meĐunarodna ekonomija 09 - cbcg.me · 111 međunarodna ekonomija prognozirana stopa rasta bdp-a za...

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09

109

Međunarodna ekonom

ija

Globalna ekonomija nastavlja da raste umjerenim stopama rasta, što prema posljednjim projekcijama MMF-a39 za 2016. iznosi 3,1%. To je najniža stopa još od 2009. godine, s tim da se u narednoj godini očekuje poboljšanje kako kod naprednih tako i kod ekonomija u razvoju. Napredne ekonomije će pre-ma MMF-u u 2016. rasti po stopi od 1,6%, sporije nego prethodne godine, dok će stopa rasta za zemlje u usponu/razvoju iznositi 4,2%, što je neznatno poboljšanje.

Usljed određenih geopolitičkih dešavanja i nesigurnosti, MMF je mijenjao svoje prognoze rasta tokom proteklog dijela godine. Niža projektovana stopa rasta globalne ekonomije je rezultat sporijeg rasta nekih od vodećih razvijenih ekonomija. Obim globalne trgovine je smanjen u ovoj godini, s tim da se veći rast predviđa za 2017. godinu.

Tabela 9.1

Pregled glavnih globalnih indikatora, godina na godinu, %

Indikator 2015.Projekcije

Razlike u odnosu na projekcije

iz jula 2016, p.p.

2016. 2017. 2016. 2017.

Rast BDP-a

Svijet 3,2 3,1 3,4 0,0 0,0

Napredne ekonomije 2,1 1,6 1,8 -0,2 0,0

Ekonomije u usponu/razvoju 4,0 4,2 4,6 0,1 0,0

SAD 2,6 1,6 2,2 -0,6 -0,3

Eurozona 2,0 1,7 1,5 0,1 0,1

Njemačka 1,5 1,7 1,4 0,1 0,2

Francuska 1,3 1,3 1,3 -0,2 0,1

Italija 0,8 0,8 0,9 -0,1 -0,1

Španija 3,2 3,1 2,2 0,5 0,1

Japan 0,5 0,5 0,6 0,2 0,5

UK 2,2 1,8 1,1 0,1 -0,2

Kanada 1,1 1,2 1,9 -0,2 -0,2

Napredne ekonomije van G7 i Eurozone 2,0 2,0 2,3 0,0 0,0

Evropske ekonomije u usponu/razvoju 3,6 3,3 3,1 -0,2 -0,1

Rusija -3,7 -0,8 1,1 0,4 0,1

Kina 6,9 6,6 6,2 0,0 0,0

Indija 7,6 7,6 7,6 0,2 0,2

Latinska Amerika i Karibi 0,0 -0,6 1,6 -0,2 0,0

Bliski istok i sjeverna Afrika 2,3 3,4 3,4 0,0 0,1

Subsaharska Afrika 3,4 1,4 2,9 -0,2 -0,4

Obim globalne trgovine (robe i usluge) 2,6 2,3 3,8 -0,4 -0,1

Potrošačke cijene

Napredne ekonomije 0,3 0,8 1,7 0,1 0,1

Ekonomije u usponu/razvoju 4,7 4,5 4,4 -0,1 0,0

Izvor: Preuzeto iz MMF-ovih „Izgleda globalne ekonomije“ (WEO), oktobar 2016.

39 Izgledi globalne ekonomije (WEO), oktobar 2016.

110

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG III kvartal 2016

Eurozona i njene najveće ekonomije su zadrža-le kurs umjerenog rasta i prema prognozama MMF-a stope rasta će biti slične kao u 2015. go-dini. Uglavnom će biti pod uticajem veće politič-ke nesigurnosti, sporijeg rasta izvan Evropske unije i slabije globalne trgovine. S druge strane, kod nekih zemalja članica i dalje su prisutni pro-blemi sa zaduženošću i problemi u bankarskom sektoru. Slabije investicije u prethodnom periodu će takođe imati efekta na dinamiku rasta. Pored blagog smanjenja prosječne stope nezaposlenosti ona je i dalje visoka na nivou Evropske unije. Pro-jekcije rasta za SAD su revidirane naniže, uglav-nom kao rezultat slabije ekonomske aktivnosti u prvom dijelu godine. Podaci za treći kvartal o.g. ukazuju da ekonomska aktivnost „ubrzava”. Pro-gnoze za japansku ekonomiju su ostale iste kao na kraju prvih šest mjeseci i na nivou su prethod-ne godine. Fiskalne i monetarne mjere u Japanu čine potporu ekonomskog rasta za ovu godinu, a sa nastavkom istih, očekuje se blago viša stopa u sljedećoj godini.

Najveća međunarodna tržišta kapitala, nakon „turbulentnog” perioda u prvoj polovini 2016. godine, u trećem kvartalu su zabilježila rast bez značajnih volatilnosti. Većina indeksa najvećih berzi se oporavila u odnosu na pad koji se desio nakon britanskog referenduma. Nakon toga, veća volatilnost je bila evidentna uoči američkih pred-sjedničkih izbora. Tokom trećeg kvartala, TED spred i OIS-Libor spred su ukazivali na rast kre-ditnog rizika, s tim da je pred kraj trećeg kvaratla i početkom četvrtog taj rizik slabio.

Euro nije značajnije varirao u odnosu na dolar tokom trećeg kvartala. Aprecijacija dolara je evi-dentna nakon završetka predsjedničkih izbora, što se poklapa sa rastom američkih berzanskih indeksa. Funta je nastavila da bilježi pad.

MMF očekuje snažan ekonomski rast u grupi „Evropske zemlje u razvoju”40 (3,3%), u koju je svrstana i Crna Gora. Što se tiče zemalja u neposrednom okruženju Crne Gore, projekcije rasta BDP-a za 2016. su uglavnom veće nego stope rasta za 2015. s izuzetkom Makedonije. Hrvatska, a posebno Srbija, će prema istim projekcijama zabilježiti osjetan rast, što će biti nastavljeno i u narednoj godini.

40 Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunija, Srbija, Tur-ska i Kosovo.

MMF-ove godišnje projekcije rasta svjetskog BDP-a, %, 2010-2017.

MSCI globalni indeksi, 2015 – septembar 2016.

Grafik 9.1

Grafik 9.2

Izvor: MMF, Izgledi globalne ekonomije

Izvor: Blumberg

111

Međunarodna ekonom

ija

Prognozirana stopa rasta BDP-a za zemlje u usponu/razvoju je povećana u odnosu na posljednju pro-gnozu, a rast će prema očekivanjima MMF-a biti nastavljen u 2017. Neke od ključnih ekonomija u razvoju su nastavile da rastu po visokim stopama. Kretanja BDP-ova i valuta zemalja izvoznica ber-zanskih roba su nastavile korelisanost sa cijenama berzanskih roba. Generalno, u trećem kvartalu je zabilježen „povratak” kapitalnih tokova u zemlje u usponu/razvoju.

Rast cijena berzanskih roba, koji je karakterisao prvi dio 2016. godine, zaustavljen je u trećem kvar-talu. Zemlje OPEC-a su nakon višemjesečnih pregovora dogovorile prvo smanjenje proizvodnje u po-sljednjih osam godina, međutim, neophodni su dogovori i sa zemljama proizvođačima koje nijesu članice OPEC-a. Ukoliko pregovori budu uspješni, može se očekivati rast cijena energenata koji će se odraziti na inflaciju na globalnom nivou. Projektovana inflacija za ovu godinu za napredne zemlje je veća od prošlogodišnje, dok za zemlje u usponu/razvoju bilježi blagi pad.

9.1. Razvijene ekonomije

9.1.1. Eurozona

U trećem kvartalu 2016. godine nastavljen je umjeren, ali stabilan ekonomski oporavak Eurozone i postepen rast inflacije, u skladu sa očekivanjima. Ekonomija Eurozone je ostala otporna na različite efekte globanih političkih i ekonomskih neizvjesnosti, potpomognuta značajnim mjerama monetarne politike ECB-a, koje su osigurale veoma povoljne finansijske uslove za preduzeća i stanovništvo.

Domaća tražnja je podstaknuta mjerama monerane politike ECB-a. Povoljni finansijski uslovi i po-većana profitabinost korporativnog sektora nastavljaju da promovišu oporavak na polju investicija. I dalje relativno niske cijene goriva i održivi rast zapošljavanja, koji je rezultat određenih strukturnih reformi, daju dodatnu podršku privatnoj potrošnji.

Cijene berzanskih roba (2005 = 100), 2014 – septembar 2016.

Pokazatelji volatilnosti/stresa na finansijskim tržištima, 2015 – septembar 2016.

Grafik 9.4Grafik 9.3

Izvor: MMFIzvor: Blumberg

112


Svakako, očekuje se da će ekonomski rast u Eurozoni biti i dalje pod uticajem smanjenja spoljašnje tražnje. Rizici koji se odnose na izglede ekonomskog rasta u Eurozoni imaju silazni trend i najvećem dijelom dolaze iz spoljašnjeg okruženja.41

Prema projekcijama ECB-a iz septembra 2016. godine, očekivani rast BDP-a u 2016. godini iznosiće 1,7%, odnosno 1,6% za 2017. i 2018. godinu.42

BDP u Eurozoni je porastao za 0,3% u trećem kvartalu 2016. godine u poređenju sa prethodnim kvar-talom. U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine ostvaren je rast od 1,6%.43

Tabela 9.2

Stopa rasta BDP-a (na osnovu sezonski usklađenih podataka)

Procentualna promjena u odnosu na prethodni kvartal

Procentualna promjena u odnosu na isti kvartal prethodne godine

2015. 2016. 2015. 2016.

Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3

Stopa rasta BDP-a 0,5 0,5 0,3 0,3 2,0 1,7 1,6 1,6

Izvor: Eurostat

Nakon napretka u drugom kvartalu 2016. godine, povjerenje potrošača je blago opalo u trećem kvar-talu, a vjeruje se da je tome doprinio ishod referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz Evropske unije, kao i teroristički napadi iz 2016. godine. Međutim, i pored toga, povjerenje potrošača je iznad dugo-ročnog prosjeka.44

Industrijska proizvodnja pokazala je značajan rast u avgustu, nakon blagog pada u julu 2016. godine. U prosjeku, u julu i avgustu industrijska proizvodnja je bila 0,1% iznad nivoa iz drugog kvartala.45 U septembru 2016. godine industrijska proizvodnja u poređenju sa avgustom iste godine bilježi smanje-nje od 0,8%, dok je u poređenju sa septembrom 2015. godine veća 1,2%.46

Inflacija u Eurozoni bilježi blagi rast tokom posljednjih mjeseci. Prema podacima Eurostata, godišnja inflacija u Eurozoni na kraju septembra 2016. godine je iznosila 0,4% i bila je veća u odnosu na avgust kada je iznosila 0,2%. U septembru 2015. godine inflacija je bila negativna i iznosila je -0,1%.47

41 ECB, Economic Bulletin, Issues 7/2016, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201607.en.pdf42 ECB, September 2016 ECB staff macroeconomic projections for the euro area, https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/

ecbstaffprojections201609.en.pdf?f9ff11c812f7b63170b535e291a0368f43 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7733706/2-15112016-AP-EN.pdf/9b8abaaa-3fdc-42e5-80b1-

12bf2027e3ad44 ECB, Economic Bulletin, Issues 7/2016, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201607.en.pdf45 ECB, Economic Bulletin, Issues 7/2016, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201607.en.pdf i Eurostat http://

ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7693634/4-12102016-AP-EN.pdf/4a0ad9ef-7efa-4015-a2a8-84108b646e8046 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7730737/4-14112016-AP-EN.pdf/a32d3d3c-bcc4-4865-ad0b-

0453a618694547 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7695735/2-17102016-AP-EN.pdf/fcbb1c7d-ddf3-4315-91fc-

d7aa3d864e3c

113

Međunarodna ekonom

ija

Tabela 9.3

Godišnja stopa inflacije u Eurozoni, %

Septembar 2015. April 2016. Maj 2016. Jun 2016. Jul 2016. Avgust 2016. Septembar 2016.

Inflacija (HIPC) -0,1 -0,2 -0,1 0,1 0,2 0,2 0,4

Izvor: Eurostat

Najveći uticaj na godišnju inflaciju imao je rast cijena u kategorijama: restorani i kafei (+0,08 p.p.), renta i gorivo (po +0,05 p.p.). Najveći pad cijena ostvaren je u kategorijama: gorivo za transport (-0,12 p.p.), ulje za ogrijev (-0,10 p.p.) i gas (-0,11 p.p.).

Prema projekcijama ECB-a iz septembra 2016. godine, očekivani rast cijena u 2016. godini iznosiće 0,2%, dok se za 2017. i 2018. godinu prognozira rast od 1,2% i 1,6% respektivno.48

Prema rezultatima posljednjeg ECB-ovog istraživanja profesionalnih prognozera (SPF - Survey of Pro-fessional Forecasters) za četvrti kvartal 2016. godine, procjene prosječne inflacije za 2016., 2017. i 2018. godinu iznose 0,2%, 1,2% i 1,4%, respektivno. Ove procjene blago su revidirane na niže za 2016. i 2018. godinu (za 0,1 p.p.) u odnosu na istraživanje iz prethodnog kvartala, dok je projekcija za 2017. godinu ostala nepromijenjena. Projekcija prosječne dugoročne inflacije ostala je takođe nepromijenjena u od-nosu na prethodno istraživanje.49

Tabela 9.4

Rezultati Istraživanja profesionalnih prognozera (SPF) u poređenju sa drugim prognozama i projekcijama (godišnja promjena)

HIPC inflacija 2016. 2017. 2018. dugoročno

SPF Q4 2016. 0,2 1,2 1,4 1,8

Prethodni SPF (Q3 2016) 0,3 1,2 1,5 1,8

Makroekonomske projekcije prognozera Eurosistema (septembar, 2016) 0,2 1,2 1,6 -

Ekonomski koncenzus (septembar, 2016) 0,2 1,3 1,6 2,0

Euro zona – barometar (septembar, 2016) 0,3 1,3 1,6 1,8

Realni BDP-rast 2016. 2017. 2018. dugoročno

SPF Q4 2016. 1,6 1,4 1,5 1,6

Prethodni SPF (Q3 2016) 1,5 1,4 1,6 1,7


Ekonomski konsenzus (septembar, 2016) 1,5 1,3 1,6 1,4


Stopa nezaposlenosti* 2016. 2017. 2018. dugoročno

SPF Q4 2016. 10,1 9,7 9,3 8,7

Prethodni SPF (Q3 2016) 10,1 9,7 9,5 8,8


Ekonomski konsenzus (septembar, 2016) 10,1 9,8 - -


* Kao procenat radne snageIzvor: preuzeto iz The ECB Survey of Professional Forecasters, 4th Quarter of 2016

48 ECB, September 2016 ECB staff macroeconomic projections for the euro area, https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/ecbstaffprojections201609.en.pdf?f9ff11c812f7b63170b535e291a0368f

49 The ECB Survey of Professional Forecasters, 4th Quarter of 2016, October 2016, https://www.ecb.europa.eu/stats/prices/indic/forecast/shared/files/reports/spfreport2016_Q4.en.pdf?f0084f050d531a76c9bdd8c270b20197

114


Prema ovom istraživanju, prognoza rasta BDP-a za 2016. godinu je revidirana naviše za 0,1 p.p. na 1,6%, u odnosu na prethodno istraživanje. Projekcija rasta BDP-a za 2017. godinu ostala je nepromije-njena na nivou od 1,4%, dok je za 2018. godinu revidirana blago naniže, za 0,1 p.p. na 1,5%. Dugoročna projekcija BDP-a revidirana je blago naniže, za 0,1 p.p. na 1,6%.

U pomenutom istraživanju, projekcije prosječne stope nezaposlenosti u odnosu na prethodno istra-živanje, za 2016. i 2017. godinu su ostale nepromijenjene, dok je prognoza za 2018. godinu revidirana naniže za 0,2 p.p, na 9,3%. Prosječna dugoročna projekcija stope nezaposlenosti revidirana je blago naniže za 0,1 p.p, na 8,7%. Projekcije prosječne stope nezaposlenosti imaju opadajući trend od 10,1% u 2016. do 9,3% u 2018. godini.

Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u Eurozoni u septembru 2016. godine nije se mi-jenjala u odnosu na prethodni mjesec, iznosila je 10,0% i bila je niža u odnosu na septembar 2015. godine, kada je iznosila 10,6%. Stopa od 10,0% predstavlja najnižu zabilježenu stopu nezaposlenosti u Eurozoni od juna 2011. godine.50

Nezaposlenost mlađe populacije (ispod 25 godina) u septembru 2016. godine iznosila je 20,3% i sma-njena je u odnosu na septembar prethodne godine kada je bila 22,2%.51

Dodatne mjere monetarne politike ECB-a koje su otpočele u junu 2014. godine uticale su na poboljša-nje uslova kreditiranja i kreditne tokove u Eurozoni i tako podstakle ekonomski oporavak. Istraživa-nje o bankarskom kreditiranju iz trećeg kvartala 2016. godine ukazuje da su program otkupa aktive koji sprovodi ECB i negativne stope na depozite uticale na stvaranje povoljnih uslova za kreditiranje.

Boks 9.1 - ECB – Makroprudencioni bilten

Finansijska kriza i posljedice koje je ona proizvela ukazale su na značaj očuvanja finansijske stabilnosti i potrebu za kreiranje šireg sistema očuvanja finansijske stabilnosti, što je uticalo na uspostavljanje makroprudencione politike, koja obuhvata mjere i aktivnosti usmjerene na sprečavanje nastanka i raz-voja sistemskog rizika. Cilj makroprudncone politike je povećanje otpornosti pojedinačnih finansijskih institucija i finansijskog sistema kao cjeline.

ECB vrlo predano radi na razvoju analitičkih rješenja za efektivnu implementaciju makropruidencione politike. U tom kontekstu, u 2016. godini ECB je počela i sa objavljivanjem polugodišnjeg izvještaja o makropudencionoj politici (Macroprudential Bulletin), kojim će se javnost informisati o analitičkim aktivnostima koje su preduzete, odlukama koje se odnose na makroprudencionu politiku i o njihovoj primjeni, kao i analizama kretanja kada je u pitanju regulatorni okvir koji se odnosi na primjenu ove politike. Takođe, izvještaj daje pregled svih aktuelnih objava o makroprudencionim instrumentima koje su usvojile nacionalne institucije u Eurozoni.

Ovaj polugodišnji izvještaj predstavlja početnu tačku redovnog izvještavanja o analitičkim sredstvima i modelima koji se koriste u cilju pružanja podrške analiziranju makroprudencione politike u zemljama Eurozone.

50 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7720354/3-03112016-AP-EN.pdf/bf3d493b-9596-4ac9-b5ff-4e078523622a

51 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7720354/3-03112016-AP-EN.pdf/bf3d493b-9596-4ac9-b5ff-4e078523622a

115

Međunarodna ekonom

ija

Na sastanku održanom 20. oktobra 2016. godine, a na osnovu redovnih monetarnih i ekonomskih analiza, Upravni odbor ECB-a odlučio je da ključne kamatne stope ostanu nepromijenjene, stopa za glavne operacije refinansiranja 0,00%, stopa na prekonoćne kredite Eurosistema bankama 0,25% i sto-pa za prekonoćne depozite banaka kod Eurosistema -0,4%. Upravni odbor očekuje da će ključne ECB-ove kamatne stope ostati na postojećim ili na nižim nivoima duži vremenski period. Kada je riječ o nestandardnim mjerama monetarne politike, Upravni odbor je potvrdio da će mjesečni iznos otkupa aktive u iznosu od 80 milijardi eura ostati na snazi do kraja marta 2017. godine, ili duže, ukoliko bude potrebno, tačnije sve dok Upravni odbor ne konstatuje da je održivo prilagođavanje inflacije konzi-stentno sa ciljanim nivoom inflacije. Upravni odbor je potvrdio potrebu da se obezbijedi potreban nivo monetarnog “usklađivanja” kako bi se inflacija vratila na nivo od ili blizu 2%.52

Od početka septembra, prinosi na državne obveznice u Eurozoni bilježe rast, tako da su prinosi na desetogodišnje državne obveznice porasli između šest i 30 baznih poena. Nakon inicijalnog perioda opadanja prinosa, koji je počeo u martu (kada je Upravni odbor ECB-a i najavio program kupovine korporativnih obveznica), spredovi na obveznice izdate od strane nefinansijskih korporacija rastu po svim klasama od početka septembra. U finansijskom sektoru, spredovi na obveznice takođe rastu u svim klasama obveznica.53

Prema posljednjim dostupnim podacima, na kraju drugog kvartala 2016. godine javni dug Eurozone iznoso je 91,2% BDP-a i bio je neznatno niži u odnosu na prvi kvartal 2016. godine, kada je iznosio 91,3% BDP-a. Javni dug bilježi smanjenje i u odnosu na drugi kvartal 2015. godine, kada je bio 92,1% BDP-a.54 Budžetski deficit Eurozone na kraju drugog kvartala 2016. godine iznosio je 1,5% BDP-a i bio je niži u odnosu na prvi kvartal kvartal 2016. godine, kada je iznosio 1,6% BDP-a. Takođe, budžetski deficit smanjen je u odnosu na drugi kvartal prethodne godine, kada je iznosio 2,1% BDP-a.55

Boks 9.2 - Finansijska stabilnost u Euro zoni

Finansijski sistem u Eurozoni je pokazao otpornost na “turbulencije” na finansijskom tržištu, ali i dalje postoje rizici po finansijsku stabilnost koji se odnose na moguće intenziviranje “korekcija” na globalnom tržištu imovine (assets). Prema posljednjem pregledu o stanju finansijske stabilnosti koji sprovodi ECB, prepoznata je mogućnost daljih promjena cijena imovine, izazvanih povećanom političkom neizvjesnošću u razvijenim ekonomijama i postojanju “ranjivosti” na tržištima u razvoju. Implikacije na finansijsku stabilnost Eurozone koje proizilaze iz izazova u ekonomskim politikama u SAD su veoma nepredvidive u ovom trenutku. Ekonomija Eurozone mogla bi biti pod direktnim uti-cajem preko kanala trgovine i kroz moguće “ efekte prelivanja” – kao rezultat većih kamatnih stopa i stope inflacije koje se očekuju u SAD.

ECB je prepoznala četiri sistemska rizika koji bi mogli uticati na finansijsku stabilnost u narednom dvogodišnjem periodu, a to su:

52 ECB, Press release, http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2016/html/pr161020.en.html and Economic Bulletin, Issues 7/2016, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201607.en.pdf

53 ECB, Economic Bulletin, Issues 7/2016, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201607.en.pdf54 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7709577/2-24102016-AP-EN.pdf/bb6c47ac-d5ed-400c-b536-

fbd9b046490755 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7709592/2-24102016-BP-EN.pdf/010d2797-3da9-4fda-

8614-aa6ea353ffd8

116


• Globalni rizik ponovnog utvrđivanja cijena imovine koji može voditi ka širenju “finansijske zaraze”, izazvan povećanom političkom neizvjesnošću u razvijenim ekonomijama i nastavljen-im “ranjivostima” na tržištima u razvoju,

• Negativne povratne veze između slabe bankarske profitabilnosti i niskog nominalnog rasta, usred izazova u rješavanju visokog nivoa nekvalitetnih kredita u nekim zemljama,

• Nove „zabrinutosti” po pitanju održivosti duga državnog i nefinansijskog privatnog sek-tora u okolnostima niskog nominalnog rasta, ukoliko politička neizvjesnost bude uticala na odugovlačenje u primjeni reformi na nacionalnom i evropskom nivou,

• Potencijalni “stres” kod investicionih fondova, koji utiče na povećanje rizika likvidnosti i “efeka-ta prelivanja” na cijeli finansijski sistem. 56

9.1.2. SAD

Ekonomski rast SAD u trećem kvartalu 2016. je iznosio 1,6% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je rast u odnosu na drugi kvartal iznosio 3,2%57, što je bio veći rast od tržišnih oče-kivanja.

Na rast je i u ovom kvartalu dominantno utica-la privatna potrošnja, koja je bila potpomognuta rastom ličnih prihoda i stabilnim tržištem rada. Indeks povjerenja potrošača je do kraja trećeg kvartala bio na nivou od 2007. godine, odnosno predkriznom nivou. Značajan doprinos rastu BDP-a imali su i rast izvoza i investicija. Poziti-van doprinos rastu BDP-a je manjim dijelom do-šao iz javne potrošnje.

Industrijska proizvodnja i prerađivačka industri-ja bilježe blagi pad, odnosno stagnaciju, još od posljednjeg kvartala 2014. Iskorišćenost indu-strijskih kapaciteta je niža od prošlogodišnje, kao i ispod dugoročnog prosjeka.

Među razvijenim zemljama, godišnja stopa inflacije je i u ovom kvartalu bila najviša u SAD-u (1,5% u septembru o.g), koja se ubrzano primiče ciljanoj stopi inflacije FED-a. Najveći uticaj na rast inflacije je imalo povećanje troškova stanarina od avgusta o.g. i rast cijena energenata, koji je nastavljen u četvr-tom kvartalu. Tržišna očekivanja su takođe u pravcu da će inflacija u narednom periodu rasti, što su „registrovali” mnogi pokazatelji na tržištu obveznica.

56 http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2016/html/pr161124.en.html and http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201611.en.pdf?f0feb4db4cc3aacc6f824b829c4f27d4

57 Druga procjena, anualizovana stopa, Biro za ekonomske analize SAD-a.

Kvartalni rast BDP-a, Q/Q-4, %, 2015- Q3 2016.

Grafik 9.5

Izvor: Biro za ekonomske analize SAD-a, Eurostat, Vlada Japana

http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2016/html/pr161124.en.html

117

Međunarodna ekonom

ija

Drugi ekonomski pokazatelj koji FED koristi kod monetarne politike je stopa nezaposlenosti, koja je na izuzetno niskom nivou58(5%59), i u rangu je stopa iz perioda prije krize, što je prema mnogim anali-tičarima najniži održivi nivo. S druge strane, podaci o broju novih radnih mjesta u privatnom sektoru, u trećem kvartalu o.g, su zabilježili znatno bolji rezultat nego u prethodnom kvartalu. S tim u vezi su porasla tržišna očekivanja oko povećanja referentne kamatne stope FED-a.

9.1.3. Japan

Ekonomija Japana je u fazi postepenog oporavka od početka monetarnih i fiskalnih mjera. U trećem kvartalu o.g. privreda Japana je zabilježila rast od 1,3%60, što je smanjenje prvobitne procjene koja je iznosila 2,2% i daleko je ispod tržišnih očekivanja od 2,3-2,4%. Projekcije rasta BDP-a, prema MMF-u, za ovu godinu su povećane za 0,2 p.p. na 0,5%, što je na nivou procijenjene stope za 2015. godinu od 0,5%.

Najveći doprinos rastu privredne aktivnosti je ostvaren preko lične potrošnje (koja i dalje ostvaruje umjereni rast) i sektora izvoza, koji je bio potpomognut nižim jenom uoči američkih predsjedničkih izbora. Rast BDP-a se takođe zasnivao na većim investicijama u rezidencijalne nekretnine i državnoj potrošnji.

58 HIPC za zemlje Eurozone, IPC za SAD i Japan.59 Kod analitičara postoje određene nesuglasice oko adekvatnog prikazivanja nezaposlenosti, odnosno mogućih razlika

od stvarne pozicije tržišta rada – manji broj novozaposlenih u prerađivačkoj industriji, nizak odnos radne snage i radno sposobnih, visoka tzv. stopa nezaposlenosti „U6”, itd.

60 Stopa izražena na godišnjem nivou.Vlada Japana je nedavno promijenila metodologiju obračuna što je dovelo do poveća-nja nominalne vrijednosti BDP-a.

Nezaposlenost, u % (desna skala) i promjena zaposlenosti u privatnom sektoru (lijeva skala),

u hiljadama 2007-septembar 2016.

Indeksi potrošačkih cijena odabranih zemalja58, %, 2014-septembar 2016.

Grafik 9.7Grafik 9.6

Izvor: Biro radne statistike SADIzvor: Eurostat; Biro radne statistike SAD

118


U narednom periodu se očekuje umjereni oporavak ekonomije kao rezultat većeg izvoza i proizvodnje, kao i vladinih stimulativnih mjera. Ono što bi moglo predstavljati rizik je slabiji rast zarada odnosno manja potrošnja i manje investicije realnog sektora, koje su karakterisale treći kvartal o.g. Smanjenje radne snage i starenje populacije su dodatni faktori koji utiču na investicije. S druge strane, poveća-nje eksterne potražnje u narednom periodu bi imalo pozitivan uticaj na japansku izvoznu industriju. Gledano kroz prizmu nezaposlenosti, koja je bila 3% na kraju kvartala, japanska ekonomija pokazuje visoku konkurentnost.

Cilj japanske vlade već duži period je da stimulativnim mjerama poveća potrošnju i inflaciju, koje pri-lično fluktuiraju. S tim u vezi, vlada Japana je odložila planirano povećanje poreza u oblasti potrošnje krajem drugog kvartala i odložila ga za 2019. godinu, što se već u trećem kvartalu pokazalo kao ade-kvatna odluka.

Godišnja stopa inflacije je tokom drugog i trećeg kvartala bila negativna i istovremeno najniža među razvijenim zemljama. Na kraju trećeg kvartala je iznosila -0,5%. Tek početkom četvrtog kvartala je registrovan blagi rast cijena, kao rezultat rasta cijena hrane, s tim da je bazna inflacija (bez cijena hra-ne) bila negativna.

9.2. Zemlje u usponu

Kineska ekonomija je u trećem kvartalu 2016. godine rasla po stopi od 6,7%, što je unutar planira-nog okvira kineske vlade (između 6,5% i 7% za 2016.). Projekcije MMF-a oko rasta kineskog BDP-a za 2016. i 2017. godinu su ostale nepromijenjene, 6,6% i 6,2%, redom. Uprkos izuzetno visokoj stopi rasta, ogromna zaduženost privrede i “pregrijanost” tržišta nekretnina i dalje predstavljaju najveće rizike za stabilnost kineske ekonomije i njenu održivost.

Rast maloprodaje (10,7%) i investicija (8,2%) su bili izuzetno značajni za ekonomski rast u ovoj go-dini i bili su u okviru tržišnih očekivanja. Gotovo polovina svih investicija je bila plasirana u sektor

Stopa nezaposlenosti odabranih zemalja, %, 2008 – septembar 2016.

Grafik 9.9

Izvor: Statistički biro Japana, Eurostat, Biro radne statistike SAD

Kvartalna stopa rasta BDP-a, %, 2013-Q3 2016.

Grafik 9.8

Izvor: Vlada Japana

119

Međunarodna ekonom

ija

nekretnina (uključujući sve što je potrebno za izgradnju i opremanje nekretnina). Investicije državnih kompanija su porasle 21,1%, dok je rast investicija privatnih kompanija iznosio 2,5%. Potrošnja je zabilježila rast, što je jedan od glavnih ciljeva restrukturiranja kineske ekonomije. S druge strane, in-dustrijska proizvodnja, koja je bila pokretač ekonomije u prethodnom periodu, nastavila je opadajući trend i u trećem kvartalu.

Kineska vlada je suočena sa prilično kompleksnom mješavinom politika, s obzirom da je neophodno uspostaviti balans između povećanja potrošnje, velike zaduženosti i strukturnih reformi koje bi do-prinjele većoj produktivnosti. Prema nekim analitičarima, fokus ekonomske politike se premiješta sa stimulativnih mjera ka smanjenju rizika u finansijama. Vlada Kine je tako predstavila plan kojim će nastojati da umanji teret ogromne zaduženosti privrede tako što će zajmodavci dobiti vlasnički udio u zamjenu za otpis dugova, što bi banke moglo dovesti u nezavidnu situciju.

Centralna banka Kine je posljednjih mjeseci koristila značajna sredstva iz deviznih rezervi braneći juan od veće deprecijacije, dok snažniji dolar smanjuje vrijednost rezervi u drugim valutama. To se dešava u periodu velikih kapitalnih odliva, što je primoralo kineske vlasti da uvedu nove kontrole ka-pitala. Za deset mjeseci 2016. odliv kapitala iz Kine je iznosio 530 milijardi dolara. Ukoliko odliv kapi-tala ne bude zaustavljen a juan nastavi da gubi vrijednost, u narednom periodu bi se mogla očekivati jednokratna devalvacija valute.

Ekonomija Rusije je i dalje u recesiji, a u trećem kvartalu o.g. je ostvarila pad od 0,4%. Ekonomija Rusije je nastavila da se prilagođava nižoj cijeni nafte i ekonomskim sankcijama. Na snazi je paket mjera (smanjenje troškova, fleksibilni devizni kurs, dokapitalizacija banaka itd) koje je Vlada Rusije primijenila kao odgovor na recesiju.

MMF je i u posljednjem izvještaju revidirao projekcije rasta BDP-a naviše za 2016. i 2017. godinu. U 2016. godini MMF očekuje pad BDP-a od 0,8% (u 2015. stopa rasta je iznosila -3,7%), što je znatno manje nego u prethodnim projekcijama. Oporavak se očekuje u 2017. godini (1,1%). Svjetska banka za 2016. predviđa nešto veću kontrakciju (0,6%) ali snažniji rast za 2017. (1,5%). Ukoliko dogovor o smanjenju proizvodnje nafte zaživi i cijene energenata počnu da rastu, oporavak ekonomije Rusije bi mogao da bude brži od očekivanog.

Ruska valuta je snažno vezana za kretanje cijena nafte, što se u prethodnom periodu odslikalo na kurs rublje, koja je u odnosu na euro aprecirala i u ovom kvartalu. U odnosu na dolar, pozicija je nešto dru-gačija, s obzirom da je dolar jačao u odnosu na mnoge svjetske valute.

Cilj ruske centralne banke je da se stopa inflacije u 2017. smanji na 4%, što bi se sudeći prema posljed-njim podacima moglo ostvariti. Godišnja stopa inflacije je u septembru iznosila 6,9%, a već u novem-bru o.g. je bila 5,8%. To je veliki napredak s obzirom da je tokom 2015. bila dvocifrena (preko 15%). Kao rezultat pozitivnog trenda ka stabilnijoj stopi inflacije, centralna banka je u junu o.g. snizila glavnu kamatnu stopu sa 11% na 10,5%, a u septembru dalje na 10%. Najavljeno je moguće dalje smanjenje te stope u prvoj polovini 2017. godine.

Ekonomija Rusije bilježi veću otpornost koja se ogleda u zamjeni uvoznih proizvoda, dok neki od izvo-znih privrednih grana koje nijesu vezane za energente pokazuju rastući trend. Oporavak industrijske proizvodnje je ipak nestabilan i neujednačen i po sektorima i regionima, pa relativno čvrsta monetar-na politika nije ograničavajući faktor za ekonomski oporavak već su to strukturni problemi ekonomi-je. Stopa nezaposlenosti je prilično niska i stabilna, a na kraju trećeg kvartala je iznosila 5,2%. Fiskalni

120


deficit se pored smanjenja potrošnje povećao za prvih devet mjeseci 2016. i iznosio je 2,6%, što je bilo rezultat slabijih prihoda. Pad realnih zarada i povećanje siromaštva su i dalje realni rizici.

Projekcije rasta turske ekonomije za ovu godinu su prilično smanjene od strane MMF-a i Svjetske banke. MMF je u odnosu na aprilski izvještaj revidirao projekciju stope BDP-a sa 3,8% na 3,4%, dok su projekcije Svjetske banke smanjene sa 3,5% na 3,1%. To se objašnjava manjim investicijama i po-trošnjom koje su posljedica pokušaja puča u julu ove godine. Industrijska proizvodnja je zabilježila pad od 3,1% na kvartalnom nivou, a tzv. indeks menadžera nabavke (PMI) je bio u padu i u oktobru. Slabija ekonomska aktivnost se ogledala i u usporavanju na tržištu rada tokom trećeg kvartala. Manja domaća potražnja je uticala da trgovina na malo ostvari pad od 1,7% na kvartalnom nivou. Kreditna aktivnost je takođe bila manja u ovom periodu.

Iako je deficit tekućeg računa počeo da se povećava još sredinom drugog kvartala o.g, deficit je u tre-ćem kvartalu uglavnom bio rezultat manjih prihoda od turizma. Dolasci stranih turista su bili znatno manji u ovoj godini s obzirom na sankcije Rusije i uopšte bezbjednosnu situaciju.

Inflacija u Turskoj je na kraju trećeg kvartala o.g. iznosila 7,3%, što je pad u odnosu na početak kvar-tala kada je iznosila 8,8%. Prema posljednjim podacima u četvrtom kvartalu, godišnja stopa inflacije je dodatno opala, ali je i dalje daleko od ciljane stope inflacije centralne banke od 5%. Posljednji rast cijena energenata tek treba da se reflektuje na stopu inflacije. Stopa nezaposlenosti nakon tendencije pada u prvom dijelu 2016. bilježi veliki rast, pa je na kraju avgusta iznosila 11,3%.

Turska lira je u prvom dijelu godine uspijevala da prebrodi deprecijacione pritiske, ali je pod uticajem političkih dešavanja izgubila na vrijednosti, a pad je posebno bio izražen početkom četvrtog kvartala, kada je lira zabilježila novi najniži nivo u odnosu na euro i dolar.

9.3. Zemlje okruženja

Ekonomije zemalja okruženja ostvaruju pozitivne stope rasta, s tendencijom da u narednom perio-du taj rast bude još veći. Ljetnja turistička sezona i turizam uopšte tokom proteklog perioda 2016. su bili uspješniji nego tokom uporednog perioda prethodne godine. Sa većom ekonomskom ak-tivnošću situcija na tržištu rada se poboljšavala u trećem kvartalu, doduše različitom dinamikom. Stope nezaposlenosti su u cijelom oktuženju više od prosjeka Evropske unije, a kod nekih zema-lja su izuzetno visoke, što jasno ukazuje da su u ekonomijama regiona prisutni mnogi problemi (nedovoljan rast, slaba konkurentnost, slaba in-dustrijalizacija itd). Godišnja stopa inflacije je u prvoj polovini godine u zemljama regiona vidno smanjena, ali je tokom mjeseci trećeg kvartala imala rastuću tendenciju, koja je prema posljed-njim podacima iz četvrtog kvartala nastavljena.61

61 Podatak za treći kvartal 2016. za Crnu Goru nije bio dostupan u momentu izrade izvještaja.

Stope rasta BDP-a zemalja regiona, Q/Q-4, %, 2015- Q3 2016.61

Grafik 9.10

Izvor: Nacionalni statistički zavodi

121

Međunarodna ekonom

ija

Ekonomija Srbije je nastavila pozitivan trend iz 2015. godine, što je rezultat znatno boljih perfor-mansi industrije, poljoprivrede, građevinarstva i neto izvoza. BDP je u trećem kvartalu o.g. pora-stao po stopi od 2,6%. MMF i Evropska komisija su revidirali projekcije rasta srpskog BDP-a na 2,7% za 2016. i 3% za 2017. Tokom devet mjese-ci o.g. evidentan je veliki priliv stranih direktnih investicija, pretežno u izvozno orijentisane sek-tore. Ekonomija Srbije već četvrtu godinu zare-dom bilježi smanjenje deficita tekućeg računa, koji će prema projekcijama Narodne banke Srbije za ovu godinu iznositi 4,1%, a 3,9% za 2017. go-dinu. Fiskalne neravnoteže su značajno smanje-nje. Javni dug je na kraju septembra 2016. iznosio 70,8% projektovanog BDP-a. Bankarski sektor bilježi blagi rast kreditne aktivnosti uz smanje-nje kamatnih stopa. Stabilnost bankarskog sek-tora, uspješno sprovođenje fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi su uticali na popravljanje kreditnog rejtinga u 2016. godini koji je povećan na BB - od strane agencije Fitch, dok je agencija Stan-dard and Poor’s potvrdila rejting BB- sa stabilnim izgledima u julu o.g. Stopa nezaposlenosti je ostva-rila značajan pad i iznosila je 13,8%, što je 2,8 p.p manje nego u trećem kvartalu 2015.

Hrvatska ekonomija poslije višegodišnje recesije ostvaruje stabilan rast, koji je prema prvoj procjeni u trećem kvartalu o.g. iznosio 2,9%. Najveći pozitivan doprinos povećanju ostvaren je rastom usluga, pri čemu su turističke usluge najznačajnije. Tome treba dodati da je turistička sezona bila rekordna. Rast se takođe bazirao na investicijama i velikoj ličnoj potrošnji. Ipak, od zemalja EU iz srednje i istoč-ne Evrope, jedino hrvatska ekonomija nije „preskočila” pretkrizni nivo. Na kraju trećeg kvartala stopa nezaposlenosti je iznosila 13,1%. Iako kretanje stope nezaposlenosti varira sa ljetnjom turističkom se-zonom, evidentan je veliki pad te stope za protekli dio godine. Na „oštar” pad nezaposlenosti uticalo je i smanjenje odnosno odliv radne snage. Deficit budžeta je značajno smanjen. Rast izvoza se pozitivno odrazio na ostvarenje suficita tekućeg i kapitalnog računa pa je kurs kune bio stabilan.

Privreda Makedonije duži period bilježi stabilne stope rasta BDP-a, s tim da su stope u 2016. bile ne-što niže nego tokom 2015. Prema preliminarnim podacima, rast BDP-a u trećem kvartalu je iznosio 2,4%. Lična potrošnja, koja ima dominantan udio u strukturi BDP-a je zabilježila rast od 5,3%. Izvoz je porastao 13,3%, dok je rast uvoza iznosio 11,1%. U trećem kvartalu građevinarstvo bilježi „usporava-nje” u odnosu na prvi dio 2016. Budžetski deficit je u granicama prošlogodišnjeg. Stopa nezaposlenosti je značajna (23,4%), iako je u blagom padu.

Indeksi potrošačkih cijena odabranih zemalja regiona, %, 2015- sep. 2016.

Grafik 9.11

Izvor: Nacionalni statistički zavodi

122


Tabela 9.5

Javne finansije i salda tekućeg računa u privredama regiona, % BDP-a62

ZemljaSaldo budžeta Bruto javni dug Saldo tekućeg računa

2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

Albanija -4,0 -2,3 -1,7 72,7 72,2 70,5 -10,7 -12,2 -13,1

Crna Gora -8,4 -4,7 -7,6 61,2 66,1 71,8 -13,3 -15,3 -17,4

Hrvatska -3,3 -2,1 -1,8 86,7 85,0 84,3 5,3 3,0 2,4

Makedonija -3,6 -3,8 -3,4 37,9 40,5 42,2 -2,1 -2,2 -1,7

Slovenija -2,7 -2,4 -2,0 83,1 80,2 78,3 5,4 7,4 7,0

Srbija -3,7 -2,1 -1,5 74,6 74,6 73,8 -4,7 -4,4 -4,3

EU -2,4 -2,0 -1,7 86,6 86,0 85,1 2,0 2,1 2,2

Eurozona -2,1 -1,5 -1,5 92,6 91,6 90,6 3,6 3,7 3,5

Izvor: Evropska komisija – Autumn 2016 European Economic Forecast

9.4. Kamatne stope centralnih banaka

Upravni savjet ECB-a je na sjednici 20. oktobra o.g. zadržao kamatne stope na istom nivou (glavna refi-nansirajuća kamatna stopa od 0,00%, marginalna kamatna stopa na zajmove od 0,25% i depozitna stopa od -0,40%). Navedeno je da Upravni savjet očekuje da će kamatne stope ostati na postojećem ili nižem nivou duži vremenski period. Program ”kvantitativnog popuštanja” nije proširen i kao što je planira-no ostaće na snazi barem do marta 2017. godine, a moguće i duže, u zavisnosti od ekonomske situacije. Ukupna aktiva Eurosistema je povećana na 3,44 bln. eura na kraju septembra 2016.

Na sjednici krajem jula 2016. godine, FED-ov Komitet za operacije na otvorenom tržištu je odlučio da zadrži referentnu kamatnu stopu u rasponu od 0,25% do 0,5%, što je bio očekivan potez, imajući u vidu uticaj britanskog referen-duma na finansijska tržišta. Kamatna stopa je takođe potvrđena na sjednici krajem septembra. Navedeno je da će buduće prilagođavanje kamat-ne stope zavisiti od ocjene realizovanih i očeki-vanih ekonomskih uslova u vezi sa ciljevima mo-netarne politike – maksimalnom zaposlenošću i inflacijom od 2%. U donošenju odluka, pored in-formacija sa američkog tržišta, „težinu” će ima-ti i dešavanja na međunarodnim tržištima. Do kraja godine preostale su dvije redovne sjednice Komiteta, a broj glasova za povećanje referentne kamatne stope se povećao63 na septembarskoj sjednici.

62 2015 – procjena, 2016-2017 – prognoza.63 Na junskoj sjednici je jednoglasno podržano zadržavanje stope; na julskoj sjednici je bio jedan glas za povećanje referen-

tne k.s. dok su u septembru bila tri.

Referentne kamatne stope centralnih banaka, %, 2015-septembar 2016.

Grafik 9.12

Izvor: Blumberg

123

Međunarodna ekonom

ija

Nakon negativnog uticaja britanskog referendu-ma na finansijska tržišta, Banka Engleske je po-četkom avgusta o.g. snizila referentnu kamatnu stopu za 0,25 p.p. i pripremila paket mjera koje bi trebalo da pomognu rastu privrede i dostizanju ciljane inflacije.

Banka Japana je nastavila da drži referentnu kamatnu stopu na izuzetno niskom nivou od 0-0,1%, još od decembra 2008. godine.

Referentne međubankarske stope su se kretale shodno pravcima monetarnih politika. EONIA i EURIBOR su bile na rekordno niskim nivoima. Tržišna očekivanja tokom trećeg kvartala o.g. su išla u pravcu promjene monetarne politike, pa je šestomjesečni LIBOR na američki dolar značajno porastao.

9.5. Kretanje deviznih kurseva

Euro je tokom trećeg kvartala 2016. godine nomi-nalno aprecirao u odnosu na dolar (1,2%), franak (0,7%) i funtu (3,8%) dok je u odnosu na jen bla-go deprecirao za 0,6%, premda je deprecijacija u odnosu na jen bila prisutna tokom cijele godine. Funta bilježi pad još od druge polovine 2015. u odnosu na vodeće valute, a dodatno je deprecira-la nakon referenduma o izlasku iz Evropske unije i zabilježila je istorijski minimalne vrijednosti.

Euro prema drugim valutama, 2015-septembar 2016, 01.01.2015=100 (rast/pad označava

jačanje/slabljenje eura)

Referentne tržišne kamatne stope, %, 2015-septembar 2016.

Grafik 9.14

Grafik 9.13

Izvor: Blumberg, kalkulacije CBCG

Izvor: Blumberg

meĐunarodna ekonomija 09 - cbcg.me · 111 međunarodna ekonomija prognozirana stopa rasta bdp-a za...

Documents