Pojam minerala Minerali su prirodne vrste tvari odreenog hemijskog sastava i fizickih osobina. U najvie sluajeva

to su hemijski i fizick homogena tijela. Veina ih je spoj 2 ili vie elemenata a rijetko se javljaju

samorodno u elemntarnom stanju (zlato, srebro, bakar, dijamant), oni ine samo 0,1% mase zemljine

kore.

Rude su minerali i mineralni agregati iz kojih je thniki moguce i ekonomski opravdano dobijanje

korisnih elemenata ili jedinjenja koji se mogu koristiti u privredi.

Pertrogeni minerali su minerali koji cestvuju u izgradnji stijna, oni obuhvataju oko 100tinjak minerala

od ukupnog broja. Javljaju se kao bitni, sporedni i akcesioni sastojci stijena, svega nekoliko 10ina

predstavljaju bitne sastojke koji svoj prisustvom odreuju vrstu stijene.

Habitus minerala je vanjski izgled minerala koji zavisi od unutnje grade i fizickih osobina.

Stijena je habitus ili nakupina jednog ili vise minerala

Sklop minerala Minerali se u prirodi javljaju kao kristali pravilne unutrasnje grae ili kao amorfni minerali cije je

unutrasnja gradja nepravilna kao i njihov oblik.

Kristali su vrste tvari pravilne unutrasnje grae nasatli kristalizacijom tj. prelaskom tekuce ili

plinovite faze u vrstu i to pravilnim 3D raporedom materijalnih estica u kristalnu reetku. Rast

kristlaa je anizotropno svijstvo tj. razlicit je u razlicitim smjerovima. Rast kristala njegov oblik i veliina

ovise o temp. i hemijskom sastavu otopine. Tokom kristalizacije estice se redaju pravilno u prostoru

sto nazivamo rast kristala. Kristali u paralelnim smjerovima rastu istom brzinom a u okomitim

razlicitom brzinom pri cemu nastaje poliedersko tijelo omoeno plhoama ivicama i vrhovima.

Kristalni agregati imaju pravilnu unutrasnju gradju ali nepravilan ili djelimicno pravilan vanjski oblik,

jer su kristalisali u nepovoljnim uslovima sto je jako cesto u prirodi.

Amorfni minerali su rijetki minerali koji nemaju pravilnu unutrasnju gradju i koji rastu jednakom

brzinomu svim smjerovima te su im sva svojstva u svim pravcima jednaka, zbog toga se javljau u

bubreastim, grozdastim, i sl. Agregatima.

Granini elementi kristala Kristali koji imaju pravila poliederski oblik imaju geometrijske elemnte kristala a to su plohe P, ivice I,

i vrhove R. Ovi geometrijski elemnti su odraz pravilnosti njihove unutrasnje grae.

Plohe su pravilne povrsine koje ogranicavaju kristal, mogu biti trougaone, rombine, kvadratne itd.

Identine plhoe se oacavaju istim znakom.

Ivice predstavljaju pravolinjske granicne elemnte koji nastju dodirom dviju nagnutih ploha.

Vrhovi nastaju na kristalu kod kojeg se spajaju 3 ili vise ploha. Istovrsni vrhovi su oni kod kojih se

sijeku istovrsne plohe i ivice.

Sraslaci nastaju kada dva ili vise kristala medjusobno srastaju po odredjenom zakonu. Zavisno od

toga da li se dodiruju ili prodiru mogu biti dodirni i prodorni, i zavisno od tog da li ucestvuju dva ili

vise kristala mogu biti jednostruki ili visestruki.

Simetrija kristala U svakom kristalu kao geometrijskom oblik postoje pravci ili poloaji koj ise medjusobno ne razlikuju

po ni po kakvoj drugoj osobini, te su nazvani elementi simetrije

Elemnti simetrije kristala su

- Centar simetrije

- Os smietrije

- Ravnina simetrije

Centar simetrije C je zamisljena tacka u sredistu kristala

Os simetrije je pravac zamisljen kroz srediste kristala oko kojeg se kristal moze okrenuti 2, 3, 4, ili 6

pta unutra 360 a da pri tome dodje u isti poloaj. U odnosu na ugao zaokreta razlikuju se digira,

trigira, tetragira, heksagira

Ravnina simetrije je ravnina zamiljena kroz sredite kristala koja dijeli kristal na 2 jednaka dijela pri

cemu se ti dijelovi odnose kao da su u ogledalu. Br. Ravnina u kristalu je razlici moze biti od 0-9.

Oznacava se slovom P, Pg- glavna, Ps sporedna

Fizicke osobine minerala Fizicke osobine su od posebnog znacaja za medjusobno razlikovanje i identrifikaciju minerala. One su

posljedica uutrasnje gradje.

Tvrdoa je otpornost minerala na udar paranje i

brusnje. Ona zavisi od nutrasnje strukture minerala

odnosno o cvrstoci veza izmedju atomau kristalnoj

resetci. Gua struktura tj rastojanje izmedju jona

manje = tvri, obrnuto meki.

Cjepljivost ili kalavost minerala je svosjsto da se

neki mineral cijepaju paralelno postojecim ili

mogucim pjosnimana kristalu. Moze biti savrena,

dobra jasna i nejasna.

Pored cjelpljivosti minerali ponekad imaju

cijepljivost koja se ne obalja po ravnim povrsinama.

To je prelom ili lom minerala koji je dobro izrazen

kod minerala koji nemaju kalavost. Moze biti

skoljkast, iverast, kukast, neravan i zemljast.

Ogreb je osobina minerala koja se cesto i naziva

boja praha. Prava boja minerala se moze odrditi

tek onda kada se dio njega smrvi u prah, boja

minerala je promjenjiva ali njegov ogreb je po

pravilu postojan i vazan za odreivanje minerala.

Sjaj minerala je osobina koja potie od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlotsi od povrsinu minerala.

Dakle zavisi od kolicne reflektirane svjetlosti a zavisi i od indeksa loma, vei indeks loma = jai sjaj.

Jai sjaj imaju minerali sa glatkim i ravnim plohama. Neki minerali mogu imate razlicit sjaj na

razlicitim plohama kao auripigment. Prema jaini razlikuju se votan, svilast, smolast, sedefasti,

masni, staklasti, dijamantni, metalan i polumeralan.

Gustoa je br. Kojim se izraava odnos mase materije odreene zapremine i iste zapremine vode na

4C pri normalnom atm pritisku. Gustoa minerala ovisi o hemijskom sastavu i raporedu kristalne

resetke. Veu gustoi imaju minerla sa elemntima veih atomskih brijeva i guom reetkom.

Postanak minerala Prvi minerali na zemlji su nastali kada je stvaran zemljina kora, odnosno stijene koje nju grade.

Magmatski (pirogeni) mienrali su oni koji su nastali ovrivanjem ili kristalizacijom tenog usijanog

rastopa tj. magme. Nastaju direktno iz mageme pri temp 800 1000C, stvarani su tokom cijele

geoloske proslosti pa i danas, u njih spadaju silikati, oksidi, sulfati.

Pegmatitske ile/faza je faza kada magma popuni pukotine u stijenskom pokrovu, kada se magma

ohladi na 500 700C tada nastupa pegamtitska faza kristalizacije , nastaju pgamtitske ile koje se

sire kroz stijene. U ovoj fazi nastaju pegamtitski minerali koji mogu sadrzavati minerale od

ekonosmokog znacaja. (halkopirit, kvarc, liskun)

Pneumatolitski mienrali nastaju kada plinovi iz magme pod veliki pritiskom izbijaju ka povrsini i pri

svom putu mijenjaju sastav okolnih stijena. Nastaju na temp visim od kriticne tacke tj kriticne temo

vode. (korund, topaz)

Hidrotermalni minerali nastaju daljim opadanjem temp i pritiska iz koncentrirane vodene otopine. U

njihovim ilama se nalaze bogata rudna leita metala. (halkopirit, galenit, zlato, srebro, bakar)

Hidatogeni minerali nastaju direktnim obaranjem iz hladnih rastvora odnosno povrsinskih voda

promjenom odreenih fizicko-hemijskih uvjeta. (aragonit, sumpor, halit)

Evaporitski mienrali nastaju isparavanjem, u suhim(aridnim) podrujma kao i u priobalnim dijelovima

mora i jezera gdje je isparavanje intenzivno uz povecanje koncentracija otopina. (gips, anhidrit)

Organogeni/biogeni posredstvom organizama

Minerale karakterise kruzni tok postanka, kada magnatski mienrali dospiju napovrsinu zemlje oni

podlijezu trosenju i kao produkt toga nastaju sedimentni minerali. Sedimentni i magmastki mienrali u

dubljim dijelovim litosfer epodiljezu metamorfozi i nastaju metamorfni minerali, koji dolaskom na

pov. Zemlje su izlozeni trosenju. U dubljim dijelovima nastaju nove magme pa se ciklus nastavlja.

Prema velicini prostora na kojem se odvijaju uoavamo regionalne i lokalne metamorfoze. U lokalne

spadaju kataklistina, kontaktna, hidrotermalna i pneumatolitska metamorfoza.

Pneumatolitksa metamorfoza nastaje kada na okolne stijene djeluju plinovi i pare iz magme.

Hidrotermalne metamorfoze nastaju kada vrue vodene otopine djeluju na minerale i stijene.

Za ove dvije esto je vezan postanaka ekonomski vaznih lezista minerala.

Kod regionalne metamorfoze zajednicki djeluju temp. stres i pritisak.

Kristalne reetke 1. Kubini dijamant

2. Tetragonski cirkon

3. Heksagonski kvarc

4. Rombski kalcit

5. Triklinski korund

6. Monoklinski - talk

PROSTORNO CENTRALNA KUBINA

a=b=c

===90

PROSTORNO CENTRALNA TETRAGONSKA

a=bc

:==90

HEKSAGONSKA

a=bc

=120 ==90

PROSTORNO CENTRALA ORTOROMBSKA

abc

=90

BAZNO CENTRIRANA MONOKLINSKA

abc

==90 90

TRIKLINSKA

abc

90