misli o molitvi - adventisti hrvatska2 • adventisti¨ki pregled misli o molitvi molitva je kljuŁ...

2 • ADVENTISTI»KI PREGLED

Misli o molitvi

Molitva je kljuË jutra i zasun veËeri.

Mahatma Gandhi

O, kako rijeËi molitve poput ravnomjernog æubora potoka

postaju jedinim utoËiπtem u trenucima kad svijet i stvarnost

postavljeni su protiv nas i sve se doimlje bezizlaznim.

Miro Gavran

Ne ponavljajmo tue molitve; Bog najviπe voli naπu kreativnost.

Zdenka Herπak

Ima misli koje su zapravo molitve; ima Ëasova kad duπa kleËi,

bez obzira na poloæaj tijela.

Victor Hugo

Molitva koja te ne mijenja nije dobra molitva. Ako te ne

mijenja molitva, mijenjaj ti molitvu.

Tomislav IvanËiÊ

Molitva ne mijenja Boga, ali mijenja onoga koji moli.

Søren Kierkegaard

Molitva je dodir s Bogom, a dodir s Bogom vraÊa nam, mjesto

melankoliËne, odvratne praznine æivotnih ispraznosti i taπtina,

vjeru u æivotnu punoÊu, u æivotni smisao.

Miroslav Krleæa

Molitva je svemoÊni Ëin koji stavlja nebeske sile na

raspolaganje Ëovjeku.

Henry Lacordaire

Ne moli samo kad si u nevolji. Sjeti se Boga i u obilju.

Tonka LovriÊ

Tko ne moli, sliËan je svjetiljci koja ne dobiva struju.

Phil Bosmans

Neki od najveÊih Boæjih darova su neusliπane molitve.

Garth Brooks

Ne molim za lakπe breme, veÊ za jaËa lea!

Philips Brooks

Kad moliπ, bolje je da ti srce ostane bez rijeËi, nego rijeËi bez

srca.

John Bunyan

Molite li se ikada? Kako se osjeÊa otac s kojim sin godinama

ne progovori ni rijeËi? A Ëovjek koji se ne moli, ne razgovara

sa svojim nebeskim Ocem.

Wilhelm Busch

Nije dovoljno samo moliti. Valja biti spreman i na usliπanje.

Miroslav Bustruc

Bogu se obraÊamo samo onda kada hoÊemo da postignemo

neπto nemoguÊe. Za neπto moguÊe dovoljni su nam i ljudi.

Albert Camus

Kad je rjeπenje jednostavno, znaËi da odgovara Bog.

Albert Einstein

U oluji se mudar Ëovjek moli Bogu. Ne za izbavljenje iz

opasnosti, veÊ za izbavljenje od straha. Ugroæava ga oluja

iznutra, a ne oluja izvana.

Ralph Waldo Emerson


H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:222

ADVENTISTI»KI PREGLED • 3

ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE

AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unijekonferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu jeprenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao inapise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblijei kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.

Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊao Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju udanaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznajui prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.

RijeË izvrπnog urednika

Godina molitve iprobuenja

Ovaj broj AdventistiËkog pregleda bavi se onim

πto je presudno vaæno za duhovni i tjelesni æivot

krπÊana — molitvom. Molitva je disanje duπe, i

da bismo punim pluÊima disali u novoj 2011.

godini, moramo naglasiti vaænost unapreenja

molitvenog æivota vjernika KrπÊanske adventistiËke crkve.

Molitva je bitna za svakog vjernika pojedinaËno i za cijelu naπu

zajednicu kako bismo doæivjeli izlijevanje kasne kiπe i doËekali

skori Kristov dolazak pripremljeni.

Toplo vam preporuËujemo da pomnjivo proËitate svaku

stranicu ovog broja. Uz srediπnju temu o molitvi, donosimo i

informacije, vijesti i osvrte na æivot i rad mjesnih crkava i

ustanova na podruËju Jadranske unije konferencija.

Nadahnjujmo se Primjerom naπega Gospodina Isusa Krista

koji je snagu za svoje poslanje pribavljao molitvom izravno od

nebeskog Oca: “A on se povlaËio na samotna mjesta da moli.”

(Luka 5,16)

Sila molitve! Svakom krπÊaninu kao Isusovom sljedbeniku

potrebna je ta neprocijenjiva sila. SjeÊajuÊi se iskustava prve

crkve, apostol Luka piπe: “Dok su molili, potrese se mjesto na

kojem bijahu skupljeni. Svi se napuniπe Duha Svetoga te

neustraπivo poËeπe navjeπÊivati rijeË Boæju.” (Djela 4,31) Ove

rijeËi otkrivaju nam “tajnu formulu” kako postiÊi cilj koji je

svojoj crkvi postavio sâm Isus Krist i koji æelimo dostiÊi, a to

je da se cijelom svijetu navijesti poruka Evanelja. Samo Êemo

ispunjeni Svetim Duhom moÊi neustraπivo navjeπÊivati Boæju

rijeË, to jest trebamo doæivjeti istinsko probuenje.

Prvi dio teksta kaæe: “Dok su se molili...” Kad je rijeË o

okupljanju zbog molitve, ne misli se samo na iznimnu vaænost

molitvenih sastanaka u crkvi, veÊ i na obiteljske molitvene

oltare i redovita obiteljska bogosluæja. I naπa djeca mogu biti

uspjeπni molitelji. Naπa mladeæ, odrasli i stariji trebaju se

neprestano u molitvama obraÊati Bogu. “Najvaæniji posao

krπÊanina jest da tijekom dana razgovara s Bogom.” (Martin L.

Neff) Istinski vjernici imaju dubok odnos s Bogom. Molitva je

jedini i pravi izvor snage. Veliki ljudi, junaci vjere, imali su

duboki molitveni æivot. Kad prouËavamo æivotopise ljudi poput

Abela, Henoka, Abrahama, Izaka, Jakova, Josipa, Mosija,

Daniela i mnogih drugih, uviamo da su to bili ljudi s

razvijenim i bogatim molitvenim æivotom.

NameÊe se jasan zakljuËak: Ako æelimo doæivjeti “duhovne

potrese” poput prve krπÊanske crkve, potrese koji Êe uzdrmati

ISSN 1331-9272

Godina XVIII. (LXII) • Broj 6 — 2010.

NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unijakonferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb

Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ

Izvrπni urednikNeven KlaË[email protected]

UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ

Telefon: 01/3764-533 • Telefaks: 01/2361-901

Lektura i oblikovanje: Miroslav VukmaniÊ

Korektura: Brankica VukmaniÊ

Cijena ovog broja: 15 kn

Tisak TIPOMAT, 2011.

svijet oko nas, trebamo produæiti vrijeme koje provodimo u

molitvi. Trebamo poveÊati æar naπih molitava. Mojsije je dobio

zapovijed: “Nadalje, naredi Izralecima da ti za svjetlo donose

Ëistoga ulja od istupanih maslina, tako da svjetlo neprestano

gori.” (Izlazak 27,20)

Poruka Evanelja obasjat Êe svijet samo ako naπe svjetlo

neprestano gori. A da bi ono gorjelo, potrebno mu je ulje.

Ulje, to pogonsko gorivo, u Bibliji predstavlja Svetog Duha. Na

oltaru naπih molitava treba nam joπ viπe ulja. Takav stil

æivljenja — molitveni æivot — uËinit Êe naπ æivot vrednijim i

cijeloj crkvi Êe dati novi, privlaËniji izgled, baπ kao πto je to

bilo u apostolskim danima. Dok se molimo, svijet oko nas

dobit Êe æelju da primi jasnu i privlaËnu poruku neprolaznog

Evanelja.

Neka nova godina bude godina molitve, prouËavanja,

oæivljavanja i probuenja u svim crkvama πirom Jadranske unije

i diljem svijeta!

Neven KlaËmer


H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:223


Ako se od nas oËekuje da u

dublji odnos s Bogom

uvedemo svjetovne

postmodernistiËke ljude,

onda najprije mi sami

moramo uspostaviti takav odnos s

Bogom. Ali to je mnogo lakπe reÊi nego

uËiniti. Æivimo u vremenu sve veÊe

duhovne nesigurnosti. Prelazak u novi

milenij izazvao je grËevite promjene u

svakom podruËju æivljenja. Brzina i

sloæenost æivljenja naglo postaju sve

veÊi. Niπta viπe ne izgleda stabilno.

ElektroniËka poπta, tekstualne poruke,

mobilni telefoni i pageri znaËe da je

posao postao sve sloæenija cjelodnevna

operacija za one koji su tehniËki

osposobljeni. To takoer znaËi da su

radna mjesta iznimno ranjiva i osjetljiva

na konkurenciju iz bilo kojeg mjesta na

Zemlji. PoveÊanje opsega poslova i

neuskladivi rasporedi obveza oduzeli su

obiteljima stabilnost i trajnost. Mjesto na

kojemu Êete æivjeti viπe ovisi o sluËaju

nego o izboru. I uæa i proπirena obitelj

se raspadaju.

Kako da zadræimo i saËuvamo vjeru

u ovom sekularnom,

postmodernistiËkom okruæenju?

Zauzimanje obrambenog stava, æivot u

strahu i sumnja u svakoga tko se

razlikuje od nas nisu rjeπenje. Umjesto

toga, trebali bismo agresivno iskoristiti

stvarnost Boæje istinske prisutnosti u

ovakvom novom svijetu. To znaËi da

trebamo razviti æivu vezu s Njim na

istim mjestima na kojima je Njegova

prisutnost ili odbaËena ili

zloupotrijebljena. Ali, kako da

uspostavimo æivu vezu s nekim koga ne

moæemo vidjeti, Ëuti ili dodirnuti? Kako

da Bog danas postane stvaran u naπem

æivotu?

Mjesto na kojemu trebamo poËeti

je naπ molitveni æivot. Kao πto sam veÊ

ranije ustvrdio, pojava slabosti u

osobnom molitvenom æivotu sadræi prva

dva koraka na putu prema sekularnoj

promjeni. Zato trebamo usporiti,

razmisliti i potraæiti Njegovu prisutnost.

Najjasnija poruka o Bogu koju Êe veÊina

sekularnih ljudi ikada vidjeti i Ëuti je

upravo ona koju Êe “proËitati” u æivotu

nekog krπÊanina kojega poznaju.

Uspjeπni odnosi se grade na

dvostranoj komunikaciji — na sluπanju i

priËanju. Mi uËimo o drugim osobama

sluπajuÊi, i otkrivamo svoju skrivenu

osobu govoreÊi o onome πto nam se Ëini

vaæno. Zamisao o razgovoru s Bogom

nije Ëudna. Svi smo upoznati s pojmom

molitve. Meutim, jednostrana

komunikacija i jednostrani odnos brzo

zastarijevaju i gube privlaËnost. Kad je

rijeË o nekome koga ne moæemo vidjeti,

Ëuti i dodirnuti, sluπanje moæe postati

priliËno izazovno.

ProuËavaje kao dio æivotaJedan od kljuËeva æive veze s

Bogom u sekularnom

postmodernistiËkom svijetu jest da

nauËimo kako sluπati glas koji veÊina

ljudi nikada nije Ëula. NajuobiËajeniji

naËin kojim se vjernici sluæe da postignu

taj cilj je Ëitanje Biblije i drugih knjiga i

Ëlanaka koji govore o Bogu.

Dakle, mjesto na kojemu najbolje

moæemo Ëuti Boæji glas danas nalazi se u

Njegovoj pisanoj RijeËi i u drugim

spisima visoke duhovne vrijednosti,

poput spisa Ellen G. White.

Æivot molitveKad je rijeË o odnosu prema Bogu,

razgovarati s Njim u molitvi izgleda da

ima viπe smisla nego sluπati nekoga koga

ne moæete Ëuti. Osobni molitveni æivot

vjerojatno predstavlja najveÊi izazov s

kojim se veÊina krπÊana suoËava. Ja sam

se puno puta osjeÊao kao gubitnik u

molitvi. Meutim, tijekom godina sam

nauËio nekoliko Ëinjenica koje su mi

vrlo korisne. Mislim da bi neke od tih

Ëinjenica bile korisne i vama:

1. Pri molitvi zauzmite onaj stavkoji vam najviπe odgovara. Nema

nijednog propisanog stava pri molitvi.

Neki ljudi Êe vam reÊi da je jedini

ispravan stav da u molitvi budete na

koljenima, sa zatvorenim oËima i

sklopljenim rukama. I, da budem poπten,

to je upravo stav koji najËeπÊe zauzimam

pri molitvi. Ali, molitve opisane u Bibliji

govore o mnoπtvu raznovrsnih poloæaja

tijekom moljenja. Biblija opisuje ljude

kako stoje, kleËe ili leæe niËice. Neki su

se molili otvorenih oËiju, a neki

zatvorenih. Molili su se sklopljenih ruku

ili ruku ispruæenih prema nebu. Povezati

se s Bogom tijekom molitve je mnogo

vaænije od poloæaja koji zauzimate.

Zauzmite poloæaj koji vam najviπe

odgovara. KljuËno je da usredotoËite

svoje misli na Boga i smanjite vanjske

utjecaje.

2. UsredotoËite misli na Bogatako πto Êete Mu napisati pismo.Drugi naËin da usredotoËite svoje misli

jest proces pisanja. Ali, kad je rijeË o

molitvi, pisanje je upuÊeno samom

Bogu. Pisati molitvu je kao da Bogu

piπete pismo. To se moæe pretvoriti u

prekrasno iskustvo. Ja to uvidim svaki

put kad si uzmem vremena da paæljivo

sroËim rijeËi i stavim ih na papir.

Molitva tako postaje joπ znaËajnija. Cijeli

proces pisanja mi pomaæe da kaæem

Bogu upravo ono πto æelim, ono πto Mu

inaËe ne bih rekao na neki drugi naËin.

Ukoliko vam zamisao o “zbirci

molitava” izgleda pomalo Ëudno, sjetite

se da je najveÊi dio Psalama zapravo niz

pisanih molitava. Ukoliko ste vjeπti na

Molitva, prouËavanje i vjeraOsobni molitveni æivot vjerojatno predstavlja najveÊi izazov

s kojim se veÊina krπÊana suoËava

Tema broja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:224


raËunalu, moæete razmiπljati o pisanju

molitava kao o elektroniËkim pismima

koje upuÊujete Bogu umjesto da mu

piπete pismo. E-mail nas je nauËio da je

moguÊe izgraivati odnose s drugima

Ëak i kad nismo osobno prisutni. Iz

nekih razloga ljudi su skloniji da budu

poπteniji dok piπu e-mail nego kad

komuniciraju na bilo koji drugi naËin.

Spremni su u e-mailu izraziti ono πto

nikad ne bi napisali u formalno pismo ili

rekli Ëovjeku u lice. Prema tome, poslati

e-mail Bogu moæe biti uspjeπan naËin da

unaprijedite svoj molitveni æivot.

3. Neka molitva izraæava bît.»ovjek se moæe lako moliti kad u

molitvi nakratko posjeÊuje misionare i

literarne evaneliste i moli se za njihov

duhovni odnos s Bogom. Jedan od

razloga zaπto molitva moæe biti potpuno

nepovezana sa svakodnevnim æivotom

krije se i u tome πto mi Ëesto

zanemarujemo iznijeti Bogu upravo ono

πto nam je vaæno. Molitva postaje

stvarno znaËajna jedino kad se potpuno

otvorimo pred Bogom, kad Mu iznosimo

svoje najdublje misli i tjeskobe. Molitva

je prilika kad moæete govoriti i o onome

o Ëemu ne razgovarate ni sa svojim

braËnim drugom. Zapravo niπta od

onoga πto bismo mogli reÊi Bogu neÊe

Ga iznenaditi. On veÊ unaprijed sve zna,

mnogo prije nego πto smo smogli snage

doÊi pred Njega, i On nas voli upravo

takve kakvi jesmo.

4. Dopustimo Bogu da odgovorina naπe molitve. Druga uspjeπna

molitvena metoda jest da pruæimo Bogu

priliku da odgovori na naπe molitve.

Lako je protrËati kroz popis naπih

molitvenih zahtjeva i onda nastaviti sa

svojim svakodnevnim poslovima, nikad

ne oËekujuÊi da nam Bog stvarno

odgovori na neki naËin. Umjesto toga,

uzmite olovku i papir, stavite ih pred

sebe i Ëekajte. Kad zavrπite molitvu,

uzmite olovku i piπite sve πto vam

padne na um. Neπto od toga moæe biti

nevaæno i bez mnogo veze. Meutim, u

tiπini Bog ponekad moæe odluËiti utjecati

na srce na neki poseban naËin koji Êe se

pokazati kao boæanski.

Jednoga dana objavio sam na

predavanju tu misao. Jedan student iz

Kanade bio je potaknut da to iskuπa te

veËeri. Nakon molitve imao je

ponovljeni osjeÊaj da jedna æena u

Kanadi æeli razgovarati. BuduÊi da je u

to vrijeme njegova supruga bila u

Kanadi, ne tako daleko od mjesta u

kojemu je ta æena æivjela, odluËio je

pozvati svoju suprugu telefonom i

zamoliti je da razgovara s njom.

SljedeÊeg dana supruga ga je nazvala i

rekla da nije mogla stupiti u vezu s tom

æenom. On ju je molio da ne odustane.

Bio je snaæno osvjedoËen da Gospodin

ima neki razlog da upravo u to vrijeme

netko treba stupiti u vezu s njom.

Supruga je nazvala joπ jednom. Ovaj

put je æena odgovorila. Njezin odgovor

je bio zaprepaπÊujuÊi. “Prije osam dana

umro mi je suprug, i upravo sam se

vratila kuÊi od lijeËnika koji me je

obavijestio da imam rak. Sjedila sam kraj

telefona i pitala se je li ikome stalo do

mene.” Student iz Kanade nije viπe imao

razloga sumnjati da Bog i danas

razgovara sa svojim narodom.

5. Naglasak na zahvalnost. Jedan

od mojih najomiljenijih propovjednika,

Glenn Coon, obiËno je naglaπavao tekst

iz Nehemije 8,10: “Radost Jahvina vaπa

je jakost.” On je Ëvrsto vjerovao da se

tajna duhovne sile krije u radosti koja

dolazi od duha zahvalnosti i slavljenja.

Nitko ne moæe ostati æalostan dugo

vremena ako se neprestano podsjeÊa na

naËine na koje je Gospodin obogatio i

blagoslovio njegov æivot.

Coon je predlagao da svakog jutra

provedemo malo vremena zapisujuÊi

deset razloga za zahvalnost Bogu.

Tijekom dana svaki od tih razloga treba

postati osnova za kratku molitvu. “Hvala

Ti, Gospodine, na Ëistom zraku!” “Hvala

Ti, Gospodine, na crvenim ruæama koje

sam dobio!” “Hvala Ti, Gospode, πto

sam æiv!” Vrlo “prizemne” i praktiËne

molitve! Iako ovo moæe izgledati mnogo

pojednostavljeno, znam na temelju

iskustva da djeluje. Kad se zahvaljujemo

Gospodinu na posebnim djelima kojima

je utjecao na naπ æivot, naπe srce je

puno neizrecive radosti, povjerenja i

zahvalnosti. Niπta nam ne moæe tako

uljepπati æivot kao duh zahvalnosti i

slavljenja!

PronaÊi vrijemeKako pronaÊi vremena za

prouËavanje i molitvu usred straπnog

tereta odgovornosti koji veÊina od nas

nosi i pod kojim se lomi? Zapravo, vrlo

malo ljudi ima na raspolaganju dovoljno

vremena da zavrπi sve πto æeli zavrπiti

tog dana. To znaËi da je na nama da

odluËimo πto je doista vrijedno naπeg

vremena, a πto nije. Vi niπta ne moæete

dodati svojemu æivotu — ukoliko neπto

ne oduzmete iz njega!

Problem je u tome πto veÊina od

nas ne æeli uËiniti takav izbor. Mi se

trudimo obaviti sve πto se postavi pred

nas, i to nam doista ne uspijeva.

Neizbjeæno, mi ærtvujemo ili obitelj, ili

molitveni æivot — ili i jedno i drugo —

na oltaru naπe neodluËnosti. Kad netko

zatraæi od mene da prihvatim neko

zaduæenje ili posao, ja si postavljam

pitanje: “Koju Êu aktivnost morati

izostaviti? Je li to novo vaænije i

zanimljivije od onoga πto moram

izostaviti?” Ako mi ne budemo birali,

sam æivot Êe birati umjesto nas! I moæda

Êemo biti nesretni zbog njegovog izbora.

Sve to ostavlja velike posljedice na

naπ duhovni i molitveni æivot. Naπe

vrijeme s Bogom Ëesto istisnu manje

vaæni poslovi. Prema tome, prvi korak u

ËvrπÊoj zajednici s Bogom je pravljenje

popisa prioriteta u naπem æivotu.

»injenica je da se snaga volje jaËa

uporabom. OdluËi da Êeπ Boga staviti na

prvo mjesto. Kaæi to glasno! Piπi o tome

svojim prijateljima. OdluËi πto mora otiÊi

iz tvojega æivota ukoliko tvoje duhovno

iskustvo treba rasti. Budi paæljiv u

dodavanju novih zaduæenja i

odgovornosti. U svom duhovnom æivotu,

iznad svega ostalog, moramo imati na

umu rijeËi apostola Pavla: “Ali kaæem

samo jedno ...” (Filipljanima 3,13)

Vjera na djeluÆiva veza s Bogom zapoËinje,

naravno, s vremenom koje provodimo

sluπajuÊi Njegov glas iz Njegove RijeËi i

razgovarajuÊi s Njim u molitvi. Ali ako je

naπa veza s Bogom ograniËena samo na

vrijeme provedeno u prouËavanju i u

molitvi, neÊe imati na nas onaj trajni

utjecaj koji nam je nuæan. Bez

konkretne, praktiËne vjere koja djeluje u

naπem æivotu, duhovno iskustvo Êe lako

biti ograniËeno na sáme misli. To bi

moglo dovesti do shizofrenog stanja u

kojemu vjera utjeËe na naπ æivot samo

kratko vrijeme tijekom dana, nakon

kojega dolazi bitno posvjetovljeno

postojanje u ostatku vremena. Ako

trebamo postiÊi promjenu u sekularnom

svijetu, naπ odnos s Bogom mora dolaziti

do izraæaja upravo tamo gdje se to moæe

vidjeti. Ova praktiËna strana naπe veze s

Bogom je naπa sljedeÊa tema.

Dr. Jon Paulien

Iz knjige “Everlastin Gospel —

Ever-Changing World”

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:225


Molitva je krπÊaninova

snaga u nevolji. Dakako

da molitva sama po sebi

nema snage, ali nam ona

stavlja na raspolaganje

Boæju snagu.

Nikad neÊu zaboraviti doæivljaj na

uskoj i neravnoj brdskoj cesti. Vozili

smo brzinom oko 90 kilometara na sat

kad smo iznenada stigli do oπtrog zavoja.

Naravno, s moje strane je bilo

lakomisleno da u ovakvim

uvjetima vozim brzo. Nisam

primijetio nikakav znak

upozorenja pa nisam raËunao na

opasan zavoj. Odjednom smo se

iznenada naπli u neprilici u

kojoj nam niπta drugo nije

preostalo nego da viknemo:

“Dragi Boæe, pomozi!”

Zasigurno takva molitva i

nije neka dojmljiva molitva, ali

je to ipak bila molitva i Bog ju

je Ëuo i odgovorio na nju.

Osjetili smo kako se neka

nadnaravna sila bori protiv

naπeg izlijetanja s ceste.

Automobil se na kraju zaustavio

na cesti. Nitko nije bio

povrijeen, osim πto je jedna

guma pukla, a naπi æivci su

treperili.

Povjerenje krπÊanina u to

da Bog moæe i hoÊe pomoÊi kad Mu se

moli ima znatno viπe vrijednosti od

prethodnog upozorenja, sluæbenika za

osiguranje ili police osiguranja. Bog od

nas oËekuje da izbjegavamo svaki

besmisleni rizik i Ëuvamo svoj æivot

koliko god je to moguÊe. Ali kad se

naemo u opasnosti, moæemo uputiti

Bogu strelovitu molitvu i zamoliti Ga za

hitnu pomoÊ.

Nekad su me uznemiravale misli da

je Bog moæda previπe zaposlen da bi

odgovorio na moju hitnu molitvu. Kako

se On moæe brinuti oko toliko mnogo

molitava koje Mu dolaze istog trenutka?

Ima li On neki sustav po kojem

ponajprije obrauje naroËito vaæne

molitve i vaæne ljude? Kako moæe Ëuti

moju jednostavnu molitvu, kao da je ona

jedina koja je stigla do Njega? Pa k

Njemu se podiæu stotine, tisuÊe, Ëak i

milijuni strelovitih molitava!

Clive Staples Lewis objaπnjava to

jednim primjerom: “Ako se, recimo,

veËeras u 22.30 sati milijun ljudi moli

Bogu, On ih ne mora sve istodobno

sasluπati u kratkom trenutku koji mi

nazivamo 22.30. To i svako drugo

vrijeme od poËetka svijeta za Njega je

uvijek sadaπnjost. Moglo bi se reÊi:

Njemu stoji na raspolaganju Ëitava

vjeËnost da bi sasluπao hitnu molivu

pilota Ëiji je zrakoplov eksplodirao.” (C.

S. Lewis, Beyond Personality, 15)

Zasigurno znaπ kakvu radost

priËinjava spoznaja da se moæeπ obratiti

Bogu kad upadneπ u nevolju. Pritom to

nije sebiËno, jer nam je rekao: “I zazovi

me u dan tjeskobe: oslobodit Êu te, a ti

Êeπ me slaviti.” (Psalam 50,15)

Dokle god proslavljamo Boga, On

nam je spreman pomoÊi kad smo u

nevolji.

David se Ëesto molio kad je bio u

opasnosti: “Smiluj mi se, moj Boæe, jer

me duπmanin hoÊe zgaziti, napadaË me

moj neprestano tlaËi. Duπmani moji

nasrÊu na me povazdan, mnogo ih je

koji se na me obaraju. Sveviπnji, kad me

strah spopadne, u te Êu se uzdati.”

(Psalam 56,2-4) “Navaliπe na me

nesreÊom, bijesno me progone ... strah

me samrtni spopade ... groza

me obuze. ... Ja Êu Boga

prizvati, i Jahve Êe me spasiti.”

(Psalam 55,4-6.17) Tako je on

opisao bijeg od svojih

neprijatelja.

Daniel se u vjeri molio

Bogu i On ga je zaπtitio od

lavljih usta. Neposluπni Jona se

molio iz trbuha velike morske

æivotinje. BuduÊi da je njegova

molitva bila iskrena i ozbiljna,

Bog je naloæio ribi da ga izbaci

na obalu. To naravno nije bila

naroËito ugodna okolnost za

iznoπenje molitve, a niti sama

riblja utroba nije bila udobna.

Iako nam je Bog spreman

pomoÊi kad smo u poteπkoÊi,

On nam joπ radije pomaæe kad

smo u duhovnoj nevolji. Isus

nas je uËio da se takve

opasnosti bojimo viπe negoli kad je

ugroæen naπ zemaljski æivot. (Vidi Matej

10,28) Moramo se naviknuti obraÊati

Gospodinu kad nastupe kuπnje. Kad smo

Ëesto kuπani, spremni smo se moliti.

Isus nam savjetuje: “Bdijte i molite

da ne padnete u napast!” I joπ dodaje:

“Duh je spreman, ali je tijelo slabo.”

(Matej 26,41) Zapazimo da nas Isus

opominje da bdijemo i da se molimo. U

grËkom izvorniku je upotrijebljena rijeË

koja znaËi biti budan i biti na oprezu.

Prava iskrena molitva zahtijeva potpunu

zauzetost uma, volje i tijela. Niπta ne

koristi moliti se za pobjedonosni æivot,

Pobjedonosna molitva“Kad Sotona Ëuje molitvu iz dna duπe, on i njegovi sljedbenici drhte.”

— Ellen G. White

Tema broja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:226


ako se pritom ne sjedinimo s boæanskom

silom u borbi da tu pobjedu i ostvarimo.

Besmisleno je moliti se za svladavanje

naπe neobuzdane æelje za jelom, ako na

kraju opet trËimo prema hladnjaku.

Moramo bdjeti i moliti se. Niπta ne

koristi ako sjedimo pred televizorom i

gledamo kriminalistiËke i nemoralne

filmove, a istodobno se molimo:

“Gospodine, ne dopusti da to na mene

pogubno utjeËe.” Ustanimo i smjesta

iskljuËimo tu kutiju! Molitva ne

nadomjeπta djelovanje, nego nas na

njega usmjerava.

Isus je to joπ jednom ustvrdio:

“Bdijte i molite svaki Ëas, da biste mogli

umaÊi svemu onomu πto se ima dogoditi

i odræati se pred Sinom »ovjeËjim.”

(Luka 21,36)

Vrlo je vaæno da razumijemo kakvu

ulogu ima molitva, ako se æelimo

osloboditi nekih loπih navika —

primjerice prekomjernog jedenja,

puπenja, uæivanja droge, spolnih

nastranosti, bluda, samoljublja, uæivanja

u svjetovnim zabavama ili fanatiËnog

bavljenja sportom. Neke navike nas

mogu tako obuzeti da ih se nikako

neÊemo moÊi osloboditi.

Nikad se neÊeπ osloboditi neke loπe

navike ako se ne moliπ; ali ako se samo

moliπ a ne Ëiniπ niπta drugo, tada Êeπ joπ

viπe dospjeti pod njezin utjecaj. Mi se ne

moæemo osloboditi nekog grijeha ako ga

stalno imamo pred oËima, nego samo

ako gledamo Isusa.

Ako se moliπ za pobjedu, moraπ se

stvarno povjeriti Isusu. Nemoj se uopÊe

moliti: “Gospodine, pomozi mi da to

ostavim,” — ako si i nadalje siguran da

Êeπ to Ëiniti. Pobijediti moæeπ samo onda

kad sa sigurnoπÊu moæeπ reÊi:

“Gospodine, predajem Ti svoje grijehe i

sebe samoga; molim Te, oprosti mi i daj

mi snage. Imam povjerenja u Tvoje

obeÊanje da neÊeπ dopustiti veÊe kuπnje

nego πto ih mogu podnijeti. (Vidi 1.

KorinÊanima 10,13) U Isusovo ime Te

molim za pobjedu. Zahvaljujem Ti,

Gospodine, πto Êeπ mi pomoÊi

nadvladati grijeh. »vrsto sam odluËio da

Ti viπe ne grijeπim, ma kako kuπnja bila

teπka. Gospodine, pomozi mi da mogu

ustati s molitve u sili Svetog Duha i u

povjerenju da mi moæeπ pomoÊi.”

Istodobno kada si zavrπio molitvu,

ustani i djeluj stvaralaËki. »ini neπto πto

traæi tvoju punu snagu i odanost, πto

moæe odvratiti tvoju pozornost od

problema koji te muËi. To je Isus mislio

kada je rekao: “Bdijte i molite...”

Æelio bih ti skrenuti pozornost na

jednu Isusovu posebnu molitvu. “A Isus

podiæe oËi i reËe: ‘OËe, zahvaljujem ti

πto si me usliπao.’” (Ivan 11,41) Isus je

izgovorio ove rijeËi prije nego πto je

pozvao Lazara da ustane iz groba. On se

zahvalio svojemu Ocu πto je usliπao

Njegovu molitvu joπ i prije nego se to

uopÊe moglo vidjeti. To je vjera. Vjera

je povjerenje u Boga. Ona je osnova

svake molitve za koju æelimo da nam

bude usliπana. Zato Isus kaæe: “Sve πto s

vjerom zamolite, dobit Êete.” (Matej

21,22)

Jakov, Gospodinov brat, naglaπava

to isto kad kaæe: “Ali neka iπte s vjerom,

bez ikakva sumnjanja, jer je onaj koji

sumnja sliËan morskom valovlju koje

vjetar podiæe i tamo-amo goni. Takav

Ëovjek neka ne misli da Êe πto primiti

od Gospodina.” (Jakov 1,6.7)

Ako se u molitvi boriπ za neku

pobjedu, ne pitaj se hoÊe li ti ona biti

stvarno darovana, nego dræi Boga za

rijeË. On je obeÊao pobjedu; Krist je

æivio i umro da bi ti je osigurao. Na tebi

je da tu Njegovu pobjedu odsad

promatraπ kao svoju i da u molitvi

primaπ snagu od Njega. To se mora

Ëiniti viπe nego jednom dnevno; kad

naiu kuπnje, pobjedu Êeπ morati

zadobiti svakiput iznova. Moli se Ëim

osjetiπ potrebu, jer je kobno Ëekati da te

nadvlada kuπnja. Zaustavi Sotonu vani,

kod vrata.

Svakiput kad æeliπ ostati nepoljuljan,

izbaci neku od svojih loπih navika i na

njezino mjesto stavi dobru. »esto Êe to

biti gruba borba, ali to je tako vaæno da

je Isus rekao: “Ako te na grijeh navodi

ruka tvoja, odsijeci je! Bolje ti je kljastu

uÊi u æivot nego s dvjema rukama otiÊi

u pakao — u neugasivi oganj.” (Marko

9,43)

Ovom slikom Isus jasno kaæe da se

u odnosu na radost i vjeËnu zajednicu s

Gospodinom isplati svaka borba i svaka

ærtva.

Ma kako veliki bili tvoji problemi i

ma kakva kuπnja pala na te, Boæjom

pomoÊu veÊ sada moæeπ izboriti

pobjedu!

Budi odluËan oduprijeti se

Sotoninom doπaptavanju, umjesto da ga

sluπaπ i slijediπ. Onog trenutka kad

osjetiπ da Êeπ biti kuπan, klekni na

koljena i povjeri se Bogu. “Kad Sotona

Ëuje molitvu iz dna duπe, on i njegovi

sljedbenici drhte.” (Ellen G. White, 1TT,

109)

Gledaj na Isusa koji te æeli

osloboditi, i za kratko ili duæe vrijeme

tvoja sadaπnja slabost bit Êe dokaz

neizmjerne Boæje snage koja Êe ti biti

dodijeljena kroz jednostavnu molitvu

punu povjerenja.

Edwin Gallagher

Misli o molitviS Isusom moæemo razgovarati

dok hodamo putem; On nam

kaæe: “Ja sam ti s desne strane.”

... Bog je taj kojemu govorimo i

On Ëuje naπu molitvu. (Ellen G.

White, Gospel Workers, 258)

Nema vremena niti mjesta koje

ne bi bilo prikladno za

upuÊivanje molitve Bogu. Ne

postoji niπta πto bi nas moglo

sprijeËiti da podignemo svoje

srce u duhu iskrene molitve.

(Ellen G. White, Put Kristu, 86)

Mi trebamo imati stalno

svjetlost od Boæjeg prijestolja.

Krist stalno πalje poruke onima

koji oËekuju i sluπaju Njegov

glas. (Ellen G. White, Put u

bolji æivot, 327)

Razvijajte naviku da razgovarate

sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe

srce uvijek diæe u tihoj molitvi

za pomoÊ, za svjetlost, za

snagu, za mudrost. Neka svaki

vaπ dah bude molitva. (Ellen G.

White, Put u bolji æivot, 328)

Otvaranje srca naπem nebeskom

Ocu, priznavanje naπe potpune

ovisnosti, izraæavanje naπih æelja

i iskazivanje zahvalne ljubavi —

to je prava molitva. (Ellen G.

White, Signs, 1. srpnja 1886.)

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:227


Ne tako davno moja obitelj i

ja primili smo poziv za

pastorsku sluæbu u

Portlandu, dræava Oregon.

OsjeÊali smo da iza poziva

stoji Bog, pa smo ga prihvatili. Ali kad

smo stigli u Portland, suoËili smo se s

poteπkoÊama pokuπavajuÊi naÊi mjesto

za stanovanje izvan grada.

Sjetit Êete se da ste nekad proËitali

savjet o æivotu u prirodi: “Roditelji mogu

naÊi male domove izvan gradova, sa

zemljom za obraivanje, gdje Êe moÊi

uzgajati voÊe, povrÊe i druge jestive

kulture, umjesto mesa. ... Bog Êe

pomoÊi svojemu narodu da nae takve

domove izvan gradova.” (Ellen G. White,

Medical Ministry, 310)

Ja vrlo jednostavno pristupam

duhovnim stvarima: ako Bog neπto kaæe,

nastojim Ga dræati za rijeË. Tako smo se

moja æena i ja s naπa tri sina poËeli

pozivati na Boæje obeÊanje da Êe nam

pomoÊi pronaÊi kuÊu u prirodnom

okruæenju.

Naπ glavni problem bio je u tome

πto su kuÊe koje su nam se sviale

premaπivale moguÊnosti naπe uπteevine.

Ili su kuÊe bile u prirodnom okruæenju,

ali okrenute na krive strane svijeta; ili

kad bi se kuÊa svidjela meni, a odmah

bih zakljuËio da se ne svia mojoj æeni...

i obratno.

Proπlo je mnogo tjedana, a naπa

uznemirenost i razoËaranje bivalo je sve

veÊe. Ipak, mi smo i dalje traæili

ispunjenje Boæjeg obeÊanja. Odgovor je

napokon stigao Ëetiri mjeseca po naπem

dolasku u Portland. Ali prije nego πto

vam ispriËam na koji divan naËin nam je

Bog otkrio svoju volju, æelim vam iznijeti

tri naËina koja Bog najËeπÊe koristi u

odgovaranju na naπe molitve.

Vaæno je shvatiti da je

nedvosmisleno i sve jaËe osvjedoËenje,

ili uvjerenje, neπto znatno viπe od

odreenog osjeÊaja koji nas obuzima sat

ili dva. Ta vrsta osvjedoËenja trebala bi

biti ona koja ostaje kod nas i koja

postaje sve jaËa i jaËa iz dana u dan dok

se molimo za svoj problem.

2. Prati djela Boæje providnosti.Ovo je drugi naËin kako Bog odgovara

na naπe molitve. Recimo da si potpuno

bankrotirao. UËinio si sve πto je bilo u

tvojoj moÊi da sastaviπ kraj s krajem, ali

bez uspjeha. Svoj problem si iznio pred

Gospodina, podsjeÊajuÊi Ga na obeÊanje

da Êe zadovoljiti svaku potrebu onih koji

Ga ljube: “A moj Êe Bog ispuniti u

Kristu Isusu svaku vaπu potrebu

raskoπno prema svom bogatstvu.”

(Filipljanima 4,19) Kada tog popodneva

odeπ podiÊi svoju poπtu, otkrivaπ

obavijest o povratu poveÊeg iznosa

kojim ti grad vraÊa preplaÊeni novac za

komunalne usluge. To je djelo Boæje

providnosti; neπto πto se stvarno

dogodilo naπoj obitelji prije nekog

vremena.

Jednom je moja æena molila Boga

da je povede u nalaæenju pravog posla.

Nekoliko dana potom zazvonio je

telefon. Pozvao je netko tko uopÊe nije

znao da se ona prijavila uredu za

zapoπljavanje, pitajuÊi je bi li bila

spremna prihvatiti honorarni posao, koji

se pokazao kao stvoren za nju. Ovo su

primjeri djela Boæje providnosti.

3. »itaj Bibliju. Ovo je treÊi naËin

na koji Bog raskoπno odgovara na naπe

molitve. Navest Êu πto se nama

dogodilo. Kao πto sam rekao, moja

obitelj i ja bili smo tjednima razoËarani i

Kako doznati Boæju volju?Ja vrlo jednostavno pristupam duhovnim stvarima: ako Bog neπto kaæe,

nastojim Ga dræati za rijeË. Æelim vam iznijeti tri naËina koja Bog najËeπÊe

koristi u odgovaranju na naπe molitve.

1. Moli se Bogu da ti podarirazumijevanje onoga πto trebaπ znati.Jedan od naËina na koje Bog Ëesto

odgovara na naπe molitve je

osvjedoËavanje naπih umova. (Ellen G.

White, Testimonies, sv. 5, 512) Moj

dobri prijatelj iz crkve kaæe da se on i

njegova æena, kad trebaju donijeti bilo

kakvu vaænu odluku, uvijek mole Bogu i

traæe od Njega da im podari

nedvosmisleno i sve jaËe i jaËe

osvjedoËenje. On kaæe kako su uvjereni

da su uvijek primili upute od Boga kad

su u molitvi traæili baπ takvu vrstu

odgovora.

“Tri su naËina na koje namBog otkriva svoju volju. ...

On nam otkriva svoju volju usvojoj RijeËi. Njegov glas seotkriva i u djelima Njegoveprovidnosti. TreÊi naËin je

pozivanje Njegovog SvetogDuha da utjeËe na ljudsko

srce. Ali ako sumnjaπ upogledu bilo Ëega, morat Êeπprvo potraæiti savjet u Svetom

pismu.” (Ellen G. White)

Tema broja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:228


oËajni u potrazi za kuÊom u prirodnom

okruæenju. Stvarno smo se mnogo molili.

Ali kuÊa se jednostavno nije pojavljivala,

a æivot u motelu nije baπ mnogo

pridonio da peteroËlana obitelj

unaprijedi svoju obiteljsku slogu i sreÊu.

Jednog dana odluËio sam prestati

trËati po cijelom Portlandu i odvojiti

nekoliko sati u razmiπljanju namjerava li

mi Bog pruæiti neku pomoÊ preko

Svetoga pisma, iako prema svojem

dotadaπnjem æivotnom iskustvu nisam

mogao pretpostaviti kako Êe mi Bog

preko Biblije reÊi gdje da potraæim kuÊu

izvan grada.

U svakom sluËaju, krenuo sam i

molio se Bogu da mi Sveti Duh

progovori kroz Njegovu RijeË.

Molio sam Boga da mi pokaæe

gdje trebam Ëitati i da moj um

bude otvoren.

Tada se dogodilo neπto

vrlo neobiËno. Tijekom tih

nekoliko sati Ëitanja Gospodin

mi je razumljivo i jasno

progovorio kroz svoju RijeË.

Poruka koju sam dobio na taj

naËin glasila je: Morate Ëekati.

PriopÊio sam to svojoj

æeni, koja je odmah postala

utuËena jer je upravo naπla

kuÊu koja joj se sviala. Ali ja u

taj njezin izbor nisam bio

uvjeren pa smo se odluËili

preseliti u iznajmljeni stan i

nastaviti traæiti malo sporijim

tempom.

Nekoliko tjedana nakon

selidbe otiπao sam na dogovoreni

sastanak u ured za nekretnine. Sluæbenik

mi je namjeravao pokazati neko imanje

izvan grada. Sada smo veÊ poËeli

razmiπljati kako Bog hoÊe da mi gradimo

kuÊu.

Meutim, Ëovjek je zaboravio na

svoj dogovor sa mnom, iako je termin

upisao u svoj rokovnik. Ipak, jedan od

njegovih suradnika bio me je spreman

odvesti na to imanje. Dok smo se vozili

putem i prolazili pored jedne starije

kuÊe na vrhu brijega s lijeve strane,

rekao sam kao u πali: “Ona kuÊa uopÊe

ne izgleda loπe. Zaπto nas ne uselite u

nju?”

Istog trenutka Ëovjek je “nagazio”

koËnicu i usmjerio automobil prema

puteljku koji je vodio do spomenute

kuÊe. Nasmijeπio sam se i iznenaeno

upitao: “Je li ta kuÊa na prodaju?”

“Ne znam”, odgovorio je. “Ali

vlasnica kuÊe je udovica koja u blizini

prodaje neko imanje. Moæe biti da

prodaje i svoju kuÊu. NeÊe smetati ako

pitamo.”

Kad me je posrednik predstavio toj

æeni, ona je rekla: “Pa, ne znam... Da,

da, namjeravam prodati tu kuÊu.” Pritom

je dodala: “Ali kuÊu namjerava kupiti naπ

obiteljski prijatelj. Ona uopÊe neÊe

dospjeti na træiπte nekretninama.”

Bez obzira na to, zatraæio sam

dopuπtenje da na brzinu pogledam kuÊu

iznutra, πto je ona odmah dopustila.

Nisam bio unutra ni deset sekundi, a

veÊ sam znao da je to kuÊa koju Bog

æeli da dobijemo. Na putu u ured

razgovarao sam s posrednikom o svom

povjerenju u Boga i o tome kako sam

uvjeren da je to kuÊa koju Bog ima na

umu za naπu obitelj.

On se dobroÊudno nasmijeπio i

rekao da je to vrlo zanimljivo, a onda

smo se rastali. Otiπao sam u naπ

iznajmljeni stan i rekao svojoj æeni:

“Vjerujem da sam naπao kuÊu koju je

Bog pripremio za nas!”

Odmah smo se odvezli do kuÊe, a

æena nas je ponovno vrlo ljubazno

primila i dopustila da pregledamo kuÊu.

Za oko desetak sekundi osjetio sam

snaæan stisak ruke moje æene, πto je

znaËilo da se slaæe. Odvezli smo se

izravno u ured posrednika i ponudili

predujam. On nam je ljubazno skrenuo

pozornost da kuÊa nije u ponudi. Ipak,

mi smo inzistirali na tome da poloæimo

novac i naËinimo ugovor.

Da skratim. Udovica i njezini

prijatelji zapali su u poteπkoÊe oko

cijene kuÊe. Njihovo prepucavanje se

oduæilo, sve dok ona jednoga dana,

nakon nekoliko tjedana, nije doπla u

ured posrednika i potpisala naπu ponudu

ugovora o kupnji kuÊe.

Banka koja je provodila transakciju

izgubila je naπ zahtjev i propustila

uknjiæiti jedan Ëek u naπu korist te nam

tako utroπila dosta vremena. Proπla su

gotovo dva i pol nova mjeseca, dok

konaËno nismo bili u prilici sklopiti

posao i preuzeti kuÊu.

Znam, Bog mi je rekao u svojoj

RijeËi da Êemo morati Ëekati. I zaista

smo Ëekali. Ali smo zato dobili kuÊu u

prirodnom okruæenju. Bila je stara

sedamdeset i pet godina i sagraena na

povrπini od tri jutra zemlje, s divnim

pogledom na planinu Hood. Bila je to

kuÊa koju smo mogli platiti. Imala je

nov krov, nov sustav grijanja, novu

kuhinju kao iz snova i dvije nove

kupaonice.

Oko kuÊe su rasla

Ëetiri engleska oraha, dvije

topole, πest kruπaka, dvije

jabuke, golemi hrast te

bogato πarenilo cvijeÊa i

grmlja. Tu je bio i netom

uzoran vrt, spreman za

sijanje usjeva u proljeÊe.

Da bi uvidio kako

Bog na divan naËin

ispunjava svoja obeÊanja,

podsjeti se navedenog

obeÊanja: “Roditelji mogu

naÊi male domove izvan

gradova, sa zemljom za

obraivanje, gdje Êe moÊi

uzgajati voÊe, povrÊe i

druge jestive kulture,

umjesto mesa. ... Bog Êe

pomoÊi svojemu narodu

da nae takve domove

izvan gradova.”

Zanimljivo je πto je nakon zavrπetka

kupnje kuÊe rekao posrednik koji je

zaboravio na dogovor sa mnom: “Da ste,

umjesto s mojim kolegom, onog dana

bili sa mnom, uopÊe ne biste ni vidjeli

tu kuÊu, jer sam znao da ona nije na

prodaju.”

“Tri su naËina na koje nam Bog

otkriva svoju volju. ... On nam otkriva

svoju volju u svojoj RijeËi. ... Njegov

glas se otkriva i u djelima Njegove

providnosti. ... TreÊi naËin je pozivanje

Njegovog Svetog Duha da utjeËe na

ljudsko srce.” Nadahnuta spisateljica

dodaje: “Ali ako sumnjaπ u pogledu bilo

Ëega, morat Êeπ prvo potraæiti savjet u

Svetom pismu.” (Ellen G. White,

Testimonies, sv. 5, 512)

Prvi puta u naπim æivotima mi smo

pokuπali na taj naËin, i rezultat je bio

divan. I tvoji rezultati Êe biti divni, ako

nastojiπ doznati Boæju volju u skladu s

tri posebna naËina na koje On otkriva

svoju volju ljudima poput tebe i mene.

Mike Jones

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:229


©to najËeπÊe Ëitate u Bibliji kad se

æelite ohrabriti, bolje upoznati

Boæju ljubav ili steÊi novo

nadahnuÊe? Pretpostavljam da

birate Psalme koji sadræe divne

rijeËi utjehe i ohrabrenja, govore o

mnogim poteπkoÊama koje je Bog izveo na

dobro i slave Boga zbog Njegove veliËine.

Vjerojatno birate i Evanelja koja opisuju

Isusov æivot, iznose nam tako potrebne

rijeËi blaæenstava, svjedoËe o Isusovim

Ëudima i mnogim vjernim ljudima koji su

Ga slijedili, i govore o najvaænijem

trenutku u povijesti — Isusovoj smrti i

uskrsnuÊu. Popis bi se mogao nastaviti i s

poslanicama, Djelima, Otkrivenjem,

Postankom i veÊinom biblijskih knjiga, jer

su nam sve dane na blagoslov.

No, sumnjam da bismo namjerno

ujutro otvorili Bibliju i Ëitali rodoslovlja

koja se nalaze u Ljetopisima, osim ako nas

zanima kako su stari Izraelci nadijevali

Jabesova molitva

mu je nadjela ime Jabes govoreÊi: ‘Rodila

sam ga s bolom.’” Izgleda kao da to ne ide

jedno s drugim. Kako netko moæe biti

izvrsniji (ili ugledniji prema ©ariÊevom

prijevodu) od svoje braÊe, a nosi ime Jabes

(heb. yabetz oznaËava tugu i bol)? U doba

starog Izraela imena su imala simboliËna

znaËenja i najËeπÊe su se davala djeci neko

vrijeme nakon roenja, kad bi se vidjelo

kakva su djeca zapravo. Svako ime je imalo

znaËenje. Primjerice, ime Daniel znaËi

“Bog je moj Sudac”, Josip znaËi “Bog Êe se

pobrinuti”, Estera znaËi “zvijezda”,

Emanuel znaËi “Bog je s nama”, i tako

dalje. To su predivna znaËenja u usporedbi

s imenom Jabes — “tuga”. Zamislite da

morate cijeli æivot nositi ime Tuga. ©to bi

ljudi oko vas mogli pomisliti na spomen

takvog imena? Kako biste se osjeÊali da vas

tako oslovljavaju? Zasigurno ne ugodno.

“Rodila sam ga s bolom” ima doslovno

znaËenje i noseÊi to ime vjerojatno bismo

imena svojoj djeci, jer popisu njihovih

maπtovitih imena nema kraja. Ljetopise

gotovo uvijek promatramo u povijesnom

kontekstu, istraæujuÊi naraπtaje, rodoslovlja

i zbivanja, a ne kao knjigu za uzdizanje u

svakodnevnom krπÊanskom æivotu.

»itajuÊi rodoslovlja moæemo upoznati

imena oËeva kojima su se rodili sinovi pa

unuci, i tako se popis nastavlja nizanjem

imena. No, u jednom trenutku niz se

zaustavlja na imenu Jabes, i sljedeÊa dva

retka govore o njemu. Nakon toga se

nizanje imena ponovno nastavlja kao da

nije bilo prekida. »udno. Zaπto je Jabes

toliko poseban da mu pripadne Ëast da se

o njemu treba neπto reÊi, kad se svi ostali

spominju samo imenom bez ikakvih

podrobnijih podataka? Da, Jabes je

poseban!

“Jabes je bio izvrsniji meu braÊom, i

mati mu je nadjela ime Jabes govoreÊi:

‘Rodila sam ga s bolom.’ Jabes je prizvao

Izraelova Boga govoreÊi: ‘Ako me odista

blagoslivljaπ, raπiri moje podruËje, neka

bude tvoja ruka uza me i saËuvaj me oda

zla, tako da se ne muËim!’ Ispuni mu Bog

za πto ga je molio.” (1. Ljetopisa 4,9.10)

Iako je izvjeπtaj vrlo kratak, svega dva

retka, daje nam dovoljno podataka da ga

pomno istraæimo i izvuËemo pouke za naπ

æivot.

VeÊ prva reËenica donosi neobiËnost:

“Jabes je bio izvrsniji meu braÊom, i mati

se susretali s neugodnostima i moæda Ëak

izrugivanjima.

Druga zanimljivost je πto je Jabesu

dala ime majka. ObiËno su to Ëinili oËevi, i

tako se spominju u rodoslovlju. Taj

podatak nam govori da je Jabes æivio bez

oca. Ne znamo pojedinosti o njegovoj

majci. Moæda je voljela njegovog oca, a on

ju je ostavio da se sama muËi s

podizanjem djeteta. Moæda je otac umro pa

je ostala sama. Moæda su prilike bile takve

da je ona bila odbaËena od rodbine i

prijatelja. Moglo bi biti puno scenarija; ne

znamo pravu istinu. Ali znamo da joj nije

bilo lako, niti za vrijeme trudnoÊe, niti pri

poroaju, niti kasnije dok je bila sama.

U svakom sluËaju, pozadina

Jabesovog roenja nije bila ugodna niti

obeÊavajuÊa i puna vjere u sjajnu

buduÊnost. Naprotiv, glavno pitanje bilo je

borba za egzistenciju. I u svim tim

uvjetima roenja i mladosti Jabes je uËinio

ono πto mnogi prije i poslije njega nisu

uËinili. “Jabes je prizvao Izraelovog Boga.”

©to znaËi prizvati Boga? Na koji naËin

moæemo to uËiniti?

Moæemo odati hvalu nebeskom Ocu

koji se brine za nas i zna naπe potrebe,

pokloniti se pred Njim i ispovijediti se,

zahvaliti Mu za dobra kojima nas okruæuje,

vjerovati da On ima plan za naπ æivot i

prepustiti Mu da nas vodi u pravom

smjeru, vjerovati da Êe nam On dati sve

“Molite, i dat Êe vam se!Traæite i naÊi Êete! Kucajte iotvorit Êe vam se! Jer svakikoji moli, prima; tko traæi,

nalazi, i tko kuca, otvara muse.” (Matej 7,7.8)

Tema broja


H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2210


potrebno, vjerovati da zahvaljujuÊi kriæu

mi moæemo æivjeti, moliti za milost da se

ispunimo Njegovom ljubavlju prema

drugim ljudima, moliti za mudrost da

prepoznamo iskuπenja, slaviti Ga zbog

Njegove beskrajne ljubavi prema svim

stvorenjima!

Jabes je to uËinio. On je “prizvao

Izraelova Boga govoreÊi: ‘Ako me odista

blagoslivljaπ...’” Zapravo, ovim je Jabes

molio Boga da ga blagoslovi. Ali ne

obiËno: “Blagoslovi me”, nego: “O, kad bi

me obilno blagoslovio!” On je zaista æelio

da ga Bog obilno blagoslovi, viπe nego

uobiËajeno, æelio je da ga Bog najviπe

blagoslovi. U njegovoj molitvi osjeÊa se

æudnja za blagoslovima.

Blagoslivlje li nas Bog svakodnevno?

Naravno, iako priznajemo da Ëesto i

zaboravljamo na “sitne blagoslove”. No,

jesmo li iskusili da nas Bog blagoslovi

neuobiËajeno mnogo, da nas najviπe

blagoslovi, da nam blagoslovima otvori

vrata koja se ne bismo sami usudili traæiti?

Imamo li poteπkoÊa u prizivanju

blagoslova nad nas? Jabes je prvo molio

Boga da blagoslovi njega. Ne nekog

susjeda, Ëlana obitelji ili crkve, nego

najprije njega. Je li to sebiËno? Nije. Bog

æeli da se molimo za druge, svakako; ali

Bog takoer æeli i da Ga traæimo

blagoslove za nas same. Da bismo mogli

dati, najprije moramo primiti.

Bog je u svakom danu pripremio

neograniËenu koliËinu blagoslova za nas,

no ne moæemo dobiti sve te blagoslove

ako ih ne zatraæimo. Bog nam ih je voljan

dati sve, ali On se neÊe nametati. Dat Êe

nam ih samo ako Ga traæimo. Bog ne

zbraja matematiËki koliËinu blagoslova, ali

zamislite kakva promjena bi se dogodila u

naπim æivotima kad bismo svakog dana

traæili Boga za sve moguÊe blagoslove koje

ima u priËuvi? Moæda nam Bog æeli dati

stotinu blagoslova, ali mi se jedva molimo

za deset — i nikada ne uspijemo doæivjeti

puninu? (Ova matematika je samo primjer,

Bog ne broji blagoslove!) PoËnimo moliti

Boga za puninu blagoslova koje nam æeli

dati!

Nadalje, Jabes kaæe: “Raπiri moje

podruËje.” ©to to znaËi? Svatko od nas

okruæen je odreenim ljudima na poslu, u

πkoli, u gradu gdje æivi i — æeljeli mi to ili

ne — naπim æivotom mi misioniramo tim

ljudima. Oni su naπe “podruËje” i od toga

ne moæemo pobjeÊi. Jabes ide korak dalje i

traæi od Boga novo podruËje, traæi nove

ljude do kojih joπ nije stigao, koje ne

susreÊe u svakodnevnim obvezama.

Jesmo li spremni traæiti Boga da nam

dâ joπ viπe ljudi do kojih Êemo doprijeti

ljubavlju? Ili nam je ugodnije biti tu gdje

jesmo, bez previπe ærtve i ulaganja koji

dolaze sa svakom novom osobom koju

upoznamo? “Raπiriti podruËje” znaËi biti

svjestan da Bog moæe upotrijebiti svaku,

baπ svaku priliku naπeg susreta s drugim

ljudima da im kroz nas pokaæe svoju

ljubav, bez obzira gdje se nalazimo i πto

radimo. Primjerice, kad putujemo vlakom

— zaπto ne zapoËeti razgovor s nekim,

umjesto Ëitanja besmislenih Ëasopisa? Zaπto

ne iskoristiti priliku za susret s ljudima u

zgradi i u susjedstvu? Ako se svakog jutra

molimo Bogu za novu priliku da

svjedoËimo za Njega, i ako to stvarno

æelimo, Bog Êe nam dati takvu priliku.

Svakoga dana. Kada æelimo postignuÊe u

naπim ciljevima i planovima, Bog je na

naπoj strani, On nam pomaæe!

“Neka bude tvoja ruka uza me i

saËuvaj me oda zla, tako da se ne muËim!”

Jabes otvoreno poziva Boga da ga πtiti i

Ëuva, da bude s njime u svakom trenutku

gotovo, najËeπÊe prekasno. Trebamo se

unaprijed moliti da nam Bog dâ mudrosti

da izbjegnemo kuπnje, da ne srljamo u

propast, da danas stvorimo stavove i

naËela koji Êe nam trebati u sutraπnjim

iskuπenjima! Dobro kaæe stara narodna:

“Bolje sprijeËiti nego lijeËiti.” Da, Bog Êe

biti uz nas i kad sagrijeπimo, ali radije se

molimo da nas saËuva od grijeha!

Takoer, Jabes je time mislio:

“SaËuvaj me od samoga sebe.” Mi smo

sami najveÊa prepreka Bogu u naπem

odnosu s Njim i velikim planovima koje

On ima za nas. Njegova ruka je uvijek

ispruæena, æeljna da nas πtiti, usmjerava i

vodi, ali naπi grijesi nas udaljuju od Njega.

Mi smo oni koji odlaze od Boga, ali On je

uvijek tu i Ëeka nas. Molimo se Bogu da

ne uniπtimo sami sebe!

Na kraju molitve piπe: “Ispuni mu

Bog za πto ga je molio.” Divna vijest! Da,

Bog zaista usliπava molitve! Sve, kakve god

da jesu; samo πto nam se Njegovi odgovori

Ëesto moæda ne sviaju.

Nema razloga da ovakva molitva ne

bude usliπena. Naravno, nije potrebno da

je molimo uvijek ovakvu kakva jest, jer bi

to liËilo na mantru. I molitvom OËenaπ

Isus je dao primjer molitve, dijelove koje

bi molitva trebala sadræavati. Ta je molitva

svakako najcjelovitija jer ju je izrekao sâm

Isus. U Jabesovoj molitvi takoer moæemo

izvuÊi neke elemente i dodati ih naπim

svakodnevnim molitvama.

Priznajem da sam, moleÊi za

blagoslove kako je Jabes molio, iskusila

dublje shvaÊanje Boæjih blagoslova i

postala ih svjesnija.

Svi se svakodnevno borimo sa

situacijama u koje pozovemo ili ne

pozovemo Boga. OdluËujemo hoÊemo li se

osloniti na sebe ili na Boga. Ali On æeli da

svatko ima zajednicu s Njime kroz

razgovor i molitvu.

Ova mala molitva moæe uËiniti velike

stvari. Jabesa je uËinila uglednijim od

njegove braÊe i dala mu poËasno mjesto

da pripada Boæjim slugama o kojima mi

danas Ëitamo u Bibliji.

Bez obzira gdje se nalazimo, naπa

iskrena molitva otvara Boæje riznice.

Viπe: Dr. Bruce Wilkinson, The Prayer of

Jabez, 2001.

Mr. Marija Skobe

profesorica orgulja i glazbene

pedagogije

“Dio je Boæjeg plana danam kao odgovor na

molitvu vjere dade ono πtonam ne bi dao da Ga

nismo molili.”(Ellen G. White, Velika

borba, str. 415)

njegovog æivota. Molimo li se Bogu da

bude uz nas baπ uvijek? Ako se iskreno

molimo, On Êe to uËiniti. Ali to od nas

zahtijeva odgovornost.

Ako doista æelimo da nas Bog Ëuva i

uvijek bude s nama, ne moæemo namjerno

posjeÊivati mjesta za koja znamo da ih Bog

ne odobrava, mjesta gdje prevladava

Sotona i gdje nema mjesta za Boga. Ako

æelimo da Boæja ruka bude uz nas, ne

moæemo namjerno varati ljude, jer Bog u

takvim prigodama ne moæe biti s nama; to

je suprotno Boæjim naËelima. Ne moæemo

namjerno izlagati æivot opasnostima,

uporabi πtetnih tvari ili odnosima, ne

poπtivati Njegove zakone, sluæiti

suvremenim idolima i oËekivati da Boæja

ruka bude nad nama. To je Bogu

neprirodno.

Moliti za Boæju zaπtitu znaËi unaprijed

razmisliti u kakvim se okolnostima æelimo

naÊi. Tu Jabes kaæe: “SaËuvaj me od zla.”

Doista, trebamo se unaprijed moliti za

snagu u iskuπenjima, a ne tek u trenutku

kad kuπnje pokucaju na vrata. Tad je

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2211


Vjerski iscjelitelj poloæio je

ruke na svoje bolesno dijete.

©est tjedana se molio,

inzistirajuÊi i zahtijevajuÊi da

Bog izlijeËi njegovo dijete.

Ali dijete je umrlo.

“Bog nije odræao svoje obeÊanje!”

zakljuËio je vjerski iscjelitelj. “Viπe

nikada ne mogu vjerovati Bogu. Viπe ne

mogu Ëitati Bibliju. Ne mogu se moliti

niti mogu propovijedati.” On je

neprestano navodio Marka 11,24: “Zato

vam kaæem: ©to god moleÊi pitate,

vjerujte da ste to veÊ primili, i bit Êe

vam.” Dao je otkaz i viπe nije bio pastor.

Kad bi se spomenuti redak uzeo

sâm za sebe, osuivao bi Boga kao

nekoga kome se ne moæe vjerovati.

»ovjek se molio za ono πto je æelio.

Vjerovao je, ali Bog nije odræao svoj dio

pogodbe. Ako bi se ovaj redak uzeo sâm

za sebe, dopustio bi pastoru da s

pravom tako zakljuËi.

Baπ tu leæi problem! Vjerovanje o

molitvi koje se temelji samo na jednom

retku ne odolijeva ispitu æivotnih

stvarnosti. Molitva, kao i svaka druga

tema, moæe se razumjeti samo ako se

razmotre svi dokazi. Ako u Svetom

pismu postoji dvadeset izjava u vezi s

molitvom, naπe poimanje molitve ne

smije se kositi niti s jednom od tih

izjava. Osim toga, vaæno je prouËavati i

molitvenu povijest znaËajnih muπkaraca i

æena u Bibliji.

PrimjenaImajuÊi na umu naËela tumaËenja

Biblije, razmotrite neke od sljedeÊih

poimanja molitve koji se mogu pronaÊi

u Bibliji.

1. Iskrenoj molitvi prethodi æelja

za odnosom s Bogom.

2. Osoba koja se moli dopuπta

Bogu da je vodi u posluπnosti Boæjoj

objavljenoj volji.

3. Molitva je komunikacija s

Bogom o svakom podruËju æivota. To

je mnogo viπe od zahtijevanja usluga.

4. U naπem ograniËenom

razumijevanju ne znamo uvijek toËno

πto je Boæja volja. Ne znamo najbolji

naËin da molimo.

5. Naπe molitve bi se trebale

temeljiti na Isusovom primjeru. On je

uvijek govorio svome Ocu: “Neka ne

bude moja, nego tvoja volja!”

6. U Svetom pismu molitve za

izlijeËenje tijela nisu bile uvijek

usliπane prema ljudskoj æelji. Ali

molitve za duhovno izlijeËenje su uvijek

usliπane uz oprost i silu za promjenu

æivota.

7. Boæje misli i putovi su iznad

ljudskog razumijevanja. Moæda neÊemo

razumjeti Njegov odgovor na naπu

molitvu, ali odgovor ne poriËe Njegovu

milost i ljubav.

Dakle, vidimo da pastorovo

poimanje molitve nije bilo u skladu s

biblijskim naËelima molitve. Njegovi

zahtjevi Bogu temeljili su se samo na

njegovom pogledu, a ne i na Boæjem.

Posljedica toga bili su razoËaranje i

nevjera.

Molitva je besmislena sve dok ne

poznajemo Onoga kome se molimo. Ako

nemamo prijateljstvo s Odgovarateljem,

odgovori sluæe samo da zadovolje duh

usredotoËen jedino na sebe. Ako ne

volimo Davaoca, uzimamo darove zdravo

za gotovo.

Krive predodæbe o Bogu Ëesto

uzrokuju krive predodæbe o molitvi.

U Boæjem naporu da spasi ljudsku

vrstu od vjeËnog uniπtenja On nije æalio

svojega vlastitog Sina. U istom duhu On

ne uskraÊuje niπta πto je kljuËno za

uljepπavanje naπega karaktera. On moæe

iskoristiti Ëak i æivotne tragedije da bi

produbio naπ duhovni odnos.

Boæji odgovori na naπe molitve

dolaze kroz Njegovo predznanje, a ne

naπ “tunelski” pogled. Mi se molimo u

naπoj slabosti; Bog odgovara u svojoj

snazi. Mi molimo u naπem siromaπtvu;

Bog odgovara u svojemu bogatstvu. Mi

traæimo blagoslove koji bi se mogli

staviti u kutiju za cipele; Bog je spreman

ispuniti kamion.

Moæda je zato Jean Ingelow rekla:

“Doæivjela sam to da mogu zahvaliti

Bogu πto nije odgovorio na sve moje

molitve.”

Hannah More je napisala: “Nije li

Bog ponekad u svojoj milosti uskratio

ono πto smo traæili, kako ne bismo bili

uniπteni na vlastiti zahtjev?”

Netko je molitvu opisao kao

æivljenje. To je viπe od zahvale prije jela

Molitva — prijateljstvos Darivateljem

Tema broja

UÆARENA PE∆

O, Boæe, stvori u meni Ëisto

srce.

Iskopaj me, slomi me, zabij

me, razbij me

Dahom uæarene peÊi;

OËisti me od mrlja, omekπaj

me.

Sagori, rastali —

Ali poπtedi me.

Mene je

Previπe u meni,

Previπe prljavπtine, πljake i

blata.

To je moje, o Boæe, iskopaj to

i izvadi!

Ne odbaci me, veÊ me pretopi u

Doi-kraljevstvo-tvoje-budi-

volja-tvoja

I oblikuj me.

Jeffrey L. Yeagley

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2212


ili molitve u vrijeme krize. Molitva je

poziv Bogu da nas vodi u svakom dijelu

æivotnog putovanja. Æarka molitva nas

ispraænjava od sebiËnih ambicija, kako bi

nas Bog mogao ispuniti dobrim stvarima.

Kad molitva postane stalan trud da

umirimo samovoljnog i osvetoljubivog

Boga, osobom koja se moli vlada strah.

Kad je molitva aktivno prijateljstvo

s osobnim Gospodinom, postoji dubok

mir koji u nama prebiva i ne moæe se

naruπiti u vremenu kuπnje.

Ako mi Bogu postavljamo zahtjeve,

molitva je opasan put. Neprestano se

brinemo o dolasku na odrediπte.

Molitva koja se prepuπta Bogu

uklanja strah i brigu o putu ispred nas.

Boæje zalihe su takve da odgovaraju

zahtjevima naπeg puta.

Najbolji prijatelji u mojem æivotu

paæljivo sluπaju kada dijelim svoje nade,

radosti i tuge. Ne moram kalkulirati kako

da misli sroËim u rijeËi — mogu biti

otvoren, znajuÊi da Êu biti prihvaÊen i

shvaÊen. Prijatelji mi pruæaju sigurnost.

Volim sluπati svoje prijatelje zato πto

njihove rijeËi produbljuju naπ odnos.

Bog je naπ najbolji Prijatelj. Ne

postoji niπta πto s Njime ne moæemo

podijeliti. On ima mnogo naËina na koje

i razmiπljamo. Psalmist govori o

pohranjivanju Boæje rijeËi u naπe srce i

razmiπljanju o Boæjim naredbama. On

traæi Boga da otvori njegove oËi kako bi

mogao vidjeti prekrasne stvari u Zakonu

(Psalam 119,11.18).

Naπ prvoroenac proveo je

dvadeset i dvije godine suoËavajuÊi se s

izazovima æivota u ovom svijetu. Kroz

molitvu su radosti i tuge ojaËale njegov

karakter. ProËiπÊavanje svoje vjere

potpuno je povjerio Boæjim vjeπtim

rukama. RijeËi koje je napisao i uglazbio

nedugo prije kraja svojega æivota

otkrivaju njegovo duboko razumijevanje

molitve. Neka ovo razumijevanje bude i

naπe dok razmiπljamo o rijeËima njegove

pjesme Uæarena peÊ.

Larry Yeagley, umirovljeni

bolniËki kapelan koji je mnogo

godina sluæio kao dobrovoljac u

domu za nemoÊne. Njegovi

programi za oporavak koristili su

se na mnogo mjesta. Objavio je

sljedeÊe knjige: Life After Loss,Heartache and Healing, Touched byFire, Beyond Loneliness, God’s Gift

of Forgiveness, Beyond Anger i ATree Across My Road.

nam govori. Moæemo otvoriti svoja srca

jedan drugome. Ne brinite se ako u

svojim molitvama ne moæete govoriti

rjeËito. Biblija nam kaæe da Sveti Duh

prevodi naπe posrnule rijeËi u nebeski

jezik. »eænje vaπega srca bit Êe jasno

shvaÊene.

Moæda ste susreli osobu koja

neprestano priËa. Voljeli biste biti dio

razgovora, ali ona ne staje dovoljno

dugo da kaæete i jednu rijeË. Nakon sat

vremena uspijete se izvuÊi iz razgovora,

ali odluËujete da Êete izbjegavati svaki

buduÊi sastanak.

Postoji nada!Molitva je viπe od priËanja. To je

dvosmjerni susret s Onim tko ima

kljuËna znanja o æivotu u punini. Kako

Ga moæemo Ëuti? Tako πto Êemo Ëitati

biblijske retke i razmiπljati o njima. To

znaËi razmiπljati o tome kako moæemo

primijeniti obeÊanja i naËela Svetoga

pisma u naπem svakodnevnom æivotu.

To znaËi provoditi tiho vrijeme,

dopuπtajuÊi da ono πto je redak rekao

postane dio nas.

Duh koji je nadahnuo biblijske

pisce govori naπim umovima dok Ëitamo

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2213


Vijesti iz Maruπevca

Naπa kÊer Cassie rodila se

bez miπiÊa u oËnim

kapcima. IspriËat Êu vam

πto me je ovo iskustvo

nauËilo o molitvi.

Isprva sam bila πokirana — potpuno

beskorisno. Molila sam se da to nije

istina, da se nije dogodilo, da je sve

samo loπ san. Ovo oËito nisu bile

smislene molitve.

Zatim sam se durila. Vidjela bih

neko dijete sa savrπeno oblikovanim

oËima, a bilo je oËito da je njegova

majka vjerojatno puπila, pila i koristila

lijekove tijekom trudnoÊe, dok ja nisam

dvije godine pila Ëak niti dijetni sok. To

mi se jednostavno nije Ëinilo poπtenim.

U svojim molitvama sam veÊinom

cmizdrila. To nisu bile molitve koje

bismo mogli nazvati zrelim molitvama.

A tada sam poæeljela Ëudo. Mislila

sam da bi najbolje rjeπenje za cijeli taj

nered bilo da se Cassie jednog jutra

probudi s moguÊnoπÊu da otvori oËi.

Spomenula sam ovo u svojim molitvama.

Nije se dogodilo.

Meutim, sve moje molitve su bile

odgovorene — da, da i da! Iako se nisam

znala moliti, Bog je znao πto sam mislila.

Znao je πto sam æeljela. Znao je πto mi

je bilo potrebno. Evo kako se to

dogodilo.

Moj muæ je prolazio kroz isti

proces, ali bio je nekoliko koraka ispred

mene. Predloæio je da Cassie damo

pomazati. Bila sam sumnjiËava — ona je

bila zdrava, u tom smislu da se nije

nalazila na samrti. Ali on me je uvjerio

da trebamo pokuπati.

Traæili smo pastora da doe u kuÊu

(priznao je da nikad prije nikoga nije

pomazao i pitao se kakvo ulje treba

koristiti — svi smo se sloæili da to bude

ulje za djeËju njegu) s nekoliko naπih

najdraæih prijatelja. I potrudili smo se da

damo sve od sebe. Svi smo se molili.

Pastor je dræao naπe malo dijete i traæio

Boæji blagoslov. Dodirnuo je njegovo

Ëelo uljem.

Sve je bilo vrlo sveËano. Svi smo

bili vrlo ozbiljni — i pomalo uplaπeni.

Nakon toga smo pojeli poneπto kolaËiÊa

i dugo razgovarali o svemu.

I naπe molitve su usliπene — primili

smo Boæji blagoslov!

Dogodilo se Ëudo — Bog nam je

dao snagu da pomognemo svojemu

djetetu!

Moj muæ je prikupio sve informacije

do kojih je mogao doÊi o Cassieinom

stanju (nije bilo puno toga — tako je

rijetko da gotovo ni ne postoji). Okupio

je najbolji tim lijeËnika. Vodili smo je na

bezbroj pregleda i jednako toliko

operacija. I sada je dobro. Moæda viπe

nikada neÊe trebati operaciju. O tome

gotovo da ni ne razmiπljamo. A kad

razmiπljamo, Ëinimo to zahvalnih srca.

Zrele molitveNauËila sam sljedeÊe.

Molitva nam daje sposobnost da

prihvatimo svoju situaciju. Nismo na

neki Ëaroban naËin izbavljeni iz naπeg

problema. Ali nam je dana snaga da se s

njim suoËimo, da ga prihvatimo i

preoblikujemo.

Molitva nam daje sposobnost da

uËinimo ono πto je potrebno. Bog nije

taj problem rijeπio umjesto nas, nego

nam je dao snagu da se za to pobrinemo

sami.

Kad nam Isus kaæe: “Sve πto s

vjerom zamolite dobit Êete” (Matej

21,22), On ne misli na to da Êe nam sve

posluæiti na srebrnom pladnju. On ne

kaæe da moæemo samo udariti biËem i

oËekivati da On uskoËi kroz obruË. On

nije naπ sluga. Ali mi jesmo Njegovi

sluge. Kad se molimo, On Êe nam dati

snagu — snagu da prihvatimo, snagu da

uËinimo.

Molitva je sila.

KolaËi su ukusni, ali roendanski

kolaË je posebno divan. Roendanski

kolaËi gotovo uvijek imaju svijeÊice —

kad ste mladi, obiËno ih ima koliko i

vaπih godina. Neki kaæu da trebate

zaæeljeti æelju i onda ugasiti svijeÊice;

ako ih ugasite sve odjednom, moæda Êe

vam se æelja ostvariti. To je zabavna igra,

ali naravno, svijeÊice nemaju nikakvu

silu da ispune æelje. To je samo zabava.

Ponekad pobrkamo stvari u vezi s

molitvom. Mislimo da je molitva isto kao

zaæeljeti æelju. Mislimo da je sklapanje

ruku i zatvaranje naπih oËiju sliËno

gaπenju svijeÊica. Ali molitva nije igra.

Molitva ne znaËi zaæeljeti æelju.

Molitva je sila. Kad traæimo Boga da

nam neπto dâ, On nam to ne daje samo

tako. (Moæete li zamisliti koliko bismo

sebiËni postali?!) Kad traæimo Boga da

uËini neπto, On to ne uËini samo tako.

(Postali bismo lijeni!) On nam daje

snagu da to uËinimo sami.

Molitva je sila. Kada prolazimo kroz

teπka iskuπenja i molimo za pomoÊ, Bog

ne uklanja poteπkoÊe samo tako.

(Pretvorili bismo se u velike kukavice!)

Daje nam snagu da se suoËimo s njima

ili da ih prihvatimo.

Ipak ima neπto πto nam Bog

jednostavno daje ako Ga traæimo —

spasenje, oprost, vjeËni æivot. To je ono

πto mi ne moæemo uËiniti sami, ono πto

Bog poklanja, ono πto On æeli darovati.

Ali postoje stvari koje Bog ne pruæa

samo tako. On zna bolji put. Æeli da

postanemo nesebiËni i hrabri. A kad se

molimo, Bog nam daje snagu da se

suoËimo s naπim problemima, da

dobijemo πto nam treba i uËinimo πto

trebamo.

UËiti se molitiKad se molimo, Bog nam daje snagu — snagu da prihvatimo, snagu da uËinimo.

Tema broja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2214


Vijesti iz MaruπevcaMolitvama do Boæjegkraljevstva

Molitva OËenaπ uËi nas da kaæemo:

“Doi kraljevstvo tvoje!” (Matej 6,10)

Isus je Ëesto govorio o Boæjem

kraljevstvu. Uvijek je priËao kratke

usporedbe koje su zapoËinjale rijeËima:

“Kraljevstvo nebesko je poput...” i onda

bi ga usporeivao sa sijanjem sjemena, s

blagom u polju ili s kvascem u tijestu.

Isus je zaista æelio da nauËimo πto je to

Boæje kraljevstvo.

Ono nije mjesto. Boæje kraljevstvo

je naËin æivljenja. To je naËin na koji

Bog vlada u æivotima svojega naroda kad

Ga voli i sluπa.

Kad molite naglas molitvu OËenaπ,

taj dio zvuËi gotovo kao rima: “Doi

kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja”.

Njihov ritam se podudara. I njihova

znaËenja se slaæu. Ove dvije misli idu

jedna uz drugu. Kraljevstvo Boæje postoji

kad se vrπi Boæja volja.

“Budi volja tvoja.” Ovo moæe biti

teπko traæiti. ObiËno traæimo Boga da

uËini ono πto mi æelimo da uËini.

Meutim, u ovoj molitvi nas Isus uËi da

traæimo Boga da uËini ono πto je

najbolje. Kad molimo ovu molitvu,

kaæemo da vjerujemo Boæjoj mudrosti.

Priznajemo da Bog zna najbolje. Takoer

kaæemo da smo sigurni u Boæju ljubav.

Znamo da Êe Bog uËiniti ono πto je

najbolje za nas ako Ga to zatraæimo, jer

nas voli. Kaæemo da Êemo uËiniti ono

πto On æeli da uËinimo, jer Ga volimo.

Æelimo æivjeti u Boæjem kraljevstvu.

Boæje kraljevstvo moæemo pronaÊi

kroz molitvu. Molitva nas moæe pribliæiti

Isusu. Njegova sila Êe se spojiti s naπom.

I dobit Êemo snagu koja nam treba.

Izvori dodatne pomoÊiEllen G. White, Put Kristu, Znaci

vremena, Zagreb, 2010.

Pripazite na razmak, Znaci

vremena, Zagreb, 2006.

Ruthie Jacobsen i Penny Wheeler,

Because You Prayed, Review and

Herald Publishing Association, 1999.

Roger J. Morneau, Nevjerojatni

odgovori na molitvu, Znaci vremena, 3.

izd., Zagreb, 2006.

Roger J. Morneau, Novi

nevjerojatni odgovori na molitvu,

Znaci vremena, 2. izd., Zagreb, 2003.

RosAnne C. Tetz je spisateljica i

uËiteljica. Pisala je kolumnu za

djeËji Ëasopis, osnovnoπkolske

udæbenike i autorica je dviju knjiga

za djecu: Love Letters from Jesus i

God’s Big Idea.

Misli o molitviJa ne molim za uspjeh, molim samo za vjernost.

Majka Tereza

Kad bih mogao Ëuti Krista kako se moli za mene u susjednoj sobi, ne bih se

bojao milijuna neprijatelja. Ali udaljenost ne Ëini razliku; On se moli za mene.

Robert M. McCheyne

Boriti se protiv zla najbolja je molitva Bogu, a boriti se za lijepo znaËi pjevati

Mu slavu.

Ivan MeπtroviÊ

Toliko se udara u zvona da ni sâm Bog ne Ëuje kad Mu se molimo.

Marinko MijoviÊ

Molitva je dobra samo kad je usklaena s Boæjom voljom.

Jacques-Marie-Louis Monsabre

Molitvom otvaraπ vrata svojega srca i puπtaπ Isusa Krista da ue.

Dwight Lyman Moody

Najvaæniji posao krπÊanina jest da tijekom dana razgovara s Bogom.

Martin L. Neff

Izbistrite svoje misli i molitve na odreene probleme.

Norman Vincent Peale

I savjestan ljudski æivot Bogu je draga molitva!

Ladislav Radek

Molitva je kad razgovaraπ s Bogom; meditacija je kad Ga sluπaπ.

Diana Robinson

Svi smo mi Boæja stvorenja, i nije u skladu to πto se molimo Bogu za milost i

pravdu dok nastavljamo jesti meso æivotinja koje su zbog nas ubijene.

Isaac Bashevis Singer

Moli kao da sve ovisi o Bogu, a radi kao da sve ovisi o tebi.

Francis Spellman

Tko pjeva, dvostruko moli.

Sveti Augustin

Kad Boga zovemo OËe naπ, moramo i æivjeti kao Boæji sinovi.

Sveti Ciprijan Kartaπki

Boæe, ja Te ne molim da me oslobodiπ od æivotnih patnji, nego da me u

patnjama ne napustiπ.

Rabindranath Tagore

Svaka ljudska molitva zapravo znaËi: Boæe, daj da dva i dva ne budu Ëetiri!

Ivan SergejeviË Turgenjev

Svaka vaæna odluka u mojem æivotu donesena je tijekom molitve.

Rick Warren

Molitva je viπe od samog razgovora s Bogom. Molitva je otvaranje Bogu, susret

s Bogom, susret koji se dogaa na svim zamislivim razinama, s najrazliËitijim

sredstvima, gestama i poloæajima tijela.

John Wesley

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2215


ZastupniËki dom Dræave Kanzas svoje prvo zasjedanje

u godini zapoËinje molitvom. Zastupnike u molitvi

naizmjeniËno vode propovjednici i sveÊenici raznih

crkava. Dana 23. sijeËnja 1996. na red je doπao pastor Joe

Wright iz Wichite. Svi su oËekivali uobiËajenu molitvu na

kakvu su navikli, ali on je izgovorio molitvu pokajanja koju

je napisao njegov prijatelj pastor Bob Russell iz Kentuckyja.

Na iznenaenje svih zastupnika, pastor je molio:

“Nebeski OËe,

Doπli smo danas pred Tebe da Te molimo zaoprost i traæimo Tvoje upute i vodstvo.

O, Boæe, mi znamo da Tvoja RijeË kaæe: ‘Jaoonima koji zlo dobrom nazivaju’, ali to je zapravoono πto smo mi uËinili. Izgubili smo duhovnuravnoteæu i izokrenuli naπe vrijednosti.

Mi priznajemo da se izrugujemo apsolutnoj istiniTvoje RijeËi i to zovemo moralnim pluralizmom;

Slavimo druge bogove i to zovemomultikulturalizmom;

Usvojili smo perverziju i to zovemo alternativnimæivotnim stilom;

Iskoriπtavamo siromaπne i to zovemo igrama nasreÊu;

Zanemarujemo potrebite i to zovemosamooËuvanjem;

Nagraujemo lijenost i to zovemo socijalnomskrbi;

Ubijamo neroenu djecu i to zovemo slobodomizbora;

Sudimo onima koji vrπe pobaËaje i to zovemopravdom;

Zanemarujemo discipliniranje svoje djece i tozovemo izgradnjom samopoπtovanja;

Zlorabimo silu i to zovemo politiËkomsposobnoπÊu;

Prisvajamo posjed svojega bliænjega i to zovemoambicijom;

OneËiπÊujemo ozraËje psovkama i pornografijomi to zovemo slobodom izraæavanja;

Ismjehujemo dokazane moralne vrijednosti naπihpredaka i to zovemo prosvjetljenjem.

‘Pronikni nas sve, Boæe, srce nam upoznaj,

iskuπaj nas i upoznaj misli naπe: pogledaj, ne idemo

li putem pogubnim, i povedi nas putem vjeËnim!’

(Psalam 139,23.24)

Vodi i blagoslovi ove muπkarce i æene koje jeizabrao narod ove zemlje i koje si Ti odredio davladaju Dræavom Kanzas.

Podari im svoju mudrost u voenju i neka nasnjihove odluke upravljaju k srediπtu Tvoje volje.

To Te molim u ime Tvojega Sina, æivogaSpasitelja Isusa Krista. Amen.”

Odgovor je uslijedio odmah. Jedan zastupnik je

tijekom molitve iziπao u znak prosvjeda, a mnogi su se

uznemirili. Jedan od zastupnika je u svojemu nastupu ovu

molitvu Ëak nazvao “porukom nesnoπljivosti”.

SljedeÊih πest tjedana crkva pastora Wrighta primila je

viπe od pet tisuÊa telefonskih poziva, od toga samo 47 s

negativnom porukom. Mnogi iz prekomorskih zemalja —

Afrike, Indije i Koreje — traæili su tekst ove molitve.

Radijski urednik Paul Harvey prenio je ovu molitvu u

svojoj emisiji i primio viπe poziva nego za sve svoje

programe. Zavrπio je rijeËima: “S Boæjom pomoÊi, neka bi

ova molitva prostrujala kroz naπ narod i postala iskrena

æelja naπih srca, kako bismo se ponovno mogli nazvati

Boæjim narodom.” Njegova emisija The Rest of the Story

emitirana je joπ nekoliko puta.

Sam autor molitve Bob Russell kasnije je napisao:

“Zahvalan sam πto je ta molitva tako snaæno odjeknula

meu Amerikancima. Nadam se da je neÊemo samo Ëitati,

nego je i doista moliti i istinski se pokajati pred Bogom.”

Iz Ëasopisa “Vjerska sloboda”, 2010. (izvor: internet)

Molitva u parlamentu

Pastor Joe Wright

Pastor Bob Russell

Molitva pokajanja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2216


Meunarodna organizacija Open

Doors na svojoj internetskoj

stranici objavljuje imena

pedeset zemalja u kojima su krπÊani

izloæeni razliËitim stupnjevima

progonstva. Uz ostalo tu moæete naÊi

izvjeπÊa o tome Ëemu su izloæeni krπÊani

u pojedinim zemljama.

Gdje god u svijetu imamo naπu

braÊu i sestre koji stradaju zbog

Kristovog imena, Ëujemo molbu: “Molite

se za nas!” Ali kako da se za njih

molimo? Nekako znamo kako se treba

moliti za naπe prijatelje i obitelji. Kad

sluπamo kako se ljudi kod nas mole, Ëini

se kao da su naπe molitve uglavnom

usredotoËene na nas same: “Boæe, evo

πto æelim!”

U redu je moliti se za svoj posao,

djecu i novËana sredstva. Naravno, mi

molimo Boga da ozdravi naπe bolesne

susjede i da saËuva naπe voljene na

putu. Meutim, ako je to sve πto Ëinimo,

onda puno toga propuπtamo. Bog nas

poziva da utjeËemo na naπu druπtvenu

zajednicu, naπ narod i na naπ svijet — da

doslovce upravljamo zbivanjima dok se

nalazimo na koljenima.

Ako æelimo ostaviti neizbrisivi trag

na ovom svijetu, nema snaænijeg naËina

od toga da se molitvom udruæimo s

Boæjim namjerama. Naπe molitve mogu

otiÊi tamo gdje mi ne moæemo (premda

one nisu zamjena da odemo tamo ako

moæemo). Kad se molimo, nema

zatvorskih zidina, nema zatvorenih vrata.

PolitiËki, gospodarski, vojni i

duhovni voe u svijetu moæda ne znaju

naπa imena, ali mi moæemo jaËe utjecati

na njihove planove nego svi njihovi

savjetnici zajedno. Premda mnogo toga s

ljudskog glediπta moæe izgledati

nemoguÊe, kad je rijeË o molitvi — niπta

nije nemoguÊe.

Bog æeli da budemo aktivni, a ne

pasivni. Æeli da se odupremo

poglavarstvima i vlastima koje

zarobljavaju svijet — i u konaËnici da ih

pobijedimo. Osim toga, Bog nam je

omoguÊio pristup neograniËenoj sili Isusa

Krista — sili koja je daleko veÊa od bilo

koje takozvane “supersile” na Zemlji.

Kad god se naπ Gospodin Isus

molio, dogaalo se neπto znaËajno.

Temelj Njegovog uspjeha bila je molitva.

Ona je kljuË za naπ uspjeh u svemu πto

Ëinimo kao krπÊani. Ona je osnova za

sve πto Bog ostvaruje. Zbog toga

smatramo vaænim da otvorimo ove

skrivene priËuve boæanske sile i

suprotstavimo se neprijatelju koji

zapljuskuje Zemlju svojim zlim

planovima.

Zaπto se ne biste pridruæili nama u

napadu na Sotonine utvrde? Upravo u

ovoj stvarnoj bitci moæemo promijeniti

tijek povijesti.

Izvor: Prayer, the Real Battle,

Open Doors, www.opendoorsuk.org

Naπe jedino uËinkovito borbeno sredstvo

Borba za vjersku slobodu — molitvom

Dvadeset i πest ËuvaraKad se vratio u svoju crkvu u Sjedinjene AmeriËke

Dræave, jedan misionar iznosio je svoje iskustvo iz misije:

Dok sam sluæio u jednoj maloj poljskoj bolnici uAfrici, morao sam svaka dva tjedna putovati biciklomkroz πumu u obliænji grad da bih preuzeo namirnice,lijekove i novac te naruËio nove. To putovanje trajalobi dva dana, tako da sam na pola puta moraotaborovati u πumi jer me je zahvaÊala noÊ.

Na jednom od ovakvih putovanja otiπao sam ugrad, obavio sve poslove kao i obiËno i krenuonatrag prema bolnici istim putom. Dok sam izlazio izgrada, ugledao sam dvojicu ljudi kako se tuku. Jedanod njih ostao je ozbiljno povrijeen. Zastao sam,priπao mu, previo mu rane i usput mu govorio oBoæjoj ljubavi.

Nakon toga sam nastavio put. Kad je pala noÊ,zastao sam i prespavao u πatoru, a ujutro sam ranonastavio put bez ikakvih problema.

Dva tjedna nakon toga morao sam opet krenutina svoje putovanje do grada. Kad sam stigao, ugledaosam Ëovjeka kojemu sam previo rane. Tada mi je onpriznao:

“Pastore, ja i neki moji prijatelji znali smo da vinosite novac i lijekove, pa smo vas tako prije dvatjedna slijedili kroz πumu. Znali smo da Êete noÊiti uπumi. Planirali smo vas ubiti i uzeti novac i lijekove.Ali kad smo se pribliæili vaπem πatoru, vidjeli smo da

je okruæen s 26 naoruæanih ljudi — straæara.”U tom trenutku sam se nasmijeπio i uzvratio mu

da sam u πumi bio sâm. MladiÊ je ozbiljno rekao:“Ne, gospodine, ja nisam jedina osoba koja je

vidjela te Ëuvare. I mojih pet prijatelja vidjelo je isto.Prestraπili smo se, pobjegli i ostavili vas na miru...”

U tom trenutku misionara je u priËi prekinuojedan Ëovjek iz crkve. Ustao je i glasno ga upitao zatoËan datum one veËeri kad je kovana zavjera protivnjega. Misionar je rekao datum, a Ëovjek koji se javionastavio je:

“U vrijeme te veËeri u Africi, ovdje je bilo jutro ija sam se spremao otiÊi igrati golf. Ali odjednom samosjetio veliku potrebu da se molim za tebe. Zapravo,to je za mene bio toliki teret da sam telefonompozvao joπ neku braÊu iz crkve da odmah dou i damolimo za tebe.”

Potom je predloæio:“Hajde, molim vas, ustanite svi koji ste tada doπli

da se molimo u crkvi!”Ljudi su poËeli ustajati. Misionar ih nije sve

osobno poznavao, ali to i nije bilo vaæno. Bio jeobuzet brojanjem. Bilo ih je 26!

Ovaj dagaaj je divan primjer kako djeluje Sveti Duh i

dokazuje nam koliko su uzviπeni Gospodnji putovi. On nas

podsjeÊa da je s Bogom “sve moguÊe”. Najuzviπenije od

svega je da znamo da Bog sluπa naπe molitve i odgovara na

molitve svojih vjernih i usrdnih molitelja.

Jovan N. Slankamenac

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2217


Sadamnaestogodiπnja Joni

Aereckson iz Baltimorea,

Maryland, otiπla je na kupanje i

lakoumno skoËila u pliÊak.

Glavom je udarila o dno, slomila

vrat i ostala paralizirana od vrata nadolje.

U samo jednoj sekundi æivahna je

tinejdæerka postala kvadriplegiËarka, invalid

s nepokretnim rukama i nogama.

Tjednima je nepokretno leæala u

bolnici, u takozvanom “koritu”,

razmiπljajuÊi o æivotu i o svojim izgledima

za buduÊnost. U tim danima æivot joj je

izgledao priliËno beznadan. Joni je plakala

i bila srdita na Boga.

— To nije poπteno! Ne mogu

podnijeti da æivim u ovakvom stanju!

Jedne noÊi, sama u zamraËenoj

bolniËkoj sobi, Joni je nepokretno leæala i

stigla do dna svojega æivota. Nekoliko je

dana molila svoje prijatelje da joj pomognu

izvrπiti samoubojstvo. Oni su odbili. Leæala

je potpuno bespomoÊno, osjeÊajuÊi se

nesposobnom da si oduzme æivot. Bila je

nesretna i æalila se svima koji bi joj se

pribliæili.

Jednog dana njezin joj je prijatelj

ukazao na jasnu Boæju zapovijed iz 1.

Solunjanima 5,18: “U svakoj prilici

zahvaljujte!”

Prijatelj je zatvorio Bibliju i rekao:

— No, Joni, razmisli... Nije li vrijeme

da zahvaliπ Bogu za svoja invalidska

kolica?

— Ne dolazi u obzir! — uzvratila je

Joni. — Nisam zahvalna i neÊu to reÊi.

NeÊu zahvaljivati kad to ne osjeÊam.

— OdliËno! — odgovorio je prijatelj. —

Ali pogledaj ponovno ovaj redak. Nigdje

ne piπe da se trebaπ osjeÊati zahvalnom.

Piπe da zahvaljujemo u svakoj prilici, bilo

u dobru ili u zlu, osjeÊali mi zahvalnost ili

ne.

— Kako mogu zahvaljivati Bogu kad

ne razumijem zaπto mi se sve to dogodilo?

— jaukala je Joni.

— Nikad neÊemo razumjeti Boæje

putove, — nastavio je Steve. — Ne moraπ

znati razlog. Dovoljno je da budeπ spremna

postupiti kako Bog kaæe, da budeπ

zahvalna πto je On u tvojem æivotu, πto te

voli i pomaæe ti.

Joni je stisnula zube i svoju volju

pokorila Boæjoj rijeËi.

— U redu, Gospodine, zahvaljujem Ti

za ovaj bolniËki krevet. Zapravo bih radije

pojela pizzu, ali ako æeliπ da jedem kaπu, u

redu je. I, Gospodine, zahvaljujem Ti za

fizikalnu terapiju koja mi pomaæe. Zahvalna

sam πto pri danaπnjem vjeæbanju pisanja

abecede olovkom meu zubima moje

pisanje nije izgledalo kao ËrËkanje.

Nije se dogodilo preko noÊi, ali

Jonini osjeÊaji su se promijenili. Napisala

je: “U meni se pojavio osjeÊaj zahvalnosti.

Kao da me Bog nagradio osjeÊajem

zahvalnosti zato πto sam posluπala i

zahvalila Mu.”

Ovo se dogodilo prije viπe od

Ëetrdeset godina (1967.). Joni Aereckson

(u meuvremenu se udala pa se joπ

preziva i Tada) danas je poznata umjetnica

koja crta olovkom koju dræi meu zubima.

Ona je isto tako vrlo poznata radijska

govornica i predavaËica na skupovima

mladih, autorica trideset i pet knjiga-

uspjeπnica — od kojih je najprevoeniji

njezin æivotopis Joni, preveden i na

hrvatski jezik, prema kojemu je snimljen

film. Snimila je i nekoliko ploËa s

krπÊanskim pjesmama. Viπestruka je

nositeljica poËasnih doktorata na mnogim

sveuËiliπtima. Osnovala je ustanovu “Joni

and Friends” u kojoj fiziËki nemoÊne

osobe dobivaju potporu i skrb.

GovoreÊi na skupovima pred tisuÊama

mladih, Joni zna reÊi:

Joni Aereckson Tada

“U svakoj prilici zahvaljujte!”— Ne bi li bilo divno kad bi me Bog

upravo sada, tu pred vama, Ëudesno

iscijelio; kad bih ustala iz kolica i stala na

noge? To bi bilo Ëudo! Svi bi bili uzbueni

i slavili bi Boga. Stvarno bi vidjeli Boæje

Ëudo i silu. Zar to ne bi bilo divno? ...

Dok mladi zamiπljaju taj prizor, ona

nastavlja:

— Ali koliko bi bilo uzbudljivije i

trajnije Ëudo spasenja, iscjeljenje vaπe

duπe. Znate, to je joπ uzbudljivije, jer je to

neπto πto Êe trajati zauvijek. Da se moje

tijelo iznenada i Ëudesno iscijeli, bila bih

na nogama joπ odreeni broj godina, a

onda bih umrla. S glediπta vjeËnosti, moje

je tijelo samo treptaj u vremenu koje

vjeËno traje.

Na dnu svojih crteæa Joni uvijek

stavlja inicijale PTL. Ona uæiva kad je ljudi

pitaju πto ti inicijali znaËe. Tada moæe

objasniti:

— To je kratica za Praise the Lord

(Slava Bogu)!

Tako ima priliku svima reÊi kako je

doπlo do toga da posluπa Boæju zapovijed i

da zahvaljuje u svojim molitvama te kako

ju je to dovelo u prisnije prijateljstvo s

Isusom.

Dorothy Eaton Watts

Æivotna priËa

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2218


Molitveno iskustvo

Poznato je da odgovori na

molitvu mogu biti: da, ne i

Ëekaj. No, mi gotovo uvijek

priæeljkujemo odgovor da, i

po moguÊnosti — odmah!

Jedna vjernica — nazovimo je Ela —

ispriËala mi je svoje iskustvo koje se

oteglo kroz razdoblje od sedam-osam

godina.

Ona radi u bolniËkom laboratoriju

gdje snima i razvija rendgenske snimke.

Glavna sestra — nazovimo je Ana — je

iste vjere kao i Ela. Ali ta Ana je osoba s

vrlo nezgodnim ponaπanjem. Nema tu

kolegijalnosti niti krπÊanstva. Svakog je

dana nalazila razloge za prigovaranje Eli

za njezin posao. I to pred svima, ispred

sedam ili osam medicinskih sestara. “Ela,

opet nisi dobro razvila filmove. Prejako

su osvijetljeni!”

Iako lijeËnici nisu prigovarali,

glavna sestra Ana jest. Moæda je doista

nekada snimak mogao biti i bolji, ali bio

je upotrebljiv. Ana bi uvijek naπla neki

razlog da prigovori, i to javno, grubo,

zajedljivo. I to svakoga dana, i to

uglavnom Eli.

Ela je po svojoj naravi vrlo

komunikativna i ljubazna osoba. PoËela

je patiti zbog toga πto joj se dogaa na

poslu. Dobila je bolove u æelucu i

poremeÊaj sna. Nije bila sretna kad je

kretala na posao. A sve se poËelo

dogaati baπ u vrijeme kad je Ela

krπtena, dakle, kad je bila osoba u prvoj

ljubavi prema istini i vjerniπtvu.

Druge su djelatnice znale viπe puta

“iza lea” komentirati ponaπanje glavne

sestre. Ela je poËela razmiπljati kako

rijeπiti taj problem. Takve odnose viπe

nije mogla podnositi. OdluËila je dati

otkaz. Poπla je k ravnatelju bolnice, ali

kad ju je on vidio, rekao je: “Znam zaπto

ste doπli. Ne, vi neÊete dati otkaz, vi ste

nam potrebni.”

NajkraÊa molitvaEla se poËela moliti za rjeπenje

svojega problema. Ali, kako da se moli?

Kako da se moli za osobu koja joj

svakodnevno zagorËava æivot? Ali, znala

je da ni njoj neÊe biti oproπteno ako i

sama ne oprosti. PoËela se moliti za

Anu, bojaæljivo, sa samo jednom

kratkom reËenicom: “Boæe, pomozi sestri

Ani. Amen.”

Bila je to njezina najkraÊa molitva.

Onda je postupno poËela moliti s dvije-

tri proπirene reËenice. Polako je

produæavala molitvu za sestru Anu.

KleËala bi u svom laboratoriju, plakala i

molila za Anu, ali i za sebe.

Dogodilo se ËudoJednoga dana dogodilo se Ëudo.

Tako to Ela objaπnjava. Pred svim

djelatnicima glavna ju je sestra pitala:

“Ela, kad si ti na duænosti vikendom?”

Odgovorila je da mora pogledati u

raspored pa Êe joj reÊi. Kad je otiπla,

druge sestre su se zgledale bez rijeËi.

Bilo im je Ëudno, u najmanju ruku

neobiËno da se glavna sestra lijepo

obraÊa Eli. I Eli je to bilo neobiËno. Kao

da je dobila na cijeni pred sestrinskim

zborom. Ana je kasnije doπla k Eli u

laboratorij. Utvrdile su datum. Izgledala

je vrlo zabrinuto.

Odreenog dana, vikendom, kad je

Ela bila sama na deæurstvu, Ana je doπla

k njoj. Imala je rak dojke i bila je

operirana. Sada je trebalo naËiniti

snimak, da se vidi stanje nakon

tretmana. Ela je naËinila snimak i rekla

Ani:

“Sad sam ja uËinila ono πto si ti

traæila od mene. A hoÊeπ li ti neπto

uËiniti za mene?”

Ona se malo zamislila i odgovorila:

“HoÊu, ako sam u moguÊnosti to

uËiniti.”

“HoÊeπ li se moliti za mene?”

upitala je Ela.

Klimnula je glavom u znak

odobravanja. Kleknule su, zagrlile se i

poËele moliti. Plakale su i molile Boga

za pomoÊ jedna za drugu. Ostale su na

molitvi preko jedan sat, naizmjence se

moleÊi.

Nakon molitve Ana je rekla Eli:

“Nitko se joπ nije molio za mene tako

kao πto si to uËinila ti.”

Hvala Bogu, sve je dobro proπlo.

Ana se oporavila i vratila na posao.

Njezino ponaπanje prema Eli se potpuno

promijenilo. Sada je bila paæljiva,

pravedna i susretljiva. »ak su postale

prijateljice.

Zaπto baπ ja?Ela se pita zaπto je morala sve te

godine podnositi poniæavanja i vrijeanja

od nadreene medicinske sestre, i to

sestre u Kristu. Svi u laboratoriju su to

gledali i πutjeli. Ona samo moæe

zakljuËiti da je stekla potpuno novo i

praktiËno iskustvo u molitvi.

Moæda je Ana svojom gruboπÊu

lijeËila neke svoje frustracije. Ela je to

pokuπala rijeπiti otkazom. Ali, to ne bi

bilo pravo rjeπenje. Pokuπala je

molitvom, i to je bio pravi naËin. Ana je

mogla zamoliti i neku drugu od sestara

da joj naËini snimak. Ali, znala je da je

na loπem glasu i da bi o njezinom

zdravstvenom stanju vjerojatno brujala

cijela bolnica.

Obratila se Eli, jer je znala da ona

to neÊe zloupotrijebiti, iako je, gledano

ljudski, imala razloga da joj vrati “milo

za drago”. Ela vjeruje da je Bog

odgovorio na njezine molitve.

Poslije tog dogaaja opet joj se

vratio optimizam, radost na poslu, miran

san i sreÊa πto su uspjele rijeπiti teæak

problem. Nije se lako moliti za svojega

neprijatelja. Joπ je teæe ako je taj

neprijatelj vjernik iz tvoje crkve.

Tako je radio IsusNije li nam Isus rekao da se

trebamo moliti Ëak i za svoje

neprijatelje? (Matej 5,44) Nije li nam u

OËenaπu rekao da trebamo praπtati? Da,

tako se mogu moliti samo oni kojima je

Isus primjer.

Ela priznaje da joj je to bilo vrlo

teπko. Ali drugog puta nema. Moramo se

poniziti i iskreno oprostiti. Kad se

budemo molili, steÊi Êemo iskustvo. To

iskustvo Êe nam pomoÊi da krenemo

dalje u æivotu i budemo sretni.

Mr. Ivan –idara

Elina najkraÊa molitva

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2219


Djeco, jeste li nekada neπto

tako æarko æeljeli, da ste to

stalno traæili od mame i

tate? Danima, tjednima —

sve dok oni konaËno nisu

rekli da. Moæda ste æeljeli neku posebnu

igraËku, kuÊnog ljubimca ili novi bicikl.

Ako se radilo o neËemu πto ste stvarno

æeljeli, to ste traæili mnogo puta.

Jedan djeËak je viπe od svega æelio

svirati u πkolskom orkestru. Tako je

jednog dana doπao iz πkole kuÊi i

zamolio roditelje da mu kupe neko

glazbalo i upiπu ga na teËaj sviranja kako

bi mogao svirati u πkolskom orkestru.

Roditelji su ga sasluπali i nisu odmah

rekli ni da ni ne. Jednostavno su rekli:

— Tomislave, o tome moramo

razmisliti. Glazbalo dosta koπta, a nismo

sigurni da Êeπ ti ustrajati u tome.

Proπlo je nekoliko dana, ali roditelji

nisu spominjali djeËakovu molbu pa je

Tomislav odluËio ponovno pitati.

Roditelji opet nisu rekli ni da ni ne.

Rekli su:

— Joπ uvijek razmiπljamo o tome.

Kad se Tomislav sljedeÊeg dana

vraÊao iz πkole, odluËio je zaustaviti se

kod prodavaonice glazbala i malo

pogledati πto je u ponudi. Kad je uπao u

prodavaonicu, pozornost mu je najprije

privukla prekrasna blistava truba. Nije

bila nova, ali je bila u vrlo dobrom

stanju i Ëak je imala kofer obloæen

umjetnom krokodilskom koæom. Upravo

je to æelio!

Za vrijeme veËere Tomislav je

ispriËao roditeljima:

— Danas poslije πkole svratio sam u

prodavaonicu glazbala. Imaju u ponudi

stvarno lijepu polovnu trubu. Baπ takvu

bih æelio. A koπta samo sedamsto kuna.

Otac se okrenuo svojoj supruzi i

rekao:

— Mislim da je najbolje da

pogledamo tu trubu, jer nas naπ

Tomislav nikada neÊe prestati traæiti

glazbalo.

SljedeÊeg dana djeËak je s

roditeljima otiπao u prodavaonicu

glazbala. I — oni su mu kupili trubu!

Tomislav je bio vrijedan u uËenju i

uskoro se pridruæio πkolskom orkestru.

Svirao je u orkestru osnovne, a potom i

srednje πkole, a nakon toga se upisao na

Glazbenu akademiju i studirao glazbu.

Kad je diplomirao, postao je profesor

glazbe.

Pitam se kako bi drukËije izgledao

njegov æivotni put da je od svojih

roditelja zatraæio glazbalo samo jednom i

nikada viπe.

Biblija nas uËi da, baπ kao πto naπi

roditelji æele ono πto je najbolje za nas i

daju nam ono πto traæimo, Bog — naπ

nebeski Otac — takoer Ëuje i odgovara

na naπe molitve.

Ponekad neπto traæimo od Boga

samo jednom, i potom to viπe nikada ne

spomenemo. Moæda je u pitanju naπa

nestrpljivost. Kad neπto traæimo, æelimo

da Bog kaæe da i æelimo da to kaæe

odmah!

Isus je rekao da uvijek trebamo

moliti i nikada ne odustati. Bog

zasigurno æeli vidjeti da doista ozbiljno i

ustrajno æelimo ono πto traæimo od

Njega.

ZnaËi li to da Êe nam Bog neπto

dati samo zato πto to neprestano

traæimo? Ne, ali On nas voli i æeli ono

πto je najbolje za nas. I odgovorit Êe da

ako je to dobro za nas.

Djeco, zaπto se ne bismo molili

ovako:

“Dragi naπ nebeski OËe, nauËi nas

moliti. NauËi nas da budemo strpljivi i

ustrajni u molitvama. Ako æelimo neπto

πto je dobro, podsjeti nas da se Ëesto

molimo za to. Molimo Te u Isusovo ime.

Amen.”

Priredila Ljiljana ∆iriÊ

PriËa za djecu

Ustrajnostu molitvi

“Iznese im zatim usporedbu o tome kako uvijek treba moliti i nikada ne klonuti.” (Luka 18,1)

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2220


Roen sam u Zagrebu 1968.

godine kao dijete iz

“mjeπovitog” braka. Odgojen

sam kao ateist. U devetoj

godini æivota sam se razbolio i

bio sam operiran, nakon Ëega je sve bilo u

redu. U srednjoj πkoli poËeo sam svirati te

sam s prijateljem osnovao bend. SvirajuÊi

rock and roll poËeo sam puπiti i piti.

Godine 1993. morali smo kao obitelj

napustiti Hrvatsku zbog tadaπnjih zbivanja.

Zamijenili smo stan i preselili u Novi Sad.

Tamo sam otvorio veletrgovinu, a zatim i

vinariju. Uskoro smo to zatvorili i nakon

toga otvorili pogon za proizvodnju

bezalkoholnih piÊa. Posao je poËeo cvasti,

a ja sam i dalje puπio i pio.

Najprije se razboljela moja majka:

dobila je infarkt i odveli su je u Sremsku

Kamenicu gdje su je spaπavali. Ja sam i

dalje radio u svojoj tvrtki. Posao je cvao,

otac mi pomagao, a imao sam i deset

radnika. Uskoro se vratila i majka.

Nakon od prilike dvije godine tata je

otiπao u bolnicu u Kamenicu na ugradnju

pacemakera. Tamo mu je u operacijskoj

dvorani u krvotok uπao streptokok i on je

dobio sepsu. Drugi dan su ga pustili kuÊi i

naveËer je dobio temperaturu. Zvali smo

hitnu pomoÊ, ali oni su uporno tvrdili da

je to obiËna prehlada ili gripa, i nisu ga

htjeli voditi u bolnicu. I tako tri dana

zaredom. TreÊi dan je ocu bilo joπ gore i

zadnjim se snagama telefonom obratio

lijeËniku kardiologu Ëiji je bio pacijent. On

je to javio lijeËniku koji ga je operirao i

odvezli su ga u bolnicu. Kad su vidjeli u

kakvom je stanju, nisu Ëekali ni trenutak.

Odmah na bolniËkom hodniku naËinili su

mu rupicu u predjelu reza i gnoj je poËeo

istjecati. Bila je to sepsa koju je prouzroËio

streptokok. Sva krv mu je bila zatrovana i

lijeËnici su nam rekli da Êe ishod

vjerojatno biti koban.

Prvi puta u svojem æivotu pao sam na

koljena i poËeo vapiti Bogu: “Boæe, ako Te

ima, spasi mojega oca!”

LijeËnici su se trudili, ali nisu nam

davali nikakve nade. Dane i dane provodio

sam na koljenima i molio se Bogu kojega

nisam poznavao. Molio sam se kako sam

mogao — svojim rijeËima, jer nisam znao

drukËije. Nakon puna tri mjeseca lijeËnici

su rekli da Êe tata preæivjeti i da Êe se

oporaviti. Uskoro su ga pustili kuÊi.

Nevjerojatno, ali i sami lijeËnici su se

Ëudili. Moj otac i majka su danas æivi, iako

tata ima lagane posljedice od svega toga.

Ali ja sam veÊ tada dobio od Boga potvrdu

da je On æivi Bog koji doista Ëuje moje

molitve.

Nakon svega toga ja sam i dalje radio,

pio i puπio. Ali Bog me viπe nije ispuπtao

iz svojih ruku. Posao se sve viπe πirio i viπe

nismo mogli raditi bez knjigovodstva i

kompjutora, i ja sam morao iÊi na

raËunalni teËaj. Tamo sam upoznao jednu

djevojku Lanu. Mi smo svi u tom druπtvu

pili i puπili, s ona je uvijek sjedila i

vrijedno uËila i radila. Jednom prilikom

sam joj priπao i upitao je da li se neπto

ljuti i jesmo li je povrijedili, i pozvao sam

je na piÊe i na kavu. Ona me ljubazno

odbila i rekla da ne pije i ne puπi. Tad

sam je upitao je li ona moæda religiozna pa

smatra da to nije u redu. Pitao sam je da

moæda nije pravoslavka, a ona je rekla da

nije. Zatim sam je pitao je li moæda

katolkinja, i ponovo je odgovor bio

negativan. I tada je poËela moja znatiæelja.

“Pa ako nisi pravoslavka, nisi katolkinja,

πto si onda? A kaæeπ da si krπÊanka.”

tako do kraja petnaest veËeri.

Evangelizacija je trajala tri tjedna.

Kad je bila predzadnja veËer, upitao

sam Lanu mogu li jednom poÊi s njom u

crkvu da malo vidim kako izgleda. Ona je

oduπevljeno pristala. Te subote bilo je

krπtenje troje ljudi. Tu je bio kraj: ja sam

bio novi, preporoen Ëovjek. Kad smo

uπli, odmah su svi oko mene stali i pitali

me da li mi πto treba, poπto im je Lana

rekla da sam morao otiÊi iz Zagreba. Svi su

bili tako paæljivi i briæni, svi lijepo

obuËeni: muπkarci u odijelima, kravatama,

a æene i djevojke u suknjama ili haljinama

— doslovce kao da sam doπao na drugi

planet.

Proπlo je i zadnje predavanje, zadnja

veËer. Poæelio sam uËiniti ono isto πto sam

vidio dan prije: poæelio sam se krstiti i

postati krπÊanin. Upitao sam Lanu mogu li

se i ja krstiti. Bila je to veËer prije

bombardiranja Novog Sada.

Poπao sam kuÊi i sutradan mi je

pozlilo te sam pao u komu. Stara boljka se

ponovo javila. Hitno sam prevezen u

bolnicu i uslijedile su tri teπke operacije na

mozgu. LijeËnici su rekli da ako ostanem

æiv, snosit Êu teπke posljedice: ili neÊu

moÊi priËati, ili neÊu moÊi hodati, a

moæda neÊu biti razuman. Lana o tome

niπta nije znala. Zvala je moje, a oni joj

nisu htjeli reÊi πto je da me ne bi vidjela

takvog.

Nakon treÊe operacije probudio sam

se iz kome. LijeËnici su provjeravali

funkcije i Ëudili se kad su ustanovili da je

sve dobro. Nakon tri tjedna iziπao sam iz

bolnice i nakon joπ tjedan dana Lana se

ponovo javila. Pod kiπom bombi dolazila je

svaki dan s joπ jednim bratom da me

polako vode u πetnju kad je bilo mirno i

kad nisu bombardirali.

Zanimalo me pa sam pitao pastora

Stevu Bodonjija zaπto mi se to dogodilo

baπ tada kad sam se odluËio krstiti i uËiniti

zavjet s Bogom? Odgovorio mi je: “Sotona

ne voli kad netko odluËi predati svoj æivot

Kristu, i zato te htio uniπtiti.”

Danas to shvaÊam i zahvalan sam

Bogu da me saËuvao i da je saËuvao moje

roditelje. Zahvaljujem Bogu πto me je iz

Zagreba odveo Ëak u Novi Sad da bi Ga

kroz bolest mojih roditelja i moju vlastitu

bolest prihvatio za svog osobnog Spasitelja.

Vratio sam se u Zagreb 2002. godine.

Molim se dragom Spasitelju da i moji

roditelji, moja sestra i neÊakinja poËnu

Ëitati Bibliju i da i njihova srca dotakne

Boæji Duh te da i oni prihvate Krista kao

svojega Spasitelja.

Duπan Vergaπ

Molio sam se Bogu kojega nisam poznavao

Tad mi je ponudila pozivnicu za neko

vjersko predavanje. Ljubazno sam

odgovorio da sam ateist i da me to ne

zanima, i pitao sam je od koje je to crkve.

Tad mi je rekla da je ona adventistica. Ja

sam je pitao πto je to; doslovce sam je

pitao kroz smijeh: “Sa Ëim se to jede,

nikad Ëuo?!” Objasnila mi je da se

adventisti dræe iskljuËivo biblijskih naËela i

u crkvu idu subotom. Ona je bila krπtena

tek dvije godine i nije znala da ta “subota”

odbija ljude. Naime, meni je moja baka

katolkinja priËala da “subotari” imaju neke

“zlatne noÊi” kad Ëine veliki nemoral.

Rekao sam to Lani jer sam je time htio

zaπtititi od takvih iskustava.

Viπe iz pristojnosti nego iz znatiæelje

pristao sam doÊi drugu veËer u osamnaest

sati s njom na RadniËki univerzitet, gdje se

odræavala evangelizacija. Bilo je to treÊe

predavanje u nizu. Te veËeri — dobro se

sjeÊam — bila je rijeË razdvojenosti Crkve

od dræave. Evangelizaciju je dræao dr.

Radiπa AntiÊ. Pitao sam Lanu da li doista

postoji takva Crkva koja je odvojena od

dræave? Sada veÊ iz znatiæelje, ali samo iz

znatiæelje, doπao sam i sljedeÊu veËer — i

Iskustvo obraÊenja

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2221


ZaËuujuÊa ËinjenicaGeorgia Hayes, pacijentica oboljela od

raka, dobila je sudskom odlukom 2002.

godine 2,2 milijarde ameriËkih dolara

odπtete od svog bivπeg ljekarnika Roberta

R. Courtneya. Njegov zloËin: razrijedio joj

je kemoterapijske lijekove s vodom. UËinio

je to kako bi zaradio novac prodajuÊi

skupe lijekove drugim pacijentima. Ali u

meuvremenu je njegova ærtva propustila

najbolju priliku za izlijeËenje jer nije dobila

pravilnu njegu. Ljekarnik je priznao da je

“razvodnjavao” lijekove cijelo desetljeÊe i

tako oπtetio Ëak 4.200 pacijenata! Ovaj 48-

godiπnji otac sada sluæi zatvorsku kaznu od

trideset godina.

Definicija rijeËi “razvodnjen” glasi:

“Razblaæiti, umanjiti snagu, krivotvoriti,

smanjiti vrijednost ili uËinkovitost,

izblijediti, razrijediti.”

Upravo je to ono πto avao Ëini s

istinom.

Danas su mnogi krπÊani oslabljeni

razvodnjenim Evaneljem. Propovijeda im

se samo toliko istine koliko je potrebno da

steknu privid spasenja, ali doza je tako

blaga da ih nikada istinski ne promijeni.

I zaista, apostol Pavao nas upozorava

na ova kobna vremena posljednjih dana

kada Êe vjernici postati “ljubitelji poæude

mjesto ljubitelji Boga. Oni Êe saËuvati

vanjski oblik poboænosti iako su se odrekli

njezine sile”. (2. Timoteju 3,4.5)

Isus je pretkazao tuænu scenu

prilikom Sudnjeg dana kada Êe krπÊani,

koji su to samo imenom, otkriti da su

izgubili vjeËni æivot zato πto su svjesno

dopustili da se uljuljkaju u laænu sigurnost

sluπajuÊi uËitelje koji im govore: “‘Mir!

Mir!’ Ali mira nema.” (Jeremija 6,14)

Kako prepoznati razvodnjenoEvanelje

Svaka crkva æeli biti uspjeπna, zar ne?

Kako crkve mjere svoj uspjeh? Po broju

posjeta, Ëlanova i krπtenja.

Naæalost, to Ëesto uzrokuje

neprestano iskuπenje da se razvodne uvjeti

za Ëlanstvo kako bi se udovoljilo

poluobraÊenim interesima; ili pak izmjene

naËini odræavanja bogosluæja u teatralnije

oblike kako bi se privuklo i zabavilo

posvjetovljeno mnoπtvo.

Sotona Êe iskoristiti mnogobrojne

ugodne laæi kako bi prevario — ako je

moguÊe — tebe, tvoju obitelj i prijatelje.

Ako ih progutaπ, ove podmukle prijevare

te mogu uËiniti duhovno slabokrvnim.

Kako moæemo prepoznati razvodnjenu

evaneosku poruku?

To je poruka koja...

u Naglaπava milost, ali umanjuje

potrebu za stvarnom promjenom;

u Nagoni ljude da se krste prije nego

πto su zaista obraÊeni;

u Sumnja u Kristovu moÊ da nas

oËuva od grijeha;

u Mijeπa Sveto pismo s istoËnjaËkom

filozofijom i drugim religijama;

u Navodi ljude da vjeruju kako je

svjetovni uspjeh dokaz Boæjeg blagoslova.

Ova razvodnjena duhovnost nije

dovoljno snaæna da izlijeËi bolest koja se

zove grijeh i koja stanuje u svakom

ljudskom srcu. Nedostaje joj sile da

potpuno promijeni æivote. Kompromitira

Kristov rad i snagu Njegove krvi.

Ali koliko Ëesto ipak Ëujemo ove

poruke kompromisa koje kaplju s

propovjedaonica posvuda oko nas? Naπe

crkve su pune obraÊenika povrπne vjere.

Kada dou stvarna iskuπenja, ove duπe Êe

biti poput drveÊa bez korijenja — sruπene!

(Vidi: Marko 4,16.17)

Zaπto je tako vaæno da navijeπtamo

Evanelje u njegovoj punoj sili?

Zidanje na pijeskuNa poËetku 2010. godine svijet je

svjedoËio nevienoj katastrofi: potres na

Haitiju ubio je oko 230.000 i ozlijedio viπe

od 300.000 ljudi. Za veÊinu smrtnih

sluËajeva i ozlijeda krive su zgrade koje su

se uruπile. Zaπto se sruπilo tako mnogo

zidova? Zbog mnogo pokvarenih graditelja

koji su, da bi uπtedjeli novac, razrjeivali

cement pijeskom i πkrtarili na armaturi od

æeljeza. (Vidi: Ezekiel 13,10-12)

Steven, jedan od naπih studenata s

Evaneoskog centra Amazing Facts,

preæivio je takvo iskustvo. Iako je odrastao

u obitelji koja je pohaala crkvu, nikada

nije iskusio punu snagu Boæje ljubavi —

zato πto je Ëuo samo razvodnjeno

Evanelje!

Nakon πto su se njegovi roditelji

razveli kad je bio tinejdæer, Steven se

borio s depresijom. Studirao je na

prestiænoj umjetniËkoj akademiji u New

Yorku, gdje je svjedoËio teroristiËkim

napadima 11. rujna 2001. Kad je vidio

kako se neboderi ruπe poput njegovog

æivota, uπao je u razdoblje paralizirajuÊe

emocionalne depresije koja je trajala

godinama.

Preselio se u Kaliforniju, gdje je

upoznao Ëovjeka s kojim se sprijateljio i

prouËavao, i koji ga je pozvao na

evangelizaciju. Na tim predavanjima

predstavljena mu je puna snaga Boæje rijeËi

na naËin koji nikada prije nije iskusio. Iako

je posjeÊivao crkvu veÊinu svojega æivota,

Steven nije imao Ëvrsti temelj u Boæjoj

rijeËi. Trebale su mu dvadeset i tri godine

da konaËno shvati nerazvodnjenu Isusovu

ljubav — i njegova depresija je bila

izlijeËena!

Pitam se koliki su milijuni æivota

liπeni istinske radosti i ispunjenja — zbog

razvodnjenog Evanelja?

Æivo streljivo!U ovim posljednjim danima jasno je

da smo u borbi za duπe. Nadam se da Êete

mi se pridruæiti u toj borbi. Naπe oruæje je

oπtar maË Boæje rijeËi. Naπ je cilj pomoÊi

ljudima da dou Kristu, ukorijene se u

potpunoj istini, i zatim ih nauËiti da krenu

u dosezanje drugih.

Sada se priprema Boæja vojska za

duhovnu borbu, sa æivim streljivom istine

koja oprema ljude da postanu evanelisti,

biblijski uËitelji i misionari. Mladi se

paæljivo utemeljuju u nerazvodnjenoj

Boæjoj rijeËi i opremaju da propovijedaju

istinu.

Nakon πto je zavrπio studij na

Evaneoskom centru Amazing Facts,

Steven se djelatno ukljuËio u sluæbu za

druge i iskoristio veÊinu svojih umjetniËkih

darova za Boæje kraljevstvo. Slava Bogu!

Dragi moji, drugi Kristov dolazak je

bliæe nego πto mislimo. Ipak, milijuni

dragocjenih duπa su prevareni jer misle da

su krπÊani zato πto primaju slabu i

razvodnjenu dozu Evanelja. Da bi ih

oslobodila, potrebna im je potpuna poruka

sadaπnje istine!

Nadam se da Êete uvidjeti da i vaπe

sudjelovanje ima duboki znaËaj za æivote

duπa koje su diljem svijeta u potrazi.

Pruæimo im cijelu istinu Boæje rijeËi,

nerazvodnjenu i bez kompromisa.

Doug Batchelor

www.amazingfacts.org

Opasnost razvodnjenog Evanelja

ZaËuujuÊe Ëinjenice

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2222


Svi bismo æeljeli da obitelj kojoj

pripadamo bude topla,

njegujuÊa, puna razumijevanja,

poærtvovna, konstruktivna,

dobro organizirana,

optimistiËna i dinamiËna; kako ona uæa

tako i πira, crkvena obitelj.

Krajem prosinca 2010. godine

posjetila sam svoju sestriËnu i bratiÊa

koji godinama æive u malom mjestu u

Teksasu, nedaleko od gradiÊa Corsicane.

Oduπevila su me πiroka prostranstva i

prirodne ljepote Teksasa. Vrijeme je bilo

prekrasno, s vedrim nebom i

cjelodnevnim suncem. U subotu 18.

prosinca imala sam prilike boraviti u

njihovoj maloj i vrlo æivoj adventistiËkoj

crkvi s oko pedesetak Ëlanova. To je

crkva kojoj se s pravom mogu pripisati

sve na poËetku navedene znaËajke koje

bismo æeljeli da ima obitelj.

Pastor crkve, Dan Gleason, kojemu

je to jedna od povjerenih crkava,

povremeno posjeÊuje crkvu u Corsicani.

Upoznala sam njega i njegovu suprugu,

a oni sa zanimanjem pratili moje

izlaganje u terminu misionske poruke.

Starjeπina crkve John Blazic i njegovi

suradnici s puno ljubavi i poπtovanja

prema duænosti koja im je povjerena za

svaku subotu pripremaju program

sukladan aktualnim potrebama crkve.

Vodi se ne samo formalna, veÊ vrlo

konkretna briga i nastoji iziÊi u susret

potrebama svakog pojedinca i obitelji u

crkvi. Uz ohrabrujuÊe duhovne sadræaje

tijekom subotnje πkole, æivu raspravu

tjedne pouke i nadahnjujuÊe propovijedi

u okviru bogosluæja, subotom se

redovito organizira zajedniËki ruËak za

sve vjernike i posjetitelje. RuËak kojemu

sam prisustvovala protekao je u

ugodnom ozraËju uz roendanske

Ëestitke i male poklone svima koji su

roeni u mjesecu prosincu. Bilo ih je

desetero. Nakon ruËka ostala je posebna

skupina na molitvi. Ne tako davno crkvi

u Corsicani se pridruæio jedan baptistiËki

pastor kojega sam imala prilike upoznati

u subotu ujutro prije bogosluæja. On

stiæe u crkvu meu prvima.

Svi detalji u crkvi — ukusno

dekoriran ulazni prostor s cvjetnim

aranæmanima, mala biblioteka, prostor za

djecu, kuhinja s blagovaonicom i sama

crkvena dvorana — djeluju privlaËno i

odraz su ljubavi osoba koje vole Boga i

bliænje i crkvu smatraju vaænim dijelom

svojega æivota.

Crkva u Corsicani godinama ima

organizirane redovite molitve u

domovima i srijedom naveËer u

Ljubav i poπtovanje premaduænostima u crkvi

crkvenom prostoru. Na proπlogodiπnjem

zasjedanju Izvrπnog odbora Generalne

konferencije u listopadu, kojemu sam

prisustvovala kao Ëlanica, posebno je

istaknuta potreba da se viπe molimo.

Predstavljen je i prihvaÊen program

duhovne obnove i reforme. Adventisti

po cijelom svijetu pozvani su da se

pridruæe molitvama sedam dana u tjednu

u sedam sati ujutro i u sedam naveËer

(777) za izlivanje Svetog Duha i

uspjeπno propovijedanje Evanelja.

Pridonesimo svojim molitvama i

djelovanjem da crkva kojoj pripadamo

bude doista oaza mira i odmora za sve

Ëlanove i posjetitelje, mjesto koje

pomaæe onom tko doe da nae Boga —

kao πto je to crkva u Corsicani. Dobri

odnosi i toplo, privlaËno ozraËje u uæoj

kao i u crkvenoj obitelji ne nastaju

sluËajno, tek tako, sami po sebi, veÊ iza

njih stoji puno ljubavi, molitava, truda i

poærtvovnosti posveÊenih pojedinaca.

Ako se viπe pitamo Ëime mogu

pridonijeti, a ne πto Êemo dobiti u crkvi,

te ako se od pasivnog promatraËa

pretvorimo u aktivne sudionike u

crkvenim aktivnostima, uæivat Êemo u

obilnim Boæjim blagoslovima.

Dr. Nevenka BlaæiÊ-»op

Crkva kao obitelj

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2223


Pripremi se,pripremi se,pripremi se!

Duhovnost

Pripremi se,pripremi se,pripremi se!

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2224


Prva tri mjeseca treniranja bila su

za mene ponosno i uzbudljivo vrijeme.

Moja pluÊa i noge su ubrzano jaËali.

Vrijeme je bilo sve kraÊe, a udaljenost

sve veÊa. Moja prva utrka, pripremni

polumaraton, proπao je zaista dobro.

Zapravo, mislim da je proπao

predobro. Kad gledam u proπlost, sada

znam da me je gurnuo u udobni mir.

PoËeo sam razmiπljati i govoriti zaista

glupe stvari poput: “OsjeÊam se odliËno;

mogao bih trËati Ëetverosatni maraton

veÊ sutra.” Pogreπno sam pretpostavio

da Êe maraton biti dvostruko teæi od

polumaratona.

To je bila pogreπka zbog koje sam

uskoro poæalio.

I tako se moj reæim treniranja

posljednja tri mjeseca ublaæio. TrËao sam

Najduæa olimpijska trkaËka

disciplina, maraton, iznosi

42.195 metara. Mnogo je

izmjena brojËane

vrijednosti, ali udaljenost

ostaje ista: duga.

Iz razloga koji mi nisu posve jasni,

maraton mi se uËinio dobrom idejom.

Bilo je to prije πest mjeseci. Lako je reÊi

da. Lako je otiÊi na internet i registrirati

se. Lako je proËitati knjigu o trËanju

maratona. Lako je reÊi ljudima da idete

trËati maraton. Lako je kupiti hlaËe,

tenisice i majice.

Sâm maraton, naravno, neÊe biti

tako lagan, ali, hej — to je tek za πest

mjeseci. Ima joπ mnogo vremena za

pripremu. Mnogo vremena da se

pripremim. Mnogo vremena...

Onda su mi odjednom ostala samo

tri tjedna. Ne tri mjeseca — veÊ tri

tjedna! Nekako sam se odupirao porivu

da paniËarim. Naravno da sam trenirao,

ali duboko u sebi znao sam da nisam

dovoljno trenirao. PoËela se uvlaËiti

uzrujanost, a ja sam stao razmiπljati da

sve premjestim ili potpuno otkaæem. Ali

kako bih to rekao svom partneru

Gerardu? Ili mojem mlaem bratu

Robertu koji je vjerno trenirao kako bi

mogao trËati sa mnom? Tu su i deseci

ljudi kojima sam s uvjerenoπÊu rekao,

pomalo preponosno: “Da, trËat Êu

maraton petog prosinca.” Kako Êu se

suoËiti s njima? I kako Êu se suoËiti sa

samim sobom?

I tako sam otkazao svoj plan

otkazivanja.

Svoj posljednji dugotrajni trening

istrËao sam dva tjedna prije velikog

dana. Proπao sam veÊ dvadeset

kilometara i cijelim putem sam se

osjeÊao odliËno. Pouzdanje je poËelo

rasti. Ali znam da je moje pouzdanje

pomalo i trik koji Ëinim nad sobom.

Znam da psihiËki i matematiËki postoji

priliËna razlika izmeu dvadeset

kilometara i Ëetrdeset i dva kilometra.

Takoer znam da su prva tri mjeseca

mojega treninga proπla bolje od

posljednja tri.

Isprva je bilo oduπevljenja i

uzbuenja zbog postizanja cilja. Nisam

bio niti odvraÊen niti obeshrabren

zadirkivanjem nekih prijatelja koji su

sumnjali u mene. SjeÊam se, primjerice,

kada sam prvi put rekao za maraton

svojem najboljem prijatelju Nathanu, da

mi je odgovorio: “Imaπ krizu

sredovjeËnih godina, a kad muπkarci

imaju krizu sredovjeËnih godina, onda

kupe Harley-Davidson ili trËe maraton.”

Njegove rijeËi odbacivanja samo su

joπ viπe utvrdile moju odluËnost.

trkaËima. Svi su dali sliËne odgovore:

“Stvarno ne moæeπ znati πto Êe ti se

dogoditi s tijelom na dvadesetoj milji”,

upozorio me Tony. “Kumulativna trauma

od 42,195 kilometara nije πala”, dodao je

Tim. Podsjetili su me da je prema

legendi ta udaljenost ubila grËkog

vojnika Fidipida nakon πto je donio

dobre vijesti da su Grci pobijedili

Perzijance na Maratonskom polju.

O-ou.

Teπko sam progutao slinu i uputio

se na autobus. Doπao je taj dan. Sjedim

u tiπini veÊinu vremena dok autobus

putuje 42,195 kilometra dalje od hotela.

Pet je sati ujutro. Protekle noÊi sam

spavao moæda samo Ëetiri sata, okreÊuÊi

se i vrpoljeÊi. Dok je autobus vozio

autoputom, Gerard je stalno govorio

kako putujemo daleko i brzo. Ja sam

samo πutio.

Naπao sam se okruæen tisuÊama

drugih trkaËa i bilo je manje od minute

do poËetka. Tada sam savrπeno, ali

prekasno shvatio da promatranje ne

moæe nadoknaditi manjak temeljite

pripreme.

Na zvuk trube tisuÊe trkaËa su se

poËeli kretati poput migrirajuÊih divljih

æivotinja s afriËkih praπnjavih ravnica.

TisuÊe se kreÊu kao jedan. Pritisnuo sam

gumb “start” na svom satu, duboko

udahnuo i zapoËeo svoj put prema

hotelu.

Na moje ugodno iznenaenje, prva

polovica utrke jednostavno je proletjela.

OsjeÊao sam se ugodno, Ëak izvrsno.

Vrijeme trËanja je bilo odliËno, iako ne

vrhunsko. UËinilo mi se da Êe moj prvi

maraton proÊi izvrsno.

A tada se neπto poËelo dogaati.

Upravo prije πesnaeste milje moje su

noge poprimile potpuno luciferski duh.

Bila je to potpuna pobuna jer su noge

protiv moje volje prestale trËati.

Odjednom sam jednostavno stajao

nasred ceste, dok su trkaËi u desecima

strujali pored mene. Rastezao sam svoje

lisne miπiÊe i pokuπavao trËati. Niπta.

Pokuπavao sam hodati. Jedva se neπto

dogaalo.

A onda su doπli grËevi i bolovi.

Mogao sam osjetiti kako mi maraton

izmiËe. U uæasu sam shvatio da se

nalazim na udaljenosti od svega petnaest

kilometara od hotela. Hodao sam

πepajuÊi sljedeÊih sat vremena, veÊinom

zato πto nisam znao πto bih drugo radio.

TrkaËi su nastavljali strujiti pored mene

u stotinama. Ponovno sam pokuπao

trËati. I dalje se niπta nije dogaalo.

Zato sam hodao i drhtao. Sve o

Ëemu sam mogao razmiπljati su moja tri

mjeseca uglavnom bezbriæne pripreme.

neπto manje i neπto sporije. Zavaravao

sam se da sam spremniji nego πto sam

bio. PreskoËio sam duga trËanja i

sprintove. Viπe puta sam ostao u

krevetu, ispod toplih pokrivaËa, radije

nego da krenem na svoj jutarnji trening.

Postao sam inertan. Dopustio sam da me

juËeraπnji uspjeh uljuljka u laæan osjeÊaj

sigurnosti u vezi s danaπnjom

spremnosti.

I dok si trepnuo okom, ostalo je joπ

samo tri tjedna do utrke. Nazvao sam

iskusnog mjesnog trkaËa da ga upitam

koliko bi mi vremena trebao trajati

maraton. Nije bio zadivljen mojim

nadobudnim procjenama. Rekao je

zloslutno: “Cilj tvojeg prvog maratona je

samo da ga dovrπiπ.”

Progutao sam slinu: “Samo da ga

dovrπim?”

“Da, samo da ga dovrπiπ.”

Zahvalio sam mu i zaklopio

sluπalicu. Njegove rijeËi ostale su visjeti

u zraku poput groznog mirisa.

Stvarnost me je ubrzano poËela

preplavljivati. Razgovarao sam s ostalim

TrËati dobru trku:Jedno je stati na poËetnu

crtu maratona — a potpunodrugo je stati na

zavrπnu crtu.

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2225


Korio sam sâm sebe zbog toga πto nisam

odræao istu razinu discipline i

oduπevljenja s kojom sam zapoËeo svoje

treninge. Odmah sam poËeo uviati

duhovne implikacije. Zapravo, to je

jedino o Ëemu sam mogao razmiπljati. Sa

svakim teπkim korakom pitao sam se

jesam li se jednako tako prevario u vezi

sa svojim duhovnim stanjem i

pripremljenosti. »inilo mi se gotovo kao

da se sve ovo dogodilo samo zato da bih

imao nekoliko sati da zaista nesmetano

preispitam svoje duhovno stanje.

Od trenutka kad mi je ta misao

doπla na um, nisam je se mogao otresti.

Nema zamjene za pripremu. Jedno

je biti vien na poËetnoj crti maratona;

potpuno drugo je biti vien na zavrπnoj

crti. Pobjednik se raa veÊinom u

samoÊi. To se dogaa na dugim

usamljenim trËanjima, u rana jutra, za

vrijeme umarajuÊih treninga i drhtanja u

ledenoj kupki (bez πale!).

Kada je rijeË o trËanju maratona,

slika je jedno, ali stvarnost je potpuno

neπto drugo.

Tako je i s krπÊanstvom.

GovoreÊi o knjiæevnicima i

farizejima, Isus je rekao da — iako su

htjeli da ih ljudi vide kao pravedne

(Matej 6,5; 23,5) — zapravo su bili “puni

mrtvaËkih kostiju i svakog truleæa”

(Matej 23,27). Tada je dodao: “Tako se i

vi izvana Ëinite ljudima pravedni, a

unutra ste puni licemjerja i

MajËina molitvaMladiÊ Ludwig ispriËao mi je, kao svojemu

propovjedniku, neobiËnu pojedinost iz svojega æivota.

Jednom je poæelio otiÊi u frankfurtsku Ëetvrt s javnim

kuÊama i barovima, da vidi “πto tamo ima”. BuduÊi da

je gajio odliËan prijateljski odnos sa svojom majkom,

otvoreno joj je rekao πto namjerava.

Iako mu je majka otvoreno rekla svoje negativno

miπljenje o tome, nije mu to mogla zabraniti niti vrπiti

pritisak na svojega odraslog sina. Prije nego πto je

krenuo u grad pomolila se za njega, i nastavila je to

Ëiniti kad je otiπao.

Ludwig je satima tumarao ozloglaπenim ulicama,

neodluËan da ue u neki od tih lokala. Vratio se kuÊi

iza ponoÊi. Majka ga sljedeÊeg dana nije ispitivala gdje

je bio i πto je radio. Proπlo je nekoliko godina dok se

Ludwig nije otvorio svojoj majci:

— Majko, sjeÊaπ li se mojega noÊnog izleta u

Frankfurt? Danas ti æelim neπto reÊi: Nisam uπao ni u

jedan od onih lokala.

Majka mu je na to odgovorila:

— Sine moj, molila sam se za tebe sve vrijeme do

trenutka kad se nisi vratio kuÊi.

Eli Diez

Mama semoli Bogu

Propovjednik je stigao po

dogovoru i pozvonio na vrata

stana krπÊanke iz njegove

crkve. Pojavila se najmlaa

kÊerka, πestogodiπnja

djevojËica, i odπkrinula vrata

da vidi tko zvoni.

Propovjednik ju je pozdravio i

kroËio nogom da ue u kuÊu,

ali je djevojËica stajala na pragu i rekla mu:

— Eh, sada ne moæete uÊi!

Propovjednik je zastao iznenaen i upitao zaπto. Mala je

proπaputala, u povjerenju:

— Zato πto se mama upravo sada moli!

Propovjednik je ostao na ulazu, da tu priËeka dok se

majka moli. Razmiπljao je o toj krπÊanki, udovici. Upravo je

otkrio njezinu tajnu odgoja Ëetvero djece. Njezina tri sina, veÊ

poodrasla, bila su besprijekorna u svom ponaπanju, a i

djevojËica ih je slijedila.

Udovica je, naime, odgajala svoju djecu s Bogom u

zajednici — kroz molitvu!

nepravednosti” (redak 28). Suprotno

tome, psalmist je govorio o iskrenom

srcu i mudrosti u dubini duπe (Psalam

51,6).

Farizejima je bila bitna samo slika.

Meutim, Bog se ponajprije zanima za

bît. RijeË je o razlici izmeu vanjπtine i

unutraπnjosti. GovoreÊi o vjeri, vanjπtina

je laka i u usporedbi s tim beznaËajna.

Unutraπnjost — istinska religija srca — to

je ono πto doista vrijedi. Temeljita i

preobraæavajuÊa promjena unutraπnjosti

uvijek Êe proizvesti odgovarajuÊi uËinak

na vanjπtinu. Obrnuto pak nije moguÊe.

Duhovno zdravlje i pripremljenost

zadobiva se veÊinom u samoÊi.

PojedinaËna duπa sama s Bogom —

“Priprema je osobna stvar.” (Ellen G.

White, Velika borba, str. 387). U

samoÊi i tiπini pronalazi se i njeguje

stvarna religija. Junaci posljednjih dana,

poput maratonaca, ne pojavljuju se

niotkuda. Potrebno je vrijeme i

predanost prije nego se nau u srediπtu

pozornosti. Potrebna im je osobna

priprema.

Da, jedva sam zavrπio, ali moj

maraton je postao puno viπe od osobne

fiziËke pripreme. Pokazao se vaænijim od

razraenih lisnih miπiÊa i sniæenog

indeksa tjelesne mase. Otvorio je prozor

u moju duπu. To je bio poziv na osobnu

vjernost i osobno probuenje — sâm, u

unutraπnjosti biÊa, u tajnosti srca. To je

bio poziv na molitvu koja nije uæurbana,

poziv na prestanak odlaganja

prouËavanja Biblije i na neprijetvornu

sluæbu. Bio je to poziv na korjenito

samoispitivanje i temeljitu duhovnu

inventuru.

Jesam li onaj tko mislim da jesam?

Jesi li ti?

Jesam li spreman trËati ovu utrku?

Jesi li ti?

Zavaravam li samog sebe o svom

vlastitom duhovnom stanju? A ti?

Ovo su ispravna pitanja. A Isus ima

ispravan odgovor! “Zato i mi, opkoljeni

tolikim oblakom svjedoka, odbacimo od

sebe svako breme i grijeh koji lako

zavodi, te ustrajno trËimo na utakmici

koja nam je odreena! Uprimo pogled u

zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa.”

(Hebrejima 12,1.2 ) Jer, ponavljam,

jedno je stati na poËetnu crtu maratona,

a potpuno drugo je stati na zavrπnu

crtu. Nemojte biti zadovoljni samo time

πto izgledate kao pobjednik. Budite

pobjednik!

“Pripravi se, Izraele, da susretneπ

Boga svoga!” (Amos 4,12)

Pripremi se. Pripremi se. Pripremi

se!

David Asscherick, suosnivaË i

ravnatelj instituta ARISE, centra za

misijsku obuku u Sonori u

Kaliforniji, redoviti je govornik na

3ABN-u i Hope TV-u.

Izvor: www.adventistreview.org

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2226


Ovo je doista prava stvarnost!

Moæda ste to veÊ negdje

proËitali, ali vrijedi ponovno

proËitati.

Ponekad se pokuπavamo

opravdati πto neredovito provodimo

vrijeme nasamo s Bogom, i kaæemo

sebi kako s Njim zapravo

razgovaramo po cijeli dan... Ali prava

istina je ovo: ako s nekim hoÊemo

razviti odnos, mi s njim redovito

provodimo vrijeme u tiπini, nasamo!

Bît je u vremenu!

* * *

Sotona je sazvao svjetsko

zasjedanje demona. U svojem

uvodnom govoru rekao je:

“Ne moæemo sprijeËiti da

krπÊani odlaze u crkvu. Ne moæemo

sprijeËiti ni da Ëitaju Bibliju i doznaju

istinu. Ne moæemo sprijeËiti ni to da

izgrade prisan odnos sa svojim

Spasiteljem. Od trenutka kad

uspostave vezu s Isusom, naπa moÊ

nad njima je slomljena.

Stoga, pustimo ih neka idu u

svoje crkve, pustimo ih neka imaju

svoje zajedniËke ruËkove i sliËno... Ali

im kradimo vrijeme kako ga ne bi imali

za razvijanje zajednice s Isusom Kristom.

Baπ to hoÊu da radite!” — uzviknuo je

Sotona. “OdvlaËite im pozornost kako se

ne bi povezali sa svojim Spasiteljem i

njegovali tu æivotvornu zajednicu tijekom

dana.”

“Ali, kako da to uËinimo?” —

povikali su demoni.

“»inite da budu zauzeti nebitnim

stvarima u æivotu i izmiπljajte bezbrojne

naËine da biste im zaokupili um!” —

glasio je odgovor. “Mamite ih da troπe,

troπe i troπe novac, i da ga posuuju,

posuuju, posuuju. Uvjerite æene i

muπkarce da rade sate i sate, po deset

do dvanaest sati dnevno, πest do sedam

dana tjedno, kako bi si mogli priuπtiti

takav isprazan naËin æivljenja.

OnemoguÊite im da provode vrijeme sa

svojom djecom!

Kad im se ubrzo obitelji budu

raspadale, njihovi domovi viπe neÊe

moÊi sluæiti kao utoËiπte od napetosti s

Vraæja strategijaposla! Zaokupite im um i πto viπe ga

stimulirajte, tako da ne mogu Ëuti Boæji

tih i tanak glas. Namamite ih da, kad

god putuju automobilom, imaju ukljuËen

radio ili CD-plejer. Neka im televizori,

videorekorderi, CD-plejeri i kompjutori

budu neprekidno ukljuËeni, i joπ vodite

raËuna da u svim prodavaonicama i u

svim restoranima na svijetu stalno ori

svjetovna glazba. To Êe izazvati kaos u

glavama muπkaraca, æena i djece — i

razbit Êe njihovu zajednicu s Kristom.

Stolove u njihovim dnevnim

sobama napunite Ëasopisima i novinama.

Kljukajte ih vijestima dvadeset i Ëetiri

sata dnevno. U vrijeme koje provode za

volanom napadajte ih pjesmama s

ljestvica popularnosti. Pretince njihove

elektroniËke poπte preplavljujte

bezvrijednom poπtom, katalozima za

narudæbe preko interneta, ponudom

kladionica, kockarnica, kao i nagradnim

kvizovima na televiziji i internetu te

najraznovrsnijim novostima, obavijestima

i promotivnim ponudama besplatnih

proizvoda, usluga i — laænim nadama.

Nadalje, vodite raËuna da se na

Ëasopisima i televiziji stalno pojavljuju

zgodne i privlaËne djevojke, kako bi

muπkarci vjerovali kako je samo vanjska

ljepota vaæna, pa Êe tako postati

nezadovoljni svojim æenama. Pobrinite se

da æene uveËer budu preumorne za

voenje ljubavi s muæevima. Dodajte im

i glavobolju! Ako muæevima ne budu

pruæale potrebnu ljubav, oni Êe je

poæeljeti potraæiti na drugim mjestima.

To Êe ubrzo dovesti do raspada njihovih

obitelji!

Dajte im djeda Mraza s mnoπtvom

darova da ih odvrati od toga da djeci

govore o stvarnom znaËenju BoæiÊa.

Dajte im uskrπnjeg zeku i πarena

uskrπnja jaja — mnogo, mnogo pisanica

— kako ne bi govorili o Kristovom

uskrsnuÊu i Njegovoj sili nad grijehom i

smrti.

Pobrinite se da pretjeraju i onda

kad se rekreiraju. UËinite da se s

rekreacije i iz teretana vraÊaju

iscrpljeni. Pobrinite se da budu

previπe zauzeti te da ne dospiju

odlaziti u prirodu i tamo razmiπljati o

Boæjim djelima stvaranja.

©aljite ih u zabavne parkove, na

πportska dogaanja, na buËne

koncerte i u kino-dvorane. Uvijek

vodite raËuna da budu zaposleni —

zauzeti, zauzeti, stalno zauzeti!

A onda, kad dou u crkvu,

upetljajte ih u ogovaranja i razliËita

isprazna Êaskanja, kako bi odatle

odlazili uznemirene savjesti.

Njihov æivot ispunite s tako

mnogo dobrih namjera, da neÊe imati

vremena traæiti snagu od Isusa. Vrlo

Êe se brzo dogoditi da Êe poËeti

djelovati u vlastitoj snazi i svoje Êe

zdravlje i obitelj ærtvovati za dobro

onoga za πto su se angaæirali.

Znajte, to Êe djelovati! To Êe

postiÊi naπ cilj!”

* * *

I doista, to je bio sjajan plan!

Demoni su otiπli na svoje zadatke s

velikim oduπevljenjem, trudeÊi se i

ËineÊi da krπÊani po cijelom svijetu

budu sve zaposleniji i zauzetiji, i u sve

veÊoj æurbi, jureÊi tamo-amo. Tako

krπÊani nemaju vremena za svojeg

Boga i svoje obitelji.

Nemaju vremena govoriti i

svjedoËiti drugim ljudima o Isusovoj

spasonosnoj sili koja mijenja æivot.

©to mislite, uspijeva li avao u

svojem pakosnom planu? Prosudite

sami, svatko za sebe...

S interneta

Duhovna stvarnost

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2227


Upetak 3. prosinca 2010.

navrπilo se toËno pedeset

godina od odræavanja prvog

bogosluæja u AdventistiËkoj

crkvi u Sisku, 3. prosinca

davne 1960. godine. Ova je obljetnica

obiljeæena u subotu 4. prosinca 2010. u

nazoËnosti vjernika, pastora i nekolicine

pionira koji su osnivali ovu duhovnu

zajednicu. Sve je razveselio dolazak prvog

propovjednika crkve, pastora Zvonimira

Pleπka sa suprugom Sandrom i kÊeri

Sanjom. Sestra Ljubica FilËiÊ, jedna od

pionirki crkve u Sisku i sestra prve krπtene

vjernice Anice Matak, na vedar i zabavan

naËin opisala je prilike u to doba. Bilo je

teπko zbog neimaπtine i politiËkih

okolnosti u zemlji, ali su duhovna radost i

oduπevljenje lijeËili sve boli.

Tu su bila i trojica propovjednika koji

su potekli iz ove zajednice: sadaπnji

propovjednik Vladimir JanuπiË, prof. Darko

FilËiÊ i dr. Dragutin Matak, koji je uputio i

duhovnu poruku te subote. Joπ je jedan

propovjednik potekao iz ove mjesne crkve

— dr. Igor Lorencin, profesor na

AdventistiËkom teoloπkom fakultetu i

pastor crve Zagreb 1, naπe najveÊe crkve u

Hrvatskoj. NazoËan je bio i predstavnik

BaptistiËke crkve u Sisku David OgrizoviÊ.

Uz brojna sjeÊanja nizali su se

dojmovi i rekonstrukcije povijesti. U

nastavku ovog izvjeπÊa prilaæemo sjeÊanje

prve vjernice adventistiËke crkve u Sisku

koje je zapisala nekoliko godina prije

svojega odlaska na poËinak do Kristovog

dolaska. Nakon zajedniËkog objeda svi smo

se fotografirali kako bismo obiljeæili

prijeeni put u vremenu i zahvalili dragom

Bogu koji nas je dosad vodio najboljom

æivotnom stazom. On Êe to uËiniti i u

buduÊnosti.

Za izvrsnost ovoga doæivljaja pobrinuli

su se sestre i braÊa iz Siska predvoeni

propovjednikom Vladimirom JanuπiÊem i

starjeπinom Josipom TakaËem.

Dr. Dragutin Matak

Pedeseta obljetnicaKrπÊanske adventistiËke crkve u Sisku

Pedeseta obljetnicaKrπÊanske adventistiËke crkve u Sisku

Dogaaji

Josip TakaË razgovara s Ljubicom FilËiÊ, jednom od prvihvjernica sisaËke AdventistiËke crkve

Zvonko Pleπko, prvi propovjednik KrπÊanskeadventistiËke crkve u Sisku

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2228


Osnivanje AdventistiËke crkveu Sisku i propovjednici do1988. godine

Proπlo je osam godina od mojega krπtenja+, a buduÊi da nas

je veÊ bila skupina od petnaest Ëlanova, u dogovoru s

braÊom iz uprave u Zagrebu traæili smo pogodno mjesto za

molitveni dom. TraæeÊi preko novina i usmeno, jednog dana smo

sestra ©estak i ja iπle pogledati jedan stan u ulici Vladimira

Majdera 20. Kad smo vidjeli veliku sobu, pa jednu manju i kuhinju

s ostavom, odmah smo pomislile kako nam to odgovara. Javile

smo upravi u Zagreb i doπli su braÊa Rajko ©uπljiÊ i Slavko

Manestar. Kad su pregledali stan, dopalo im se i kupili su ga od

gospoe IvankoviÊ za milijun i pol dinara.

Ne sjeÊam se koliko je vremena proπlo do prvog bogosluæja.

Znam da smo na brzinu spremali crkvu za prvo bogosluæje. Mjesto

je bilo takvo da je tu trebao biti propovjednik, ali uprava u

Zagrebu ga nije imala. Meutim, poslali

su mladog pripravnika Zvonka Pleπka,

koji je prije nekoliko mjeseci doπao iz

πkole. Poπto nije bio oæenjen, s njim je

doselila njegova baka, sestra Ana ©upnik.

Prvog prosinca 1960., bio je to Ëetvrtak,

doπao je k nama brat Zvonko i predstavio

nam se jer ga nismo poznavali. Rekao je

da je doselio s bakom i da Êemo te

subote imati prvo bogosluæje. Bili smo

radosni i ujedno zabrinuti kako Êe to biti.

Kad su selili propovjednika, iz Zagreba su

dovezli i stolice. Razmjestili smo ih po

velikoj prostoriji. Propovjedaonicu nismo

imali, nego je brat Zvonko donio stoliÊ iz

svoje sobe. Tako smo poËeli, s Boæjom

pomoÊi. Ta subota je bila 3. prosinca 1960.,

vrlo znaËajan dan za mene. Imali smo prvo

bogosluæje, zatim deseti roendan naπega

sina Dragutina, i naπ je dragi dedek Josip bio

πlagiran. Dragecu sam poklonila knjiæicu

Kristove priËe i vjerujem da je ima i danas.

Naπ je dedek bio sam kod kuÊe s

mamom Antonijom, jer su tata i babica bili u

crkvi. On se grijao nad peÊi i nije mogao

doËekati da naπi dou iz crkve da Ëuje kako je

bilo. Meutim, mama je otiπla u πtalu i kad se

vratila u kuÊu, vidjela je njega kako leæi na peÊi

okrenut jednom stranom lica na plohu peÊi.

Ona je brzo pozvala roake Krajcerove da joj pomognu da ga

digne i polegne u krevet. Zvali smo lijeËnika, ali se viπe niπta nije

moglo uËiniti. Tako je naπ dragi dedek umro 5. prosinca ne

doËekavπi da bar jednom doe u crkvu. Tada je imao 87 godina.

Sprovod je bio 6. prosinca 1960. Bio je to prvi adventistiËki

sprovod u tom kraju. Doπao je priliËan broj ljudi, najviπe iz

znatiæelje.

Vratimo se sad malo na prvo bogosluæje. Znam da se brat

Zvonko bojao da ne dou i zatvore crkvu, jer je on samo dan

prije, u petak, prijavio odræavanje bogosluæja. Ja sam imala zadaÊu

da prostoriju u kojoj se odræavalo bogosluæje zakljuËam izvana i

budem u hodniku “na straæi”. Ako bi tko doπao od vlasti, trebala

sam razgovarati s njima i zadræavati ih dok ne zavrπi bogosluæje, a

onda nam viπe ne mogu niπta. Tako nisam mogla prisustvovati

tom prvom bogosluæju jer sam bila “na straæi”. Hvala Bogu, nije

bilo nikoga od vlasti da nas ometa i sve je dobro proπlo. Kasnije

smo dobili i propovjedaonicu. Mislim da je prvu napravio brat

–uro GrabiÊ, a drugu brat Ivo ©estak, a moæda je obje napravio

brat ©estak, zaboravila sam. SjeÊam se da je sestra Marica ©estak

prodala svoju πivaÊu maπinu i dala novac u crkvu da se kupi

polovni harmonij od pravoslavnog sveÊenika. To nam je bila velika

radost. Tijekom druge godine Zvonkova sluæbovanja u Sisak je iz

Banjaluke doπla sestra Rada MandiÊ, udana SekuliÊ. Bila je

stipendistica SisaËke bolnice pa je tu dobila posao. Ona nam je

svirala. Kasnije je doπla i njezina sestra Smilja, udana PerkoviÊ, i

brat Pero MandiÊ. Tada smo u crkvi imali i orkestar.

Nakon dvije godine propovjednik Zvonko se oæenio sa

sestrom Sandrom GunËenko pa je ona sada svirala harmonij, a

baka se vratila u Zagreb. Tu se rodila njihova kÊi Sanja. Pleπkovi

su kod nas bili Ëetiri godine.

Nakon brata Zvonka u crkvu je doπao propovjednik Viktor

KarliÊ sa suprugom Ruæicom. I oni su bili Ëetiri godine kod nas. U

to se vrijeme udala njihova kÊerka Viπnja za brata Vladu Kocijana.

Svadba je bila u naπoj velikoj sobi. Brat KarliÊ je krstio i naπega

Drageca.

Poslije KarliÊevih je doπao

propovjednik Jovica Posavec sa

suprugom Adicom. Njihov Jonatan je

bio mali deËkiÊ od dvije ili tri godine.

Tu se rodila njihova kÊi Estera. I oni su

bili u Sisku Ëetiri godine. U JoviËino

vrijeme su Dragec i Danijel

RanisavljeviÊ iz Sunje otiπli u teoloπku

πkolu u Rakovicu. Nakon Jovice doπao

je propovjednik Miroslav Lorencin sa

suprugom Julkicom. Oni su bili kod

nas tri godine, i za to su vrijeme

dobili sina Igora. Igor je vrπnjak

naπega unuka Æeljka, tako da su iste

subote bili iznijeti pred Gospodina

na blagoslov i molitvu. Njihovi su

ih roditelji dræali na rukama, a

molio se rukopoloæeni

propovjednik.

Nakon Lorencinovih doπao je

propovjednik Miroslav StipeπeviÊ

sa suprugom Roskom. Oni su

imali dvoje djece, Adelu i

Miodraga. Sluæili su u sisaËkoj

crkvi dvije godine. Nakon

StipeπeviÊevih bili smo jednu

godinu sami, a potom smo

dobili propovjednika Dragutina Marina sa suprugom

Vesnom. Oni su imali troje djece — Karmen, Narcisu i Danijela.

Bili su kod nas dvije godine. U to se vrijeme krstio naπ tata Lovro.

Nakon njih doπao je propovjednik Miroslav –idara sa

suprugom Nadicom. Oni su imali dvoje djece, Nenada i DanËija.

Bili su Ëetiri godine kod nas. Na samom poËetku njegove sluæbe

preselili smo se u novu crkvenu zgradu u »uligovoj ulici 21.

»esto smo se molili za novu crkvu jer nam staro mjesto nije

odgovaralo. I tako smo milosrem Boæjim i ærtvom naπe braÊe i

sestara iz cijele zemlje mogli kupiti jedno lijepo mjesto za novi

molitveni dom. U kasnu jesen 1981. imali smo posveÊenje nove

crkve. Ovdje smo bili sami, bez sustanara, i imali smo dvoriπte na

kojemu smo mogli popriËati nakon bogosluæja ili u subotnje

poslijepodne. Hvala dragom Bogu za tu milost i ljubav.

Iza njih je doπao propovjednik Josip TakaË i sestra Brankica.

Oni su bili kod nas dvije godine. Tada je doπao propovjednik

Nikola DeæiÊ sa suprugom Lidijom. Bili su kod nas godinu dana i

dobili sina Ivana Marka.

Toliko o naπim propovjednicima i njihovim obiteljima koji su

sluæili u naπoj crkvi do 1988. godine. Svi su to bili dragi ljudi.

Anica Matak, prva vjernica u Sisku

+ Tekst je preuzet iz zapisa Anice Matak koja je usnula u Gospodinu

1994., u 66. godini æivota.

Prvi adventistiËki vjernici u Sisku: Anica

Matak (sa sinom Dragutinom), Ljubica Kralj

FilËiÊ i njihov djed Josip Krajcer


H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2229


“ProroËanstva govore” u Rijeci

Vijesti iz Hrvatske konferencije

Pastor Janos Kovacs-Biro odræao je 12. prosinca 2010. u

dvorani Transadrije u Rijeci predavanje “»udo drugog

dodira” — posljednje u nizu pod zajedniËkim nazivom

“ProroËanstva govore”. Niz evaneoskih predavanja zapoËeo je 24.

studenog temom “Da Vincijev Isus nasuprot biblijskom Isusu”.

Predavanja su odræana u organizaciji Udruge Viπe od æivota.

Od tog prvog pa do posljednjeg petnaestog predavanja

govornik je vodio sluπatelje kroz osnovne istine Svetog pisma.

Pastor Kovacs odræao je i tri dodatna predavanja subotama

prijepodne. Sva su bila puna duhovne snage i emocija i sluπatelji

su dobili duhovnu poruku, ohrabrenje i poziv. O Boæjem vodstvu

te snazi i kakvoÊi predavanja govori i Ëinjenica da se kod svakog

sljedeÊega traæilo mjesto viπe u prepunoj dvorani. Teπko se bilo

rastati s pastorom koji πiri Evanelje u Ëetrdesetak zemalja,

Ëovjekom koji je svakog dana nauËio po jednu reËenicu na

hrvatskom, od: “Ja volim ljude u Rijeci”, “Molit Êu se za vas”, do

“Æelim biti s vama u vjeËnosti”. Iako je pastor na poËetku

petnaestog predavanja ispriËao ilustraciju o tome da putnici ne

primjeÊuju kada se mijenjaju strojovoe u lokomotivi, ako vlak ide

u pravom smjeru, i prijateljima i vjernicima kao da se nije izlazilo

iz dvorane nakon posljednjeg predavanja. Svi su æeljeli popriËati s

pastorom i osobno se oprostiti. Pastor Kovacs se zahvalio svima

koji su sudjelovali u organiziranju evangelizacije, vodili program,

slavili Boga pjesmom, podræali projekt molitvom, kao i onima koji

su dali potporu svojim dolaskom. Æelimo mu mnoπtvo blagoslova

u njegovom daljnjem æivotu i radu.

“Strojovoa” koji nastavlja predavanja u dvorani Transadrije je

mr. SreÊko KuburiÊ, koji je svakodnevno bio u “lokomotivi” uz

pastora Kovacsa te vjerno i dojmljivo prevodio. PredavaË KuburiÊ,

otprije poznat RijeËanima, nastavit Êe od 15. prosinca do 15.

sijeËnja 2011. svake srijede i subote u dvorani Transadrije novi niz

predavanja pod zajedniËkim nazivom “Kako poraz pretvoriti u

pobjedu”. Predavanja se temelje na Knjizi proroka Daniela i pruæit

Êe novu nadu i ohrabrenje svim polaznicima.

Zlatko MavraËiÊ

“ProroËanstva govore” u Rijeci

Predavanja “Kamo ide svijet?” u SplituUmirovljeni pastor Ante Paæanin odræavao je evaneoske

programe u Splitu svakog vikenda, od 26. studenoga do 18.

prosinca 2010. godine. ZajedniËki naziv predavanja bio je “Kamo

ide ovaj svijet?” BuduÊi da se cijeli svijet suoËava s nizom

nerjeπivih problema, poËevπi od onih ekoloπkih, ekonomskih do

moralnih i inih, svatko se pita kamo sve to vodi. Pastor Paæanin

pruæio je sluπateljima vrlo jasne i pouzdane odgovore iz Biblije,

knjige koja se dosad uvijek pokazala nepogreπivom. Sva predavanja

popratio je slikovnim prikazima na flanelografu, pa su ona trajno

ostala u sjeÊanju sluπatelja. Oni koji veÊ poznaju biblijske istine

mogli su ih joπ bolje utvrditi i dublje prouËiti, a oni koji su to

sluπali po prvi put, mogli su ih razumjeti. Bio je to niz poruka

nade koje se ne zaboravljaju.

Ivan –idara

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2330


AdventistiËka crkva u KninuMladiÊ Miroslav OgnjenoviÊ upoznao je biblijsku istinu u

doba Domovinskog rata. BuduÊi da stanuje u okolici Knina, zbog

slabih prometnih veza nije Ëesto putovao u Knin, a nije niti znao

ima li AdventistiËka crkva u tom gradu svoj molitveni dom. Prije

dvije godine odluËio je otiÊi u AdventistiËku crkvu u ©ibeniku.

Tamo se upoznao s okruænim pastorom Ivanom –idarom. Nakon

zajedniËkog ruËka kod obitelji Maksima DragiËeviÊa, otputovali su

tog subotnjeg popodneva u Knin. Tamo je Miroslav upoznao

vjernike i zavolio mjesto njihovog okupljanja. Od tada redovito

pohaa bogosluæja u Kninu i predano prouËava Bibliju. Svake

subote mora propjeπaËiti pet kilometara do vlaka i joπ toliko u

povratku kuÊi. Bez obzira na vremenske uvjete, on redovito dolazi

u crkvu i sretan je zbog toga. Krπten je 18. prosinca 2010. godine

u Splitu. U svom domu i okruæenju Miroslav nenametljivo svjedoËi

o svojoj vjeri u Boga.

Ivan –idara

Prigodni program u DraπkoviÊuU nedjelju uveËer, 19. prosinca 2010., u snjeænoj idili

brdskog sela DraπkoviÊ vjernici AdventistiËke crkve upriliËili su

prekrasan glazbeni program za svoje prijatelje i njihovu djecu u

povodu nastupajuÊih boæiÊnih blagdana. Mnogi stanovnici sela su

se odazvali, a nazoËno je bilo osamdesetero djece kojima su na

kraju programa podijeljeni prigodni boæiÊni darovi. Odraslima su

uruËene prigodne knjige za uspomenu na prekrasnu veËer

provedenu uz boæiÊne pjesme vjernika okupljenih u malom

pjevaËkom zboru iz DraπkoviÊa. Pastor Tihomir Sabo je govorio o

vaænosti prvog i drugog Kristovog dolaska za naπ svijet. Nakon

programa lijepi broj nazoËnih ostao je na druæenju uz dobro

pripremljeni domjenak.

Tihomir Sabo

BoæiÊni πtand u OsijekuBoæiÊni sajam u Osijeku odræao se 18. i 19. prosinca 2010.

godine u novoizgraenom sportskom objektu Gradski vrt.

Misionski odjel osjeËke AdventistiËke crkve na svom je πtandu

ponudio bogat izbor krπÊanskih knjiga — i to besplatno, πto je

izazvalo veliko Ëuenje i radost meu posjetiteljima. Najviπe su se

traæile knjige za djecu, ali posjetitelji su traæili i ostale knjige za

sebe ili za poklon nekom bliskom prijatelju. U ponudi je bilo i

Ëestitaka koje su izradila djeca DjeËjeg vrtiÊa “Dugine boje” iz

Osijeka, a posjetitelji su ih rado uzimali. Na osobit naËin bila je

zastupljena i zdrava prehrana, koja je sastavni dio biblijske objave.

Posjetitelji su se prijavljivali na teËaj zdrave hrane, po Ëemu je

naπa crkva u Osijeku poznata i cijenjena. Na πtandu su osjeËku

crkvu predstavljali voditeljica misijskog odjela Ksenija MihajloviÊ

Hirnstein, pastor Nikola DeæiÊ, Lidija DeæiÊ, Nensi JakliÊ i Biserka

DrventiÊ.

Biserka DrventiÊ

BoæiÊni koncert u RijeciUveËer 23. prosinca u rijeËkoj dvorani Transadria skupina

State Of Shock odræala je boæiÊni koncert. »lanovi skupine dijelom

su mladi iz AdventistiËke crkve, a dijelom njihovi prijatelji.

Dvorana je bila puna mladih sluπatelja, a najstariji meu njima bili

su roditelji izvoaËa. Pjesme su bile proæete temom ljubavi, jer bît

BoæiÊa je svima toliko potrebna ljubav na koju ljudi tako Ëesto

zaboravljaju.

Zahvalni smo Bogu πto je potaknuo naπe mlade da prirede i

ostvare ovaj dogaaj. Bili smo posebno sretni gledajuÊi njihovu

ushiÊenost i oduπevljenje. Naπa je duænost poticati ih da nastave

djelovati i πiriti svjetlost, upoznajuÊi svoje prijatelje s Boæjom

ljubavlju koja nas sve privlaËi.

–urica LackoviÊ-FiÊor

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2331



“Vratimo dostojanstvo BoæiÊu”Udruga Viπe od æivota i Humanitarna organizacija Adra

pokrenuli su projekt “Vratimo dostojanstvo BoæiÊu”, na poticaj

vjernika crkve Zagreb Novi i uz sudjelovanje svih zagrebaËkih

adventistiËkih crkava. U tu svrhu Grad Zagreb je ustupio

besplatnu lokaciju za πtand u srediπnjem gradskom parku

Zrinjevac, u okviru gradske priredbe “Advent u Zagrebu” koja je

trajala cijeli prosinac. Na ovom πtandu nudili smo izdanja

nakladniËke kuÊe “Znaci vremena”, a prikupljeni prihod

namijenjen je zbrinjavanju HIV-pozitivne djece i dovrπenju projekta

“Sretna kuÊa”. Na πtandu su radili dragovoljci koji su se odazvali

pozivu da podupru ovu hvalevrijednu inicijativu. “Ovom akcijom

æeljeli smo usmjeriti pozornost naπih sugraana na pravi smisao

BoæiÊa, a to je pomaganje drugima, odvikavanje od konzumerizma

i sagledavanje potreba onih koji u ovo blagdansko vrijeme nemaju

sve πto je potrebno prosjeËnoj obitelji”, rekao je voditelj ovog

projekta dr. Drago Cmuk u ime organizatora. Zahvaljujemo svima

koji su pridonijeli ostvarivanju naπega cilja.

Neven KlaËmer

Druæenje mladih u RijeciUveËer 13. studenoga 2010. upriliËili smo druæenje mladih

rijeËke AdventistiËke crkve na koje je svatko mogao dovesti

svojega prijatelja ili prijateljicu. Okupilo nas se desetak. Priredili

smo smjesu za palaËinke, skuhali Ëaj, donijeli druπtvene igre i

postavili stol za stolni tenis. Dok su jedni pekli palaËinke, drugi su

se zabavljali u prijateljskom ozraËju. Neki su razgovarali, neki su

na podu igrali Pictionary, a oni manje skloni crtanju igrali su

zanimljivu igru slaganja nizova brojeva. Kad smo zavrπili s

nadmetanjem, svi smo se ukljuËili u igranje neobiËnog “stolnog

tenisa”. Naime, dograbili smo razliËite ravne plohe poput tave,

pladnja, daske za sjeckanje povrÊa, uglavnom tko je πto stigao, te

smo svi ravnopravno sudjelovali u igri. Loptica je proizvodila

zanimljive zvukove odbijajuÊi se o razne plohe i predmete i

izazivala smijeh i opÊe veselje. Nismo ni primijetili kako je vrijeme

brzo proπlo. Joπ smo malo popriËali i uputili se svatko svojoj kuÊi

sa æeljom da se πto prije opet naemo u krπÊanskom druæenju.

Anton Matej LukπiÊ

“Izaberi cjelovito zdravlje” u Varaædinu Dr. med. Irena StipeπeviÊ RakamariÊ i dr. med. Æeljko ∆oriÊ,

uz vodstvo pastora Tihomira Saboa, odræali su od 10. studenog do

4. prosinca 2010. u varaædinskoj AdventistiËkoj crkvi dvanaest

iznimnih predavanja pod zajedniËkim naslovom “Izaberi cjelovito

zdravlje”. Predavanja su se uz slikovne prezentacije odræavala

srijedom, petkom i subotom u osamnaest sati. UnatoË loπijim

vremenskim prilikama, ova predavanja je redovito pohaalo deset

do petnaest posjetitelja i oko trideset vjernika. Svi su oni primali

vaæna i struËna znanja o oËuvanju cjelovitog zdravlja. PredavaËi su

posebno naglaπavali vaænost duhovnog zdravlja kao osnove za

sveukupno zdravlje svake osobe. Nakon svakog predavanja

sluπatelji su mogli postavljati pitanja i dobiti struËne odgovore. Od

srca zahvaljujemo naπim predavaËima za uloæen trud i darovano

vrijeme za ovakvu vrstu evaneoskih aktivnosti.

Tihomir Sabo

Koncert Gospel skupine Agape u OsijekuSastav Agape iz Zagreba gostovao je u osjeËkoj crkvi 18.

prosinca 2010. godine. OsjeËani su uæivali u cjelokupnom

bogosluæju koje su ZagrepËani, na Ëelu s pastorom Darkom

KovaËeviÊem, upriliËili svojim domaÊinima. Usprkos izrazito

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2332


hladnom danu, molitveni dom osjeËke crkve bio je prepun

ljubitelja duhovne glazbe i Boæje rijeËi. DomaÊini su svojim

gostima pripremili zajedniËki ruËak i ispratili ih u kasnim

veËernjim satima, uz obeÊanje da Êe ZagrepËanima uzvratiti posjet.

Bio je to divan susret i zajedniπtvo braÊe i sestara.

Biserka DrventiÊ

BoæiÊni koncert u ZagrebuU subotu, 25. prosinca 2010. godine u prostorijama Udruge

Viπe od æivota u Zagrebu, u ulici Antuna Bauera 2, odræan je

cijeloveËernji boæiÊni koncert Gospel skupine Agape. PjevaËi su

priredili osobit program tradicionalnih i suvremenih boæiÊnih

skladbi iz razliËitih podneblja te poznatih duhovnih pjesama.

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a mnogi su stajali

u hodniku i pomoÊnim prostorijama. Zahvalni smo Bogu za

svakoga tko je doπao. Voditelj glazbene skupine Agape Darko

KovaËeviÊ ispriËao je dirljivu boæiÊnu priËu iz knjige “Najljepπe

boæiÊne priËe”, koju je predstavio i koju su svi mogli kupiti nakon

koncerta. Kupci su uz knjigu dobili na poklon boæiÊni CD

glazbene skupine Agape i kalendar nakladniËke kuÊe “Znaci

vremena”. Svi prisutni pozvani su na druæenje i domjenak nakon

koncerta, a na izlazu su dobili program priredaba i zbivanja u

novoj sezoni. Gospel skupina Agape imala je ovog BoæiÊa desetak

manjih i veÊih nastupa, Ëime je u blagdanskom ozraËju, kad su

ljudi okrenuti duhovnosti, progovorila pjesmom o Bogu i

potaknula sluπatelje na humanost u vremenima kad je ona ljudima

najpotrebnija.

Neven KlaËmer

Humanitarni boæiÊni koncert u ZlataruU srijedu, 15. prosinca 2010. godine u prepunoj dvorani

Sokolana u Zlataru upriliËen je humanitarni boæiÊni koncert

Gospel skupine Agape iz Zagreba. Organizator ovog projekta bila

je KrπÊanska adventistiËka crkva iz susjedne Zlatar Bistrice, a cilj

je bio pomoÊi potrebitoj viπeËlanoj obitelji JeleËki iz obliænjeg sela

Ratkovca, Ëija su djeca uËenici Osnovne πkole Ante KovaËiÊa u

Zlataru. Kao potpora ukljuËili su se i Grad Zlatar, Radio Zlatar,

Radio Stubica i Restoran “Stari Lampaπ” iz Zlatara. Poseban gost

glazbene skupine Agape bio je pjevaË Ivica Pepelko iz Varaædina,

koji je svoj nastup poklonio u korist ove hvalevrijedne i plemenite

akcije. Program koncerta vodila je dr. Snjeæana Klancir iz Krapine.

Skupu se obratio i gradonaËelnik Zlatara dr. Miroslav Kopjar.

Program se sastojao od poznatih boæiÊnih i gospel pjesama u

izvedbi sastava Agape, veÊ otprije poznate zlatarskoj publici. U

sredini koncerta je sa Ëetiri boæiÊne pjesme nastupio i gost Ivica

Pepelko kojega je sluπateljstvo oduπevljeno prihvatilo. Odaziv

sluπatelja iz Zlatara i okolnih mjesta bio je ohrabrujuÊ, jer se

okupilo viπe od dvjesto pedeset sluπatelja. Svi su oni svojim

dobrim srcem poduprli ovu humanu akciju u kojoj je prikupljeno

4.500 kuna za potrebitu obitelj iz Ratkovca. Koncert su medijski

popratile lokalne novinske i radijske kuÊe.

Neven KlaËmer

BoæiÊni program u VaraædinuMandolinski orkestar Amos iz Ptuja pod vodstvom Tanje

VnuËec Popov odazvao se svojom prekrasnom instrumentalnom

glazbom uveliËati prigodni program u mjesnoj crkvi u

Varaædinu. Program se odræao u subotu 18. prosinca, uoËi

nastupajuÊih boæiÊnih blagdana, uz nazoËnost mnogih sluπatelja. Na

kraju prekrasnog glazbenog doæivljaja pastor Tihomir Sabo je

govorio o vaænosti Kristovog dolaska na naπ svijet, a potom je

muπki sastav otpjevao svima znanu pjesmu Tiha noÊ. Nakon

programa su svi pozvani na ukusno pripremljeni domjenak i

druæenje.

Tihomir Sabo

30. obljetnica mature osme generacijeuËenika Srednje πkole u Maruπevcuod 19. do 21. kolovoza 2011.

Pozivamo sve bivπe uËenike koji su s nama

zapoËeli svoje πkolovanje u Maruπevcu 1977. godine,

zavrπili ga tamo ili ne, da planiraju doÊi na ovaj

radostan susret. Prijave (nuæne zbog noÊenja,

prehrane i πto bolje organizacije dogaaja) skupljaju

Zlatica Werner i Stjepan JurËiÊ. Molimo vas da piπete

na [email protected] ili [email protected].

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2333


Duhovni vikend za mlade u SuπiciSkupina mladih iz crkve Zagreb 1 provela je prekrasan

vikend od 10. do 12. prosinca 2010. u dvorcu Stara Suπica u srcu

Gorskog kotara. Imali smo tu prednost da je s nama bio voa

mladeæi Jadranske unije konferencija, Bobo MarËeta, koji je

govorio o susretima biblijskih osoba s Isusom. Preko tih susreta

pastor MarËeta nam je pokuπao objasniti vaænost odluke da

slijedimo Isusa. Osim zanimljivih tema vrijeme je bilo ispunjeno

pjesmama, druæenjem i igrama u snijegu. Hvala Bogu na ovom

lijepom druæenju koje nas je duhovno obogatilo i omoguÊilo nam

da donesemo vaæne odluke i osnaæimo se za dalje.

Lana MargetiÊ

Graevinski radovi u PuliBroj vjernika AdventistiËke crkve u Puli, programi koji se

provode i planovi koji Ëekaju na ostvarenje nagnali su nas na

postupno preureivanje crkvenih prostora. Zadnjih godinu dana

obavljamo graevinske radove i preureenja. Od dijela tavana i

visokog hodnika napravili smo dvije nove prostorije. Jedna je

namijenjena “LogosVideu”, multimedijskom dijelu misionskog

odjela, za potrebe specifiËnih naËina πirenja Evanelja (proizvodnja

evaneoskih video programa), a druga je predviena za djeËju

subotnju πkolu. Gostinjska soba s kupaonicom, namijenjena

boravku propovjednika i govornika koji sudjeluju u pripremi

evaneoskih video programa, gotovo je obnovljena. SljedeÊi zahvat

je ureenje crkvenog dvoriπta. Postavili smo podlogu primjerenu

za ugodan i siguran boravak djece i starijih osoba. U tijeku je

obnova i prenamjena dviju dvoriπnih prostorija. Od premale

pastorove garaæe koja je sluæila kao ostava i male kuhinje napravit

Êemo kuhinju s blagovaonicom. Æelja nam je urediti prostoriju

SreÊko TakaË i Gabriella Horvat vjenËani su

22. kolovoza 2010. u mjesnoj crkvi PËeliÊ.

VjenËao pastor Æarko VujoπeviÊ. »estitamo!

koja Êe odgovarati potrebama crkve, a pojavljuju se i zamisli da se

u sluËaju potreba i moguÊnosti pokrene javna kuhinja za potrebite

sugraane i beskuÊnike. Zahvaljujemo se voditelju misionskog

odjela, glavnom pokretaËu ovih zahvata, i svim vjernicima i

prijateljima AdventistiËke crkve u Puli koji su priloæili novac,

pruæili podrπku, uloæili rad i vrijeme za provedbu ovih zahvata.

Zahvaljujemo i pastoru koji se velikoduπno odrekao male garaæe te

upravi Hrvatske konferencije koja je odobrila zahvate. Hvala

donatorima koji su dali svoja sredstva, ali i onima koji Êe to tek

uËiniti, kako bi se radovi brzo priveli kraju. Ova preureenja su

financijski dosta zahtjevna, ali smo uvjereni da ih trebamo uËiniti

kako bismo mogli uËinkovitije provoditi poslanje koje imamo kao

crkva.

Janko ÆufiÊ


Podjela darova i boæiÊni koncert u ZagrebuMladeæ KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1 priredila je u

petak 24. prosinca 2010. koncert boæiÊne glazbe “BoæiÊ u srcu”. U

programu su sudjelovala djeca, sastavi, solisti, instrumentalisti i

zbor mladeæi, a izvodili su stariju i noviju boæiÊnu glazbu u slavu

Bogu. Duhovnu poruku o blagoslovu ËovjeËanstva Kristovim

roenjem uputio je pastor crkve Igor Lorencin. VeËer prije

adventisti su pozvali potrebitu djecu iz svojega grada i podijelili

im petstotinjak boæiÊnih darova organizacije Team Hope sortiranih

po spolu i uzrastu. Crkva je bila ispunjena sretnom djecom i

njihovim roditeljima koji su se obradovali djeËjem glazbenom

programu, lijepim poklonima i prijateljskom ozraËju.

Brankica VukmaniÊ

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2334


Radost krπtenja u MelbourneuHrvatska adventistiËka crkva u Melbourneu imala je radost i

blagoslov sudjelovanja u programu krπtenja prvog dana nove 2011.

godine. Zavjetni odnos s Bogom uËinili su tinejdæeri Seneca Bosco

i Filip LevatiÊ. U ovoj etniËkoj crkvi okuplja se poveÊa skupina

mladih koji su buduÊnost ove sredine. Gotovo svi oni razumiju

materinji jezik i daju svoj pridonos programima mjesne crkve.

Crkva St. Albans znana je po cijelom svijetu zbog svoje iznimne

tehniËke opremljenosti, jer se na internetu mogu izravno pratiti

programi koji se u njoj prireuju, Ëime veÊ niz godina rukovodi

Mladen Kukolja. (http://stalbans.adventist.org.au)

Tina PosavacBoæiÊni program u crkvi St. Albans

Kao i svake godine, krajem studenog 2010. upriliËili smo

boæiÊni program pod vodstvom dirigenta crkvenog zbora Marka

LevatiÊa. Najbliæe suradnice bile su mu Cindy MikuliÊ kao

glasovirska pratnja te Heidi MikuliÊ kao orguljaπica. Voditelji

programa, pastor Damir Posavac i Martha Kajfeπ, pozdravili su i

ovog puta predstavnicu Generalnog konzulata Republike Hrvatske,

gospou Idu Paulin-DutkoviÊ, koja se obratila skupu i prenijela

pozdrave Generalnog konzula Antuna BabiÊa te izrazila

zadovoljstvo nazoËnoπÊu na ovakvom programu uz boæiÊnu

Ëestitku svim ljudima dobre volje.

Crkveni zbor je — uz soliste Larisu Mamuzu, Moniku Kapuπi,

Edvarda BorkoviÊa, Teresu Barillaro i crkveni orkestar — izveo niz

prigodnih boæiÊnih pjesama, a gost Darko Kotevski recitirao je

pjesme BoæiÊ i Radujem se narodima svijeta, dok je skupina djece

iz naπe mjesne crkve izvela suvremeni igrokaz o danima uoËi ovog

krπÊanskog blagdana. Domjenak nakon programa, pod vodstvom

Ankice Mance, dokazao je prednosti druæenja i sklapanja novih

poznanstava tako znaËajnih pri susretu hrvatskih iseljenika u

Australiji. Za sveËani ugoaj i boæiÊne dekoracije u crkvenoj

dvorani zasluæna je Ruæica RoguliÊ.

Damir Posavac

Iz naπih crkava u svijetu

Inicijativa Transeuropske divizije: “PotiËimo i ohrabrujmo svevjernike da Ëitaju i prouËavaju knjigu Ellen G. White Velikaborba u svrhu duhovne obnove u 2011. godini. Pripremimo seza veliko πirenje te knjige po cijelom svijetu u 2012. godini.”

Potraæite preureeno,Ëetvrto izdanje kodpovjerenika za literaturuili izravno kod nakladnikawww.znaci-vremena.com

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2335


UMaruπevcu je 19. prosinca 2011.

odræan sveËani koncert na kojemu

su se izvodile duhovne skladbe za

djecu i odrasle, posebice adventske i

boæiÊne pjesme. Uz maruπeveËki zbor, koji

je pod vodstvom prof. Lidije –idare, izveo

Keltski adventski koral — koji se dosad nije

izvodio u Hrvatskoj — posebnu je radost

izazvao nastup Varaædinskih πtigleca,

znanog djeËjeg zbora pod vodstvom Rajke

i Narcisa Grabara, koji ukljuËuje djecu od

Vijesti iz Maruπevca

Adventski koncert u Maruπevcutri do 20 godina. Oni su nadahnuto pjevali

viπe od sat vremena te nas uvjerili da svijet

uz djecu izgleda puno ljepπe i radosnije.

Koncert je organizirala Srednja πkola

u Maruπevcu uz poduzetnu suradnju

pastora dr. Dragutina Mataka te uz pomoÊ

studenata i profesora AdventistiËkog

visokog teoloπkog uËiliπta. Prikupljena

dobrovoljna sredstva u iznosu od 3.000

kuna namijenjena su potpori uËenicima

romske pripadnosti u naπoj πkoli.

Tijekom tih dana uËenici su takoer

prikupljali sredstva za projekt “Solidarnost

na djelu” koji vodi gradski Crveni kriæ u

Ivancu, a sluæi za pomoÊ socijalno

ugroæenim stanovnicima u naπoj lokalnoj

zajednici. Takoer je organizirana i akcija

prikupljanja odjeÊe, koju su uËenice prale i

glaËale te je poπiljka uruËena Crvenom

kriæu. Tako smo s pjesmom i misleÊi na

druge uπli u novu godinu.

Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2336


RijeËki prijevod Novoga zavjeta

Projekt prevoenja Novoga

zavjeta, objavljenog u Rijeci

2001. u nakladi Biblijskog

druπtva pri Meunarodnom

centru za æivot i u prijevodu

Rubena KneæeviÊa, a na kojemu su

projektu suraivali renomirani hrvatski

jeziËari i veÊinom protestantski teolozi i

bibliËari, ostvario se kao odgovor na

uoËeni nedostatak standardnoga

novozavjetnog prijevoda domaÊe

protestantske provenijencije.

Postojalo je dotad, doduπe,

nekoliko zanimljivih

protestantskih prijevoda, no oni

su bili prireeni na naËin

slobodnijeg pristupa prevoenju,

ili su pak nosili prejaku

denominacijsku boju. Usto, ovi

prijevodi nisu bili prireeni

izravno s izvornika, Ëime su

nuæno, kao prijevodi prijevodâ,

slijedili neizravno i razliËite

tekstualne tradicije grËkih

novozavjetnih rukopisa, odnosno

njihovih kritiËkih izdanja.

Stoga je rijeËko

novozavjetno izdanje koncepcijski

zamiπljeno najprije kao standardni

prijevod — u smislu da mu je

normom hrvatski standardni knjiæevni

jezik, kao i tradicijski standardna metoda

biblijskog prevoenja, poznata kao metoda

formalne ekvivalencije. Ovakav je pristup

viπe okrenut k izvornome biblijskom

tekstu, za razliku od novijih metoda

funkcionalne ili dinamiËke ekvivalencije

koje su viπe usmjerene prema recepciji

svetopisamske poruke kod Ëitateljâ.

Okrenutost prema izvornome tekstu znaËi

da se prijevod nastoji πto tjeπnje nasloniti

na izvorni predloæak gdje god to dopuπtaju

moguÊnosti prijevodnoga jezika, a u

okvirima zadovoljenja zahtjeva za

jasnoÊom, ËitkoπÊu i razumljivoπÊu

prevedenog teksta. Stoga to nije takozvani

“ropski prijevod” (poput, primjerice,

KatanËiÊeva), pa Ëak ni formalno-

korespondentan prijevod u smislu kakvom

se formalno-ekvivalentni prijevodi ponekad

reduciraju od strane zagovaratelja

dinamiËko-ekvivalentnog pristupa. Ovaj

prijevod nije dakle doslovno naslonjen na

rijeË i sintaksu izvornika, veÊ njegova

priljubljenost uz izvornik radije smjera

naglasiti Ëinjenicu kako je znakovit dio

izvorne poruke takoer komuniciran

samom jeziËnom formom i stilom. Prijevod

Êe, primjerice, u teoloπki vaænom ulomku

iz Hebrejima 5,8 nastojati odraziti igru

rijeËi u grËkome (emathen / epathen)

sluæeÊi se prikladnim hrvatskim

ekvivalentom (izmuËi / nauËi), koji je u

naπem jeziku i posloviËno rasprostranjen. S

druge strane, prijevod Êe ponegdje

odstupiti od doslovnosti poradi jasnoÊe i

razumijevanja, primjenjujuÊi metodu

formalne ekvivalencije na razini cijeloga

posloviËnog sklopa. Tako, primjerice,

poslovica u Djelima 26,14 “teπko ti je bosti

se s rogatim” nije prevedena formalno

toËno na razini pojedinih rijeËi, ali na viπoj

prijevoda koji su se eksplicitno vezali uz

odreeno izdanje Merkova kritiËkog

izdanja, temeljili su se na takozvanom

eklektiËkom pristupu, na naËin da su

prevoditelji kolacionirali razna

novozavjetna izdanja kritiËkih tekstova, na

temelju Ëega su vrπili vlastitu prosudbu pri

izboru inaËica. KatoliËki prevoditelji trebali

su svakako uzimati u obzir i Vulgatino

izdanje, posebice u prijevodima prireenim

ponajprije u liturgijske svrhe. Za predloæak

rijeËkom izdanju posluæilo je 27.

izdanje Novum Testamentum

Graece Nestle-Alanda, odnosno

tekstualno istovjetno 4. izdanje

The Greek New Testament koje

su priredili Kurt Aland, Matthew

Black, Carlo M. Martini, Bruce M.

Metzger i Allen Wikgren. Ova

kritiËka izdanja, koja se razlikuju

samo u pomoÊnim tekstualnim

biljeπkama (apparatusu), smatraju

se danas najrespektabilnijim

predloπcima za prevoenje

Novoga zavjeta, te su istodobno i

ustanovljenim tekstualnim

standardima i pri svim

prevodilaËkim pothvatima πto se

poduzimaju u organizaciji

Sjedinjenih biblijskih druπtava.

Premda je rijeËki prijevod u

mnogoËemu novost po pristupu i stilu,

dijelom i po izboru odreenog specifiËnog

leksika, treba ipak istaknuti da je ovaj

prijevod svakako respektirao i s duænom

paænjom usporeivao sva dotadaπnja

prevoditeljska dostignuÊa u ranijim

suvremenijim prijevodima svetopisamskog

novozavjetnog teksta na ovdaπnje jezike,

posebice ona koja su bila znaËajnije

prisutna na hrvatskome jeziËnom prostoru

(noviji lekcionari, kroatizirana KaradæiÊeva

izdanja u ©ulekovoj i Reπetarovoj redakciji,

©ariÊev prijevod, Zagodin, Duda-FuÊakov,

RupËiÊev), a zagledalo se i u one relativno

manje poznate (Stadlerov, RaspudiÊev,

Knjigu o Kristu, –akoviÊev, djelomiËne

Ladanove prijevode i nekoliko drugih).

Dosadaπnja recepcija ovoga prijevoda

meu hrvatskim protestantskim crkvama, a

takoer i meu pojedinim vjernicima

unutar KatoliËke crkve, ohrabruje na

daljnji prevoditeljski rad, a priprema

drugoga revidiranog izdanja je u tijeku.

Treba spomenuti da postoji verzija

ovoga prijevoda i na suvremenome

bosanskom jeziku, koja je dosad veÊ

objavljena u πest izdanja. JeziËno-stilsku

lekturu proveo je bosanski lingvist dr.

Senahid HaliloviÊ.

Ruben KneæeviÊ

razini itekako jest — jer, zadræana je forma

poznate poslovice i u prijevodnom jeziku,

a znaËenjski se nije mnogo izgubilo.

Nadalje, neki teoloπko posebno vaæni

termini odraæavaju u grËkom izvorniku dva

noseÊa znaËenja, koja se meusobno

nerazdvojivo isprepliÊu. U Ivanovu

Evanelju takvo je mjesto u Ivan 3,3, gdje

je grË. anothen prevedeno ekvivalentom u

paru: “nanovo, odozgor”. Ovako su veÊ

postupili Duda i FuÊak u svom prijevodu,

no naπ prijevod sliËno postupa i u Ivan 3,8

gdje se grË. pneuma prevodi takoer

ekvivalentnim parom: “vjetar”, kao i

“Duh”.

Treba svakako napomenuti i da je

juænoslavenska skupina jezika izuzetno

prikladna za adekvatno prevoenje

odgovarajuÊih grËkih gramatiËkih

kategorija, a koju je moguÊnost ovaj

prijevod obilato koristio — dræeÊi takoer

stalno na umu da su stilski obiljeæene

kategorije glagolskih vremena istodobno i

odlika biblijskoga stila gotovo u svim

slavenskim jezicima.

Druga vaæna koncepcijska znaËajka

rijeËkog prijevoda jest njegova oslonjenost

na konkretno kritiËko izdanje

novozavjetnog teksta. Svi dosadaπnji

hrvatski novozavjetni prijevodi, izuzev

RaspudiÊeva i Ladanova djelomiËnog

Teoloπki kutak

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2337


Zaspali u Gospodinu

Blanka MihaljeviÊ(1922.—2010.)

Blanka MihaljeviÊ roena je 22. travnja 1922. godine u

Zagrebu. Otac joj je bio pomorac, a majka domaÊica. Majka joj je

umrla vrlo rano, tako da je za Blanku skrbila njezina teta. Zavrπila

je tadaπnju TrgovaËku akademiju u Zagrebu. S adventnom nadom

upoznala se 1945., a krstila se 1946. godine. Nakon toga stupa u

Gospodnju sluæbu kao administrativna djelatnica u Upravi tadaπnje

Zapadne crkvene oblasti KrπÊanske adventistiËke crkve, na Prilazu

JNA 77, gdje ostaje do umirovljenja 1979. godine.

ProËitavπi u dnevnim novinama Ëlanak o propadanju

zagorskih dvoraca, predloæila je preuzimanje Dvorca Maruπevca

tadaπnjem predsjedniku oblasti Janku Poljaku i predsjedniku unije

Jovanu Slankamencu. Tako su adventisti u Maruπevcu osnovali

Srednju vjersku πkolu i sve πto je uslijedilo do danaπnjega

Fakulteta. Blanka je imala veliko srce i voljela je ljude, a posebno

svoje suradnike. Nakon njezinog umirovljenja ostale smo dobre

prijateljice i Ëesto bih je posjeÊivala u stanu u PalmotiÊevoj ulici

iuli u Domu za stare i nemoÊne “Domani”. Moj zadnji posjet

Blanki bio je u svibnju 2010. godine. Kad ju je njegovateljica

upitala: “Blanka, tko je doπao?” rekla je: “Moja prijateljica iz

Stuttgarta”. To mi je bilo veoma drago, jer sam mislila da me viπe

ne prepoznaje. U krπÊanskoj vjeri i blaæenoj nadi zaklopila je svoje

umorne oËi 16. lipnja 2010., do dolaska naπega Gospodina Isusa

Krista kad Êemo se opet sresti i radovati zajedno. “Ali mi

oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesa i novu zemlju,

gdje prebiva pravednost.” (2. Petrova 3,13)

Danica MajnariÊ

Suzana MiljeviÊ(1912.—2010.)

Dana 16. srpnja 2010. zaspala je u Gospodinu Suzana

MiljeviÊ, najstarija vjernica osjeËke crkve. Roena je prije

devedeset i osam godina u Osijeku, a Radosnu vijest primila je

kao dijete preko majke Terezije Goethe, Ëije se ime vezuje uz

same poËetke KrπÊanske adventistiËke crkve u ovom dijelu

Hrvatske. Sestra Suzana bila je aktivno ukljuËena u mnoge crkvene

sluæbe, a posebice u rad SamariÊanskog odjela, Ëija je bila

dugogodiπnja voditeljica. Taj je rad trajno obiljeæio njezin æivot, pa

je do samoga kraja neumorno skrbila za bolesne i stare. NesebiËno

pomagala i mlade, a njezin je dom bio utoËiπte za sve one koji su

se nakon obraÊenja naπli na ulici zbog protivljenja obitelji.

Vitalnost i dugovjeËnost sestre Suzane bili su nagrada za zdravi

naËin æivljenja kojim se ponosila, a neumorna sluæba bliænjima bila

je plod istinske vjere i zajednice s Bogom. “Na Nebu me veÊ Ëeka

dom” bile su rijeËi njezine omiljene pjesme. S tom je nadom

spokojno i tiho otiπla na poËinak do Kristovog dolaska.

Gordana BalaπeviÊ

Josip ∆uriÊ(1933.—2010.)

U 77. godini æivota, 3. travnja 2010. preminuo je naπ brat u

Kristu Josip ∆uriÊ. Njegov otac Franjo roen je u Bosni kod

BihaÊa, a splet okolnosti doveo ga je do sela GajiÊa u Baranji gdje

je zavolio djevojku Janju i oæenio se. Nakon toga otiπli su u Bosnu

gdje im se 4. svibnja 1933. rodio sin Josip. Godine 1945. vraÊaju

se u GajiÊ u vrijeme kad je joπ trajao rat i kad se pucalo. Prolazili

su pored kuÊe obitelji Adama OrπoliÊa i tamo se sklonili.

DomaÊini su bili na koljenima i molili se. To je na njih ostavilo

snaæan dojam, tako da je djeËak Josip odmah poæelio poÊi s njima

u crkvu. U susjedstvu im je bila adventistiËka obitelj Rica, koji su

Josipu Ëesto svjedoËili o svojoj vjeri i potkrepljivali razgovore

biblijskim tekstovima. Tako se Josip u potpunosti osvjedoËio u

biblijsku istinu, sa sedamnaest godina se krstio i ostao u crkvi u

Draæu do svojeg zadnjeg dana. I pored mnogih problema koje je

imao zbog svoje vjere, posebno od svoje majke, brat Josip se nije

pokolebao. Vjerujemo da Êemo se s njime radovati u nebeskom

kraljevstvu.

Pavao ©kulac

Marija Baraka(1921.—2010.)

Naπa draga sestra u Kristu Marija Baraka zaspala je u

Gospodinu 20. travnja 2010. godine, nakon viπegodiπnje bolesti, u

89. godini æivota. Iako je u posljednje vrijeme zbog nemoÊi rjee

pohaala bogosluæja u Varaædinu, sve nas je dirnula njezina smrt.

Od djece do najstarijih vjernika, svi se rado sjeÊaju sestre Marije.

Radosno je dolazila i sluæila Gospodinu vjerno, a svojim novËanim

prilozima rado podupirala propovijedanje Radosne vijesti. Velik

broj rodbine, poznanika i braÊe i sestara u Kristu doπao je ispratiti

sestru Mariju na privremeni poËinak na varaædinskom groblju. Uz

pjesme zbora varaædinske crkve, na sveËanom ispraÊaju je

oæaloπÊenim kÊerima, sinovima, unucima i praunucima rijeËi utjehe

iz Svetog pisma uputio pastor Tihomir Sabo. Vjerujemo da Êe Isus

kad uskoro doe uskrisiti sestru Mariju u vjeËni æivot. Neka veliki

Bog utjehe i nade utjeπi oæaloπÊena srca svih nas, a posebno onih

koji su sestru Mariju njegovali i bili s njom do zadnjeg dana

njezinog ovozemaljskog æivota.

Tihomir Sabo

“Poput daπka je Ëovjek, dani njegovi kao

sjena nestaju.” (Psalam 144,4)

Pa da mi je i dolinom smrti proÊi, zla se

ne bojim, jer si ti sa mnom.” (Psalam 23,4)

H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2338


Baltimore Maryland, 1. sijeËnja

2011. — U poticajnoj jednosatnoj subotnjoj

propovijedi Naraπtaju mladih za Krista

(GYC), kojih je na ovogodiπnjem kongresu

bilo oko 7.000, predsjednik Generalne

konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve

Ted Wilson ohrabrio je crkvenu mladeæ na

æivot vjernosti i krπÊanske sluæbe.

“U mom umu nema sumnje da nas

Gospodin zove da kao narod ‘krenemo

naprijed’, i to ‘bez povratka’”, poruËio je

Wilson osvrÊuÊi se na temu petodnevnog

dogaanja koje je privuklo tisuÊe

adventistiËke mladeæi u najveÊi grad

Marylanda. Nakon jutarnjeg sastanka oko

pet tisuÊa ljudi, ukljuËujuÊi Wilsona i

njegovu suprugu Nancy, ukrcalo se u

sedamdeset i pet autobusa i raπirilo po

cijelom podruËju Baltimorea kako bi

svjedoËili od vrata do vrata i pozivali ljude

da se prijave na biblijska prouËavanja.

Tijekom propovijedi, koja se mogla

pratiti uæivo na internetu, kabelskim i

televizijskim kanalima, Wilson je stavio

poseban naglasak na praktiËan krπÊanski

æivot, ukljuËujuÊi navike prouËavanja

Biblije, molitve, svjedoËenja i Ëitanja

nadahnutih knjiga Ellen G. White,

suosnivaËice adventnog pokreta.

“Meu nekima od naπih crkvenih

Ëlanova postoji sklonost da se ublaæuju, pa

Ëak i odbacuju savjeti Duha proroπtva”,

rekao je Wilson misleÊi na knjige Ellen G.

White. “Danas Ëujemo da, iako njezini spisi

mogu imati poneπto molitvene vrijednosti,

ne bismo smjeli dopustiti da njezina

‘ograniËena perspektiva devetnaestog

stoljeÊa’ oblikuje naπe razumijevanje Biblije

u dvadeset i prvom stoljeÊu. Ali ja

vjerujem, a KrπÊanska adventistiËka crkva

Ëvrsto i bez skrivanja dræi, da je Duh

proroπtva jedan od Boæjih najveÊih darova

Njegovom narodu ostatka posljednjih dana.

Vjerujte Gospodnjoj RijeËi i slijedite savjete

Njegove ponizne vijesnice Ellen G.

White. Neka vas nitko — voa mjesne

crkve, pastor, uËitelj, djelatnik u upravi ili

itko drugi — ne odvrati od potpunog

povjerenja u Duh proroπtva koji ukazuje na

Bibliju kao na Boæju autoritativnu RijeË!”

Wilson je tijekom svoje propovijedi u

viπe navrata podvukao vaænost osobnog

posveÊenja istinama Svetog pisma i

poslanju crkve.

“Ako KrπÊanska adventistiËka crkva

ikada æeli ispuniti Gospodnje ideale za

Njegov ostatak posljednjih dana, ne samo

‘mi’ kao denominacija, ne samo Naraπtaj

mladih za Krista kao potporna organizacija,

ne samo ‘mladi’ kao demografski dio

crkve, veÊ ti kao pojedinac trebaπ iÊi raditi

za Krista u sluæbi drugima”, rekao je

Wilson. Ohrabrio je mladeæ naπe crkve da

sluæi u svojim mjesnim crkvama, pouËava

u subotnjoπkolskim razredima, posjeÊuje

domove vjernika da bi ih hrabrila i

sudjeluje u sluæbenim sastancima crkve.

“Predajte se u osobnom trudu i

pojedinaËnoj ukljuËenosti koja Êe pomoÊi

vaπoj mjesnoj crkvi da dovrπi Boæje djelo

koje joj je povjereno”, rekao je Wilson.

“Kao Ëlanovi Naraπtaja mladih za Krista

nastavite usko suraivati s vaπom mjesnom

crkvom, mjesnim pastorom, mjesnom

organizacijom mladih, Ëlanovima uprave i

konferencijskim, unijskim i divizijskim

voama u odjelima mladih.”

Dodao je: “Nemojte nikada nikome

dopustiti da optuæi Naraπtaj mladih za

Krista kako ne surauje s crkvenom

organizacijom. Postanite dio poslanja ovog

adventnog pokreta kako bi se na vas

gledalo i kao na dio vaπe mjesne crkve i

konferencije. Podupirite i njegujte ostale

inicijative mladih u vaπoj mjesnoj crkvi i

konferenciji koje se temelje na Bibliji i

Duhu proroπtva.”

Wilson je naglasio duhovne plodove

takve suradnje: “Kad svatko od nas dopusti

Svetom Duhu da nas promijeni u Kristov

lik, odmah Êemo poËeti raditi posao na

koji nas je Isus pozvao. Na taj naËin Êe se

Kristov karakter vidjeti u onome πto

Ëinimo, a ne samo u onome πto ne

Ëinimo.”

Kao otac triju kÊeri, Wilson je pozvao

tisuÊe prisutnih da poduzmu Ëvrste

moralne izbore u svakodnevnom æivotu:

“Dok vas druπtvo bombardira idejom da je

mladenaπtvo vrijeme za nemarno

udovoljavanje sebi, Boæja rijeË objavljuje

drukËije. Moja je molitva da najveÊi

primjer naπe vjere i naËina æivota prikazan

svijetu bude mladeæ AdventistiËke crkve.”

Dok je pozivao mlade adventiste u

kongresnom centru da istupe naprijed i

predaju se uzviπenoj sluæbi za crkvu,

Wilson je izrazio osobnu Ëeænju za πto

skorijim drugim dolaskom Isusa Krista.

Rekao je kako je nedavna smrt pastora

Neala C. Wilsona, njegovog oca i bivπeg

predsjednika

Generalne

konferencije, pojaËala

njegovu æelju da vidi

crkvu kako dovrπava

svoje poslanje.

“»eznem za tim

da Isus doe, viπe

nego ikad prije”, rekao

je Wilson. “Prije dva i

pol tjedna izgubio sam

svog dragog

devedesetgodiπnjeg

oca. Otiπao je na

poËinak u Isusu,

ËekajuÊi Njegov skori povratak. Kao pastor

i crkveni voa moj otac je vjerovao u

mlade ljude u ovoj crkvi — a vjerujem i ja!

Ovu crkvu su osnovali mladi i Boæjom

miloπÊu Êe oni odigrati kljuËnu ulogu u

ispunjavanju njezinog poslanja.”

Wilsonov poziv je naiπao na

oduπevljeni odgovor mnogih u

sluπateljstvu. Chevene Simmonds, maturant

iz Milledgevillea u Georgiji, rekao je da je

“velika stvar πto nam novi predsjednik

Generalne konferencije govori i podupire

nas. Sveti Duh je zaista ovdje, i izazvao me

je da se vratim kuÊi i poduzmem bolje

stvari”. Ashley Kanomata, uËenica srednje

πkole iz Lewisberga u Ohiju, rekla je da je

Wilsonova poruka “bila vrlo nadahnjujuÊa.

Mladi se trebaju aktivnije ukljuËiti u djelo

crkve”.

UËenica Heather Braman iz Canbya u

Oregonu rekla je za Wilsonovu propovijed

da je “bila fenomenalna. Nikada prije

nisam bila toliko blagoslovljena”. KljuËna

misao koju Êe ponijeti sa sobom jest da

“svaka osoba ima utjecaj i da se, ako

radimo zajedno, mogu dogoditi

zadivljujuÊe stvari”.

Mark A. Kellner,

urednik Ëasopisa “Adventist Review”Izvor: www.adventistreview.org

“Bez povratka” — poziv Teda Wilsona na kongresuNaraπtaja mladih za Krista (GYC) u Baltimoreu

Predsjednik Wilson ohrabrio je mlade na vjernost

Aktualno


H.Preg6.2010 02.02.2011, 19:2339

misli o molitvi - adventisti hrvatska2 • adventisti¨ki pregled misli o molitvi molitva je kljuŁ...

Documents