SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Mihaela Blagus

INTERNET MARKETING

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET MARKETING

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Marketing usluga Mentor: dr.sc. Ivan Frančišković Student: Mihaela Blagus, Poduzetništvo, 0081112927

Rijeka, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................. 2

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA......................................... 2

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNA HIPOTEZA................................................. 3

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA................................................................... 3

1.4. ZNANSTVENE METODE.................................................................................... 3

1.5. STRUKTURA RADA............................................................................................ 4

2. MARKETING..................................................................................................................... 5

2.1. POJAM,CILJEVI I SASTAVNICE MARKETINGA........................................... 6

2.2. PROMOCIJA......................................................................................................... 8

3. INTERNET.......................................................................................................................... 9

3.1. POVIJEST.............................................................................................................. 10

3.2. INTERNET DANAS............................................................................................. 11

3.3. BUDUĆNOST INTERNETA................................................................................ 12

3.4. INTERNET SERVISI I APLIKACIJE.................................................................. 12

3.4.1. World Wide Web...................................................................................... 12

4. MARKETING NA INTERNETU...................................................................................... 14

4.1. E-MARKETING MIKS......................................................................................... 15

4.2. PREDNOSTI INTERNETA KAO OGLASNOG MEDIJA.................................. 17

4.3. SREDSTVA INTERNET MARKETINGA........................................................... 18

4.3.1. WEB site.................................................................................................. 18

4.3.2. E-mail..................................................................................................... 19

4.3.3. Banner..................................................................................................... 19

4.4. NOSITELJI INTERNET MARKETINGA........................................................... 20

4.4.1. Oglašavanje na pretraživačima.............................................................. 20

4.4.2. Portali..................................................................................................... 20

4.4.3. Elektronički oglasnik.............................................................................. 21

4.4.4. E-knjige................................................................................................... 22

4.4.5. Elektronički časopis................................................................................ 23

4.4.6. Web kalendari......................................................................................... 23

4.5. ODNOSI S JAVNOŠĆU NA INTERNETU......................................................... 24

5. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE................................................................................. 25

5.1. INTERNET TRGOVINA...................................................................................... 25

5.1.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI................................................................ 28

5.1.2. SIGURNOST I PRIVATNOST............................................................... 28

5.1.3. PLAĆANJE............................................................................................ 29

6. DRUŠTVENE MREŽE...................................................................................................... 31

6.1. FACEBOOK.......................................................................................................... 32

6.1.1 Facebook oglašavanje............................................................................. 35

7. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 43

8. LITERATURA.................................................................................................................... 45

9. POPIS SLIKA..................................................................................................................... 48

2

1. UVOD

Milijuni ljudi svakodnevno koriste internet za posao, zabavu, komunikaciju, reklamiranje,

trgovinu, bankarstvo, istraživanje, informiranje itd. Budući da je Internet postao nezaobilazan

dio svakodnevice, biti on-line više nije luksuz već neka potreba bez koje se jednostavno ne

može. Putem Interneta može se pružati podrška klijentima, primati komentari od posjetitelja

vezani uz rad, usluge ili proizvode neke tvrtke, istraživati tržište, prodavati proizvodi i usluge,

24 sata dnevno, brzo i jednostavno razmjenjivati poslovne dopise i dokumente itd.

Živimo u digitalnom dobu u kojem su znanja on-line marketinga i on-line odnosa sa javnošću

ključna u poslovanju bilo koje tvrtke. Predstavljanje na Internetu nije ništa drugo nego jedna

vrsta marketinga. Primjena Interneta u marketinškoj komunikaciji prisuta je unazad

petnaestak godina te se u praksi razvila i posebna grana marketinga, tzv. Internet marketing.

Svoju ulogu u marketingu također imaju društvene mreže koje služe za web promociju i

oglašavanje koje se smatra društveno odgovornim i ekološkim jer se ne troši papir i otpadom

ne zagađuje priroda.

U svijetu postoje mnogobrojne društvene mreže, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoznatije

su Facebook i Twitter, koje su aktualne i u Hrvatskoj. Facebook oglašavanje prvenstveno

služi za širenje svijesti o brandu, proizvodu ili usluzi te je daleko efikasnija platforma za

marketing nego za samu prodaju.

Uvod ima pet međusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2)

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i

5) struktura rada. U nastavku se obrazlažu navedeni dijelovi Uvoda.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

"Informacijska i komunikacijska tehnologija je postala najprodornija tehnologija današnjice.

Ona ima primjenu u svakoj grani gospodarstva te u svim područjima znanosti i podloga je za

uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim

glavnim funkcijama poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji,

administraciji, marketingu. Predstavljanje na Internetu nije ništa drugo nego jedna vrsta

marketinga. Internet marketing predstavlja korištenje pretraživanja i prezentiranja na Internetu

3

u cilju stvaranja profita. Potreba za informacijama i informatička revolucija imale su bitnog

utjecaja na evoluiranje informacijske osnove za donošenje odluka o marketingu. To se

posebno odnosi na razvoj računala i softvera, te širenje računalne mreže – Interneta" (Grbac,

2005, p. 284).

Problem ovog istraživanja su razvojne mogućnosti oglašavanja na Internetu. Iz problema

istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a to je: istražiti i analizirati značajke Interneta

kao oglasnog medija. Objekt istraživanja je oglašavanje putem Interneta.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza koja glasi:

adekvatnim spoznajama o važnosti i obilježjima Internet oglašavanja moguće je dokazati

njegovu važnost u budućnosti.

Postavljena radna hipoteza implicira pomoćnu hipotezu:

· P.H. 1: relevantnim podacima dolazimo do saznanja da Internet kao noviji medij

oglašavanja postaje i sve korišteniji način oglašavanja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Izravno i usko povezano sa problemom i predmetom istraživanja, kao i postavljenom radnom

hipotezom determinirani su svrha i ciljevi istraživanja. Svrha rada je iznijeti značajke i

mogućnosti Internet marketinga, dok je cilj rada istražiti sve važnije značajke, ciljeve,

prednosti i načela oglašavanja putem Interneta. U istraživanju su dani odgovori na sljedeća

pitanja :

1) Što je Internet marketing?

2) Koje su prednosti Interneta kao oglasnog medija?

3) Koji su najpoznatiji oblici oglašavanja na Internetu?

4) Koliko korisnika u Republici Hrvatskoj koristi Internet?

5) Razvijenost on-line trgovine u Hrvatskoj?

4

6) Koliki je utjecaj društvenih mreža u Hrvatskoj?

7) Koje su vrste oglašavanja putem Facebooka?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri koncipiranju i izradi ovog diplomskog rada u odgovarajućim kombinacijama korišteno je

veći broj znanstvenih metoda: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,

metoda specijalizacije i generalizacije, zatim metoda deskripcije te metoda kompilacije.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja su predstavljeni u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, formulirani su problem, predmet i objekt istraživanja. Postavljena

radna hipoteza i pomoćne hipoteze. Navedeni su svrha i ciljevi istraživanja. Navedene su

znanstvene metode koje su korištene pri istraživanju te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog djela rada je MARKETING. U njemu se objašnjava sam pojam Marketinga,

kao i definicije naših i stranih autora. Također su objašnjene sastavnice marketinga te njegovi

ciljevi i promocija.

INTERNET je naslov trećeg dijela. U tom dijelu prikazana je sama povijest Interneta,

današnji pogledi, budućnost Interneta te Internet servisi i aplikacije.

U četvrtom dijelu rada s naslovom MARKETING NA INTERNETU nastoji se pobliže

upoznati sa samim pojmom Internet marketing i elementima marketinškog miksa. Opisuju se

njegove prednosti, sredstva i tehnike, nositelji, te se nastoji naglasiti važnost Internet

marketinga.

5

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE, odnosno peti dio rada, osvrće se na sve češću Internet

kupovinu, njezine prednosti te načine plaćanja.

U šestom dijelu, DRUŠTVENE MREŽE, prikazan je utjecaj društvenih mreža i razrađene su

mogućnosti oglašavanja putem Facebook platforme.

Sedmi i posljednji dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je

dokazivana radna hipoteza.

2. MARKETING

Marketing je pojam na koji nailazimo u našoj svakodnevnici svaki put kada kupujemo kruh,

novine ili se odlučimo za ozbiljnije investicije, poput kupnje automobila, stana ili hladnjaka.

Temeljna odrednica suvremenog Marketinga je orijentacija na tržište i potrošače, na čiju nas

potrebu potiču društvene promjene, kulturni razvoj i globalna svjetska kretanja. Marketing

mogu primjenjivati sva poduzeća bez obzira na veličinu, djelatnost ili zemlju porijekla.

Sve definicije Marketinga počivaju prije svega na pojmovima potreba, želja i potražnje kao i

na njihovom zadovoljenju te na kreiranju proizvoda, realizaciji razmjene te koncepciji tržišta i

Marketinga. U nastavku navodimo neke od definicija: "Marketing predstavlja upravljanje

tvrtkom koja je usmjerena potrošaču, odnosno koja je tržišno orjentirana. Američko udruženje

za marketing definira ovu disciplinu na sljedeći način: "Marketing se sastoji od obavljanja

poslovnih aktivnosti koje usmjeravaju tok roba ili usluga od proizvođača prema potrošači ili

korinsiku." Philip Kotler daje nešto širu definiciju: " Marketing je društveni proces kojim

putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono

što im je potrebno ili što žele." Marketing je lanac ili još preciznije rečeno mreža donošenja

poslovnih odluka i njihove realizacije" (Sudar, Kellner, 1991, p.3). Marketing je skup

aktivnosti koje se provode na razini gospodarskih i drugih subjekata da se zadovolje potrebe

potrošača. "Marketing je stvaranje i dostava životnog standarda" davno je napisao McNair

(Grbac, 2005, p.23). Marketing je profitabilno zadovoljenje potreba. Bavi se potrebama ljudi i

6

pronalazi načine zadovoljenja tih potreba (Wikipedija, Slobodna enciklopedija, 2014).

Drucker je definirao marketing kao: "Marketing je način stvaranja kupca, potrošača.

Marketing je oblik vođenja poslovanja. To je poslovni sustav viđen očima potrošača, kupca."

(Bratko, et. al., 2001, p.16)

Može se reći da se marketing koristio i u davnoj povijesti. Dobar primjer su stari cirkusi. Oni

su prolazili mjestima i svoj boravak u gradu vrlo bučno obznanili. Time bi skrenuli pozornost

na sebe i osigurali si posjećenost. Moderni marketing funkcionira na sličan način. Bit je

skrenuti pozornost na sebe i uspješno se predstaviti.

2.1. POJAM,CILJEVI I SASTAVNICE MARKETINGA

Većina ljudi, s malo ili bez iskustva u poslovanju, u susretu s pojmom marketinga, isti

podsvjesno povezuje isključivo s pojmovima kao što su prodaja i oglašavanje. Iako je točno

da marketing uključuje i prodaju i oglašavanje, ipak, potrebno je istaknuti da marketing znači

i obuhvaća puno više ključnih aktivnosti. Jednostavno rečeno marketing funkcija u poduzeću

ili neprofitnoj ustanovi je odgovorna za usluživanje i servisiranje kupaca te za rad i

koordinaciju s posrednicima i ostalim vanjskim organizacijama, poduzećima kao što su

različiti distributeri roba, proizvoda, materijala, zatim agencije i slične organizacije koje

sudjeluju u različitom gospodarskom okružju.

Danas se susrećemo s primjenom marketinga na svim razinama ljudskih djelatnosti: u

proizvodnji i razmjeni roba, u zdravstvu, lokalnoj i državnoj administraciji, u školstvu i

umjetnosti. Marketing naravno obuhvaća i profitne i neprofitne djelatnosti, proizvode i usluge

i ideje, aktivnosti koje prethode proizvodnji proizvoda i usluga i poslije prodajne aktivnosti te

sva četiri temeljna elementa marketing mix-a, proizvod, promociju, distribuciju i cijenu. Ti

elementi djeluju povezano, dakle ne promatraju se zasebno i samo to njihovo uspješno

međudjelovanje može donjeti tržišni uspjeh, prodaju i profit.

„ Ciljevi kao polazište Marketinga su :

Ø Spoznati osobitnosti i vrste tržišta,

Ø Objasniti tržišnu strukturu,

Ø Identificirati neskalde na tržištu,

7

Ø Analizirati funkcije marketinga,

Ø Utvrditi koristi koje osigurava marketing,

Ø Analizirati sastvanice marketinga ” (Grbac, 2005, p.2).

Pod pojmom marketing se podrazumijevaju neke od aktivnosti vezane za tržište, kao što su

istraživanje tržišta, razvoj proizvoda, deifiniranje ciljeva, promocija ili neke druge aktivnosti

vezane za odnose s potrošačima.

Marketing se može promatrati sa mikro i makro aspekta. Kada govorimo o mikro aspektu,

naglasak je na ostvarivanju ciljeva gospodarskih i drugih subjekata, odnosno potrebe

potrošača, dok se s makro aspekta ispunjavaju ciljevi društva. Marketing sudjeluje u

utvrđivanju onoga što potrošači žele, definiranju, stvaranju i plasmanu odgovarajućih

proizvoda, što mu je i osnovni zadatak.

U nastavku ćemo kratko objasniti svaku od sastavnica marketinga, a one su :

Ø ponuda,

Ø prodavači,

Ø razmjena,

Ø potrošači,

Ø sustav aktivnosti.

Potrebno je stvoriti ponudu, koju stvaraju prodavači, odnosno gospodarski i drugi subjekti, da

bi postala predmet zanimanja i razmjene s potrošačima. Ponuda je zapravo proizvod koji se

isporučuje kupcu uz definiranu cijenu, kanale distribucije i aktivnosti usmjerene na

upoznavanje tog proizvoda s potrošačima. Proizvod obuhvaća fizičke predmete, ideje i

usluge. Fizički predmeti su opipljivi, vidljivi, mogu se čuti i okusiti, dok su usluge nevidljive i

neopipljive.

Prodavači su gospodarski i drugi, profitni i neprofitni subjekti čiji je cilj realiziranje aktivnosti

stvaranja ponude, ostvarivanje dobiti, osvajanje novog tržišta i razvoj novog proizvoda. Cilj

prodavača se ogleda u povećanju dobiti uz zadovoljenje potreba i želja potrošača. Pod

prodavačima se podrazumijevaju razne tvrtke, ustanove kao škole, fakulteti, bolnice, domovi

umirovljenika, sportski klubovi ili vjerske zajednice.

Razmjena je ključna odrednica marketinga. Odvija se između prodavača i potrošača. U

procesu razmjene prodavač dobiva drugu vrijednost za isporučene proizvode, a sam proces

8

razmjene se realizira kad postoje predmet razmjene i komunikacija između prodavača i

potrošača te ako oba partnera prihvate da razmjenjuju vrijednosti.

Potrošači imaju za cilj da zadovolje svoje potrebe i želje, zbog čijeg ostvarenja ulaze u proces

razmjene. Potrošač može biti pojedinac, gospodarski ili drugi subjekt, odnosno pravna ili

fizička osoba.

Sustav aktivnosti nužno je stvoriti za zadovoljenje potreba pojedinca, gospodarskih i drugih

subjekata. Te aktivnosti su identifikacija potreba potrošača, stvaranje ponude koja će

zadovoljiti te potrebe, stavljanju na raspolaganje proizvoda na mjesto i u vrijeme koje

odgovara potrošaču te informiranje i uvjeravanje potrošača u vrijednost ponude.

2.2. PROMOCIJA

"Promocija je svaki oblik komunikacije čija je uloga informiranje, persuazija i / ili

podsjećanje ljudi o proizvodima, uslugama, imageu, idejama ili društvenoj uključenosti."

( Bratko, et. al., 2001, p. 367)

"Pod pojmom promocije podrazumijevamo splet različitih aktivnosti kojima poduzeća

komuniciraju s pojedincima, grupama ili javnošću u obliku osobnih i neosobnih poruka radi

usklađivanja međusobnih interesa i potreba" (Sudar, Kellner, 1991, p.12).

Promocija ima funkciju informiranja potrošaća o postojanju nekog proizvoda ili usluge, i to

nagovaračkog oblika informiranja tj. izazivanja želje kod potrošaća za tim proizvodom ili

uslugom. Djelotvorna i uspješna promocija, je ona koja povećava potražnju i sam proizvod

čini poželjnijim i traženijim. Zaključno tome, proizvodu raste i tržišna cijena, broj kupaca koji

kupuju proizvod, dakle broj prodanih proizvoda.

Najznačajniji motiv ulaganja u promociju je konkurencija. Ako poduzeće želi opstati na

tržištu i zadržati svoj udio na njemu, mora ulagati u ekonomsku propagandu, unapređenje

prodaje, odnose s javnošću i druge promocijske djelatnosti.

9

3. INTERNET

Internet je međunarodna mreža koja se sastoji od međusobno povezanih pojedinačnih

računala i računalnih mreža. Pod „međunarodna“ se podrazumijeva da njime ne upravlja neka

pojedinačna vlada ili komercijalna agencija, već se radi o zajedničkom radu više organizacija

iz raznih zemalja povezanih na Internet. Pod "mrežom" se podrazumijeva organizacija, u

slučaju Interneta, mnogo računala koja mogu međusobno komunicirati. Internet se još naziva

„mrežom svih mreža“. Riječ “Internet” kao pojam označava mnoge stvari, ali u izvornom

obliku označava globalnu, svjetsku nakupinu računalnih mreža povezanih na dogovornoj

osnovi koje među sobom podatke razmjenjuju Internet protokolom. Budući da je Internet

postao nezaobilazan u svakodnevici, biti on-line više nije luksuz već potreba bez koje se

jednostavno ne može. „Sa stajališta marketinga, Internet je značajan ponajprije kao

informacijski servis, kanal marketinga i medij komunikacije.“ (Bratko et al., 2001, p.63)

S obzirom na veliku količinu, raspoloživost i dostupnost podataka i informacija na Internetu

on predstavlja odličan izvor sekundarnih podataka korisnih u istraživanju tržišta. Ako se

Internet promatra kao jedna država, tada se može reći da je to najliberalnija država na svijetu,

a isto tako za Internet se može reći da je jedan od najznačajnijih izuma čovječanstva uopće.

„Ukupan podatkovni internetski promet u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2014. iznosio je 110

milijuna GB, što je u odnosu na prvo tromjesečje 2013. porast od 45,6%.“

(http://www.index.hr/vijesti/clanak/sve-vise-na-internetu-u-hrvatskoj--internet-promet-u-

godinu-dana-porastao-456-posto/755590.aspx)

10

3.1. POVIJEST

Internet ima razmjerno kratku, ali eksplozivnu povijest. Povijest Interneta kao globalne mreže

ovisila je o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi telegrafa, telefona, radija i računala bili su

podloga za pojavu Interneta.

Internet se prema Panianu razvijao u pet razvojnih faza:

"1. Prva razvojna faza ( 1969.-1983.)- usklađeno djelovanje civilnog i vojnog sektora

2. Druga razvojna faza ( 1983.-1992.)- preobrazba u "mrežu nad mrežama"

3. Treća razvojna faza (1992.-1995.)- Internet kao "opće dobro čovječanstva"

4. Četvrta razvojna faza ( 1995.-2005.)- Internet kao novi gospodarski prostor

5 Peta faza (2005.- do danas)- Internet kao društveni (socijalni) medij" ( Panian, 2013, p.3-9)

Sam njegov razvitak počeo je šezdesetih godina dvadesetog stoljeća kada je Ministarstvo

obrane SAD-a, putem svoje Agencije za napredne istraživačke projekte ARPA (Advanced

Research Projects Agency) pokrenulo niz eksperimenata čiji je cilj bio razvoj mreže

elektroničkih računala, razbacanih na velikom geografskom prostoru i povezanih tako da

mogu izravno komunicirati, tj. razmjenjivati podatke. Takva je mreža služila vojnim

potrebama. Prva dva računala uspješno su povezana u rujnu i listopadu 1969. godine, jedno na

sveučilištu UCLA u Los Angelesu, a drugo na MIT-u u Bostonu. 1983. godine mreža se

razdvojila u dva segmenta i to vojni, pod nazivom MILNET, i civilni, ARPA-net, zbog

zaključka vojnog segmenta da bi umrežavanje sve većeg broja računala iz vojnog s onim iz

javnog i privatnog sektora moglo ugroziti nacionalnu sigurnost zemlje. 1986. godine razvijena

je mreža superračunala NSFNET, koja se povezuje s ARPA-netom. Tako je, zapravo,

spontano nastao Internet. Priključivanjem sve većeg broja privatnih mreža velikih kompanija,

Internet je 1992. godine dosegnuo točku u kojoj je obuhvaćao milijun većih računala. U to

doba osnovano je Društvo za Internet koje se proglasilo "općim dobrom čovječanstva", poput

vode, zraka i sl. Razvoj World Wide Web koncepta, 1990.-te afirmirao je shvaćanje prema

kojemu Internet može biti iskorišten i kao medij unutar kojega se mogu obavljati razni

poslovi, a ne samo kao kvalitetna tehnička infrastruktura za razmjenu informacija. Internet je

tada postao najveće moguće tržište svega i svačega. (Panian, 2000/2013). Početkom 21.

stoljeća došlo je do velikog broja novih internetskih tehnologija, kao npr. blogova,

predviđajuća tržišta, wikija, označavanja informacija i društveno umrežavanje, što se svelo

11

pod zajednički naziv- Web 2.0 tehnologije. Internet je kao medij komunikacije znatno brže bio

razvijen u odnosu na medije koji su mu prethodili.

3.2. INTERNET DANAS

„Internet je najveća svjetska računalna mreža. Zapravo riječ je o kompleksno povezanim

regionalnim i lokalnim mrežama koje se prostiru preko cijelog svijeta. Računala unutar mreže

povezana su TCP/IP protokolom, koji omogućava komunikaciju između računala“ (Ružić,

Biloš, Turkalj, 2009, p.20). TCP/IP (engleski Transmission Control Protocol/protocol suite).

Trenutno je na Internet povezano preko 150 milijuna računala širom svijeta, koji međusobno

komuniciraju i svakodnevno razmjenjuju gomilu informacija, doprinoseći tako razvoju

telekomunikacija i svodeći problem udaljenosti između korisnika mreže na neku zanemarivu

razinu. Korištenje Interneta značajno se razlikuje s obzirom na dob populacije: među onim

najmlađima (15-24 godina), samo njih 3% ne koristi Internet, dok je u dobi od 25-34 godine

takvih 7%. S porastom dobi značajno pada broj Internet korisnika, pa je među onim

najstarijima (preko 65 godina) samo 10% koji koriste Internet (Korištenje Interneta u

Hrvatskoj, 2013, on-line: http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/01

1221/index.hr.html).

Danas se mnoge stvari u suvremenom životu i poslovanju teško mogu zamisliti bez Interneta.

Većina svjetskog stanovništva zna upotrebljavati Internet. Njegove mogućnosti su gotovo

neograničene. Već se može kupiti knjiga, auto ili računalo preko Interneta. Može se studirati,

gledati filmove, slušati radio i televizijske postaje koje rade samo preko Interneta,

pregledavati VRML slike stana kojeg želite kupiti, igrati igre sa tridesetak ljudi istovremeno,

izmjenjivati sve vrste iskustava. Tko zna što nam tek budućnost donosi.

3.3. BUDUĆNOST INTERNETA

„Znanstvenici su se oduvijek bavili predviđanjima budućeg razvoja tehnologije. No takve

vizije obično su se pokazale netočne ili nepotpune, pogotovo ako su se odnosile na dalju

budućnost. Stoga se za budućnost Interneta (za 20-30 godina) ne može sa sigurnošću odrediti.

12

Pouzdane prognoze mogu se odnositi samo na najbližu budućnost, do 5 godina unaprijed.

Vrlo je vjerojatno da će se u sljedećih nekoliko godina nastaviti trendovi razvoja Interneta

koje uočavamo danas. Dalje će se povećavati udio bežičnih veza u odnosu na fiksne. Umjesto

klasičnih računala, u mreži će prevladavati mali uređaji poput mobitela ili tableta. Internet će

postati “svugdje prisutan”: u perilici rublja, u automobilu, televizoru, foto-aparatu“ (Manger ,

2014). Pojedini autori, teoretičari i praktičari imaju različite stavove o budućnosti Internet.

Neke tvrtke tvrde da su Web tehnologije kakve se danas nude zapravo tehnologije što

prethode svojem vremenu jer zapravo pripadaju budućnosti. No, te tvrdnje se ne mogu uzeti

kao objektivno iznošenje činjenica, ali da Web ima sjajnu budućnost, tu nema dvojbe.

3.4. INTERNET SERVISI I APLIKACIJE

Internet je u samom početku bio zasnovan radi komunikacije više korisnika koji su spojeni u

mrežu. U počecima Interneta nije se ni mislilo da će jednoga dana doći do toga čega smo mi

danas svjedoci, a tko zna što nam budućnost i tehnologija još skrivaju. Razvoj aktivnosti na

Internetu, a s time i izravno i neizravno brojne marketinške aktivnosti, omogućuju brojni

internetski servisi. "Najvažniji internetski servisi i aplikacije su: World Wide Web,

elektronička pošta, dostavne liste, daljinsko preuzimanje datoteka, rad u korisničkim

diskusijskim skupinama, globalno čavrljanje i internetsko telefoniranje. " (Ružić, Biloš,

Turkalj, 2009, p. 27)

3.4.1. World Wide Web

"WWW je mrežni servis (infrastruktura) za organiziranje informacija, dostupnih korisnicima

Interneta, u obliku tzv. hipermedijalnih dokumenata ( Web stranica)" ( Panian, 2000, p. 17).

Pod pojmom hipermedijalnih dokumenata se podrazumijeva skup srodnih informacija,

iskazanih u tekstualnom, grafičkom, video ili zvučnom obliku, koje se odnose na neki objekt.

World Wide Web je multimedijalni mrežni informacijski servis baziran na hipertekstu. To je

jezik koji se naziva HTML (HyperText Markup Language), kojim se određuje kako će se

ponašati i izgledati neka informacija na zaslonu korisnika kada ju on zatraži.

13

"World Wide Web, naime, predstavlja:

Ø svojevrsnu "paukovu mrežu" kojom se "love" klijenti Interneta,

Ø složenu strukturu koja obuhvaća veliku (čak golemu) količinu informacija

raspoloživih u obliku hipermedijalnih dokumenata,

Ø medij po kojemu se lako "pliva""(Panian, 2000, p. 20)

Taj dio Interneta je zasigurno najpoznatija i najkorištenija usluga, jer omogućuje

pregledavanje beskrajne količine web stranica, nudi širok spektar zabave i raznovrsnih

informacija. Ovaj servis (kao i drugi mrežni servisi) radi na principu klijent - server, a

omogućava objavljivanje, pregledavanje, dohvat i pretraživanje informacija koje mogu biti:

tekst, slika, animacija, zvuk i video. Mrežno računalo, koje uz upotrebu odgovarajućeg

software-a poslužuje dolazeće zahtjeve za podacima koji se nalaze na poseban način

organizirani na njegovom diskovnom prostoru, naziva se WWW server.

Tom serveru može se pristupiti s bilo kojeg dijela mreže uz pomoć odgovarajućeg klijent

programa. Postoji više klijent programa za pristup WWW serveru, a koji će se koristiti ovisi o

platformi na kojoj se radi kao i o raspoloživom software-u. Ti se programi zovu WWW

pretraživači ili browseri, a mogu biti grafički (zahtijevaju grafičko radno okruženje: Netscape,

Internet Explorer, Mosaic, Opera) i tekstualni (mogu raditi u terminalskom načinu rada i

prikazuju samo tekst: lynx). Njegov osnovni zadatak je da se na zahtjev korisnika spoji na

Internet, učita tražena stranica i da mu se prikaže. Grafičko okruženje omogućuje takozvane

UNIX grafičke radne stanice ili osobno računalo (PC) u Windows okruženju preko SLIP ili

PPP modemske veze.

14

4. MARKETING NA INTERNETU

Razvoj Internet marketinga počinje sredinom pedesetih godina dvadesetog stoljeća, kada su

mnoge tvrtke počele uvoditi kompjutere i obavljati financijske, računovodstvene i platne

poslove te planiranje proizvodnje na tadašnjim računalnim sustavima. „Primjena Interneta u

marketinškoj komunikaciji prisutna je unazad petnaestak godina te se u praksi razvila i

posebna grana marketinga, tzv. Internet marketing, odnosno e- marketing, on-line marketing

ili elektronički marketing“ (Ferenčić, M. 2012, ´Marketinška komunikacija u digitalnom

svijetu ', Praktični menadžment, vol.III, no. 5, pp. 42).

„E-marketing je proces kreiranja ponude, određivanje cijena, distribucije i promocije s ciljem

profitabilnog zadovoljavanja potreba i želja kupaca uz korištenje mogućnosti digitalne

tehnologije i Interneta. Internet marketing način je ostvarivanja tržištu orijentiranih aktivnosti

tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske (internetske) tehnologije“

(Panian, 2000, p. 87). Te dvije tehnologije, odnosno njihova sinteza, primjenjive su pri

ostvarivanju svih marketinških funkcija značajnih iz aspekta poslovanja malog poduzetnika,m

a to su : 1) obavještavanje o tržištu, 2) istraživanje tržišta, 3) promidžba i javno oglašavanje.

Primjena internetske tehnologije uzrokuje ostvarivanje tih marketinških funkcija na način

bitno drugačiji od onog prakticiranoga u okvirima tradicionalnog marketinga.

15

"Chaffey i dr. smatraju kako je Internetski marketing uporaba Interneta i drugih digitalnih

tehnologija za postizanje marketinških ciljeva i kao podrška suvremenom marketinškom

konceptu. Mohammed i fr. Opet smatraju Internet marketing procesom izgrađivanja i

održavanja odnosa s korisnicima kroz on-line aktivnosti kako bi se odgodila razmjena ideja,

proizvoda i usluga te ispunili ciljevi uključenih strana" (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.64).

Internet marketing nadopunjuje klasični marketing i otvara nove dimenzije i prostore za nove

ideje. Ključ uspjeha ovakve vrste marketinga jest - znanje i ideja. On ne mora biti skup da bi

bio uspješan. Osnovna razlika između tradicionalnih ( tisak, radio, televizija, vanjsko

oglašavanje) i novih medija ( internetske stranice, društvene mreže ) je u tome što su novi

mediji interaktivni. Temeljne karakteristike koje izdvajaju e-marketing iz tradicionalnog

marketing okruženja su: lakša dostupnost, mogućnost direktnog obraćanja, interakcija,

memorija i digitalizacija.

Glavna obilježja novih medija su:

Ø digitalnost – obrada podataka u digitalnom smislu

Ø multimedijalnost – koju karakterizira snažna integracija različitih kodova i

sredstava izražavanja prilikom kreiranja medijskog teksta

Ø interaktivnost – pretpostavka odnosa između dva subjekta komunikacije

Ø hipertekstualnost – nelinearno povezivanje skupova informacija (Car,2010)

Najvažnije Internet usluge na Internet marketing su društvene mreže, elektronička pošta, web

stranice, forumi, blogovi i elektroničko trgovanje. Internet marketing nadopunjuje klasični

marketing te otvara nove dimenzije i prostore za nove ideje. Znanje i ideje su ključ uspjeha

ovakve vrste marketinga. Da bi bio uspješan ne mora biti skup.

4.1. E-MARKETING MIKS

Digitalno doba mijenja brojne subelemente marketinškog miksa, no suština ostaje ista, a to je

bolje i uspješnije kombiniranje elemenata nego što to uspijeva konkurencija. Potpuno

pojednostavljeno i uopćeno može se reći da postoji najmanje sedam elemenata marketinškog

miksa koji su potrebni za uspješno marketiranje proizvoda i usluga na Internetu. To su :

proizvod, cijena, tržište, promocija, ljudi, procesi i fizički dokazi.

16

Proizvod je paket pogodnosti koji zadovoljava potrebe organizacija ili potrošača za koje su

spremni platiti. Temelj je ekonomije i krivulja ponude i potražnje ukazuju koliko je neki

proizvod tražen, odnosno koliku je ponudu potrebno omogućiti. Internet omogućuje

poduzećima opskrbu boljim informacijama, boljom uslugom, a time i omogućuje kvalitetnije

proizvode. Ako je proizvod loš i nekvalitetan rijetko će mu pomoći uspješna promocija i

distribucija i niske cijene. Kvaliteta proizvoda odnosi se na kvalitetu materijala, izvedbu,

sastav, funkcionalnost, oblik, boju, trajnost i slično. " Proizvodom smatramo konačni rezultat

proizvedene djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i pošto je dovršen proces njegove

proizvodnje te svojim predmetnim oblikom i svojim svojstvima zadovoljava određenu

potrebu." ( Bratko, et.al., 2001, p. 279). Razlikovanje jednog proizvoda od drugih omogućuje

marka, koja predstavlja ime, znak, simbol, izraz ili njihova kombinacija. Marka proizvodu

daje dodatnu vrijednost u odnosu na drugi proizvod iste uporabne vrijednosti, a potrošači su

spremni dati više novaca za tu dodatnu vrijednost. ( Bratko, et.al., 2001)

Cijena je jedan od četiri temeljna elementa marketing mix-a i jedini element koji za poduzeće

predstavlja izvor prihoda. Formiranje cijene proizvodu je vrlo zahtjevan proces. Potrebno je

odrediti pravu cijenu, jer ona može biti ključ za profitabilno poslovanje. Cijena ima različite

cjenovne razine a to su: pretplate, plaćanje po prikazu, bundling, oglasima podržani sadržaji.

Napredak tehnologije na Internetu, omogućava niže troškove, a time i niže cijene. Tu su važni

i kanali distribucije. "Internet pospješuje komunikaciju, a time omogućava veći broj

distributera koji nastoje biti tržišno konkurentni, a konkurencijom smanjuju cijenu." (Ružić,

Biloš, Turkalj, 2009, p. 71)

Tržište je virtualno mjesto gdje se događa ponuda i potražnja. Internet može predstavljati

cijeli distribucijski kanal.

Promocija predstavlja funkcionalan proces za planiranje, izvršavanje i analiziranje

komunikacije prema privlačenju i održavanju broja klijenata.

Ljudi, kojima je i namijenjen marketing, predstavljaju nezaobilaznu sastavnicu svih

marketinških aktivnosti.

17

Fizički resursi imaju tehničke i tehnološke osobine i nisu u potpunosti pod kontrolom

gospodarskog subjekta već mu se subjekti moraju prilagođavati. Procesi ili web site-ovi su

nositelji marketinških aktivnosti na Internetu.

4.2. PREDNOSTI INTERNETA KAO OGLASNOG MEDIJA

Internet omogućuje kupcu izravan kontakt s poslovnim subjektom u bilo koje doba dana ili

noći, s bilo koje lokacije, kako bi kupac mogao prikupiti željene informacije i tada obaviti

kupnju. Također, omogućava lagano pronalaženje informacija o konkurentskim proizvodima i

uslugama. Sama brzina rasprostiranja i prikupljanja informacija daleko je velika prednost. Isto

tako poslovni subjekti mogu lagano pronaći nove kupce, a istodobno i opsluživati već

postojeće.

Oglašivač i korisnik na Internetu mogu međusobno dvosmjerno komunicirati, za razliku od

televizije ili radija, gdje primatelj informacija ne može utjecati niti na sadržaj, niti na oblik

prikazivanja, niti na učestalost prijama ili izloženost takvim informacijama.

Internet marketing je višestruko djelotvorniji, jer se jednim klikom miša otvara vaša stranica,

gdje ljudi bez dolaska ili telefonskih poziva, mogu dobiti potpune informacije o vašim

uslugama, što svima pruža brzinu i jednostavnost dobivanja informacije i veliku uštedu

vremena.

Cijena oglašavanja na Internetu je bitno manja nego u ostalim medijima, te se s manjim

budžetom uz pametnu Internet kampanju može dobiti djelotvorniji učinak. Svako oglašavanje

na Internetu nudi potpunu kontrolu prikazanih banera ili sličnih načina oglašavanja, s brojem

klikova, što daje potpuni uvid (statistiku) u uspješnost oglašavanja, koje je moguće pratiti.

Takav vid oglašavanja na specijaliziranim portalima nudi ciljano oglašavanje korisnicima

zainteresiranim upravo za ponudu.

Internet nudi brže, jednostavnije, učinkovitije i daleko jeftinije načine sustavnog prikupljanja

informacija, relevantnih sa stajališta marketinga. Za donošenje značajnih marketinških odluka

bitno je istraživanje tržišta, koje se provodi anketama, a pritom Internetska komunikacija

omogućuje učinkovitiju organizaciju i provedbu, u smislu troškova i ostvarene stope

18

odgovaranja. Internet oglašavanje također pridonosi nastojanju da se ostvari što bolja tržišna,

odnosno konkurentska pozicija tvrtke.

4.3. SREDSTVA INTERNET MARKETINGA

Internet marketing je pravi put da svoje proizvode približite svojim kupcima, partnerima i

klijentima. U nastavku su detaljnije prezentirana sredstva Internet marketinga.

4.3.1. WEB site

U načelu valja razlikovati oglašavanje web site-a (stranica) od oglašavanja pojedinih

proizvoda ili usluga na web-u, mada je to ponekad teško razlikovati. (Ružić, Biloš, Turkalj,

2014, p. 199) Web stranica se sastoji od glavne stranice i više dodatnih stranica. Ona pruža

podatke o tvrtki i njenoj ponudi. Glavna stranica je ono što korisnik vidi prilikom otvaranja i

vrlo je bitna jer čini prvi dojam. Može rezultirati time da potrošač nakon njezinog učitavanja

nastavi istraživati i dalje ili ovisno o prvom dojmu napusti web site. Na njoj nalazimo logo i

najbitnije informacije o poslovanju tvrtke. Uvodne stranice sadrže informacije s kojima bi

korisnik site-a trebao prvo biti upoznat, npr. kada je riječ o stranicama kojima ljudi s

pojedinim karakteristikama ne bi smjeli pristupiti, na uvodnim stranicama se nalaze

upozorenja. Na web stranici se osim teksta mogu prikazati i multimedijski elementi (resursi)

kao što su slike u digitalnom formatu, animacije, zvuk i sl. Web stranice su kolekcija

internetskih resursa, HTML dokumenata, multimedijskih sadržaja, podataka i skripti. Izradom

web stranica bave se web dizajneri i programeri. Sve više tvrtki odlučuje se na izradu web

stranica s namjerom da putem Interneta promoviraju i distribuiraju proizvode, usluge ili

informacije koje nude. Danas sve češće dolazi do toga da ako tvrtka nema web stranicu

potrošači je zaobilaze. Marketinške aktivnosti tvrtke na Internetu nisu moguće bez postojanja

web site-a neovisno o poslovnom modelu koji se provodi jer je nužan inicijalni kontakt koji se

ostvaruje na web stranici. Web stranica svake organizacije, kompanije ili brenda je alat za

Marketing odnosa s javnošću, budući da služi kao elektronska brošura, uključujući trenutne

proizvode i informacije o kompaniji. Korištenje mreže za objavljivanje informacija o

proizvodu donosi nekoliko prednosti. Prva prednost je to da je mreža jeftina alternativa

19

papirnim brošurama ili obavijestima koja se šalju brzo poštom. Druga prednost je da se

informacije o proizvodu često ažuriraju u bazama podataka kompanije, tako da je i sadržaj na

web stranicama uvijek aktualan.

4.3.2. E-mail

Elektronička pošta, e-pošta ili e-mail, prijenos je tekstualnih poruka putem komunikacijskih

mreža, najčešće Interneta. Elektronička pošta je veoma koristan i moćan alat u poslovnom

svijetu i može biti vrlo učinkovito marketinško oruđe. Danas je praktički nemoguće zamisliti

modernog menadžera koji ne koristi Internet a s time i e-mail. Većina ljudi kad dođe na

Internet prvo pregledava svoj e-mail. Elektronička pošta u poslovnom svijetu koristi se za

dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzeća ili sa vanjskim

partnerima. Kako se mogu slati i datoteke raznih formata (multimedijalne datoteke), uvelike

se koristi kao sredstvo oglašavanja. Svaki oglasni e-mail kojeg se šalje treba imati određenu

vrijednost, jer dobar oglas unutar e-mail poruke je mnogo više od pukog oglašavanja ponude.

4.3.3. Banner

Predstavljaju horizontalni oglas smješten na web stranici. Banneri su najstariji i

najuobičajeniji web oglas. Ključni su za oglašavanje na Internetu jer su najjednostavniji i

najčešći oblik oglašavanja. Zanimljivi su jer, osim što plijene pažnju, klikom na njih, direktno

idemo na stranicu oglašivača. Banneri se pojavljuju na pojedinim internetskim stranicama u

čije područje zanimanja spadaju. Banneri mogu biti i animirani jer nove tehnologije izrade

omogućavaju umetanje videa i zvuka. Smještaju se na popularne siteove, gdje zainteresirani

posjetitelj linkom, odnosno "klikom" na banner odlazi na povezani site gdje dobiva detaljnije

informacije o naznačenoj temi (Ružić, Biloš, Turkalj, 2014, p. 206). Trenutno se u Hrvatskoj

najviše investira u ovaj oblik marketinga. Banner oglašavanje je prepoznatljivo posjetiteljima

web stranica po dinamičnim ili statičnim slikama, na kojima se prikazuju oglašivačke poruke

tvrtke koja se oglašava (sebe, proizvod, uslugu, brend). Prema tipu oglasa, banner oglašavanje

na Internetu dijelimo na sljedeće metode: Klasični banner oglas - statična ili animirana

površina, (najčešći oblik banner oglašavanja, najjeftiniji za izvedbu), Pop-up ili pop-under,

20

(banner oglasi koji se otvaraju istovremeno kada i web stranicom, ali u nekom posebnom

okviru te su među korisnicima okarakterizirani kao iritantni), Interstitial oglasi (pojavljuju

između dvije web stranice dok prelazimo s jedne stranice na drugu), Rich media oglasi (oni

koji koriste i animaciju i zvuk i interaktivne elemente (mini on-line igrica), zahtjevniji su za

produkciju, privlače pažnju). Prema modernim shvaćanjima Internet marketinga prihvaćenih

tokom web 2.0 evolucije Interneta, banner oglašavanje se počelo smatrati klasičnim

internetskim marketingom, te ponekad i zastarjelim oblikom internetskog marketinga.

4.4. NOSITELJI INTERNET MARKETINGA

4.4.1. Oglašavanje na pretraživačima

Oglašavanje putem Internet tražilica je forma Internet marketinga koja

promovira web stranice oglašivača kroz pojačanu vidljivost na Internet pretraživačima. Ova

forma oglašavanja je izrazito korisna ukoliko web stranice nisu optimizirane ili je zbog visoke

koncentracije konkurencije na ciljanim ključnim riječima teško postići visoki rang na

rezultatima pretraživanja. Cijena oglašavanja na Internet pretraživačima se formira kroz

aukciju, a ovisi o tome koliko su dobro optimizirani oglasi i stranice na koje upućuju oglasi, a

potom i kolika je razina konkurencije na određenim ključnim riječima te koju su cijenu onu

ponudili. Kvalitetno ciljanje ključnih riječi je ovdje ključno obzirom da cilj nije povećati

samo posjećenost stranice već generirati konverzije u kupce ili klijente. Specifičnost

oglašavanja ovog tipa je plaćanje po kliku što znači da trošak ne nastaje dok netko zaista ne

klikne na oglas i dođe na stranicu oglašivača. Google je posvuda priznata i po mnogima

najbolja internetska tražilica. Osnovali su je dva studenta, Larry Page i Sergey Brin.

4.4.2. Portali

Portali su stranice koje služe kao "glavne stranice" za određene teme ili područja. Portali

trebaju promicati sadržaj i poticati suradnike na doprinošenje kvaliteti sadržaja. Portali nude

mogućnosti kao što su : oglašivački modeli, ključne riječi i sekcije. Oni su zbog svoje funkcije

21

među najpopularnijim mjestima na Internetu. Broj posjeta tih stranica penje se na stotine

tisuća dnevno i zbog toga home page portala postaje vrlo zanimljiv oglasni model. To je

zasigurno najbrži način informiranja velikog broja korisnika na mreži. Pretraživačka funkcija

portala je dominantna sastavnica njegove ponude. Npr. ako korisnik utipka " Dinamo" ,

sljedeća stranica koja će biti postavljena bit će popunjena propagandnim porukama koje su

područje zanimanja ljubitelja nogometa.

4.4.3. Elektronički oglasnik

Oglasnici, bilo da se radi o malim oglasima ili specijaliziranim časopisima, posvuda su u

svijetu jedan od najpopularnijih načina sklapanja pojedinačno manjih, ali u masi ipak

značajnih kupoprodajnih poslova (Panian, 2000, p.132). Kupovanje putem oglasnika

predstavlja jedan od najkomfornijih načina dolaženja do traženih proizvoda, premda ne treba

isključiti ni rizike koji se pri tome pojavljuju. Nije zato čudno da su se već u samim začecima

web-a i elektroničkog trgovanja pojavila web mjesta s jednom jedinom namjerom to je da

budu elektronički oglasnici. Prikupljanje, klasifikacija i elektronička distribucija oglasa izvor

je prihoda takvih virtulanih tvrtki. Na Internetu se pojavljuje više različitih tipova

elektroničkih oglasnika (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.221):

· Opći elektronički oglasnici oni nude informacije o mogućoj razmjeni svih vrsta dobara

i usluga;

· Specijalizirani oglasnici čija je intencija zadovoljiti posebne interese potrošača, tako

da prikupljaju samo oglase za određene kategorije dobara i usluga;

· Elektronički oglasnici ponude i potražnje za raznim vrstama pomoći (zanatski servisi,

pomoć u kući, instrukcije i sl. );

· Novinski i lokalni elektronički oglasnici koje uglavnom izdaju postojeći pisani mediji

samo u elektroničkom obliku.

22

4.4.4. E-knjige

Elektroničke knjige ili e-knjige su od strane izdavača izrađeni izvršni HTML file-ovi. Ti file-

ovi mogu biti već prije kreirani HTML file-ovi koji se nalaze na web site-u koji su

pripremljeni za skidanje kao .exe file-ovi ili u nekom drugom formatu (npr. Adobe-ov sve

prisutni PDF). Također, vrlo su popularni posebni elektronički uređaji za čitanje e-knjiga

poput Amazonovog Knidle-a. Elektroničke knjige su kompletno interaktivne sa Internetom i

obično sadrže aktivne linkove na druge site-ove, grafiku, oblike, uključene video file-ove.

Mogu biti zaštićeni od bespravnog korištenja putem korisničkog imena ili zaporke. Osim što

se mogu skidati sa site-a ovi izvršni file-ovi se mogu distribuirati i na druge načine,

primjerice, putem CD roma, floppy disca i sl. Elektroničke knjige marketerima na Internetu

predstavljaju jedan od najboljih on-line promocijskih alata. Sa mnogobrojnim varijantama

korištenja e-book predstavlja promocijski alat koji radi 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.

E-book omogućava sljedeće načine i područja korištenja:

· Marketing:- pruža prodaji mrežu za kompletnu prodajnu prezentaciju;

· Promocija:- pruža vrijedne informacije subjektima koji prave promet na site-u;

· E-zine arhive:- izviđačima pruža mogućnost za kreiranje arhive publikacija što

omogućuje pretplatnicima čitanje različitih izdanja na njihovom desktopu, posjetu

site-a putem linka, dodavanje promocijskih i oglasnih poruka;

· Kataloge:- pruža desktop kataloge korisnicima koji dolaze na site. Ti katalozi mogu

sadržavati elektroničke dokumente za primanje narudžbi;

· Uputstva:- pruža mogućnost za izdavanje kompletnih uputstava i poduka za rad;

· Web site:- izdavanje elektroničke verzije Web siteViralni (virusni) marketing.

E-book je posljednjih godina vrlo široko upotrebljavan instrument promocije na Internetu.

Pogodnosti koje nudi ovaj način promocije navele su mnoge web master-e na kreiranje

elektroničkih knjiga. U kreiranje elektroničkih knjiga vrlo često su uključeni vlasnici više site-

ova, jer je zajednička promocija na ovaj način vrlo efikasna (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009,

p.223).

23

4.4.5. Elektronički časopis

Prvi e-časopisi pojavili su se još sedamdesetih godina 20. stoljeća, ali zbog nedostupnosti

većem broju korisnika nisu doživjeli širu primjenu. U posljednjih desetak godina sve veći broj

časopisa prelazi iz papirnatog u elektronički format. Pod pojmom elektronički časopis

podrazumijevaju se svi časopisi koji su dostupni u elektroničkom obliku, danas se uglavnom

podrazumijeva da su dostupni preko World Wide Web-a. Oni su posebna vrsta elektroničkog

dokumenta koji imaju svrhu omogućavanja materijala za akademska istraživanja i

proučavanja, oblikovani su približno jednako tiskanim časopisima, meta podaci upisani su u

specijaliziranoj bazu podataka i najčešće su dostupni preko akademskih i

specijaliziranih knjižnica. Elektronički časopis organiziran je kao baza podataka, tj. svaki

članak koji se nalazi u časopisu opisan je setom podatka (autor, naziv časopisa, ISSN broj,

stranica, ustanova autora itd.), što olakšava njihovo pretraživanje i listanje. Većina časopisa je

zapisana i objavljena u HTML ili PDF formatu, ali neki od njih dostupni su u samo jednom od

ta dva formata. E-časopisi čitaju se pomoću pretraživača koji su istovremeno i internetski

pretraživači (Netscape, Internet Explorer, Opera, Mozilla Firefox i ostali), a za časopise koji

se nalaze u PDF fomatu potreban je još i Adobe Acrobat Reader ili neki drugi čitač. Oni sa

svojim brojnim ugrađenim opcijama i alatima predstavljaju dopunsku pomoć u pregledavanju

i manipulaciji e-časopisima (Wikipedija, Slobodna enciklopedija, 2014). Načini pristupanja e-

časopisima: preko www-stranica samih časopisa ili izdavača, preko baza elektroničkih

časopisa koje održavaju izdavači, preko baza koje održavaju knjižnice, preko WebPAC-

a (javno dostupnih web kataloga) pojedinih knjižnica, preko kataloga.

4.4.6. Web kalendari

Web kalendari su site-ovi koji skupljaju informacije o budućim događajima vezanim za važne

osobe ili pojedine interese (sajmovi, kazališne i kino predstave, sportski događaji, tv-emisije,

itd.) i prezentiraju ih u obliku kalendara. Jedan od najpopularnijih web kalendara je WHEN,

koji omogućava kreiranje kalendara koji mogu biti privatni ili javni,a lokalizirani su za brojne

jezike. Web kalendari omogućuju svojim korisnicima pristup sa bilo kojeg računala spojenog

na Internet što je velika pogodnost, osobito za poslovne ljude (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009,

p.224). Svoje kalendare možete objavljivati i zajednički koristiti s drugim osobama tako da ih

24

objavite na WebDAV poslužitelju. To je korisno ako želite s drugima zajednički koristiti

kalendarske podatke i informacije o dostupnosti. WebDAV je proširenje protokola HTTP koje

vam omogućava stvaranje ili izmjenu dokumenata na web-poslužitelju. Administrator

poslužitelja ili davatelj internetskih usluga (ISP) može vam reći je li WebDAV podržan na

poslužitelju koji želite koristiti (www. office.microsoft.com , 2014).

4.5. ODNOSI S JAVNOŠĆU NA INTERNETU

„Kad se govori o odnosima sa javnošću misli se na oblik komunikacije sa javnošću koji ima

za cilj utjecati na stavove i mišljenja široke javnosti“ (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.232).

Činjenica je da na ljude ima izrazit utjecaj sama reklama nekog proizvoda, npr. markirana

odjeća, nešto što se smatra „modernim“. Nešto za što se čuje svaki dan, ljudima postaje

zanimljivo, privlačno te se odlučuju za kupnju. Stoga su bitni odnosi s javnošću u smislu da

osoba koja prezentira neki proizvod ili uslugu javnosti, mora posjedovati određene

karakteristike kao sposobnost, mašta, kreativnost, volja i slično, da bi isti učinila posebnim,

poželjnim, prihvatljivim. No, uz sve to naravno ljudima je potreban dokaz, činjenica, kao

dobar razlog da se promjene uvjerenja o proizvodu ili usluzi.

Dok zakupljivanje oglasnog prostora u posljednje vrijeme doživljava značajan pad na

televiziji, u tiskanim i ostalim tradicionalnim medijima, on-line reklamiranje bilježi

neprekidan rast. Analitičari smatraju da je ta pojava posljedica težnje poduzeća k mjerljivim

rezultatima investicija u marketing, što im Internet omogućava. Nove komunikacijske

tehnologije, prvenstveno širenje Interneta, otvaraju mogućnosti novom razvoju komuniciranja

javnosti. Blogovi, web-forumi, web-stranice, on-line magazini, e-mail-liste, chat -sobe,

društvene mreže i sl. predstavljaju nove oblike javnog komuniciranja, gdje građani imaju

mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u javnoj sferi,u kojoj komunikacija ponovno postaje

razmjena mišljenja, a mreža ima potencijal javne rasprave kao temelja demokracije.

S aspekta odnosa s javnošću svako poduzeće, državna institucija ili nevladina organizacija

postaje medij koji pomoću internetskih stranica, društvenih mreža, video zapisa, fotografija,

blogova i drugih kanala može neposredno komunicirati sa svojom javnošću. Istodobno svaki

medij postaje multimedij i upravlja s više različitih kanala komuniciranja. Novi mediji osobito

su važni na području odnosa s javnošću, s obzirom na to da unapređuju komuniciranje, utječu

25

na socijalne promjene, a u društvu dovode i do razvoja novih dimenzija komuniciranja. S

aspekta odnosa s javnošću Internet ima osobito značajnu ulogu, s obzirom na to da se radi o

višestrukim mogućnostima komuniciranja.

5. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

"Elektroničko je poslovanje suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva

intenzivnu primjenu informatičkih i, posebice, internetskih tehnologija u svim ključnim

odnosno jezgrenim poslovnim funkcijama i procesima" (Panian, 2013, p. 13).

Elektroničko poslovanje predstavlja najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja, kojemu

teže tvrtke usmjerene agresivnom osvajanju što boljih tržišnih pozicija i intenzivnom ulaganju

u razvojne poslovne mogućnosti. Sam pojam elektroničko poslovanje se često poistovjećuje

sa pojmom elektroničko trgovanje.

Andrew Bertels tvrdi sljedeće: "Elektroničko trgovanje uključuje razmjenu dobara i usluga

između kupaca, poslovnih partnera i prodavatelja. Dobavljač je u interakciji s proizvođačem,

kupci s prodavačima, a otpremnici ( špediteri) s distributerima. Elektroničko poslovanje čine

svi ti elementi, ali također i operacije što se obavljaju "iza scene", unutar same tvrtke. Takve

su operacije, primjerice, upravljanje proizvodnjom, razvojem, cjelovitom korporacijskom

infrastrukturom i proizvodima" (Panian, 2013, p. 13).

5.1. INTERNET TRGOVINA

Ne zna se točno kada je i tko došao na genijalnu ideju prodaje preko Interneta. Tvrtke,

odnosno ljudi u njoj koji su imali nešto za ponuditi na prodaju, shvatili su da mogu

jednostavno i brzo o tome informirati velik broj potencijalnih potrošača diljem svijeta, putem

Interneta. Predmeti prodaje putem Interneta mogu biti nematerijalna dobra, materijalna dobra

i usluge. Svaka takva prodaja mora biti popraćena odgovarajućim marketinškim aktivnostima.

Kronološki prvi i najstariji oblik prodaje na daljinu bila je prodaja nematerijalnih dobara,

zatim prodaja materijalnih dobara te naposljetku i usluge. Prema tome predmeti prodaje

putem Interneta mogu biti :

26

Ø Nematerijalna dobra

Ø Materijalna dobra

Ø Usluge

Trgovati se može svime što je netko već imao, proizveo ili kani proizvesti. (Panian, 2013)

Potrošači na Internetu diskutiraju, komentiraju, ocjenjuju, pišu blogove o trgovcima. Sami

trgovci prepoznali su potrebu da ih potrošači ocjenjuju i komentiraju njihove proizvode.

Najveći utjecaj na ponašanje trgovaca prema potrošačima imale su društvene mreže.

Društveni mediji započeli su pravu revoluciju u svim segmetima prodaje. Online trgovcima

omogućeno je da posluju bez ulaganja u vlastitu infrastrukturu ili distribuciju, a veliki broj

njih ne moraju ulagati niti u inventar, već isporučuju robu po narudžbi. Online trgovina je

postala sve raširenija i u Hrvatskoj. (http://www.poslovni.hr/hrvatska/tehnologija-i-dalje-

ostaje-najveci-pokretac-trendova-u-trgovini-255243)

Iako se putem Interneta kupuje u prosjeku samo nekoliko puta godišnje, u Hrvatskoj sve više

raste broj onih koji Internet koriste za kupovinu različitih proizvoda i usluga, a najčešće za

kupovinu odjeće/obuće/modnih dodataka i elektroničkih uređaja. Jedna od mogućnosti

Interneta je i kupovina različitog asortimana proizvoda i usluga. „Krajem 2010.-e godine u

cijeloj Hrvatskoj samo je 6% hrvatskih građana kupovalo putem Interneta. U samo dvije

godine, ovaj se broj uvećao skoro četiri puta, te najnoviji podaci pokazuju da je 22% hrvatskih

građana barem jednom kupilo nešto putem Interneta. Češće od prosjeka kupuju mlađe

generacije: 15-24 godine – njih 44%, 25-34% - njih 39%, visokoobrazovane osobe – 38% „

(Korištenje Interneta u Hrvatskoj, 2013, online: http://www.gfk.hr/public_relations/press/pres

s_articles/011221/index.hr.html).

Iako Hrvatska uglavnom prati svjetske trendove u trgovini, posebice kad je riječ o robnim

markama, po pitanju sveprisutnije e-trgovine još nije na europskom nivou. Od deset velikih

trgovačkih lanaca, samo dva imaju Internet trgovinu, Konzum i Mercator. Ipak, sve je više

specijaliziranih Internet portala za kupnju. „Daljnji rast Internet trgovine svakako se očekuje,

kako na domaćem tako i s inozemnih tržišta. U Europi se internetska prodaja od 2005.

udvostručila, a predviđa se da će do 2015. porasti 65 posto. U Hrvatskoj svega 23 posto

Internet korisnika kupuje on-line, no zamijećene su promjene povezane s ulaskom Hrvatske u

EU“, kazao je Marko Jukić, izvršni direktor Divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti.“

27

(http://www.poslovni.hr/hrvatska/maloprodaju-u-2014-godini-ceka-konsolidacija-i-rast-

internetske-trgovine-259524).

Slika 1: Kupovina preko interneta u RH za 2013.

Izvor: GFK (2013) : Korištenje interneta u Hrvatskoj: 23% online korisnika kupuje

preko interneta (http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/011221/index.hr.html,

pristup 27.01.2014.)

Iz grafikona je vidljivo da je u 2013. godini bilo 36 % Internet korisnika, te je od toga u

Republici Hrvatskoj online kupovalo 23 % populacije starije od 15 godina.

Internet omogućuje otvaranje vlastite prodavaonice u bilo kojem dijelu svijeta te direktno

komuniciranje sa svojim klijentima. Brojne prednosti koje donosi Internet trgovina zapravo

potiče milijune korisnika da se odluče za takav način kupovanja. Tvrtke, trgovine, poduzeća

se stoga odlučuju usmjeravati upravo Internet prezentaciji. Ako jedno uspješno poduzeće

nema svoju Internet stranicu, smatra se da ono jednostavno „ne postoji“. Da bi poduzeće

uspješno ponudilo svoje proizvode, usluge i sadržaje, mora kreirati i osmisliti dobar

marketing koji će njegovu ponudu predstaviti u najboljem svijetlu i nadmašiti konkurenciju.

28

5.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI

Trgovina putem Interneta je najprofitabilniji oblik trgovine. Razlog takvoj profitabilnosti su

jednostavnost i niski troškovi. Internet trgovina nema radno vrijeme, kupovanje je moguće 24

sata dnevno, a proizvod je dostupan i onim najudaljenijim Internet korisnicima.

Ostale prednosti e-trgovine su veličina tržišta (cijeli svijet je tržište) , velik je izbor proizvoda

(kupac zapravo ima mogućnost biranja između tisuća prodavača i još većeg broja proizvoda),

mogućnost nabave proizvoda tamo gdje je on najjeftiniji ("googlanje"- izraz koji danas

predstavlja mogućnost nalaženja svega "što srce poželi" po najpovoljnijim cijenama) , veća

informiranost, sama ušteda vremena i praktičnost (jedan klik i proizvod je kupljen, te nema

izlazaka iz kuće, eventualnih zastoja u prometu, čekanja u redovima za blagajnu itd.) ,

fleksibilnost u poslovanju.

No, elektronička trgovina ima i svoje nedostatke. Za neke od njih krivi su sami trgovci

pogrešnim vođenjem poslova, neke su stvorile države i njihova zakonodavstva, dok su ostali

pratitelji elektroničke trgovine. U te nedostatke spadaju : prebrzo mijenjanje tehnologije,

međunarodne poteškoće, zakonska regulativa, neprovođenje marketinške koncepcije,

neprikladnost nekih proizvoda te digitalni jaz.

5.2. SIGURNOST I PRIVATNOST

Sigurnost se može promatrati na više razina, od fizičke zaštite računala preko zaštite

neovlaštenog pristupa datotekama do zaštite informacija koje putuju Internetom. Koliko važan

problem predstavlja sigurnost i privatnost prikazuje istraživanje prema kojem 52% online

kućanstva (kućanstva sa pristupom na Internet) ne kupuju preko Interneta zbog straha od

krađe broja kreditne kartice i distribucije osobnih podataka.

"Online trgovine osiguravaju svoje poslovanje najmodernijim algoritmima šifriranja i zaštite

povjerljivih podataka. Iza svakog uspješnog online dućana stoji jedna ili više svjetski

priznatih organizacija koje brinu o sigurnosti takve trgovine." ( Ikić, 2006, p. 90)

Koncept privatnosti obuhvaća etičke i legalne aspekte. Neki trgovci na Internetu ne ističu

svoju politiku u vezi s privatnošću, koje podatke o kupcu prikupljaju i kako ih koriste, što je

29

potaknulo kupce na brojne pritužbe. Zbog toga su Internet kompanije započele osnivanje

konzorcija koji svojim članovima propisuju određene standarde vezane uz zaštitu potrošačke

privatnosti Nemoguće je zbog globalnog karaktera Interneta utjecati na sve tvrtke da se

pridržavaju pravila za poštovanje privatnosti, pa najveću ulogu ima samoregulacija. (Ružić,

Biloš, Turkalj, 2009).

5.3. PLAĆANJE

Novac je nastao iz potrebe da se omogući razmjena ekonomskih dobara. Današnjim razvojem

elektroničke trgovine stvorila se potreba za novim novcem, elektroničkim novcem i novim

načinom plaćanja, elektroničkim plaćanjem. Zbog nepostojanja fizičkog kontakta između

prodavača i potrošača papirni novac je neprimjeren kod Internet trgovine.

„Elektroničko poslovanje je po definiciji svaka financijska transakcija koja koristi

informaciju razmijenjenu elektroničkim putem. Paketi informacija razmijenjeni ovim putem

nazivaju se elektronički token-i. Medij na kojemu su tokeni pohranjeni naziva se kartica.

Kartica ne mora biti fizičkog oblika, već njenu ulogu može preuzeti i radna memorija ili čvrsti

disk računala.

Elektroničko plaćanje je zaseban dio elektroničke trgovine. Protokol elektroničkog plaćanja

čini niz međukoraka na čijem kraju je plaćanje obavljeno, korištenjem tokena izdanog od

treće strane. Niti osoba koja plaća, niti osoba koja je plaćena ne izdaje token kojim je plaćanje

obavljeno, već obje prihvaćaju token izdan od treće strane (banke,države) kao valjano

platežno sredstvo“ (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p.223):

Elektroničko plaćanje uključuje tri sudionika:

· subjekt koji plaća elektroničkom gotovinom;

· subjekt koji je plaćen elektroničkom gotovinom;

· financijska mreža (najčešće banka).

Elektronički oblici plaćanja mogu se naći u različitim izvedbama (Ružić, Biloš, Turkalj, 2009,

p.223):

· digitalni čekovi;

30

· debitne kartice;

· kreditne kartice;

· elektronička gotovina;

· kartice s pohranjenom vrijednosti.

Plaćanje kreditnom karticom je najrašireniji oblik plaćanja u Internet trgovini. Kreditna

kartica je bezgotovinsko sredstvo plaćanja, koje se prezentira umjesto novca. Najčešće je u

obliku plastične kartice s kojom izdavatelj potvrđuje da će platiti račun s kreditne kartice.

Izdavatelji kreditnih kartica su uglavnom banke. Prve prave i šire korištene kreditne kartice

pojavile su se 1950. –te godine pod nazivom Diners Club International. Prilikom Internet

trgovine nema fizičkog kontakta, pa tako i kod plaćanja, što može biti problem u identifikaciji

vlasništva kartice. Zbog straha kupaca od krađe, grešaka ili prijevara banke su omogućile

osporavanje računa. A postoje i posredničke banke koje su se specijalizirale uz plaćanje

kreditnim karticama i tako olakšavaju komunikaciju s trgovcima.

"Proces plaćanja kreditnom karticom na Internetu :

Ø Kupac šalje broj svoje kreditne kartice, ime, adresu i ostale detalje transakcije do

trgovca;

Ø Trgovac prosljeđuje transakcijske detalje i broj kreditne kartice do posredničke banke;

Ø Posrednička banka šalje podatke preko Mastercard ili Visa mreže do banke u kojoj

kupac ima račun;

Ø Banka izdavač računa provodi niz provjera, uključujući raspoložive fondove,

verifikaciju adrese i broja kreditne kartice;

Ø Banka izdavač računa obavještava kreditnu mrežu o (ne)odobrenju transakcije, a

kreditna mreža obavijest prosljeđuje posredničkoj banci i trgovcu;

Ø Trgovac šalje zahtjev posredničkoj banci za prijenos sredstava;

Ø Posrednička banka prosljeđuje zahtjev preko kreditne mreže do banke izdavatelja

računa;

Ø Transakcija je kompletna kada banka izdavatelj računa isplati posredničku banku, a

ona prebaci iznos na banku trgovca (umanjenu za usluge transakcije);

31

Ø Kupac prima izvadak sa detaljima transakcije. Kasnije kupac plaća iznos banki

izdavatelju računa." ( Ružić, Biloš, Turkalj, 2009, p. 301)

6. DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže su besplatne online usluge koje korisnicima pružaju mogućnost vlastite

prezentacije te mogućnost raznovrsnog komuniciranja sa svijetom. Većina korisnika se služi

društvenim mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, djeljenja fotografija,

komuniciranja i grupiranja po interesima, dok nekima predstavlja odličan poslovni potez.

Društvene mreže imaju svoju ulogu u marketingu te služe za web promociju i oglašavanje

koje se smatra društveno odgovornim i ekološkim jer se ne troši papir i otpadom ne zagađuje

priroda. Zasnovane su na internetskim i pokretnim tehnologijama. U svijetu postoje

mnogobrojne društvene mreže, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoznatije su Facebook i

Twitter, koje su aktualne i u Hrvatskoj.

(http://markopaliaga.com/userfiles/file/Microsoft%20PowerPoint%20%20Social%20marketin

g%20network1%20%5BCompatibility%20Mode%5D%281%29.pdf)

„Uključivanje društvenih mreža u provedbu integrirane marketinške strategije postaje sve

potrebnije s porastom dužine vremena koje klijenti provode u komunikaciji putem kanala

socijalnih medija. I prije i nakon odluke o „uskakanju” u okruženje društvenih medija tvrtke

moraju uzeti u obzir mnoge čimbenike koje nameću suvremene tehnologije, ali ne samo one

već i drugačije poimanje uloge tvrtke i njezinih klijenata u poslovanju, izmjenjene sustave

vrijednosti, novu poslovnu filozofiju i etiku te višu razinu kompleksnosti izvođenja poslovnih

operacija.” (Panian, 2013, p. 257)

Kada se govori o društvenim mrežama, može se reći i nešto o društvenom utjecaju na ljude,

što se u ovom radu može prikazati kao prednost za tvrtke koje koriste marketing na

društvenim mrežama. „ Teorija društvenog utjecaja tvrdi da je ponašanje pojedinaca namjerno

ili nenamjerno pod utjecajem drugih ljudi, ovisno o tome kako taj pojedinac sam sebe

doživljava odnosno percipira u odnosu prema ostalima koji na njega mogu utjecati.” (Panian,

2013, p.257) Ljudi slijede one koje vole, poštuju, s kojima su bliski po stavovima, kojih se

boje. Npr. ako se netko pobuni protiv nekog proizvoda, prosvjeduje zbog loše kvalitete,

članovi njegove zajednice će također podržati njegov stav. Ili ako trgovina haljinama sa

32

Facebook stranicom ne poštuje dogovorenu narudžbu, te se kupac požali na istoj, može

uvelike utjecati na mišljenje ostatka.

Uključivanjem u neku društvenu mrežu može se stvoriti vrlo konkretna poslovna vrijednost za

one koji žele u nju uložiti. Svaki brend, poduzeće ili udruga ima ciljanu skupinu kojoj nudi

svoje proizvode ili usluge i na društvenim mrežama želi komunicirati s tom skupinom te

zajednicu koju okupi oko svog brenda (na stranici) pretvoriti u kupce.

6.1. FACEBOOK

Slika 2: Logo društvene mreže Facebook

Izvor: www.facebook.com

4. veljače 2004., Mark Zuckerberg, u svojoj je studentskoj sobi, sa svojim cimerima

Eduardom Saverinom, Andrewom McCollumom, Dustinom Moskovitzem i Chrisom

Hughesom pokrenuo internetsku društvenu mrežu koja je promijenila način na koji

komuniciramo, pod nazivom “Thefacebook”. Osnovna ideja Thefacebooka bila je povezati

studente na Harvardu i stvoriti mrežnu lokaciju na kojoj će studenti moći komunicirati te

objavljivati i razmjenjivati različite digitalne sadržaje, ali to se ubrzo promijenilo. Prvi

problemi su nastali samo šest dana nakon pokretanja. Tri harvardska studenta, braća Cameron

i Tyler Winklevoss i Divya Narendra, optužila su Zuckerberga za prijevaru rekavši kako ih je

namjerno zavarao kako će im pomoći u stvaranju društvene mreže HarvardConnection.com te

kako je njihove ideje iskoristio za stvaranje konkurentskog proizvoda. Studenti su se požalili

33

novinarima The Harvard Crimsona koji su započeli istragu, a kasnije su podigli i tužbu protiv

Zuckerberga koji im je 2008. isplatio u dionicama u vrijednosti od 300 milijuna dolara.

U ožujku 2004. Facebook se proširio na sveučilišta Columbia, Stanford i Yale, a nakon toga

započelo je nezaustavljivo širenje. Sljedeće godine, “TheFacebook” je postao samo Facebook,

a domenu su kupili za 200 tisuća dolara. U studenom 2010. vrijednost Facebooka porasla je

41 milijardu dolara postavši tako treća najveća američka web tvrtka. Na prvom i drugom

mjestu nalazili su se Google i Amazon. (http://doznajemo.com/2014/02/04/facebook-slavi-10-

rodendan-kako-je-nastala-drustvena-mreza-koja-je-promijenila-svijet/)

Facebook je prva društvena mreža u Hrvatskoj koja je još prije pet godina prešla brojku od

100.000 aktivnih korisnika, te je u sljedeće tri godine njihov broj narastao na 1.000.000.

Danas je već svaki drugi online korisnik u Hrvatskoj na Facebooku i ima preko 1,2 milijarde

aktivnih korisnika. Trenutno je najpopularnija društvena mreža na svijetu.

(http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/hrvati-preferiraju-facebook-ali-popularnost-

twittera-snazno-raste-230772)

Osnovna ideja Facebooka bila je online druženje s udaljenim ili bliskim prijateljima,

upoznavanje novih ljudi, dijeljenje slika, zanimljivih tekstova i videa. No daljnjim razvojem,

sve većim brojem uključivanja na Facebook, on je odavno prestao biti samo jednostavni

album s osnovnom namjerom ocjenjivanje slika te postao jedan od najpopularnijih

internetskih servisa s mnogobrojinim dodacima i primjenama. Jedna od primjena Facebooka

je i u poslovne svrhe, bilo da se želi uspostaviti kontakt sa klijentima, pružati im osnovnu

podršku i odgovore na pitanja ili ih obavještavati o ponudi. Sama popularnost Facebook-a čini

ga nezaobilaznim alatom za gotovo svaku poslovnu djelatnost.

(http://www.infinius.hr/blog/facebook-u-poslovne-svrhe/)

Kao potpuno novi oblik komunikacije, Facebook je doveo do novih međuljudskih odnosa i

socijalnih efekata. Može se bez pretjerivanja reći da je Facebook promjenio svijet. Misija

Facebooka je dati ljudima moć da dijele i izraze ono što je njima važno, te da svijet bude više

povezan i otvoren, kako bi otkrili što se događa u svijetu. Kada Facebook kao mreža poveže

raličite ljude, od grupe dvoje ili troje prijatelja do milijun, oko nekog zajedničkog problema,

interesa, iskustva ili cilja dolazi do efekta Facebooka. Facebook u društvima diljem svijeta

daje više moći u usporedbi s društvenim institucijama, što može dovesti i do negativnih

posljedica. Facebook može biti močno pomagalo za marketinške stručnjake. Na Facebooku

svatko može biti stvaratelj sadržaja, urednik, producent i distributer. Danas kao korporacija sa

34

sjedištem u Menlo Parku u Sjedninjenim Američkim državama ima 6 818 zaposlenika.

Osnivač, predsjednik i izvršni direktor Facebooka je Mark Zuckerberg. Ukupni prihodi za

cijelu 2013. godinu iznosili su 7,87 miljarde dolara, što je 55% više u odnosu na prethodnu

godinu. Prema Facebook-ovoj statistici, u ožujku 2014.-te godine bilo je 802 milijuna dnevno

aktivnih korisnika. (http://investor.fb.com/releases.cfm).

Slika 3: Facebook fans

Izvor: http://www.netokracija.com/korisnici-facebooka-hrvatska-aktivnost-72413

Slika 3. prikazuje postotak korisnika Facebooka po dobnoj skupini te postotak njihove

aktivnosti. Najveći broj fanova čini dobna skupina od 18 do 24 godine, odnosno 48%, dok

najmanje prisutnih korisnika ima onih u razmaku od 55 do 70 godina. Zanimljivo je to da

najmnogobrojnija skupina nije i najaktivnija. Dobna skupina od 35 do 44 godine ima samo

9% fanova, a ima najveću aktivnost- 24%.

„ Što se Facebook bude više približavao ostvarenju svoje vizije da postane univerzalni

identitet svih korisnika Interneta, to je veća vjerojatnost da će privući pozornost državne

vlasti. Facebook bi na kraju mogao imati više informacija o građanima od države. „

(Kirkpatrick, 2012, p. 356.)

35

6.1.1. Facebook oglašavanje

Facebook oglasi su u proteklih nekoliko godina postali zanimljiva opcija tvrtkama,

poduzetnicima i vlasnicima sajtova koji žele promovirati svoje usluge, proizvode i web

stranice, ali nisu spremni uložiti svote koje su potrebne za tradicionalne vrste oglašavanja. Na

Facebooku postoji više stotina tisuća tvrtki sa svojim profilima i svojim fanovima. Fanovi

mogu razmjenjivati svoja pozitivna iskustva međusobno te komunicirati direktno sa tvrtkom.

Kao platforma za oglašavanje, Facebook ima mnoge prednosti. Ima ogromnu bazu korisnika

koji najčešće posjećuju sajt više puta dnevno. Facebook omogućava korisnicima da prate

novosti putem feedova ili SMS-a, a oglašivačima pruža potpunu kontrolu nad troškovima.

Najveća prednost koju Facebook posjeduje pred tražilicama i ostalim društvenim mrežama

jest sama količina osobnih podataka koju korisnici unose u razne kategorije te mogućnost

pokazivanja oglasa ciljanim grupama korisnika. Za oglašivače koji znaju tko su njihovi ciljani

kupci i klijenti, to je zaista ogromna prednost. U usporedbi s oglasima na tražilicama, troškovi

oglašavanja na Facebooku su daleko manji, a uvid u demografske podatke korisnika koji

pokažu interes za jihovu stranicu, uslugu ili proizvod daleko veći. Oglašivaći mogu birati za

koje će ciljane grupe korisnika kupovati oglase te zatim prilagoditi oglase pojedinim

skupinama. Treća velika prednost je društveni element u marketingu. Mnoge su studije

36

pokazale da se potrošači uvelike oslanjaju na preporuke prijatelja i ljudi iz svojih društvenih

krugova kada odlučuju koji će proizvod kupiti. Uz kvalitetan novi proizvod ili uslugu za koje

postoji interes na tržištu oglašivači mogu postići dosta toga na Facebooku: prošititi svijest o

proizvodu, dobiti preporuke zadovoljnih potrošača te poslati nove zainteresirane kupce ili

klijente na svoje web stranice, na kojima mogu pronaći više informacija.

Ono što treba naglasiti je da Facebook oglašavanje služi prvenstveno širenju svijesti o brandu,

proizvodu ili usluzi te je daleko efikasnija platforma za marketing nego za samu prodaju.

Društvena mreža trenutno ima 27 različitih vrsta oglašavanja pa oglašivači koji žele naći

najefikasniju vrstu oglasa za svoje potrebe moraju provesti neko vrijeme testirajući različite

varijante. Smanjivanjem broja oglasa, Facebook želi olakšati posao oglašivačima te im

omogućiti da, na temelju podataka o njihovom proizvodu ili usluzi, pokrenu onu vrstu

marketinške kampanje koja će najbolje promovirati njihov proizvod. (http://www.totalweb-

seo.com/hr/blog/2013/lipanj/facebook-oglasi)

Facebook oglasi su jedan od ključnih online marketinških alata za uspješno oglašavanje. U

prilog ovoj konstataciji ide brojka od preko 1.056 milijardi aktivnih korisnika u svijetu,

odnosno 1.600.000 u Hrvatskoj. Na Facebooku se nalaze osobe svih dobnih skupina, od

tinejdžera do umirovljenika. Jedna od njegovih glavnih prednosti je dvosmjerna komunikacija

koja korisnicima daje mogućnost da pitaju sve što ih zanima i da dobiju povratnu informaciju

brže nego putem drugih medija. Druga, jako bitna prednost komunikacije i oglašavanja na

Facebooku je jako dobra mogućnost targetiranja. Dodatni plus za Facebook oglase je njihova

jednostavnost. Kratkim tekstom i učinkovitom sličicom koji prenose željenu poruku, privlači

se ciljana skupina na Facebook stranicu, gdje se promovira konkretan proizvod ili usluga te ih

se usmjerava na web stranicu. Nisu potrebna ulaganja u kreiranja video oglasa, dizajniranih

banera ili nešto treće što zahtjeva veće troškove za kreiranje oglasa.

(http://akcija.com.hr/Detaljni_vodic_kroz_facebook_oglase.pdf)

Facebook nudi mnogo načina da se objavi ono što želimo da drugi znaju, da privučemo ljude

točno tamo gdje ih želimo, dakle ciljano. Omogućuje da se oglasi ciljaju odnosno

targetiraju prema lokaciji, godinama, spolu, statusu u vezi, interesima, ključnim riječima,

radnom mjestu. Dakle, biti će prikazani samo onima koji odgovaraju točno zadanim

parametrima u skladu s oglasom. Facebook oglašavanje direktno osigurava veću posjećenost

Internet stranica, a povećanje posjećenosti proširuje broj potencijalnih kupaca proizvoda i

usluga.

37

Slika 4: Primjer targetiranja

Izvor: http://facebook.spinmedia.hr/, 2014.

Na slici je prikazan primjer targetiranja. Prilikom targetiranja - odabira populacije korisnika

kojima se želi prikazati oglas mogu se izabrati detaljni parametri kao što su država (npr.

Hrvatska i Slovenija), dobna skupina (npr. osobe dobne skupine od 18 do 64 god.), spol (npr.

samo ženski), interesi (npr. torbe i cipele) i dr. Ovakav način mikrotargetiranja omogućava da

se oglas prikaže samo onim osobama za koje postoje velike šanse da će ih ponuda privući i da

će kliknuti na oglas.

Metode plačanja:

Ø PPC - Pay-Per-Click, plaća se samo kad korisnik klikne na oglas i tako posjeti

stranicu.

Ø CPM - Pay per Impression, plaća se po tisuću prikazivanja oglasa.

(http://facebook.spinmedia.hr/)

Oglašavanje na Facebook-u se može odvijati na nekoliko načina: Gerila Facebook Marketing,

Oglašavanje putem razvoja aplikacija, te najnovije video oglašavanje.

Gerila marketing - nekonvencionalni marketing, usmjeren na ostvarivanje maksimalnih

rezultata iz minimalnih ulaganja. Najveća prednost je što je gerilski marketing besplatan ili u

krajnjem slučaju jako jeftin. „Pravi primjer gerilskog marketinga u Hrvatskoj kampanja je

koju je organizirao Kraš sa svojom čokoladicom Životinjsko carstvo. To je prva kampanja

koja je na Facebooku izazvala ogroman odaziv hrvatskih korisnika. Ne samo da su korisnici

instalirali aplikaciju koju im je Kraš servirao, već su se aktivno uključili u slanje aplikacije

38

svojim “online prijateljima”. Riječ je o aplikaciji isprogramiranoj baš za namjenu viralnog

oglašavanja koristeći Facebook – pomoću te aplikacije korisnici razmjenjuju virtualne sličice

životinjskog carstva. Kraš je prvih deset koji su uspjeli popuniti album svaki mjesec nagradio

poklon-paketom. Osim što je Kraš uspio aktivirati online korisnike i navesti ih da posjete web

stranicu, mnogi korisnici su samoinicijativno (što i je poanta gerilskog marketinga) odlučili

kupiti “offline” album za sličice i skupljati ih kao u stara dobra vremena. Samim time prodaja

čokoladica životinjskog carstva višestruko je porasla.“ (http://www.informativka.hr/gerila-

marketing/)

Gerila marketing unutar Facebook-a se može primijeniti na sljedeće načine:

Ø Facebook Profil

Ø Facebook Grupe

Ø Facebook Bilješke i Fotografije

Ø Facebook Stranice

Ø Facebook Događanja

Ø Tržišno mjesto

Ø Facebook Dijeljenje / Postavljene stvari

Ø Facebook Mreže

Ø Važne Vijesti i Zadnje Vijesti

(https:/ /www.facebook.com/)

U nastavku biti će objašnjeni samo najaktualniji. Facebook Profil je u osnovi stranica koja se

dizajnira na način kako bi se privukli prijatelji da se uključe u dio aktivnosti na ovoj

društvenoj mreži. Moguće je kreirati stranicu za uslugu, brand, tvrtku, band ili nešto

drugo. To je mjesto gdje se može najviše izraziti strast za određenom markom, tvrtkom ili

proizvodom koji se promovira, a uz to nad profil stranicom se ima potpuna kontrola. Profil

stranica je prilika da se svijetu iznesu razlozi zbog kojih su proizvodi ili usluge koje se nude

tako dragocjeni.Tu se iznose osobne informacije, informacije o poslu, slike te karakteristike

proizvoda koji se želi promovirati. Jedna od najčešćih navika Facebook korisnika je

pregledavanje stranica profil prijatelja te stranice profila ljudi o kojima žele saznati više.

Spajanjem na stranice partnera, klijenata, suradnika te prijatelja na Facebook-u, ostvarit će se

značajan promet na stranicu profila. (http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-1-

dio/)

39

Slika 5: Facebook statistika

Izvor:http://kakonaweb.tportal.hr/internet-marketing-6-pocetnih-koraka-upoznavanja-

facebook-statistika/, 2014

Na slici je prikazan Facebook Insights, odnosno Facebook statistika. To je alat pomoću kojeg

se prati statistika fan stranice, koji daje informacije o tome tko je angažiran s stranicom i

kakve su reakcije na njezin sadržaj te za koje će se postove zanimati i sama uspješnost

stvorene stranice. Opcija “See Insights” nalazi se na vrhu Administratorskog sučelja

Facebook stranici. Klikom na nj učitati će se grafički prikaz (Slika) ključnih statističkih

pokazatelja - Overview, koji prikazuje promjene broja lajkova u tjedan dana - Page Likes,

ukupan tjedni doseg vaših postova - Reach, te osnovni prikaz angažiranosti vaših fanova,

odnosno koliko ljudi je bilo u interakciji sa Facebook stranicom.

Facebook Grupa nije isto kao i Facebook stranica. Grupe su najstariji i najjednostavniji način

za okupljanje određene skupine ljudi oko određenog proizvoda, usluge ili poduzeća na

Facebooku. Otvaranjem grupe stvara se centralno mjesto za kupce, partnere i prijatelje te ih se

potiće da sudjeluju u razgovorima oko proizvoda ili usluge. Prednost je ta što se može otvoriti

velik broj grupa i to besplatno. Grupe su jedan od najjednostavnijih načina za marketing na

Facebook – u. Nakon što se članovi pridruže grupi, oni lako mogu pozvati svoje prijatelje

preko integrirane opcije „Pozovi“. Ako su članovi grupe zadovoljni, to će se pozitivno

40

odraziti na cijelu grupu. Naziv grupe se pojavljuje i na profilima članova, što dovodi do

povećanja broja članova. Nedostatak Facebook Grupe je u ograničenju broja članova. Čim

grupa dostigne 1000 do 1500 članova, administrator gubi status i na taj način gubi mogućnost

slanja poruka. Nakon toga grupa je beskorisna. Mogu se napraviti zatvorene grupe, gdje mogu

sudjelovati samo članovi koji se direktno odaberu, no moguće je i napraviti da svatko može

biti član, odnosno otvorene grupe. Za učlanjenje u grupu šalju se pozivnice prijateljima kroz

inbox. Članovi su u mogućnosti pozvati svoje prijatelje da im se pridruže u Grupi.

(http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-2-dio-facebook-grup/)

Facebook Bilješke i Fotografije su dvije Facebook aplikacije koje dopuštaju da članke s

bloga ili fotografije budu podijeljene sa prijateljima. Ove mogućnosti mogu se koristiti kako

bi se objavljivao sadržaj vezan uz proizvod ili uslugu koja se nudi, ali sadržaj koji se

objavljuje treba biti uvijek autentičan, originalan. Na isto se treba pripaziti kod objavljivanja

fotografija; ako albumi sadrže samo logotip firme ili više njih zasigurno će kredibilitet biti

izgubljen. Jedna od mogućnosti vezana za Facebook Bilješke i Fotografije je označavanje ili

povezivanje. Kada je objavljena Bilješka ili postavljena Fotografija, Facebook omogućava da

na njima označi odnosno povežu osobe koje su povezane sa istima, bilo to da se nalaze na

Fotografiji, ili su možda spomenute u sadržaju Bilješke ili osobe za koje se misli da će ih

zanimati. (http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-3-dio/)

Facebook Stranice su dosta slične Facebook Grupama, uz neke bitne razlike. Za razliku od

Grupa, Stranice su prilagodljivije korisniku. Opcija Stranica uvedena je od strane Facebooka

2007. godine i to da osigura prisutnost na svojoj popularnoj društvenoj mreži raznim tvrtkama

ili privatnim osobama koje pokreću novi posao na jednostavan i ekonomičan način. Ne postoji

ograničenje slanja poruka aktivnim članovima bez obzira na broj, no članovi nisu u

mogućnosti pozvati prijatelje da se pridruže stranici, kao što je to slučaj kod Facebook Grupe.

Otvaranje Facebook Stranice je dobar marketinški izbor za male tvrtke koje žele uspostaviti

svoju prisutnost na Facebook mreži. (http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-4-

dio-facebook-stranice/)

Facebook Događanja je slobodna aplikacija razvijena od strane Facebook-a koju svatko može

iskoristiti za promicanje marketinških događaja, sponzoriranja stranaka, ili čak proizvoda kod

lansiranja, transakcija, i slično. Kada je stvoren događaj, on dobiva potpuno opremljenu

stranicu, poput skupine, koja uključuje i zid, raspravu, fotografije, videa i linkove. Na događaj

se mogu pozvati svi prijatelji, koji će primiti posebnu obavijest koja traži njihov odgovor.

Facebook Događanja olakšavaju širenje informacija vanjskim strankama i to na stotine ljudi,

41

upravljanje popisom gostiju, te gradnju zajednice oko nadolazećih događanja.

Oglašavanje putem razvoja aplikacija:

Facebook aplikacije su danas neizostavan marketinški segment ove društvene mreže.

Svakodnevno vidimo bezbroj Facebook aplikacija, raznoraznih sadržaja i mogućnosti.

Facebook aplikacije mogu se kategorizirati na:

Ø Aplikacije (stranice dobrodošlice) koje se koriste za kratko i jednostavno upoznavanje

novih fanova s brandom. To može biti promo video, pozdravna poruka fanovima,

fotogalerija. Smještene su na timelineu ispod slike.

Ø Aplikacije za jednostavne nagradne igre. To su aplikacije tipa najkomentara,

izvlačenje dobitnih e-mail adresa koja se prethodno ostavlja u formu koji se nudi u

samoj aplikaciji, kvizovi, ankete.

Ø Aplikacije za viralne kampanje, koje su bazirane na širenju poruka ili viralnih

proizvoda od strane fanova. Kao primjer može se navesti aplikacija Coca-Cole,

pomoću koje su korisnici slali viralne Coca Cola darove prijateljima i postali ih na

njihov zid.

Ø Foto/video natječaj gdje korisnici prijavljuju svoje uratke. Zajednica odabire najbolji

uradak glasanjem.

Ø Aplikacije koje su fokusirane na nagrađivanje najlojalnijih potrošača. Npr. kampanje

gdje se koristi Facebook Places. Najaktivniji potrošači bivaju nagrađeni.

Ø Igre na društvenim mrežama su dosta složenije aplikacije, ali se s njima može postići

impresivan marketinški efekt. Primjer može biti tražilica Bing koja se oglašavala na

poznatoj igri FarmVille i dobila preko 400,000 novih fanova

Za kampanju na Facebooku uz pomoć aplikacije, nije dovoljno samo tehnički napraviti

aplikaciju, već mora postojati cilj kojega je potrebno prethodno definirati. Sama aplikacija

može biti dio velike marketinške kampanje, odnosno njezin djelić kojim se želi približiti

populaciji na Facebooku. Ciljevi mogu biti: brendiranje, porast broja čitatelja portala, porast

broja fanova, porast prodaje određenog proizvoda, prikupljanje e-mail adresa itd.

(http://akcija.com.hr/facebook/sto-su-i-kako-do-facebook-aplikacija/)

Facebook kontinuirano radi na razvijanju novih aplikacija, s ciljem pojačanja interakcije

korisnika i povećanja zanimljivosti aplikacije.

42

Video oglasi na Facebooku su najnoviji način oglašavanja, koji je stupio na snagu prije samo

nekoliko mjeseci. Naime, radi se o video oglasima na Facebooku, koji će se pojavljivati na

feedovima korisnika (naslovnici), automatski će se pokretati, ali bez zvuka, a mogu se

proširiti i odslušati klikom na njih. Facebook tvrdi kako za sada surađuje s “odabranom

grupom oglašivača”, a ta odabrana nekolicina svoje će oglase moći postavljati na društvenu

mrežu i u obliku videa u trajanju od 15 sekundi.

„Video oglašavanje trebalo bi tako angažirati, a ne odbiti članove društvene mreže,

objašnjava Facebook u službenom postu: Uz Premium Video Oglase, brendovi sada mogu

potaknuti interakciju s korisnicima na Facebooku preko privlačnih videa. Premium video

oglase uvodit ćemo polako i pratiti kako utječu na aktivnost na društvenoj mreži. Ovo

postepeno uvođenje omogućava nam da se koncentriramo na mali broj oglašivača s

kampanjama visoke kvalitete kako bismo stvorili što bolej iskustvo na Facebooku.“

(http://www.netokracija.com/dolaze-facebook-video-oglasi-70189)

Oglašivači će svoje mjesto na feedovima moći zakupiti po principu kao i oglasni prostor na

televiziji, kako bi u kratkom vremenskom periodu dosegli ciljanu publiku, a uspjeh oglasa

mjerit će Nielsen Online Campaign Ratings, o čemu će ovisiti i iznos koji oglašivači u

konačnici plaćaju. Već prema tome dalo bi se zaključiti da ovakav tip oglasa neće biti jeftin.

"Odnos između ljudi i tvrtki na Facebooku nastavit će se ubrzano razvijati. Postoji sve više

dokaza da uključivanjem potrošača u sam proces osmišljavanja, razvoja, pa čak i proizvodnje

određenog proizvoda tvrtke mogu smanjiti troškove, stvoriti proizvode kakve potrošači žele i

razviti osjećaj odanosti među njima. Na Facebook se može gledati kao na golemu mrežu

suradnika" (Kirkpatrick, 2012, p. 289).

Facebook je u fazi promjena. Oglašavanje se više ne smatra pravom riječju za ono što se

događa na Facebooku, već proces, u kojem tvrtke troše novac da bi zainteresirale ljude za

svoje proizvode.

43

6. ZAKLJUČAK

Internet možemo nazvati pojmom koji je u posljednjih desetak godina ušao u živote velikog

broja ljudi. Postao je potreba, navika i nezamjenjivo sredstvo u poslovanju i u komunikaciji

(više mlađe dobne skupine, no prisutan je u svim dobnim skupinama). Omogućava uvid u

najnovija svjetska zbivanja, trenutni kontakt s osobama na drugoj strani svijeta te bržu,

jeftiniju, kvalitetniju i učinkovitiju komunikaciju. I to dvosmjernu komunikaciju, na tri razine:

jedan prema jedan, jedan prema mnogima i mnogi prema mnogima, za razliku od

tradicionalnih medija čija je komunikacija jednosmjerna i masovna. Za ogroman marketinški

potencijal zaslužno je hipermedijalno okruženje koje predstavlja Internet, njegova proširenost

i velika sposobnost interakcije. Širenjem Interneta na globalnom nivou otvorile su se nove

mogućnosti komuniciranja s potrošačima, počevši od blogova, foruma, chatova itd. sve do

današnjeg ubrzanog razvoja društvenih mreža. Jednim klikom miša otvara se vaša stranica,

gdje ljudi bez dolaska ili telefonskih poziva, u bilo koje doba dana ili noći, mogu dobiti

potpune informacije o vašim proizvodima i uslugama, što svima pruža brzinu i jednostavnost

dobivanja informacije i veliku uštedu vremena i novaca, jer je cijena oglašavanja na Internetu

bitno manja nego u ostalim medijima. Upravo to čini Internet marketing višestruko

djelotvornijim. Internet i u Republici Hrvatskoj postaje prisutan u svim segmentima

poslovanja, pa samim time i oglašavanje putem Interneta postaje sve važnije i poprima sve

šire dimenzije. Web nazočnost gospodarskih subjekata predstavlja sastavni dio reputacije i

ozbiljnosti tvrtke, a ne više samo stvar prestiža. Ona sama po sebi nije dovoljna već ju je

potrebno promovirati i redovito oglašavati. Sve veći broj korisnika, sve veći broj priključaka

na brzi Internet, sve veći broj Internet stranica, dokazuje da je Internet postao respektabilan

medij i da s obzirom na tu činjenicu ne može biti ignoriran u oglašivačkoj industriji. Online

pristup je jedini pravi smjer budućeg marketinškog uspjeha. U budućnosti se očekuje sve veći

broj korisnika Interneta te samog oglašavanja na Internetu. Dobro osmišljena i kreirana

reklama i marketing prioritet su u poslovnom svijetu. Cilj je privući ciljane kupce i zadržati

ih, što je u današnjem svijetu velike konkurencije zapravo težak zadatak. Biti ispred

konkurencije i reagirati na vrijeme je od izuzetne važnosti, a dobar marketing zna kako to

postići. Pojava Facebooka dovela je do novog načina oglašavanja, Faceboook oglašavanja.

Originalna ideja Facebooka bila je da je Facebook servis za komunikaciju s ljudima, no s

potrebom povećanja profita, Facebook je prihvatio uvođenje komercijalnih stranica i kulturu

marketinga koja je zaživjela zajedno s kulturom osobne povezanosti. Najvažnija stvar koju

44

Facebook može učiniti je da ljudima stavi na raspolaganje alate koji će im omogućiti

učinkovitiju komunikaciju i uspješno razvijanje u svijetu u kojemu nas okružuje sve više

informacija, bez obzira na to što radimo. Facebook oglašavanje prvenstveno služi za širenje

svijesti o brandu, proizvodu ili usluzi te je daleko efikasnija platforma za marketing nego za

samu prodaju.

45

LITERATURA

KNJIGE:

1. Grbac, B. 2005, Marketing – koncepcija, imperativ, izazov, Ekonomski fakultet Sveučilišta

u Rijeci, Rijeka.

2. Sudar, J., Keller, G. 1991, Promocija- Ekonomska propaganda,Unapređenje prodaje,

Osobna prodaja, Odnosi s javnošću, Ekonomski publicitet, Informator, Zagreb.

3. Panian, Ž. 2000, Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb Ružić, D., Biloš, A.,

Turkalj, D. 2009, e-Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

4. Bratko, S., Frajlić, D., Keller, G., Kesić, T., Ozretić Došen, Đ., Pavičić, J., Piri Rajh, S.,

Prebežac, D., PREVIŠIĆ, J., Renko, N., Tkalec, A., Tomašević, Lišanin, M., Vranešević, T.,

Vugrinec-Hitrec, V., 2001, MARKETING, 1. Izdanje, Sinergija – nakladništvo d.o.o., Zagreb.

5. Panian, Ž., 2013, Elektroničko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet Zagreb,

Zagreb.

6. Ikić, N., 2006, Internet, Dobar plan d.o.o., Zagreb

7. Kirkpatrick, D., 2012, Facebook efekt, Lumen izdavalaštvo d.o.o., Zagreb

ČLANCI:

1. Ferenčić, M. 2012, ´Marketinška komunikacija u digitalnom svijetu ', Praktični

menadžment, vol.III, no. 5, pp. 42.

OSTALI IZVORI:

1. Manger, 2014, Mreže računala, PowerPoint slides, Sveučilište u Zagrebu – Matematički

odsjek, Zagreb.

2. Wikipedija, Slobodna enciklopedija, http://hr.wikipedia.org (27.01.2014.).

46

3. www. Facebook.com

4. http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/011221/index.hr.html, Korištenje

Interneta u Hrvatskoj, (27.01.2014.).

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroni%C4%8Dki_%C4%8Dasopis, Wikipedija, Slobodna

enciklopedija, (27.01.2014).

6. http://www.poslovni.hr/hrvatska/maloprodaju-u-2014-godini-ceka-konsolidacija-i-rast-

internetske-trgovine-259524, www. Poslovni.hr, ( 15.06. 2014.).

7. http://www.poslovni.hr/hrvatska/tehnologija-i-dalje-ostaje-najveci-pokretac-trendova-u-

trgovini-255243 , www. Poslovni.hr, ( 15.06. 2014.).

8. http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/hrvati-preferiraju-facebook-ali-popularnost-

twittera-snazno-raste-230772, www. Poslovni.hr, ( 15.06. 2014.).

9. http://markopaliaga.com/userfiles/file/Microsoft%20PowerPoint%20-

%20Social%20marketing%20network1%20%5BCompatibility%20Mode%5D%281%29.pdf,

predavanje, (02.07.2014.).

10. http://www.index.hr/vijesti/clanak/sve-vise-na-internetu-u-hrvatskoj--internet-promet-u-

godinu-dana-porastao-456-posto/755590.aspx, www.index.hr, (29.06.2014.).

11. http://www.informativka.hr/gerila-marketing/, ( 03.07.2014.).

12. http://doznajemo.com/2014/02/04/facebook-slavi-10-rodendan-kako-je-nastala-drustvena-

mreza-koja-je-promijenila-svijet/, (03.07.2014.).

13. http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/hrvati-preferiraju-facebook-ali-popularnost-

twittera-snazno-raste-230772. , www.poslovni.hr, (10.07.2014.).

14. http://www.infinius.hr/blog/facebook-u-poslovne-svrhe/, ( 22.06.2014.).

15. http://investor.fb.com/releases.cfm, (22.06.2014.).

16. http://www.netokracija.com/korisnici-facebooka-hrvatska-aktivnost-72413,

(22.06.2014.).

17. http://www.totalweb-seo.com/hr/blog/2013/lipanj/facebook-oglasi, (10.07.2014.).

18. http://akcija.com.hr/Detaljni_vodic_kroz_facebook_oglase.pdf, (10.07.2014.).

19. http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-1-dio/, (10.07.2014.).

20. http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-2-dio-facebook-grup/, (10.07.2014.).

21. http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-3-dio/, (10.07.2014.).

47

22. http://www.internetsvijet.com/facebook-marketing-4-dio-facebook-stranice/,

(10.07.2014.).

23. http://www.netokracija.com/dolaze-facebook-video-oglasi-70189, ( 15.07.2014.).

48

POPIS SLIKA

Slika 1: Kupovina preko interneta u RH za 2013.....................................................................26

Slika 2: Logo društvene mreže Facebook.................................................................................32

Slika 3: Facebook fans..............................................................................................................34

Slika 4: Primjer targetiranja......................................................................................................35

Slika 5: Facebook statistika......................................................................................................38

49