MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

N A C R T

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI,

S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, veljača 2014. godine

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavak 4. Ustava

Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE

POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o hidrografskoj djelatnosti („Narodne novine“ 68/98, ispr. 110/98 i 163/03) na snazi je od 20. svibnja 1998. godine. Tim su Zakonom uređeni sadržaj hidrografske djelatnosti, uvjeti i način obavljanja te djelatnosti, te osnivanje pravne osobe - Hidrografskog instituta, za obavljanje te djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Kroz dosadašnju primjenu Zakona o hidrografskoj djelatnosti evidentna je opravdanost donošenja ovog Zakona zbog bolje evidencije svih zahvata duž obale, na moru i pod morem, praćenje istraživanja, iskorištavanja i gospodarenja unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i epikontinentalnim pojasom. Primjena Zakona ukazala je i na potrebu njegove djelomične izmjene, odnosno dopune. Postojeći Zakon ne propisuje jasno obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali u pogledu službene hidrografske izmjere. Obveze fizičkih i pravnih osoba nositelja zahvata ili aktivnosti odnosno investitora u građevine na moru, morskom dnu, obalama i u podmorju u dosadašnjoj praksi utvrđivale su se rješenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, te odobrenja i suglasnosti za zahvate i aktivnosti na moru s osnove sigurnosti plovidbe temeljem općih odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o lučkim kapetanijama na pojedinačnoj osnovi vodeći se okvirnim uredbama, preporuka i smjernica Međunarodne hidrografske organizacije. Nadalje, postojeće normativno rješenje dopušta da pored Hrvatskog hidrografskog instituta određene hidrografske poslove mogu obavljati i druge pravne osobe uz posebno ovlaštenje, no Zakon ne omogućava niti utvrđuje uvjete pod kojima bi rezultati tih hidrografskih izmjera mogli biti uvršteni u službene pomorske navigacijske karte i publikacije što je korak kojim se jamči hidrografsko-navigacijska sigurnost sudionika u pomorskom prometu. Za službene izmjere ovlaštena je isključivo javna ustanova Hrvatski hidrografski institut. Kao posljedica navedenog, značajan broj zahvata u morskom prostoru, na morskom dnu i na obali kojima se mijenjaju hidrografske značajke tog prostora danas nije ucrtan u službene pomorske karte, niti je sadržan u službenim navigacijskim publikacijama što predstavlja sustavni problem osiguranja sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša i gospodarenja morem i podmorjem, koji značajno pridonosi riziku za ljudske živote i imovinu na moru. Problem se odnosi na pomorske brodare u domaćem prometu, kao i domaće i strane brodare u međunarodnom pomorskom prometu koji plove hrvatskim vodama, investitore zahvata u morskom prostoru, nautičare, tijela koja upravljaju lukama, javnu ustanovu Hrvatski hidrografski institut kao i druge ovlaštene pravne osobe koje obavljaju hidrografsku djelatnost.

2

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Zakonom se predviđa urediti institute bitne za učinkovitije i kvalitetnije održavanje hidrografsko-navigacijske sigurnosti na moru kroz:

− stvaranje osnove za definiranje kogentnog nacionalnog hidrografskog i kartografskog standarda, čime se transparentno utvrđuju obveze u hidrografskoj i kartografskoj djelatnosti na moru,

− modernizaciju odredbi koje se odnose na uspostavu i održavanje hidrografskoga informacijskog sustava i pomorskog katastra radi učinkovitije primjene i nadzora primjene odredbi Zakona, kao i stvaranja temeljnih očevidnika neophodnih za gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem, te preduvjeta za elektroničku razmjenu podataka,

− osiguravanje sustavnog i standardiziranog obavljanja hidrografske djelatnosti za potrebe prostornog planiranja, gradnje i drugih ljudskih aktivnosti na moru kroz daljnju liberalizaciju hidrografske djelatnosti uvođenjem standarda službene hidrografske izmjere i instituta ovjere hidrografskih izmjera,

− revizija instituta ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje hidrografske izmjere mora, marinske geodezije i snimanja objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju,

− integralno i transparentno utvrđivanje prava i obveza investitora zahvata u području mora, morskog dna i podmorja u pogledu hidrografskih izmjera na sustavan način,

− racionalizacija troškova Hrvatskog hidrografskog instituta kroz smanjenje broja članova Upravnog vijeća,

− povećanje transparentnosti kroz uvođenje instituta javnog natječaja u postupku imenovanja ravnatelja Instituta,

− noveliranje odredbi o inspekcijskom nadzoru, − noveliranje prekršajnih odredbi.

Zakon se terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom.

c) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona Noveliranjem Zakona o hidrografskoj djelatnosti usvaja se niz preporuka Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije i time stvaraju transparentni i ujednačeni uvjeti za obavljanje hidrografske i kartografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj čime se jamči sigurnost plovidbe unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zaštita morskog okoliša i gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem.

Također, kroz jasno definiranje prava i obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obaveza pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave, te ovjere hidrografskih izmjera u bitnome će se povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu, te u tom pogledu sprječavanje pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine.

3

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Kako se prijedlogom Zakona predlaže smanjenje broja članova Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog vijeća očekuje se smanjenje rashoda Instituta. IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) i to u drugim osobito opravdanim državnim razlozima. Člankom 54.a Pomorskog zakonika utvrđeno je da akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima. Kako bi se osiguralo redovito i nesmetano odvijanje investicija u navedenom prostoru uz zadovoljenje uvjeta sigurnosti na moru, neophodno je hitno uvođenje instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera, te liberalizacije i uređenja tržišta hidrografske djelatnosti. Naime, izbjegavanje pojave pravnih praznina osobito je opravdani razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

- prilaže se

VI. TEKST ODREDBI ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU - prilaže se

4

NACRT

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

Članak 1.

U Zakonu o hidrografskoj djelatnosti („Narodne novine“ 68/98, ispr. 110/98 i 163/03) u članku 2 stavak 1. mijenja se i glasi: Hidrografska djelatnost je grana primijenjene znanosti koja obuhvaća izmjeru dubina mora, rijeka i jezera, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja visine razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora, zaštitu okoliša u dijelovima mora nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te gospodarskom i epikontinentalnom pojasu nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju; obradu i pohranjivanje podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem, te objavu istih, a sve u svrhu hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem, rijekama i jezerima i obavljanja istraživačkih, gospodarskih i drugih aktivnosti.

Članak 2.

U članku 3. riječi: „brodova i brodica ” zamjenjuju se riječima ” plovnih objekata”.

Članak 3.

Članak 5. mijenja se i glasi: „Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti:

1. hidrografsku izmjeru koju čine: izmjera dubina mora, marinska geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju, geologiju i geofiziku mora i oceanologiju u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe; zaštitu morskog okoliša, istraživanja te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom.

2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe plovnih objekata; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ispravnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, te objavljivanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce",

3. poslove Nacionalnog koordinatora u prijemu, analizi, obradi i distribuciji pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (u daljnjem tekstu: IHO) i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu: IMO),

4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika,

5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i

5

praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i slično),

6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti,

7. uspostava i upravljanje Hidrografskim informacijskim sustavom, 8. organiziranje mreža stalnih i povremenih objekata hidrografije za prikupljanje

podataka, 9. stručni nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti, 10. ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka ovlaštenih pravnih

osoba, 11. poslove iz područja hidrografske djelatnosti utvrđene posebnim propisima, 12. nakladničku i tiskarsku djelatnost, te podjelu i prodaju pomorskih navigacijskih karata

i publikacija, 13. znanstvenoistraživačku djelatnost i aktivnosti, 14. stručne poslove zaštite okoliša.

Djelatnost iz stavka 1. ovog članka obavlja se kao javna služba. Poslovi iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. javne su ovlasti.“

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi: „Djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 5. stavak 1. točka 1. koje mogu obavljati i druge pravne osobe jesu:

− izmjera dubina mora, − marinska geodezija,

− snimanje objekata u priobalju i moru i, − snimanje objekata na morskom dnu i podmorju.

Jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovog članka mogu obavljati one pravne osobe koje su registrirane za obavljanje tih djelatnosti, a kojima je ministarstvo nadležno za pomorstvo izdalo ovlaštenje odgovarajuće razine prema tehničkim i stručnim uvjetima za te djelatnosti u pojedinim dijelovima područja iz članka 2. ovog Zakona s obzirom na značaj za hidrografsko-navigacijsku sigurnost. Postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehničke i stručne uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, uvjete i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, kao i način i uvjete za ovjeru podataka iz članka 11. stavka 2. ovog Zakona, te visinu naknade iz članka 11. stavka 6. ovog Zakona i osnovicama za njen obračun propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva. „

6

Članak 5.

Članak 11. mijenja se i glasi: „Podaci koje u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona prikupi i obradi Hrvatski hidrografski institut, jesu službeni podaci. Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (hidrografski originali ili hidrografski elaborati) ovlaštenih pravnih osoba iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona smatraju se službenima kada su ovjereni od strane Hrvatskog hidrografskog instituta. Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, te u "Oglasu za pomorce". Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu, objavljuje u posebnim publikacijama. Na postupak ovjere iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Za ovjeru podataka iz stavak 2. ovog članka ovlaštene pravne osobe plaćaju naknadu Hrvatskom hidrografskom institutu u iznosu koji se određuje s obzirom na područje, opseg i metodologiju izmjere, kao i razinu ovlaštenja pravne osobe iz članka 7. ovog Zakona.

Članak 6. Iza članka 11. dodaje se novi članak 11. a koji glasi:

„Članak 11.a

Fizička ili pravna osoba koja obavlja zahvate ili aktivnosti u područjima iz članka 2. ovog Zakona dužna je prije njihove provedbe dostaviti podatke o istima nadležnoj lučkoj kapetaniji koja će ih bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu.

Investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru u područjima iz članka 2. ovog Zakona dužan je hidrografski elaborat izvedenog stanja ovjeren u skladu s člankom 11. stavak 2. ovog Zakona bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu nakon izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njene uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima, .

7

Nositelj zahvata, investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru dužan je dostaviti nadležnom tijelu i službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka bez odgode.

Fizička ili pravna osoba koje upravlja lukom dužna je najmanje jednom u pet godina Hrvatskom hidrografskom institutu dostaviti službenu hidrografsku izmjeru na cjelovitom lučkom području. Dostavu izmjere iz stavka 4. ovog članka nadležna lučka kapetanija može odrediti u razdobljima kraćim od pet godina, ukoliko je dubina podložna češćoj promjeni (zamuljivanje, pad tereta i drugo), odnosno može odrediti i dulja razdoblja od pet godina ukoliko je dubina manje podložna promjenama, ali ne na razdoblja duža od deset godina.

Podatke iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovog članka u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, te „Oglasima za pomorce“ objavljuje Hrvatskih hidrografski institut uz prethodnu obavijest nadležnoj lučkoj kapetaniji.

Članak 7.

Članak 12. mijenja se i glasi: „Plovni objekti hrvatske državne pripadnosti i plovni objekti strane državne pripadnosti kada plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske moraju imati službene pomorske navigacijske karte i publikacije u skladu s posebnim propisima.“

Članak 8. U članku 14. riječ: „priručnika“ zamjenjuje se riječju „publikacija“.

Članak 9.

Članak 15. mijenja se i glasi: „Hrvatski hidrografski institut sukladno članku 5. ovog Zakona uspostavlja i upravlja hidrografskim informacijskim sustavom ( u daljnjem tekst: HIS) kao integriranim prostornim informacijskim sustavom, koji temeljem sustavnog prikupljanja podataka obavljanjem hidrografske djelatnosti, proizvodi i razmjenjuje informacije od značaja za sigurnost plovidbe, obrane, zaštite okoliša i iskorištavanja morskih resursa. HIS se sastoji od:

− pomorskog katastra koji sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, kao i informacije o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i sve podatke o objektima, radovima i pojavama. značajnim za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i

8

− morske infrastrukture prostornih podataka (u daljnjem tekstu: MIPP) kao sustavom za prikupljanje, dijeljenje i upravljanje razmjenom podataka i mrežnih usluga HIS-a u sklopu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

Ustroj, sadržaj, te način i uvjete upravljanja i održavanja hidrografskim informacijskim sustavom, osim podataka od značaja za obranu, utvrđuju se propisom kojeg donosi ministar nadležan za pomorstvo. Ustroj, sadržaj, te način i uvjete upravljanja i održavanja hidrografskim informacijskim sustavom u dijelu od značaja za obranu utvrđuju se propisom kojeg donosi ministar nadležan za obranu. „

Članak 10.

Članak 18. mijenja se i glasi: „Službene pomorske navigacijske karte i publikacije jesu karte i priručnici, kao i posebne baze podataka iz kojih se takve karte i priručnici izvode, koje izdaje Hrvatski hidrografski institut, a čija je uporaba obavezna za hidrografsko-navigacijsku sigurnost u pomorskom prometu. „Oglasi za pomorce“ su službena pomorska publikacija kojom se u ispravnom stanju održavaju službene pomorske navigacijske karte i publikacije, te objavljuju i drugi podaci značajni za sigurnost plovidbe, a koju izdaje Hrvatski hidrografski institut. Ministar nadležan za poslove pomorstva, propisat će koje su službene pomorske navigacijske karte i publikacije iz stavka 1.ovog članka, njihov sadržaj, te način i uvjete njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju, kao i popis podataka iz članka 11.a, te način i rokove dostave i uvrštavanja tih podataka u službene navigacijske karte i publikacije.“

Članak 11. Članak 19. mijenja se i glasi: „Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja koje obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nisu potrebna odobrenja niti suglasnosti nadležnih ministarstava propisana Pomorskim zakonikom.“

Članak 12. U članku 20. riječi: „, a u luci za namjene unutarnjih poslova, na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove“ brišu se.

9

Članak 13.

Članak 24. mijenja se i glasi: „Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i 9 članova koje imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, na prijedlog čelnika tijela središnje državne uprave i ovlaštenih predlagatelja iz stavka 3. ovoga članka. Hidrografsko-navigacijsko vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine. Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine: 1. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, 2. jedan predstavnik iz lučkih kapetanija, 3. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove obrane, 4. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti, 5. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, 6.jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, 7. dva predstavnika Hrvatskog hidrografskog instituta, 8. jedan predstavnik udruženja pomorskih brodara u nacionalnoj plovidbi i, 9. jedan predstavnik udruženja lučkih uprava.

Članak 14.

U članku 28. stavak 1. i 2. brišu se. Stavak 3. postaje stavak 1.

Članak 15.

Članak 32. mijenja se i glasi: „Upravno vijeće:

− donosi Statut uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, − raspisuje natječaj za izbor ravnatelja i imenuje ga uz suglasnost ministra nadležnog za

poslove pomorstva, − sklapa ugovor o radu sa ravnateljem, − donosi godišnji program rada uz suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo, − donosi financijski plan i godišnji obračun, − donosi opće akte, osim akata koje donosi ravnatelj Instituta u skladu sa Statutom, − donosi odluke o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina u vlasništvu Instituta ili

druge imovine, odnosno o sklapanju pravnih poslova pojedinačno do iznosa utvrđenog Statutom , a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

− utvrđuje visine naknada iz članaka 17. ovog Zakona na prijedlog ravnatelja i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pomorstva,

− predlaže poseban, u pravilu petogodišnji program rada i razvoja hidrografske djelatnosti,

10

− odlučuje o unaprjeđenju rada i učinkovitosti poslovanja Instituta, − odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim Statutom kao i o ostalim pitanjima koja se

odnose na upravljanje Institutom, − dostavlja ministarstvu nadležnom za pomorstvo izvješće o ostvarivanju godišnjeg

programa rada do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova. Prava i obveze predsjednika i članova upravnog vijeća, te način njihova rada pobliže se uređuje Statutom i Poslovnikom o radu Upravnog vijeća.

Članak 16.

Članak 33. mijenja se i glasi: „Upravno vijeće čini predsjednik i 4 (četiri) člana. Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pomorstva. U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje: - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva koji je predsjednik Upravnog vijeća, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije, - jednoga predstavnika tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, - jednoga predstavnika tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani.

Članak 17.

Članak 34. mijenja se i glasi: „Poslovodni i stručni voditelj Instituta je ravnatelj. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje Instituta, predstavlja i zastupa Institut te odgovara za zakonitost rada i poslovanja Instituta.

11

Ravnatelj za svoj rad odgovara Upravnom vijeću, ministru nadležnom za pomorstvo i Vladi Republike Hrvatske. Ravnatelja imenuje i razrješuje Upravno vijeće na vrijeme od 4 godine na temelju provedenog javnog natječaja uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pomorstva. Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja:

‐ ima visoku stručnu spremu prirodne, tehničke ili ekonomske struke ‐ ima najmanje 5 godina iskustva na rukovodećim poslovima ‐ aktivno znanje engleskog jezika.

Osoba koja je imenovana ravnateljem može biti ponovno imenovana. Sva ostala pitanja vezana uz provođenje javnog natječaja iz stavka 4. ovog članka uredit će se Statutom. Plaća ravnatelja utvrđuje se u skladu sa propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.

Članak 18. Iza članka 34. dodaje se novi članka 34.a koji glasi:

„Članak 34.a. Ravnatelj može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan. Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja: 1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radu; 2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu; 3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima Instituta, ili neosnovano ne izvršava odluke Upravnog vijeća ili postupa protivno njima, 4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Institutu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Instituta. „

Članak 19. U članku 36. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi: „- iz naknada utvrđenih člankom 11. i člankom 17. ovog Zakona,“ Alineja 3. postaje alineja 4.

Članak 20. Članak 42. mijenja se i glasi:

12

„Upravni nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe ministarstva nadležnog za pomorstvo i lučkih kapetanija. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona mogu obavljati i stručni djelatnici ministarstva nadležnog za pomorstvo i lučkih kapetanija u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar nadležan za pomorstvo. U obavljanju inspekcijskoga nadzora, inspektor će pisanim rješenjem odrediti:

‐ otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti, ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti,

‐ privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj pravnoj osobi, ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete,

‐ zabraniti obavljanje određenih radnji, ukoliko te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu:

‐ podnijeti bez odgađanja nadležnom tijelu prijavu zbog prekršaja, ‐ predložiti oduzimanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz

članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete i te nedostatke ne može otkloniti,

‐ poduzeti i druge mjere za koje je posebnim propisom ovlašten. Žalba na rješenje inspektora ne odgađa njegovo izvršenje. O žalbi protiv rješenja inspektora iz stavka 4. ovog članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. „

Članak 21.

Iza članka 43. u Glavi V. KAZNENE ODREDBE članci 44., 45. i 46. mijenjaju se i glase:

„Članak 44.

Povreda odredaba ovog Zakona je pomorski prekršaj.

Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima.

Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Voditelj prekršajnog postupka.

Voditelja prekršajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje

13

dvaju ili više lučkih kapetanija.

Članak 45. Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti, iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. ovoga Zakona skenira i/ili umnožava službene pomorske navigacijske karte i publikacije. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. „

Članak 22.

Iza članka 45. dodaju se novi članci 46.a, 46.b, 46.c i 46.d koji glase:

„Članak 46.a Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja ometa obavljanje hidrografske djelatnosti ili je oštetila opremu iz članka 22. ovoga Zakona, te dužna nadoknaditi nastalu štetu. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

„ Članak 46.b

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

- ako ne dostavi podatke o zahvatu ili aktivnosti prije njihove provedbe u skladu s člankom 11.a stavkom 1.,

14

- ako ne dostavi ovjereni hidrografski elaborat izvedenog stanja građevine ili drugog zahvata u prostoru prije njene uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima u skladu s člankom 11.a stavkom 2.

- ako ne dostavi službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz stavka 1. i 2. članka 11.a u skladu s člankom 11.a stavkom 3.

- ako u propisanom roku ne dostavi službenu hidrografsku izmjeru cjelovitog lučkog područja u skladu s člankom 11.a stavkom 4.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.c

Novčanom kaznom od 10.000 do 200.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja hidrografsku djelatnosti ne obavlja u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te standardima IHO-a i drugim standardima utvrđenima međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku (članak 9.) Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 kuna.

Članak 46.d. Ovlaštenoj pravnoj osobi iz članka 7. stavak 2. ovog Zakona može se oduzeti ovlast za obavljanje hidrografske djelatnosti iz članka 8. ovog Zakona, ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje te hidrografske djelatnosti, odnosno ako u roku određenom u rješenju o inspekcijskom nadzoru ne otkloni utvrđene nedostatke. „

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Na nositelje zahvata u prostoru odnosno investitore građevina iz članka 11.a stavak 2. ovog Zakona čiji su zahvati u prostoru odnosno građevine u uporabi ili za koje je izdana uporabna dozvola u skladu s posebnim propisima prije stupanja na snagu ovog Zakona, a koji nisu objavljeni u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce“primjenjuje se članak 11.a stavak 3.

Nositelji zahvata odnosno investitori iz stavka 1. ovog članka dužni su najkasnije u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona dostaviti hidrografski elaborat izvedenog

15

stanja ovjeren u skladu s člankom 11. stavak 2. ovog Zakona Hrvatskom hidrografskom institutu radi objave u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce“.

Po isteku roka iz stavka 2. ovog članka, temeljem rješenja inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog djelatnika, Hrvatski hidrografski institut izraditi će hidrografski elaborat izvedenog stanja na teret investitora odnosno nositelja zahvata.

Članak 24.

Ministar nadležan za pomorstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o:

- postupku ovlašćivanja, razinama ovlaštenja, uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje, te uvjete i način obavljanja pojedinih hidrografskih djelatnosti, kao i načinu i uvjetima za ovjeru podataka, te visini naknade i osnovicama za njen obračun (članak 7. stavak 3.),

- ustroju, sadržaju, te načinu i uvjetima upravljanja i održavanja hidrografskog informacijskog sustava (članak 15. stavak 3.) i,

- službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, te načinu i uvjetima njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju (članak 18. stavak 3.).

Članak 25.

Ministar nadležan za obranu će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o:

− ustroju, sadržaju, te način i uvjete upravljanja i održavanja hidrografskim informacijskim sustavom u dijelu od značaja za obranu (članak 18. stavak 4.).

Članak 26.

Do stupanja na snagu propisa iz članka 24. stavak 1. podstavak 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/1998.).

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja. Postupci ovjere podataka iz članka 5. ovog Zakona propisana člankom 11. stavak 2. Zakona započinju danom donošenja posebnog propisa iz stavka 1. ovog članka.

Članak 27.

Na dan stupanja na snagu ovog Zakona Upravno vijeće Instituta nastavlja s radom do imenovanja novog Upravnog vijeća u skladu s odredbama ovog Zakona.

16

Vlada će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona razriješiti dosadašnjeg predsjednika i članove Upravnog vijeća Instituta. Vlada Republike Hrvatske imenovat će novo Upravno vijeće Instituta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28. Upravno vijeće Instituta uskladiti će Statut, Poslovnik o radu Upravnog vijeća i druge opće akte Instituta s odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana imenovanja.

Članak 29.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona razriješiti dosadašnjeg ravnatelja Instituta. Upravno vijeće raspisati će javni natječaj za izbor ravnatelja u roku od 60 dana od dana imenovanja Upravnog vijeća. Do imenovanja ravnatelja Instituta u skladu s odredbama ovog Zakona, dosadašnji ravnatelj nastaviti će obavljati poslove u svojstvu vršitelja dužnosti.

Članak 30.

Ministar nadležan za pomorstvo imenovat će Hidrografsko-navigacijsko vijeće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 31.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: Urbroj:

Zagreb,

17

OBRAZLOŽENJE Uz članak 1. Ovim se člankom definicija hidrografske djelatnosti usklađuje s definicijom hidrografske djelatnosti Međunarodne hidrografske organizacije iz Monaca (IHO-a) iz 2009.godine. Uz članak 2. Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), te se u sustav hidrografsko-navigacijske sigurnosti uvodi primjena ne samo na brodove i brodice, već i na jahte, a koji su pomorski objekti obuhvaćeni pojmom plovnih objekata. Uz članak 3. Ovim se člankom mijenja dosadašnji članak 5. Zakona o hidrografskoj djelatnosti, te se terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija“, te se integralno utvrđuju poslovi koje Hrvatski hidorgrafski institut obavlja kao javnu službu, odnosno one koje obavlja kao javnu ovlast pri čemu se kao javna ovlast Instituta uvodi institut ovjere podataka istraživanja pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje pojedinih hidrografskih djelatnosti u skladu sa stručnim kompetencijama iz područja hidrografske djelatnosti. Uz članak 4. Određene poslove hidrografske djelatnosti prema članku 7. Zakona o hidrografskoj djelatnosti pored HHI-ja mogu obavljati i ovlaštene pravne osobe, u naravi privatne geodetske tvrtke koje se bave i hidrografskom izmjerom. Ovim člankom utvrđuju se poslovi hidrografske djelatnosti koje mogu obavljati ovlaštene pravne osobe, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktom uredi postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehničke i stručne uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje tih djelatnosti, pobliže uvjete i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, kao i način i uvjete za ovjeru podataka koje prikupe te pravne osobe, te visinu naknade za ovjeru podataka i osnovu za njen obračun koje su definirane člankom 4. prijedloga Zakona. Uz članak 5. Odredbama ovog članka propisuje se da podaci koje u hidrografskim mjerenjima prikupe ovlaštene pravne osobe radi privatnih interesa mogu biti potvrđeni kao službeni podaci kada ih na zahtjev ovlaštene pravne osobe u upravnom postupku ovjeri HHI. Za ovjeru podataka propisuje se naknada s obzirom da provedba postupka ovjere zahtijeva složene procese provjere, raščlambe, usporedbe, izračuna, kao i kontrolnih terenskih mjerenja u zavisnosti od kvalitete dostavljenih podataka i korištenih tehnika mjerenja. Otvaranjem ove mogućnosti stječu se uvjeti za unos tako izmjerenih podataka u službene pomorske navigacijske karte i publikacije, odnosno „Oglase za pomorce“ i pomorski katastar u skladu s drugim odredbama Zakona, te se u bitnome osigurava učinkovita provedba članka 54.a stavak 5. Pomorskog

18

zakonika kojim je propisano da akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima. Uz članak 6. Ovaj članak propisuje da se svi objekti koji se grade, sidre ili polažu na moru, morskoj obali, lukama, morskom dnu i podmorju (npr. gradnja luka i operativnih obala, građevinski zahvati u lukama otvorenih za javni promet, polaganje cjevovoda, telekomunikacijskih i električnih kabela i drugo), kao i svi drugi zahvati i aktivnosti (npr. sportske aktivnosti, podvodni radovi, i sl.) moraju objaviti u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama odnosno „Oglasima za pomorce“, a sve radi pravovremenog i točnog informiranja sudionika u pomorskom prometu, sprječavanja pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine. Obveze fizičkih i pravnih osoba nositelja zahvata ili aktivnosti odnosno investitora u građevine na moru, morskom dnu, obalama i u podmorju, te obveze fizičkih i pravnih osoba koje upravljaju lukama u pogledu periodičke izmjere dubina mora u cjelovitom lučkom području utvrđene ovim člankom u dosadašnjoj praksi utvrđivale su se rješenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, te odobrenja i suglasnosti za zahvate i aktivnosti na moru s osnove sigurnosti plovidbe temeljem odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na pojedinačnoj osnovi vodeći se okvirnim uredbama, preporuka i smjernica Međunarodne hidrografske organizacije. Ovaj članak u tom pogledu daje integralno, transparentno normativno rješenje kojim se osiguravaju ujednačena razina hidrografsko-navigacijske sigurnost plovidbe. Uz članak 7. Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), te se u sustav hidrografsko-navigacijske sigurnosti uvodi primjena ne samo na brodove i brodice, već i na jahte, a koji su pomorski objekti obuhvaćeni pojmom plovnih objekata. Ovim se člankom također Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom, u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija“. Uz članak 8. Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom, u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija“. Uz članak 9. Članak 15. Zakona o hidrografskoj djelatnosti ima za cilj definirati Hidrografski informacijski sustav (HIS), te isti korelirati s institutom pomorskog katastra koji je već utvrđen u dosadašnjem normativnom rješenju, te definirati uklapanje tog sustava u

19

Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka (NIPP) kako je uređena Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka („Narodne novine“ br. 56/13) putem uspostave i razvoja morske infrastrukture pomorskih podataka (MIPP), kao posebne komponente i razvojne strukture, preko kojih se ostvaruje i realizira hidrografski informacijski sustav. Hidrografski informacijski sustav (HIS) predstavlja informacijski model poslovnog modela po kojem HHI obavlja hidrografsku djelatnost i predstavlja u biti integraciju nekoliko posebnih informacijskih podsustava (hidrografski, oceanografski, kartografski i navigacijski), neophodnih da bi se na efikasan , pouzdan i kvalitetan način proizvela navigacijska informacija ili konačan digitalni proizvod (digitalna pomorska karta, ENC, OZP ili nautička publikacija). Ovim člankom daje se ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktima pobliže uredi ustroj, sadržaj, način i uvjete održavanja HIS-om u dijelu od značaja za sigurnost plovidbe, te ministru nadležnom za obranu da podzakonskim aktima pobliže uredi ustroj, sadržaj, način i uvjete održavanja i upravljanja HIS-om u dijelu od značaja za obranu. Uz članak 10. Ovim se člankom u Zakon o hidrografskoj djelatnosti uvode termini službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, te „Oglasa za pomorce“ Hrvatskog hidrografskog instituta kao službenih dokumenata čija je uporaba obavezna za hidrografsko-navigacijsku sigurnost, a sve u skladu s Glavom V. Konvencije o sigurnosti ljudskih života na moru, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktom pobliže uredi koje su to službene pomorske navigacijske karte i publikacije, te da definira njihov sadržaj, način i uvjete njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju, kao i da detaljno propiše zahvate i aktivnosti u prostoru mora, obale, morskog dna i podmorja, te način i uvjete njihovog uvrštavanja u službene navigacijske karte i publikacije. Uz članak 11. Člancima 13., 31., 40. i 44. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/2013) propisano je da domaće i strane pravne i fizičke osobe, mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske uz odobrenja odnosno prethodne suglasnosti više tijela državne uprave, a s obzirom na karakter istraživanja ( ministarstva nadležnog za znanost, ministarstva nadležnog za poslove kulture, ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode, ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane, ministarstva nadležnog za pomorstvo glede sigurnosti plovidbe. Kako su istraživački i mjeriteljski poslovi koje obavlja Hrvatski hidrografski institut u skladu s člankom 5. Zakona od interesa za Republiku Hrvatsku Institut, te kako se isti kontinuirano i učestalo obavljaju, izdavanje navedenih odobrenja i prethodnih suglasnosti Institutu nepotrebno je i ne proizvodi željeni učinak u primjeni Pomorskog zakonika. Navedeno je bilo prihvaćeno od zakonodavca kroz sadašnju odredbu članka 19. Zakona obzirom da je u vrijeme njegovog donošenja u skladu s Pomorskim zakonikom (N.N. 17/94;

20

74/94. i 43/96.) navedena odobrenja i suglasnosti izdavalo samo ministarstvo nadležno za pomorstvo, pa se predloženom odredbom Zakon usklađuje s odredbama Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/2013). Uz članak 12. Ovim člankom Zakon se usklađuje sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) kojim je u odnosu na prethodni Zakon ispušten institut luke za namjene unutarnjih poslova. Člankom 2. stavak 1. podstavak 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, lukama posebne namjene državnog tijela zadržan je samo institut vojne luke. Uz članak 13. Ovim člankom reducira se broj članova Hidrografsko-navigacijskog vijeća, s postojećih trinaest na deset članova, pri čemu se ispušta predstavnik udruženja ribara, tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i jedan predstavnik iz lučkih kapetanija, dok se umjesto predstavnika pomorskog gospodarstva kao član utvrđuje jedan predstavnik udruženja pomorskih brodara u nacionalnoj plovidbi, te jedan predstavnik udruženja lučkih uprava. Ovim prijedlogom bi se postigle financijske uštede i omogućila veća efikasnost i fleksibilnost rada, kroz češće održavanje sjednica, te istovremeno osigurala reprezentativnost dionika tijela državne uprave i sudionika u pomorskom prometu neophodna za razvoj hidrografsko-navigacijske sigurnosti. Uz članak 14. Ovim člankom brišu se odredbe kojim su utvrđuju poslovi koje HHI obavlja kao javnu službu i javne ovlasti jer su iste prenesene u članak 5. Zakona. Uz članak 15. Ovim člankom u odnosu na postojeće normativno rješenje daje se ovlast Upravnom vijeću HHI-ja za utvrđivanje visine naknada na prijedlog ravnatelja, provedbu postupka izbora i imenovanja ravnatelja uz suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo, te sklapanje ugovora o radu s ravnateljem, Također, noveliraju se prava i obveze Upravnog vijeća u pogledu načina donošenja odluka većinom glasova ukupnog broja članova, te dostave godišnjih izvješća i programa rada ministarstvu nadležnom za pomorstvo. Uz članak 16. Smanjuje se broj članova upravnog vijeća s osam na pet članova radi proračunskih ušteda i podizanja učinkovitosti u radu pri čemu se u odnosu na postojeće normativno rješenje ispuštaju predstavnici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i ministarstva nadležnog za financije, te predstavnik iz redova stručnih djelatnika Instituta, te zadržava minimalna reprezentativnost dionika tijela državne uprave i sudionika u pomorskom prometu neophodna za rad Upravnog vijeća. Uz članak 17.

21

Člankom 17. novelira se postojeće normativno rješenje uvođenjem obvezne provedbe javnog natječaja u postupku imenovanja ravnatelja za koje imenovanje se određuju uvjeti stručne sposobnosti, te regulira pitanje plaće ravnatelja. Uz članak 18. Ovim člankom definiraju se prava i obveze u postupcima razrješenja ravnatelja. Uz članak 19. Ovim člankom se utvrđuje namjena naknade za ovjeru hidrografskih podataka kao vlastiti prihod HHI radi pokrivanja troškova u postupcima ovjere, te se radi jasnoće kao vlastiti prihod eksplicitono navodi i naknada za korištenje izvornih podataka iz članka 17. Zakona. Uz članak 20. Ovim se člankom noveliraju odredbe članka 42. Zakona u dijelu koji se odnosi na upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona, te se u isti uvode inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija, te drugi stručni djelatnici ministarstva nadležnog za pomorstvo i lučkih kapetanija čime se u bitnome podiže kvaliteta nadzora primjene Zakona. Uz članak 21. Ovim člankom mijenjaju se članci 44., 45. i 46. te se istima utvrđuje povreda Zakona kao pomorski prekršaj, daje se ovlast lučkim kapetanijama da o pomorskim prekršajima odlučuju u prvom stupnju, te se u skladu s odredbama Prekršajnog zakona propisuje da prekršajni postupak provodi, odluku o prekršaju i druge odluke donosi voditelj prekršajnog postupka. Nadalje, dosadašnje prekršajne odredbe usklađuju se u pogledu raspona novčanih kazni za pravnu osobu, fizičku osobu i fizičku osobu obrtnika, a sve u skladu sa Prekršajnim zakonom. Također, ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija“ Uz članak 22. Ovim člankom u normativno rješenje unose se novi članci 46.a, 46.b, 46.c i 46.d kojima se utvrđuju prekršajne odredbe u svezi novog članka 11.a, dok se dosadašnje prekršajne odredbe u svezi prekršaja članaka 7., 9. i 22. Zakona usklađuju u pogledu raspona novčanih kazni za pravnu osobu, fizičku osobu i fizičku osobu obrtnika, a sve u skladu sa Prekršajnim zakonom. Uz članak 23.

22

Ovim se člankom osigurava službena izmjera i objava zahvata koji su u naravi nalaze u prostoru obale, mora, morskog dna i podmorja, te su u uporabi, a nisu ucrttani u službenim pomorskim kartama i publikacijama. U tom pogledu, utvrđuju se obveze nositelja zahvata u prostoru odnosno investitora građevina čiji su zahvati u prostoru odnosno građevine u uporabi ili za koje je izdana uporabna dozvola u skladu s posebnim propisima prije stupanja na snagu ovog Zakona, a koji nisu objavljeni u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce“, te se utvrđuje da su isti dužni najkasnije u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona dostaviti hidrografski elaborat izvedenog stanja Hrvatskom hidrografskom institutu radi objave u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce“. Po isteku toga roka daje se ovlast Hrvatskom hidrografskom institutu da izradi hidrografski elaborat izvedenog stanja na teret investitora odnosno nositelja zahvata.

Uz članak 24.

Ovim člankom utvrđuju se rokovi za donošenje podzakonskih akata za donošenje kojih je dana ovlast ministru nadležnom za pomorstvo. Uz članak 25. Ovim člankom utvrđuje se rok za donošenje podzakonskih akat ustroju, sadržaju, te načinu i uvjetima upravljanja i održavanja hidrografskog informacijskog sustava u dijelu od značaja za obranu (članak 18. stavak 3.) od strane ministra nadležnog za obranu. Uz članak 26.

Radi zadržavanja kontinuiteta u hidrografskoj djelatnosti, ovim člankom uređuje se način obavljanja poslova hidrografske djelatnosti pravnih osoba ovlaštenih prije stupanja na snagu ovog Zakona. U tom pogledu, do stupanja na snagu posebnog propisa o postupku ovlašćivanja, razinama ovlaštenja, uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje, uvjetima i načinu obavljanja pojedinih hidrografskih djelatnosti, kao i načinu i uvjetima za ovjeru podataka, te visini naknade i osnovicama za njen obračun iz članka 7. stavka 3. Zakona, zadržava se na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/1998.). Obzirom da se novim podzakonskim aktom uvode posebne razine ovlaštenja, te s time povezani uvjeti ovjere podataka, predlaže se da se postupci ovjere započnu provoditi danom donošenja tog podzakonskog akta. Uz članak 27.

Ovim člankom uređuje se rad, razrješenje i imenovanje novog Upravnog vijeća u pogledu stupanja na snagu ovog Zakona. Uz članak 28.

23

Ovim člankom propisuju se obveze Upravnog vijeća u svezi stupanja na snagu ovog Zakona, te se propisuje rok za usklađenje Statuta i drugih općih akata Instituta. Uz članak 29.

Ovim člankom uređuje se status dosadašnjeg ravnatelja Instituta, te postupak razrješenja i imenovanja ravnatelja, kao i osigurava nesmetani rad Instituta u oprijelaznom razdoblju do imenovanja novog ravnatelja, pri čemu dosadašnji ravnatelj nastavlja obavljati poslove u svojstvu vršitelja dužnosti ravnatelja.

Uz članak 30.

Ovim se člankom propisuje rok za imenovanje novog saziva Hidrografsko-navigacijskog vijeća.

Uz članak 31.

Ovim člankom propisuje se dan stupanja na snagu Zakona.

24

TEKST ODREDBI ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI („Narodne novine“ 68/98, ispr. 110/98 i 163/03) (pročišćeni tekst)

KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2. Hidrografska djelatnost obuhvaća hidrografsku izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora i zaštitu okoliša u dijelovima mora u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava; obradu podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem i objavu tih podataka, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem. Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri.

Članak 3. Svrha hidrografske djelatnosti je hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe brodova i brodica, uključivši i ratne brodove, s ciljem zaštite ljudskih života i imovine na moru, istraživanja, zaštite okoliša i gospodarenjem morem.

Članak 5. Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti: 1. hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja, geologiju i geofiziku mora, oceanologiju i zaštitu okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanje te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom, 2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe morem za sve brodove i brodice utvrđene ovim Zakonom; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ispravnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, te obavljanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce", 3. obavljanje poslova Nacionalnog usklađivača u prikupljanju, obradi i prosljeđivanju pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu IHO i IMO), 4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika, 5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje

25

baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i sl.), te ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, 6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti, s kojima samostalno surađuje, 7. ostale djelatnosti i to: - vođenje hidrografskog informacijskog sustava, - organiziranje službe bdijenja, mreže stalnih i povremenih postaja i podstanica za prikupljanje podataka, - nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti, - poslovi iz područja hidrografske djelatnosti utvrđeni Pomorskim zakonikom i drugim zakonima, - nakladnička i tiskarska djelatnost, te podjela i prodaja pomorskih navigacijskih karata i priručnika, čija je primjena obvezna za sigurnost plovidbe. 8. znanstvenoistraživačku djelatnost i znanstvenoistraživačke aktivnosti, 9. stručne poslove zaštite okoliša.

Članak 7. Hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju i snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, mogu obavljati i druge pravne osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, ako ispunjavaju propisane uvjete. Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, te pobliže uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva.

Članak 11. Podaci koje u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona prikupi i obradi Hrvatski hidrografski institut, jesu službeni podaci. Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (karte, tablice, grafovi i sl.) ovlaštenih pravnih osoba ne smatraju se službenima. Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i priručnicima, te u "Oglasu za pomorce". Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu, objavljuje u posebnim publikacijama.

Članak 12.

Brodovi i brodice upisani u domaće evidencije moraju imati službene pomorske navigacijske karte i druge priručnike, izdanja Hrvatskoga hidrografskog instituta, sukladno s Pravilnikom o brodicama i prema pravilima Hrvatskoga registra brodova.

26

Članak 14. Zabranjeno je, bez pisanog odobrenja Hrvatskoga hidrografskoga instituta, skeniranje i umnožavanje (djelomično ili u cijelosti) pomorskih navigacijskih karata i priručnika, elaborata i ostalih izdanja, te njihova distribucija, a koje na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona izdaje Hrvatski hidrografski institut.

Članak 15.

Pomorski katastar je evidencija koja sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu. Pomorski katastar sadrži podatke o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava i sl. značajnih za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave. Bliže propise o ustrojavanju, sadržaju i vođenju pomorskoga katastra, te plaćanje pristojbi, propisuje ministar pomorstva, prometa i veza, po pribavljenom mišljenju Hrvatskog hidrografskog instituta. Evidenciju s podacima iz stavka 2. ovoga članka, koji su značajni za obranu, vodi ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Članak 18. Ministar nadležan za poslove pomorstva, propisat će izdavanje, održavanje i uporabu službenih pomorskih navigacijskih karata, čija je uporaba obvezna za sigurnost plovidbe, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Članak 19. Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja koje obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nije potrebno odobrenje ministra nadležnog za poslove pomorstva, propisano Pomorskim zakonikom.

Članak 20. U luci posebne namjene koja služi za vojne namjene, te u zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, Hrvatski hidrografski institut može obavljati djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za poslove obrane, a u luci za namjene unutarnjih poslova, na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Članak 24. Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i 12 članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ovlaštenih predlagatelja iz stavka 3. ovoga članka. Hidrografsko-navigacijsko vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine. Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine: 1. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, 2. dva predstavnika iz lučkih kapetanija,

27

3. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove obrane, 4. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, 5. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije, 6. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, 7. jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, 8. dva predstavnika Hrvatskog hidrografskog instituta, 9. jedan predstavnik iz pomorskog gospodarstva, 10. jedan predstavnik udruženja nautičara, 11. jedan predstavnik udruženja ribara.

Članak 28. Djelatnost Instituta obavlja se kao javna služba. Ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, obavljanje poslova iz članka 5. stavka 1. točke 3. te davanje mišljenja iz članka 8. stavka 1., članka 15. stavka 3. i članka 18. ovoga Zakona, Institut obavlja kao javne ovlasti. Institut ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, osim ako to ovim Zakonom nije iznimno dopušteno.

Članak 32. Upravno vijeće upravlja Institutom. Upravno vijeće: - donosi Statut Instituta uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - donosi odluke o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina u vlasništvu Instituta ili druge imovine, do iznosa utvrđenoga Statutom samostalno, a iznad toga iznosa, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, - donosi godišnji program rada i prati njegovo izvršavanje, - donosi financijski plan i godišnji obračun, - donosi odluku o naknadama za uporabu podataka iz članka 17. ovoga Zakona uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pomorstva, - predlaže poseban, u pravilu petogodišnji, program rada i razvoja hidrografske djelatnosti, - odlučuje o unapređenju rada i učinkovitosti poslovanja Instituta, - donosi opće akte, - odlučuje o drugim pitanjima utvrđenima Zakonom i Statutom, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Institutom.

Članak 33. Upravno vijeće čini predsjednik i 7 (sedam) članova. Predsjednika i sedam članova Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje: - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

28

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za financije, - jednoga predstavnika iz tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, - jednoga predstavnika tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, - jednoga predstavnika iz redova stručnih djelatnika Instituta. Član Upravnog vijeća iz redova stručnih djelatnika Instituta ne može biti imenovan za predsjednika Upravnog vijeća. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani.

Članak 34. Voditelj Instituta je ravnatelj. Ravnatelja Instituta imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Ravnatelj Instituta imenuje se na vrijeme od četiri godine. Za ravnatelja Instituta može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu prirodnih ili tehničkih znanosti, najmanje pet godina stručnog i poslovodnog iskustva na poslovima hidrografske djelatnosti, aktivno znanje engleskog ili francuskog jezika.

Članak 36. Sredstva za obavljanje djelatnosti Instituta osiguravaju se: - iz sredstava državnoga proračuna, u visini potrebnoj za izmjeru, pripremu i izdavanje pomorskih navigacijskih karata i drugih publikacija nužnih za osiguranje sigurnosti plovidbe na moru, te uspostave pomorskoga katastra, na temelju godišnjega programa, - iz sredstava državnoga proračuna na temelju posebnoga programa Vlade Republike Hrvatske, iz članka 39. ovoga Zakona, - iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članak 42. Upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. U obavljanju inspekcijskoga nadzora, inspektor će pisanim rješenjem odrediti: - otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti, ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti, - privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj pravnoj osobi, ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete, - zabraniti obavljanje određenih radnji, ukoliko te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima. Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu: - podnijeti bez odgađanja nadležnom tijelu prijavu zbog prekršaja,

29

- predložiti oduzimanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete i te nedostatke ne može otkloniti, - poduzeti i druge mjere za koje je posebnim propisom ovlašten. Žalba na rješenje inspektora ne odgađa njegovo izvršenje. O žalbi protiv rješenja inspektora iz stavka 2. ovog članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

Članak 44. Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti, iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 45.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. ovoga Zakona skenira i umnožava pomorske navigacijske karte i priručnike, a koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, izdaje Institut. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ometa obavljanje hidrografske djelatnosti ili je oštetila opremu iz članka 22. ovoga Zakona, te dužna nadoknaditi nastalu štetu. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

30