MEĐUNARODNA MOBILNOST I PROTOK ZNANJA: ISKUSTVA MLADIH STRUČNJAKA O POVRATKU U BIH PO ZAVRŠETKU POSTDIPLOMSKIH STUDIJA U INOSTRANSTVU

Aleksandar Božić, mrs.sc., alumni član Fakulteta društvenih nauka, Univerzitet City London, Velika Britanija; nezavisni istraživač

Permanentno kretanje visokoobrazovanih pojedinaca prema zemljama koje im pružaju povoljnije ekonomske i socijalne uslove.

“Odliv pameti” (engl. brain drain) podrazumijeva i odlazak studentske populacije iz matične zemlje na studije u inostranstvo i njihov ostanak po završetku studija. Oni koji su otišli zapravo „pripadaju grupi koja je najpreduzimljivija i najobrazovanija koje jedno društvo može da ima i predstavljaju ključni resurs za razvoj i revitalizaciju ekonomije matične zemlje„ (Kosher, 2007: 51).

Posljedice: Dolazi do slabljenja ulaganja u zemlju usljed odlaska najboljih, smanjenja konkurentnosti tržišta i kvaliteta rada, niža produktivnost postojećeg ljudskog potencijala. Nizak tehnološki, naučno-istraživački razvoj

Oko 30% odluči da se dobrovoljno vrati u svoje matične zemlje u roku od dvije decenije, a mnogi odlazak u inostranstvo doživljavaju kao mogućnost jačanja svojih veština (Mayer i Peri, 2009).

Umjesto trajne migracije, sve više se podstiče “cirkulacija pameti.” U pitanju je proces koji se često posmatra kao jedno od rješenja pretvaranja "odliva pameti" (engl. brain drain) u "priliv pameti" (engl. brain gain).

REFLEX studije u 13 zemalja EU o osobama koji su bili mobilni tokom studija i školovali se u inostranstvu (Allen i Van der Velden, 2007).

Rezultati: u prosjeku ostvaruju za 10% veće prihode, poslodavci ih smatraju mnogo

kompetentnijim , više se cijene profesionala znanja i stečene vještine kao što su adaptivnost, inicijativnost i sposobnosti rješavanja problema.

Društva koja se ozbiljno suočavaju sa odlivom ljudskog kapitala, mogu da proizvedu neadekvatnu procjenu potencijala povratnika-”osipanju pameti” (engl. brain waste)

Pogrešne kvalifikacije za potrebe domaćeg tržišta rada. Primorani da prave određene kompromise na profesionalnom nivou.

Cilj istraživanja Razumjeti ključne aspekte privremenih migraciona procesa ko što

su mobilnost u svrhu sticanja obrazovanja, protok znanja i priliv pameti, identifikovati mogućnosti i prepreke povratka stručnog kadra nakon sticanja akademskih kvalifikacija na inostranim univerzitetima, te ustanoviti prepoznavanje ovog važnog ljudskog kapitala od strane poslodavaca, tržišta rada i društva u cijelini.

Specifični ciljevi Identifikovati profil mladih stručnjaka koji se po završetku

usavršavanja u inostranstvu odlučuju na povratak u BiH

Procijeniti profesionalni status povratnika, njihovu poziciju na tržištu rada, primjenu stečenih znanja i mogućnosti profesionalne samorealizacije.

Ustanoviti iskustvo povratnika sa načinom i uređenošću nostrifikacije stečenih inostranih diploma u BiH.

Utvrditi značaj ostvarenih socijalnih mreža povratnika stečenih tokom migracije, prvenstveno u procesu investicionih aktivnosti, prenosa znanja i profesionalnog razvoja

Uzorak i metoda biranja uzorka Ne postoji zvanična informacija o veličini ciljne populacije Namjerni uzorak (snowball sampling) 19 organizacija (ambasada, alumni centara, ministarstava i dr.) Anketiranje putem interneta- Upitnik 32 pitanja N=148 Kvalitativna analiza podataka: (statističke metoda analiza frekvencija

i procenata i deskripitvna statistika)

Rezultati Stepen obrazovanja ispitanika

Visokoobrazovani ispitanici sa iskustvom akademske mobilnosti, diplomske studije nаjčešće započinju i zаvršаvаju u Bosni i Hercegovini (počelo 53,5%, završilo 65,3%), a kada je riječ o postdiplomskim studijima, najčešće se zаpočinju i zаvršаvаju u inostrаnstvu (završilo 89%).

Fakultetsko obrazovanje

18.9%

Specijalistički studij 5.4%

Magisterij 54%

Doktorat 19.6%

Postdoktorat 3.5%

Dijagram 2. Izbor države u svrhu obrazovanja

Dijagram 3. odabir studija prema nauč.disciplinama

PROFIL:

Na osnovu analiziranih podataka, može se konstatovati da modulni profil povratnika čine osobe između 30. i 35. godine starosti, skoro izjednačene polne strukture, sa završenim postdiplomskim studijama (mаgisterijа ili doktorаt) iz oblasti društvenih nauka, sa iskustvima studiranja najčešće u zemljama engleskog govornog područja, podržani stipendijama stranih vlada i univerziteta.

11

11

33

54

45

20

2

21

50

43

34

56

50

50

1

38

69

76

54

133

70

0 50 100 150

Upoznavanje novih ljudi, sklapanjeprijateljstava

Upoznavanje novih kultura

Veća samostalnost i osjećajodraslosti,zbog odvojenosti od…

Dobar provod i avantura

Mogućnost lakšeg ostanka izapošljavanje u inostranstvu

Lakše pronalaženje posla nakonpovratka

Naučno, stručno i profesionalnousavršavanje

Unapređivanje -savladavanjestranog jezika

Nije značajno

Djelimičnoznačajno

Veomaznačajno

Ocijenite po značaju vlastite motive za sticanjem formalnog obrazovanja u inostranstvu

Vrlo

zadovoljan/na 5.4%

Zadovoljan/na 11.6%

Niti zadovoljan/na

niti nezadovoljan/n

a 29.5% Nezadovoljan/n

a 29.5%

Veoma sam nezadovoljan/n

a 24.0%

P1: Koliko ste zadovoljni načinom na koji je organizovano priznavanje stranih akademskih kvalifikacija u BiH?

Zapošljavanje povratnika po privrednim sektorima

58

37

23 30

Javnom Privatnom Nevladinom Međunarodnom

P2: Koliko ste u prosjeku proveli vremena tražeći radni angažman po povratku u BiH?

19,50%

43,40%

14,20%

10,60%

12,40% Vratio/la sam se istiposao1 -3 mjeseca

3-6 mjeseci

6-12 mjeseci

Više od 12 mjeseci

P3: Koliko se slažete sa navedenim tvrdnjama koje se odnose na vrednovanje stečenih kvalifikacija u inostranstvu na domaćem tržištu rada?

Tvrdnje: Ocijenite koliko se profesionalno vrednuju znanje i vještine koje ste stekli u inostranstvu.

Po osnovu tvrdnje Da se pružaju dobre prilike za profesionalni razvoj sa stečenim kvalifikacijama, preovlađuje negativni stav po pitanju profesionalnog razvoja (41,3% se ne slaže sa navedenom tvrdnjom, 30,6% je neodlučno po ovom pitanju) dok je manja grupa ispitanika drugačijeg mišljenja (28,1%).

U odnosu na pol ispitanika, većina ispitanika muškog pola (53,2%) smatra da se pružaju dobre prilike za profesionalni razvoj sa stečenim kvalifikacijama, dok većina ispitanika ženskog pola (47,8%) ne slaže se sa navedenom tvrdnjom.

U pogledu profesionalnog napredovanja, kod povratnika je naglašena prisutnost negativnog stava prema tvrdnji da je Po povratku pružena mogućnost napredovanja u karijeri sa stečenim kvalifikacijama (44,5% se ne slaže).

10

0

72

82

11

44

59

42

137

104

17

24

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

Postoje vrlo jasne strategije iakcioni programi u BiH po pitanju

povratka onih osoba koji su seusavršavali u inostranstvu

Državne akademskeinstitucije/naučna zajednica su

veoma otvorene za bližusaradnju sa…

Domaća naučna zajednica neprepoznaje prednost stečenihznanja i vještina na inostranimuniverzitetima u smislu razvoja…

Domaća naučna zajednica jenezainteresovana za

problematiku odliva mozgova

Slažem se

Djelimično seslažem

Ne slažem se

Koliko se slažete sa navedenim tvrdnjama:

Na koji način svojim iskustvom boravka u inostranstvu doprinosite razvoju BiH?

Da, redovno 23.1%

Da, povremeno

49.6%

Ne koristim uopšte 12.4%

Nisam član niti jedne

organizacija 14.9%

0 10 20 30 40 50 60 70 8

Pomažem BiH studentima da pronađu…

Doprinosim u povezivanju domaćih i…

Pomažem u razvoju i unapređenju…

Pomažem prenosom znanja stečenog u…

Razmjenjujem znanje i informacije sa…

Kroz profesionalni angažman…

Ništa od navedenog

Kakva su Vaša razmišljanja o ponovnom odlasku u inostranstvu?

31,0%

34,9%

22,0%

11,9% Samo zbogstručnog/profesionalnogusavršavanjaRazmišljam o emigriranju izBiH na mnogo duži period

Nisam siguran/na u vezi saodlukom o ponovnom odlasku

Ne razmišljam o odlasku jersam zadovoljan/na svojimživotom u BiH

Zaključak

Postoji ozbiljan nedostatak adekvatnih baza podataka, praćenja, evidencije i stručnih analiza o stečenim kvalifikacijama, stručnim znanjima i ključnim kompetencijama

Obrazovni sistem, ali i tržište rada nisu u stanju vrednovati 'nova' interdisciplinarna znanja

Napredna znanja i vještine ne uspijevaju u potpunosti primijeniti na rascjepkanom i neefikasnom tržištu rada u BiH.

Teže pronalaze trajno zaposlenje ona lica koja su se vratila u BiH u posljednjih nekoliko godina obilježenih globalnom ekonomskom krizom.

Povratnici su primorani da prave određene kompromise na profesionalnom nivou

Iskustava i znanja stečena školovanjem u inostranstvu, prenose se najviše kroz profesionalni angažman, primjenjujući nove pristupe u radu, kao i kroz razmjenu znanja i informacija s kolegama sa kojima su studirali u inostranstvu.

HVALA NA PAŽNJI !!!