UVODOsnovna zadaa svakog drutva je obavljanje odreene gospodarske djelatosti. Nju obavljaju stanovnici svake pojedine zemlje, odnosno aktivni, zaposleni lanovi drutva u kojem se nalaze. Sav taj ljudski potencijal je iznimno vaan, te bi iz tog razloga trebao biti i u jednakoj mjeri cijenjen.Aktivni lanovi drutva pridonose drutvu u cjelini i samom njegovom razvoju i rastu. Ulau sebe i svoje znanje, vjetine i sposobnosti za obavljanje odreenog posla za koji su kvalificirani. Svi ti rezultati se nagrauju kroz sustav prihoda, njihovih plaa koje im isplauje poslodavac kod kojih su oni zaposleni. Meutim, u ivotu svakog pojedinog lana dolazi razdoblje kada on vie nije sposoban iliti u mogunosti za daljnje obavljanje posla. Tada ulogu poslodavca preuzima drava te im isplauje prihode u obliku mirovina. Upravo zbog njihove vanosti za drutvo, odluili smo se za temu mirovinskog osiguranja kako bismo sav taj proces to bolje i jednostavnije objasnili.

1.OPENITO O MIROVINSKOM OSIGURANJUMirovinsko osiguranje je program socijalnog osiguranja. Sustav djeluje tako da tijekom svog radnog vijeka lanovi sustava i njihovi poslodavci plaaju doprinose iz plaa i na plae. Umirovljeni lanovi ostvaruju pravo na mirovinu, djelomino utemeljeno na njihovim doprinosima. Osiguranje takoer daje naknade za invalide i za lanove obitelji invalidnih i umirovljenih radnika.1.1. Funkcije mirovinskog osiguranja Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka. Pojedinana i nacionalna tednja. Odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.1.2. Vrste mirovinskih sustava Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) sustav mirovinskog osiguranja u kojem se naknade isplaaju postojeim umirovljenicima od tekuih doprinosa. Mirovni fondovi s kapitalnim pokriem (Fully Funded) - mirovinski sustav u kojem se naknada pojedincima plaa iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog vijeka kao i iz prikupljenih kamata.1.3. Razvoj mirovinskih fondovaPrvi mirovinski fond osnovan je u SAD 1875. na eljeznici (American Express Company). Poslije Drugog svjetskog rata naglo se razvijaju u svim razvijenim zemljama, bre privatni od dravnih.Naglom irenju mirovinskih fondova pridonosi vie initelja: slue poduzeima za privlaenje obrazovanih radnika, ulozima u mirovinske fondove poduzea plaaju radnike izbjegavajui ogranienja visine nadnica te poreza. Njihovu rastu pomae i to to lan trajno zadrava pravo na uteeni (uplaeni) iznos, neovisno o tome naputa li poduzee, kao i mogunost da svoje pravo prenese na drugu osobu. Posebni razlog njihove ekspanzije je u tome to je radni vijek sve krai, populacija je sve zdravija i sve due ivi pa se tako poveava dio ivota koji se provodi u mirovini. Dio mirovinskih fondova ukljuuje socijalno osiguranje i osiguranje ivota za svoje lanove.1.4. Vrste mirovinskih fondovaMirovinske fondove dijelimo na: Privatne - u okviru velikih proizvoakih korporacija, trgovinskog i uslunog sektora, sindikalnih udruenja Dravne ili pod pokroviteljstvom drave - obrazovanje, policija, vojska, uprava, sudstvoFondovima, u pravilu, upravlja banka, osiguravajue drutvo ili druga financijska institucija kao povjerenik (trustee), stoga ih ne treba doivljavati kao institucije, ve kao planove (pension plans) ili modele tednje za starost. Uz to, veina uplata dolazi od poslodavca.

2.HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE (HZMO)HZMO je javna ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju, kojim je ujedno zapoet proces reforme mirovinskog sustava, radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznog mirovinskog osiguranja, na temelju generacijske solidarnosti.

Ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornou utvrenom zakonom i Statutom, a u rjeavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti. Posluje samostalno, a predstavlja ga i zastupa ravnatelj Zavoda.

Rad Zavoda je javan. Javnost se ostvaruje izvjetavanjem Hrvatskog sabora, osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja o radu i poslovanju Zavoda najmanje jedanput godinje, osiguravanjem dostupnosti podataka o radu Zavoda sredstvima javnog priopavanja te objavom Statuta i drugih opih akata Zavoda, kojima se ureuju prava i obveze osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja u Narodnim novinama.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva obavlja nadzor nad zakonitou rada i opih akata Zavoda, a u poslovima doplatka za djecu Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

2.1. Povijesni pregledHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utemeljen je i zapoeo je svoje djelovanje prije osamdeset godina kao Sredinji ured za osiguranje radnika, osnovan Zakonom o osiguranju radnika 14. svibnja 1922. Sredinji ured bio je nositelj socijalnog osiguranja radnika za itavu tadanju dravu, a na podruju Hrvatske godine 1922. obuhvaao je 137 404 osiguranika. Iako se ope mirovinsko osiguranje prema Zakonu o osiguranju radnika poelo provoditi tek od 1937., kada je izmeu tadanjih socijalnih partnera postignut sporazum o njegovom financiranju, Sredinji ured ve tada je imao rentni (mirovinski) odjel, u kojemu se odluivalo o mirovinama ostvarenim zbog nesree na poslu i profesionalne bolesti i o mirovinama preuzetim na temelju sukcesije bive Austro-Ugarske monarhije. Tada je bio organiziran na naelu samouprave, u skladu s naelima proklamiranim u tada novoosnovanoj Meunarodnoj organizaciji rada, a njime su zajedniki upravljali predstavnici osiguranika, poslodavaca i drave, koja je u Sredinjem uredu imala svojeg povjerenika.Od tada, pa do danas, nositelji mirovinskog osiguranja mijenjali su nazive i unutarnju organizaciju, ali uvijek s istom svrhom, provoditi osiguranje radnika i voditi brigu o osiguranicima i korisnicima davanja.Sredinji ured izdavao je mjesenu socijalno-politiku reviju 'Radnika zatita', koja je izlazila jo 1919. (sve do 1941.), iji je urednik ve tada bio poznati strunjak za socijalno osiguranje dr. Boidar Adija, kasnije naelnik rentnog odjela Sredinjeg ureda.U njoj su objavljivani lanci, propisi, okrunice i druge informacije iz svih grana socijalnog osiguranja[footnoteRef:1] i esto su voene strune rasprave i polemike o pojedinim temama iz pojedine grane i njezine provedbe. Osim toga, objavljivani su i prikazi pojedinih grana socijalnog osiguranja u drugim dravama te dogaanja na meunarodnom planu, a osobito zbivanja u sklopu Meunarodne organizacije rada. Osim Radnike zatite, Sredinji ured za osiguranje radnika izdavao je povremeno druge publikacije i prirunike radi odravanja kvalitete rada i prakse svojih namjetenika u provedbi osiguranja. Od tih publikacija istie se komentar Zakona o osiguranju radnika, koji je izdan tri godine nakon donoenja toga zakona. Od tada pa do danas, meu zaposlenima u mirovinskom osiguranju ostala je tradicija objavljivanja lanaka, prirunika, zbirki i komentara namijenjenih provedbi toga osiguranja. [1: zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osiguranje za sluaj nesree na poslu i profesionalne bolesti, osiguranje za sluaj nezaposlenosti i obiteljski dodaci]

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i danas je smjeten u zgradi u kojoj je bilo sjedite Sredinjeg ureda za osiguranje radnika i koja je radi toga isagraena, tako da je i danas u funkciji koja joj je prvotno namijenjena: provedbi osiguranja zaposlenih.Sredinji ured obavljao je poslove provedbe osiguranja radnika uz stalan porast osiguranika, iji je broj 1940. dosegao 246 757 osoba na podruju Hrvatske.Za vrijeme II. svjetskog rata, Sredinji ured u travnju 1941. mijenja ime i postaje Sredinjicom osiguranja radnika (s podrunicama), a njegovo glasilo mijenja ime u Hrvatsko socijalno osiguranje[footnoteRef:2]. U tim godinama dolazi i do pada broja osiguranika[footnoteRef:3] te ostvarivanja prvih mirovina prema Zakonu o osiguranju radnika. [2: koje od 1942. do 1945. izlazi pod imenom Hrvatsko drutvovno osiguranje] [3: 1943.g. 182 333 osobe]

Pri tome valja napomenuti da je kasnijim propisima o mirovinskom osiguranju proireno raunanje staa osiguranja navrenih od 1922. do 1937.radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Time je i obvezno mirovinsko osiguranje, ustanovljeno Zakonom o osiguranju radnika 1922., dobilo svoj puni smisao i svrhu.Nakon zavretka II. svjetskog rata dolo je do spajanja svih zateenih nositelja tadanjeg socijalnog osiguranja, bez obzira na granu osiguranja i obuhvat osoba za koje se osiguranje provodilo. Umjesto Sredinjice za osiguranje radnika, osnovan je Sredinji zavod za socijalno osiguranje sa sjeditem u Zagrebu, a zateeni zaposleni u Sredinjem uredu nastavili su raditi svoj posao. Takva organizacija, u kojoj je mirovinsko osiguranje tretirano kao dio jedinstvenog socijalnog osiguranja, ostala je sve do 1971.kada se organiziranjem samoupravnih interesnih zajednica mirovinsko osiguranje odvojilo od zdravstvenog, a osiguranje za sluaj nesree na poslu i profesionalne bolesti razdvojilo te postalo dijelom zdravstvenog i dijelom mirovinskog osiguranja.Od 1945. do 1990. bilo je nekoliko promjena u organizaciji mirovinskog osiguranja (od 1952: Republiki zavod za socijalno osiguranje, od 1972: samoupravne interesne zajednice, a od 1990: fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja), ali je svima bilo zajedniko: glavni nositelj toga osiguranja nalazio se u zgradi biveg Sredinjeg ureda za osiguranje radnika, a zateeni zaposlenici, od kojih su posljednji otili u mirovinu sedamdesetih godina prologa stoljea, u znaajnom su broju zapoeli svoju karijeru u Sredinjem uredu. Od 1945. poelo je izlaziti mjeseno, revijalno glasilo Socijalno osiguranje, koje je s prekidom izmeu 1950. i 1952. izlazilo do 1971. i predstavljalo znaajan izvor podataka o mirovinskom osiguranju i njegovoj provedbi. U tome vremenu, najznaajniji strunjak bio je Zlatko Cota, pomonik direktora Republikog zavoda za socijalno osiguranje koji je, kao autor veeg broja zbirki propisa i prirunika za provedbu mirovinskog osiguranja[footnoteRef:4] ostavio neizbrisiv trag u tome osiguranju i njegovoj provedbi. Poevi od 1972. pa do 1990. mirovinsko se osiguranje provodilo u samoupravnoj interesnoj zajednici, osnovanoj za podruje itave Hrvatske, na temelju posebnog zakona, kojim je tadanja Hrvatska uredila i izvorno mirovinsko osiguranje, u skladu s tadanjim ustavnim amandmanima. [4: jednako kao i Boidar Adija prije njega]

Za informiranje javnosti i lanova tijela upravljanja, od 1974. pokrenut je bilten[footnoteRef:5] 'Solidarnost', koji je takoer izlazio mjeseno i sadravao jeslubene informacije te kroniku tijela upravljanja i strune lanke. [5: bilten je mjesena publikacija Hrvatske narodne banke, koja se objavljuje u treem, odnosno etvrtom tjednu u mjesecu]

U vremenu od 1945. u Hrvatskoj je stalno rastao broj osiguranika. Godine 1965. obvezno mirovinsko osiguranje proireno je i na privatne obrtnike, ugostitelje i prijevoznike, a od 1980. i na individualne poljoprivrednike,te je tim osiguranjem obuhvaeno gotovo itavo radno-aktivno stanovnitvo Hrvatske. Te je godine zabiljeeno ukupno 1 774 653 osiguranika, a najvei je broj dosegnut 1988., kada ih je bilo ukupno 1 982 830. Usporedno s rastom osiguranika, u Hrvatskoj je rastao i broj korisnika mirovina, kojih je 1950. bilo svega 66 771, a 1955. gotovo dvostruko vie, godine 1965. bilasu 251 304 korisnika mirovina, deset godina kasnije 377 565 korisnika, a 1985.godine 507 551 korisnik mirovine. Godine 1990. u mirovinskom osiguranju radnika bio je 1 682 971 osiguranik, a korisnika mirovine 594 339. Od tada su se poeli gomilati i problemi u financiranju mirovinskog osiguranja.Osamostaljenjem hrvatske drave i hrvatsko mirovinsko osiguranje dobiva novi oblik. Ukidanjem samoupravnih interesnih zajednica, neprimjerenih novom ustavnom ureenju, nositeljima mirovinskog osiguranja postaju javni fondovi, od kojih samo Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske ima vlastitu strunu slubu, koja obavlja poslove i za druga dva mirovinska fonda (obrtniki i poljoprivredni)[footnoteRef:6]. [6: tu je slubu naslijedio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje]

Razdoblje nakon 1990. karakteristino je po velikoj dinamici dogaanja u mirovinskom osiguranju, kao uostalom i u itavoj hrvatskoj dravi. Prije svega, trebalo je odmah u poetku osigurati normativnu osnovu funkcioniranja i provedbe osiguranja u novostvorenoj dravi, sukcesijom zakonodavstva i meunarodne regulative bive federalne drave. Nadalje, rat je ostavio svoje tragove i u provedbi mirovinskog osiguranja, onemoguenog na tada okupiranim podrujima te u potrebi ureivanja zakonodavstvom statusa osoba pogoenih ratom.[footnoteRef:7] Tih godina iniciran je i rad na mirovinskoj reformi, ija je prva faza zapoela 1998. donoenjem Zakona o mirovinskom osiguranju i njegovom provedbom od 1999. Tim je zakonom osnovan i dananji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, iji su pretee bili Sredinji ured za osiguranje radnika i ostali nositelji mirovinskog osiguranja koji su se u meuvremenu organizirali i provodili to osiguranje. [7: branitelji, prognanici]

Usporedno s mirovinskom reformom i reformom drugih dijelova javnog sektora, koje se provode u Hrvatskoj, Zavod je pred preustrojem, koji e se obaviti u nekoliko faza i koji e obuhvatiti gotovo sve dijelove poslovnih procesa u Zavodu. Svrha svega toga jest da se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, transformira u modernu ustanovu za provedbu mirovinskog osiguranja, koja e biti i ostati trajnim servisom osiguranicima, korisnicima mirovina i ostalima zainteresiranima u njihovom ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja i drugih usluga, odnosno davanja koja ovaj Zavod moe pruiti.

2.2. Sredinja slubaU sredinjoj slubi obavljaju se poslovi: koordinacija i nadzor u primjeni Zakona, Statuta i drugih opih akata Zavoda, te meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju utvrivanje i provedba politike razvoja i unapreenja mirovinskog osiguranja predlaganjem nadlenom ministarstvu poduzimanje potrebnih mjera i iniciranjem donoenja odgovarajuih propisa sudjelovanje u meudravnim pregovorima i pregovorima s inozemnim nositeljima socijalnog osiguranja u vezi s provedbom meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i zakljuenjem novih ugovora iz toga podruja pruanje meunarodne pravne pomoi u provedbi meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju izrada prijedloga opih akata za provedbu mirovinskog osiguranja i drugih opih akata Zavoda planiranje prikupljanja i rasporeivanja sredstava za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, utvrivanje gospodarske politike, te nadzor nad provedbom utvrene gospodarsko-financijske politike Zavoda rjeavanje u drugom stupnju o pravu na mirovinsko osiguranje i pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja rjeavanje u prvom stupnju o pravima iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju primjenom meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, osim ako je za takvo rjeavanje ravnatelj Zavoda ovlastio podrunu slubu Zavoda priprema rjeenja u drugom stupnju o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenom meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, za ije je donoenje nadleno albeno vijee Zavoda revizija rjeenja o svojstvu osiguranika, mirovinskom stau i dokupu staa ponitenje, oglaavanje nitavim ili ukidanje pravomonog rjeenja po pravu nadzora postupak u vezi s upravnim sporovima rjeavanje u drugom stupnju o uplati dospjelih doprinosa za mirovinsko osiguranje poslovi u vezi s naknadom tete, koja je nastala u inozemstvu poslovi osiguranja informatike podrke poslovnom sustavu priprema sjednica tijela Zavoda i davanje slubenih priopenja sredstvima javnog priopavanjaSredinjom slubom rukovodi ravnateljZavoda koji: usmjerava i koordinira rad podrunih slubi Zavoda osigurava jedinstvo strune slube Zavoda.2.3. Vlasnitvo mirovinskog osiguranja u RHU vlasnitvo mirovinskog osiguranja u RH spadaju Hrvatsko mirovinsko osiguranje (HMO) - drutvo s ogranienom odgovornou za poslovno savjetovanje te Hrvatsko mirovinsko investicijsko drutvo (HMID).2.3.1. Hrvatsko mirovinsko osiguranje (HMO)Tijela drutva skuptina ini ju osniva drutva nadzorni odbor ine ga tri lana koje bira i opoziva skuptina drutva uprava ini ju jedan lan direktor drutva kojeg imenuje i opoziva skuptina drutvaSve poslove Drutvo obavlja u svoje ime, a za raun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, to je posebno precizirano Ugovorom o meusobnim pravima i obvezama u poslovanju koji je sklopljen 15. oujka 2006. izmeu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog mirovinskog osiguranja d.o.o.

Shema 1.1 Struktura HMO-a2.3.2. Hrvatsko mirovinsko investicijsko drutvo (HMID)HMID d.o.o. je trgovako drutvo koje je prema Zakonu o trgovakim drutvima osnovano u pravnom obliku drutva s ogranienom odgovornou, kojemu je osnovni predmet poslovanja osnivanje investicijskih fondova i upravljanje tim fondovima.Dananji vlasnik HMID-a je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je pravni sljednik tri mirovinska fonda.

Tijela HMID-a su: skuptina ini ju osniva Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nadzorni odbor uprava ima dva lana

Shema 1.2. Struktura HMID-a3.FINANCIRANJEMirovinsko osiguranje financira se: prihodima od doprinosa za mirovinsko osiguranje (oko 57%) i prihodima iz dravnog prorauna (oko 43%) kojim se pokrivaju rashodi za prava ostvarena pod povoljnijim uvjetima i posebnim propisima i manjak prihoda obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti nastalog zbog uvoenja obveznog mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje[footnoteRef:8]. [8: II. stup)]

Rashodi mirovinskog osiguranja su: rashodi za mirovine i mirovinska primanja (oko 98%), odreenisu zakonima, a ovise o broju korisnika mirovina i rastu mirovina ostali rashodi (oko 2%).Cjelokupno poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2007. godineukljueno je u sustav Dravne riznice.

4.PODNOENJE ZAHTJEVAOsobe osigurane prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogu, uz propisane uvjete ostvariti pravo na: mirovinu a) starosnub) prijevremenu starosnuc) invalidsku[footnoteRef:9] d) obiteljskue) najniuf) osnovnu [9: zbog ope i profesionalne nesposobnosti za rad]

naknadu zbog tjelesnog oteenja profesionalnu rehabilitaciju, i u vezi s tim pravom, pravo na naknadu plae, naknadu putnih trokova (u vezi s ostvarivanjem i koritenjem prava iz mirovinskog osiguranja i prava na profesionalnu rehabilitaciju) dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju4.1. Pretkompletiranje

Postupak se pokree podnoenjem obavijestio namjeri podnoenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu nadlenoj podrunoj slubi HZMO-a, ili preko korisnikih stranica.Nadlena je podruna sluba HZMO-a na podruju na kojem je osoba koja podnosi zahtjev bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo vie od 12 mjeseci, nadlena je podruna sluba na podruju koje je prebivalite osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalite podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadlena je podruna sluba na ijem je podruju bilo posljednje osiguranje.Osiguranik moe est mjeseci prije podnoenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnoenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu.Obavijest osiguranika ne smatra se zahtjevom za priznanje prava.Popunjenoj obavijesti potrebno je priloiti:-radnu knjiicu ili ovjerenu presliku radne knjiice-izjavu odnosno dokaze o stau osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je osiguranik radio u inozemstvu-drugi dokazi o stau koji nije u potpunosti utvren ili upisan u radnu knjiicu

5.MIROVINSKA REFORMA

Zakonom o mirovinskom osiguranju od 1. sijenja 1999., u prvom stupu javnoga mirovinskog sustava meugeneracijske solidarnosti nastale su veoma znaajne promjene u odnosu na prijanji sustav mirovinskog osiguranja, koji je vaio do 31. prosinca 1998.: podignute dobne granice za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za pet godina, uz prijelazno razdoblje od 1999. do 2007. godine nova definicija invalidnosti, koja je bitno razliita i restriktivnija od prijanje definicije invalidnosti:-profesionalna nesposobnost za rad-opa nesposobnost za rad profesionalna rehabilitacija kao jedino pravo na temelju preostale radne sposobnosti ovlateni vjetaci (umjesto invalidskih komisija) obvezna revizija svakog nalaza i miljenja o invalidnosti obvezni kontrolni pregled osiguranika koji je stekao pravo na temelju invalidnosti zbog profesionalne nesposobnosti za rad ukidanje prava na temelju preostale radne sposobnosti prevoenje prijanjih prava na rasporeivanje, odnosno zaposlenje na drugom poslu i prava na rad sa skraenim radnim vremenom od 1. sijenja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nova mirovinska formula za odreivanje mirovine:mirovina = najpovoljniji prosjeni vrijednosni bodovi mirovinski sta polazni faktor = osobni bodovi mirovinski faktor aktualna vrijednost mirovine (M = NPVB S PF = OB mf AVM) produljenje obraunskog razdoblja iz kojega se uzimaju plae za odreivanje mirovine (1999. 10, 2000. 13, 2001. 16, 2002. 19 godina itd.).Ukinuta su prava na: minimalnu mirovinu zatitni dodatak uz mirovinu novanu naknadu za tjelesno oteenje zbog bolesti i ozljede izvan rada kao pravo na sta po toj osnovi u sustavu mirovinskog osiguranja ukinuto je pravo na osposobljavanje djece sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvitku (ostvaruje se u sustavu socijalne skrbi) doplatak za pomo i njegu

6.DRUGI I TREI STUP MIROVINSKOG SUSTAVASustav obveznoga mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje (drugi stup) i sustav dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje (trei stup): poinju 1. sijenja 2002. osiguranici:-koji su 1. sijenja 2002. mlai od 40 godina-izmeu 40 i 50 godina starosti prema vlastitom izboru (mogu se opredijeliti do 30. lipnja 2002.), s tim da je odluka trajna i neopoziva osiguranici drugog stupa plaaju doprinos u prvome stupu po stopi od 15% i doprinos u drugom stupu po stopi od 5% od osnovice za obraun doprinosaDakle, ulaskom u drugi stup mirovinskog sustava ne poveava se stopa doprinosa. sredstva doprinosa po stopi od 5% svakoga osiguranika idu na njegov osobni raun (ta sredstva su njegovo vlasnitvo) svaki osiguranik drugog stupa opredjeljuje se za jedan od osnovanih obveznih mirovinskih fondova. Sredstva ostvarena doprinosima na osobnim raunima osiguranika prikupljaju se u izabranom mirovinskom fondu mirovinski fond nije pravna osoba mirovinski fond osniva i njime upravlja mirovinsko drutvo.

6.1 Ostvarivanje mirovine drugog stupnjaOsiguranik drugog stupa mirovinskog sustava ostvaruje pravo na mirovinu u drugom stupu kada ispuni uvjete za stjecanje prava na mirovinu u prvom stupu prema ZOMO. Osiguranik ostvaruje pravo na dvije mirovine, jednu iz prvog stupa i drugu iz drugog stupa. Mirovina iz prvog stupa sastoji se od dva dijela:-prvi dio za mirovinski sta navren do 31. prosinca 2001. mirovina se odreuje prema mirovinskoj formuli iz lanka 74. do 81. ZOMO-drugi dio za mirovinski sta navren nakon 1. sijenja 2002. odreuje se osnovna mirovina[footnoteRef:10]. [10: osnovna mirovina odreuje se kao zbroj dijelova mirovine odreenih u visini 0,25% od prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini za svaku godinu mirovinskog staa navrenog nakon 1. sijenja 2002. i 25% od aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon 1. sijenja 2002.]

Uvodei elektroniko poslovanje Zavod ini veliki korak prema modernizaciji i informatizaciji poslovanja. Sada se klasian nain podnoenja prijave na mirovinsko osiguranje obavlja dolaskom korisnika na alter podrunih slubi ili ispostava Zavoda, runim popunjavanjem tiskanice prijave, vlastorunim potpisom i peatom. Taj postupak predaje do uspostave prijave traje vie dana.Od sada se uz klasian nain podnoenja prijave, prijava moe podnijeti i elektronikim putem, popunjavanjem elektroniki pribavljene tiskanice, ovjerom elektronikim potpisom i slanjem elektronikim putem.

7.E MIROVINSKOUsluga e-prijave, omoguava poslodavcima obveznicima podnoenja prijave na mirovinsko osiguranje jednostavnije poslovanje, utedu vremena i mogunost obavljanja prijave bre, izravno iz vlastitog ureda ili doma 24 sata dnevno, u vrijeme kada to njima odgovara.Novom uslugom podie se kvaliteta poslovanja Zavoda i prate razvojni trendovi u Europi i svijetu. Cijeli je projekt ostvaren u suradnji s Financijskom agencijom, a pristup usluzi omoguen je koritenjem FINA e-kartice. Uz napredne tehnoloke mogunosti mnogobrojna papirnata dokumentacija, zahtjevi i tiskanice polako postaju prolost, a elektroniko poslovanje postaje prioritet i poslovanje budunosti.

8.MOBILE HZMOUz uslugu mHZMO do osnovnih podataka preko mobitela.Zbog velikog zanimanja javnosti za rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje posebna pozornost usmjerena je dostupnosti raznim informacijama i podacima Zavoda. Ovisno o zahtjevima graana, Zavod stalno unapreuje svoje poslovanje, i nudi niz razliitih usluga. Tako je od 15. listopada svim graanima omoguen pregled osnovnih informacija (izabranih prema najeim upitima graana) i preko mobilnih ureaja.Pri unosu adrese http://www.mirovinsko.hr/mobile u mobilnom ili PDA ureaju na zaslonu Vaeg mobitela mHZMO usluga Vam omoguava da: saznate najnovije vijesti vezano uz isplatu mirovine i doplatka za djecupodsjetite se ili saznate uvjete za mirovinu (starosna i prijevremena starosna mirovina)saznate neto vie o usluzi Korisnike stranicesaznate broj jedinstvenog telefonskog centra HZMO-a, u kojem moete dobiti sve informacije vezano uz prava iz mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu koristite adresar Zavoda[footnoteRef:11] [11: Sredinja sluba i podrune slube - s adresama, radnim vremenom, telefonima za korisnike i osiguranike]

Preduvjeti za uspjeno koritenje mHZMO usluge Kako biste mogli koristiti uslugu mHZMO pregled osnovnih podataka na zaslonu Vaeg mobilnog ureaja, Va mobilni telefon mora zadovoljiti sljedee tehnike preduvjete: mobilni ureaj koji ima mogunost GPRS (ili novije 3G generacije) pristupa internetu s mobilnog ureaja ispravno konfigurirane postavke za spajanje na internet (usluga koju zatraite od Vaeg mobilnog operatera). Korisnici koji preko mobilne mree bilo kojeg mobilnog operatera ele pregledati posebne stranice Zavoda putem svojih mobitela, odnosno upiu adresu http://www.mirovinsko.hr/mobile u pretraiva svojeg mobilnog ureaja, plaaju uslugu prijenosa podataka operateru mobilne telefonije ije usluge koriste. Detalje o naplati koliine i cijene prenesenih podataka moete pronai na internetskim stranicama mobilnih operatera, ili u njihovoj slubi za korisnike. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne naplauje ovu uslugu.

ZAKLJUAKMirovinsko osiguranje je program socijalnog osiguranja. Kao to smo ve ranije naveli, to je nain na koji se drava oduuje svakom pojedincu, za njegov dobro obavljeni rad. Na taj bi mu nain trebalo biti omoguen normalni ivot i nakon odlaska u mirovinu. Najjednostavnije reeno, mirovina su prihodi pojedinca koje on ostvaruje kao naknadu za svoj cjeloivotni rad. Upravo iz tog razloga postoji mirovinsko osiguranje kojim se taj cilj i ostvaruje.

LITERATURAInternet:http://www.mirovinsko.hr/http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranjehttp://www.linkedin.com/companies/hzmohttp://metro-portal.hr/informacije-hzmo-a-dostupne-preko-mobitela/24316Knjige:Javne financije; Branimir Markovi; Domagoj Karai; izdanje Osijek 2009. godine

20