu. pajo popović, Iguman Ni­korxx" Kalik i Stevo Berić i gore navede­nim četnicima.protjerali su ustak sa trom­ede Like. Bome i Dalmacije. OVO je po­vijesna istina" (str. 238.)

početak medtJčetni&og rata - između.

mooarhisra i komunista

"U studenom 1941. dogodin se je u lici je­dan važan događaj, važan'za povijest Srbau Hrvatskoj i jedan od najznačajnijihdoga­đaja toga vremena.. U noći od 18. na 19.studenog 1941. Srbi iz Počitelja i Medakasu raZ.OrUŽaIi partizanski bataljun kojim jezapovijedao PeriJa Vuksan i politički ~

mesar vlado ce:rina obojica ..španjolskiborci". Te bume vcteri zapovjednik Tomi­ca Ivančević sa svojim jedinicama je raz0­

ružao partizane u Počiteljui likvidirao Vla­du Cerinu. Poslije toga ova grupa hrabrihljudi otišla je u Medak da pomogne GavriStanojeviću i njegovim ljudima da l1W)­

ru!aju ostatak bataljuna. zapovjednik. Peri"­!ll Vuksanje bio tamo .•.. 6:tnici su uspje­ino razoružali partizane i ubili njihova za­povjednib Vuksana..· (..... 193.)

.Tri ljedna prije (20. w.topada 1941. op.AB.) četničke akcije u Počitelju i MedakuMarko Orešković prvi politički komesarHrvatske bio je ubijen. Orešković je biosam odgovoran za svoju smrt. uao je napartijski sastanak. u Drvar. Na putu je svra­tio u sejo Očijevona l..iČko-Bosanskoj gra­nici. čun je da tamo djeluje četničJca jedi­nica pod zapovjedniStvom Snlana ROltića

Orelk.ovićje mislio da će se lako dogovo­riti s ovim čovjekomkojije imao završenusamo osnovnu n:oIu. Došao je u selo i na­redio Srđanu da podredi sebe i svoju jedi­nicu pod zapovjedni~tvoMomče:, koman­dira partizanskog bataljuna. Rodić lo nijeprihvatio. Bio je veoma ljut na Oreškovića

koji nije skrivao svoje hrvatstvo kao što suto radili njegovi hrvatski prijatelji koji supcdvodili Srbe u borbi protivokupalora iuswa.Kada su se Rodić i Ordlrović raxilli sve jebilo u redu. Rodić je kasnije počeo razmi.š..ljati o taine tko bi ta osoba mogla biti,motela njemački špijun ili ustaša. Poslao jesvog čovjeka koji je doveo Oreškovića

Pretresli su ga i našli kod njega razne ispra­ve s različitim imenimaod raznih Paveliće­

vih ustanova. Osoovan je sud koji je saslu­. šao Ordk:oviĆ8 i osudio ga na smrt. tt (str.

194)

"U proljeće 1942. otpočele su velike ikrvave borbe imledu komunista i ćetnika.

partizani su se borili da vrate svoje pozi­cije, a četnici su se borili ne samo da seodrl.e nego i da oslobode sve srpske pro­store od komunista.. Danju i DOću vodenesu neprestalne borbe. ove borbe su i.ziski­vale: velike napore kod mladih četničkih

vojnika koji su bili prepWteni sami sebibez;bje pomo6. (..... 199.)

"ĆCtnički lK!ki korpus imao je pri plv­l.aćenju u Sloveniju (1944. god.) 4 brigade,tri svećenika i naCiOOaIne predstavnike od5. velju 1945. do 17. ožujka 1945. uVipovi II Sloveniji, a njihov predstavnikjebio Vojin Malešević.Povukli su se iz Likeposlije izgubljenih bitaka s partizanima uprosiocu 1944:'

6 ~ ~ : ' InoPRILOG ZA DEMlsnFIKACUU CETNICKE POBUNE USRBU 27. SRPNJA 1941. (2)

SvjcdočaIje Hrvata Malta Ivcoićl

DIlItavlj8lDO iz PrOIlOg brojaŽllodanD:rijski _ I:lrakulić poctijclio

je 200 ...- srllima odnicima Iroji sunjima poćeli čistku li&e doline od Graćaca

do Gospića w.(! 12.04.1941 ... k.adaje ubije­oo deset katolika u samom Graćacu.

str. 125.

Pravoslavci (četnici i komunisti) su se oku­pili na tržnici u subotu kada je i bio tržnidan, oo ne zlx>g trgovine nego zbog plani­ranja i organizacije progona Hrvata

Hrvatski katolici toga dana 12.04.1941.krenuli su u Gračac na trhUCU, ali i da videšto se događau gradu. Je li se što promije.nilo u općini, jer rodila se jedna DOVa drž:a..va o kojoj su Hrvati sanjali stoljećima?

Kad su došli do mosta, tamo je već bila gr.upa naondanib civila i vojnika Jugoslave­nske mornarice kojimaje na čelu bio kape­tan bojnog broda Mirko Pleiweiss (Slovo­nac). Postavljen je već i pllŠkomitraljez.Komandi! tandarmerijske stanice DušanDrakula, četnik i član partije, vet je hrvats­kim p""",m.ama, pobunjenicima ili jed­nostavnije mčeno četnicima podijelio oko200 PUJaka. Gračac je vet: bio na nogama.nisu pustili Hrvate da pijeđu most i dođudo faodannerije.

Zašlo su Srbi uzeli oružje? Da sebe zaštite?A od koga su se trebali .štititi, pitam ja Vas?zar samo zalo što su Hrvati dobili svojudomovinu? Pa nije u Hrvatskoj bilo ustašakad su Srbi uzeli orutje!

Zašlo su vet J2.04.1941. počinili pokoljnad obitelji Dragičević?Više nije bilo <b­voljno tandarima da tuku, pdrijaju i šaljuu~ poštene Hrvate katolike koji subili željni samo malo slobode.(str. 134.-135.)

prvi vlak je otišao II zrak na pruzi Graćac­Knin z1Jn.1941., bod na sam dan ustanka.Onda.IDji partizani su baA na lom terenuminirali prugu i digli u zrak. iako su taj dioVelebita (Cmopac). čijim dijelom prolazita pruga Gračac - Knin, četnici drtali II sv­ojim rukama od 10.04.1941. godine pa svedo oslobođenja Knina 1944. godine.(..... 137)

bnih ak1ivnosti u njemu. Sve ono šlo suuspjeli bilo je prevarom. i infiltracijom u""" .,...,.;mane~ jedimoe da lX ihuništili imutra i preuzeli njihovo zapovije­danje. U svrhu prikazivanja ovih bitakabo neke vrste oru1aoog ustanka, oni suubali zasluge za ranije spomenute dobro.,...,.;mane četničke akcije u Donjem La­pcu i Gračacu i onu od 27. srpnja 1941. Nijedna postrojba u ustanku Srba nije bila vo­đena od komunistima, niti od Srba nitiHrvata Među pobunjenicima nije bio nitijedan Hrvat Jasno je da su oni samo sebipripisali zasluge od četnika Prema tomenjihovo prisvajanje ustanka u Hrvatskoj jepovijesna lat. Ljeti JfTll. vodile su se ras­prave i zahtjevi medu ·hrvatskim komtmi­sti.ma.da se poništi 'ustanak naroda Hrvat­ske 27. SlJXlja 1941.' (kao republički blag­dan op. AJ3.), jer DaCOd Hrvatske nije unjemu sudjelovao. (str. 189.)

..U kasnu jesen 1941. četnički pokret u ov­im krajevima dobio je još jednog neprija­telja, komuniste u vidu partizana koji susebe nazivali oarodoooslobodikom voj·skom! ova nova vojska smatrala je četnike

suparnicima i neprijateljima. Kao takvi že.­ljeli su ~ti l!etnike na sve lllOgU6e nači­

ne:' (str. 213.)

"U Medaku i Počitelju nacionalni front(četnički nap. A.B.) počeo je rasti 1942­kao remJ.tat povratka mnogih članovapok.retu. Cetničke jedinice su izranjale posvu­da, a bile su oformljene od onih koji sunapustili partiz.anc. Vojnici su sami pou­bijali svoje zapovjednike i političke k0me­sare i prevodili jedinice u četničke." (str.213.)

"Navest ćemo imena četnK!kih zapovjed­nika iz ustanka od 27. srpnja 1941. u ciljudaljnjeg pobijanja hrvalski.h komunističkih

povijesnih falsifikata. ovi srpski četnici suorganizirali ustanak na tromeđi Like,Bosne i Dalmacije. Vojvoda Brane Bogu·oović napao je i zauzeo Grahovo, V.-srp­nja 1941. Istog dana vojvoda Mane Rokvić

napao je Drvar i zauzeo ga kao i BosanmPetrovac i ~Ij.Pajo omčikus s vojnicima iz Like uništioje ustak u SIbu i zauzeo sm.

c..ma., pooJijenmo ..".,jC PCllUDe _ pup Dija R_ sa >vojom poo<rojbom <!0­Dane pdut. ČC:tOiČIdz.:apmiednik rekao je usta!e II Vagnju koji su bili pošli

pomoći ustašama u Drvaru i un.iltio ih je.Citati iz knjige Drat.a Mihajlović Memori- Takoder vojvoda Mirko i njegov brat -okoal book, Chicago, USA, 1981. (izdanje sa svojom postrojbom iz ille uni!tili supovodom tridesete godišnjice Dražine uslak uTiskovcu. Medačku četnićlrujedi_snuti 1946.·1916. - prijevod s engleskog nicu predvodio je nositelj Karadordevejezika) """,,"je za _ zapovjednik Tomica"Kako je vidljivo k.omunisti u Hrvatskoj Ivančević osvojio je Medak i uništio usta·nisu digli ustanak niti su imali svojih pose- ~ kamp. Dane StaoisavljevK Cicvara je

Cetniai. vojvoda pop Dujit sa skupinom talijans.tib easoika

Četnitki obratuni

Drop -.cija u N'pna&ojObjavljeno je da je u Saveznoj Repu­blici Njemačkoj, poglavito u istočnom

dijelu zemJje, u bivšoj DR Njemačkoj,

dari"as zaposleno oko J7.()(X) bivših su­radnika Stasia. Profesor Klaus' Schroe­der ovako komentira: 1"0 su dimen­zije. koje dosad nitko nije naslućivao".

U prvim godinama nakon sloma komu­nizma i sjedinjenja komunističke i de­mokratske Njemačke t990. istočnooje­

mački državni službenici bili su otptd­teni iz službe prema sljedećim zakon­skim kriterijima: - da su povrijedili lju­dska prava, da su radili za Ministarstvodržavne sigurnosti, da su bili visokopozicionirani u Partiji i organizacija­

ma. koje su- predstavljale susta.v ugnje­

tavanja. Kriteriji otptdtanja i zapošlja­'vanja vremenom su se ublažili. paje odpreko 00.000 službenika državne

Drugog lipnja 1967. ubijenje u Berlinu student BennoOhnesorg. To je bio pOCe­tak radikalizadje students­kog pokreta, koji je u cijeloj

. Europi kulminirala u godini1968-0j. To je bio pOCetakcrvenog terora u SR Njema­Ckoj, koji JOS nije do krajaprouCen i procesuiran. Svedo ove godine nije se znalotko je ubojica studenta. NaoptuženiCkoj klupi sjedio jedva puta berlinski policajacKarl - Heinz Kurras. Sud gaje dva puta oslobodio kriv­nje. U Saveznom uredu zadokazni materijal ove su go­dine slucajno pronađeni do­kumenti o tajnom radu ber­linskoga policajca KarI-Hei­nza Kurrasa. Iz tog materija­la proizlazi da je bio agentkomunistiCke istOCnonje­maCke tajne službe i da jena studenta pucao po visemnalogu iz IstOCnog Berlina·pise Stjepan ~ulek

N8IItaVlja seprimtio Anko BFLIO

drugih snaga u bImni osim "JlSICib p<ed.vođenih doduk hrvatskim komunistima....."Zapovjednik bataljuna vojvoda Brane8OgUJlOVit otišao je u zapovjedništvo snjim je bio i vojvoda Mirko Marić. zapo­vjednik ličkog bataljuna ,,Kralj petar II"koji je d<:J!aO II Grahova za Uskrs. Nije bilovremena za čekanje pa sam okupio moju.Jetećll četu" i pošao prema bojišnici.....,,Na putu nas je sreo kurir iz napadnutogsela s porukom od komandira čete KosteTtirulje II kojoj stoji; Cvija Ore!ić koman-dir partizanskog bataljuna ,,starac Vuja- ~j pucanj bio je signal pobune 13-din" okružio je selo s nekih 400 partizana .l ~ozvanih"ljevičara"protiv zapa-U zoru mi je poslao poruku da se predam. dnonjemačke demokracije. Tomporuku je potpisao političkikOmesar Hrvat "pobunom" zanosili su se, kako ZDa­

Mim Visić pored Cvijana potpisa. Odbio mo, i hrvatski "ljevičari",U Njemačkoj

sam predaju _trebam hitnu pomoć.,.Napali postavljaju pitanje kako se moglosmo partizane i poslije žestokih borbi oni dogoditi da se slučaj otkrio tek sada osu se povukli preko Marinkovaca _PeuJ.ja _ dvadesetoj obljeblici pada Berli.nsk:oga .crnog Luga i Sajkovića, ostaviv!i svoje zida. Kwras je prema spisima koji sumrtve i ranjene. sad objavljeni bio visokopozicionirani

..Tog popodneva došlo je i do borbrd u oko- agent istočnonjemačke tajne službe.lici Peul.ja kada su se u borbu uključili Komentatori su se pitali bili studentskizapovjednik Dinarske četničke divizije pokret bio manje brutalniji da su stude­vojvoda Momčilo Dujić. s vojvodom BnlI- nti tada znali kako je bertinSICi policaj­nom Bogunovićem i Mirkom Marićem". ac bio agent komunističkeDR Njema­

~~ bili~ a njihov zapo- čke. SR Njemačkabila je na svim raZI­

~jodni.kCvi.JOOrdić.Jeuh~razoružan , nama infiltrirana agentima Stasia.. Kur-I ~ten na slobodu]tt četnici na uskn ne ' ras iP nl'-i7nNl godine medi"ubI" dru S .J- r'~ ove U ~unato:Jutla...gen..~~ su im napra~ da je bio član Partije i da je radio za. o .•..-~uzaru su ponovno poćeli Stasi. poo'edničlri' dodao' pa što _Jaku ofanz.avu u jeSeD 1942 kada su u pod- ~. je .... onručju Bosanslr:::og Petrovca povukli,ve da. trebam li se toga ~ltd;1Cb? .Ja samsnage s područja cijele Jugoslavije oko d~a puta ?Sl~n krivnje: NitkO, pa7(XX) ljudi pod zapovjednittvom peke 08- Dl dd.a~ ~te~j. ne.c:e ~vati- dap6evita i general majora AISe lavanića.. ~ g~ Ja U5tnJClio. T~J I slični skanda­Cetnička regimenta "Kralj AJekSandar" li digli su na uzbunu njemačkujavnost.

kojom je zapovijedao vojvoda Mane Ro­kvić bila je prisiljena napustiti Petrovac iDrvar i doći na područje Bosamkog Gra­hova. tetnici s područja Glamoča su učini­

li isto. Bosansko Grabovo·je tada postalačelničk.a utvTda na koju su komunistiusmjerili sve svoje snage".

26.listopada 1942. oko 18 sati partizani sunapali područje Grahova i poslije bOrbAcijeloga dan 27. i 28.• ujutro 29. lis~partizani su se povukli. Mjesec dana pos~

lije ovih borbi četnici su odlučili da prese­le svoje obitelji u Dalmaciju, la oni su~zime u Bosni odlučili poći pomoći čelnici­

ma u Lici i Gračacu. Tada su bosanski čet­nici formirali brigade i kasnije_k.orpuse kojinisu imali stalnog OOravi.šta nego su i.šligdje su bili potrebni za borbe. Ja sam išaood Like do Dalmacije od Dalmacije doBosne." (sl 117,118.)

Vojvoda Brana Bogunovi~ j Vojvoda Mane Rokvit

Mane Rok­vit. U to vrij­eme komuni­sti su imali naraspolaganjuveliki broj in­telektualacačlanova par­tije koji su pr­ovodili velila:Jpropagandnukampanju sasvrhom pri­dobivanja na­roda za svojpokrel onisu tada govo­rili narodu000 .što narod želi ćuti. da se bore za kralja,nosili su~ zastave, srpske trobojnicena njihovim kapama i u rijetkim su slučaje­

vima isticali komunističku avenu petok­raku. oni su na taj način iofiltrirali svoječlanove u četničke jedince ... Kasnije suvodeći ljudi organizatori i heroji ustankapočeli nestajati na misteriozan načio. DijaDesnica je ubijen. on je bio jedan od hra­brih i omiljenih vojnika ustanka koji jesvoje herojstvo posebno iskazao u bitciprotiv usta.ša na Ošttelju. Poslije njegaubijeni su Mile Stevandić,POP Dija Rodić idrugi. Po.što nije bilo oružanih sukoba dotada s komunistima komunistički iotelek·tualci su išli od sela do sela, dd.ali govore idebate sa starijim seljanima i njihovim.utjecajnim članovima.

ObJjak 31. 1942 .,leteći odred" je biosmje!ten u crnom Lugu, selu iZmeđUGra­hova i Livna. Ujutro l. travnja oko 8 satikurir iz Gnbova je do.šao s porukom odzapovjednika četničkejedinice iz Marinko­vaca, Koste Tm.uja da je selo napadnutojedinicom koja broji IRkO 300 komunistakoju vodi Ljube Babićkoji je prije POICUŠaOosvajanje noseći. sqnu zastavu i vićući

.,živio kralj Petar". Kao zapovjednik:

.,letećejedinice" naredio sam pom! i obja­snio o ćemu se radi. !to nitko nije rado roa.ali je lJ1OI1lO p::ihvatiti jer nam je bilonametnuto. Rekao sam im da je 000 .što sedogađa tBlOSOO ali istinito. Srt,; su OaPaIisrpsko selo Marinkovac i tele ga uništiti.Zašto? lImajU li oni koji su nas napali pravosebe nazvati Srbima i nositi srpsku zastavu?Nemaju! ćdnic:i -su bili um:Jjani Svi bezrezerve su me slijedili. Krmuli smo brzo u22 km udaljeno selo u prvu i neočekivanuborbu koju je .,leteći odred" vodio s komu­nistima u Bosni. (str. III i 112)

6 ;.; i"...~ II l~

PRILOG DEMI~nFIKACIJI C:ETNIC:KE PO~UNE - 27. SRPNJA 1941. (3)

Nastav~k rata r:ne~u tetnicima ­između' monarhista i komunista

V etnički zapovjednik Duško ĆUrtiĆ ucsvom prilogu Treti srpski ustanak uknjizi Dr3tI MmailovH! MJJInOIisl

book opisuje prvi oru1ani sukob četnika

monarhista s četnicima komunistima uMetku 19. studenog 1941.. a zatim na ši­rem području Like koncem ot..ujk:a 1942.on piše o planu Kom. partije Jugoslavijeda Iikvidinr. četnike u Lici...Grupe (komu­nista nap. A.B.) upotrijebivši srpska imenainfiltrirale su četničkejedinice da nitko nijeznao njihove namjere. Na ovaj Ilal!in oni sustVorili unutarnja neslaganja u jedinicama ipreuzimali ih. Ubijali su svakoga tko bi ih~spriječiti. a posebno organiz.a.torei lidere.

Poslije dva mjeseca tajnih a.k:tivoosti čet­

ničke vode su odJučile odstraniti komuni­stičke infdbalorc. Ovo su planirali i izveliĐuro Vidaković i Mane ~t. Na inicijati~

vu Mane Pe!uta, a poslije sastanka s Đur­om Vidakovićc:m,zapovjednikom četničke

jedinice iz Pistenika s kojim su navedeneakcije su usuglašene. Mane je bio zapo­vjednik ćetničke jedinice iz P1a.škog. Ak­cije su uspje.šno izvedene u lJ()Ći 25. ožujka1942. od 5 jedinica koje su planirali raz0.­

ružati, razorut.ali su 4. Akcija je lJajaladugo pa je ova peta jedinica uspjela sazna·ti za akciju i povukla se prema Kordunu.Komwtističke vođe su bili pohvatani isuđeni. To su bili Robert Domani. AdolphSteineberger, Branko Latas, čudovi.šte i cr­veni sudac Stevo tuturi.lo ..Cukan" koji jeuvijek bio 1edan srpske krvi i NIkola Cik·ara ..Cikarica". ZJočin ovih ljudi bil,i su~ujući.Nikolu CikanJ ..Ci.karicu" jespasila njegova rodbina i tako je izbjegaozaslUŽenu kaznu. Kasnije se je osvećivao

nad Srbima Ličkih Jesenica kojih je 0sam­

deset ubio."

..Odmah poslije razoružanja ovih jedinicaosnovana je četnička jedinica u Piste:ni.k:u.Lićke Jesenice su POStaJe četnička UtVJdapod~omĐu1eVidaJcov;akaoi p!a.ška dolina pod vodstvom agilnog i hra­brog Mane PeOuta.. (str. 351. 352, 353.)

Pm"'-;~ pom....(jIJgrkorrJnrista) na l!CtDik:e

Evo kako Milan M. Cvetićanin.zapovjed­nik ćetnićkog korpusa "Gavrilo princip izGrabova" opisuje u članku .,Prva bitka skomunistima u zapadnoj Bosni i bitka zaGrabovo" na str. 1~133. u već navedenojknjm Dnt.a MihaiJović Memorial Boot..

.,Poslije ustanka i izgona usta!a i hrvatskihvlasti iz naAib .lcrajeva umjesto njih osnova­li smo upsku vlast za sela i kotareve. Voj­ska je bila mganizirana u ~čke jedince Velika bitkaii svrhu obrane teritorija ... i vodenja bitaka ..Tri dana kasnije osvanuo je Uskrs 4.protiv ustaša i njemačkih garnizona izvan tJ:aVĐja 1942 sve je bilo u blagdanskomosJobodeog teritorija. Svako selo je imalo raspoloženju.... ali veselje je bilo pomalosvoju ćetrtK!ku jedincu koje su činile regi- naru.šeno: očekivao se napad na ovaj dan ­mentu. Na taj Dačio kotar Bosansko Graha- Nemoguće, Hrvati su odavno protjerani"vo s dijelovima Livanjskog i Glamočkog Hoće li partizani napasti? Nema ovdje hrv­kotara i dijelom srpskog Drvara formirali atskih partizana. Hoće li nas napasti. naAisu Gavrilo Princip RegimeDtu. V Bosans-· vlastiti? Njimaje takođerUskrs. Bilojeqe­kom Petrovcu je formirana regimeDta .,Kr- moguće povjerovati da su OJ;Ji u tako krat­alj Aleksandar". Ove su regimente kasnije kom vremenu zaboravili i pogaziti .što imsa dijelom četničkog kotara Kupres fonni- Ije oekada bilo sveto1 Kada su zazvonilarali Bosanski Gavrilo Princip Korpus." .ZV~ Da Vskn u istQ..vrijeme začuli su se

,)a sam zapovijedao 'letećom jedinicom', i pucnji iz~kih ~inskiqpu.šakaizprav·četničkom 1.8 čiSćenje terena i kasnije ca~ Oblaj~.i:za Scel~. i zvuk .tpetaka sepostao zapovjednikom korpusa '''Gavrilo mije.šao sa<~javom zvona".

~ip".Zapovjednik bata1junaje bio voj- ,.Mislili snio da Marinkovčani.slave.voda Brane BogWlOvić, zapovjednik kor- Zauzeli ·smo položaje • jo.š jedan napad!pusa •.Kralj Aleksandar" je bio vojvoda', 'Ponovno od Srba! V to ~jeme nije bilo

-:;.' i I6 ..; I l ~MtOSl1:tPRILOZI DEMISTlFIKACUI CElNICKE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (4)

Partizanska poslijeratna verzija pobune

VJES~~"ATSKEJEĐINS~'NACIONALNEOSLOBODIlAČKEFRONfE

Nastavlja sckfil' Priredio Ante BElJO

Podurljaj i Osredn'ici treba da zapo­sjednu Srbski klanac i ne dozvoleprodor neprijatelja s tog 'pravcaprema Srbu. Sva tri odreda sustavljena pod komandu Danića

Damjanovića i Branka Desnice.Zadatak će im prenijeti Milan Šijan isa njime se nalaziti na tom položaju.

Četvrto, dva gerilska odreda. Suvajai Brotnja. s ustanicima iz Zaldopca iBrezovca, prekinuti veze Lapac - Srbi na Dabinoj strani spriječiti svakiprodor neprijatelja s ovog pravcaprema Srbu. Doko Jovanić je zadu­žen da ovo naređenjeprenese odredi­ma.

Peto. dva odreda. Otrić i Zrmanja.trebali su prekinuti veze Knin ­Gračac. na pr9storu od Znnanje doMalovana, sjesti na tu komunikaciju.razrušiti je i ne dozvoliti neprijateljuda iz Gračaca i Knina prodre premaSrbu. ovaj zadatak im je trebao pre­nijeti Vojislav Mi1eusnić.

II RevolucionarnQm odboru je uvrijeme don.ošenja ove odluke vlada­la krajnje ozbiljna atmosfera i potpu­na vjera u u~pjeh su~nje akcije.

Kon~ Talijana i pročetničkih ele­menata uoči ustanka(... )Velikosrpski orijentisani poli­tičari - Stevo Rađenović.Jovo Keča,

Miloš Torbica. Pajica Omčikus. IsoLukić (prva trojica su bili pristalicevladajuće JRZ dok su PajicaOmčik:us i Iso Lukić pripadali opozi~ciji. SDS partiji.) i drugi - izbjegli sujoš ranije (u Dalmaciju), odmah izaRimskih ugovora, koncem maja.Najistaknutiji među njima bio jeStevo Rađenović, bivši narodniposlanik: na listi JRZ. Još i ranijeimao je kontakte s NikomNovakovićem Longom. bivšimministrom u Stojadinovićevoj vladi ipo njegovfm direktivama. naročito

1938. i 1939. godine. radio je na..okupljanju Srba" na velikosrpskomkonceptu. S Novakovićem Longom iu novoj situaciji on brzo nalazizajednički jezik. Rađenović je pred­stavljao jednog od važnijih sarad­nika. Novakovića LOnge i trebao jeda okupi srpski živalj svih ličkih sre­zova na liniji saradnje s talijanskimokupatorom.Ustaški zločini na istrebljenjusrpskog naroda. naročito oni u julu1941. (1. i 2. srpanja 1941. u selimaSuvaji. Bubnju i Osredcima ­odmazda za četničke zločine; najok­rutniji oblik kažnjavanja civilnog

.pučanstva prakticiran u Drugomsvjetskom ratu. A. B.) bili su kaoporučeni ia realizaciju politikeNovakovića Longe. Radenovića idrugih. Sada je zahtjev ..pozvatiTalijane da zaštite Srbe od istre­bljenja" imao, po njihovome, punoopravdanje.

T.G.

onih koji su se sklonili u Dalmaciji utalijanskoj okupacionoj zoni. Oni seu pripremama nisu pojavljivali. alisu odmah prvih dana \lstanka stupilina scenu i energično se zalagali zadolazak talijanskog okupatora, II

čemu su. kao što će se vidjeti. imalidosta uspjeha.

Kako pripreme nisu izvršene dokraja, to su negdje na rukovodet:amjesta došli ljudi koji nisu bilidovoljno čvrsti na liniji Revo­lucionarnog odbora. Oni su bili ili su·potpali pod utjecaj velikosrpskihpolitičara."

,,26. jula 1941. godine po podnegrupa ustanika iz Cvrljivice, kodDrvara. naplil.a je na svoju ruku. bezznanja Štaba ,gerilskih odreda zaBosansko Grahova i okolinu, boj­nika Ferninanda Konrada i teško garanila. Štab gerilskih odreda za:ijosansko Grahovo i okolinu odlučio

je da sutradan napadne Drvar, da bipreduhitrio ustašku odmazdu:Razaslao je kurire. uveče 26. jula.svojim odredima i Revolucionarnomodredu u Srbu s usmenim oba-,vještenjem o sutrašnjem napadu naDrvar. Pismeno naređenje će uslije­diti kasnije." (str. 115)Napravlje.n je plan po točkama štotko treba napraviti paje pod:

..Treće, tri gerilska odreda, Kunovac.

(str. 113)

Jedna od slabosti Odbora bila je štonije ocijenio opasnost od bivšihreakcionarnih političara. naročito

bili su po ubjedenju komunisti. iak.oje u njemu bio svega jedan član

Partije Đoko Jovanić i jedan kandi­dat KP Milan Šijan. Mileusnić je biočlan simpatizerske komunističke

grupe u Žedniku. a isto takoDamjanović i Desnica." (str. 108.)

"Od ovog momenta bilo je jasno datreba ostati tu. sa svojim narodom ienergično se spremati za tajposljednji odlučujući boj.Početkom jula uhvaćena je veza soružanom grupom iz sreza gra­čačkog. na čijem su čelu bili GlišoĆuk i Dija Radaković. Grupa je bilali početku vrlo mala. ali je pred usta­nak. narasla na desetak ljudi. Ovagrupa imala je veze sa Zrmanjom, aline i s KK za Gračac." (str. 110.)

,,Dvadesetog jula održan je u šumikod Kamenice sastanak Sreskogkomiteta KPI za Bosansko Grahovo.Na sastanku su bili Ljubo Babić,

povjerenik 'Oblasnog komiteta zaBosansku krajinu. Milkan Bauk.Vaso Trikić, Nikola Kotle. MilanBursać. Duško Bursać. sekretarSKOJ-a Kamenice. Milutin Morača

. te Đoko Jovaić i Dušan Mileusnić.">

broj 9 od xn. 1!l41:na str:'! dOOOSi: 10. Štabovi r ko"",ndnLn\ornju.l'>udnoZ84atak'~~- ·'·piiitidaneprijaielj~}Ib3ciutpartlzanskezanskih odn::da odrede svoje prOvokatOre i špijtme. Ako

se takvi pojavinreba1.b odmah streljati-i str. 'l.4. U toj OPĆOJ borbi sa heprijateljima njihova'imena objaViti.našeg naroda partizanski. odredi imaju 1-3.'Svi-~~ sa svojim štaba- U istom broju Vjesnika na str. 2 piše;mnogobrojne zadaike. oni DlOI:3ju nišiti ~vima: iZ HrvatSke;'SIbije, Slovenije,'Cine RUSKI PARTIZANI NASI UĆITEUlsve one objekte~kOjf 'Sl~ fuističkim' ~. Bosne' i HercegQviiie, ··VojVodine. Desetog dana poslije upada fa!iističkib ..osvajačima: željeznice, mostOve. fabrike. Da1macija,.MakedOnijatSandžakspadaju trupa u Sovjetski Savez, začuo.se preKoradionice. skladišta municije. i oružja... pod'rukovodsty:o_Vrliovnog ŠtaOO. narod- radija glas droga Staljina slu.šali su ga .7. Partizanski odredi moraju nemnomo no-oslobodilačk.og .partizanskog odteda narodi Sovjetskog Saveza, slušali su garazvijati otpor naroda dižući narodne Jugoslavije. • . .,." '., napregnuto narodi čitavog svijeta, jer jeustanke i stavljati se.na čelo tih usta:nika 15. Sa 'stvaranjem širih ustanaka narodnih ~jala najsudbonosnija bitka historijekao borbeno jezgro, ~nja iskustva masa stvarat će se i potrebna komanda, čovječanstva

partiza.nsk:ih bofbi.JX*azalo~da.S4:J:~ _' ~iato.1;.potrebno da se.štabovi i kommuliri Ruble pruge, mostove i sve saobraćajoemarivalo pitanje općeg narođnc;>gus~:t~iJh~,~tJUl"provj~oe objekte. paliti skladišta hrane i municije'zato je po.!ISbl;lO hitno likVi«;limti taj,n~/ :i;doPre korll~idi~j,'k~)rojl~i- ngmjatelja, uni!tavajte sve što može k~':statak,jcr u protivnom mogu biti~,~" da.stanu,na čelcttih'~i~ s~~ •·';šbti. ~vajte ga· i napadajte ga Da;.izolovani od masa koje su spr'emne da se ,. .' -. i' .:-- sve t1llG!ne,.•~u.AlC u ,poza«lj.ni .stvOi;ibore za svoju pravednu stvar. za VRHOVNI ŠTAB NARODNO·. ~jivostanje. '

ĐaKa JOVANI( Titov generali narodni heroj, u Clanku"Ustanak u donjolapaCkomkotaru 1941. godine" u knjizi"Kotar Donji Lapac u NOR-u"(str. 96. do 156.) svjedOCi otadašnjim događanjima

Prva ustaSka stanica. roj. formi­ranaje u Boričevcu vet: koncemaprila ili početkom maja.

Brojala je desetak ljudi. Kasnije jetakva stanica formirana i u DonjemLapcu (lO do 15 ljudi). Poslije upor­nog insistiranja Marinkovića ivelikog župana iz Bihaća

Kvaternika, prve ustaške jedinice (sastrane) stižu u Lapac 9. juna, a u Srb12. juna. U Lapac je, preko Gračaca

i Mazina, stigao pomoćni ustaškiodred iz Gospića. jačine 30 do 35ljudi. Komandir mu je bio ustaSkiporučnik Nikola Kokotović. Ustašesu bile, uglavnom, regrutirani izGospića i okoline. U Srb je stigaopomoćni ustaški odred jačine 15 do20 ljudi na čelu s ustaškim za'stav­nikom Antom Naglićem.

..Napad fašističke Njemačke naSovjetski Savez (22. lipnja 1941., n.A.B.) dočekan je s velikimoduševljenjem i nadama. Vjerovalose da će moćni Sovjetski Savez zanekoliko nedjelja ili mjeseci donijetipobjedu. Nastalo je veliko razoča­

ranje kada su Nijemci počeli prodira­ti u sovjetsku zemlju. a pojačao sestrah za vlastitu sudbinu." (str. 106)

"Prva mjera koju je grupa komunistapreduzela bila je da se formiraRevolucionarni odbor, kao političko

rukovodstvo u srbskoj oPĆini i okoli­ni. U Odbor su ušli: Đoko Jovanić.

Milan Šijan. Dušan Mileusnić,MilanTankosić i Petar Trbulin Petan. UOdbor nisu ušli Danilo Damjanović

Danić i Branko Desnica, jer bi uJ!jemu prevladavali doseljenici izZednika (kod Subotice - neka imenabit će navedena u idućem nastavku), .iako su radili isto što i oitali uOdboru samo što formalno nisu bilinjegovi članovi. Svi članovi Odbora

BRvA'ISlOSWVO'!.:a-_PRilOZI DEMISTlFIKACUI ~ETNI~KE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (5)

Kontakti:Tal ijanai proCetniCkih elemenata

i Va2na je nova POCetna pozidjaSlovenije: ona se, naime, odre­Ida .ne<:eQ neva2nOg, blokadep~, ali za to ocekujeplatanje Hrvatske i to oćto uodnosu na granicu - pise dr.Radovan Pavit

Uprocesu ostvarivanja svojihciljeva Slovenija nije imalaprevelikog izbora pri čemu je

kao najpogodnija prihvaćenadvostru­ka tehnologija: prvo - u širem smisluriječ je o ,Jdeji drugih ciljeva" što zn­aći - inzistira se na nečemu što uopće

nije pravi cilj, nego je tek sredstvopostizanja nekog drugog pravog cilja,pri čemu tehnologija kao sredstvo ionaj pravi cilj uopće nisu povezani, aslovenska blokada hrvatskih pristup­nih pregovora upravo je drastičan pri­mjer: naime, Slovenija bi mogla (i tos pravom) osporiti ulazak Hrvatske uEuniju, ako Hrvatska ne bi ispunjava­la ove ili one kriterije, ako ne bi pro­vodila reforme i usugla!avala zako­nodavstvo, no to nije slučaj, nego seosporavanje temelji na posve drugimsadržajima, koji s pitanjem ulaska Hr­vatske u Euniju nemaju apsolutno ni­kakve veze.

Iz knjige: VIadimir Dedijer. Dnevnik, ćdnici j TsJijani - U JXVOIl1 redu s leva nadesDo.poć!erliod drugoga: lJol:msav Jevđević, - glavna veza izmedu Drahnih lefnibj $taba Druge jlJilijaJlsk acmije. bpetan Sa.IatX!,•••,_., petar Bađevit!, Milm $antić (sspontan opojasu). VHIa<e.., -pm deo(od6. aprihdoZ7. ",,""InIn J942)str. J2SA

~ .•.~:\..1- r·-.

u zavlaku. Imali su zadatak da na tomesektoru podignu narod na ustanak i da,shodno naredbi Štaba gerilskih odreda zaDrvar, ocganiziraju zatvaranje pravca kojivodi od Knina prema Drvaru. U ranimjutarnjim satima čuli su se pucnji iz prav­ca Drvara To je bio znak da je ustanakpo<eD.ubrzo je u zavlaci, Kaldrmi, Dugopolju iTl!kovcu poćelo okupljanje ljudi i pripre­manje za l:xxbu. Oko 10 sati kreće grupaustanika iz zavlake (pod komandomVlade Zorića) i grupa ustanika (pod ko­mandom Jove Bursać8) u pravcu Šipado­ve pruge da poruše prugu i zatvore pravacprema Drvaru. oni stižu u Tl!kovac gdjeim se prikljuCIJju i grupe ustanika iz togaseJa Pristupili su ruWlju mosta na pruzikod Tiškovca Upravo u samom tolm ru­šenja naišao je vlak od Knina s ustašama,koji su pošli prema Drvaru. Rušenje m0­

sta je prekinuto a ustanici su se rasporedi­li oko pruge očekujući vlak. Kad je vlakstao kod porušenog mosla, ustanici suotvorili vatru. Vlak se vratio u Knin. (u

ustaškom izvještaju pominje se napad na Slovenski je cilj _ovaj vlak u kojem je bila satnija vojnika i16 "'"dara)." (,tt. 194-195.) zauzeti teritorij Hrvalske"U toku nekoliko dana bio je oslobođen 1- drugo - u svojim zahtjevima kumu­Srb, Drvar i sva naseljena mjesta do Kni- liraju se i najbesmisleniji "argumenti"na i Gračaca (u tim mjestima bili su Ta- i zahtjevi kako bi se onda u ,,kom·lijani j nismo ih napadali). Oslobođena je promisu" moglo od njih odustajati ivelika teritorija na kojoj je prije ustanka tako "popuštati" na što onda druga st­djelovala ustaška PavelićevavlasL Slobo- rana mora odgovoriti također odusta­dna.teritorijaje granićila najugu s talijan· jaojemlpopuštanjem. JednOSlavno,skom okupacionom zonom u Dalmaciji. zar ne? Ali, ima tu i jedna kvaka: s je­U toj zoni Talijani su zabranili dalju dne stranc se odustajc od neopravda­aktivnost ustaša pa je time opasnost od nih zahtjeva, dok bi se s drugc straneustaša s te strane prestala. Ustaničke sna- moralo odustati, ne od nekih zahtjeva,ge na Srbskom klancu ostaju pasivne.Talijane još nismo napadali, a južno jer njih niti nema - nego od opravda­ustaša ruje bilo. Tu su bili ustanici sa set- nib očekivanja.za ilustraciju navodi­lOnil Ti!kovca i Kaldrme, a ni oni na svom mo dva primjera: tako Slovenija u sv·sektoru nisu imali neprijatelja. U Kninu ezi sa svojom ,,zatvoren~u" inzisti­su bili Talijani pa je prestala potreba odb- ra na plovidbi. prometu i ostvarenjurane njijKJvih sela. Na sektoru prema La- vlastite definicije Slovenije kao po­pcu ustaničke snage. koje su 27.jul.a Iron- • morske zem1je, a pravi je cilj neštocentrisane na prostoru sela Brotnje. kreću drugo, tj. zauzimanje teritorija. Slo­slijedećeg dana u pravcu Doljana... (str. venija blokira Hrvatsku. ali ne s ci­198-199.) ljem daje zaista trajno udalji od Eu-

nije, nego da ostvari teritorijalne ste­Nastavlja se tevine. I zatim • Slovenija kumiilira

priredio Ante BElJO nesuvisle zahtjeve kako od njih mog-

materijalnu poIDOĆ. svotu koju ćete viodm:liti.. u prilogu vam !aljem letak da gavi korigirate i povratile pukovniku Cip­riju, koji će ga dostaviti gospodinu Omči­

kmu." (str. 117)

RU!aIje f.eljc:mi<h pruge i ubojstvohCJdOČaSnib

Đbko Jovanićdalje piše: ,.Kaldnnsko-za·valački odred, jačine 40 ljudi, naorutan sjednim puftom.itraljezom, 16. vojničltib i20 lovačkih pu.šaka., pod komandom JoveBursać8 i V1adeZorića (u prvim borbamanije postojala jedinstvena komanda voć

su vodovi dejstvovali samostalno, a ko­mandiri vodova su se međusobno d0go­varali) dobio je od člana Revoluciooar·nog odbora Voje Mileusnića zadatak dazaposjedne ,šipadovu željezničku prugu ine dozvoli neprijatelju prodor pravcemKnin - Drvar. Prije podne. 27. jula, odredse iz Batinjolovog magazina u Kaldrmisnabdio eksplozivom i krenuo dut željez­ničke pruge Kaldrma - Tl!kovac.

Komandant 15. pješadijskog domobran­skog puka iz Knina, puk. Cordošić navijest o ustanku u Drvaru, poslao je jednudomobransku satniju, ojačanu sa 16 tan­_dara i nekoliko ustaSa, prugom Knin - Dr­var sa zadatkom da što prije izbije u Dr·var i pritekne u pomoć drvarskom gami­zonu. Oko 13 časova, satnija je stigla vo­zom u željezničku stanicu Tiškovac i pro­dužila prema Kaldrmi. Do susreta s usta­nicima dOOlo je izmedu Gornjeg TLŠkovcai Kaldme kod Baukove kuće. Ustanici suminirali propust na pruzi (miniranje suizvršili Mirko i Đuro BW'S8Ć, mineri izrudnika Trepča ) pa je kompozicija zau­stavljena. Domobrani su iskočili iz voza izauzeli položaje s jedne i druge stranepruge. od )3. J4 časova vodena je borba,a onda su se dbmobrani s manjim gubici­ma povukli u pravcu Knina. Na woojstrani nije bilo gubitaka. U borbi se ista­kao stari Milan zorić Palasija, dobrovo­ljac iz l svjetskog rata i njegov sin MilošZorić. pozoati pu<komittaljozao iz P<Vihdana ustanka.

Tako je na ovome pravcu spriječen po.ku!aj neprijatelja da priskočiu pomOC Dr­varu. OVO je bila najznačajnija borba pry.og dana ustanka u srbskoj općini.

Prije podne, u toku istog dana, ustanici izDugopolja, pod komandom Milana Tan­kousića, napali su, zajedno s Trubar$kimgerilskim~ t.andannerijsku stani­cu Trubar i zauzeli je. Nakopo toga Du­gopoljci su se priključili Kaldnnsko-za·valičkom odredu. Ustanici iz Bosanskihosredak.a, poslije zauzimanja Srba. pre­bacili su se prema Ttškovcu. Na ovom pr­avcu, ujutro 28. jula, naše snage su nara·sie na oko 200 bomca, naoružani.b s tri~komitraljeza i stotinjak vojničkih i Jo...vačkih pušaka." (str. 119)

vlak s hodočasnicima i ruAeojc JXUge

O istim događanjima piše Milan Šijan učlanku ,,Sjećanja na ustanak u SRbu iokolici" II istoj knjizi na str. 183 - 206:"Ustanak se razvijao i u Kaldnni - TiSko­vcu. Sekretar Sreskog komiteta GojkoPolivina, poslije završenog sastanka uNadurljaju 26. jula oko II sati, s Duša­DOm Mileusnićem ide u zavlaku. Putova·li su skoro cijelu noć i tek pred zoru stigli

Dr1<Mmi<!, TilDv gooonl i oarod­• br::roj, II BaOkD "UstBDak II~

Djo!"I""'%'"" -.. 1941. gOOiOe"II Irnjizi .,Kolar Dmji uopoc II NOR-u"(litt. 96. do 156.) SVjOdOCi D llOIa!Djimdogađan~ma (IUIIlavat iz POIlOg broja)

.,Druga grupa _ orijeotisaoih pri­padnika nala7ila se II Donjem Lapcu. Me­du njima nije bilo neke politički istaknUleličnosti. Najpnnatiti su bili AleksandarKotljarov, kotarski načel.o.ik. Nikica Ko­saoović. bi~i JX'dsjedDik lapačlte OPĆiDe

i Milan Starćević, bivši vaz.duhoploVn.imajor bivše vazduhoplovni narednik. po­sebno mjesto zauzimao je Botka Rašeta,aktivni artiljerijski major bi~ jugoslave­nske vojske. OO je bio politički najuzdig­nutiji i čvrsto opredijeljen za politiku blv·

. še jugoslavenske vlade. Ali OD je imaoposebnu taktiku, a tu taktiku zastupala jejugoslavenska vlada II izgnanstvu. Sušti·na te taktike bila je: glavno je sačuvati ži­vu glavu. a pitanje budućnosti rješavat ćese za zelenim stolom poslije pobjede sav­eznika. Kralj i jugoslavenska vlada II in0­stranstvu bit će naSi prrostavnici "koji ćediktirati buduće uredenje Jugoslavije.

Osim lap8Čke grupe i II drugim selimakotora bilo je četnički orijentisartih poje­dinaca kao što su: 4zica Ljubojević. tr­gov3Ćki putnik iz Nebljusa, Luka ,štik0­vac, žandarmerijski 'narednik. iz Dobrose­la, Sava Opačić Sako. seljak iz. Dnopoljai neki drugi. Talijanski okupator nije biozadovoljan s novom tvorevinom, NOH.U toj tvorevini on je vidio prije svegainteres Njemačke. Ta tvorevina je stajalana putu njegovoj imperijalističkih aspira­cija. Talijamki fa!isti dr1.ali su i organiri­rali Pavelića i u.sta.še da bi vjerno izvrša·vali njihove uloge. Sada su. medutim, tre­bali s njime da razgovaraju kao ravnopra­vni partneri. 00010je čak i dolJe da im pa­velić i ustak oduz.i.m.aju dio mora i obalena koje su Talijani POtPUnO računali.

zbog toga su predstavnici talijanske vla­sti najprije dali mig, a zatim oeposn:dnoocganizirali i fmansirali 'inicijativu' srps­kih političara, na ćelu sa Nikolom Nova­kovićem l..ongom. za stvaranje neke srps­ke autooolnDe oblasti pod talijanskomup<avom.

TI::o je 23. jula 1941. godine dOOlo uBenkovac do sastanka ..viđenijih" srpskihpolitičala: Momčila ĐujiĆ&, Steve Rađe­

oovića, Pajice omčikusa, vlade Novako­vića, Ilije Zečevića, s jedne strane i pn:d­stavnike talijanskog prefekta u Zadro, sdruge strane. O tome izvjeltava prefekt uzadru POrUĆDik EmilIo C=li 2.VID.­1941. godine; "Održanje sastanak premav~im instIU.k:cijama uglednih ličnosti

srpskih emigranala, ranije zapažc:nih poli­tičkih figura Sastanak je oddan u duhuprijaleljstva prema kraljevskoj figwi. Sa­stanak je održan u duhu prijateljstva pre­ma kraljevskoj OllltanOj sili i talijamkojzastavi. Oni su u potpunosti prihvatili na­šu sugestiju i vratiće se u svoje krajeve.gdje će raditi onako kako ste vi. ekselen·cijo, zahtijevali, tj. radeći da se kninski igračački kotar sjedine pod kraljevinomItalijom. Oni su sami isticali' da je na!a injihova politika zajednićka, jer nam prijl>ti ubistvena OpasDOSt od komunističkih

bandi. Mi smo im oboćali financijsku i

fiPRILOZI DEMISTIFIKACUI <:ETNI<:KEPOBUNE 27. SRPNJA 1941. (6)

, '" . .

Ostal'ekolovođe srpske pobune

SJEĆANJENA tR1VE MEĐURATNOGI POSLIJERATNOG NASIUA

Teharje - istina izlazina svjetlo dana

U· TehaIju kod Celja, gdje je.I945. djelovao ratni logor, kamo je pos!.ijeratna vlast

smjestila domobrane i civile te ih pobila, u nedjelju 5. listopada bilaje upriliče­

na svečanost i Sveta misa u sjećanje na žrtve međuratnog i poslijeratnog nasiljaSvetu misu je služio celjski biskup Anton Stres. U pozdravnom govoru je napomenuoda posljednja otkrića poslijeratnih grobišta'dokazuju da istina doslovno ,.dolazi na svje­tlo dana". Huda Jama, gdje su ove godine proIWli posmrtne ostatke logoraSa s TehaIja,dirnula je gotovo cijelu slovensku javnost. po njegovim riječima u propovijedi se bašna ovim mjestima "bije mt za slobodu, da ju razotkrijmo, ispričamo i prihvatimo.Ništa ne će pomoći, ako se jedni zaklinju, da se povijest ne može mijenjati, to je onapovijest, koju su pisali pobjednici. Ovakva zaklinjanja su uzaludna. Istina nije ne mojai ne tVoja, ne naša i ne vaša; istina je sama svoja, drukčije uopće nije istina. Ništa je neće zaustaviti, nitko ne može naređivati, kakva mora biti. Istina je nenas~a baš zbogtoga se ne može zaustaviti na svom pobjedonosnom putu. Istina ljude ne prisiljava nadrukčije priznavanje kao sa snagom same istine, koja blagonaklono i istovremeno jakoprodire u duše. Desetke godina istina o svemu što se događalo bila je ovdje, gušena,~ućivanai progonjena, a svejednoje na kraju došla do riječi.Tako će biti i u "buduć-..nosti". za vrijeme Drugoga svjetskog rata Nijemci su u TebaIju izgradili ratni logor;gdje su zatvarali zatvorenike, koji su sudjelovali kod obrane Celja. Poslije rata logor jebio kratko vrijeme zapušten. Ponovno je počeo djelovati krajem svibnja 1945. Tamoje komunističkavlast počela dovoditi domobrane i civile, koji su se sklonili u savez­ničke logore u austrijskoj Koruškoj. Krajem-svibnja 1945. dopremili su u TehaIje Ru­pnikov bataljun a u prvim danima lipnja još 3(XX) domobrana i civila. Poslijeratna vlastje tak:o u roku jednog do dva mjeseCa poslije završetka rata pobila bez suđenja oko5,000 ljudi

Na mjestu zločina danas je podignut spomenik) spo~g:-park'TehaIje;Spop1Cn-park:je središnji dr1.avni park Republike Slovenije pm:večen prešućenimžrtvama poslijerat­nih ubojstava. Građevina je bila posvećena u listopadu 2004. Tamo će po nedavno us­vojenom'zakonu biti podignute zajednička J!:,ostumica zi sve žrtve ubijene poslije rata.

POIOOa 1URINIĆ

N .. pole4Uli trti,,""'" ~, uji ~ ~1WJ i~tltu>6 ...bljvw, it<dii....v.0l ofiw4,bio J- itpiull ,_ii t.Jrrt I<oji II pr-_I'D­du ,Uu;: ,.Komandant dobrotolj&Čke

antu.omWlutićke milicije al. ':'ojim tt.­bom i ~pom mOUl..Jac. - J.blani­ca oktobra 4Zc

~e* oWu.llI.h.~. -.. ti4..0 -*'\..~ la-.

~<k~>h_

Jl~ ~l.I..!,

Nastavlja sePriredio Anle BEWO

niti Nezavisnoj Državi Hr­vatskoj. još uvijek SU pri­stizali pojedinci i familijeda u starom rodnom krajupotraže utočište i nađu ne­ku sigurnost u teškim rat­nim danima. Prestali su ra·dovi na Unskoj prozi. Lju­di su odlazili na njive ne­čujno, ponešto radili iistjerivali stoku na pašu, asve to pod morom iščeki~

vanja.

Ne sjećam se datuma, alimislim da to bilo pOlovi­nom juna kada su k.od nasstigle ustaše. Došle su odZnnanje, pa ih nismo JllOO­

gli vidjeti, ali priča se da ihje u Srbu raširenih rukudočekao nadlugar Nikola .:Mažuran. Mnogi ljudi su ~tnici Draže Mihailovića u d.ruJtvu lla1ijana pre polaska na. eć počeli klan' . . pokolj u Prozoru, oktobra 1942. sede s leva na desno: Dobrosav

se v . s . ~ati IZ Jevđević, kapelan Sa1atić,italijanskikomandant Mihailovićevihkuća plašec?- se da ih usta- odreda za Istočnu Bosnu i Hercegovinu i Petar Baćevićše ne iznenade.

Ustašaje bilo oko 20-30. odmah po dola­sku u Srb počeli supiti, bančiti i oduzima­ti od ljudi stvari koje bi im se dopale. Uselu su poslali poruku da svi koji imaju or­užje treba da ga polože, a ako to ne učine,

prijetili su im strijeljanjem. Kada su pr­ikupili podatke o ljudima, počela su i prvahapšenja Oružje je rijetko tko vraćao jersu komunisti i stariji i iskusniji ljudi uselu, kao Jandrija Vojvodić, govorili daoružje treba što bolje skriti i sklanjati se do .daljnjeg u gajeve." (str. 714-716)

i Crvenoj armiji. Ubrzo se i na općinskoj

zgradi pojavila crvena zastava. Osjećao

se val radosti i oduševljenja." (str. 193)

(Ovdje bi svakako bilo iznimno bitno na­vesa iskaze iz zapisnika svjedOCenja tada­šnjih oruJ.nika Franje KoJaka j Mate Bi­ćanića iz politcijske postaje Srb koje suoni da1i 16. rujna /941. u ,,kance/Mijim/­nog orutnićkogzapovjednittva u Gospj~

ću". oni su bili skrivani (5 njimaje bio ioruf.nik Ilija Treptić) cijelo vrijeme od27. srpnja 1941. do 14. rojna 1941. kodsrpske obitelji Mile Desnice. tJJdaJnjegpredsjednika opđine Srb. u seJu Ajdero­vac do 10. srpnja 1941. j krxJ obitelji PejeVojvodića iz sela Nelke koji mje 14. roj­na 1941. proveo kroz §ume do Znmmjeodakle su v/akom s talijanskompropusni­com dOOli u Gospić. Vidjeti: Casopis zaSU\lTenJenU fXJvijest br. 23 (1-3), zagreb,1991.• članak: Ivan Jelić - UJXJvodujed­ne obljetnice - Novi dokumenti o doga­đajima. u Srbu 27. srpnja 1941., str. 273 ~

283. nap, A.B,)

BAJE VOJVODIĆ BAnĆ u članku.,sjeć8.nje na omladinu Srba i Donjeg La·pca o ustanku i revoluciji" na stranici 7rJ7- 758 piše:

"U iWu.lrućunajprije je došao brat Mićokoji je bio rezervista II Kninu. i to pješke,II uniformi i bez oružja. za nekoliko danadOOlaje i p:mxlica brata Dušana iz Ba~,kao i Sestra MWi. koja je s porodicomživjela na sala§u nedaleko od čantavira.

U Neteku su stigle kompletne-porodice izžednika kod Subotice i to: Stevana Buji­ća (žena i kćeri Mira i Jelka: i sin Nikola),Milana Duje lavanića (žena, tri sina j, trikćeri), Petra Pilje. petra Vojvodićai dr. USrb se vratila porodica Dušana Mileusni­ća, II Komovac porodica Radice Damja­novića, Danića Damjanovića, lISuvaju ­Bićkaoovi i porodica Milana lovanića

(invalida koji je na radu II Americi ostaobez obje noge i sad se vratio s četiri sina:-okom. Draganom. Brankom i Radom), II

Ponornc porodica Stevana DubajiĆ8., II

Brotnju familija Save Drče"iz Zagreba, naZaklopac JX>rodica Milana MediĆ8, Mud­rinićevi i drugi. Mnogi od pristiglih iz ŽJ:rdnika učili su školu II Subotici ili su studi­rali II Beogradu i bili organizirani II SKOJi Pariju. Među njima su kao najistaknutijibili: Doko Jovanić, njegov brat Dragan,Dušan Mileusnić.'Mira i Jelka Bujić, An­ka Dubajić, njene mlade sestre, dara i Mi­lica, Branko Desnica, Dragica i Đuro Ra­stović. Smilja i Sava Batinica, Đanić 08­mjaoović, Momčilo i žarko Damjanović.

žedmčani će mnogo učiniti na organizo.­'vanju ustanka kod nas, na stvaranju omla­dinskih organizacija SKOJ-a i SavezaID.1;Kle generacije kao i Partije. Među

napredne ljude koji su došli u Ilak mjestospadaju i: Milan Sijan iz N~jaja,-koji

je radio kao obalski radnik u Beogradu ibio organizovan u napredni radnički po­kret i OOrobijao kao komunist 14 mjeseci;zatim Duško J. Vojvodić, zlatarski radniku Beogradu, Milan Dumić, radnik: u Za-grebu rodom iz Glavica." (str. ~12) ,

Ustale u srbu

od'prolaska talijanske !asističke vojske·PJ'l?Šlo je iZvj~o vrij~me. 1) .Srbu nijebilo nikakve vojske, osim.~~~­dara, koji su ostali u unifOlDli, i.~zamijenili oZnake na kapama te se priklo:.

.,Kada sam 26. jula ujutro krenuo zaGlogovo, Doko Jovanićje krenuo u pmvuZavlake. on je imao zadatak da se prekoZavlake poveže s Drvarom i pribavi naj­novije vijesti s radija iz Zavlake. Uveče

oko 9 časova (26. jula) Doko'se vratio uNadurljaj. Pored drugih obavještenjadonio je i naredbu Štaba gerilskih odredaza Drvar i okolinu za ustanak:. Naredbu suDrvarčani poslali u Zavlaku. Tu je uruče­

na Dolti. U naredbi se govorilo o početku

ustanka protiv ustaša i okupatora i o ne0­

phodnoj potrebi borbe protiv neprijateljačiji su zulwni više ne mogu podnositi. po­četak: ustanka odreden jeza slijedeći dan,27. jul. Naredbom je pozivan narod naodlučnuborbu s neprijateljem do konačne

pobjede. Naređeno je zatvaranje prolazakoji je od Knina vodio preko Tiškovca zaDrvar. U momentu Dokina dolaska iz Za­vlake našli smo se svi"u Nadurijaju (DokoJovanić, Dušan Mileusnić, Gojko Polovi­na i ja). 0dr1an je sastanak Staba geril­skih odreda za Srb i okolinu i u prisustvuGojka Polovine upoznali smo se sa sOOr- .tajem. Naredbe iz Drvara. Donijeli smoodluku da sutradan 27. jula počnemo sustankom.. Poslije odluke o ustanku, saz­vali smo širi sastanak naroda i upoznaliga s našom odlukom i naredbom kojusmo dobili iz Drvara. Objasnili smo naro­du potrebu i neophodnost borbe. Prisutnežene počele su plakati znajući da rat d0­nosi krv i žrtve.

Poslije sastanka i dogovora u Nadurijaju,članovi Štaba gerilskih odieda za Srb iokolinu odlaze u raznim pravcima sa za­datkom da ditu narod na ustanak. DokaJovanić u pravcu Suvaje, Gojko Polovinai Dušan Mileusnić na sektor Zavlake, TlŠ-­kovac, ja na sektor Sr!?, Kupirova, Aj­derovac. Trebalo je obavijestiti narod uustanku, prikupiti ljude s oružjem. pokre­nuti ih na borbu i akcije. Nije nam svebilo jasno kako će to ići, gdje će se i kadapočeti i voditi borba ali smo bez dilema i_kolebanja bili odlučni u odluci da krene­mo u borbu.

Ja sam ostao u Srbu da ubrzam prikuplja­nje ljudi i oružja i da ih organizujem zaakciju. ŽUreći putem prema centru, naišlaje veća grupa ustanika sa suprotne straneSrba. od centra su krenuli u pravcu žan­dannerijske kasarne i šumarije, gdje senalazila ustaška komanda. Bili su to usta­nici iz sela Begluci, kojima su se priklju­čile i druge grupe iz Neteke i Donjeg Sr­ba. oni su nakon dobivenih obavještenjakrenuli u Srb. I mi smo s njima krenuliprema kasarni. U komandi nije bilo niko­ga. zgrada je zauzeta bez otpora. Neko­liko žandara i civilnih službenika, kada susaznali za ustanak, napustili su Srb i posa­krivali se. Nešto kasnije pronađeni su ža­ndari Dija Trepčić i Kolak Frane. Jedanod žandara nije pronađen. Uspio je pobje­ći. Ustanici su pokupili oružje i diugu 0p­

remu i podijelili između sebe. PWike supripale onima koji ih ~u imali.

Oko II sati oslobođeno jeopć~mje­sto Srb. Ustanici i narod počeli su pristi­zati sa svih strana. Nosili su crvene zasta­ve i klicali Komunističkoj partiji, SSSR-u·

M: Šijan u članku .,Sjcćmja naustanak u SIbU i okolici", na str.183 - 206 knjige .,Kctar Dooji

Lapac u NOR.." o pobuni pi.!e

1TSKOSLOYOPRILOZI DEMISTIFIKACUI CETNICKEPOBUNE 27. SRPNJA 1941. (7)

Otrićki sporazum - planiranatalijansko-srpska granica

UVJESNIKU HRVATSKE JEDINS1VENE NACIONAlNE OSLOBODILACKEFROmE broj 9., na str. 6., o OtrKkom sporazumu p~:

Partizanski su odredi oslobadjali selo za selom nanoseći neprijatelju teške udarce.U takvoj situaciji talijanski okupatori počeli su hvatati pozicije medju srpskimizdajicama. Našli su se tu odmah stari neprijatelji naroda, ministri, poslanici na svimprotunarodnim listama, bivši oficiri i podoficiri, koji su bili spremni da se za Judinesrebrnjake prodaju okupatoru. Ti bijedni izdajnici na čelu sa Nikom Nova.kovićem

(Longomlbivšim -ministrom ,,narodnim"lStojadinovićevimlposlanikomStevomRadjenovićem.,majorom Rašetom i komp. započeli su svoju sramotnu rabotu. onise lažno predstaviše kao pretstavnici Srba i u ime nekog samozvanog "Srpskognacionalnog odbora za uku i zapadnu nosnu" povedoše pregovore sa Talijanima.Došlo je do sastanka sa Talijanskim vlastima na Otrićupočetkomaugusta o.g. Tomsu prilikom ta gospoda dala Talijanima izjavu kako se Srbi box:e tobože samo pro­tiv ustaškog terora, da bi spasili glave, a da žele autonomijI! Srba "pod zaštitomkraljevine Italija". oni su se ujedno obvezali, da će u takvom slučaju vjerno služititalijanskim okupatorima i boriti se s njima protiv komunista i svih onih koji bipokušali otresti okupatora. Taj je dokument/zapisnik sastavljen tom prilikom/po­služio Talijanima kao jedan od argumenata za "potrebu dalje okupacije naše domo­vine" uz prugu do Ogulina/u interesu ,,mira". Ova se banda izdajnika uspjela ug­nijezditi u Srbu i nekim mjestima lapačkogkotara i u Kninu. zahvaljujući"njihovojsramotnoj·ulozi borba je nakon proširene talijanske okupacije znatno osl~ilau timI<rajevin>a (...)

o Otriđ<om sporazumu u knji­zi "Kotar Donji Lapac u NOR­u· pisali su Đako Jovanie iMilan Sijan

"Na sk>bodooj teritoriji poslije ...tanka"

Milan Šijan piše: "Već drugog danaustanka Gojko Polovina, sekretar sres­kog komiteta Gračac, postaje glavna li­čnost ustanka. Po povratku sa Srbskogklanca. 28. jula, dolazi II Srb. a potomprelazi na sektor prema Donjem Lapcu.Poslije oslobođenja Lapca, fonniran jeŠtab gerilskih odreda za Lapac i okoli­nu čiji komandant postaje Gojko Polo­vina Pored Štaba gerilskih odreda II

Srbu na čelu s Đokom Jovanićem. for­mira se, znači, i štab II Donjem Lapcu.Nclto kasnije Štab gerilskih odreda II

Lapcu prerasta II Štab svih ustaničkihsnaga za Liku. dok je Štab gerilskihodreda za Srb i okolinu rasfonniran.

Ustanici s južnog sektora i dalje su senalazili na Srbskom klancu. Čekali suna tim položajima iako nije biJo izgledada će ponovno doći do borbe i interven­cije. Slobodna teritorija koju smo imaligraničila se na_ loj strani s talijanskomokupacionom zonom. Ustanak koji jedo lada vođen protiv ustaša, kao da nijemnogo uznemiravao Talijane. oni su odpočetka ustanka špekulirati i tllktiziraliu cilju raspirivanja bratoubilačkeborbeizmedu Srba i Hrvata. Oni su iz tak­tičkih razloga davali povoljne izjave oustanku protiv usta!a, činili čak i sitnijeusluge stanovnicima, il sve u cilju kakobi se prikazali prijateljima i za!ititnicimasrpskog naroda." (str. 199.)

"U nastojanju da se prikažu prijateljimasrpskog naroda, talijanski okupator jeimao podršku jednog dijela Srba iz.usta­ničkih redova, koji su se okupljali okobivšeg poslanika Steve Radenovića. tr­govca Jove Keče, bogatog seljaka Paji­ce Omčikusa i bilježnika Milana Torbi.·ce. Ovi reakcionari i kolaboracionistigovorili su narodu kako je talijanski ok­upator prijatelj srpskog naroda i da jesamo on sposoban da spasi srpski narodod ustaškog pokolja jer se šaka ustanikane može suprotstaviti tako velikoj sili.Kako ih ne bi izazvali i naveli na odma­zdu da popale naša sela. prema Talijani­ma se moramo lijepo i učtivo odnositi ­isticali su oni.

Putem propagande i svog štaba, kojegsu formirali u Srbu (monarhisti - nap.A.B.), oni su nastojali da ostvare što ve~

ći uticaj medu ustanicima, da ih suprot­stave onima koji zagovaraju borbu pro­tiv Talijana i da preuzmu komandu me­đu ustanicima." (str. 200.)

Qtriđ;i sporazum - velikosrpski i faAi­stičkotaIijauski genocid nad lhvalimaPoslije talijansko-četničkog sastanka uBenkovcu 23. srpnja 1941. god. uslije­dila je srpska pobuna 27. stpnja 1941.god., a poslije fKJbune uslijediojejo~je­dan sastanak kolovođa četničke fKJbunei predstavnika talijanskih fa$ističJdh

okupacionih vlasi u Otriću ll. kolovoza1941. u kojima su sudjelovali predstav­nici obiju velikosrpskih frakcija -onemonarl1istićke i one komunističke. Ovadruga koju je Zll5tupaO Doko Jovanić,

Dufan Mileusnići Banco Rakta bila jekasnije osuđena od Centralnog odboraza nacionalno oslobođenje svih narodaJugoslavije. (A.B.)

Evo što je o tom sastanku kasnije napi­sao sudionik Doko Jovanić:

,,Rukovodioci ustanka nisu mogli ostatipo strani i prepustiti drugim da. u imenaroda i ustanka, vode razgovore s Ta­lijanima. Drugovi iz Štaba u Drvaru suveć vodili takve razgovore s osnovnimciljem da se Talijani odvrate od slobod­ne teritorije i da se slobodna teritorijasačuva uz to željelo se čuti talijanskezahtjeve, a prvenstveno dobiti u vreme­nu kako bi se mogli pripremiti za borbuprotiv Talijana.

Na prijedlog Polovine odredena je dele­gacija Štabova gerilskih odreda zaLapac i Srb u sastavu: Doko Jovanić,

Dušan Mileusnić i Booko Rašeta, kojaće voditi razgovore s Talijanima u duhudogovorenog stava. Polovina je obja­snio uključivanje Rašete u delegaciju:'To je pošten čovjekkoji se ne bayi po­litikom, nacionalistički orijentisan, paneće vršiti nikakve smetnje razgovori­ma.' Upadu naoružane grupe u Štab ge·rilske odreda za Srb i okolinu nije sepridavao veći znač~ pa nisu preduzetenikakve mjere.

Poslije podne istoga dana delegacija seprebacila kamionom (talijanskim nap.A.B.) za Srb. Tamo je našla 50-60 oku­pljenih, mahom nenaoružanih, ljudi izrraznih sela srbske općine. medu njima_su bili Stevo Rađenović, Pajica OmN·kus, Miloo Torbica i drugi,·ali i neki is­taknuti ustanici poznati iz priprema us·tanka. Masa je tražila da se obrazuje de­legacija za razgovor s Talijanima, kojisu trebali da se održe.11. augusta na Ot­riću. od mase su u delegaciju izabraniStevo Rađenović,Boško Rašeta, DokoJovanić. Dušan Mileusnić i Miloš Tor­bica." (str. 129.: 130)

"Ujutro, ll. augusta 1941. godine,Doko Jovanić je telefonom razgovaraos Gojkom Polovinom., obavijestio ga otoku sinoćnjeg razgovora i o dolasku utoku DOĆi lO/II. augusta kurira iz Štabagerilskih odreda iz Drvara, koji sugerirada se ne ide na .razgovore s TalijanimaIpak odlučenoje da se ide na razgovore,a u duhu ranije dogovorenog stava.

Jedanaestog augusta u Otriću pred kafa­nom Ninčine sakupilo se stotinjak ljudi,mahom iz gračačkog kotara, ali ih jebilo i iz Dalmacije Gedan od njih je bioi Simo Dubajić zloglasni parti~ki

ubojica s Kočevskog Roga iz svibnja1945. nap. A.B.)., Bosne i lapačkog ko­tara. Dovezli su se terenskim kolimadva niža talijanSka oficira, predstavili sekao predstavnici talijanske komande,koji imaju zadatak da čuju odgovore načetiri pitanja, koje će prenijeti svojojkomandi. Pooto su postavili ta pitanja,

talijanski oficiri su napustili salu. Pre­vodio je Veljko Budimir koji je došao stalijanskim oficirima." (str. 130.)

Trinaestog augusta Jovanić je pozvan uDrvar, gdje ie najprije Ljubi Babiću,

komandantu Staba za Bosansko Graho­vo i okolinu, a zatim Marku Oreškovi­ĆU, objasnio razloge za ·odlazak na Ot-

rić. Babić nije imao nikakvih primjedbi.Oreškovićje osudio razgOvor kao popu­štanje pritisku fašizma i nagovijestio daće posljediee za sve aktere razgovorabiti vrlo teške. Sutradan Otrićki razgo­vori su osuđeni i svojedobno kolebanjeustaničkih redova pred talijanskim olcu­patorom., a i zbog potrebe da se zauzmečvrst i nepokolebljiv stav prema okupa­toru kao glavnom neprijatelju. trebalo jeda prođe nekoliko mjeseci ispunjenihintenzivnim politi"čki.niradom, manjim ivećim borbama protiv talijanskog oku·patora i na koncu trebalo je osjetiti nje·gove represalije u kojima je pokazaosvoje pravo lice, pa da narod shvati mo­gućnost i opravdanost borbe protiv ta­lijanskog okupatora. Tada su i četnički

elementi otkrili svoje izdajničko lice iosuđeni od naroda kao saradnici okupa­tora i neprijatelji naroda." (str. 131)

O 0tti<!kDm sporazumu piaao je i MilanŠijan: ,,Pregovori su održani u Otrićull. augusta 1941. godine. Na pregovo­rima je zaključen sporazum izmedu us­tanika i talijanskog okupatora. Ovimsporazumom bile su djelomično,i done­kle fonnalno, ispunjene želje pristalicasaradnje s okupatororn. Ali bez obzirana to, oni su i dalje radili na tome daTalijani okupiraju slobodnu teritoriju, alo bi u potpunosti ispunilo njihove željei obezbijedilo im mir. za one koji suTalijane smatrali glavnim krivcem zasve ~to se dogodilo poslije kapitulacijestare Jugoslavije, sam ·sporazum nijepredstavljao nikakvu vrijednost ni oba·vezu ... nastojali (smo) da se naša borbakoju smo počeli proširi i na talijanskogokupatora. Svjesni toga cilja. mi smo idalje agitovali i govorili o potrebi bort?e

protiv talijanskog okupatora, iako u tommomentu nismo bili dovoljno organizi·rani i osposobljeni da tu borbu počne­

mo. To više što je uslijed neprijateljskepropagande u redovima ustanika i Illlf(r

da, postojao jak otpor svakom pokušajunapada na Talijane." (str. 202.)

,,Dok smo vodili borbe s neprijateljskim

snagama na sektoru Lapac i. Nebljusi,talijanski okupatori posmatrali su borbus Kuka. kada smo uspjeli protjerati ne­prijatelja u pravcu Bihaća i oslobodiliLapac, Talijani su se spustili s Kuka iokupirali ga Prije toga talijanski okupa- .tori su okupirali i Srb. Tako je borba us­tanika s ustašama bila završena Ustanicisu i dalje zadržali položaje prema Bihaću

kao obezbjeđenjeprema ustašama.

Tek sada pred nas se ozbiljno postavilopitanje borbe protiv Talijana. Ta borbajoš nije počela iako smo od početkabiliza to da se borba proširi i na njih. Politi­čka simacija za to još uvijek nije bilapovoljna.

Ljudi još nisu vjerovali da se može po­vesti uspješna borba protiv talijanskogokupatora i njegove oružane sile. Tre­balo je sačekatida se narod bolje pripre­mi. Zbog toga naš partizanski odred 12.oktobra 1941. napušta Lapačku dolinu iodlazi za centralnu Liku." (205 i 206.)

(Nastavili su ubijanje i protjerivanje Hr·vata iz Udbine, Priboja, Korenice, Pod­lapače, okolice Gospića..

Simo Dubajić, sudionik sastanka u Otri­ĆU, 8 kasnije Titov načelnikoperativnogodjeljenja Osmog kotpUS8 i komandantGonećeg motorizovanog odreda sredi­nom /945. i organizatorpokolja Hrvatana Koćcvskom rogu 26. svibnja 1945. otim događajima pi~e u svojoj knjizi.-Život, greh i kajanje - od Kistanja doKočevskogroga, Be.ograd, 2006., na str.123- 126, ali zbog ograničenog novin­skog prostora taj prilog ćcmo objavitinaknadno u broAuri, nap. A.B.)

Nastavlja se

/dii' Priredio Ante BEWO

~PRILOZI DEMISTJFIKACUI L~ILKE}~PBUNE 27. SRPNJA 1941. (8)

~etnitkekokarde i petokrakeu izvještu OZNE

Izvjeste OZNE za Ulcu od 9. sijernja 1945.

0Ydje lftIlOIBn <tio izvi<*'a~ ..­__..limL. broj 2. od 9.11945.p>d _ c...a...,...PaliliIib or­lPfIIiZadjO • Lm.blje oai lOIjU 0djCljaIjU_ uoroda za_LoIIjoIm.lz>jo-

"b .-Irfi 32 lIImiCa,. • II ovem. tr:btDdo­oosimo ..mo iznatc toji lU vezani uz D.I.opoc i srt>.

"~um svog razvoja dativili su četni­

ci II prvim mjesecima 1943 godine. Tad suvojnički i politički na.ijači. a i njihov uticajmedu masama najsnažniji. ovaj svoj Us­pjeh četnici su postigli zahvaljujućipovolj­nim okolnostima II kojima su sepa1azili od1941 godine do tada. Najvažnija činjenica

koja je i~la II prilog četničkog razvoja jesvakako jake talijanske okupatorske trupepod čijim se okriljem oni nalaze. pa im senije uspjelo zadati niti jedan toliko jaki voj­nički lXlaraC koji bi ih iz temelja potresao,kao Ato je to bilo II proljoćc 43." str. l.

"Dolaskom .švaba II l...apaćki kotar. poslijeII GTaĆaČki. a početkom 1944 godine i II

Gacku Dolinu ostatci četničkih vojnih for­macija koji su se II proljeće 1943 godineispn:d udara na§e vojske povukli II ramim.pravcima van Like (Knin, Selce, SrpskeMoravice) ponovno se vra6lju II Lilia bilokao cjeline bilo kao pojediuci. i sada p>dobiljem Ni=a'kog oIrupatono~.se opet počimlje~ i razvijati ićetnički uticaj ponovno poćimJje jačati."

str. 2.

"ćetničke rukovodeće lićoosti tokom oveai godine stddi su moogo vi>e~ .i iskustva nego Ato su imali ranije, a mnogiod njih kao En:mic, pop Vuban i njihovekumpanije bili su i dugo VI!:IJYJla II parti­zanima, te svojim prdazom II ćetnike nesamo da su pojačali četničku organizacijusvojim prisustvom II istoj i obogatili je saznaojem koje su prenjeli iz partizana, negosu i samim tim finom podigli ugled ćet­

ničke organizacije kod narodnih masa."str. 2 i 3.

"ove trojke (ćetničkeo.p. AB.)najprije odortića, Zrmanje i Gračaca a poslije čak i izKnina kroz Iwne krstare po čitavom oslo­bođenom . teritoriju jugoistočne Like., anajviše se zadržavaju u' Srbskoj općini Uovoj i Lapačkoj općini najakt:i.vnija je iJe­galna ćetnička djelatnost koja se u glav­nom svodi na sabotažu N.O.P. četnički.elementi ometaju mobilizaciju, vrlo vjcltQi lukavo tire čctničku propagandu. preko

svojih agenata koje su proturili u "N.O.odbore, oni kOĆe rad Narodnoj vlasti. iza·zivaju u njoj zbrku i dezorganizaciju s cilj­em da izazovu neraspoloženje i md.nju na­rodnih masa prerila Narodnoj vlasti. U voj-,ski također stvaraju svoja u~ta, bilopreko četnički nast;rojenih tipova koji se od

. ranije nalaze u paitizanima i koji su već us­pjeli da se podvučuwim rukovodiocimakao odani i da steknu povjerenje i proture

se za Iromandni kadar. a bilo opet:preto Braco ĆOrak pooovno oživljava i organi- ćete. Komaodir L čete je~ Pupovac iz-00V0IIll1Jilisanih ćetnički oastrojenih de- zuje u selu Visuću.~ čc:tni.čkamga- orovca. KOmaDdir IL četeje BajićStevo izmenata,koji svalciodlazi u vojsku sa ZadaI· nizacija i na OSIObOđCni teritorij i~ Lapca. IL bataljon IV. brigade oalazi se ukom. da vjdto siri ČetniĆIrU i ostaJu nepija- uspijevaju iz sela Visuća oko 30 ljudi po- Dolini Opačit, broji oko ISO ćetnib. Ko­tdjsltu propagandu koja nW mon1 kod vua u lapactl_ Koo=u 1944 god. moodant boIaljooaje Milan Opačić iz Mi!­boraca, da prikuplja oko sebe ~oJj- broj oetnika u Lapačkom kooxu uzdiže sc ljeoovca. Bataljon ima dvije ćete, kOmaD­nike a oaroćito čdnički'orijcotisane eleme- do 700 ljudi, od tega polOvica odpada na dir I. čete je PopovićDulan iz Nebl.jusa. ante i da u zgodnom IIlOIDenW izvrti sa nji- četnike ostalih krajeva, oajvik: Bosanaca, komandir n čete je Opaćić Dija izma što masovnije dezerterstvo. Upute za koji su osk>bođenjemsvojih pokrajina po- BirovaOe. ~to se tiće OaCiOOa1Qih povjm>­sav rad dobivaju tadanji ćetnički organiza- bjegli iSJed naše vojske i naDi. ovdje kod nib, kod Lapećkihčetnikaoni nisu fonna­tori iz ćetnićkib gamizooa od Steve Rado- N.iem!ca~Najjača svoja politička cijski postojali sve do OetOIikO dana prednović&, a najglavniji i najaktivniji organi- upornt.a stvorili su četnici u selu opaćič odlazak. četnika sa Dujićemprema Su!akuzatori su Bilježnik Torbica iz Srba, Milan Dolini i Birovaći, općina I..apac, a u srb- (proslnac J944. o.p. AB.)... 1..apač.ki čelni­

Torbica student iz srba, Boro k>fce Jove skoj općini u selima: Gornji Srb, Suvaja i ci primaju branu i municiju od Njemaca, iKeče iz srba Ova trojica su oc.b::ive:ni i 51.- Lički. ~trbci. - nisu kompetentni da isto SamOStaJnO na­reljaoi. ostali tajni organizatori su Nikola Vojnički. četnici LaPaČICi su fonnirani u prave izvan garnizona u kom se nalaze bez

RaleIa bl"8l'Jmk iz·Lapca. Soku op- r;;;;~::;;::=~==~~~==~ _ja Njemačk<komande.ać.ić seljak iz opačić Doline, član Ir..........-tl I, or,.__ Ostale četničke organizacije. su: KojoM.N.O.Odb<xa;landrovĐukićse1jak . __ ....:.- ..·.tr""'''' S<pSIrib _ Tajna ćclnićka pOO-iz Oravca, član Mjesnog N.O. odba- ~~~oo\!J'::" ~' cija (&pi'unata), i ćetnički NarodnirB; Bibić Boto seljak iz Oravca, kan- _...........: IJU_:"'Iri Narodni -~~ rusu·.~:::.~,ro.. UUUUl.L Ce....... UUUUlI

didat K.P. i predsjednik M.N.O. Od~ _ .. o.,. •••• formirani po svim selima, ali KOOlrSki.bora; Blanuža Lazo iz Birovca luster, • i općinski za opQnu Lapac je usposta-

"predsjednik M.N.O. odbora; Bajić ---_ _ ..._ ...._._ vljenjoAtokomjeseni 1944. god. OvaStevo 1,-,-' Lapca R D_.I._ :::-=.::.:::.-=:.~,:"""....._-':.:.:"_...".._-...,.seJJiIA. iZ ; epac~ s- _. _ ...."___ _ _ __ _ retnička vlast se oi malo ne razlikuje

eljak iz Strbca; Opačić Milan seljak iz l. :r::~:r:E.?-"r:s.':'::;;:t.:r-,.-...:~ od stare jugoslavenske upravne vlasti.Mišljanovca; Rade ZObenicalKlisci =~"S,:,,:,:-,",=..~..:-,;-:::--..';.,. pa i službeni. su im nazivi sresko na-član K.P. sekretar bataljonskog Biroa :-:r':::-:::"-=:':::':.:::~ .=.~=-.... . relstvo Lapac i ~inska uprava La-iz VI Divizije; PleĆaJ Nikola iz Bruna :,..::....: :.~...::.= :=OJ. _"""'":it='::"':_ p&c. preko ovih ustanova četnici ne

operativni oficir Bataljona Ognjen ~~)-~~:::::7-i:-:;:;~": samo da. nastoje politički djelovatiPrice, VI. Divizije; Kantar Milan biv.ti :'*..-::=-.::::~~:=r::=-...=:-oo:.== ! među narodom, nego vrše pritisak na"državni lurnar, VI. Divizija; Bajić Ste- ~'::-:::" ..~","===-"'''' l mobilizaciji, sređuju odnose Njernacavo seljak iz Lapca, VI Divizija; Buba- :.,..i:".J.\-.. -::':';.=:---...:..-:-.;:."':::..~ .--on,. narodu ,. u'~~ se pn' ...,,;ue ~ .....- ..---.- .. -.-.. y'- ~ _--"loLazo.bivlijug.t.aodariz ičkih t- :;:-"';';':'j-~r..=S-:::=::::; za preuzimanje vlasti u budućoj porbaca. VI. Divizija; 0pa6ć nija iz La- :;<..-:.:=:::=:::.".=:.'..::=".:-~ =.=- I planu četničkoj Jugos1ati.ji.pca, Intendant bataljona Stojana Ma- .. _ ..... - -- "- - _.tića. VI Divizija; Lukica~~ I:::::=-~.:::==-::=.:e:- :-, Sresko načelstvo u Lapcu:

ljak iz Mutilića, kOmanCtir čete VI. Di- NOCClnik je Braco ĆOrak iz Udbine.vizije; pupovac Milo!. seljak iz Oravca, dvije brigade.koje podpadaju pod l Lički. Zamjenik načelnika Milan Kantar "izčlan K.P. poručnik na radio stanici u VI. ćetnički Korpus sa sjedištem u Gračacu. I DobroselaDivi7iji Naveijenj organizala:i koji su se D- to je DI. i IV. brigada i..ićkog Korpusa. Ostalo osobi... ni... OICfVV<tavliPnn.alazili u vojski dezertirali su dolaskom Nj> ~- ~- -r"" '.1-

maca, a neki~ i prije. oni su uspjeli na. DI. brigada sa sjediJtcm JI Srbu. ova briga- općinska uprava u Lapcu:gov(riti na de.zcrtcutvojo& oko 100 boraca da nije podije1jena.na ba1aljooe. nego je u N~lnik općine je Sako opačić iz Doline~: se .I._--~ nalaze.u četnicima... str. 5 .. i 6. stvari sastavljena od jednog jedinoga čet- Opačat.&>JJ-' 'I4Ud'> Dičkoga odreda ..suvajskog'" i tri četničkepočetkom zime 1943 god. četnici su več ćete, Srbske,,8alanskc i ZaluW::o-Brotnja- zamjenik oatdnikaje opačić Jovo star 45"'l'jeli. da fonninlju u Lapcu (Dolina nsko. lJkUPOO ova brigada broji oku 340 god. iz opač;ćDoline0Pa0Ć) svoj gamizoo jaćiDe.do stotinu lju- četnika. Komandant je brigada Rajak pero općinski blagajnik je Nikola lWeta izdi pod toman<km Nikole PlC:taY iz Bru- iz Srba, a naciooalnog povjem:rib nema. Lapca.voa, a istovremcoo i u Mazinu eetničkiod- Suvajski četnički odred broji oko 90 čet- 0PĆiDSICivijećnici su: Bajić Stevo iz Lapcaredjafineoko 80 Jjudi pod komandom (je- Dika. Komaodant odredaje JovanićSvetiJa i Đukić Jaodrov iz 0r0YCa. str. 24De Kovačevića.Kad su Njemci početkom .'A_ 31 od.. S· . ,i.A...... n.....ii.o nnvl~;• .&--:1- ......... Du.'''' ,.zime 1943 god.. Od:nOSDO 22: ..h~ ....... g IZ uvaJa, oo jeu~ I za- CI"I\)U..-- Y".-.......y<"~ Y"'Y"" _

~ mjenik komandanta brigade;. OSUWb prema Sloveniji {frOSiIr.a 1944.} j1943 god, OdOOSDO 22. studeooga 1943. 1'-'ii'·('-"~'1945.).~-u _.:... ;..-n...,,-god.. tad su napustili Mazinj i ćetnici iz Srbskačetničbćetabroji oko liO četnika. ......I ..""'.f- .-.;:wu U""UI~...--

Mazinja sele zajedno sa ,švabama p-ema Komaodir četeje Pajo Drća, star 26 god. iz c!i cemo pooovno u PtfIfiZallSkim jedinica-Sol... neki odlaze Gnlčac • I ...- T Srba. ma u tzv. zanmim operacijJJJm Jugoslave-

• vu, a za. l~ a· nskeBtJlli,;,au..........-:l;~1945.jka:>a>-koder ok:upaciioIIJ. Srba odlaze tamo i Srbs- Bosanska četničkaČ$ broji oko 100 ljudi. ......._~_:.::,. ":::::::.':'::':"=-".L.__ ",_.:::Iti čc:tni.ci koji su do tada bili u lapačkom Komandir čete je Đilas pero iz. Krćkog 'V~ UAVIUlltU"~I_<U.ol.II"""""" LU......"..

. . .. Sol........._,...L-.: • B-'- De hrvalske vojske j civilnog PUĆUJStVIJgarmzonu.IOSDlvaJu u .uu~ garm- .ua. (krilni putovi) poslije Bleiburga (14. svib--zoo. koji je docnije prerastao u ill četničku žalu1Jko-Brotnjanska četnička četa brojibrigadu. v ----.--1 ~_'C_ u S........... .......-. nja 1945.). lsta .-:ri...--.. j SJ.iĆJa imena

AVUJ4UI..I<W~ JUUs-n::IU oko40ljudi.KomandirčetejePi1jaNilro- r~Ra;ak iz. S~ a UI ..~'"'" dolazi iz Dalma- srr:("cmo ponovno u fcnnac:ijama. tzv. Re-

~ ........ ---.-. la star 32 god. iz sela Brotinja. "":>_~_"""l-" udl~9" .cije za kOmandanta Braco ĆOnk iz Udbi.- PUImAC "'i"""'''' 1UdjlDe ;T7\r 'J. SanJO JZne. U toku 1944 god. rad četnika usmjeren IV. četnička brigada broji oko 360 ljudi, jedne droge generacije.je u glavnom Jia mobilizaciji, te u tom pn._ sastavljco"je od l i IL četnićkog bataljona, U tim medtJSrPSkim previranjima i sukobi-

a s:-A:~te J·o,· J'e u Dolini Opačić r'J.- ....r). u __" aJ '-',~ lis ·'C_vcupoduzi.mljusvemjere... :1""'" \LA::eo- maruv«Usen aze~na tamanjJJ/U'Komandant brigade je Dušan 1AIkić iz Po- vih bt8 C' .....ho...... 1941 .

Iz dana u dan četnici broi)l.ana sve su J·ači. va. --"JI4~ JZ . l sve 0110:J" pine. nacionalni povjerenik brigade je Tri- do~.'" .. t·

Na okupiranom teritoriJ'u oni mobililu sve 0 se 6_v vezano uz UJj pros OI" l su-vo Gut& star 20 god. iz Bmvna. Oficir za di"--'1- ....._.._ ." ,__ , . :_•.,.!lOJ"es-~~ za orut,'e odnosno. Ito IllO- urHA., SWl.VV<II na njelDU JJIJ<tIO je llJAl)U-

i"-""-""..... vezu je oeno Kovačević iz Marina. .Za- ć" ..u&-n.......... z,.~ .. >_:X,_, "'A_W__ .._te nositi PUfUI; a također preko napredpo- JVO v.........""'.f">AV-O"c.....l.'AJ AJI,l~ ....,-znijenik komandanta brigade je Nikola PIe- obzira na mooarllistiđ:o ili komunistiđ:o

menutih svojih veza u ndoj vojski, uspje- ~ iz Bruvna. obil~ (nap. AR)vaju povući u četnike oko 100 partizana..P'rWl" ostataka četničke organizacjje iz I. bataljon IV. brigada nalazi se u Lapcu.

1941. god. u Udbinskorn kotaru, a koje broji 210 četn.ika. Komandant bataljona jeStevo PIOĆU iz Bruvna. Bataljon ima tri

•

•

Za_prirtdio Anlt BElJO

""0:..-.,. ~ ......, ...._,• .,...~". " '0

bilo je kljUĆDO u svim ratnim zbivanjima naovom području.

Najprije su bezuvjetno pcmagali jugOslaven­sku izbjegličku vladu i I>ratine četnike dolipnja 1943.• od t8da do polovice prosinca1943. podjednako Tita i Dražu, a od tada dokonca rata i.ilijućivo Tita i partizane. aliuvijek uz uvjet davanja amnestije za četnike

i njihovo uključivanje u partizanske redove.Posebno je taj uvjet postajao sastavnim dije-.lom u ·svim pregovorima S Titom poslijesastanka Tito-QlUrchill u Napulju 12. kolo­voza 1944.·i prilikom formiranja prve jugo­slavenske vlade Tito-SubUi<! u Beogradu 7.ožujka 1945~ u vrijeme poćetb tzv. zamnihoperacija Jugoslavenske annije. To jenastavljcoo i u mnogim poslijeratnim amnc­stijama pod koje _ nije ........ Ilr.o1.a

Mihailović' i mali bn:; njegovih .naJ'blitihSW3dnika (vidjeti; Fitzroy Maclean. RM .Da

Balbnu, Zagreb, 1964.. i Joz.o Tomasevich,cdn;c; u n. s>jdshJm,.." zag,d>. 1919.).

l.JP.D.;:mJ III <JYe taJe mZnIUCije i dc:klaacijc:

I. Rem/ucija~ parlacneota od 2travnja 2iXJ9.

2. Dek1JJnrija Hrvatskog ssbon llI". 1786od30. lipnja 2006.3. Rezolucija vijeća eun:,:.e o 06Udi komum­stdih ~0Cinaod 25. sijctnja 2lXJ6.4. 0pć.1 deklaracija UN·a o ljudsbin pnJvimBbc. 2171HI od 10. prosinca 1948.

•

....EU

Ba e,'

IhreAlmen

la SPiePIhiItorilldler QUelle.--_..

FUrStin VOD PlessWas ich lieber

verschwiegen hiitte II1932

....- -."~",,,.~-

HZ verlag Hannover2009.

"www.hz.verlag.deZehnte Reihe

Bond 9Str. 243

ISBN 978,.3-940899-46-0Cijena: 4~ kn 160 EUR

~arud!be:

HJ<Z.HRVATSKO SWVO d.o.o., Hrvaue bratske zajelblice 4 (NSK), 100X) ZRgrdJThl..; 01/ 6190112; fu: 01/619 Oil I; e-mail: bkzl@zg..hInet.lw

Amae.tije l!eIDib i hrVaIIb: smrti

Kao ua je vet navedcoo II prahodnim nas­tavcima do~ sulc.oba • onih iz..medu monarhista i komunista dOIaZj krajem1941. i POOetkOm 1942.. ali izmjCoe i zamje­ne kObn:Ii i petolciaka na istim uniformamasu se dOgađaJe ViJe puta tijetom Il. svjetskograta pa sve do dana današnjega bez većih~

sljedica za njihove nositelje osim za one svrba piramide koji su u POjedinim kriznimsituacijama bili sklonjeni ili Utvovani. Hrvatisu u svim promjenama bili konstantno prino­~ kao žrtveni janjci na ..oltar Jugoslavije".SJlOl1l.O[Stvo Velike Britanije i sila ~tante iz1. svjetskog rata, koje su stvorile Jugos1aviju,

"""' .............._ilibJmocije.ZO........ bUloriognfiju """" je moogo lOgabez odgo>on. • _ je <><Ig<MXiti-.dOOlOjaUSMO !me i.~ "...,. l!rtvi.Cmo-bijela tebnika koja je u posljednjih 70godina bila jedina u optjecaju i kojaje mnogi.ma odgovarala. a koju bi mnogi 'željeli i na·dalje zadrf.ati u optjecaju - prcćesto zbog zad..r1.avanja svojih povlaštenih dluStvenib i poli·tit:lrih pozjcija zadrtavajući mooopol na istinu,u dana!njem vremenu civilizacijskog i jn.~fonnati('!kog razvoja je ncodrtava. I trtve SUkmačoo dobile mogućnost da katu svoje i dasudjeluju u beiranju istine.N~ najveaistina je njihov protivljeoi život a nju SU du:tnizapisali ta povijest, a ne ocbrijeti sa sobom nathgi svijet. zbog onih s kojima su tivjeli, ib.!jih je ti'o'Ote ndk:o nasilm UgaW, zbogbudu6b aaraItaja da im se isto zlo ne dogodi.

Obnova spomenika u Srburehabilitira tetništvo

<tio J<o=ke) 1939. <uille tupe Rudopolje,udbina. Bunit, BoriOevac:. palanka i podla­

pac, koje su iOWe svaka PUO tisuću vjer.nika zatim udbina 1575, BOrX:eVaC 1905,Graeac 1108 i dr. Uk.upoo je u njima tivjclo16.(0) katolika. Do 1942. dekanat su moralinapustiti svi svoćenici, a potpuno su unili.enetupe:. Boričevac, Buni~, Udbina, Palanka,Rudopolje i GrOC8C (Hrvati potjerani, a crkvesndene).

Gospiđ;i dtbnat obuhvaćao je tupe: G0­spić, Bafu Oštarije, Bilaj, BMane, Bufim,Ličlci Novi. učki Osik, Ribnik, Smiljan, ,ši.roka Kula i Trnovac. SroJene su crkve u 0š­tarijama, BnWnima i Hitaju, a u Širokoj KujiUtolit:ka i pravuslavoa crkva su sru§eoe

1948., a od materijala je izgrađen zadružnidom. Spaljeno je kat tupnih stanova i ubije­na tri svećcoib..

F'mJIii!ti detmIIt sastojao se od ropa; DonjePa7.ariMe., Aleksinica, Donji Kosinj. K.aluđe­

lOvac,~ i Klanac. oba u KilJ.uđerov­

cu je spaljena. a u Gornjem Kolinju je ubijeo.-0D.'ti debmlIt 6nile su tupe: Otoćac. pro­w<. Ramlj_ Sinac. S_ Brlog. cano>.Kt:wnpolje, Kuterevo, UCko I..d6e i Krasno.Spaljena je jedna aba i dva tupna stana, atri svetenika ubijena. crkve i župni stanovispaljeni su i u Brinju, Jezeranima i Križpolju,a II Stajnici je uništen tu'pni stan. Na podru.('!ju dana!nje općine Korenica, koje je djelo­'mice pripadalo rakpvi('!kom dekanatu. sruše·ne su dvije crkve. a na njihovim mjestima suizgrađene šumarije). U Vagancu (akvaje m­inirana 1945.), dot je crkva u Prijebojuuništilo vrijeme. Spaljena su i tri tupna stanatako da je tupa Korenica poc:puno nesta1a..Drugi svjets.ki rat poharao je i većinu pravo­slavnih otava, kQ;e su POnWJi uglavDomsrbi kununisti U vrijeme Drugog svjetskograta i jugoslavmsk.o-komunistiaog razd0.­blja u Lici su potpuno ocstali Hrvati u općini

Donji Lapac te općini Gračac (OWn bivt,e_ Lovmao). lJdbiOa koja je"_bila """"'"~ bUkUPO ; jednO odtZrriJta 1Jrvatsh .kul1U1e ostala je bez Hrvata.U srpskoj ~ji od 1991 do 1995. lXtJCCSistrjcbljeoja Hrvata je nastavljen. I na bajukome polti<i 'I"""'oib1 Jo<tino r""", .patnji 1bezbrojnim-nemoćnim i ne~ ,:..vama koje su ni krive ni dutne podnijeli naj­veći teret i najstraWje posljedice najbvlt­vijeg stoljeta u povijesti rovjet!anstva • dva­desetog. Jedino tim trtvama trebamo dizatispomenike i nastojati ispraviti nepravde kojesu im nanesene. U isto vrijeme treba učiniti

sve da potpuna povijesna istina dođe na vi­djelo imajući uvijek u vidu kronologiju zbi­vanja jo uspostavljeni red uzroka i posljedica snjihovim tragičnim rezultatima sa SVIhOm. dabam se pro!lost ne bi vratila II najg<n:m m0­

gućemobliku. To se ObiĆ:JO dogodi ako nampovijest, iZ bilo kojih ra:r.loga, nije ućiteljica,

ili ako nam drugi prijete da ju spoznamo. ili

(l !~, '" ,"' .O~PRILOZI DEMISTlFIKACUI CETNICKE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (9)

' .. ":; J"!:'~" ..... - '

Ako se nekada U komunis\iO(q Ju­ga;laviji moglo manipUirati U poli­tich svrtie raznim događiljima i da­tumima ili brojem Zrtava·rata danasje i sam 1akav POkUSaj~. aoni kqi zele pll!ko 1I!kcMna tzv. an­tifaSisliđ:~ bolbe U NOB-U danas uHrvatsI<q rehabilitirati 1l!lniStvo. pouzoru na ono !ltD je napravljeno uSrlJiji i tzv. republici srpskoj. rroore­rm im porućti da to prođ ne će

Toliko o razvikanom partizanskom us·tanku od 27. srpnja 1941. u Hrvatskoj iBiH. partizani su u tim k.rnjevima imali

Idto Jeti tek polovicom 1942. Glavne bOIbeu Il. svjetskom ratu na ~jujugoistočne

Europe vođene su na~u NDH. Na tompociI'OCju su se na najokrutniji naein sukoblj..vali nositelji ideologija ZJa 20. stoIjcćl • fa­tizma, nacizma i komuni2ma, surovih bOrbAza Jugoslaviju - ODU baljevsku ili onu stalji·niStiC.kU • tnbA za manje ili ViJe samostalnu"""""" pod _jem jednog ili <kugog ilit:rec!eg zla • txne za save:znikc u rw koji sučesto bili najokrutniji i najnemiJosrdDijiocprijalclji Borba za prelazak uz zapadne sa­veznike koji su z.agovarali Jugoslaviju. ali ni­su bili za komunističku dd.avu. Nikakva sa­mostalna Hrvatska im nije bila po volji. ili uzStaljina i SSSR koji nisu iskIjueivali ni mc>gućnost samostalne Hrvatske iako su njihoviidoolo&k.i saV'ClIUci. (lito) bili iskljućivo zak.orounisti('!ku Jugoslaviju. Sva ova :rla s naj·gorim mogućim kombinacijama iz povijestiratova su se pn:lama1a preko leda Hrvata idrugih ~tanovnik.a tada§nje NDH. Svakaregija u toj državi kao i na ~ju Is~ iJUŽDC Hrvatske koja su bila anektirana imalasu svoje posebne uvjete koji su ponekad bilidb te mjere suprotstavljeni da su savemic:i izjednih predjela bili naj!dći neprijatelji u dru·gim. Komunisti su na svaki nabil poslijeneuspjeha u ,španjolskom ratu t.eJjeli stvoritikom.unisti('!ku Jugoslaviju po 1U.OfU na Stalji·nov ~R • istim metodama - tako da sukrajem raca zapovjednici svib l'.diriju Titoviharmija bili ,..Španci" ćija osnovna z.t.aća jebila do kraja UDiJtiti klaSDOg i narodnogneprijatelja. (I. peko Dapćević. Il. Koća

"""","".1I1 Kosta Nad; N ....... Dnptin).Kao posljedica tih krvavih sućdjavanja ,.doistrage RUe ili vaAe", kako je pisao zagre­baćki .$rbobran" iz 1906., oizala su se bez..brojna zla vet u samom početku od ooih iztravnja 1941, ptek:o Boričevca. Udbine,zrina. ,španoviCC'. Drvara. Grahova, Priboja ibezbroj drugih mjesta pa nastavile preko Ja·senovca, Bleiburga, kri1.nih putova i bezbroj·nib masovnih grobnica. U Drugom svjet­skom ratu i neposredno nakon rata Hrvati iKatoli&a crkva u Lici teško su stradali kao ipodručja susjedne Dalmacije i jugozapadneBosne gdje su Hrvati gotovo u potpunostiUllUteni. Na tim tzv. oslobođenim pod.ru('!jima bro:i Hrvata iz popisa od 1931. iooogaod 1948. smanjeojeza 70,58~, a Srbaza 7.3tAt. Tako su 1J<I::Ji:Od;i dC:taJat (podru­<je """"';ih op6na Gnčao, Donj; a..- i

Rehabil,ita9jil l:etniSt\ta Lu"sar'nQSt.alnoj Hr:vatskoj :- ,"aovogoiti&lJOj~;i~"'-~""'uS"itil-27.-~iako.~.~"~oj

N H<Va&kOj za O;Dim oii6f~IiQ!be"~.1ij>ilja 1941.,bili su - poe­poedsjedoik_VJadeS_lJ_ MiIOOld__jedDik"""", '" .,

stalne ~.stpSke.sIi'aI;Ik.ei'zastupnik u Hrvatskom!aboru te Vesna pusić, takolb" ~ ..;K-~~"f.zastupnica u'H:I'VatSkbm.saboru..~ Slobodan Uzč1ai::Je tnt.Krod hrvatske vlade.da se_~obnova~ .,Srnu"" itOj<.Y.!ada.Rq>ubljJ<e_,_~akulture iz državnih~ddQbrihrpillij~ i~ti§uća:tuna i raspisala~jza obnovus~~9 Hr.vatskog rcstaw'atorSk:og zavriiia.-Radovi su uturbaoo iitJĆ II

tijeb:i i ~baju biti· z.aVrieni. J1rij~ 27~ S![J!li',20.16.' .OOk !ie'tri.ttUgun iIanzicijSkim.·drtav~. koje su bile trtve~~Witaqzama?!>.•tol~.~naci:una'ikbm~SPOmC- "nici sijavU.ih fnjc$ta·~ u"'~ mUi.ejsk.'e prostore 'kao P9dsjetnici Da &:\IDa'se .ilbudućim n&ra.Uajima ne sniiju ponoviti. HtVaISta: kojaje~ s&3da1atW..n tri r:ia~ tl"

zla obnavlja im' spOmenike;~ valjda·tao dcmonstraciju~~inogulie 5urdJ.je na !tetuHrvatske i hrVaISkOg naroda. Malda~ ipak hrvatsti·piezni obveznici koji SVe'plXaju i titVe Jlt:dniČIrih ijugokrulllnistifrih zločina imali. pomje pitanje-za oboovitdje71