mirta kapural, mr. sc. ljiljana pavlic i · strane u kojemu su tarife transporta unaprijed poznate....

KLASA: UP/I 034-03/18-01/015 URBROJ: 580-10/65-2019-008 Zagreb, 20. veljače 2019. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na temelju članka 31., članka 38. stavaka 5. i 9. te članka 58. stavka 1. točke 15. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09 i 80/13), postupajući po inicijativi poduzetnika Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, Banja Luci, Kralja Alfonsa XIII 37a, za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika Jadranski naftovod d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska cesta 24, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, u sastavu: Mladen Cerovac, mag. iur., predsjednik Vijeća, Vesna Patrlj, dipl. iur., zamjenica predsjednika Vijeća, dr. sc. Mirta Kapural, mr. sc. Ljiljana Pavlic i Denis Matić, dipl. iur., članovi Vijeća, sa sjednice 4/2019., održane 20. veljače 2019., donosi sljedeće RJEŠENJE Inicijativa se odbacuje jer ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Obrazloženje 1. Inicijativa za pokretanje postupka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 21 kolovoza 2018., u smislu članka 37. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09 i 80/13; dalje: ZZTN), inicijativu poduzetnika Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, Banja Luci, Kralja Alfonsa XIII 37a, zastupanog po odvjetnicima iz odvjetničkog društva [...] (dalje: Optima grupa ili podnositelj inicijative), za pokretanje postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv poduzetnika Jadranski naftovod d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska cesta 24 (dalje JANAF). Podnositelj inicijative navodi kako je sustav JANAF-a jedini sustav za transport nafte na području Republike Hrvatske i da ne postoje alternativni dobavni pravci niti načini transporta velikih količina nafte. Zbog toga svi korisnici usluga transporta nafte naftovodom u Republici Hrvatskoj, uključujući i podnositelja inicijative, moraju koristiti usluge JANAF-a. Optima grupa koristi JANAF-ov naftovod od terminala u Omišlju do terminala u Slavonskom Brodu od 2008. godine, na temelju jednogodišnjih ugovora o transportu nafte, koji se zaključuju svake godine. Od 2009. do 2015. godine koristila ga je i za dionicu od mađarske granice (Gola) do terminala u Slavonskom Brodu. Podnositelj inicijative smatra da JANAF proizvoljno i netransparentno određuje cijene transporta nafte svojim naftovodom, čime mu je omogućeno da korisnicima nameće

2

nepravedne cijene koje nemaju troškovno opravdanje, što predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja prema članku 13. stavku 1. točki 1. ZZTN-a. S obzirom da ne postoji tarifa niti ikakva propisana metodologija za izračun tih cijena, barem koliko je podnositelju inicijative poznato, niti obveze JANAF-a da javno objavljuje svoje cijene ili barem metodologiju njihova izračuna, JANAF-u je također, prema mišljenju Optima grupe, omogućeno da različito tretira različite korisnike naftovoda, odnosno da primjenjuje nejednake uvjete na svoje korisnike, što predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja u smislu članka 13. stavka 1. točke 3. ZZTN-a. Podnositelj inicijative navodi kako su na temelju članka 5. stavka 1. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“, br. 19/14 i 73/17) energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost transporta nafte naftovodom dužni svakoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja podnese zahtjev za pristup transportnom sustavu, a koja ispunjava tehničke uvjete za pristup i priključenje, omogućiti pristup na nepristran i razvidan način prema načelu pregovornog pristupa treće strane. Pregovorni pristup treće strane podrazumijeva način pristupa sustavu u kojem vlasnik sustava ili operator i treća strana pregovaraju oko komercijalnih uvjeta pristupa sustavu (članak 3. stavak 1. točka 15. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata), što uključuje i cijenu transporta. Za razliku od pregovornog pristupa, postoji i tzv. regulirani pristup treće strane u kojemu su tarife transporta unaprijed poznate. Podnositelj inicijative ističe da je u Republici Hrvatskoj na temelju ranije važećeg Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (koji je prestao važiti 2014. godine) princip određivanja cijene transporta nafte bio drugačiji jer je taj zakon sadržavao i dodatnu odredbu koja je propisivala da se pregovorni pristup treće strane temelji na tarifnom sustavu za transport nafte. Tarifnim sustavom za transport nafte naftovodom („Narodne novine“, br. 39/07) bili su određeni način i kriteriji za utvrđivanje tarifa za transport nafte, značajke metodologije, kategorije korisnika usluga transporta nafte naftovodom te podaci, dokumenti i ostale podloge koji se koriste za utvrđivanje troškova transporta nafte naftovodom, ukupni prihodi energetskog subjekta za transport nafte naftovodom i tarife za transport nafte naftovodom. Tarifni je sustav utvrđivao metodologiju izračuna gornjeg iznosa tarifa za transport nafte naftovodom, pri čemu se rukovodio ostvarenjem određenih ciljeva, kao što su pokriće ukupnih troškova poslovanja transportera, koji su morali biti opravdani, osiguranje investicija, osiguranje prinosa na imovinu te održavanje sigurnosti i zaštita okoliša. Prilikom donošenja novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, dio odredbe o temeljenju pregovornog pristupa treće strane na Tarifnom sustavu za transport nafte izostavljen je, a Tarifni je sustav prestao važiti. Stoga se pregovorni pristup treće strane od 2014. godine više ne temelji na Tarifnom sustavu pa se cijena transporta nafte određuje odlukom JANAF-a, koja se donosi na osnovi internog pravilnika JANAF-a o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodom. Podnositelj inicijative smatra da postojeći način određivanja cijena transporta nafte nije u skladu s člankom 5 stavkom 1. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji propisuje da JANAF, kao energetski subjekt, mora korisniku omogućiti pristup naftovodu na nepristran i razvidan način prema načelu pregovornog pristupa treće strane. Podnositelj inicijative očitovao se da se prije zaključenja ugovora o transportu nafte za 2018. godinu, u razdoblju od listopada 2017. do siječnja 2018. godine, u više navrata obraćao JANAF-u kako bi dobio informacije o načinu određivanja visine cijena transporta, no JANAF mu nije dao nikakvo objašnjenje, odnosno jedino je potvrdio da se visina cijene veže uz najavljene (ugovorene) količine nafte koje korisnik planira transportirati u konkretnoj godini, na način da što je veća količina nafte, cijena transporta nafte je niža. Uz to, podnositelj inicijative očitovao se da je cijena transporta nafte određena u američkim dolarima za neto tonu transportirane nafte. Raspon cijena ponuđenih od strane JANAF-a

3

podnositelju inicijative u predmetnom razdoblju bio je od [...] USD/neto toni za [...] tona nafte do [...] USD/neto toni za [...] tona nafte. Optima grupa smatra da navod JANAF-a kako je cijena transporta za veće količine nafte manja nije točan jer je iz dostavljenih ugovora za 2015. i 2016. godinu vidljivo da se cijena za istu količinu nafte ([...]) razlikovala pa je u 2015. godini cijena za transport na dionici Omišalj-Brod bila ugovorena u iznosu od [...] USD/neto toni, dok je za tu istu dionicu za 2016. godinu ugovorena u iznosu od [...] USD/neto toni. To, po mišljenju Optima grupe, također ukazuje na nepostojanje bilo kakvih kriterija za određivanje cijene transporta od strane JANAF-a, odnosno na mogućnost da JANAF cijene određuje proizvoljno i prekomjerno, s ciljem ostvarivanja ekstra profita, a neovisno o troškovima koje ima vezano uz pružanje predmetne usluge. Navedeno je, smatra Optima grupa, razvidno i iz ponuda koje joj je JANAF dostavljao svake godine prije zaključenja ugovora, gdje cijene transporta iz ponuda niti jedne godine nisu bile cijene koje su na kraju i ugovorene, pri čemu JANAF nije pružio nikakvo obrazloženje kalkulacije ponuđenih, odnosno ugovorenih cijena. Primjerice, za 2015. godinu JANAF je podnositelju inicijative za količinu od minimalno [...] tona nafte ponudio cijenu transporta na dionici Omišalj-Brod u iznosu od [...] USD/t, dok je ugovorena cijena za tu količinu bila [...] USD/neto toni. Ponuda za 2015. godinu za minimalno [...] tona nafte na istoj dionici transporta bila je [...] USD/t, dok je za minimalno [...] tona nafte u 2018. godini JANAF ponudio [...] USD/t - dakle za manju količinu u 2018. ponudio je nižu cijenu nego za veću količinu u 2015. godini. Za 2017. godinu JANAF je pak ponudio cijenu od [...] USD/t za količinu od minimalno [...] tona, a ugovorena cijena bila je [...] USD/neto toni za količinu [...] ± 10%. Kao dokaze, podnositelj inicijative priložio je ponude JANAF-a od 18. studenog 2014., 18. studenog 2015., 30. rujna 2016. i 9. listopada 2017. Podnositelj inicijative smatra kako tvrdnja JANAF-a da cijena transporta ovisi o ugovorenim količinama, odnosno da JANAF za veću ugovorenu količinu nudi korisniku nižu cijenu transporta, nije točna ni kada se analiziraju cijene koje JANAF nudi drugim korisnicima naftovoda. Prema javno dostupnim podacima, podnositelj inicijative pokušao je prikazati odnos svoje cijene i cijena koje su njegovi konkurenti plaćali za transport nafte JANAF-ovim naftovodom u 2016. godini Tablica 1. Usporedba cijena transporta nafte iz 2016. po korisnicima

[...] Izvor: inicijativa zaprimljena 21. kolovoza 2018. Obrada: AZTN

Podnositelj inicijative očitovao se da je podatak o ukupnoj cijeni ugovorenog transporta za MOL pribavljen iz priopćenja JANAF-a objavljenog na mrežnoj stranici 24. veljače 2016. godine, dok je količinu procijenio prema informacijama dostupnim na tržištu i vlastitim poslovnim procjenama.

4

U odnosu na Naftnu industriju Srbije (NIS), Optima grupa je podatak o količini transportirane nafte u 2016. godini preuzela s mrežne stranice NlS-a, a podatak o ukupnoj cijeni ugovorenog transporta za tu godinu izračunala je na temelju Godišnjeg izvješća uprave JANAF-a za 2016. godinu. Naime, na stranici 7 tog izvješća (prihodi od prodaje - temeljna djelatnost) navedeno je kako je u segmentu transporta nafte od inozemnih korisnika JANAF ostvario prihod od 388.655.000,00 kn. Uzevši u obzir da je prosječan tečaj kune u odnosu na američki dolar (USD) u 2016. bio 6,809, prihod od transporta nafte na inozemnom tržištu iznosio je otprilike 57 milijuna USD. S obzirom na to da je od tog iznosa [...] milijuna USD ostvareno na temelju ugovora s Optima grupom, a približno [...] milijuna USD s MOL-om, proizlazi da je od NIS-a prihodovano otprilike [...] milijuna USD. Optima grupa smatra kako je razvidno da je cijena koju je NIS platio za transport bitno viša od cijene koju su platili Optima grupa i MOL, iako je ugovorena količina nafte ([...] tona) bila dvostruko veća od količine koju je ugovorila Optima grupa i gotovo dvostruko veća od MOL-a. Stoga, ako se uzimaju u obzir samo ugovorene količine i cijene, Optima grupa smatra da JANAF-ova tvrdnja nije točna. Dodatno, nakon ukidanja Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom i Odluke o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom za 2011. godinu („Narodne novine“, br. 53/11) cijene transporta koje je JANAF naplaćivao podnositelju inicijative prešle su ranije propisane maksimume. Tako je nakon ukidanja Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom cijena za Optima grupu, koja je ugovarala transport za stotine tisuća tona nafte, bila viša nego godinu ili dvije ranije za korisnike koji bi jednokratno zatražili prijevoz za bitno manje količine. Podnositelj inicijative koristio je u razdoblju od 2009. do 2015. godine i mađarski naftovod, kojim upravlja MOL, pa je tako s MOL-om imao zaključene ugovore o transportu nafte na dionici od Fenyeslitka do Virja, ukupno [...] km. Optima grupa izradila je usporedbu cijena koje je plaćala MOL-u za transport nafte u Mađarskoj i cijena koje joj je u istom razdoblju naplaćivao JANAF te je zaključila da su cijene JANAF-a u 2014. godini gotovo 100%, a u 2015. godini više od 100% veće od MOL-ovih, uz napomenu da su u MOL-ovoj cijeni bili uključeni i troškovi osiguranja nafte te usluge kontrole od strane neovisnog inspektora, što kod JANAF-a nije slučaj, odnosno te usluge, prema priloženim ugovorima, Optima grupa dodatno plaća. Tablica 2. Usporedba cijena transporta nafte koje su naplaćivali MOL i JANAF

Izvor: inicijativa zaprimljena 21. kolovoza 2018. Obrada: AZTN

Nadalje, podnositelj inicijative također je napravio usporedbu cijene transporta sirove nafte naftovodom JANAF-a (koju je plaćao prema ugovoru za 2016. godinu) i slovačkim naftovodom, na temelju informacija o cijenama transporta objavljenih u dokumentu „Bringing oil to the Market“. Iz podataka iz tablice 3. vidljivo je da je JANAF-ova cijena transporta po kilometru značajno viša.

MOL JANAF MOL JANAF MOL JANAF

2014 […] […] […] […] […] […]

2015 […] […] […] […] […] […]

2016 - […] - […] - […]

2017 - […] - […] - […]

2018 - […] - […] - […]

GodinaDuljina dionice naftovoda (km) Cijena po toni (USD) Cijena na 100 km (USD)

5

Tablica 3. Usporedba cijena transporta nafte koju su naplaćivali JANAF i Transpetrol Slovačka

[...] Izvor: inicijativa zaprimljena 21. kolovoza 2018. Obrada: AZTN

Analizom usporednih cijena planirano/ostvareno, Optima grupa zaključila je da je za razdoblje 2015.-2018. JANAF jedinične cijene formirao na temelju planiranih prihoda po korisniku (ili dionici), a ne na temelju kalkulacije cijene (fiksni + varijabilni troškovi + marža). Nadalje, Optima grupa navodi da je Agencija u postupku KLASA UP/I 034-03/14-01/007, vođenom 2014. godine, zatražila od JANAF-a očitovanje i pojašnjenje kriterija za utvrđivanje pristupa transportnom sustavu i načina utvrđivanja cijena transporta nakon stupanja na snagu novog zakona u 2014. godini i prestanka važenja Tarifnog sustava, na što je JANAF odgovorio da je u tijeku priprema Pravilnika odnosno Metodologije o utvrđivanju cijena transporta na temelju koje će donijeti i Odluku o iznosima cijene transporta, a što će biti podloga za pregovaranje s korisnicima u narednim razdobljima. No, njoj nije poznato da su takav pravilnik, odnosno metodologija, do danas doneseni ili joj barem nisu prezentirani pa smatra da ne postoje jasni i transparentni kriteriji za utvrđivanje cijena transporta. S obzirom na to da ugovori koje JANAF sklapa s korisnicima naftovoda predstavljaju poslovnu tajnu, Optima grupa ne može saznati točne komercijalne uvjete svojih konkurenata, međutim prema određenim izračunima, svom poslovnom iskustvu i situaciji na tržištu došla je do određenih zaključaka o cijenama koje JANAF ugovora s drugim korisnicima. Kako se radi o dokumentaciji koja nije dostupna podnositelju, Optima grupa predložila je Agenciji da od JANAF-a zatraži ugovore koje je zaključivao s drugim korisnicima naftovoda u predmetnom razdoblju kako bi se moglo utvrditi primjenjuje li JANAF nejednake uvjete na svoje korisnike. Pri tome naglašava kako, osim nje, usluge JANAF-a na mjerodavnom tržištu koristi mali broj poduzetnika: INA, MOL Grupa i NIS, od kojih su dvojica posredno ili neposredno vlasnički povezani s JANAF-om. 2. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu Na temelju predmetne inicijative, kako bi utvrdila sve činjenične i pravne okolnosti u svrhu utvrđivanja ima li u konkretnom slučaju uvjeta za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sukladno odredbama članka 38., stavka 1. i stavka 3. te članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 13. ZZTN-a, koji uređuje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika, Agencija je u okviru svoje nadležnosti iz

6

članka 32. točke 1. a) i b) ZZTN-a dana 17. rujna 2018. zatražila očitovanje od JANAF-a, koji se u podnesku zaprimljenom 9. studenoga 2018. očitovao na dostavljenu inicijativu Optima grupe te dostavio zatražene podatke i dokumentaciju. JANAF navodi kako je prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o energiji („Narodne novine“, br. 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15) energetski subjekt, koji energetsku djelatnost iz članka 15. stavka 3. točke 2. (transport nafte naftovodima), a u vezi s člankom 21. stavkom 1. citiranog Zakona, obavlja kao tržišnu djelatnost. JANAF je u smislu članka 3. stavka 2. točke 13. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata operator sustava za transport nafte naftovodima i kao takav je odgovoran za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transportom nafte. Odlukom Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 71/18) utvrđen je kao pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naftovodni sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. JANAF je vlasnik naftovoda, koji u smislu propisa o gradnji predstavlja složenu infrastrukturnu građevinu koja se sastoji od:

• cjevovoda dugačkog 631 km s dionicama: - Omišalj - Sisak, - Sisak - Virje - Gola (granica s Mađarskom), - Virje - Lendava (Slovenija) - nije u funkciji transporta od 2001. godine zbog

zatvaranje rafinerije Lendava, - Sisak - Slavonski Brod - Brod (BiH), - Slavonski Brod - Sotin (granica sa Srbijom),

• prihvatno - otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku, sa skladišnim prostorom za naftu te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama,

• prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskom Brodu, sa skladišnim prostorom u Sisku od 500.000 m3 i Virju od 40.000 m3 te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama,

• podmorskog naftovoda Omišalj - Urinj dužine 7,2 km koji povezuje Terminal Omišalj i INA-Rafineriju nafte Rijeka.

Riječ je o složenom sustavu koji, iako sadrži samo jednu naftovodnu cijev na kontinentu, omogućava prihvat nafte s tankera na Terminalu Omišalj (s mora - originalni smjer naftovoda), kao i prihvat nafte iz naftovoda Adria na Terminalu Virje (na hrvatsko mađarskoj granici - Gola - alternativni dobavni pravac). Da bi to bilo moguće, dionica naftovoda od Terminala Sisak preko Terminala Virje do Szazhalombatta (Republika Mađarska) reverzibilna je, što znači da je na tom dijelu naftovoda moguće transportirati naftu u dva smjera, i to iz smjera Mađarske (naftovod Adria) prema Sisku i od tamo prema rafinerijama u Srbiji i BiH te iz smjera Omišlja do Siska i od tamo prema rafinerijama u Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji i BiH, što bitno utječe na troškove i potrebu posebne organizacije funkcioniranja naftovoda na predmetnoj dionici. JANAF se očitovao kako je, za razliku od naftovoda koji transportiraju samo jednu vrstu nafte, u promatranom razdoblju 2014.-2018. za korisnike transportirao preko 30 različitih vrsta nafte, za što je potrebna potpuno drugačija logistika (prihvat, odvojeno skladištenje i isporuka svakom korisniku točno određene nafte koju je kupio, bez narušavanja kvalitete). JANAF se očitovao da je naftovod građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine, prvenstveno za potrebe transporta nafte za tadašnje rafinerije u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji te za tranzit prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Projektirani kapacitet naftovoda

7

iznosio je 34 milijuna tona transporta nafte godišnje, a instalirani kapacitet 20 milijuna tona transporta nafte godišnje. JANAF je dostavio tablicu iskorištenosti sustava u odnosu na rezervirane kapacitete, iz koje je, kako navodi, razvidno da se transport ostvaruje sustavno u znatno nižim količinama u odnosu na instalirani i rezervirani kapacitet, a transportirane količine imaju znatan utjecaj na transportnu tarifu (cijenu transporta) i fiksne troškove održavanja sustava. Pritom, naglašava da fiksni troškovi u strukturi svih troškova transportnog sustava iznose oko 90%. Tablica 4. Prikaz iskorištenosti JANAF-ovog sustava u odnosu na rezervirane kapacitete

Izvor: podnesak JANAF-a zaprimljen 9. studenoga 2018. Obrada: AZTN

JANAF se očitovao da se njegov naftovod u 2018. godini koristio s oko 15% projektiranog/rezerviranog kapaciteta, odnosno s 25,2% instaliranog kapaciteta, što je razvidno iz Tablice 4. Pojasnio je da je u razdoblju od 39 godina bio suočen sa:

- bitno manjim korištenjem transportnog sustava od projektiranog i instaliranog kapaciteta, pri čijem su dizajniranju i planiranju sudjelovali i svi današnji korisnici

8

naftovoda, koji nemaju nikakvih obveza korištenja naftovoda u odnosu na prvobitne planove i interese koji su bili iskazani u vrijeme projektiranja i izgradnje naftovoda, niti odgovornosti u pogledu njegova održavanja,

- prekidima transporta nafte za vrijeme domovinskog rata 1992.-1995., kada su količine nafte koje su transportirane naftovodom bile minimalne, odnosno svega [...] mil. tona u razdoblju 1992.-1995.,

- više prekida transporta sa značajnim oscilacijama količina od strane rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj te Češkoj,

- transportom nafte sa značajnim oscilacijama količina od strane rafinerija NIS-a u Srbiji (od [...] mil. tona u 1998. do svega [...] tisuća tona u 2000.),

- prekidima transporta sa značajnim oscilacijama transporta od strane Rafinerije nafte Brod, BiH (1992.-1995., 2004., 2006.-2007.),

- prestankom transporta za Rafineriju nafte Lendava, Slovenija, od 2001. godine i za INA-Rafineriju nafte Sisak od 2014. godine.

JANAF navodi da su velike oscilacije u korištenju sustava naftovoda, a naročito povremeni prekidi transporta nafte od strane korisnika, bitno utjecali na njegovo poslovanje pa je niz godina ostvarivao nestabilne prihode, odnosno u nekim razdobljima poslovao s gubitkom. Zbog toga su bila onemogućena veća ulaganja u sigurnost i zaštitu sustava, njegovu modernizaciju i održavanje ili su ta ulaganja bila svedena na minimum. Stoga je JANAF donio odluku o diversifikaciji poslovanja kako bi se smanjili rizici i ovisnost o prihodima iz transporta nafte. Strategija diversifikacije poslovanja usmjerena je prvenstveno na tržište skladištenja nafte i naftnih derivata. Zbog toga, kao i postupnog povećanja transporta nafte od 2015. godine, smanjen je rizik poslovanja i povećani su prihodi te uspješnost poslovanja kompanije. Nova poslovna politika rezultirala je smanjenjem udjela transporta nafte u ukupnim prihodima JANAF-a, koji trenutno iznosi [60-70]%, dok je, primjerice, u 2003. godini taj udio iznosio [90-100]%. Prihodi od skladištenja nafte i naftnih derivata sudjeluju u ukupnim prihodima s [30-40]%, a u dobiti je taj postotak još izraženiji. Vezano uz Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata, očitovao se kako je prema odredbi članka 5. stavka 1. rečenog Zakona, JANAF dužan svakoj osobi koja podnese zahtjev za pristup transportnom sustavu, a ispunjava tehničke uvjete pristupa, sukladno posebnom propisu, omogućiti pristup sustavu na nepristran i razvidan način, po načelu pregovaranog pristupa treće strane. Akt kojim su utvrđeni tehnički uvjeti pristupa transportnom sustavu JANAF-a i koji ima suglasnost HERE su „Tehnički uvjeti za pristup transportnim kapacitetima JANAF-a“ iz 2003., koji su još uvijek na snazi (dalje: Tehnički uvjeti). Navedenih tehničkih uvjeta, utvrđenih predmetnim aktom, obvezni su se pridržavati kako JANAF, tako i svi korisnici naftovodnog transportnog sustava te su stoga rečeni uvjeti sastavni dio svih ugovora o transportu nafte s korisnicima sustava. Rečenim se aktom osigurava transparentnost postupanja pristupu naftovodnom sustavu za sve korisnike. JANAF dalje navodi kako svim korisnicima transportnog sustava, pod uvjetom da su njihovi zahtjevi u skladu s rečenim Tehničkim uvjetima, omogućava pristup sustavu na nepristran i razvidan način prema načelu pregovaranog pristupa treće strane temeljenom na internim aktima - Pravilniku o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a, Metodologiji za izračun cijene transporta, Odluci Uprave o cijenama transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a i pregovaranim komercijalnim uvjetima. Pri tome, JANAF ističe kako komercijalni uvjeti ovise o godišnje ugovorenoj količini transporta, izvjesnosti da će ugovorena količina i biti predana na transport (klauzula puno za prazno),

9

karakteristikama nafte, preuzimanju višegodišnje obveze transporta i sl., s kojim su uvjetima korisnici upoznati putem prakse i održanih prezentacija. Pravilnikom o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a, koji je interni akt, utvrđuju se uvjeti pristupa naftovodnom sustavu JANAF-a, ciljevi politike cijena transporta nafte te načela metodologije za utvrđivanje cijena transporta (kriteriji za utvrđivanje cijene, postupak utvrđivanja cijene te potrebni podaci i podloge). Rečeni je pravilnik na snazi od 2014. godine, odnosno od stupanja na snagu novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“, br. 19/14) i prestanka važenja Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom („Narodne novine“, br. 39/07) te Oduke o iznosu tarifa za transport nafte („Narodne novine“, br. 53/11), ali se primjenjuje od 2015. godine jer je JANAF pregovore s korisnicima za 2014. vodio krajem 2013. godine, a neki su ugovori već i bili sklopljeni u 2013. za 2014., dakle prije stupanja na snagu novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, tako da je zbog jednakog pristupa u odnosu na sve korisnike primijenjen pregovarani pristup temeljen na spomenutom Tarifnom sustavu koji je utvrđivao način (metodologiju) određivanja cijena transporta i Odluke HERE o iznosu tarifa za transport nafte, a tek je za 2015 godinu primijenjen rečeni Pravilnik. JANAF se očitovao kako predmetni Pravilnik nije poslovna tajna, već je objavljen i dostupan na mrežnim stranicama JANAF-a te ga svaki korisnik naftovoda prije sklapanja ugovora odnosno tijekom pregovaračkog procesa može dobiti na uvid, a moguća je i prezentacija Pravilnika i uvjeta pristupa naftovodu od strane ovlaštenih osoba JANAF-a, ako to radi boljeg razumijevanja zahtijeva bilo koji korisnik. Pravilnikom se utvrđuje i metodologija utvrđivanja cijena transporta nafte, koja sadrži kriterije i način utvrđivanja cijena transporta nafte te popis podataka i podloga potrebnih za utvrđivanje cijena. JANAF naglašava da je bitna novina koju je donio novi Zakon o tržištu naftnih derivata napuštanje reguliranog tarifnog sustava i prelazak na liberalizirani sustav, u kojem je JANAF-u zakonski omogućeno da samostalno uspostavi metodologiju utvrđivanja cijena odnosno uspostavi vlastiti tarifni sustav koji se temelji na tržišnim kriterijima. Kako je liberalizacija predstavljala novost, JANAF je prije donošenja odgovarajućih akata (Pravilnika, Metodologije i Odluke Uprave), koji čine temelj za ulazak u pregovarački proces sa svakim korisnikom naftovoda, proveo pripremne radnje koje su, između ostalog, uključivale i istraživanje praksi zemalja u kojima je tržište također liberalizirano odnosno u kojima je na snazi pregovarani sustav. Rečeno istraživanje praksi zemalja pokazalo da je u zemljama zapadne Europe transport nafte naftovodima visoko komercijaliziran te njime upravljaju privatne kompanije bez administrativnog uplitanja države. U takvim su slučajevima informacije o tarifama povjerljive i nisu javno dostupne. U državama članicama Europske unije naftovodi se u pravilu ne smatraju prirodnim monopolima zbog postojanja drugih konkurentskih načina transporta nafte (kao što su pomorski i cestovni transport). JANAF je odlučio da se liberalizirani pregovarani pristup naftovodnom sustavu u osnovi i dalje temelji na načelima i osnovnim elementima utvrđivanja cijena i postupku utvrđivanja cijena transporta nafte koji se u osnovi i u bitnome ne razlikuju od tarifnog sustava koji je bio na snazi prije liberalizacije tržišta. Nadalje, JANAF se očitovao da novim sustavom, u odnosu na prijašnji administrativno regulirani, nije došlo do prekomjernog rasta cijena već do snižavanja cijena, što je razvidno iz usporedbe cijena transporta iz reguliranog Tarifnog sustava koje su vrijedile do 2014. godine i cijena na temelju Odluke Uprave o cijenama transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-

10

a koje su vrijedile u razdoblju 2015.-2018. Naime, cijene transporta nafte utvrđene Tarifnim sustavom do 2014. godine, preračunato u USD, u pravilu su bile više od cijena utvrđenih novom metodologijom i kasnijim Odlukama Uprave sukladno internim aktima. Uz to, JANAF se očitovao da je omogućio svim korisnicima pristup naftovodu na nepristran i razvidan način prema načelu pregovaranog pristupa treće strane, a polazeći od članka. 5. stavka. 1. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, čija načela je prenio u interni pravilnik. JANAF navodi kako se cijena transporta nafte za pojedinog korisnika dobije zbrajanjem cijena transporta na svim dionicama koje pojedini korisnik koristi. Tako izračunata cijena, koja odražava zbroj cijena svih korištenih dionica, predstavlja temelj za pregovore koje utvrđuje Uprava društva svojom Odlukom. JANAF smatra da je netočan navod podnositelja inicijative o tome da proizvoljno i netransparentno određuje cijene transporta nafte svojim naftovodom, čime mu je omogućeno da korisnicima nameće nepravedne cijene koje nemaju troškovno utemeljenje, a što predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja. Očitovao se da, suprotno navodu podnositelja inicijative, cijene transporta nafte izračunava i utvrđuje transparentno na temelju Pravilnika kojim su propisana načela, principi, ciljevi, elementi i postupak utvrđivanja cijena transporta te metodologije (s tablicama u kojima su prikazani troškovi, investicije, količine transporta i dr. bitni elementi), a čime se dokazuje, između ostalog, i troškovna utemeljenost cijena. Nadalje, svakom korisniku naftovoda prilikom pregovaračkog postupka osiguravaju se osnovne informacije o načinu izračuna cijena transporta nafte. Nadalje, ističe da se Metodologija izračuna cijena u bitnome nije mijenjala u odnosu na metodologiju koja je korištena kod utvrđivanja tarifa od strane HERE, na što upućuje i činjenica da od trenutka liberalizacije tarifa/cijena nije došlo do bitnijih promjena cijena, a osobito ne povećanja. JANAF je naveo kako se određene razlike između ranijeg tarifnog sustava i tarifnog sustava koji je uveden u sustavu liberaliziranih cijena ogledaju u sljedećem:

- Od 2015. godine cijene transporta nafte za svakog korisnika utvrđuju se zbrajanjem cijena po dionicama naftovoda (koje su rezultat troškova i ostalih elemenata), tako da svaki korisnik plaća transport samo za onu dionicu ili dionice koje on koristi, što se smatra unapređenjem u odnosu na raniji sustav kada su bile samo 2 kategorije korisnika (R1 - korisnici koji koriste naftovod duljine uključivo do 20 km i R2 - korisnici koji koriste naftovod duljine od 20 km);

- Uprava JANAF-a donosi odluku o cijenama transporta svake godine za narednu godinu, dok je HERA donosila Odluku unaprijed za nekoliko godina. Na taj način Odluka HERE nije bila u mogućnosti odražavati sve relevantne čimbenike koji u kraćim razdobljima utječu ili mogu utjecati na visinu tarifa, kao što su: količine transporta (korisnici su imali uglavnom jednogodišnje ugovore, a tarifni sustav/Odluke HERE obuhvaćali su podatke od 5 godina, od kojih su tri godine bile naredne godine), specifični zahtjevi korisnika, unaprijed neplanirane promjene količina nafte koja se transportira u odnosu na ugovorene ili najavljene, promjene vrsta nafte, troškove sustava koje nije bilo moguće dugoročno preciznije predvidjeti;

- Tarife za transport nafte koje je donosila HERA na temelju prijedloga JANAF-a bazirale su se na podacima za 5 godina (tekuća godina, buduća godina i tri naredne godine, dakle u velikom su se dijelu temeljile na pretpostavljenim varijablama), dok se postojeći izračun cijene koji utvrđuje JANAF, sukladno Pravilniku i Metodologiji, bazira na podacima za jednu (plansku) godinu i utoliko realnije odražava stvarno stanje na tržištu i troškove te druge parametre.

Nadalje, JANAF navodi da su korisnici usluge transporta rafinerije koje se nalaze na trasi JANAF-a (INA, NIS, Optima grupa i MOL), njegovi dugogodišnji poslovni partneri, kojima su unaprijed poznata načela pregovaranja i uvjeti transporta (metodologija utvrđivanja tarifa,

11

obvezujuće količine po načelu „puno za prazno“, dionica na kojoj se odvija transport za pojedinog korisnika i njena duljina, ostali korisnici transporta na pojedinoj dionici i njihove količine te dodatne usluge). Stoga JANAF nije smatrao nužnim svakog korisnika svaki put upoznati s osnovnim uvjetima transporta. Međutim, u slučajevima kada je korisnik zahtijevao da se obrazlože uvjeti transporta, cijene i drugi parametri, JANAF je bio spreman i za detaljnije upoznavanje i dostavu potrebnih podataka korisniku koji je to zahtijevao te je netočan navod podnositelja inicijative da mu je JANAF odbio prezentirati način utvrđivanja cijena transporta. Tako je metodologija utvrđivanja cijena podnositelju inicijative prezentirana 4. prosinca 2017. godine u Zagrebu, na sastanku na kojem je prisustvovao g. Andrej Getinger, direktor Optima grupe sa suradnicima. Podnositelj inicijative na tom je sastanku inzistirao na principu da cijena transporta mora biti ista za sve korisnike, neovisno o dionici i količini transporta te je tražio da mu se predoče cijene transporta za ostale korisnike, što je JANAF odbio jer je riječ o poslovnoj tajni. JANAF se očitovao da mu nije jasno zbog čega podnositelj inicijative smatra da cijene transporta nafte ne smiju podlijegati promjenama odnosno zašto bi cijene u 2016. morale biti identične cijenama iz 2015. godine. Pojasnio je da manje godišnje oscilacije cijena mogu biti izazvane različitim razlozima, interne i eksterne prirode, od prilagodbi trenutnom tečaju (budući da su cijene istaknute u USD), do većih ulaganja, rasta troškova električne energije, proizvodnih usluga te vrijednosti WACC-a. Smatra da svaki neovisni poduzetnik koji posluje na slobodnom tržištu cijene svojih proizvoda i usluga može prilagođavati uvjetima na tržištu, što vrijedi i za poduzetnika u vladajućem položaju. Očitovao se da je oscilacija u cijenama za 2016. godinu u odnosu na prethodnu godinu, od nešto iznad 2%, bila u korist Optima grupe, što ne ukazuje na proizvoljno i prekomjerno utvrđivanje cijena. Nadalje, JANAF negira navod podnositelja inicijative o tome da nije dosljedan u kriterijima određivanja cijene transporta jer je u 2015. godini s podnositeljem inicijative za jednaku ugovorenu količinu od min. [...] tona nafte godišnje ugovorio cijenu transporta od [...] USD/t, a u 2016. godini [...] USD/t. Naime, JANAF pojašnjava da bitnu stavku u utvrđivanju cijene za svakog korisnika čini ukupna količina transporta na pojedinoj dionici. S obzirom na to da je u 2016. godini u odnosu na 2015. Naftna industrija Srbije (NIS) značajno povećala ugovorenu količinu transporta (s min. [...] na min. [...] nafte godišnje), stekli su se uvjeti da JANAF ponudi Optima grupi nižu cijenu transporta, čak i neovisno o tome što Optima grupa nije povećala količinu transporta nafte dionicom naftovoda koju najvećim dijelom koristi zajedno s NIS-om. Dakle, ukupno povećanje transporta nafte, koje je bilo posljedica povećanja ugovorenih količina s NIS-om, utjecalo je na smanjivanje cijene transporta, od čega je izravnu korist imala Optima grupa. JANAF se očitovao da cijene utvrđuje po kriterijima utvrđenim u Pravilniku i propisanim metodološkim postupkom te ovisno o troškovima poslovanja i drugim bitnim elementima. Prema Metodologiji, kod izračuna cijena polazi se od troškova poslovanja djelatnosti transporta nafte, koji obuhvaćaju amortizaciju, troškove osoblja te materijalne i ostale troškove; investicijskih ulaganja u djelatnost transporta nafte; sadašnje vrijednosti imovine u funkciji djelatnosti transporta nafte te količine transportirane nafte koja se izražava u tonama. Postupak izračuna cijena transporta nafte po dionicama i korisnicima jest sljedeći:

1. Izračunaju se troškovi poslovanja po dionicama zbrajanjem materijalnih i ostalih troškova, amortizacije i troškova osoblja po dionicama, i to po dionicama (Omišalj - Urinj s Terminalom Omišalj; Omišalj - Sisak s Terminalom Omišalj; Sisak - Gola-Sisak s terminalima Sisak i Virje; Sisak - Sisak s Terminalom Sisak; Sisak - Slavonski Brod s Terminalom Sisak; Slavonski Brod - Brod (BiH) s Terminalom Slavonski Brod; Slavonski Brod - Sotin s Terminalom Slavonski Brod.

2. Troškovi poslovanja po dionicama množe se s jedinstvenom stopom inflacije.

12

Iznosi prinosa na imovinu po dionicama računaju se tako da se od iznosa imovine (sadašnja vrijednost imovine) po dionicama oduzme amortizacija po dionicama i dodaju iznosi investicija po dionicama te se dobiveni iznos množi s prosječnim ponderiranim troškom kapitala. Izračunati prihod po dionicama dobije se zbrajanjem ukupnih troškova po dionicama (korigiranih inflacijom) s iznosom prinos na imovinu po dionicama. Izračunati prihod po dionicama dijeli se s količinama transporta nafte u tonama koje se transportiraju na pojedinim dionicama te se dobiju cijene po dionicama u kn/t, odnosno USD/t. Konverzija cijena iz HRK u USD vrši se po srednjem mjesečnom tečaju. Cijene transporta za pojedine korisnike dobivaju se zbrajanjem cijena transporta nafte pojedinih dionica koje koristi korisnik. Prema odredbama Pravilnika, a na temelju opisanog postupka izračuna cijena transporta nafte po dionicama i korisnicima, Uprava JANAF-a donosi odluku o cijenama transporta nafte. Odlukom Uprave utvrđene cijene transporta nafte čine osnovu za pregovaranje o cijenama transporta s korisnicima za narednu godinu. U odnosu na način izračuna cijena transporta nafte Optimi, JANAF ističe da se cijena transporta nafte računa zbrajanjem cijena odnosno sveukupnih troškova koji nastaju na dionicama: Omišalj - Sisak s Terminalom Omišalj, Sisak - Slavonski Brod s Terminalom Sisak, Slavonski Brod - Brod s Terminalom Slavonski Brod, za transport nafte iz pravca Omišlja, odnosno Sisak - Gola - Sisak s terminalima Sisak i Virje, Sisak - Slavonski Brod s Terminalom Sisak, Slavonski Brod - Brod s Terminalom Slavonski Brod, za transport nafte iz pravca Virja. Kod utvrđivanja cijena transporta nafte naftovodom, suprotno navodima podnositelja inicijative, JANAF uzima u izračun bitne elemente za utvrđivanje cijene:

- troškove poslovanja, vrijednost imovine, investicije, prosječni ponderirani trošak kapitala i količine transporta (kao što je to bilo i prema Tarifnom sustavu) te

- za sve korisnike cijene izračunava, odnosno utvrđuje prema jednakim načelima, principima, elementima i postupkom (kao što je to bilo i prema Tarifnom sustavu).

Ugovoreni iznosi cijene ovisni su o pregovorima s korisnicima, koji se temelje na prethodno donesenoj Odluci Uprave te se pregovara o komercijalnim uvjetima pristupa sustavu (što je to bilo i prema Tarifnom sustavu, samo što je sada temelj za pregovore Odluka o cijenama transporta nafte koju donosi Uprava društva, a do 2014. je to bila Odluka HERE). JANAF pregovara konačne komercijalne uvjete transporta na temelju Odluke Uprave o cijenama transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a za svaku godinu i podataka prikupljenih od korisnika, a to su minimalne obvezujuće godišnje količine, vrste nafte, potrebe za dodatnim uslugama kao što su komercijalno skladištenje nafte, namješavanje nafte, spremnost za sklapanje višegodišnjih ugovora i sl., a koje je neophodno ugovoriti da bi se realizirao specifičan transport prema željama korisnika. Također, JANAF naglašava da iako su prema Tehničkim uvjetima za pristup transportnim kapacitetima JANAF-a svi korisnici sustava dužni do 1. studenog tekuće godine najaviti planirane količine transporta za iduću godinu, to u praksi uglavnom nije slučaj, već je uobičajeno da korisnici tek tijekom pregovora iskazuju i korigiraju prvobitno najavljene količine, opseg usluga i sl., a što rezultira i promjenama ponuđenih cijena budući da u trenutku donošenja Odluke o cijenama JANAF nije bio upoznat sa svim zahtjevima korisnika pa prema tome nije mogao niti ponuditi ili predvidjeti cijenu koja bi uključivala sve parametre vezane uz specifične zahtjeve korisnika naftovoda.

13

Konačna ispregovarana cijena može biti niža/viša od cijene iz neke od ponuda, ali unutar granica iz Odluka Uprave. Tako je, primjerice, podnositelj inicijative za 2017. godinu najprije najavio transport od minimalno [...] tona, potom promijenio prvobitnu najavu najprije na minimalno [...] tona, a nakon toga na minimalno [...] tona godišnje. Na temelju navedene najave JANAF je pripremio i dostavio ponudu za transport. No, nakon toga, Optima grupa ponovo je promijenila najavljenu količinu tako da je u konačnici zahtjev bio postavljen na novoj formuli tj. na [...] t ±10%, dakle Optima grupa obvezala se na minimalnu količinu prijevoza nafte od [...] tona ([...] t minus 10%). Stoga je, sukladno promjenama planova i najava Optima grupe, i JANAF, s obzirom na znatno smanjenje prvobitno najavljenih količina, morao korigirati cijenu transporta nafte. Pregovaranje ugovornih uvjeta sa svakim pojedinim korisnikom odvija se sukladno posebnostima i potrebama svakog korisnika. Naime, svakom se korisniku pruža usluga na „njegovoj“ dionici naftovoda, koja se razlikuje prema svojim značajkama, uključujući dužinu i troškove održavanja koji se razlikuju od ostalih dionica koje koriste drugi korisnici. Isto tako, sa svakim se korisnikom ugovaraju različite godišnje količine transporta, a neki od njih radi posebnih potreba transporta ugovaraju dodatno skladištenje nafte na jednom ili dva terminala, a i količine nafte koje se transportiraju zajedničkim dionicama iz godine u godinu mijenjaju se, neki korisnici skloniji su sklapanju višegodišnjih ugovora transporta u odnosu na uobičajene jednogodišnje ugovore i sl. S obzirom na navedene različitosti i posebnosti zahtjeva svakog od korisnika naftovoda i složenost paketa usluga koji je predmet pregovora s JANAF-om, riječ je o svojevrsnoj „tailor-made“ usluzi koja prvenstveno mora ispuniti zahtjeve naručitelja, što u bitnome utječe i na krajnju cijenu za svakog korisnika te otežava ili čini gotovo nemogućom usporedbu među različitim korisnicima. JANAF je kao primjer naveo da INA za transport nafte prema RN Rijeka koristi Terminal Omišalj i podmorski naftovod Omišalj - Urinj od 7 km koji je 1994. godine izgrađen samo za njene potrebe te uopće ne koristi osnovni naftovodni sustav izgrađen 1974. koji vodi prema kontinentalnim rafinerijama. U vrijeme administrativnog Tarifnog sustava koji je određivala HERA, INA RN Rijeka spadala je u kategoriju R1 i imala iskazanu cijenu transporta po toni, a svi ostali korisnici bili su u kategoriji R2 s cijenom transporta iskazanoj po toni/100 km. Zbog navedenog transporta nafte za INU, nije ju moguće uspoređivati s transportom za ostale korisnike naftovodnog sustava te je taj korisnik izostavljen u usporednim Tablicama koje je JANAF dostavio kao prilog. Dionice transporta po korisnicima su sljedeće:

- INA RN Rijeka: Terminal Omišalj - Urinj (7 km), - MOL: Terminal Omišalj - Sisak - Virje - Gola (287 km), - Optima grupa: Terminal Omišalj - Sisak - Slavonski Brod - Brod (348 km), - NIS: Terminal Omišalj - Sisak - Slavonski Brod - Brod (348 km), Terminal Omišalj -

Sisak - Slavonski Brod - Sotin (419 km). S obzirom na to da određeni korisnici ugovaraju minimalnu količinu transporta, dok drugi količinu +/-10%, za ispravnu interpretaciju ugovora potrebno je uspoređivati obvezujuće količine pojedinog korisnika po načelu „puno za prazno“ tj. minimalna količina u jednom ugovoru uspoređuje se s -10% u drugom jer je za tu količinu stvorena ugovorna obveza. Stoga JANAF ističe kako se na zahtjev svakog korisnika opseg ugovorenih usluga koje pruža prilagođava specifičnim potrebama tog korisnika te da ne postoje dva korisnika naftovoda s identičnim paketom usluga. Kao dokaz, dostavio je pregled ugovorenih količina i realizacije ugovora u razdoblju od 2014. do 2018.

14

Nadalje, JANAF se očitovao da je u promatranom razdoblju 2014.-2018. jedina godina u kojoj je moguće izvršiti grubu usporedbu transporta i potreba Optima grupe s drugim korisnikom bila 2015. godina. Naime, tada je Optima grupa imala identično ugovorenu količinu transporta kao drugi korisnik [...] od min. [...] tona godišnje. Pritom ni [...] niti Optima grupa nisu koristili dodatne usluge, ali isto tako [...] i Optima grupa nisu koristili iste dionice naftovoda. S obzirom na navedeno, usporedba cijene transporta za navedene korisnike, unatoč istoj godišnjoj količini transportirane nafte, ipak je manjkava, jer je svaki od njih koristio „svoju“ dionicu naftovoda različite dužine i različitih troškova održavanja. No, grubim svođenjem ugovorenih cijena na 100 km naftovoda, može se zaključiti da je Optima grupa u toj godini za istu količinu ostvarila nižu cijenu transporta od [...]. U 2015. i 2016. godini Optima grupa nije realizirala minimalno ugovorene količine transporta, no kako bi joj se smanjila ugovorna kazna JANAF je s njom sklopio sporazume kojima je sve količine koje su se na dan 31. prosinca zatekle u sustavu JANAF-a tretirao kao da su transportirane u tekućoj godini. Na isti način, u identičnoj situaciji, JANAF je postupio 2015. godini prema [...]. JANAF je, vezano uz navod Optima grupe o tome da su nakon ukidanja Tarifnog sustava i Odluke o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom u 2011. cijene transporta koje je JANAF naplaćivao podnositelju prešle ranije propisane maksimume, naveo da, suprotno navedenom očitovanju, stvarni podaci o cijenama transporta nafte naftovodom koje su ugovorene između JANAF-a i Optima grupe u razdoblju 2015.-2018. pokazuju da su cijene značajno niže od cijena odnosno iznosa tarife koje je za 2011. utvrdila HERA i koje je naplaćivao JANAF sukladno toj tarifi. Nadalje, očitovao se da ne može biti točna tvrdnja podnositelja inicijative da cijene određuje prekomjerno i zbog činjenice da posluje na relativno malom geografskom tržištu Republike Hrvatske, na kojem njegov naftovod koristi isključivo nekoliko korisnika - naftnih kompanija u vlasništvu i pod kontrolom snažnih i velikih globalnih kompanija, sa značajnom tržišnom snagom i velikom pregovaračkom moći. Također, JANAF ističe da se cijene transporta nafte naftovodom ne mogu uspoređivati na način kako to želi prikazati podnositelj inicijative, uspoređujući JANAF-ove cijene s onima u Mađarskoj i Slovačkoj, jer se radi o usporedbama koje ne uvažavaju različitosti u troškovima, posebice u fiksnim troškovima koji čine oko 90% ukupnih troškova JANAF-a, korištenju kapaciteta naftovoda, starosti naftovoda i amortiziranosti opreme koja zahtijeva velika ulaganja, morfološkim i ostalim specifičnostima trase, a naročito posebnostima i različitoj razini troškova korištenja obalnog terminala za pretovar nafte s brodova u naftovod, što je slučaj s JANAF-om, a koji velikim dijelom ovise i o zahtjevima osiguranja zaštite okoliša, naročito morske flore i faune. Nadalje, očitovao se da podaci nisu uspoređeni prema paritetu kupovne moći kao realnom pokazatelju cijena i troškova života te da se dio podataka temelji na procjeni, a ne na stvarnim cijenama. JANAF ističe da njegov naftovod zbog niske iskorištenosti kapaciteta ima iznimno visoke fiksne troškove u ukupnoj strukturi troškova te zahtijeva značajna investicijska ulaganja i generira s tim u vezi visoke troškove održavanja i unapređenja sustava radi povećanja sigurnosti i zaštite te produženja vijeka rada naftovoda, što je povezano sa:

- potrebom ulaganja u zamjene, rekonstrukcije, modernizacije i dogradnje, - iskorištenošću dionica/trasa naftovoda, - dva podmorska naftovoda Omišalj - Urinj i otok Krk - kopno, - morfologijom tla i terena, npr. visok uspon naftovoda na oko 900 m,

15

- visokim troškovima vezanim uz prolazak trase kroz područje krša (dionica Omišalj - Sisak),

- nekoliko prijelaza preko rijeka, željezničkih pruga i cesta, - specifičnosti troškova obalnog terminala s obzirom na zaštitu okoliša, uključivo mora i

dr. Posebno je izdvojio značajna ulaganja s trendom rasta na Terminalu Omišalj, obalnom terminalu, koji nemaju naftovodi u Mađarskoj i Slovačkoj, a uz koji su vezani visoki troškovi zaštite okoliša, posebice mora. Naveo je da sigurnost naftovodnog sustava i posebno opskrbe naftom ovise, između ostalog, i o njegovom održavanju koje čini značajni dio materijalnih troškova JANAF-a i ima trend rasta. Uz to, JANAF ističe i visoke iznose te trend rasta troškova električne energije, ali i troškova proizvodnih usluga. Nadalje, cijena transporta nafte JANAF-a, nasuprot cijenama transporta drugih naftovoda, sadrži cijenu pretovara iz tankera (naftovodi MOL-a i Transpetrola nemaju tu funkciju niti trošak), manipulacije na terminalima (naftovodi MOL-a i Transpetrola nemaju tu funkciju niti trošak na obalnom terminalu), tehnološkog skladištenja na terminalima (neki naftovodi to naplaćuju posebno, a s obzirom na to da se ugovori ne objavljuju to nije poznato nikome, osim ugovornim stranama) te transporta cjevovodom. JANAF se očitovao da naftovodi MOL-a (Mađarska) i Transpetrola (Slovačka) imaju značajno manji transportni kapacitet od JANAF-a, pri čemu transportiraju veće količine nafte jer se preko tih zemalja transportira nafta za Češku i Slovačku, a nemaju troškove investicija u vezi s operativnim vođenjem, održavanjem i razvojem obalnog terminala, gdje su velika ulaganja u zaštitu i sigurnost mora, obale i terminala. Nadalje se očitovao da se u analizi podnositelja inicijative uspoređuju cijene različitih godina i tečaja dolara (2016. za JANAF i 2009. za Transpetrol) i koristi dokument koji nije izvoran. Naime, navedeni podaci nisu dobiveni od slovačkog poduzetnika Transpetrola niti mađarskog MOL-a, već su preuzeti od Energy Charter Sekretarijata „Bringing Oil to the Market“ iz 2012., u kojem piše cit: (str. 48): „tarife Transpetrola koje se pregovaraju s korisnicima su dio ugovora o transportu i smatraju se tajnom. Zbog toga tarife nisu javno dostupne. Procijenjene tarife su dane temeljem financijskih izvještaja (posljednji dostupni za 2009. godinu).“ U istom se dokumentu za mađarski naftovod navodi da „nema javno dostupnih podatka o tarifama već da su one interna stvar kompanije...“, a kako je naftovod dio integrirane kompanije MOL ne postoje posebni financijski izvještaji za naftovod niti javno dostupni podaci o troškovima naftovoda, prihodima, cijenama i sl. Isto važi i za naftovode Transpetrola, Slovačka, TAL-a, Italija, Austrija, Njemačka, AWP-a, Austrija i druge naftovode u EU-u. Zaključno, JANAF još jednom ističe kako cijene utvrđuje na temelju metodološki transparentne kalkulacije koja uključuje troškove poslovanja, vrijednost imovine, investicija, prosječni ponderirani trošak kapitala i da se na tim osnovama izračunava prihod po dionicama, koji se dijeli s iznosom tona transporta svih korisnika koji transportiraju naftu istom dionicom te se konačna cijena transporta za korisnika dobiva zbrajanjem cijena po dionicama. Izračunate i utvrđene cijene transporta nafte osnova su za pregovaranje o cijenama s korisnicima za narednu godinu, što znači da se za sve korisnike cijene utvrđuju prema jednakim načelima, parametrima, elementima i jednakim postupkom, a ugovoreni iznosi cijene ovise o pregovorima, što je sukladno odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata. 3. Primijenjeni propisi Agencija je u ovom predmetu primijenila odredbe ZZTN-a, Uredbe o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta („Narodne novine“, br. 9/11; dalje: Uredba o mjerodavnom

16

tržištu) te odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09; dalje: ZUP), sukladno članku 3. stavku 1. ZUP-a i članku 35. stavka 1. ZZTN-a. Uz navedeno, Agencija je izvršila uvid i u odredbe zakona odnosno na temelju zakona donesenih propisa koji su u promatranom razdoblju uređivali predmetnu materiju, kako slijedi:

- Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“, br. 19/14, 73/17); - Zakon o energiji („Narodne novine“, br. 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15); - Tarifni sustav za transport nafte naftovodom („Narodne novine“, br. 39/07); - Odluka o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom za 2011. godinu („Narodne

novine“, br. 53/11); - Metodologija izračuna cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a (od 15.

prosinca 2014.); - Pravilnik o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a (od

listopada 2017.); - Tehnički uvjeti za pristup transportnim kapacitetima JANAF-a

4. Mjerodavno tržište Mjerodavno tržište, u smislu članka 7. ZZTN-a, određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Sukladno članku 3. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu, svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta određivanje je robe i/ili usluga s kojima se poduzetnici tržišno natječu te zemljopisnog područja na kojem se natječu. Mjerodavno tržište, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu). 4.1. Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu Prema članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta, prema članku 8. stavku 1. Uredbe o mjerodavnom tržištu, polazi se od kriterija zamjenjivosti potražnje za određenim proizvodom, odnosno o zamjenjivosti ponude za određenim proizvodom, a po potrebi i od kriterija postojanja potencijalnih konkurenata, odnosno zapreka pristupa tržištu. Sukladno stavku 2. istog članka Uredbe, primjenjujući prethodno navedene kriterije mjerodavno tržište određuje se s ciljem utvrđivanja i razlikovanja segmenata tržišta određenih proizvoda na kojem se poduzetnici međusobno natječu.

Vezano uz navedeno, JANAF je u podnesku od 8. studenoga 2018. naveo kako su mu osnovne djelatnosti od samog osnivanja (1974.) transport nafte naftovodima i skladištenje nafte i naftnih derivata. Također, naveo je kako je prema odredbama Zakona o energiji energetski subjekt, koji energetsku djelatnost transporta nafte naftovodima obavlja kao tržišnu djelatnost. Nadalje, naveo je kako je, sukladno odredbama Zakona o energiji, za obavljanje energetske djelatnosti transporta nafte naftovodima ishodio rješenje (dozvolu) HERE za obavljanje navedene djelatnosti te da je u smislu Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata operator sustava za transport nafte naftovodima i cit. „odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transportom nafte.“

17

Naveo je i kako je Odlukom Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 71/18) utvrđen kao pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Slijedom navedenoga, a uzimajući u obzir i navode iz predmetne inicijative, razvidno je kako JANAF na tržištu pruža uslugu transporta sirove nafte naftovodom. JANAF se očitovao kako je njegov sustav jedini magistralni sustav na području Republike Hrvatske te da ne postoje alternativni magistralni naftovodni dobavni pravci (postoje naftovodi INE za njezine potrebe). Također, naveo je da se nafta može transportirati i željezničkim i riječnim prometom (barže), kako su to rafinerije, korisnice naftovodnog sustava, činile prije izgradnje rečenog naftovoda, a takav način transporta moguć je i danas s obzirom na plovne putove unutarnjih voda i povezanost željeznice te lokacijama rafinerija uz plovne putove. Naveo je da danas INA transportira domaću naftu, osim svojim naftovodom, i baržama (rijekom Savom) do Rafinerije nafte Sisak te povremeno željeznicom od Siska do Rafinerije nafte Rijeka. Međutim, JANAF se u podnesku od 8. studenoga 2018. očitovao kako se korisnici opredjeljuju na cjevovodni transport jer je ekonomičniji i sigurniji te značajno prihvatljiviji za okoliš. Dakle, iz očitovanja JANAF-a razvidno je da i taj poduzetnik smatra kako je s obzirom na cijenu transport naftovodom ekonomičniji u odnosu na druge modalitete transporta, a također i s obzirom na druge značajke poput sigurnosti i veće prihvatljivosti za okoliš. Slijedom navedenoga, usluga transporta sirove nafte koju JANAF pruža korisnicima putem svog sustava naftovoda nije u dostatnoj mjeri međusobno zamjenjiva s drugim modalitetima transporta, pogotovo kada je riječ o velikim količinama nafte. Stoga je kao mjerodavno tržište u proizvodnom smislu određeno je tržište transporta sirove nafte naftovodom.

4.2. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu Sukladno odredbi članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda. Kako JANAF sudjeluje u transportu nafte putem mreže naftovoda u Republici Hrvatskoj, u zemljopisnom se smislu mjerodavno tržište može odrediti kao teritorij Republike Hrvatske.

4.3. Vladajući položaj JANAF-a na mjerodavnom tržištu

Sukladno članku 12. stavku 1. ZZTN-a, pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako: nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu; i/ili ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na:

- tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje, i/ili - financijsku snagu, i/ili - prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili - povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili - pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili - sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i/ili - sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

Člankom 12. stavkom 2. ZZTN-a određeno je da poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto može biti u vladajućem položaju.

18

JANAF je operator jedinog sustava naftovoda u Republici Hrvatskoj pa nema konkurenciju kada je riječ o korisnicima naftovoda koji transportiraju sirovu naftu kroz Republiku Hrvatsku. Zbog takve izražene tržišne snage, JANAF-u su Tarifnim sustavom za transport nafte naftovodom bili određeni način i kriteriji za utvrđivanje tarifa za transport nafte. Navedeni Tarifni sustav, koji je donijela HERA 5. travnja 2007., utvrđivao je metodologiju izračuna gornjeg iznosa tarifa za transport nafte naftovodom, pri čemu se rukovodio ostvarenjem određenih ciljeva kao što su pokriće ukupnih troškova poslovanja transportera, koji su morali biti opravdani, osiguranje investicija, osiguranje prinosa na imovinu, održavanje sigurnosti i zaštita okoliša. Rečeni Tarifni sustav prestao je važiti 2014. godine. Slijedom navedenog, JANAF se u smislu članka 13. ZZTN-a nalazi u vladajućem položaju na tržištu transporta sirove nafte naftovodom u Republici Hrvatskoj. 5. Činjenice utvrđene tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu Tablica 5. Ugovorene cijene transporta sirove nafte od 2014. do 2018. između JANAF-a i

Optima Grupe

[...]

Izvor: podnesak JANAF-a od 8. studenoga 2018. Obrada: AZTN

U 2014. godini cijena za transport nafte ugovorena je prije nego što je prestala nadležnost HERE, dakle u vrijeme važenja zadnje donesene tarife od strane HERE iz 2011. godine. Ugovorena cijena za 2014. između JANAF-a i Optima grupe iznosila je [...] USD/t. HERA je kao sektorski regulator Tarifu iz Odluke od 3. svibnja 2011. donijela na temelju Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom, koji je donesen 5. travnja 2007. godine. Navedena Tarifa iz 2011. iznosila je 24,29 kn/t/100 km. S obzirom na to da prema podacima JANAF-a dionica Omišalj - Brod ima dužinu od 348 km, tarifa za dionicu Omišalj - Brod iznosila je (24,29 x 3,48) 84,53 kn/t. Uzevši u obzir da je prosječni srednji tečaj USD-a u vrijeme donošenja tarife u 2011. iznosio 4,957691 kn, tadašnja Tarifa iskazana u USD iznosila je 17,05 USD/t. Tarifni sustav utvrđivao je metodologiju izračuna gornjeg iznosa tarifa za transport nafte naftovodom kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi: pokriće ukupnih troškova poslovanja transportera nafte za obavljanje energetske djelatnosti transporta nafte naftovodom; osiguranje investicija za razvoj transportnog sustava naftovoda; osiguranje prinosa na imovinu, odnosno investicije u transportni sustav naftovoda; održavanje sigurnosti transportnog sustava i zaštita okoliša. Navedeni Tarifni sustav zasnivao se na sljedećim načelima i pravilima: pregovorni pristup treće strane; troškovi poslovanja moraju biti opravdani, a rok povrata uloženih sredstava razuman; troškovi poslovanja moraju biti nepristrani i razvidni; obračun svih elemenata troškova i prihoda

19

na kojima se zasnivaju tarife vrši se za svaku kategoriju korisnika zasebno; ukupni troškovi poslovanja po godinama razdoblja korigiraju se za kumulativni iznos inflacije po godinama razdoblja; ukupan prihod je izračunata veličina na temelju troškova poslovanja te stope povrata, odnosno prinosa na imovinu, odnosno investicije; tarife za pojedine kategorije korisnika utvrđuju se kao prosječne tarife za godine razdoblja koje je obuhvaćeno pri određivanju tarifa; tarifa se određuje kao jedinstvena tarifa za svaku kategoriju korisnika. U Tarifnom sustavu metoda utvrđivanja tarifa zasnivala se na sljedećim elementima: troškovima poslovanja transportera nafte; investicijskim ulaganjima; prinosu na imovinu, odnosno investicije; obračunu utjecaja inflacije. Na temelju navedenih elemenata utvrđivan je prihod transportera nafte za buduću godinu, odnosno godinu za koju se donosi tarifa. Određivanje visine prosječnih tarifa za godine razdoblja zasnivalo se na: prethodno navedenim elementima, za godine razdoblja; izračunatom ukupnom prihodu za godine razdoblja; ukupnoj količini transportirane nafte izražene u tonama, odnosno ukupnom iznosu tona po 100 kilometara transportirane nafte, za godine razdoblja. Gornji iznos tarife propisivala je HERA na temelju opravdanih troškova poslovanja koji su morali biti nepristrani i razvidni i koji su kao takvi temeljeni na revidiranim izvješćima ili procjenama o poslovanju transportera nafte za prethodnu i sadašnju godinu te planu poslovanja, procjeni podataka o poslovanju transportera nafte za buduću, odnosno ostale godine razdoblja koje je obuhvaćeno pri određivanju tarifa. Ugovorena cijena za 2014. u iznosu od [...] USD/t niža je od Tarife iz 2011. koja je u vrijeme njenog donošenja bila utvrđena u protuvrijednosti od 17,05 USD/t za dionicu Omišalj - Brod. Stoga za cijenu transporta sirove nafte ugovorenu za 2014. između JANAF-a i Optima grupe nema indicija da bi mogla biti prekomjerno visoka. Nadalje, cijene su u razdoblju od 2015. do 2018. rasle u odnosu na 2014. godinu. Cijena u 2015. u odnosu na 2014. viša je za [0-5]% jer je ugovorena minimalna količina za transport manja. U 2016. cijena je viša za [0-5]%, dok je u 2017. i 2018. cijena viša za [10-20]% odnosno za [5-10]%. Međutim, u 2017. i 2018. i minimalno ugovorene količine nafte za transport manje su za [30-40]% odnosno za [10-20]%. Nakon prestanka nadležnosti HERE za određivanje gornjeg iznosa tarife, JANAF je donio interni Pravilnik kojim se utvrđuju uvjeti pristupa naftovodnom sustavu JANAF-a, ciljevi politike cijena transporta nafte te načela metodologije za utvrđivanje cijena transporta (kriteriji za utvrđivanje cijene, postupak utvrđivanja cijene te potrebni podaci i podloge). Pravilnik je na snazi od 2014. godine, odnosno od stupanja na snagu novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“, br. 19/14) i prestanka važenja Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom („Narodne novine“, br. 39/07) te Oduke o iznosu tarifa za transport nafte („Narodne novine“, br. 53/11), ali se, prema navodu JANAF-a, primjenjuje od 2015. godine zbog jednakog pristupa prema svim korisnicima. Prema očitovanju JANAF-a, predmetni je Pravilnik dostupan na mrežnim stranicama JANAF-a te ga je svaki korisnik naftovoda prije sklapanja ugovora odnosno tijekom pregovaračkog procesa u mogućnosti dobiti na uvid, a moguća je i prezentacija Pravilnika i uvjeta pristupa naftovodu od strane ovlaštenih osoba JANAF-a, ako to, radi boljeg razumijevanja zahtijeva bilo koji korisnik. Agencija je izvršila uvid u predmetni Pravilnik (Izdanje 3. koje vrijedi od 10/2017.). Sukladno članku 1., rečenim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti pristupa naftovodnom sustavu JANAF-a i

20

ciljevi politike cijena transporta nafte te osnovna načela metodologije za utvrđivanje cijena transporta nafte. Člankom 2. Pravilnika utvrđeno je da svaka pravna i fizička osoba koja podnese zahtjev za pristup naftovodnom sustavu JANAF-a mora ispunjavati tehničke uvjete pristupa utvrđene Tehničkim uvjetima za pristup transportnim kapacitetima JANAF-a iz 2003. godine, sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata. Nadalje je u rečenom članku određeno kako će pristup transportnom sustavu biti omogućen na nepristran i razvidan način prema načelu pregovaranog pristupa treće strane, sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata. Pregovarani je pristup način pristupa sustavu u kojem JANAF, kao operator sustava, i treća strana pregovaraju oko komercijalnih uvjeta pristupa sustavu, sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata. Uz to, određeno je da će JANAF pregovarati s korisnicima pravedne cijene transporta nafte, odnosno pravedne trgovinske uvjete i primjenjivati jednake uvjete za sve korisnike sustava, sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Nadalje odredbom članka 2. određeno je da će JANAF tretirati transport nafte za inozemne korisnike (koji su u tranzitu) na jednaki način kao i transport nafte za domaće korisnike, sukladno Ugovoru o energetskoj povelji. Prema članku 3. Pravilnika, osnovni ciljevi politike cijena transporta nafte su: povećanje profitabilnosti djelatnosti transporta nafte, povećanje sigurnosti transporta nafte, a time i opskrbe naftom i naftnim derivatima te povećanje sigurnosti i zaštite ljudi, okoliša i opreme. Člankom 4. Pravilnika određeno je da metodologija za utvrđivanje cijena transporta nafte sadrži kriterije i način utvrđivanja cijena transporta nafte te podatke i podloge potrebne za utvrđivanje cijena. Cijena transporta nafte mora omogućiti: pokriće ukupnih troškova poslovanja JANAF-a za djelatnost transporta nafte, osiguranje prinosa na imovinu, odnosno investicije u transportni sustav naftovoda te osiguranje od rizika inflacije. Nadalje, člankom 5. Pravilnika određeno je da se Metodologija zasniva na sljedećim načelima i kriterijima:

- troškovi poslovanja, investicije i sadašnja vrijednost imovine, transportirane količine, a zatim i izračunati prihodi računaju se po pojedinim dionicama, koje uključuju terminale,

- troškovi po dionicama korigiraju se za iznos inflacije, - ukupan prihod po dionicama izračunata je veličina na temelju troškova, investicija i

stope prinosa, - cijene za pojedine dionice uključivo s terminalima utvrđuju se na temelju izračunatoga

prihoda i količina transportirane nafte (izražene u tonama), - cijene za korisnike transportnog sustava utvrđuju se na temelju cijena za pojedine

dionice koje korisnik koristi, - cijena se računa kao jedinstvena cijena, koja uključuje usluge transporta nafte,

pretovara nafte (za dionicu Omišalj - Urinj i Omišalj - Sisak), tehnološkog skladištenja i manipulacije nafte na terminalima,

- razdoblje za koje se utvrđuje cijena jedna je planska godina.

Prema članku 6. Pravilnika, način utvrđivanja cijena zasniva se na sljedećim elementima: troškovima poslovanja djelatnosti transporta nafte, prinosu na imovinu, odnosno investicije, obračunu utjecaja inflacije te količini transportirane nafte. Na temelju navedenih elemenata izračunava se ukupan prihod i prema njemu cijene transporta nafte. Troškovi poslovanja djelatnosti transporta nafte temelje se na podacima iz zadnjeg revidiranog Godišnjeg izvješća o poslovanju i preliminarnim procjenama za iduću plansku godinu. Prinos na imovinu, odnosno investicije i količine transportirane nafte temelje se na preliminarnim procjenama za iduću plansku godinu. Obračun utjecaja inflacije zasniva se na pokazateljima

21

inflacije mjerenih stopom rasta potrošačkih cijena za razdoblje siječanj - kolovoz ili siječanj - rujan tekuće godine, ovisno o raspoloživosti službeno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Nadalje, sukladno članku 7. stavku 1. i 2. Pravilnika, cijene transporta nafte po dionicama računaju se za sljedeće dionice s terminalima:

- Dionica Omišalj - Urinj s Terminalom Omišalj; - Dionica Omišalj - Sisak s Terminalom Omišalj; - Dionica Sisak - Gola - Sisak s terminalima Sisak i Virje; - Dionica Sisak - Sisak s terminalom Sisak; - Dionica Sisak - Slavonski Brod s terminalom Sisak; - Dionica Slavonski Brod - Brod s terminalom Slavonski Brod; - Dionica Slavonski Brod - Sotin s terminalom Slavonski Brod.

Cijene transporta nafte za korisnike računaju se na temelju izračunatih cijena za pojedine prethodno navedene dionice koje korisnik koristi. Sukladno članku 8. Pravilnika, svi su sektori dužni, prema svojim kompetencijama, dostaviti Sektoru razvoja i investicija potrebne izvorne podatke za utvrđivanje iznosa cijena transporta nafte do 15. rujna tekuće godine, a Sektor ekonomsko-financijskih poslova odmah nakon usvajanja financijskih izvještaja za prethodnu godinu od strane Uprave. Svi su Sektori dužni, prema svojim kompetencijama, sudjelovati u izračunu elemenata cijena prema utvrđenoj Metodologiji do 30. rujna tekuće godine. Sektor razvoja i investicija vodit će i koordinirati posao izračuna ukupnog prihoda i cijena transporta nafte po dionicama i po korisnicima te dostaviti prijedloge iznosa cijena transporta nafte Sektoru komercijalnih poslova do 7. listopada tekuće godine. Sektor komercijalnih poslova izradit će prijedlog odluke o cijenama transporta nafte do 12. listopada tekuće godine. Cijena će sadržavati cijene transporta nafte po dionicama u kunama po toni te konverziju u USD po toni, po prosječnom mjesečnom tečaju Hrvatske narodne banke u razdoblju 6.-8. ili 7.-9. mjeseca tekuće godine, ovisno o raspoloživosti službeno objavljenih podataka Hrvatske narodne banke. Uprava JANAF-a donosi odluku o cijenama transporta nafte do 20. listopada tekuće godine. Iz svega navedenog, razvidno je da se sadržaj internih akata JANAF-a koji uređuju tehničke uvjete, kao i kriterije i mjerila za utvrđivanje cijena transporta, u bitnome ne razlikuje od sadržaja Tarifnog sustava, koji je bio na snazi do 2014. godine. Bitnije razlike između ranijeg Tarifnog sustava i tarifnog sustava koji je uveo JANAF u sustavu liberaliziranih cijena ogledaju se u sljedećem:

- Od 2015. cijene transporta nafte za svakog korisnika utvrđuju se zbrajanjem cijena po dionicama naftovoda (koje su rezultat troškova i ostalih elemenata), tako da svaki korisnik plaća transport samo za onu dionicu ili dionice koje koristi. Na taj se način smanjuje mogućnost diskriminacije korisnika transporta u odnosu na raniji sustav kada su bile samo dvije kategorije korisnika: R1 - korisnici koji koriste naftovod duljine uključivo do 20 km i obalne terminale te R2 - korisnici koji koriste naftovod duljine iznad 20 km, obalne i kopnene terminale;

- Uprava JANAF-a donosi odluku o cijenama transporta svake godine za narednu godinu, dok je HERA donosila Odluku unaprijed za nekoliko godina;

- Tarife za transport nafte koje je donosila HERA na temelju prijedloga JANAF-a bazirale su se na podacima za 5 godina (tekuća godina, buduća godina i tri naredne godine, dakle u velikom su se dijelu temeljile na pretpostavljenim varijablama), dok se postojeći

22

izračun cijene koji utvrđuje JANAF sukladno Pravilniku i Metodologiji bazira na podacima za jednu (plansku) godinu i utoliko preciznije i ažurnije odražava stvarno stanje na tržištu i troškove te druge parametre.

Navedeni kriteriji i mjerila za utvrđivanje cijena sadržani u internim aktima JANAF-a u skladu su s kriterijima koji proizlaze iz relevantne prakse Suda EU-a kada je riječ o zlouporabi vladajućeg položaja primjenom prekomjernih cijena. Općenito, kada je riječ o ovom institutu zlouporabe, smatra se da je cijena prekomjerno visoka/nepravedna ako se ne može dovesti u razumnu vezu s vrijednošću proizvoda ili usluge za koje se zaračunava. Naime, iz presude Suda EU-a od 14 veljače 1978. u predmetu United Brands Company and United Brands Continentaal BV v Commission of the European Communities (Case 27/76) (dalje: United Brands) proizlazi da je za potrebe utvrđivanja je li cijena koja se zaračunava za proizvod ili uslugu prekomjerno visoka potrebno primijeniti dvostupanjski test. U prvom stupnju, tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja nastoji utvrditi je li razlika između stvarno zaračunate cijene i stvarno nastalih troškova prekomjerna te ako jest, u drugom se stupnju utvrđuje je li primijenjena cijena nepravedna sama po sebi ili u usporedbi s cijenom konkurentskih proizvoda (United Brands, točka 252. presude). Daljnji je korak u analizi pitanje definicije odnosno obuhvata troškova koji ulaze u izračun. S tim u vezi, u gore spomenutoj presudi navedeno je kako su to: „...troškovi proizvodnje koji mogu ponekad uključivati diskrecijsku raspodjelu indirektnih troškova i općih izdataka i koji mogu značajno varirati ovisno o veličini poduzetnika, njegovoga cilja, složene prirode njegovog osnutka, teritorijalnog područja njegovog djelovanja, proizvodi li jedan ili više proizvoda, broja njegovih podružnica i njihovog međusobnog odnosa“ (United Brands, točka 254. presude). Također, iz presude Suda EU-a od 11. travnja 1989. u predmetu Ahmed Saeed Flugreisen and Silver Line Reisebüro GmbH v Zentrale zur Bekämpfung unlauteren Wettbewerbs e.V. (Case 66/86.) proizlazi kako: „... tarife moraju biti razumne u odnosu na dugoročne u cijelosti alocirane troškove..., uzimajući pri tom u obzir potrebe potrošača, potrebu zadovoljavajućeg povrata na kapital, konkurentsku situaciju na tržištu, uključujući cijene drugih zračnih prijevoznika koji djeluju na predmetnoj ruti...“ (točka 43. presude). Slijedom navedenog, iz sudske prakse, iako je prilično oskudna, jasno proizlazi da se poduzetniku u vladajućem položaju mora dopustiti da prilikom određivanja cijene pokrije pune troškove proizvodnje (kako izravne, tako i neizravne troškove i opće izdatke) te da si osigura razuman povrat na uloženi kapital, troškove istraživanja, razvoja i inovacija. Imajući u vidu navedenu sudsku praksu, razvidno je da sadržaj internih akata JANAF-a sadrži sve kriterije i mjerila za utvrđivanje cijena koje ona predviđa. Osim u sadržaj internih akata JANAF-a i relevantne sudske prakse iz područja prekomjerno visokih/nepravednih cijena, Agencija je analizirala i samu JANAF-ovu primjenu tih akata prilikom određivanja cijene. U tom smislu, Agencija je izvršila uvid u Metodologije izračuna cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini, koje pored prikaza i definicije elemenata za izračun cijene sadrže i dokumentacijsku podlogu za izračun troškova za djelatnost transporta nafte po pojedinim dionicama. Vezano uz navedeno, Agencija je izvršila uvid, između ostaloga, u sljedeće tablice koje se nalaze u prilogu spomenutih Metodologija:

- Transport nafte po korisnicima, dionicama i terminalima (preliminarna procjena); - Amortizacija i sadašnja vrijednost imovine JANAF-a u djelatnosti transporta nafte po

dionicama (preliminarna procjena);

23

- Plaće zaposlenika JANAF-a u djelatnosti transporta nafte po dionicama (preliminarna procjena);

- Materijalni i ostali troškovi JANAF-a u djelatnosti transporta nafte po dionicama (preliminarna procjena);

- Materijalni i ostali troškovi JANAF-a u djelatnosti transporta nafte po terminalima (preliminarna procjena);

- Investicije JANAF-a u djelatnosti transporta nafte po dionicama (preliminarna procjena);

- Izračun cijene transporta nafte po dionicama i korisnicima (preliminarna procjena) -sumarna tablica.

Zbog preglednosti, u nastavku se prikazuju sumarne tablice izračuna cijene transporta nafte u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Tablica 6. Sumarna tablica izračuna cijena transporta nafte po dionicama u 2015. godini

[...]

Izvor: podnesak JANAF-a od 8. studenoga 2018., prilog br. 3 Obrada: AZTN

Na temelju izračuna cijena transporta nafte po dionicama za 2015. godinu, Uprava JANAF-a donijela je krajem 2014. Odluku br. [...], prema kojoj cijene transporta nafte za pretpostavljene količine iz gornje tablice iznose po dionicama kako slijedi:

- Dionica Omišalj - Urinj s terminalom Omišalj – [...] USD/t; - Dionica Omišalj - Sisak s terminalom Omišalj – [...] USD/t; - Dionica Sisak - Gola - Sisak s terminalima Sisak i Virje – [...] USD/t; - Dionica Sisak - Sl. Brod s terminalom Sisak – [...] USD/t; - Dionica Sl. Brod - Brod s terminalom Sl. Brod – [...] USD/t; - Dionica Sl. Brod - Sotin s terminalom Sl. Brod – [...] USD/t.

Tablica 7. Sumarna tablica izračuna cijena transporta nafte po dionicama u 2016. godini

24

[...]


Na temelju izračuna cijena transporta nafte po dionicama za 2016. godinu, Uprava JANAF-a donijela je u listopadu 2015. Odluku br. [...], prema kojoj cijene transporta nafte za pretpostavljene količine iz gornje tablice iznose po dionicama kako slijedi:



25

[...]





26

[...]




Imajući u vidu gornje tablice, proizlazi kako je JANAF u postupku izračuna cijena transporta nafte u razdoblju od 2015. do 2018. primjenjivao u praksi interni Pravilnik o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a te Metodologiju izračuna cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a. Kao rezultat predmetnog izračuna, donijete su Odluke Uprave JANAF-a o iznosima cijena transporta nafte po dionicama, a zbrajanjem cijena odgovarajućih dionica dolazi se do iznosa cijene transporta nafte po korisnicima. Tako dobivene cijene poslužile su kao polazna osnova za primjenu načela pregovaranog pristupa treće strane, odnosno te cijene nisu bile konačno ugovorene s korisnicima. Konačno ugovorene cijene s NIS-om, Optima grupom i MOL-om, u usporedbi s cijenama iz Odluke HERE i Uprave JANAF-a, u razdoblju od 2014. do 2018. prikazane su u tablici 10. Tablica 10. Ugovorene cijene transporta nafte u odnosu na Odluke HERE/Uprave JANAF-a u

razdoblju 2014.-2018.

27

[...]

*Za 2014. godinu ugovori o transportu nafte sklopljeni su prije nego što je prestala nadležnost HERE Izvor: podnesak JANAF-a od 8. studenoga 2018., prilog br. 3 Obrada: AZTN

Kod svih korisnika koji koriste kontinentalni dio transportnog sustava JANAF-a (NIS, Optima grupa, MOL), ugovorene su cijene u USD/t niže nego što su bile određene Odlukama Uprave JANAF-a, a osobito su niže od gornjeg iznosa tarife koju je HERA donijela u 2011. i koja je još bila na snazi početkom 2014. kada je JANAF već bio sklopio ugovore s korisnicima za 2014. godinu. Također, iz dostavljenih podataka razvidno je da NIS-u i MOL-u u predmetnom razdoblju kontinuirano rastu minimalno ugovorene količine za transport te im prema kriterijima i mjerilima za određivanje cijena one kontinuirano padaju, sukladno povećanju količina za transport. Suprotno od navedenoga, Optima grupa u predmetnom razdoblju uglavnom smanjuje minimalno ugovorene količine pa tako u 2014. količina iznosi [...] tona, u 2015. i 2016. pada na [...] tona, dok se u 2017. smanjuje na [...] tona, a potom u 2018. raste na [...] tona, što je još uvijek niža količina od količine u 2014. Stoga, sukladno padu minimalno ugovorenih količina cijene uglavnom rastu. Nadalje, izvršen je i uvid u Godišnja izvješća Uprave JANAF-a, u kojima je iskazan i prihod od prodaje od temeljne djelatnosti, kao i stopa neto dobiti koja je utvrđena u odnosu na prihode od prodaje. Temeljnu djelatnost čine transport nafte, skladištenje nafte i skladištenje derivata nafte. Prihodi od temeljne djelatnosti i stopa neto dobiti za razdoblje od 2014. do 2017. prikazani su u tablici 11. Tablica 11. Prihodi od temeljne djelatnosti i stopa neto dobiti u razdoblju od 2014. do 2017.

[...] Izvor: godišnja izvješća uprave JANAF-a za 2015. i 2017. preuzeta s mrežne stranice JANAF-a Obrada: AZTN

Iz podataka prikazanih u tablici 11. razvidno je kako je u promatranom razdoblju JANAF ostvario rast prihoda od sve tri temeljne djelatnosti. Izuzetak predstavlja 2017., u kojoj je zabilježena stagnacija, odnosno zanemarivi pad prihoda. Istovremeno, u promatranom razdoblju rasla je i ostvarena neto dobit, što je u konačnici rezultiralo porastom stope neto dobiti sa [20-30]% u 2014. godini na [40-50]% u 2017. godini.

28

6. Odluka Vijeća Na temelju dostavljene dokumentacije i utvrđenog činjeničnog stanja tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće), sukladno ovlastima iz članka 27. i članka 31. ZZTN-a, na sjednici 4/2019., održanoj 20. veljače 2019., razmatralo je navedeni predmet te je donijelo odluku da se inicijativa poduzetnika Optima grupa, u smislu članka 38. stavaka 5. i 9. ZZTN-a, odbaci jer ne postoje uvjeti za pokretanje postupka Agencije po službenoj dužnosti radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika JANAF, u smislu članka 39. ZZTN-a, a primjenom članka 13. ZZTN-a. Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi: Iz prikupljenih podataka i očitovanja, kao i iz uvida u interne akte JANAF-a, razvidno je da ne postoje indicije o tome da JANAF proizvoljno i netransparentno utvrđuje cijene te korisnicima nameće cijene koje nemaju troškovno opravdanje, odnosno da primjenjuje nejednake uvjete na korisnike kako to u podnesenoj inicijativi navodi Optima grupa. Naime, iz dostavljenih podataka razvidno je da JANAF utvrđuje cijene za sve korisnike prema jednakim načelima, na temelju troškova poslovanja, vrijednosti imovine, investicija, prosječnog ponderiranog troška kapitala te količina za transport, a ugovoreni iznosi cijene, koji se temelje na prethodno donesenoj odluci Uprave, ovise o pregovorima s korisnicima. Metoda i kriteriji za utvrđivanje cijena koji su predviđeni Pravilnikom u bitnome se ne razlikuju od metoda i kriterija za utvrđivanje cijena transporta nafte koji su bili propisani u Tarifnom sustavu koji je donijela HERA i koji je bio na snazi do 2014. godine. Kod svih korisnika koji koriste kontinentalni dio transportnog sustava JANAF-a (NIS, Optima grupa, MOL), ugovorene cijene u USD/t niže su nego što su bile određene Odlukama Uprave JANAF-a, a osobito su niže od gornjeg iznosa tarife koju je HERA donijela u 2011. i koja je još bila na snazi početkom 2014. kada je JANAF već bio sklopio ugovore s korisnicima za 2014. godinu. Slijedom navedenoga, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da ugovorene cijene s korisnicima još uvijek nisu dosegnule gornji iznos tarife koju je HERA donijela 2011. godine, ne postoje indicije da bi bila riječ o cijenama koje bi bile određene u prekomjernom iznosu. Nadalje, s obzirom na to da je JANAF prilikom izračuna cijena transporta nafte uzimao u obzir troškove djelatnosti transporta nafte, pokazatelje na temelju kojih je utvrdio prinos na imovinu (prosječni ponderirani trošak kapitala) te utjecaj inflacije i količine predviđene za transport, nema niti indicija da bi se cijene mogle smatrati nerazumnima u odnosu na ekonomsku vrijednost usluge transporta sirove nafte naftovodom JANAF-a. Također, iz dostavljenih podataka razvidno je da NIS-u i MOL-u u predmetnom razdoblju kontinuirano rastu minimalno ugovorene količine za transport te im prema kriterijima i mjerilima za određivanje cijena one kontinuirano padaju, sukladno povećanju količina za transport. Suprotno od navedenoga, Optima grupa u predmetnom razdoblju uglavnom smanjuje minimalno ugovorene količine pa tako u 2014. količina iznosi [...] tona, u 2015. i 2016. pada na [...] tona, dok se u 2017. smanjuje na [...] tona, a potom u 2018. raste na [...] tona, što je još uvijek niža količina od količine u 2014. godini. Stoga, sukladno padu minimalno ugovorenih količina cijene uglavnom rastu. Izuzetak predstavlja činjenica da je u 2016. ugovorena cijena između JANAF-a i Optima grupe pala u odnosu na 2015., iako je minimalna ugovorena količina za transport ostala ista te je iznosila [...] tona. Navedeni pad cijena za istu količinu JANAF je objasnio time što je u 2016. NIS značajno povećao količine minimalno ugovorene za transport,

29

a veći se dio dionica NIS-a i Optima grupe preklapa, pa je NIS povećanom količinom otvorio prostor i za smanjenje ukupne cijene koja je ugovorena s Optima grupom. Iz svega navedenoga razvidno je kako JANAF nije proizvoljno određivao cijene za transport nafte pa stoga niti nema dostatnih indicija da je primjenjivao nejednake uvjete, odnosno diskriminirao svoje korisnike u pogledu cijene transporta nafte. Stoga u konkretnom slučaju nema dovoljno indicija za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, po službenoj dužnosti, protiv JANAF-a, u smislu članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 13. ZZTN-a. Slijedom navedenog, Agencija je na temelju odluke Vijeća, a primjenom članka 38. stavka 5. ZZTN-a, odlučila kao u izreci ovoga rješenja. Uputa o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali podnositelj inicijative može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovog rješenja.

Predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac, mag. iur.

Napomena: Sukladno članku 53. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni [...], odnosno koriste se podaci u rasponu.

mirta kapural, mr. sc. ljiljana pavlic i · strane u kojemu su tarife transporta unaprijed poznate....

Documents