Milan ufflay 1

Milan ufflay

Milan ufflay

Milan ufflay (Lepoglava, 9. studenoga 1879. - Zagreb, 19. veljae1931.), hrvatski povjesniar, jedan od utemeljitelja albanologije, autorprvoga hrvatskog znanstvenofantastinog romana.

ivotopis

Milan ufflay roen je u Lepoglavi 1879. godine, kao najmlae dijeteuitelja Augustina ufflaya i Franciske ro. Welle von Vorstern,ugarske Njemice iz Osijeka. Imao je dvije starije sestre Angelu i Zlatus kojima je cijelog ivota bio tijesno povezan. Polazio je zagrebakuGornjogradsku gimnaziju, a povijest je studirao na Zagrebakomesveuilitu. Postigao je stupanj doktora filozofije na temelju dizertacijeHrvatska i zadnja pregnua istone imperije pod ezlom triju Komnena(1075-1180). U gimnaziji i na sveuilitu bio je daleko najbolji ak, alinagrada, briljantni prsten, pripala je drugome, to ga je veomapogodilo. Jo kao sveuilitarac vladao je francuskim, njemakim,talijanskim, engleskim, svim slavenskim jezicima, takoer latinskim,starogrkim i srednjogrkim a kasnije je svladao novogrki, albanski,hebrejski i sanskrt.[1] Tadija Smiiklas drao ga je svojim najdarovitijim studentom; bio mu je asistent kodredigiranja Akademijina Codex diplomaticus.

Prouavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku prolost. Postao je i povjesniar Balkana, uvjeren da jejedino ispravno prolost Hrvata istraivati iz balkanske pozicije i tako osobno prekida s uvrijeenim miljenjemhrvatskih povjesniara da su Hrvati predstavnici Zapada i u oprjeci spram Balkana. Maarski povjesniar LajosThalloczy, videi u njemu veliki talent kojega valja privui u maarski tabor, dovodi ga u Budimpetu gdje za maluplau radi u Narodnom muzeju. Ban Levin Rauch ga, mimo prijedloga sveuilinoga senata, imenuje izvanrednimsveuilinim profesorom na katedri za pomone povijesne znanosti, u Zagrebu 1908. godine. Godine 1912. izabranje za redovitog profesora. Meutim, kad je za bana doao njegov daljnji roak Nikola Tomai, s kojim je bio utrajnim neprijateljskim odnosima, morao je otii sa Sveuilita.Poetkom 1915. godine je mobiliziran, makar su sveuilini profesori bili osloboeni vojne dunosti. Otputen jeuskoro zbog bolesti i tada pie svoje najznaajnije radove.

SuenjeU novoj dravi Kraljevini SHS 1921. godine uhien je zbog veleizdaje (pijuniranja u korist strane drave) i izvedenpred sud zajedno s takoer optuenim dr. Ivom Pilarom i jo 14 suoptuenika. Na sudu je tada rekao, govorei odijelu optunice da su on i drugi radili na nasilnom odvajanju Hrvatske od Kraljevine SHS, da Hrvatskoj ne trebaoruana borba kao u Irskoj, a niti odvajanje nasilnim putem, te kako:

"Hrvatska ima svoje dravno pravo, a Hrvati kao politiki narod kateksohen1 [2] imadu svoje naravno pravo, pravo samoodreenja. Prekinue veze s bivom monarkijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne drave Hrvatske. Ta drava ne nalazi se u drevnom sklopu... Nema otrgnua! Nasuprot se ba radi o novom sklopu, koji bi imao tek pravno nastati. Tuiti me dakle, da ja hou otrgnuti hrvatsku dravu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logika zabluda. (...) Ako je hrvatsko uvstvo, elja i miljenje o samoodreenju, hrvatskoj dravi, vjera u Ententu grijeh, onda sam ja kriv. Ali to uvstvo, tu elju, tu vjeru imade itavi hrvatski narod i izrazio ih je preko svojih zastupnika banske Hrvatske. Vlast, koja me

Milan ufflay 2

tui, moe ovdje dobiti proces proti meni, ali jer goni itav hrvatski narod, izgubit e proces pred licemEvrope... Kao filozofu, kao slobodoumnom Hrvatu meni je lino svejedno, sjedio ja u malim uzama sudbenogstola ili druge koje kaznione, ili pak da izaav na tobonju slobodu dodjem u veliku tamnicu, u kojoj hvalaBogu, tek privremeno ami hrvatski narod."[3]

Tijekom govora sudci su upadicama prekidali ufflaya, rekavi da nitko ne progoni hrvatski narod a ufflay je na toodgovorio "Pitajte Radia, on je hrvatski narod" zatim je dodao, na upadicu to e biti ako Radi umre, "Hrvatskinarod emanirat e drugog Radia".[4] ufflay je, kao prvooptueni, osuen na tri godine i est mjeseci dravnihuza[5] a presuda je snanije odjeknula u inozemstvu, nego u Hrvatskoj. Od ostalih suoptuenika najveu i najteukaznu dobio je Pavao See, 12 godina robije, Rudolf Vidak osuen je na 4 godine dravnih uza, Dragutin Taborak na3 godine i 4 mjeseca dravnih uza, Franjo kvorc i Jakob Petri na 3 godine dravnih uza, Josip Drenski poljarecna 2 godine i 4 mjeseca dravnih uza, Ivan Havelka kanjen je s 8 mjeseci dravnoga zatvora, Gabrijel Kruhak,Florijan tromar, Milan Galovi i Ivan Kovai dobili su po 6 mjeseci zatvora, dr. Ivo Pilar osuen je na 2 mjesecazatvora uvjetno za godinu dana a arlota Vidak, Antun Pavii i Andrija Medar osloboeni su optube zato to susudci ocijenili kako optube protiv njih nisu bile dovoljno dokazane.[6] Kolege znanstvenici iz brojnih zemaljapokuali su mu ishoditi pomilovanje, ali uzalud.

ZatvorKaznu je izdravao u Mitrovici. Tijekom izdravanja kazne u Zagrebu je operiran i konstatirali su mu tuberkulozuplua, emfizem i grjeku na srcu. Dne 2. listopada 1922. godine, otputen je iz kaznionice nakon to je izdraopolovinu kazne. Po izlasku iz zatvora posveuje se opet znanstvenome radu. Na traenje albanske vlade i bekeAkademije znanosti nastavlja djelo Jireeka i Thalloczyja, prireuje III. svezak arhivske grae Codex albanicus.

AtentatVrativi se iz Albanije primio je prijetee pismo,[7] a onda su uestali napadaji na nj kroz tisak, to je bio jasan znakda su ga velikosrpski krugovi odluili likvidirati. Pripadnici reimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uivalakraljevu zatitu, priekali su ga, 18. veljae 1931. godine, na pragu kue i razbili mu lubanju ekiem. Provalili supotom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Umro je 19. veljae od posljedicazadobivenih ozljeda glave. Policijski agenti Beloevi i Zwerger, koji su razbojstvo poinili, sklonili su se u Beogradi uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske, traeno njihovo izruenje. Godine 1940., od 10. do 14. lipnja, uponovljenom suenju atentatorima Branku Zwergeru, Ljubomiru Beloeviu i Stevi Veerincu sud je i tad izbjegaodokazati notornu istinu, da su atentat i umorstvo izvreni po naredbi efa zagrebake policije Janka Bedekovia, a ponarudbi iz Beograda. Albert Einstein i Heinrich Mann pozvali su preko Meunarodne lige za prava ovjekasvjetsku kulturnu javnost da prosvjeduje protiv zloina izvrenoga nad Milanom ufflayem. Meutim, politikaubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.Iako je bio pristaa Hrvatske stranke prava, pokopan je, 22. veljae 1931. godine, u odjeljku arkada na Mirogoju[8],koji pripada Hrvatskoj seljakoj stranci.

Na Pacifiku god. 2255.Pored znanstvenih djela, napisao je i prvi hrvatski znanstvenofantastini roman, Na Pacifiku god. 2255.,[9] pa sesmatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastine knjievnosti. To djelo objavio je 1924. godine podpseudonimom Eamon O'Leigh a izlazilo je u Obzoru od 23. travnja do 1. kolovoza, u 75 nastavaka. U romanu jepredvidio izbijanje Drugog svjetskog rata, porast temperature na zemlji, uspon feminizma, porast uporabe droge iraznih stimulansa, prijelaz na vegetarijanstvo, bioinenjering i sl.

Milan ufflay 3

Nagrade i odlija Dobio je najvie albansko odlije "Naim Frasheri d'or", posmrtno, 2002. godine, kada je u Albaniji o njemu

odran i veliki znanstveni skup, "Shuflaj dhe Shqiptart".[10][11]

Djela Hrvatska i zadnja pregnua istone imperije pod ezlom triju Komnena, (Zagreb, 1901.) Die Dalmatinische Privaturkunde, (Be, 1904.) A kt arbei iker-oklevl, (Budimpeta, 1905.) Biologie des albanesischen Volksstammes, (Munchen, 1916.) Die Kirchenzustnde im vorturkischen Albanien von Milan v. Sufflay, (Budimpeta, 1916.) Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, (zajedno s Jireekom i Thalloczyjem, Be, 1913. i

1918. drugi svezak) Kostadin Bali (1392-1402.): historijski roman u tri dijela, povijesni roman (Zagreb, 1920.) (pod pseudonimom

Alba Limi) Stdie una Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters, (Be-Leipzig, 1924.) Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku.), (Beograd-Ljubljana, 1925., Sarajevo, 1990., Zagreb,

1991.) Serbt dhe Shqiptart, na albanski preveli Zef Fekei i Karl Gurakuqi, (Tirana, 1926.) Hrvati u sredovjenom svjetskom viru, (1931.) Historija e Shqiptarye t veriut. Serbt e Shqiptart, (Pritina, 1968.) Na Pacifiku god. 2255.: metagenetiki roman u etiri knjige, znanstvenofantastini roman (prvi put uknjien

1998.) Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja, (Zagreb, 1928., pretiskano, Zagreb, 1999.) Izabrani eseji, prikazi i lanci, (1999.) Izabrani eseji, rasprave, prikazi, lanci i korespondencija, pripremio za tisak i uredio Darko Sagrak, (Zagreb,

2000.) Izabrani politiki spisi, (prir. Dubravko Jeli, u ediciji Stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb, 2000.) Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina. Povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stoljea, (Zagreb,

2000., prijevod Die Dalmatinische Privaturkunde iz 1904.)

Biljeke1Grka rije, a znai - u prvom redu, osobito.

Izvori[1] Milan Sufflay. Izabrani politiki spisi (http:/ / seminarskirad. biz/ seminarski/ milan shufflay-izabrani_politicki_spisi. pdf), Matica hrvatska,

Zagreb, 2000., prir. Dubravko Jeli, Ljetopis Milana ufflaya, str. 26.-29., preuzeto 29. listopada 2011.[2] http:/ / hr. wikipedia. org/ wiki/ Milan_%C5%A0ufflay#endnote_1[3] Bosiljka Janjatovi, Politiki teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0,

str. 213.-214.[4] Bosiljka Janjatovi, Politiki teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0,

str. 214.[5] Bosiljka Janjatovi, Politiki teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0,

str. 219.[6] Bosiljka Janjatovi, Politiki teror u Hrvatskoj 1918.-1935., Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0,

str. 220.[7] Jeste li uli za prof. dr. Milana ufflaya? (http:/ / hakave. org/ index. php?option=com_content& task=view& id=2188& Itemid=196),

preuzeto 29. listopada 2011.[8] Gradska groblja Zagreb - (http:/ / www. gradskagroblja. hr/ default. aspx?id=324), preuzeto 23. listopada 2012.

Milan ufflay 4

[9] Nemec, Kreimir: Prvi hrvatski science-fiction (http:/ / bib. irb. hr/ prikazi-rad?& lang=en& rad=31939), preuzeto 29. listopada 2011.[10] Croatian history: Milan ufflay (http:/ / www. croatianhistory. net/ etf/ et22a2. html#suff), preuzeto 29. listopada 2011.[11] Slobodna Dalmacija: Milena Selimi: Zaljubila sam se u Oi Ede Popovia (http:/ / www. slobodnadalmacija. hr/ Kultura/ tabid/ 81/

articleType/ ArticleView/ articleId/ 98881/ Default. aspx), preuzeto 29. listopada 2011.

Vanjske poveznice Milan ufflay (http:/ / www. hrt. hr/ arhiv/ ndd/ 11studeni/ 1109 Sufflay. html) Albert Einstein, Heinrich Mann: Apel Meunarodnoj ligi za ljudska prava (http:/ / www. croatianhistory. net/ etf/

einst. html)

Izvori rabljeni u lanku i suradnici 5

Izvori rabljeni u lanku i suradniciMilan ufflay Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4310466 Doprinositelji: Argo Navis, Babalu, Belirac, Brumiko, Dalibor Bosits, Duh Svemira, Fraise J., Fraxinus, GregorB,Josinj, Joy, Kubura, Mir Harven, Mladifilozof, Panonija, Planeti, Rovoobo, Sombrero, SpeedyGonsales, Tomsak, 14 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slikaDatoteka:Sufflay.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Sufflay.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Duh Svemira, Mir Harven

LicencijaCreative Commons Attribution-Share Alike 3.0//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/

Milan ufflayivotopisSuenjeZatvorAtentat

Na Pacifiku god. 2255.Nagrade i odlijaDjelaBiljekeIzvoriVanjske poveznice

Licencija