CHAMAESPAR-TIUM

SAGITTALE (L.) P. Gibbs. (Syn. Genista

sagitta/is L.) Fam. Fabaceae

Strelicasta zutica, prijestap

Prevezanka, krilata kosenicica

Winged broom Genet aile,

Pelite genistrelle FIOgelginster

Ginestra alata

S, H, BH, Sb, eG, Ma V-VII

2n = 44. 46, 48 ; H

Busenasti poluzbun, visine 10-25 em. Nad-zemni dio rizoma puzeci i drvenast. Stablo poluuspravljeno iii uspravno, nerazgranato iii razgranato, sastavljeno od 3 do 6 listolikih cla-naka sa zilavim, opnasto kozastim, sjajnim zele-nim krilima, prekinutim u visini clanaka ; na svakom clanku se nalazi po jed an list, tj. po 2-5 na svakoj grani, vecinom dugih 1-2 em i sirokih oko 0,5 em ; mladi listovi gusto pokriveni mekim dlakama a kasnije ogole i relativno rano opadaju. Cvjetovi su svijetio zlatnozuti , duzine 11 - 13 mm, sa evjetnom drskom nesto duzom od casicne eijevi, sa dvije silaste brakteole, komponovani u loptaste iii jajaste, guste vrsne evasti , koje su uspravne i najceS6e sa po 5-15 evjetova. Casiea dvousnata, pokrivena mekim svilastim dlakama 5 usnama jednake duzine i duzim od casicne eijevi ; donja usna 5 uskim srednjim reznjem a gornja sa laneetasto siljatim reznjevima. Krunicni listici iste duzine, otvorenozuti i ne opadaju ; zastaviea gola iii rjede pokrivena prorijedenim maljama; krila izduzeno linearna, prava i na vrhu tupa. Mahuna izduzeno spljostena, najcesce 1,5-2 em duga i oko 0,5 em siroka, pokrivena kratkim priljubljenim dlakama, otvara se puea-njem na dva kapka i ima 2-6 sjemenki ; sjemenke jajaste, sjajne i maslinastozelene.

1. donji dio biljke, 2. dio grancice sa listom, 3. dio grancice sa listom i evjetovima, 4. poprecni presjek granciee, 5. dio evasti sa evjetnom drskom, brakteo-lama i casieom, 6. dijelovi kruniee, 7. mahuna

Ova srednjoevropsko-juznoevropska vrsta, koja pripada subatiantsko-submediteransko-prealpskom flornom elementu, optimalne uslove za zivot nalazi u ekosistemima aeidofilnih livada reda Narde/alia, u brdskom i gorskom pojasu ; znatno je rjeda u nekim asoeijaeijama reda Brametalia ereeti, na zakiseljenim tlima, kao i u zajednieama sveza Paian via/aeeae i Jasionian arbieu/atae.

Ova ukrasna i Ijekovita biljka moze biti otrovna ako se uzima u vecim kolicinama.

43

1. donji dio biljke, 2. dio stabljike sa listom, 3 . dio stabljike sa listovima i cvastima, 4. cvijet, 5. casica, 6. mahuna

Poluzbun iii zeljasta biljka. Stabljika us-pravna iii poluuspravna, samo pri osnovi odrve-njela, 30-45 cm visoka, s uspravnim boenim granama, koje su pokrivene prorijedenim dlaka-ma. Internodije 3- 5 puta duze od listova. Lisne drske kratke ; srednji listiCi duzine 7-18 mm i sirine 4-6 mm, kao i ostali listiei u ranijim fazama pokriveni dlakama a kasnije goli iii rijetko dlakavi. Cvasti su stitaste, guste i najeesee bez pripera-ka , komponovane od 15 do 25 cvjetova. Cvjetne drske duze od easiene cijevi iii od cijele easice;

44

DORYCNIUM HERBACEUM ViiI. Fam . Fabaceae

Zeljasta bjeloglavka, bjeloglavica

Mnogocvelna spanska detela

3eIleCTa 6eIlOrnaB"14a

8adasse, Oorycnium herbace Krautiger Behaarter, Bartklee Trifoglio senze lappola, Mosclno ,Qap"KH"YM

S, H, BH,Sb, CG, Ma V - VIII 2n = 14 ; Ch

easica pokrivena prorijedenim, kratkim, priljublje-nim dlakama, sa kratko lrouglastim zupcima; krunica bijela, sa zaslavicom oko 2 puta duzom od easice (4--5 mm) i oko 2 mm sirokom, sa eunieem tamne boje. Mahuna jajasta do izdu-zeno jajasta, 3-4 mm duga i oko 1,5 mm siroka, 2-3 puta duza od easice, malo naduvena i uzduz naborana, Sjeme okruglasto-jajasto i ne-znatno spljosteno,

Optimum zivotnih uslova nalazi u submedi-teranskim, mediteranskomontanim i eumedite-ranskim kamenjarskim pasnjacima, na plitkim karbonatnim tlima, eiji pH najeesee varira izmedu 6,5 i 8. Diferencira se na prostoru Jugoslavije u veei broj varijeteta, koji karakterisu i diferenciraju razlieite asocijacije redova : Scorzonero-Chryso-pogonetalia, Thero-Brachypodietalia, Brometa-lia erecti i sl. , te fitocenoze svijetlih borovih suma reda Pinetalia heldreichii-nigrae Lakusie 1972. i asocijacije kserotermnih lisearsko-listo-padnih sibljaka jugoistoene Evrope, koje pripa-daju redu Ostryo-Carpinetalia orientalis Lakusic, Pavlovic, Redzic 1984.

Zbog suhog i kozastog lisca, stoka je pri pasi izbjegava, te je kao krmna biljka bez vrijed-nosti ,

Rasprostranjena je u Evropi, Transkavkazju i Maloj Aziji .

LOTUS

CORNICULATUS L. Fam. Fabaceae

Zuti zvjezdan, smiljkita

Navadna nakota

Common Blrd 's foot, Trefoil

Lolier cornicuhl, Lolier des pres

Gemeiner Hornklee, Gewohnlicher H6rnklle

Trifogliolino, Moscino 9iallo

nRAseHe4 poraT~u

S, H, BH, Sb, eG, Ma IV -X

2n = 24; H

. . Stabljika polegla, ustajuea iii uspravna, gola III slabo dlakava, slabo razgranata, duzine naj-cesee 5-30 em. Listovi sa kratkom drskom i petoclani; listiei na kratkim drskama, klinasto objajasti do gotovo laneetasti. Zalisci reducirani u vrlo kratke bodlje iii zljezdane kvrZiee. Cvasti stitaste, na drskama duzine preko 10 em, veei-nom sa 2-6 evjetova. Cvjetovi na vrlo kratkim drskama; casiea sa 5 nerava, sa zupeima dugim kao cijev ; kruniea zuta, spolja cesto ervenka-sta, pri susenju postaje postepeno zelenkasta, duga 10-14 mm; zastaviea skoro okrugla do siroko jajasta, suzena u nokatae ; krila siroka, objajasta, nesto uza od cuniea koji je kraei od zastaviee i pod pravim uglom savijen navise, te naglo suzen u prilicno dug kljun . Mahuna okru-gla, prava, u zrelom stanju kestenjastomrka, duga 2-3 em, sa sjemenima odvojenim rastresi-tim parenhimom. Sjeme loptasto-jajasto, sjajno, mrko do ervenkasto, cesto sa crnim mrljama.

Kao vrsta sa sirokim arealom, od Evrope i Azije do Afrike i Australije, te sa sirokom ekolo-skom valencom u odnosu na osnovne ekoloske faktore, diferencira se u veei broj oblika, koji nalaze optimum uslova za zivot u razlicitim ekosistemima mezofilnih livada i pasnjaka reda Arrhenathereta/ia, te mezokserofilnih pasnjaka reda Brametalia erecti; planinski varijetet ove

1. donji dio biljke, 2. vrsni dio slablj ike sa lislovima u cvaslima, 3. cvijel , 4, 5, 6. dijelovi krunice (4. zaslavica, 5. krilo, 6. ladica), 7. mahuna, 8. mahune u slilu

vrste (L. C. var. a/pinus Ser.) ulazi u sastav planinskih rudina na karbonatima klase E/yno-Ses/erietea.

Zvjezdan je veoma dobra stocna hrana, kako u svjezem stanju tako i u sijenu, te se cesto kultivira.

Listovi smiljkite bogati su vitaminima, pa ih u nekim zemljama jedu kao zdravu proljetnu salatu iii varivo. U mladim listovima (do maja) ima 100-140 mg % vitamina C i oko 10 mg % karotina.

45

~I , I , t U , \ .1 '~I"t I' " $1\ hRI

MEDICAGO SATIVA L. SUBSP.

FALCATA (L.) Arcang. (Syn. M.

fa/cala L.) Fam . Fabaceae

Zuta lucerna, zuta vija

Srpasta meteljka

)KonTa nY4epKa, KPI-1BowI-1ja

Sickle Alfalfa Medick Luzerne batarde

Sichelluzerne Erba rA'edica de fior gallo

Jl104epHa cepnOBHAHalI

S, H, BH, Sb. eG. Ma V-IX

2n = (16) 32 ; H

Stablo ustajuce iii poleglo, najcesce 20-60 em dugo. Listici kl inasto duguljasti iii lineami, oko 1 em dugi i 1,5-3 (-10) mm siroki . vecinom samo na vrhu nazubljeni, fino dlakavi, cesto bodljasto usiljeni. Cvjetovi 7-11 mm dugi, svije-tlozute do tamnozute boje. rjede bjelicasti. skup-Ijen i u skracene kuglaste grozdove. Casiea gola. Mahuna prava iii srpasto savijena, 5- 15 mm duga, 3-4 mm siroka, vecinom obrasla jed no-stavnim dlakama iii gola, u zrelom stanju eme boje. Sjemenki 2-8 (najcesce 4) u mahuni ; sjeme 2.3- 2.5 mm dugo, 1-15 mm siroko i 0,7- 1 mm debelo.

Ova euroazijska kontinentalno -submedite-ranska vrsta optimum uslova za razvice i razvoj nalazi u suhim travnjaeima submediteranskog, stepskog i brdskog pojasa. Njene populaeije ulaze u sastav asoeijacija redova Festucetalia va/esiacae, Brometalia erecti i Origanetalia Th. MOiler 1 961 . Navodi se kao karakteristicna vrsta sveze Geranlon sanguinei Tx. 1960. iz reda Origanetalia, odnosno klase Trifolio-Geranietea sanguinei Th. MOiler 1961. Izrazita je kaleifilna vrsta, pa samim tim i bazifilna ; pH -vrijednost zemljista na kojima ostvaruje najvecu brojnost i vitalnost najcesce varira izmedu 6 i 8. Srednje godisnje temperature na njenim stanistima naj-cesee variraju izmedu 8 i 15C, a srednja godi-

1. donji dio biljke, 2. dio slabljike sa lislom i zaliscima, 3. lislie, 4. vrsni dio stabljike sa listovlma i cvaslima, 5. mahuna

snja relativna vlBinost izmedu 50 i 60%. Kao vrsta u ejelini pripada kategoriji heliofita, ali su neke njene populacije dobro prilagodene na sibljacke zajedniee i rubove suma, te ih mozemo smatrati heliofitno-poluskiofitnim.

Lineovo shvatanje ove podvrste kao po-sebne vrste prihvacaju i danas autori raznih flora, pa se unutar nje izdvajaju dvije podvrste, od kojih jedna (Medicago falcata L. subsp. glandulosa I Dav./ Kozuh.) naseljava suha i topla stanista Podunavlja. Kao dobra krma uz-gaja se u Evropi, Aziji i Sjevernoj Ameriei. Medonosna je biljka.

47

1. klijanae, 2. donji dio biljke, 3. dio slabljike na poprecnom presjeku, 4. vrsni die stabljike sa lislovima i cvastima. 5. list, 6. listie, 7. cvast, 8. cvijet, 9. dio stabljike sa mahunama, 10. mahuna, 11 . sjemenka

Jednogodisnja, dvogodisnja iii visegodisnja biljka sa vretenastim korijenom duiine do 50 em. Stablo najcesce ustajuce iii poleglo, 10-60 em dugo, busenasto, sa prileglim iii prema dolje odstojecim dlakama. Listovi po velicini varijabil-ni ; lisne drske na donjim listovima 3- 8 em duge, a na gornjim mnogo krace; listici objajasti iii siroko elipticni , srednji sa nesto duzom drskom od bocnih. Zalisei siroko jajasti do jajoliko lanee-tasti, zasiljeni, eijelog oboda iii nazubljeni, najcesce dugi kao listici ali vecinom znatno uzi.

48

MEDICAGO LUPULINA L. Fam. Fabaceae

Dunjica, hmeljasta lucerna

Hmeljna meteljka

XMeflOBV1AHa f1Y4epKa, AV1Ba joHl,la

Black Mediek Minelle do,,;e Gelbkiee, Hopfenklee Trifogliolino selvalico n lOL-4epHa XMen OB&.1AHaR

S, H, BH, Sb, CG, Ma V - IX 2n = 16,32; H(T)

Cvasti na dugoj drsei , sa 10-50 evjetova, 4-5 mm siroke, u pocetku ioptaste a kasnije nesto izduzene. Cvjetovi na vrlo kratkim drskama, 2-4 mm dugi ; casiea dvaput manja od zastaviee, dlakava i sa trougiasto laneetastim zupeima; kruniea sVijetlozute do tamnozute boje ; cunic vrlo mal. Plodnik s donje strane s dugim dlaka-ma ; stubic debeo, sa giavicastim zigom. Mahuna 1,5-3 mm duga, bubrezastog oblika, gola iii slabo dlakava, sa jako razvijenim transverzalnim nervima i u zrelom stanju erne boje. Sjeme jedno, izduzeno jajasto, 1,5-2 mm dugo, giatko, vostanozute do zelenkaste boje.

Ova siroko rasprostranjena evroazijska vrsta s eksklavom u sjevernoj Afriei razvrstava se na veci broj ekoloski i morfoloski izdiferenei-ranih populaeija, koje biljni taksonomi oznaca-vaju kao varijetete i forme. Neke od njih optimum uslova za zivot nalaze u antropogenoj - tereijar-noj vegetaeiji redova Chenopodietalia i Sisym-brietalia, a neke u antropogenoj - sekundarnoj vegetaeiji redova Brometalia erecti i Arrhenathe-retafla ; navodi se kao slaba karakteristicna vrsta sveze Mesobromion. Heliofiina je, termofilna, mezokserofilna i bazifiina vrsta.

Ima visoku hranjivu vrijednost kao krma, te se uzgaja u Evropi , Sjevernoj Ameriei, Juznoj Ameriei i Australiji . Dobra je pcelinja pasa.

LATHYRUS LATIFOLIUS L.

(Syn. L.mega/anthus Steudef)

Fam. Fabaceae

Sirokolisni grahor, grahovina

Velecvetni grahor

,QI-1B rpaB, rpaOpl-1Ka

Everlasting pea Pais II banquets

Bukett Wicke Veccione di macchia

4HHa w~poKOn~CTHaH

S, H, BH, Sb, eG, Ma VI - VIII (IX)

2n = 14; H

Visegodisnja biljka s razgranatim rizomom. Stabljika duga 60-200(300) cm, okriljena, krila siroka 2,5 - 6 mm. Listovi sastavljeni iz jednog para listiea sa rasljikom: Listiei linealni do jajasti iii elipticno-kruzni, dugi (3)4-15 em i siroki 3-50 mm. Zalisei laneetasti do jajasti, polukopljasti . Grozdasta evast sadrii (5)8-15 evjetova, mnogo duza od listova. Casiea zvonasta, zupei nejedna-ki. Kruniea tamnoervena, rjede bjelicasta. Ma-huna izduzeno linealna, gola, mrke boje, dug a 5-11 em i siroka 6-10 mm, sadrzi 8-14 sjemena. Sjeme poluloptastog iii ovalnog oblika. Osim tipicnog oblika - var. latifolius; (L. latifolius var. typieum Posp.), koji ima do 8 em duge mahune i uglavnom elipticne iii siroke listove, te grozdove sa 3-12 evjetova, zastupljen je i var. membrana-ceus (Pres!.) Beek / L. membranaceus Presl./ , koji ima grozdove samo od 3 do 5 evjetova i mahune dugacke do 11 em.

Naseljava kserotermne livade i pasnjake uglavnom na dubljim bazicnim, neutralnim i umjereno kiselim zemljistima. Karakteristicna je vrsta zajedniea sveze Scorzonerion villosae. Optimum uslova za zivot nalazi u mnogim zajed-nieama (npr. u asocijaeijama Bromo-Chrysopo-gonetum H-ic 1 934. i Danthonio-Scorzoneretum villosae Ht et H-ic (1956) 1958 znacajna je kao regional no karakteristicna vrsta asocijaeije). Ce-

1. dia Iista, 2. vrsni dia grane sa listam i cvjetavima, 3. cvijet, 4. casica, 5. prasnici i tucak, 6. mahune

sta je u vegetaciji sveze Bromion erecti (dileren-eijalna je vrsta asocijaeije Bromo-Plantaginetum litorale Ht (1949) 1962, kao i u vegetaeiji sveze Arrhenalherion elalioris (regionalno je karakteri-sticna vrsta asocijacije Arrhenalherelum me-dioeuropaeum-Salvietosum nemorosae lIijanic et Segulja 1978).

Kao krmna biljka vrlo dobrog je kvaliteta u zelenom stanju i u sijenu. Znacajna je i kao medonosna biljka.

Opste rasprostranjenje: u juinoj Evropi, a prema sjeveru do Cehoslovacke i Poljske, prema istoku do SSSR-a. Pripada istoenosubmedite-ranskom Ilornom elementu.

49

1. donli dio blilke, 2. dlo stabljike sa lislovima, 3. lisl sa zallselma, 4. evast, 5. ta;;lea, 6. mahuna

Biljka sa tan kim, dugim i olistalim izdaneima. Stablo i !istovi plavieastozeleni, goli iii sa kratkim prileglim dlakama, ustajuee iii povijusavo 30-60(-120) em dugo, veeinom razgranato, neokri-Ijeno, eetvorougaono i izbrazdano. Listovi mali , sa 0,5-3 cm dugom drskom, jednim parom listiea i razgranatom rasljikom ; listiei laneetasti do uzano eliptieni, najeesee 1--4 em dugi i 3-6 (- 12) mm siroki, najeesee usiljeni i obieno sa tri jasno istaknuta i vise nejasnih uzdui nih nerava. Zalisci kraei iii iste duiine kao !isna drska, asimetrieno strelasti do kopljasti (donji cesto polustrelasti ), (5) 10-30 mm dugi i 3-6 (-12)

50

LATHYRUS PRATENSIS L. Fam. Fabaceae

Livadski grahor, livadna grahorika

Travnick i grahor

Yellow vetehling, Meadow pea Gesse de pr~s, Gesse sauvage Wiesenkicher Pisallo de prall 411uta nyrODan

S, H, BH, Sb, eG, Ma VI - VII 2n = 14 ; H

mm siroki. Cvast mnogo duia od listova, sa drskom duiine 5-15 em i sa 3-1 2 evjetova; evjetovi 1- 1,5 (-2) em dugi , slabo miri sljavi ; easiea zvonasta, sa trouglasto-Ianeetastim zup-eima, donjim duiim od gornjih ali kraeim od easiene eijevi; kruniea iute boje, s obrnuto srcastom zastavicom koja je nesto duia od krila i iskrivljenim eunieem; stubie u gornjem dijelu malo prosiren i nije uvijen. Mahuna linearno-Ian-cetasta, 26-33 mm duga i oko 6 mm siroka, sa slabo izraienim mreiastim nervima, u zrelom stanju obieno gola, erne boje i sa 6-12 sjemena. Sjeme okruglo do malo soeivasto, 3- 3,5 mm dugo, mrke iii ervenkastozelene boje, a ponekad i sa crnim taekama.

Livadski grahor je siroko rasprostranjena evroazijska vrsta, koja naseljava ekosisteme mezolilnih livada reda Arrhenatheretalia, higro-lolnih livada redova Molinietalia i Deschampsie-talia, te ekosisteme tresetista klase Oxycocco-Sphagnetea Br,-BI. & Tx, 1943. Izrazita je helio-lita, na eij im stanistima srednje godisnje tempe-rature najeesee variraju izmedu 6 i 12' C, a srednja godisnja relativna vlainost vazduha iz-medu 65 i 90%.

U umjerenim kolieinama je hranjiva biljka ; uzgaja se za krmu u Velikoj Britaniji. Pripada medonosnim i Ijekovitim biljkama.

ONOBRYCHIS VICIIFOLIA Seop.

(Syn. 0. sativa Lam.) Fam. Fabaceae

Esparzeta

Navadna turska , detelja

Eenap3eTa

Esparsette Saintoin, Saintoin, Esparcette

Hahnenkamm Lupinella

3enep4eT noceBou, 3. BIo1KOflHCTHHU

S, H, BH, eG, Ma V - VII

2n = 28; H

Biljka visine 30-70 em, sa vrlo dugim i debelim glavnim korijenom, te kratkim i granatim nadzemnim dijelom rizoma, bez stolona. Stab-Ijike najcesce mnogobrojne, lucno poluuspravlje-ne, najcesce samo pri osnovi razgranate. Listovi duiine 5-15 em, neparno perasto sloieni, donji sa lisnom drskom a gornji sjedeci , sa 5-15 pari listica. Zalisei veliki , izduieno jajasti. Cvasti gro-zdaste i sastavljene od veceg broja evjetova, u pocetku guste, kratke, jajaste do izduieno valj-kaste, a kasnije izduiene i rastresitije. Cvjetovi duiine 10- 14 mm, na kratkoj evjetnoj drsei, strse. Priperei opnasti, silasti. Casicna cijev kratko zvonasta, sa zupcima duga 5-7 mm; zupei 3,5-4 puta duii od casicne eijevi, laneetasti do iaokasto silasti. Krunicni listiei sa kratkim nokateem, goli, ruiicasti do iivahno karmine-rvene boje, rjede bjelicasti. Mahuna polukruino savijena, jako spljostena, cuga 6-8 mm i gotovo isto toliko siroka, cesto sa prilicno siroko krilatim i bodljikavo nazubljenim grebenom, sa 1 sjeme-nom, nakon sazrijevanja okermrke boje i opada eijela; sjeme je jajasto-bubreiasto i mrke boje.

Ovu znacajnu krmnu biljku covjek je odavno uocio i poceo je kultivisati od XV vijeka, na suhim i toplim karbonatnim tlima, gdje nije moguce kultivirati lueerku i druge krmne leptirnjace. Pri-rodne populacije ove vrste iive u istocnom dijelu

1. donji dio biljke, 2. list pri osnovi stabljike, 3. gornji dio stabljike sa listom, 4. listie, S. grozdasta evast, 6. dio evasti sa cvijetom i brakteolom, 7. ~asiea sa prasnieima i tu~kom, 8, 9. mahune

,/'

submediterana, a covjek ju je prosirio po cijeloj Evropi, Aziji, Sjevernoj Americi , Juinoj Americi i Africi. Njene prirodne populacije optimum us-lova za iivot nalaze u suhim i toplim, te umjereno suhim i umjereno toplim travnjacima submedite-ranskog, nizijskog i brdskog pojasa, tj . u vegeta-ciji redova Seorzonero-Chrysopogonetalia, Fe-stueetalia valesiaeae, Brometalia ereeti, te na suvljim livadama Arrhenalherelalia. Dobra je pcelinja pasa, te se ubraja u medonosne biljke.

51

1. donji dio biljka, 2. vrsni dio grana sa listovima i cvjetovima, 3. dio stabljike sa trope rim lislom, 4. list sa Jednim listicem, 5. cvijet sprijeda, 6. cvijel sa slrane, 7. Cas;ca

Stablo debelo, uspravno iii od osnove po-luuspravljeno, neznatno razgranato, bez adven-tivnih korjenova, dlakavo iii zljezdovito dlakavo, sa kratkim izdaneima bez trnova. Listovi uglav-nom troclani, a gornji prosti - sa jednim listicem duzine 1,5-3 em i sirine 0,5-1 ,5 em, izduzeno elipticni , pokriveni zljezdastim dlakama iii goli. Zalisei veliki, polujajasti, testerasto nazubljeni i obuhvataju stabljiku, srasli sa lis nom drskom i pokriveni zljezdama. Cvjetovi 1,5-2 cm dugi,

52

ONONIS ARVENSIS l. (0. hircina Jacq.) Fam. Fabaceae

Gladis, zecji trn, runjavi zecak

Njivski gladez

Bocks Hauhechel, CTaIlbHIIIK naweliHblu

S,H,BH, Sb, CG,Ma VII - VIII ( IX) 2n = 32 ; H(Ch)

gornji pojedinacni a donji u parovima, na vrho-vima grana i grancica, u pazusima listova i sa kratkom drskom, slozeni u guste grozdaste cva-sti. Casica pokrivena maljama i zljezdastim dla-kama, sa linearno lancetastim zupcima 2,5 puta duiim od casicne eijevi. Krunica je ruzicasta i prozeta crvenim zilicama, rjede bijela; zastavica okrugla, duga 15-18 mm, najcesce za polo-vinu duza od bijelih iii ruzicastih krila, sa ledne strane slabije iii jace pokrivena zlijezdama; cunic ponekad duzi od krila, na vrhu siljat i kljunasto produien. Mahuna jajasta, pokrivena zljezda-stim dlakama, kao zrela zutomrke boje i vecinom sa 2 sjemena; sjeme loptasto, prilicno krupno, bradavicavo i mrke boje.

Rasprostranjena je uglavnom u kontinental-nim dijelovima Evrope, te u srednjem i juznom dijelu SSSR-a, i diferencira se na veCi broj infraspecijskih oblika, koji optimum uslova za zivot nalaze u zajednicama klase Festuco-Bro-metea ; za srednju Evropu se navodi kao karak-teristicna vrsta sveze Cirsio-Brachypodion Ha-dac & Klika 1944, koja obuhvata polusuhe sup-kontinentalne pasnjake,

Ova je vrsta slabe krmne vrijednosti. U medicini se cesce upotrebljava srodna

vrsta Ononis spinosa L. , koja ulazi u sastav raznih diureticnih cajeva.

ONONIS SPINOSA L.

Fam. Fabaceae

Bodljikavi zecji trn , bodljikavi gladis

Plazeci gladei

60AneCT 3e4j"1 TpH, rpMOTpH

Reslharrow Arr/ite Boeu!. Borigrane

Dornige Hauhechel Arreslabue, Bonaga

S, H. BH. Sb. CG. Ma VI- IX

2n = 30. 32 ; H (Ch)

lbunic sa snainim i dugim glavnim korijenom. bez slolona. sa poluspravnim iii uspravnim iz-daneima. visine 30-60 em najcesee i dlakavim iii i ljezdaslo dlakavim; boeni izdanci zavrsavaju se tvrslim trnovima. Listovi su sa kratkom lisnom drskom iii sjedeei ; donji troclani sa krup-nijim vrsnim listieem a gornji prosti ; listiei su izduieni iii jajasti, katkad eliptitni iii izduieno eliptitni. 0.5-2.5 em dugi i 6-10 mm siroki. testerasto nazubljeni i pokriveni njeinim iljezda-stim dlakama. Zalisei su veliki i polujajasti . obuhvataju stabljiku. Cvati su gusei iii rastresitiji grozdovi. Cvjetovi pojedinacni iii po 2 u pazusima listova. najcesee na bodljikavim kralkim boenim izdaneima. 6-25 mm dugi. Casiea mnogo duia od kralke evjetne drske. gotovo dvousnata. sa lancetastim zupeima 2-4 puta duiim od casiene eijevi. pokrivena dugim prorijedenim dlakama i ilijezdama. Krunieni listiei ruiicaste boje i proieti tamnije obojenim iilieama, rjede su svjetloljubi-easti iii bijeli. 2 puta duzi od casiee; zastaviea je okruglasta nesto duza od cuniea. sa i ljezda-stim dlakama; krila su bjelicasta i za 1/2 iii 2/3 kraea od zastaviee. Prasnicke kesiee naizmje-nicno okrugle i jajaste. Plod izduieno koso jajasl. oko 7 mm dug, pokriven mekim dlakama i ilijezdama. veeinom sa jednim, rjede sa dva sjemena. Sjeme okruglasto, mrko. poprskano lamnijim pjegama. bradavieavo.

1. vrsni dio grane sa listovima i cvjetovima, 2. uzduini presjek cvijela. 3. casica. 4. mlada mahuna s oSlacima cvijela. 5. mahuna sa casicom. 6. poprecni presjek mahune

Dijeli se na veei broj infraspeeijskih sistema. od kojih je. osim tipicne podvrste sa njenim varijetetima i formama. za jugoistocne dijelove nase zemlje znacajna i O. s. subsp. antiquorum (l.) Areang, koja inace pripada mediteransko-orijentalno-turkestansko-submediteranskom flornom elementu. dok tipicna podvrsta pripada submediteransko-euroazijsko-subaltantskom flornom elementu. Nalazi optimum i ivotnih us-lova u pasnjaeima i livadama klase Festuco-Bro-metea (Mesobromion). Kao mlada dobra je krma. Medonosna je i Ijekovita biljka.

53

1, 2. habitus, 3. lislie, 4. zalistak, 5. cvijet, 6. casica, 7. mahuna

Jednogodisnja biljka sa tankim i jako razgra-natim korijenom. Stabla 10-30 cm duga, veci-nom razgranata, dlakava, polegla, ustajuca iii uspravna. listovi na kracim drskama ; lisliCi 8-10 mm dugi, klinasto objajasti , cesto do preko polovine nazubljeni, blijedozeleni ; srednji listici na mnogo duzoj drsci od bocnih. Zalisci na osnovi prosireni , jajasti do jajasto lancetasli, najcesce kraci od lisne drske. Drske cvasti krute, uspravne, odstojece. Glavice do 15 mm duge i 7-10 mm siroke, u pocetku loptaste a kasnije jajaste i sa oko 20- 30 cvjetova; cvjetovi 2- 5 mm

54

TRIFOLIUM CAMPESTRE Schreber Fam. Fabaceae

Poljska djetelina

Poljska detelja

Hop-Irefoil, Hop-Clover Pelil Irelle d'or Gelber Ackerklee Pratolina salvatica KneBep nOlleBou

S, H, BH, Sb, CG, Ma V - VII 2 n = 14 ; T

dugi, na drskama za polovinu kracim od cijevi casice, u lazi precvjetavanja oboreni; zupci ca-sice nejednaki, donji duzi od gornjih kao i od cijevi casice ; krunica svijetlozuta do jako zuta a u kasnijim lazama zutomrka ; zastavica sa 12- 16 dubokih brazda, a krila i cunic povezani ; stubic samo do 1 /4 duzine mahune ; sjeme jajasto.

Ima veoma siroku ekolosku valencu u od-nosu na osnovne ekoloske laktore. Srednje godisnje temperature na stanistima populacija mediteranskog pojasa variraju izmedu 13 i 16' C, submediteranskog izmedu 11 i 14' C, a brdskog i gorskog pojasa izmedu 8 i 11C. Srednja godisnja relativna vlalnost vazduha na stani-stima razlicitih populacija ove vrste varira izmedu 50 i 70%. Vitalna je na razlicitim maticnim supstratima i razlicitim \lima karbonatnih i silikat-nih serija. Visoku brojnost, vitalnost i bioproduk-ciju ostvaruje u kserotermnim livadama i pasnja-cima klase Thero-Brachypodielea Br.-BI. 1947, kseromezolilnim livadama i pasnjacima klase FesluGo-Bromelea Br.-BI. et R. Tx. 1943, te u mezolilnim livadama klase Mo/inio-Arrhenalhe-relea R. Tx. 1937. Pripada kategoriji medono-snih i Ijekovitih biljaka.

Dobra je krma. Rasprostranjena je u Evropi , zapadnoj Aziji,

sjevernoj Alrici , na Maderi i Kanarskim ostrvima.

TRIFOLIUM FRAGIFERUM L.

Fam. Fabaceae

~./ Jagodasta 1\ djetelina,

bjelicasta djetelina

Jagodasta detelja

JaroAaCTa AeTem1Ha

Strawberry Clover Trelle-fraise, Porte-fraise Erdberklee,

Friesischer Klee, Blasenklee

Trifoglio fragolino Knesep 51 ro,q~O ,

K. 3eMn5l H~4HbIO

S, H, BH, Sb,CG, Ma (V) VI- IX

2n = 16 ; H

~isegodisnja (rijetko dvogodisnja) biljka s puze91m stol?nima .. Stabla 10-20 (-40) em, puzeea, na evorovlma se ukorjenjuju. Listovi kllnasto objajasti , jajasti do elipticni, 1- 2 em dugi, s 20 pari bocnih nerava. Zalisci kozasti lane~tasto siljasti, opkoljavaju stabljiku. Cyjetne glavlce loptaste - na vrlo dugim drskama. Casiea ejevasta, odozgo gusto dlakava s 20 nerava, gomja polovina poslije evjetanja mjehurasto na-duvena. Kruniea svijetloruzicasta do crvena, ri-jetko bijela dvostruko duza od casiee. Plodnik nadevjetan, izgraden od 1 oplodnog Iistica. Gla-vice nakon evjetanja izgledaju kao jagoda. Ma-huna spljostena, kozasta s 1-2 sjemena, opko-Ijena uvecanom casieom. Sjeme bubrezasto, zuto s mrkim mrljama.

Obrasta ravnicarske i dolinske Iivade i pa-snjake. Cesta je na vlaZnim i zamocvarenim mjestima pored putova i obala. Prilagodena je na ekstremne us love vlaZnosti !la, a takode i na djelimicno zaslanjena !la. Karakteristicna je vrsta higrofilnih livada i pasnjaka red a Trifolio-Hordee-talia. Optimum pogodnosti za zivot postize u zajednicama sveze Molinio-Hordeion secalini i Trifolion resupinati, kao sto su : Trifolio-Hordee-tum secalini H-ic (1934) 1958.1-. Poeto- Trifolietum fragiferi Mieevski 1968. i dr. l,;esta je u zajedni-cama sveze Agropyro-Rumicion crispi (karakte-

1. habitus, 2. dio listica, 3. cvjetna glavica poslije cvjetanja, 4. cvijet, 5. casica razrezana i rasirena 6. casica u vrijeme sazrijevanja ploda, 7, 8. dij~lovi krunice, 9. sjemenka

risticna vrsta asocijacije Trifolio-Agrostietum sto-loniferae Markovic 1973), zatim kao pratilac u zajednieama sveza : Magnocaricion, Sparganio-Glycerion, Beckmanion eruciformis, Nano-Cy-perion flavescentis i Fymbrostylion dichotomae.

Daje krmu odlicnog kvaliteta. Opste rasprostranjenje : gotovo u citavoj

Evropi, izuzev visokih planina i sjevernih dijelova Skandinavije i Rusije, zatirn u sjevemoj Afriei i zapadnoj Aziji, na Maderi i Kanarskim ostrvima. Evroazijski flomi element.

55

1. donji dio biljke, 2. dio listica, 3. dio stabljike sa listovima i cvjetnim glavicama, 4. cvijet, 5. sjemenka, 6, 7. dio stabljike na presjeku (6=subesp. hybridum, 7= subsp. elegans (Savi ) Asch. et Graebn.)

Visegodisnja biljka sa korjenovima koji pro-diru duboko u tlo, te sa stolonima. Stablo neraz-granato, do 50 em dugo, golo iii u gornjem dijelu stablo dlakavo (rijetko razgranato). Listovi na drskama do 10 em; listiei skoro sjedeei, jajasti iii objajasti do siroko elipticni , zaobljeni iii usjeceni na vrhu, skoro po eijelom obodu nazub-Ijeni i sa mnogobrojnim racvastim bocnim nervi-mao Zalisci trouglasti i cekinjasto usiljeni. evati loptaste, 1,5-2,5 em, sa mnogo evjetova na dugim drs kama ; drske donjih cvjetova iste du-zine kao i casiea, a gornjih dvostruko duze ;

56

TRIFOLIUM HYBRIDUM L. Fam. Fabaceae

Svedska djetelina, hibridna djetelina

Svedska detelja

Aisike Clover T retle hybride Schweden Klee, Trifoglio ibrido ograzioso KneBep P030BbIU, KneBep wBeAcKHu

S, H, BH, Sb, eG, Ma V- VII 2n = 16 ; H

casiea sa pet nerava i donjim zupeima nesto kracim od gornjih ; kruniea bijela iii ruzicasta, 6-7 mm, 2-3 puta duza od casiee, poslije evjetanja mrka, a zastaviea naborana i mnogo duza od krila i cuniea. Mahuna elipticna, gola, sa 2--4 sjemena. Sjeme jajasto do tetraedricno, zutoze-leno do tamnomaslinastozeleno.

Razdvaja se u dva varijeteta ; T. h. var. hybridum L. i T. h. var. elegans (Savi) Boiss., koji se dosta dobro razlikuju kako morfoloski tako i ekoloski, pa ih neki botanicari dizu na nivo podvrsta iii vrsta.

Ova slozena vrsta ima siroku ekolosku va-leneu kako u odnosu na klimatske i pedogenetic-ke, tako i u odnosu na biotske faktore, te je sa punom vitalnoseu nalazimo u razlicitim zajedni-cama klase Molinio-Arrhenatheretea R. Tx. 1937; navode je kao karakteristicnu vrstu sveze Deschampsion caespitosae, kao i asocijacije Eleocharo-Caricetum nutantis R. Jovanovic-Du-njie 1958.

Hibridna je djetelina medonosna biljka, a njeni sasvim mladi listovi mogu se koristiti kao kuvano povree. Veoma je dobra krmna biljka.

Opste rasprostranjenje; od Kavkaza i Male Azije do Atlantskog okeana, srednja i juzna Evropa, srednji i juzni dio SSSR-a; kultivirana: Engleska, Sj . Amerika.

TRIFOLIUM INCARNATUM L.

Fam. Fabaceae

Inkarnatska djetelina

Inkarnatska detelja, rdeca detelja

Crimson Clover T retle incarnat,

Incarnatklee. Blutklee Erba rossa.

Trifoglio pesarone KIlesep M~coKpacHblu

S, H, BH,CG, Sb, Ma 2n = 16(16) ; T (H)

Jednogodisnja do dvogodisnja biljka, dlaka-va. Stablo 10-50 em dugo, pojedinacno iii u skupini, uspravno iii ustajuee, nerazgranato iii od osnove s dugim uspravnim granama, kao i listovi s gustim prileglim do odstojeeim dlaka-mao Donj i listovi sa dugim, a gornji sa kratkim drskama ; listiei veeinom 8-25 mm dugi, klinasto objajasti do gotovo okrugli , cesto usjeceni i u gornjoj polovini nazubljeni, meki, s jasnim nervi-mao Zalisei veliki , jajasti, siroko u vidu sare srasli , zelenkastobijeli , te sa zelenim iii Ijubica-stim nervima i tupim nazubljenim, cesto erve-nim vrhovima. Glaviee vrsne, na dugim drskama, bez omotaca, u pocetku duguljasto jajaste i cesto malo savijene a kasnije eilindricne, uko-ceno uspravne, oko 2 em siroke i do 5 em duge, sa mnogo zbijenih evjetova. Cvjetovi bez drski i bez brakteja, 8-12 mm dugi : casiea 5 10 nerava, sa cupereima odstojeeih dlaka, sa duguljasto zvonastom eijevi koja je iznutra gola i sa dvou-snim do prstenastim zadebljanjem u zdrijelu ; zupci skoro iste duzine iii dvostruko duzi od cijevi casiee, linearni, siljati, kruti, u pocetku pravi a kasnije zvjezdasto strseci; kruniea 10-12 mm duga, ervena kao krv iii zuckastobijela, iste duzine kao casiea iii nesto duza. Mahuna jajasta, s ostatkom stubica i jednosjemena. Sjeme jaja-sto, zelenkastozuto i sjajno.

1. donji dio biljke, 2. vrsni dio stabljike sa listom i cvjetnom glavicom, 3. dio listica, 4. cvijet, 5. Casica, 6, 7. dijelovi krunice, 6. mahuna, 9. sjemenka

Difereneira se u vise varijeteta i formi koje nalaze optimum zivotnih uslova u razlicitim fito-eenozama redova Scorzonero-Chrysopogone-talia H-t et H-ic 1958, Brometalia erecti Br.-BI. 1936, Festucetalia valesiacae Br. - BI. et R. Tx. 1943. pa i Arrhenatheretalia Pawlow. 1928.

Pripada kategoriji medonosnih I'iljaka, pa samim tim i Ijekovitih.

Veoma je dobra krmna biljka, kako u svje-zem stanju tako i u sijenu.

Opste rasprostranjenje : juina Evropa od Pirinejskog do Balkanskog poluostrva, Ma~arska, Franeuska, Velika Britanija, sjeverna Afrika i Aliir.

57

1. donji dio biljke, 2. dio listica, 3. gornji dio stabljike sa listovima i cvjetnim glavicama, 4. cvijet

Visegodisnja biljka sa debelim drvenastim rizomom sa jed nom iii vise rozet a opkoljenih ostacima lisnih rukavaea iz kojih izlazi vise stabljika, uspravnih i nerazgranatih po pravilu , visokih najcesce izmedu 20 i 40 em i vunasto dlakavih . Drske donjih listova duge (i do 20 em), a gornjih mnogo krace i dlakave ; listici elipticni iii duguljasto elipticni , najcesce 2-4 em i dugi i 1- 1,5 em siroki , po obodu testerasti , a s donje strane sa gustim, prileglim svilastim dlakama, koje kasnije opadaju , te sa mnogim izrazenim i razgranatim bocnim nervima. Zalisei su kozasti ,

58

TRIFOLIUM MONTANUM L. Fam. Fabaceae

Brdska djetelina

Gorska detelja

Mountain Clover T ni fle des montagnes Bergwiesenklee Trifoglio montano Knesep ropHblu

S, H, BH, Sb, CG, Ma 2n = 16; H

dlakavi, a oni pri osnovi stabla preobraceni u cvrste sare. Glaviee najcesce u parovima, pri-vidno vrSne, na gusto dlakavim drskama duzine 1-7 em, loptastog iii valjkastog oblika, 1-2 em duzine i 1- 1,5 em sirine, sa mnogo zbijenih evjetova ; evjetne drske 2-3 puta krace od eijevi casiee ; casiea dlakava sa pravim silastim zupei-ma ; kruniea bijela do zuckasta, a poslije mrka; evjetovi najcesce 8-10 mm dugi. Mahuna oval-na, tanko kozasta, jednosjemena i u gornjem dijelu gusto dlakava. Sjeme oval no, zelenkasto.

Najveci broj populaeija ove vrste zivi u kserotermnim livadama i pasnjacima klase Fe-stuco-Brometea Sr.-SI. et Tx. 1943. Na prostoru Jugoslavije optimum zivotnih uslova nalazi u asoeijaeijama sveza Bromion erecti Sr.-SI. (1925) 1936, Schrysopogoni-Danthonion alpi-nae Kojic 1957. i Scorzonerion vi/losae H-i6 1949.

Po krmnoj vrijednosti ova se vrsta ne istice narocito, ali je znacajna pcelinja pasa.

Opste rasprostranjenje : naseljava velik dio srednje i juzne Evrope i pripada subpontijskom flornom elementu.

TRIFOLIUM NIGRESCENS VIV.

Fam. Fabaceae

Crnkasta djetelina

l..\pHKaCTa A9T9n11tHa

Bali Clover Trefle noircissant

Istrischer Klee Trifoglio de pascoli

S, H, BH, Sb, CG, Ma III - VII

2n = 16 (32) ; T

Jednogodisnja biljka. Stabla pri osnovi veci-n~~ r~granata , ustajuca, prava iii polegla. Li-StlCI khnasto ~bj~jasti iii rombicni , 8- 15 (-25) mm dugl. Zahsci trouglasto lancetasti silasto usiljeni. Glavice 1-2 cm siroke, lopt~ste , sa m~o~o cvjetova i rastresite, na mnogo duzoj drsci od hstova. Cvjetovi na drskama, iste duzine ~i ?uzi od cijevi cas ice - 5 mm dugi, bijeli iii zuckasti, a nakon cvjetanja mrki ; zupci cas ice blago savijeni navise ; krunica 6-7 mm duga. Mahuna linearna sa 1-2 sjemena.

Osim tipicne podvrste, u nasoj zemlji je rasprostranjena i T. n. subsp. polyanthemum (Tenore) A. et G., cije je stablo suplje, debelo, s odstojecim granama i drskama gornjih cvjetova duzih od casice.

Optimalne ekoloske uslove nalazi u vegeta-ciji mediteranskih i submediteranskih pasnjaka i livada sveze Trifolion resupinati Micevski 1957, odnosno asocijacije Trifolietum nigrescentis--subterranei Micevski 1957. TakoCle se navodi kao karakteristicna vrsta asocijacije Alopecuro-Ranunculetum marginati Zeidler ( 1944) 1954 za podrucje donjeg toka Neretve. Dosta je cesta u

1. donji dio biljke, 2. dio stabljike sa listovima i cvjetnim glavicama, 3. dio listi6a, 4. cvijet, 5. casica, 6. mahuna

asocijacijama sveze Vulpio-Lotion H-ic 1960, kao sto su : Ornithopodi-Vulpietum H-ic 1960. i Psi/uro-Trifolietum sherleri H-ic 1962. Na rude-ralnim stanislima ulazi u sastav nekih zajednica sveze Hordeion Br.-BI. (1931) 1947. - kao diferencijalna vrsta subasocijacije Lolio-Planta-ginetum commutatae trifolietosum H-ic 1963.

Smatra se vrlo dobrom vrstom za krmu u svjezem stanju; u sijenu pripada kategoriji dobrih vrsta.

Opste rasprostranjenje : mediteransko pod-rucje, Srbija i Bugarska.

59

1. donji dio biljke, 2. dio stabljike sa listovima i cvjetnom glavicom, 3. cvijet, 4. casica, 5. razrezana i rasirena Casica, 6, 7, 8. krunicni lisli6i, 9. prasnici, 10. tucak, 11 . cahura

Visegodisnja biljka sa rizomima. Stablo us-tajuce iii uspravno, najcesce 20-40 em dugo, dlakavo. Donji listovi na dugim dlakavim drska-ma, a gornji na vrlo kratkim; listici duguljasto elipticni do laneetasti, najcesce 15-30 mm dugi i izmedu 5 i 8 mm siroki , s obje strane sa priljubljenim dlakama. Zalisei kozasti, dlakavi, zeleni. Glaviee jajasto loptaste iii loptaste, 1-3 em duge i siroke, sjedece iii na drskama. Cvjetovi 13- 16 mm dugi, sjedeci i bez brakteja ; casiea 5-8 mm duga, sa 10 nerava, u gornjem dijelu

60

TRIFOLIUM OCHROLEUCUM Huds. Fam, Fabaceae

Zutikava djetelina

Sulphur Clover Trelle jounalre Blassgelber Klee KneBep 6neAolKenTHblu

S, H, BH, Sb, CG, Ma VI - VIII 2n = 16; H

dlakava; kruniea mnogo duza od casiee, zucka-stobijela, nakon evjetanja ervenomrka, po pree-vjetavanju brzo opada, zastaviea dvostruko duza od krila. Mahuna jajasta i na vrhu zadebljala. Sjeme sitno, ovalno i mrke boje.

Optimum uslova za zivot nalazi u kseroter-mnim livadama i pasnjacima submediteranskog, nizijskog, brdskog i gorskog pojasa, te se moze smatrati karakteristicnom vrstom klase Fesluco-Bromelea Br.-BI. et R. Tx. 1943.; najmezolilnije populaeije zalaze u vegetaciju mezolilnih livada i pasnjaka klase Molinio-Arrhenalherelea R. Tx. 1937. Narocito je znacajna i cesta u vegetaciji sveze Chrysopogoni-Danlhonion Kojic 1957. na podrucju Srbije i Bugarske , dok se u nasem primorju javlja u zajednieama sveze Vulpio-Lo-lion H-ic 1960. Kao i sve djeteline dobra je krmna biljka.

Opste rasprostranjenje : Evropa, osim sje-vernog dijela, Krim i Mala Azija. Medu litogeogra-lima postoji znacajan stepen neslaganja u deter-minaeiji njene pripadnosti Ilornom elementu. Oberdorfer (1962) je smatra submediteransko-subatlantskom, Horvat, Glavac, Ellemberg (1974) srednjoevropskom, a Cineovic (u Josilo-vicu, 1972) pontsko-submediteranskom biljkom, sto nas najbolje priblizava istini 0 njenoj litogeo-gralskoj pripadnosti .

TRIFOLIUM PANNONICUM L.

Farn. Fabaceae

Panonska djetelina

Panonska detelja

naHoHCKa AeTeru"Ha

Hungarian Clover Trelle de Hongria Ungarischer Klee

Kneeep naHOHCK>1U

S. H. BH. CG. Sb. Ma VI - VIII

2n = ca. 130. ca. 180; H

Vi~egodi~nja biljka sa kratkim puzeeim rizo-mom. Stablo uspravno. najeesee 15-40 cm dugo. nerazgranato iii slabo razgranato, okruglo, kasnije ~uplje. u donJem dijelu sa st~eeim dlaka-mao Donji listovi na duzim. a gomji na kraeim d~kama . listiei donjlh listova mali. objajasti. a gornjih duguljasto lanoetasti. 3- 6 em dugi i 2 em ~iroki; lisne d~ke kao i listiei s obje strane sa grubim dlakama; zalisel uzani. kozasti, sa dugim linearnim vrhovima, zeleni i srasll s lisnom d~kom. GI vice velike 3-5, a ~ed i do 8 em duge i do 3 em ~iroke . Cvjetovi sjedeei, 1-2,5 em dugi ; ea iea sa 10 nerava. gusto dlakava, sa suzenim zdrijelom, lineamo u ilJenim zupeima kojl su trepavieavo dl kavi i Iste duzine kao cij v ea~iee osim najdonjeg koji je dvostruko duzi; krunlea zuek slo iJel . duz od donjeg zupce ca~iee , k snij mrk I op d .. zaslavice uzana i rnnogo dui ad krfla i euni Mahuna s jedOim Jam nom Sj me dugulj to Iii okruglo, sVIJetioz J no I sj jno.

Optimum skolo klh u lov nalazl u ksero-m Zohlnlnl liv d m I pa nlaclm n1zilskog. brdskog, I 9 r kog pOJ s K rakleristiena je

1. don]i dio bilJke. 2. dio stablJike s listom i cvjetovirna. 3. razrezana i re~irena ~ Ica, 4. mahuna

vrsta sveze Bromion ere Ii Br. -BI. 1936. odno-sno asocijaeije Bromo-Plant ~inetum mediae H-t. 1931 .

Panonska je djetelina veoma eijenjena krmna biljka. kako u svjezem slanJu tako i u ijenu.

Sasvim mladi lislovi korisle se pri ish rani u prirodi kao alaI i k 0 kuvano povrce.

Op Ie rasproslranjenje: juzna i jugolsto na Evropa. Madarska. Ukrajin . srednja Rusija. M la Azija I Kavk z; u srednjoj Evropi se kultivi-r Pripad ponlsko-submedileranskom flomom lemenlu.

61

1. donji dio biljke, 2. listie, 3. zalistak, 4. dio stabljike sa listovima i cvjetnim glavicama, 5. cvijet, 6. casica, 7. mahuna

Jednogodisnja biljka. Stablo tanko, duzine 20-50 em, uspravno iii ustajuee, najcesee raz-granato, savitljivo. Lisne drske do 2 em duge ; listiei njezni, dugul]asto elipticni i sa klinastom osnovom, 5-18 mm dugi u gornjoj polovini fino testerasti , srednji listie na nesto duzoj drsei od bocnih listiea. Zalisei jajasti, usiljeni, eijelog oboda iii slabo nazubljeni, najcesee kraei od lisne drske i s izraienim uskama. Drske evasti tanke, lucno odstojeee, najcesce 3-4 em duge daleko nadvisujuci list iz cijeg pazuha polaze. Cvjetne glaviee 10- 12 mm duzine, 9- 12 mm

62

TRIFOLIUM PATENS Schreber Fam. Fabaceae

Zuta gunjica, zuta djetelina

Razmakljena detelja

Hop-Clover Trelle elale, Trefle -jaune Spreizklee, Abslehender Klee Trifoglio-dorato

S, H, BH, Sb, CG, Ma V-VII 2n = 14, 28,32; T

sirine, poluloptaste u ranijim fazama, a kasnije loptaste i sa zbijenim evjetovima. Cvjetovi sjede-ei , odnosno na vrlo kratkim drskama, nakon evjetanja opusteni ; casiea sa nejednakim zup-cima - donji vise puta duzi od gornjih i dvostruko duzi od eijevi casice ; kruniea oko 6 mm duga, zlatnozuta, a nakon evjetanja svijetlomrka; za-staviea na lednoj strani ravna, sa slabo izraienim nervima; krila sa koncastim uskama; stubie ne-sto kraci od ploda. Sjeme duguljasto i zutomrko.

Brojne i razlicite populaeije ove vrste opti-mum uslova za zivot nalaze u razlicitim - mezo-filnim, higromezofilnim, higrofilnim i mezoksero-filnim livadama i pasnjacima nizijskog, submedi-teranskog i brdskog pojasa, te se moze smatrati karakteristicnom vrstom klase Molinio-Arrhenat-heretea R. Tx. 1937 ; na pasnjacima je rjeda jer sjeme ne stigne da sazri. Rasprostranjena je u juznoj i srednjoj Evropi.

TRIFOLIUM PRATENSE L.

Fam. Fabaceae

Crvena djetelina

Travniska detelja, crna detelja

Red Clover, Purple Clover Trefle rouge

Rotklee , Wiesenklee Trifoglio rosso,

Capro rosso Kfleeep KpaeHblU

S, H, BH, Sb, CG, Ma V-IX

2n = 14 (28) ; H

Visegodisnja biljka sa snainim vretenastim korijenom i jakim bocnim korjenovima, te sa kratkim rizomom. Stabla polaze iz pazuha listova rozete, uspravna su i najcesce nerazgranata iii sa kratkim granama, 20-50 em duga, izbrazdana do uglasta, obrasla gustim prileglim iii strsecim dlakama. Donji listovi na dugim drskama. Listici s vrlo kratkim drskama, najcesce 1,5- 5 em dugi i 1-2 em siroki, jajasti iii duguljasti. Zalisci jajasti i naglo izvuceni u cekinjasti vrh . Glaviee pojedi-nacne iii po dvije u parovima, sjedece, loptaste do jajaste, cesto okruzene zaliseima i listovima, rjede su glaviee na drskama, 2-3 em siroke, sa po 30-90 evjetova. Cvjetovi su sjedeci, bez brakteja, 1,5-2 em dugi ; casiea sa 10 nerava bjelicastozelena, po cijevi spolja kratko dlakava a unutra gola ; zupei cas ice koncasti, trepavicavi , iste duzine kao i cijev izuzev najgornjeg koji je najduzi i duzi od eijevi. Kruniea ervena, rjede bijela, zastavica duza od krila i cunica ; plodnik sjedeci sa dva sjemena zametka. Mahuna jaja-sta, tanko kozasta, jednosjemena. Sjeme dugu-Ijastojajasto, glatko, zuto do mrko iii Ijubicasto.

Najvecu brojnost, vitalnost i prinos dostize u mezofilnim livadama nizijskog, brdskog, gor-skog i subalpinskog pojasa reda Arrhenathereta-lia Pawlowsky 1928 ; znatno manju brojnost, vitalnost i produkciju ima u kseromezofilnim

1. klijanae, 2. donji dio biljke, 3. dio stabljike sa listom, 4. zalisei, 5. dio stabljike sa listom i evjetnom glavicom, 6. evijet, 7. rasjecena i rasirena casiea, 8, 9. sjemenka

livadama reda Brametalia erecti Br. -BI. 1936, kao i u higrofilnim livadama redova Malinietalia W. Koch 1926. i Deschampsietalia H-ic. (1956) 1958.

Zbog izvanrednih krmnih svojstava veoma mnogo se kultivise, sama iii u kombinaeiji sa jos nekim djetelinama i travama.

Znacajna je medonosna i Ijekovita biljka, a moze se upotrebljavati i u Ijudskoj ishrani.

Opste rasprostranjenje: Evropa izuzev kraj -njeg sjevera, zapadna Azija do Altaja i Bajkal-skog jezera, Kasmira i prednje Indije; Alzir u Afriei ; odomacena u Sjevemoj i Juznoj Americi .

63

1. klijanac, 2. habitus, 3. listie, 4. casica, 5. sjemenka

Visegodisnja biljka sa snaznim osovinskim korijenom i razgranatim rizomom. Stabljika puza-va, do 40 em duga, gola i na cvorovima se ukorjenjuje. Listovi sa golim i vrlo dugim drska-ma. Listiei klinasto obrnutojajol iki do elipticni, 1 -3 em dugi i nesto uzi, slabo usjeceni i skoro po ci tavom obodu nazubljeni, sa slabo razgrana-tim bocnim nervima. Zalisei kozasti , siroki, jajo-liki , veeinom bjelicasti sa ervenoljubicastim iii zelenim nervima. Glaviee na dugim drskama, okrugle, rastresite , najcesee sa 30-80 evjetova, 1-2 em siroke. Cvjetovi na drskama duzine casiee i poslije eVjetanja oboreni nadolje. Casiea

64

TRIFOLIUM REPENS L. Fam. Fabaceae

Bijela detelina, puzeca djetelina

Bela detelja, plazeca detelja

,QeTemtHa 6ena

White Clover, Dutch Clover Trefle blanc Weissklee, Kriechhenderklee Trifoglio bianco KneBep 6enblu. K. nOn3YYH~U

S, H, BH, Sb, CG, Ma IV -X 2n = 32; H (Ch)

zvonolika, s deset zelenkastih nerava i laneeta-stim usiljenim zupcima. Kruniea 8-13 mm duga, bijela iii ruzicasta, a nakon eVjetanja mrka; zastaviea elipticna i usiljena ; krila nesto kraea od zastaviee, rasirena, srasla sa cunieem i prasnickim koneima; stubie nesto duzi od polo-vine ploda i ostaje na njemu. Mahuna linearna, spljostena, s tan kim omotacem i 3-4 sjemena. Sjeme jajasto, okruglasto iii bubrezasto, sum-porno do narandzastozuto, a kasnije mrko.

Najvecu brojnost i vitalnost ostvaruje u me-zofilnim livadama brdskog, gorskog i subalpin-skog pojasa, kao i u parkovima urbanih i ruralnih naselja. Karakteristicna je vrsta klase Molinio-Arhenatheretea R. Tx. 1937. U zelenilu konti-nentalnih gradova i sela izgraduje specificnu asoeijaeiju Trifolietum repentis Lakusic et aJ. 1976.

Izuzetno je znacajna krmna biljka, koja se uz crvenu djetelinu, zbog visokog procenta bje-lancevina i drugih hranjivih materija forsira u kultiviranim livadama i pasnjaeima.

Znacajna je medonosna, Ijekovita i divlja jestiva biljka.

Opsta rasprostranjenost : Evropa, sjevema i zapadna Azija, sjeverna Afrika, Sjeverna Ame-rika, a odomacena u Juznoj Ameriei i istocnoj Azij i.

TRIFOLIUM RESUPINATUM L.

Fam. Fabaceae

Crvena gunjica, persijska djetelina

Persiska detelja

AeTenlilHa 1i13BlileHa, rpKnaH

Persian Clover T refle renverse

Persischer Klee , Wendeblumenklee Trifoglio trafoglino

KneBep nepCI-IACKI-IU, K. wa6Aap

H, BH, Sb, CG, Ma V-VI

2n = 16 (14) ; T (H)

Jednogodisnja (iii prezimljujuca) biljka, glat-ka. Stablo 10 - 30 (-60 ) cm dugo. Listovi jajasti do objajasti , po cijelom obodu ostro nazubljeni s najvise 20 pari bocnih nerava. Zalisci lanceta-sti , usiljeni, u donjem dijelu srasli s lis nom drskom. Cvjetne glavice do 1 cm siroke, za vrijeme sazrijevanja ploda loptaste, do 2 cm siroke. Casica zvonasta, spolja u gornjem dijelu gusto dlakava. Njena gornja polovina za vrijeme sazrijevanja ploda povecana i mjehurasto nadu-vena. Krunica ruzicasta, zastavica 2- 3 puta duza od casice (prije povecanja ove). Listici krunice vecinom pred otvaranje cvijeta okrenuti u obrnut polozaj (resupinirani). Mahuna loptasta do jajasta s 1- 2 sjemena.

Naseljava vlazne i mocvarne pasnjake i livade, kao i poljoprivredne obradive povrsine, uglavnom na podrucju Hercegovina, Makedoni-je, Kosova i oko Juzne Morave. Odgovaraju joj vlazna i mokra stanista na aluvijalnim i srednje teskim tlima neu.tralne iii slabo alkalne reakcije. Dobro uspijeva i na zaslanjenim zemljistima.

Karakteristicna je vrsta sveze Trifolion resu-pinati. Optimum postize u brojnim asocijacijama, npr. Alopecuro-Ranunculetum marginati Zeidler 1944, Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovic 1957, Festuco-Hordeetum secalini R. Jovanovic 1957, Hordeo-Caricetum distantis-trifolietosum

1. donji dio biljke, 2. vrsni dio stablj ike sa listovima i cvjetnim glavicama, 3. dio listica, 4. cvijet, 5. casica, 6. " resupinirana krunica, 7. casica u vrijeme sazriJeva-nja ploda

resupinati Micevski 1957, Cynosuro- Caricetum hirlae Micevski 1957, Trifolietum resupinati-ba-lansae Micevski 1957, Trifolietum nigrescenti-subterranei Micevski 1957. Cesta je i u zajedni-cama sveze Molinio-Hordeion secalini, dok je rjeda u zajednicama klase Phragmitetea.

Medonosna je i daje dosta nektara i polena. Kao krma je odlicnog kvaliteta.

Opste rasprostranjenje : U citavoj medite-ranskoj oblasti do Kanarskih ostrva ; Madera, srednja Azija, sjeverna Afrika ; Portugal , srednja i zapadna Francuska, Balkansko poluostrvo. Submediteranski je florni element.

65

1. vrsni dio stabljike sa listovima i cvjetnim glavicama, 2. zalisci, 3. cvijet, 4. cvjetna glavica poslije cvjetanja i plodonosenja, 5. mahuna u (:asici, 6. sjemenka

Jednogodisnja biljka s poleglim, 5-20 (-40) cm dugim razgranatim dlakavim stablom. Listovi s dugim drs kama. Listiei s pjegama, obrnuto srcoliki, po obodu sitno nazubljeni i dlakavi. Zalisci polujajasti , usiljeni. CVjetne gla-vice na dugim dlakavim drskama, s malo cvjeto-va; samo spoljasnji cvjetovi u glavici fertilni; takvih cvjetova 2-5; unutrasnji cvjetovi sterilni, bez krunice, cesto imaju samo casicu; razvijaju se poslije fertilnih. Fertilni cvjetovi 10-20 mm dugi s trepavi6avim 6asicnim zupcima ; krunica bijela iii blijedoruzicasta, dvostruko duza od casice. Nakon cvjetanja glavice savijene nanize,

66

TRIFOLIUM SUBTERRANEUM L. Fam. Fabaceae

Djetelina podzemna

Podzemna detelja

Subterraneum Clover Trelle semeur, Trefle souterroin Bodenfriichtiger Klee Trifoglio sotterrano KneBep nOA3eMHbiu

H, BH, Sb, eG, Ma IV- V 2n = 12,16; T

zarivaju se u zemlju gdje sazrijevaju so6ivaste jednosjemene mahune (geokarpija). Sjemenke sjajnocrne.

Naseljava livade i pasnjake pretezno suvih i toplih stanista sa ispranim dekalcifikovanim, umjereno kiselim i neutralnim tlima. Karakteri-sti6na je vrsta zajednica sveze Vu/pio-Lolion H-ie 60, ciji je centar rasprostranjenja u eumedi-teranskom podrucju istocnojadranskog primorja. Cesta je u zajednicama sveze Trito/ion resupina-Ii. Karakteristicna je vrsta asocijacije Tritolielum nigrescenti-sublerranei Micevski 57 i asocijacije Trito/ielum sublerranei SIavni6 (42)48.

Kao krma vrlo dobrog je kvaliteta. Prven-stveno sluzi za ispasu preko zime i u rano prolje6e.

Opste rasprostranjenje : U citavoj medite-ranskoj oblasti ; zapadna i juzna Evropa, sje-verna Afrika, Kanarska ostrva, Madera, prednja Azija. Prenesena je u Australiju. Takode rasirena u juznom dijelu USA, Argentini i juznoj Africi.

VICIA CRACCA L. Fam. Fabaceae

Pticja grahoriea, graoriea

Pticja grasiea

nnlYYY1 rpaop

Wild vetch, Bird vetch, Tufted vetch,

Cat peas Vesee cracca

Vogelwicke Craca, Veccia montana

rOpOW8K MblW II1 HblU

S, H, BH, Sb, CG, Ma VI - Viti

2n = 12, 14, 24, 28 ; H

Rizom puzeei i razgranat. Stabljika 30-150 cm visoka, najcesee pokrivena kratkim dlakama. Listovi se zavrsavaju razgranatim rasljikama i imaju 6-12 pari sjedeeih listiea, koji su uzano elipticni do linearni, 1,5-3 cm dugi i 1- 7 mm siroki , po pravilu pokriveni priljubljenim dlakama. Cvati su najcesee od 15 cvjetova i duze od lista u cijem se pazuhu nalaze. Zalisci su polukopljasti do lancetasti, 6-10 mm dugi. Cvjetovi su naj-cesee 8- 12 mm dugi sa cvjetnom drskom duzine do 1 mm ; casica kratko zvonasta sa nejednakim zupcima - donji mnogo duzi od gornjih ; krunica je Ijubicasta, 3-4 puta duza od cas ice ; zastavica jajasta iii polusrcasta, iste duzine kao nokatac iii nesto duza od njega ; krila su malo kraea od zastavice, a malo duza od cuniea koji ima pjegav vrh. Mahuna je izduzeno rombicna, 2- 3 em duga i 5-6 mm siroka, spljostena, gola, mrke do crne boje i sa drskom koja ne izlazi iz cas ice . Sjeme je okruglo, precnika 2,5-3,5 mm, maslina-stomrke boje i isarano tamnijim pjegama, po 4-8 u mahuni.

1. dio stabljike sa listovima, cvastima i plodovima, 2. listie, 3, 4. zalisci, 5. casica, 6. cvijet

Ovu evroazijsku vrstu unijeli su jOs Vikinzi na Grenland i u sjeveroistocne dijelove Sjeverne Amerike. U USA i Francuskoj se gaji kao krmna kultura, sto najbolje govori 0 njenom kvalitetu. Medonosna je i Ijekovita biljka. Njene razlicite populacije zive u razlicitim biljnim zajednicama higromezofilnih i mezofilnih livada i pasnjaka redova Molinietalia i Arrhenatheretalia, te se moze smatrati karakteristicnom vrstom klase Molinio-Arrhenatheretea. Osim toga, naseljava cesto i oranice, gdje se javlja kao kor~Y, koji se suzbija agrotehnickim mjerama i primjenom her-bicida, kao sto su: ONOC, 2,4-0, itd.

67

1. diD stabljike sa IistDvima i cvjetDvima, 2. diD stabljike sa listom i mahunama, 3. listie, 4. cvijet, 5. casica, 6. mahuna

Podzemno stablo vrlo takno i razgranato, najcesee ervenkaste boje. Stabljika 30-50 (-100) em duga, nerazgranata iii pri osnovi slabo razgranata, uglasta, njezne svijetlozelene boje, najcesee gola. Listovi dugi 5-10 em i izuzev najdonjeg svi se zavrsavaju neznatno razgrana-tim rasljikama; listiea 3-8 pari, skoro sjedeeih, elipticnih, jajastih iii skoro okruglih, duzine 7-35 mm i sirine 6-14 mm. Zalisci su znatno manji od listova, jajastog do polukopljastog oblika, sa konkavnom, purpurnomrkom nektarijom na do-njem dijelu. Cvasti su sa 2-6 evjetova, sjedeee

68

VICIA SEPIUM L. Fam. Fabaceae

Vijugasta grahorica, purpurna grahorica

Obplotna grasica

rpaop

Bush-vetch, Hedge-vetch Vesce des haies, Vesee sauvage Zaunwicke Siepi, Veccia silvana BIiIKa 3a6opHas:l , ropoweK 3a6opHblU

S, H, BH, Sb, eG, Ma IV - VIII 2n = 14 (Hi-18) : H

iii sa kratkom drskom, znatno kraee od lista u cijem se pazuhu nalaze. Cvjetovi 1,2-1,5 em dugi, orijentisani na jednu stranu; casiea je kratko zvonasta, dlakava, sa nejednakim casic-nim zupcima koji su kraei od cijevi, po pravilu; kruniea veeinom ervenoljubicasta do mutnopla-va, rjede zuekastobijela iii Cisto bijela, gola; zastaviea je obrnuto jajasta i duza od krila, koja su mnogo dUla od cuniea, koji ima tamnoljubi-cast vrh; stubic je s unutrasnje strane pokriven kratkim a sa spoljasnje dugim dlakama. Mahuna je izduzena siroko linearna, 2-3,5 em duga i 5-8 mm siroka, neznatno spljostena, dok je mlada pokrivena kratkim dlakama, a kao sazrela gola i sjajna, erna i sa 3-6 sjemenki. Sjeme je okrug lo, sa dijametrom 3-4,5 mm, luckasto, ervenkasto, sivo iii sivomrko i poprskano s tam-nim pjegama.

Populacije ove sjeverno-euroazijsko-subo-keanske vrste nalaze najpovoljnije uslove za livot u ekosistemima mezofilnih livada red a Arrhenatheratalia i prorijedenih mezofilnih suma reda Fagetalia sy/vaticae Pawlow. 1928.

Pripada kategoriji odlicnih krmnih biljaka, te se u novije vrijeme sve cesce uvodi u kulturu. Dobra je medonosna biljka.

GERANIUM MOLLE L.

Fam. Geraniaceae

Iglica mekana, babin zdravac

Mehka krvomocnica

Dovers - foot, Cranesbill Tete rouge, Pied rouge ,

Pied de pigeon Zottiger Storchschnabel ,

Favetta, Piedi gallo, Erba del grue

repaHb MouKaR

S, H, BH, Sb, CG, Ma V-VIII

2n =26; T

Jednogodisnja iii dvogodisnja biljka. Stab-Ijika 10-30 (40) em duga, slabo granata, pokri-vena rijetkim odstojeeim dlakama, pri vrhu pone-kad sa zljezdastim dlakama. Listovi pri osnovi stabljike u rozeti sa drskama dugim 6-10 em, liske s obje strane dlakave, okruglo bubrezaste, siroke -5 em, do 1/ 3 iii do 3 /4 urezane na 7-9 objajastih reznjeva, koji su na vrhu plitko urezani na 3-5 tupih reznjiea ; listovi na donjem dijelu stabljike sa kraeim drskama i s uzim reznjevima, gornji jos sitniji ; zalisei siroko jajasti. susni, ervenomrki. Cvjetne drske pokrivene dlakama i zlijezdama, svaka sa po dvije evjetne peteljke, za vrijeme plodonosenja odstojeee. Casicnih i krunicnih listiea po 5, casicni listiei pokriveni dugim dlakama; krunicni listiei veeinom duzi od casicnih, obrnuto sreasti , svijetloruzicasti iii ervenkastoljubicasti, pri osnovi trepljasti. Pra-snika 10. Plodnik sinkarpan petook, karpele na vrhu izvucene u kljunast izrastaj. Plod 10-30 mm dug ; pojedinacni plodiei (karpidije - cahure ) goli , poprecno (koso) naborani , kljun zljezdasto dlakav; sjemena veeinom glatka.

Rasprostranjena od nizijskog do subalpin-skog pojasa i naseljava suve livade i pasnjake, uglavnom zajedniee sveze Cynosurion i Arrhe-natherion elatioris. Cesta je kraj puteva, na

1. klijanac, 2. donji dio bi ljke, 3. list, 4. dio stabljike na poprecnom presjeku, 5. vrsni dio stabljike sa listovima, cvjetovima i plodovima, 6. casicni listie, 7. krunicni listie, 8. plod, 9. sjemenka

zapustenim neobradenim, ruderalnim povrsina-ma, rjeda u poljoprivrednim kulturama.

Kao krma dobra je i korisna za stoku kada je u hrani zastupljena samo u manjim kolicinama. Stoka je nerado jede u svjezem - zelenom stanju . Smanjuje mlijecnost, uzrokuje rano kise-Ijenje i grusanje mlijeka. Koristi se kao Ijekovita vrsta.

Opste rasprostranjenje: Siroko rasp rostra-njena u najveeem dijelu Evrope i Azije. Medite-ransko-submediteransko-subatlantski florni ele-ment.

69

1. donji dio biljke, 2. gomji dio stabljike sa listovima, cvjetovima i plodovima, 3. cvijet, 4. krunicni listie, 5. casica, 6. zrela - raspuknuta cahura s casicom

Jednogodisnja, dvogodisnja, rjede visegodi-snja zeljasta biljka sa tan kim bjelicastim korje-nom. Stabljika visine 5-30 cm, gola, tanka, jednostavna iii pri osnovi razgranata. Listovi naspramno rasporedeni , sjedeei, trepljasto hra-pavi, sa 1 nervom; donji izduzeno obrnutojaja-stog oblika, gornji lancetasti, si ljati. Cvjetovi u razgranatoj cvasti na tankim, dugackim peteljka-ma. Casicni listiei elipticni, zasiljeni, u gornjoj polovini trepavicavo zljezdasti. Krunicni listiei izduzeno obrnutojajastog oblika, bijeli, pri osnovi zuti. Prasnici pri osnovi spojeni. Stubiei sa glavi-

70

LlNUM CATHARTICUM L. Fam. Linaceae

Lan cistilac, lanik bijeli

Predivec

n~BaACK~(A~B)neH

Purging fl ax, Mountain flax , Fairy flax Lin sauvage purgatif I Pelit Lin Purgier Lein, Wiesen-oder-Barg-Lein Lino purgativo, Lino cathartico. linoeula, neH cna6lo1TenbHblu, KOKyWKI-1H neH

S, H, BH, Sb, CG, Ma VI- VII I 2n = 16 : T,

castim zigovima. Cahura loptasto-jajastog obli-ka, gola, zuekastomrke boje, visi. Sjeme izduze-nojajastog oblika, zuekasto mrke boje.

Na vertikalnom profilu nalazimo je od nizija do subalpinskog pojasa - na livadama, pasnja-cima, vristinama, tresetistima, uz potoke, na poljima, pjescanim naslagama, kamenitim mje-stima i u svijetlim sumama i sikarama. Znacajan je element zajednica livada i pasnjaka sveze Bromion erecti, Chrysopogoni satureion, Scorzo-nerion vil/osae i Chrysopogoni - Danthonion. Nalazimo je i u zajednicama planinskih rudina klase Festuco-Seslerietea Barbero et Bonim 1969, te u mnogim fitocenozama reda Arrhenat-heretalia i Molinietalia, kao i u acidofilnoj vege-taciji sveze Calluno-Festucion tenufoliae i Cal-luno-Genistion.

Stoka je ponesto jede iako je gorkog okusa. Zbog sadrZaja etericnih ulja, glikozida i gorkih taninskih materija u svjezem stanju je u manjoj mjeri otrovna za stoku i djeluje skodljivo. Kao purgativ upotrebljavala se u narodnoj medicini (Herba lini cathartici). Kod stoke uzrokuje kolike, krvavo mokrenje, uzetost pa i uginuee (rijetko). U sijenu je gotovo neotrovna. Sjeme je otrovno.

Opste rasprostranjenje: Evropa, jugoza-padna Azija, sjeverna Afrika . Euroazijsko-subo-ceansko-submediteranski florni element.

EUPHORBIA CYPARISSIAS L.

Fam. Euphorbiaceae

Mljecika obicna, mali mlijec

Cipresasti mlecak

CMpeKOSY1AHa MneYKa

Cypres Spurge, Irish moss, Milk weed

Euphorbe Petit-cypres, Zypressen Wolfsmilch,

Bauernbarbar Erba cipressina,

Erba-di-galbretto Mon04au K~nap~cOBbIU

S, H, BH, Sb, CG, Ma IV-VII

2n = 20, 40 ; G(H)

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 15- 50 cm, gola iii ponekad malo dlakava, sa cilindric-nim puze6im korjenom. Stabljike ve6inom mno-gobrojne, gusto olistale, razgranate, sa donjim stenlmm granama. Listovi sjede6i, spiralno gusto rasporedeni , uzano linearni, na vrhu zatupasti iii siroko usiljeni, sa jednim nervom ; pricvjetni Ii-~tovi jajasto !ombicni iii trouglasto srcasti, tupi, zutl , kasmje cesto purpurni. Terminalna cvast 10 do 18-toradijalna (pazusnih cvasti 1-12), zraci na kraju jedanput do dvaput dvoracvasti (rjede prosti). Cijatijum 3 mm dug, sa polumjesecastim dvorogim nektarijama, sa kratkim zatupastim rosci6ima. Cahura trobrazdasta, istaknuto tacka-sta; sjeme glatko, jajastookruglasto.

Nastanjuje preteino suncana i topla stani-sta, na vertikalnom profilu od nizina do alpinskog pojasa. Nalazimo je na izrazito suvim ali i na umjereno vlainim livadama i pasnjacima, a ta-kode i na proplancima u ibunju, u svijetlim sumama i sikarama, kao i na ruderalnim stan i-stima uz putove i iivice, te po utrinama, na njivama, u usjevima i zasadama. Znacajan je element livada i pasnjaka klase Festuco-Brome-tea. Njene populacije postiiu svoj optimum u zajednicama reda Scorzonero-Chrysopogoneta-lia i Festucetalia valesiacae, a brojno su raspro-stranjene i u fitocenozama sveze Bromion erecti,

1. donji dio biljke, 2. vrsni dio stabljike sa listovima i cvjetovima, 3. cijatijum, 4. stubic tucka sa reinjevima, 5, 6. pricvjetni listiei, 7. cahura, 8. sjemenka

Festucion vaginatae, Cymbopogo-Brachypo-dion ramosi i Vulpion (nesto manje u zajedni-cama sveze Calluno-Festucion tenuifoliae i reda Arrhenatheretalia).

Spada u vrlo otrovne biljne vrste i stoka je na pasi izbjegava. Upotrebljava se u narodnoj medicin i.

Opste rasprostranjenje : Citava srednja i juina Evropa, kao i juini djelovi Skandinavije, srednja i juzna Rusija, u Sibiru sve do Bajkala ; u Sjevernu Ameriku unesena ; na Balkanskom poluostrvu siroko rasprostranjena.

71

1, 2, habitus, 3. evast, 4. dio tista stabtjike, 5, koto Ca~ice, 6. casicni listie, 7. dio cvasti sa braktejama i cvijetom, 8. tahura, 9. cahura 5 Casicnim listleima, 10. sjemenka

Visegodisnja zeljasta biljka sa tan kim vrete-nastim korijenom i razgranatim nadzemnim dije-10m rizoma. Stabljike mnogobrojne, uspravne iii ustajuce. Listovi u donjem dijelu stabla usko lopaticasti do objajasti, zatupasti, obieno otpa-daju prije evjetanja ; u gornjem dijelu stabla listovi linearno laneetasti, zasiljeni. Cvjetovi (15-50) u terminalnoj grozdastoj evasti, prije evjeta-nja piramidalno eubastoj , kasnije valjkasto izdu-zenoj . Osovina evasti pokrivena dlakama. Brak-teje u donjem dijelu evasti jajasto duguljaste,

72

POLYGALA COMOSA Sehk. (Syn. P. vulgaris l. subsp.comosa Chad.) Fam. Polygalaeeae

OIakavi krestusac, kija ruzasta

Co pasta grebenusa

Tufted Milkwort Polygala, Laiter Schopf Kreuzblume, Sehopfige Kreuzblume IIIcTOA xoxnaTblu

S, H, BH, Sb, eG, Ma V-VIII 2n = 28, 32, 34 ; H

glatke, iste duzine iii malo duze od evjetnih peteljki ; u srednjem i gornjem dijelu evasti brak-teje linearne, nekoliko puta duze od evjetnih peteljaka. Cvjetovi zigomorfni , dvopolni. Spoljni listiei casiee linearno laneetasti ; unutrasnji (krila) elipticni iii objajasti: boeni nervi sa granama koje su vrlo nejasno povezane anastomozama. Cvje-tovi ruzicastoljubicasti , rjede plavi iii bijeli ; kru-nicni listiei gotovo iste duzine sa krilima casice. Plodnik dvook. Prasniei pokriveni dlakama. Ca-hura objajasta iii opsreasta, po obodu krilata. Sjeme pokriveno bjelieastim dlakama; privjesak dlakav sa boenim reznjevima od oko 1/3 duzine sjemena.

Naseljava livade i pasnjake, svijetle hra-stove i bukove sume, sikare i vristine od nizijskog do subalpinskog pojasa. Karakteristicna vrsta klase Festuco-Brometea. Cesta je u zajedni-eama sveza Bromion erecti, Chryzopogoni- Dan-thonion i Festucion rupicolae, a zastupljena je i u nekim drugim termofilnim i termomezofilnim zajednicama livada i pasnjaka.

Kao krma slabog je kvaliteta. U sijenu je bezvrijedna. Peele je rado posjecuju.

Opste rasprostranjenje : Sjeverna i sjevero-zapadna Evropa, sjeverni dio Balkanskog po-luostrva, jugoistocna Azija, M. Azija, Pripada evroazijsko-kontinentalnom flornom elementu.

POLYGALA VULGARIS l.

Fam . Po/yga/aeeae

Oblenl krestusac

Navadna grebenu~a, krlzman, krizanka

Common Mllkwort, Gong lIover

Herbe a lail, POlygala commune,

Polygala vulga"e Gamelne Kreuzblume,

GelYohnllche Kreuzblume Erba bozzollna,

Vecciolina V1CTOA 06blKHoa8HHblu

S, H, BH, Sb, CG, Ma V- VIII

2n = (28,32,48,c.56) 68 c.70 ; H(Ch)

VI~egodi~nja biljka, lankog, vrelenaslog korjena sa razgranatim nadzemnim dijelom rizoma. Siabia mnogobrojna (-35) , uspravna iii uSlajuca do polegla, gUSlo lisnala. Lislovi u doni em dijelu slabla objajasli do lancelaslo ellptieni , pri osnovi kllnaslo suieni, u gornlem IInearno-lancelasti, svi za~iljeni. Cvasli lermi-nalne, u poeelku piramidalnog oblika, kasnije izdu-iene i raslresite. Cvjelovi zigomorini, najee~ce plavi, rijelko ru i ieasli ii i bijeli. Brakleje jajasle, opnasle i opadajuee. Spollni listiei ea~ice linearni; krila eliptiena iii oblajaslo-eliptiena, pri osnovi suiena, sa 3 nerva, srednji nerv povezan mrezom anastomoza sa upola razgranallm boenlm nervima. Tubus krunice obieno malo duii od slobodnog dijela krunienih Iisliea, isle duiine sa krillma. Plodnik dvook. Cahura jajaslo-opsrcasla, pri osnovi suiena u peleljku, usko krilala po obodu. Sleme izduieno jajaslo, sivomrke boje, pokriveno bjelieaSlim dlakama ; privjesak sa dlakama, reinlevi dostli u oko 1/3 duzine sjemena.

Rasproslranlena je na suvim iii umjereno vlainim livadama i pa~nlacima , a lakode u svijellim ~umama , u zbunju i u vri~tinama od nlzlna do alpinskog pojasa, naleeMe na ilovaslim i sllikalnim zemljistima. Pre-leino Ie zasluplJena u zajednicama klase Nardo-Cal-lunetea. Nalazimo Ie eeslo I u zalednicama reda Arrhenat!lereta/la i Molinietalia, kao i u nekim ksero-mezofllnim filocenozama sveze Scorzonerlon vi/losae i Bromion erect!.

1, 2 habitus, 3 1151 don]eg dljela slabljike, 4. dio lisla iz sredn]eg di]ela slablilke, 5. krilo ta~ice, 6. ta~itni listie, 7. dio cvasli 5 braktejama i cviJelom, 8, 9. cahura 5 ta~ltnlm listicima, 10. sjemenka

U pogledu krmne vrijednosli, spada u vrsle slabi-leg kvalitela (u sijenu je bez vrijednosli). Povecava sekreciju mlijeka. Zbog gorkog ok usa, sloka je manje jede. Ukrasna je vrsla. Upolrebljava se u narodnoj medicini. Mlado Ii~ce moze se koristiti kao dodalak sal ali.

Op~le rasproslranjenje : Sjeverna i sjeveroza-padna Evropa, sjeverni dio Balkanskog poluoslrva, juina Rusila , Kakvkaz, M. Azija, jugoisloeni Sibir. Subatianlsko-submedileranski florni element.

73

1 donJi dlO biljke. 2. dio stablJlke sa hslovima I plodo-virna. 3 dlO stabljike na popretnom pres!eku, 4. lisht involuceluma. 5. CV1f8t. 6 krunitnr hstiO. 7. tutak, 8 plod. 9 shematski popretni prosjek plodiea

Visegod,snja billka sa repasto zadeblja-Urn. vretenastJm korijenom. Stabljika 3(}-150 em V1SOka, suptJa, rebrasto lzbrazdana, gotovo gala ill pri osnovi dlakava, veeinom u gomJem dijelu razgranata. UstOVI trouglastl, 2- 3 puta perasto dijeljeni, reznjevi izduieno laneetasll, sillati , na-zublJ8nl ill duboko uSjeCenl, donji hstovi na drSka-rna. sradnll i gomli sledeCl Sa dlakavim rukav-cern. Cvest je sloteni stit. VcSni i boCni StitOVI sa 8-16 na~ gollh zrakova lednake duline. Involukruma nama. lnvolucelum iz !HI listica sa PIIl8f]kama, po obodu uzano opnastih, trep/jasto

74

ANTHRISCUS SYLVESTRIS (L. ) HoHm. (Syn. Chaerophyllum sifvestre L.) Fam. Apiaceae ( = Umbelliferae)

Krbuljiea velika, krasulJlca obicna

Gozdna krebulliea

Cow Parsley. Smooth chervIl Anlhnsque sauvage. Persil sauvage Wiesenkerbel . Wilder Kerbel, Cerfogho salvalico KynblPb necHaSl, AYAK8. 5YrWIb

S. H. BH. Sb. CG. Ma IV - VII 2n 16 (1 8) ; H

dlakavih. Casiea slabo iZraiena. Krunit ni IIstiei bijeli, zelenkaSiI ih luekasti. obmulo lajaslog oblika, razlieile velicine, spoljasnjl eeslo kraei. Plodnik polevjelan, sinkarpan. sasloji se iz 2 srasla oplodna lisliea, na vrhu sa slilopodiju-mom. Plod sizokarpijum izduieno lancetas! Iii hnealno-Ianeelas!. 5-7 mm dugaeak i oko 2 mm ~irok, prema vrhu suzen. Zreo S8 raspada na dva plodiea. Siubiei duii od slilopodijuma.

Naseljava sikare I mezofilne Uvade, Ie ru-bove suma, a cesta je uz abale. putove I iivlce. Karakteristican je element IiVBdskih zajednica reda ArrhenatheretellB. Zaslupllena je i u neklm asocijacijama sveza : Rllpendullon, Arctlon. Geo-Alliarjon i Rumicion alpml.

Kao krma Ie dobrog kvaliteta. ako njen teiinski udio u hrani ne preiazi 3010 . Kao kampo-nenta sijena nema krmne vnJednosti. Pogodna Ie za siliranJe. Medonosna je bilJka. Kao poljsko povrce upotrebljava se za jelo. U svjeiem stanlu dadaJe se kao zaein salall. Bere se pnje evjetanja I prikladna Je za susenje (djelimitno gub' aromu) Kod branja treba biti oprezan jer je shena smrtno otrovnoJ kukull (Con/urn macula /urn )!

Optte rasprostranjenje ; Evropa, zapadna AlIJa, sJaverna Afrika Prenesena u sjevernu Ameriku. Nordijsko -euraziJsko -suboeeansk' flomi element.

CARUt. ARVI L. Fem. Aplaceae

Obienl (divlji) kim, poljskl kim

Navadna kumlna

A~B K~M

Caraway. Caewey CaM, CumIn des pres

W.oscnkummct, Kummel CarYl. Cumlno Tadesco

T MUH OOOKHODOHHblU

S, H, BH, Sb, e G, Ma V- VII

2n = 20(22) H

Dvogodl~nja gala b.llka sa vretenast.m kon-jenom Slabijika do 100 em Vlsoka, razgranala u gomJem diJelu, lIslOv. 2- 3 pula pereslo diJelJe-m, donll na dugatklm dr~kama , sa 6-12 pan sJedeclh re.l:nJeva, reznJevl drugog reda nepra-vtlno perasto dl)elJenl na hneame ISJetke. gornJl !lstovi SJedeCl sa razmaknuhm ISleCclma CVJe-tOVI u slofenim shtovlma sa 5-16 zraka razht lte dutln8 Involukrum i Involucelum ne postote Ih se sasloJe od 1 do 3 hstlCa, Ca~1C8 sa neJasno Izra.l:enlm ZUpcima Krunltnl hsba bgell, crvenka-511 III crvenl Plodmk smkarpan, polcvJ8lan Plod Izdutenog eJipSOIdnog oblika 5 Istal

1. donji dio biljke, 2. dio slablj ike sa lislom, 3. cvijel na uzduinom presjeku, 4. plod, 5. shemalski poprecni presjek plodica

Dvogodisnja, rjede jednogodisnja biljka sa vretenastim korijenom bjelkaste boje. Stabljika visoka 50-80 (150) em, rebrasta, cekinjasto dlakava, rijetko gola. Listovi 2-4 puta dijeljeni, jajasti, prizemni na drskama, gornji sjedeei ; lisni rukavei po obodu opnasti. Cvat slozeni stit sa zraeima razlicite duzine. U sredini slozenog stita nalazi se tamnoerven eVijet. Involukrum od vise trodijelnih iii perasto dijeljenih listiea koji su pri osnovi opnasto oiviceni. Involueelum od vise trodijelnih iii perasto dijeljenih listiea. Casiea u obliku petozubog obruba. Kruniea bijela, zueka-

76

DAUCUS CAROTA L. SUBSP. CAROTA Fam. Apiaceae

Mrkva divlja, sargarepa divlja

Navadno korenje

A'-1B'-1 MOPKOB

Wild Carrot Panais, Paslanade (sauvage) Gemeine MohrrObe oder Mehre, Gelbrilbe Carola salvatica, Dauco marino MOPKOBb AVlKaR , M. 06blKHoeeHHafI

S, H, BH, Sb,CG, Ma VI-IX 2n = 18 ; H

sta, ruzicasta ii i purpurna. Tucak sa potevjetnim plodnikom od 2 srasle karpele . Plod sizokarpi' jum, nakon sazrijevanja raspada se na 2 susna elipsoidna plodiea gusto obrasla laneetasto si lja-tim bodljama, koje su pri osnovi gotovo slobod ne. Plodiei imaju 5 glavnih i 4 sporedna rebra s uljanim kanalima.

Znacajna je vrsta livadskih zajedniea reda Arrhenatheretalia, a cesto je zastupljena i u mnogim zajednieama sveze Calthyon, red a Tri-folio-Hordeetalia i klase Festuco-brometea i Thero-Brachypodipodietea . Nalazimo je i u ne-kim ruderalnim zajednieama pored putova i na nasipima, kao i u poljima na obradivim povrsi-nama (u zajednieama redova Sysimbrietalia i Plantaginetalia majoris), a takode i u sikarama i svijetlim sumama. U svjezem stanju stoka je rado pase do faze cvjetanja (krma srednje do-brog kvaliteta). Starije biljke zbog grube stabljike i bodljikavih plodova krma su slabog kvaliteta. U maloj kolicini etericno ulje ima povoljno dijetet-sko djelovanje. Medonosna je vrsta. U narodnoj medicini koristi se korijen i plod (Radix et Semen Dauci silvestris) . Aromaticni listovi i korijen kori-ste se u kulinarstvu kao zaein i povree.

Opste rasprostranjenje : Evropa, Azija, sje-verna Afrika. Euroazijsko-suboeeansko-subme-diteranski florni element.

HERACLEUM SPHONDYLIUM L.

SUBSP. SPHONDYLIUM

Fam. Apiaceae

Mecja sapa, medvjedi dian

Navadna dei en

AeBeCl-lfl

Cow-parsnip. Hogweed Berce Spondyle.

Brancursine Wiesenbarenklau.

Unechter Biirenklau Sedano dei prati.

Panace erculeo 6opll\eB~K

06blKHoBeHHbiu

S, H, BH, Sb, CG, Ma (V) VI-IX (X) 2n=22; H

Dvogodisnja do visegodisnja bitjka sa debe-lim vretenastim i razgranjenim rizomom. Stab-Ijika 30-150 cm visoka, suplja, rebrasta, razgra-nata, obrasla ostrim dlakama. Listovi vrlo varija-bitni s obzirom na podijeljenost i dlakavost. Obicno su perasto dijeljeni sa 3-5 nesimetricnih reznjeva, po obodu grubo nazubljenih. Liske maljavo hrapave, ponekad gole iii po nervima trepljasto dlakave. Donji listovi cesto vrlo veliki , do 60 cm, na drskama, gornji sjedeci sa prosire-nim rukavcem. Siozeni sti tovi najcesce oko 20 cm u precniku sa 10-30 zrakova razlicite duzine. Involukruma nema iii je od 1 do 6 listica. Involu-celum iz veceg broja lancetastih iii linearnih listica. Casica sa 5 zubaca. Krunica bijela iii zelenkasta, zelenozuta, iii zuckasta, ruzicasta, crvenkasta iii plavicasta. Plodnik dlakav, potcvje-tan, srastao iz 2 karpele. Plod sizokarpijum, raspada se na 2 susna pljosnata plodica eliptic-nog, objajastog iii okruglog oblika, sa bocnim kritima sirine do 1 mm.

Rasprostranjena biljka na vlaZnim livadama i ruderalnim stanistima na dubljim i azotom dobro snabdjevenim tlima. Karakteristicna je vrsta zajednica reda Arrhenatheretalia. Optimum pogodnosti za zivot nalazi u zajednicama sveze Arrhena/herion. Nalazimo je u zajednicama reda Molinietalia i Trifolio-Hordee/alia, te u ruderalnoj

1. dio stabljike sa listovima, 2. vrsni dio listica, 3. dio slozenog stita, 4. cvijet, 5. plod, 6. shematski popre':ni presjek plodica

vegetaciji sveze Arc/ion Tx. 1937 (cesta je uz rubove putova, kanale i u bastama), kao i u sikarama i gustim vlaznim sumama. U mladom je stanju krma vrlo dobrog kvaliteta i stoka je rado jede. Ima povoljno dijetetsko djelovanje. U suvom stanju je krmna vrijednost slaba. Listovi , korijen i plodovi koriste se u narodnoj medicini. Usprkos jakom mirisu moze se koristiti i u kulinarstvu. Jestivi su mladi listovi i stabljike, a takode i korijen. Odlicna je medonosa.

Opste rasprostranjenje : Evropa. zapadna I sjeverna Azija, zapadni dio sjeverne Afrike. Evroazijski florni element.

77

1. klijanac, 2. donji dio biljke, 3. prizemni lisl , 4. lisloyi gomjeg dijela stabljike, 5. plod, 6. shemalski poprecni presjek plodi6a

Dvogodisnja biljka sa vretenastim, ponekad repasto zadebljalim korijenom. Stabljika vi sine 3D-l00 cm, suplja, okrugla, rebrasta. Listovi jednostavno dijeljeni , sa 2-7 pari reznjeva. Rez-njiei jajasti iii lancetasti, pri osnovi sa 1-2 iSjecka, ~ede perasto usjeceni, po obodu grubo nazublje-ni ; vrsni reznjevi sa 3 isjecka. Prizemni listovi na drskama, sa prosirenim kratkim rukavcem ; gornji gotovo reducirani u rukavac. Vrsni stit sa 5-20 zrakova. Involukruma i involuceluma nema iii su od 1 do 2 listica, koj i otpadnu. Krunicni listiei jajasti, zutL Plodnik potcvjetan, srastao iz

78

PASTINACA SATIVA L. SUBSP. SYLVESTRIS (Iv'E!) Pooy & Cans Fam. Apiaceae

Obitni pastrnak, obitni pastrnjak

Navadni rebrinec, paSlinaka

naWTepHaK

Wild Parsnip, Common Parsnip Pastenaque Gemeiner Pastinak, Hammelmc5hre Pastinaca, Pastricciani naCTepHaK noceeou

S, H, BH,Sb,CG, Ma VII-VIII 2n = 22; H

2 karpele. Sizokarpijum mrkozute boje. PlodiCi spljosteni, sirokog elipticnog oblika, s uskim krilima po obodu.

Siroko rasprostranjena biljka suvih i umje-reno vlafnih livada. U nizijskom podrucju cesta je na ruderalnirn povrsinama pokraj put eva, uz grmove, na medama i nasipima. Karakteristicna je vrsta sveze Arrhenatherion i asocijacija Arrhe-natheretum elatioris-Arrhenateretum medioeu-ropaeum. Naseljava zajednice sveze Sysim-brioon. Uvedena je u kulturu.

Kao krma je srednjeg kvaliteta. Povoljno djeluje na mlijeko. Kod veeeg udjela u ishrani mlijeko postaje gorko. U suvom stanju je slabog kvaliteta. Korijen je odlicna krma i sredstvo za tovljenje krupne stoke. Povecava masnocu mli-jeka. Korijen se sabira prije cvjetanja. Medono-sna je biljka. Mladi izdanci i listovi koriste se u kulinarstvu : kao dodatak salati i kao povrce u jelima. Za jelo se koristi i korijen, ali samo od jednogodisnje biljke, jer stariji nije za upotrebu. Plodovi sluze kao zacin . Korijen i plodovi koriste se u farmaceutskoj industriji i narodnoj medicim (Radix et fructus Pastinacae sativae s. sylve-stris).

Opste rasprostranjenje : Evropa, Kavkaz, Sibir. U ostale dijelove svijeta unesena je i gaji se.

PIMPINELLA MAJOR (L.) Huds

(Syn. P. magna L., P. saxifraga var.

major L.) Farn. Apiaceae

Bedrinac veliki , bedrenika velika

Veliki bed renee

roneM aHaeOH

Greater bumet Saxifrage Grande Pimpinelie,

Grand boucage, Pimpinelie blanche Grosse Bibemelle

Tragoselino maggiore 6eAP~He4 6onbwou

S, H, BH, Sb, eG, Ma VI-IX

2n = (18)20 ; H

Visegodisnja biljka sa vretenastim zadeblja-lim korijenom. Stabljika visine do 100 cm, suplja, uglasta, Izbrazdana. Listovi perasto dijeljeni , pri-zemm na drskama, sa 3-7 pari reinjeva. Rei-njevi jajasti do izduieno jajasti, duiine do 7 cm, siljati iii zasiljeni , sa srpastom iii klinastom osno-yom, vrsni najeesee trodijelni iii usjeceni na 3 dijela; srednji i gornji listovi manji, sjedeei.l. s opnastim rukavcem, sa manjim reinjevima. :;ti-tovi sa 9-15 zrakova. Involukruma i involuce-luma nema. Stitiei sa ve6im brojem cvjetova, na drskama razlicite duiine. Krunicni listiei bijeli do intenzivno crvene boje. Plodnik potcvjetan, sra-stao iz 2 karpele. Sizokarpijum se nakon sazri-jevanja raspada na 2 plodiea jajastog oblika sa koneastim rebrima. Brazde sa po 3 kanala s etarskim uljem.

Rasprostranjena vrsta u livadama i poljima. Karakteristicna je za livadske zajednice reda Arrhenatheretalia. Voli zasjenu. Nalazimo je ce-sto uz grmlje, iivice i rubove suma, te u svijetlim sikarama kao i u ruderalnoj vegetaciji i u zajed-nicama sveze Rumicion. Vezana je za dublja tla neutralne do umjereno kisele reakcije koja su u veeem dijelu vegetacionog perioda vlaina. Stoka je rado jede u svjeiem stanju. U mladom stadiju je vrlo dobra krmna biljka. Povoljno dje-luje na mlijeko. Nakon cvjetanja i kasnije, s

1. donji dio stabljike, 2. dio stabljike na poprecnom presjeku, 3. prizemni list, 4. listovi gornjeg dijela stab-Ijike, 5. plod, 6. shematski popretni presjek plodica

obzirom na to da sadrii mnogo eterienih ulja, mlijeku daje ostar ukus. Susenjem se veei dio listova drobi pa je u sijenu krmna vrijednost mnogo manja. Prizemni listovi ubrani u martu i aprilu mogu se koristiti kao povree (kuvano varivo iii dodatak salatama). Plodovi i svjeii iii osuseni listovi sluie u kulinarstvu kao zacin. U narodnoj medicini upotrebljavaju sa plodovi i korijen.

Opsta rasprostranjenje: Evropa, osim Arkti -ka, Kavkaz. Evropski-subatlantsko-pradalpski florni element.

79

1. donji dio biljke, 2. list rozete, 3. vrsni dio cvjetnog stabla sa cvjetovima, 4. die stabla na poprecnom presjeku, 5. cvijet. 6. rei anj - slobodni dio zvonaste kruniee. 7. cahura

Visegodisnja biljka, 15-20 (30) cm visoka, sa kratkim korijenom, pokrivena visecelijskim i zljezdastim dlakama sa crvenim glavicama. Li-stovi jajasti u lisnu drsku naglo suzeni, na nalicju gusto pokriveni bijelim dugackim granatim dla-kama koje su gusto prepletene. CvLetovi u stita-stoj cvasti, dvopolni, aktinomorfni. Casica prosi-reno zvonasta. Krunica zvonasta sa pet reznjeva na vrhu, zuta, na zdrijelu cijevi sa 5 crvenkastih pjega. Plod ovalna cahura, upola kraca od casi-ceo

80

PRIMULA VERIS L. SUBSP. COLUMNAE (Ten. ) LOdi (Syn. P. columnae Ten.; P. officinalis (L. ) Hill subsp. columnae (Ten.) Arcang .) Fam. Primulaceae

Jaglika proljecna, jagorcevina proljecna

Pomladanski jeglic, smigovec

Jarfll-lKa

Cowslip, Paigle Primevere , Primevere officinale HimmelschlOsselblume, Arzneiprimel Primavera, Primalavere nepBo~BeT eeceHHlo1u

S, H, BH, Sb, CG,Ma IV- V 2n = 22 :

Rasprostranjena je na livadama i r,>asnjaci-ma, od brdskog do alpinskog pojasa. Cesto se srece medu grmovima, na ivici suma i u svijetlim sikarama i sumama. Znacajan je element sveze Bromion erecti, i to narocito u zajednicama livada i pasnjaka vlaznije varijante. Vrlo je cesta i u zajednicama reda Scorzonero-Chrysopogo-netalia Arrhenatheretalia i Festucetalia valesia-cae. Karakteristicna je vrsta asocijacije Scorzo-nero-Hypochoeretum maculatae. U asocijaciji Arrhenatheretum elatioris indicira na suvlja sta-nista. Takode je zastupljena u fitocenozama planinskih rudina reda Seslerietalia juncifoliae HI. 1930. i Crepidetalia dinaricae Lakusic 1966, te sveze Poion violaceae HI. 1937. Nalazimo je i u vegetaciji krecnjacko-dolomitnih sipara sveze Sileniom marginatae Lakusic 1968. Konstato-vana je u mnogim sumskim zajednicama reda Quercetalia pubescentis, te sveza: Omo-Ericion serpentinicum, Vaccinio-Piceion, Fago-Coryle-nion columae i Pinion peuces. Kao krma je slabog kvaliteta. Medonosna je biljka. Koristi se u narodnoj medicini i farmaceutskoj industriji (Radix Primulae, Flores Primulae, Folium Primu-lae). Mlado lisce sluzi za jelo kao vitaminsko povrce.

Opste rasprostranjenje: Evropa I bez kraj-njih sjevernih djeloval i Sredozemlje.

LYSIMACHfA NUMMULARIA L. Fam. Primufaceae

Krugolisna metilJka, polegll protlvak

Drobii na pijavenica

Men1Jl TpaBa

Creeping Jenny Herbe aux ecus

Pfennigkraut Borissa, Erba quatrina

JlyroBoO 48 0, >KenTaR nOB~Tellb

S, H, BH, Sb, CG, Ma V- VII

2n = 32, 36, 43, 45 ; Ch

Visegodisnja biljka. Stabljika polozena, 10-50 cm duga, jednostavna iti mato granata. Listovi okrugli iii eliptieni , tupi, po obodu cijeli. Cvjetovi pojedinaeni u pazuhu listova. Casica do os nove izdijeljena, easieni listiei srcasti - zasiljeni. Kru-nica zuta, unutra sa tamnocrvenim zlijezdama, dva puta duza od easice, do blizu os nove podi-jeljena, sa tupim vrhovima, po obodu cijela. Prasnici 2-3 puta kraei od krunice. Filamenti zljezdasto dlakavi, srasli pri osnovi. Tueak iz 5 oplodnih listiea. Stubiei jednake duzine sa pra-snicima. Cahura loptasta, zutobjelieasta, sa ma-lim crvenim rezervoarom sekreta. Sjeme okru-glo, bradavieavo - crvenosmede boje.

Raste na vlainim livadama i pasnjacima, u trscacima, sikarama i sumama, na poplavnim stranistima i u stajaeim vodama uz obale potoka i rijeka. Indiferentna je na reakciju tla.

Karak1eristiena je vrsta mezofilnih i mezohi-grofilnih livada klase Mollnio-Arrhenatheretae. Veeu brojnost postize u zajednicama redova : Agrostietalia stolon/ferae, Arrhenatheretalia i Molin/etalia (regionalno karakteristiena vrsta asocljacije Molin/etumcoeruleaeW. Koch 1926).

1. habitus, 2. list, 3. ca~lca , 4. krunlcnilistic, S. pra~nicl I tucak

Cesta je i u zajednicama sveze Trifolion resupi-nati. Konstatovana je u brojnim zajednicama u okviru vegetacije klase Phragmitetea (npr. u asocijaciji Caricetum elatae W. Koch- Iys/mac-hietosum Micevski 1959).

Kao medonosna biljka od veceg je znacaja za pcelinju pasu. Sto se tice kvaliteta krme u vezi s ishranom stoke, spada u vrste koje su bez vrijednosti.

Opste rasprostranjenje : gotovo u cijeloj Evropi do srednjeg dijela SSSR-a, na Kavkazu, a kao adventivna u sjevernoj Americi i Japanu.

81

1. donji dio biljke, 2. gornji dio s1abljike sa listovima i cvjetovima, 3. cvijet. 4. razrezana i rasirena casica, 5. razrezana i rasirena krunica, 6. l:ahura

Visegodisnja, glatka biljka, sa valjkastim rizomom i racvastim korijenom. Stablo visoko 10-40(60) em, pri osnovi sa rozetom prizemnih listova. Iz pazuha listova svake godine izbija veci broj poluspravnih stabala, gusto pokrivenih listovima. Listovi u donjem dijelu stabla lanceta-sti iii elipticni , zaSiljeni , osnovama srasli u dug rukavac, unakrsno postavljeni ; u gornjem dijelu stabla listovi jajasti iii laneetasti, zatupasti, unakr-sno naspramni, osnovama srasli u kratki ruka-vae. Cvjetovi po pravilu 4-clani, rjede 5-clani , skupljeni prsljenasto u pazuhu listova iii na vrhu stabla, rjede usamljeni. Casiea kratko zvonasta,

82

GENTIANA CRUCIATA L. Fam. Gentianaceae

Prostrel , s i r istara, mala lincura, mall srcanik

Lecjan zivinski , gorki koren

Gross Gentian Gentiane Croisette Kreuzenzian Genziana minora rOpe~aBKa KpeCToo6pa3Ha.

S, H, BH, Sb, CG, Ma VII-X 2n = S2 ; H

sa 4 kratka, linearno-silasta zupea, mnogo kraca od tubusa. Krunica zvonasta, uglasta, 3 puta duza od casiee, sa 1 iii vise zubaea izmedu 4 krunicna reznja, plave boje, spolja zelenkasta. Filamenti kratki , pole nove kesice slobodne. Plodnik sinkarpan, dvook. Stubic nedostaje, zig sa dva kratka unazad povijena reznja. Plod cahura. Sjeme elipsoidno, sa fino mrezastom opnom, erne boje.

Naseljava kserotermne livade i pasnjake, iviee suma i sikare, u.9lavnom u gorskom i subalpinskom pojasu. Cesca je na otvorenim suncanim stanistima iznad krecnjacke pod loge. Karakteristicna je vrsta zajedniea klase Festuco-Brometea (konstatovana je u mnogim asoeijaei-jama, kao, na primjer : Asperu/o-Agrostidetum R. Jovanovic 1968, Carici-humilis-Stipetum pu/-cnerrimae ( = grafianae) R. Jovanovic 1955, Stipetum joannis R. Jovanovic 1956).

Kao krma je slabog kvali teta. U suvom stanju listovi se lako drobe pa je u sijenu bezvrijedna. Cijela biljka je gorka. Upotrebljava se u narodnoj medieini. Sabi ra se eijela biljka u fazi evjetanja (Gentianae cruciatae herbal.

Opste rasprostranjenje : Centralna i juzna Evropa, M. Azija, Kavkaz, zapadni Sibir, Turke-stan. Pripada evroazijsko-kontinentalno-subal-pinskom flornam elementu.

GENTIANA PNEUMONANTHE

L. Fam. Gentianaceae

Mocvarna lineura, mocvarna siristara

Mocvirski svisc

Marsh Gentian, Wind-flower

Gentiane pneumonantne, Gentiane des marais,

Lungenenzian, Lungenblume,

Wasserlungenblume Metlimborza,

Genzianella a foglie streHe rOpeyaBKa nerOYHClH.

r . lla30peBaJl

S, H, BH, Sb,CG, Ma VII-IX

2n=26;H

Visegodisnja glatka biljka. Rizom kratak, razgranat u mesnate korjenove. Stabljika us-pravna, (10)25 - 50(65) em visoka, trouglasta, rjede od osnove granata. Listovi naspramni, sjedeci, linearni iii linearno lancetasti, zatupasti, pri osnovi suzeni u kratak rukavae, po obodu cijeli i najcesce uvrnuti; u donjem dijelu stabla listovi manji, skoro Ijuspasti. Cvjetovi upadljivo dekorativni, 25-53 mm dugi, pojedinacni iii po 2- 10 skupljeni u pazuhu gornjih listova iii na vrhu stabla.; donji na peteljkama, gornji sjedeci. Casica zvonasta, sa 5 linearnih iii linearno-Ian-eetastih, zasiljenih zubaea, jednaki duzini tubusa iii malo duzi. Kruniea zvonasta, 4--5,3 em duga, tamnoplave boje, rjede gotovo bijela iii ervenoruzicasta, iznutra sa 5 tackastih, zelenih pruga ; reznjevi kruniee mnogo kraci od tubusa ; na obodu nabora izmedu 5 reznjeva po 1 sirok, kratak zubae, tri puta duzi od reznjeva. Prasniei sa sraslim prasnickim koneima) polenovim kesi-cam a, pri osnovi siroko krilati. Zig stubica 2-rez-!}jevit, spiralno uvijen, s uspravnim reznjevima. Cahura 3-5 em duga, suzena pri osnovi. Sjeme vretenastog oblika, sa mrezasto zilicastom op-nom.

Nalazimo je na vlaznim livadama, pasnja-eima i vristinama. Stanista su najcesce svjeza i mokra (karakterise ih visok nivo podzemne vo-

1, 2. habitus, 3. cvijet, 4. razrezan i rasiren cvijet, 5. razrezana i rasirena casica, 6. razrezana i rasirena krunica, 7. cahura

de). Karakteristicna je vrsta sveze Molinion coe-ruleae. Optimum