metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava...

Intelligent Energy Europe Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade Izvješća o provedenom energetskom pregledu

sufinancirana je od strane Europske Unije iz programa Inteligentna energija za Europu (IEE) u sklopu Streetlight-EPC projekta.

PRILOG XII Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade Izvješća o provedenom energetskom pregledu

Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade

Izvješća o provedenom energetskom pregledu

Odgovornost za sadržaj ove dokumentacije preuzimaju isključivo autori.

Njihov sadržaj ne odražava nužno službena stajališta Europske unije. EASME niti Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvo korištenje sadržanim informacijama.

Sadržaj

1 Uvod .................................................................................................................... 1

1.1 Definicije pojmova .................................................................................................................. 1

1.2 Opis sustava javne rasvjete .................................................................................................... 4

1.3 Procedura provedbe detaljnog energetskog pregleda ........................................................... 5

1.4 Zahtjevi za osobe koje provode detaljni energetski pregled.................................................. 6

1.5 Oprema potrebna za provođenje aktivnosti detaljnih energetskih pregleda ........................ 7

1.6 Numeracija stupova ................................................................................................................ 8

2 Upute za pripremu i provedbu detaljnog energetskog pregleda .......................... 9

2.1 Podatci o postojećoj pravnoj, tehničkoj i projektnoj dokumentaciji javne rasvjete .............. 9

2.1.1 Naputak za organizaciju prikupljenih podataka ............................................................ 10

2.2 Mobilna aplikacija za prikupljanje podataka ........................................................................ 11

2.3 Opis ormara javne rasvjete ................................................................................................... 13

2.3.1 Mjesto priključka na mrežu i obračunsko mjerno mjesto ............................................. 13

2.3.2 Sustav upravljanja i regulacije ....................................................................................... 14

2.3.3 Sustav zaštite ................................................................................................................. 16

2.3.4 Napojni vodovi .............................................................................................................. 16


2.4 Opis stupa javne rasvjete...................................................................................................... 18

2.4.1 Stupovi ........................................................................................................................... 18

2.4.2 Utvrđivanje geometrijsko - tehničkih parametra postojećeg sustava javne rasvjete .. 19

2.4.3 Svjetiljke i izvori svjetlosti.............................................................................................. 21

2.4.4 Detekcija kritičnih točaka i neopravdanih lokacija ........................................................ 21


2.5 Kontrolna mjerenja ............................................................................................................... 23


2.6 Fotodokumentacija postojećeg stanja ................................................................................. 27

2.7 Određivanje geolokacije elemenata sustava javne rasvjete ................................................ 28

3 Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete ............................................... 29

3.1 Utvrđivanje energetskih parametara javne rasvjete ............................................................ 29

3.1.1 Utvrđivanje instalirane radne snage sustava javne rasvjete......................................... 29

3.1.2 Analiza potrošnje električne energije ........................................................................... 30

3.1.3 Analiza godišnjeg troška za električnu energiju ............................................................ 34

3.2 Analiza održavanja i uporabe sustava javne rasvjete ........................................................... 36

3.3 Analiza operativnog troška sustava javne rasvjete .............................................................. 36

4 Prijedlog i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete .......................... 37

4.1 Projektne smjernice i minimalni parametri sustava javne rasvjete ..................................... 37

4.2 Prijedlog i analiza mjera ........................................................................................................ 38

4.2.1 Upute za analizu mjera .................................................................................................. 39

4.2.2 Mjere energetske učinkovitosti (EnU) ........................................................................... 43

4.2.3 Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta (MpU) ........................... 44

Popis tablica .............................................................................................................. 45

Popis slika ................................................................................................................. 45

Prilog 1 Predložak Izvješća o provedenom energetskom pregledu............................ 46

Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade Izvješća o provedenom energetskom pregledu

1 Uvod Ovom Metodologijom opisuje se proces pripreme i provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade Izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu sustava javne rasvjete. Metodologija je izrađena od strane Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske u sklopu IEE projekta Streetlight-EPC. Svrha i razlog izrade Metodologije je definiranja jednoznačne i sveobuhvatne procedure provedbe energetskog pregleda sustava javne rasvjete te definiranje minimalnog sadržaja Izvješća o provedenom energetskom pregledu. Obveza provođenja energetskog pregleda javne rasvjete definirana je Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) te Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 48/14, 150/14 i 133/15), no ova Metodologija nije dio zakona i podzakonskih akata Republike Hrvatske. 1.1 Definicije pojmova Pojedini pojmovi u sklopu ove Upute imaju sljedeća značenja: AKZ antikorozivna zaštita. Cestovna rasvjeta je svaka ona rasvjeta koja se koristi za rasvjetljavanje prometnica, a u svrhu povećanja sigurnosti u prometu te kvalitetnu vizualnu navigaciju. Dekorativna rasvjeta je rasvjeta koja se koristi za naglašavanje plastike rasvjetljenog objekta. Efikasnost svjetiljke je podatak koji govori o količini svjetlosnog toka koji izlazi iz svjetiljke (van zaštitnog optičkog sustava) u odnosu na snagu svjetiljke, a izražava se u lumenima po vatu (lm/W). Financijski model brojčani tablični prikaz svih parametara projekta iskazanih u novčanim vrijednostima. Godišnji broj sati rada sustava javne rasvjete je zbroj svih sati rada sustava javne rasvjete na godišnjoj razini. HTRS96/TM sustav je projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije (eng. Transverse Mercator Projection) - skraćeno HTRS96/TM (NN 114/2004, 117/2004) i upotrebljava se u mobilnoj aplikaciji. Instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija, kabelskog razvoda i uređaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih površina u naseljima i rasvjetljavanja prometnica. Izvor svjetlosti je tehnološka naprava koja vrši pretvorbu nekog oblika energije u svjetlosnu energiju Javna rasvjeta je rasvjeta za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Jedinice lokalne samouprave (JLS) su općine i gradovi koji obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jednostavni period povrata investicije (JPP) izračunava se kao kvocijent procijenjene


2

vrijednost investicije te proračunatih troškovnih ušteda. Mobilna aplikacija je aplikacija koja se koristi za prikupljanje informacija tijekom terenskog obilaska o elementima sustava javne rasvjete koji imaju i prostornu komponentu (geolokacija tj. X, Y koordinate). Mjera rekonstrukcije javne rasvjete su aktivnosti koje se provode na postojećoj javnoj rasvjeti s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i/ili sigurnosti u prometu. Normirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja sustava javne rasvjete koja bi se ostvarila u uvjetima koji su definirani Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) odnosno brojem radnih sati sustava javne rasvjete koji za Hrvatsku iznosi 4 100 sati. Operater rasvjete je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom te ovjerenim odobrenjem nadležne institucije, upravlja ili nadzire rad sustava rasvjete. Ukoliko za upravljanje rasvjetom nije izdano ovlaštenje, operatorom rasvjete smatra se vlasnik građevine koju rasvjeta rasvjetljava. Oglasni pano je medij oglašavanja postavljen vertikalno na smjer kretanja sa svrhom isticanja reklamnih poruka. Ovaj uređaj može biti samosvijetleći (ekran) ili rasvijetljen vanjskim svjetiljkama Operativni troškovi su troškovi potrošnje električne energije i održavanja sustava javne rasvjete. Ovlašteni inženjer elektrotehnike je fizička osoba upisana u imenik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera elektrotehnike. Parazitni potrošači smatraju se potrošači električne energije koji nisu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave a spojeni su na predmetno obračunsko mjerno mjesto prema tarifnom modelu za javnu rasvjetu, bez znanja i dozvole JLS. Postojeća instalirana električna radna snaga predstavlja zbroj nazivnih električnih snaga svih svjetiljki koje su u funkciji i koje nisu u funkciji sa uračunatim gubicima u sustavu. Projekt javne rasvjete je projekt izgradnje nove ili rekonstrukcija (modernizacija) postojeće građevine javne rasvjete (zamjena i/ili ugradnja opreme i izvođenje radova te osiguravanje raspoloživosti) u svrhu povećanja energetske učinkovitosti sustava i poboljšanja pružanja javne usluge. Provoditelj energetskog pregleda je fizička ili pravna osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva graditeljstva za provođenje energetskih pregleda javne rasvjete, sukladno Pravilniku o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15). Rasvijetljena dionica označava javnu površinu na kojoj je instaliran sustav rasvjete. Regulacija javne rasvjete se odnosi na uređaj koji regulira snagu svjetiljke s ciljem smanjenja potrošnje električne energije (npr. smanjenje svjetlosnog toka u štednom režimu, obično kasno-noćnim satima kada nije potreban nominalni svjetlosni tok svjetiljke) Simulirana električna radna snaga je ukupna električna snaga koja bi se ostvarila uz zadovoljavanje norme HRN EN 13 201 izračunata temeljem simulacije. Simulirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja bazirana na simulaciji rada uz zadovoljavanje minimalnih parametara sigurnosti u prometu propisanih normi HRN EN 13 201. Stvarna godišnja potrošnja električne energije je potrošnja električne energije javne rasvjete evidentirana na računima za električnu energiju. Strujni krug (napojni vod) je dio sustava javne rasvjete koji svjetiljke opskrbljuje električnom energijom.


3

Stup javne rasvjete je dio sustava javne rasvjete koji obavlja funkciju javne rasvjete odnosno nosećeg elementa napojnog voda i/ili svjetiljke, u smislu ove Metodologije u ovaj pojam spada i ovjesi, konzola i slični elementi koji vrše funkciju nosećeg elementa svjetiljke i/ili napojnog voda javne rasvjete. Sustav rasvjete je svaki onaj tehnološki sustav koji ima za cilj stvaranje umjetnog svjetla sa svrhom rasvjetljavanja. Svjetiljka je električna naprava (fiksna ili prenosiva) koja ima ugrađen jedan ili više izvora svjetlosti, a namijenjena je emisiji, usmjeravanju ili filtriranju svjetla; sastoji se od izvora svjetlosti (sijalica, žarulja ili sl.) i pomoćnih elemenata za kondicioniranje energetskih i svjetlotehničkih uvjeta bitnih za ispravno funkcioniranje svjetiljke. Uklopno mjesto je dio sustava javne rasvjete koji ima funkciju uključivanja i isključivanja rada svjetiljki. Unutarnja rasvjeta je rasvjeta kojoj je osnovna funkcija rasvjetljavanje unutarnjih prostora. Ušteda predstavlja razliku u promatranom parametru prije i poslije provedene mjere rekonstrukcije. Vanjska rasvjeta čini sustav svjetiljki i ostale opreme za ugradnju, korištenih u svrhu rasvjetljavanja okoline; pod pojmom vanjska rasvjeta podrazumijevaju se cestovna, javna, dekorativna, svečana, sigurnosna rasvjeta te rasvjeta za zaštitu.


4

1.2 Opis sustava javne rasvjete Javna rasvjeta je rasvjeta za rasvjetljavanje javnih površina s funkcijom osiguranja sigurnog kretanja i udobnog osjećaja pješaka i vozila na prometnicama te sigurnu i ugodnu atmosferu na trgovima i javnim prostorima u periodu kada nema prirodne svjetlosti. Osnovni elementi koji su u funkciji javne rasvjete su:

mjesto razgraničenja – ormar javne rasvjete s obračunskim mjernim mjestom (dalje u tekstu: OMM);

napojni niskonaponski vodovi (NN nadzemni ili podzemni vodovi);

stupovi javne rasvjete;

svjetiljke s izvor svjetlostima i ostalim pogonskim sklopovima. Na sljedećoj slici prikazana je dispozicija osnovnih elementima građevina javne rasvjete (Slika 1).

Slika 1 Osnovni elementi javne rasvjete

IZVOR: Prijedlog pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti 1

Obračunsko mjerno mjesto (OMM) javne rasvjete može se nalaziti unutar transformatorske stanice ili može biti izdvojeno u samostalnom ormaru javne rasvjete. Obračunsko mjerno mjesto najčešće ima po nekoliko izvoda (3-10) za napajanje javne rasvjete. Javna rasvjeta najčešće se napaja trofaznim napojnim vodovima odnosno kabelima. Vodovi su dugi do oko 1 000 metara, a presjeci kabela odabiru se sukladno instaliranoj snazi u strujnom krugu i naponskim zahtjevima (u skladu s predmetnim normama). Napojni vodovi povezani su na razdjelnicu u rasvjetnom stupu. Usponskim vodom ostvaruje se veza te se osigurava napajanje svjetiljke odnosno rasvjetnog tijela. Rasvjetni strujni krug (napojni vod) uglavnom ima do 30 rasvjetnih mjesta odnosno stupova. Za javnu rasvjetu koriste se stupovi niskonaponske elektroenergetske mreže (u vlasništvu distributera električne energije) ili stupovi isključivo namijenjeni za potrebe javne rasvjete (obično u vlasništvu jedinice lokalne samouprave). Razmaci između stupova određeni su sukladno zahtjevima iz predmetnih normi odnosno projektiranom tehničkom rješenju. Čest je slučaj da pri rasvjetljavanju prometnica nisu iskorištena sva dostupna stupna mjesta niskonaponske elektroenergetske mreže već je jedno ili više stupnih mjesta preskočeno, iz opravdanih (stupno mjesto na neprikladnoj poziciji za rasvjetu javne površine) ili neopravdanih razloga (troškovne uštede).

1 Prijedlog pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti [online]. Dostupno na:

(http://www.mingo.hr/public/documents/Prijedlog%20Pravilnika%20o%20projektima%20JPP-a%20male%20vrijednosti.pdf)

http://www.mingo.hr/public/documents/Prijedlog%20Pravilnika%20o%20projektima%20JPP-a%20male%20vrijednosti.pdf

http://www.mingo.hr/public/documents/Prijedlog%20Pravilnika%20o%20projektima%20JPP-a%20male%20vrijednosti.pdf


5

1.3 Procedura provedbe detaljnog energetskog pregleda Provedba detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete obuhvaća sedam glavnih faza:

FAZA 1 Prikupljanje osnovnih informacija prije terena, priprema za terenski obilazak. FAZA 2 Terenski obilazak, klasifikacija prometnica. FAZA 3 Analiza prikupljenih podataka, prema potrebi provođene kontrolnih mjerenja. FAZA 4 Provjera točnosti prikupljenih podataka sukladno provedenoj analizi i provedenim mjerenjima tijekom Faze 3. Ukoliko se kontrolnim mjerenjima pokaže potrebno ponovni izlazak na teren u svrhu ispravljanja/provjere podataka. FAZA 5 Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete na osnovu podataka revidiranih tijekom Faze br. 4. Predlaganje mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete. FAZA 6 Izrada Izvješća o provedenom energetskom pregledu s prilozima (tablica s podacima iz mobilne aplikacije, izvješća ovlaštenog ing. el. o klasifikaciji prometnica i kontrolnim mjerenjima).

FAZA 7 Kontrola uzorka izrađenih Izvješća o provedenom energetskom pregledu.

Aktivnosti naručitelja i provoditelja energetskih pregleda su sljedeće: Naručitelj energetskog pregleda sudjeluje u sljedećim fazama:

FAZA 1 – prikupljanje osnovnih podataka o vlasniku sustava javne rasvjete, održavatelju, potrošnji, dostupnoj postojećoj tehničkoj dokumentaciji (snimak stanja, energetski pregled) i ustupanje tih podataka provoditelju energetskog pregleda. Pregled podataka koji se prikupljaju u Fazi 1 dan je u Poglavlju 2.1.1. FAZA 2 – kontrola dinamike provođenja energetskih pregleda u realnom vremenu putem mobilne aplikacije. FAZA 7 – kontrola kvalitete i točnosti podataka u izrađenim i predanim Izvješćima o provedenom energetskom pregledu na nasumično odabranom uzorku sustava javne rasvjete. Ukoliko se na odabranom uzorku pokaže veći broj netočnih podataka, opseg provjere podataka se povećava.

Provoditelj energetskog pregleda s ovlaštenjem za provođenje energetskih pregleda javne rasvjete sudjeluje u sljedećim fazama:

FAZA 1 – zaprimanje prikupljenih osnovnih podataka, obrada podataka o potrošnji električne energije po obračunskim mjernim mjestima, pregled dostupne tehničke dokumentacije i priprema za terenski obilazak. FAZA 2 – prikupljanje svih potrebnih podataka s terena o sustavu javne rasvjete. Oprema potrebna za provođenje energetskog pregleda navedena je u Poglavlju 1.5. Upute za prikupljanje podataka nalaze se u Poglavlju 2.2, a podaci koje je potrebno


6

prikupiti navedeni su u Poglavlju 2.3.5 i Poglavlju 2.4.5. FAZA 3 –Analiza prikupljenih podataka (izračun instalirane radne snage, izračun korigiranog godišnjeg broja sati rada svakog OMM) s ciljem pripreme popisa obračunskih mjernih mjesta na kojima je potrebno provođenje kontrolnih mjerenja. Popis obračunskih mjernih mjesta s osnovnim informacijama ustupa se ovlaštenom inženjeru elektrotehnike. Koordinacija aktivnosti ovlaštenog inženjera elektrotehnike, područnog pogona HEP ODS, održavatelja javne rasvjete u svrhu provođenja kontrolnih mjerenja. FAZA 4 – Interpretiranje rezultata provedenih kontrolnih mjerenja od ovlaštenog inženjera elektrotehnike. Provjera točnosti i prema potrebi ispravljanje podataka prikupljenih u Fazi 2. FAZA 5 – Provođenje analize postojećeg stanja sustava javne rasvjete na osnovu podataka revidiranih tijekom Faze 2, Faze 3 i Faze 4. Predlaganje mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete. FAZA 6 – Izrada Izvješća o provedenom energetskom pregledu s pripadajućim prilozima. FAZA 7 –Revidiranje i ispravak netočnih podataka, ukoliko se to pokaže potrebno nakon provedene kontrole kvalitete i točnosti podataka iz Izvješća o provedenom energetskom pregledu.

Provoditelj energetskog pregleda s strukovnim nazivom ovlaštenog inženjera elektrotehnike sudjeluje u sljedećim fazama:

FAZA 2 – izrada klasifikacije prometnica sukladno normi HRN EN 13 201-2. Izrada izvješća o klasifikaciji prometnica. Ustupanje Izvješća provoditelju energetskog pregleda. FAZA 3 – provođenje kontrolnih mjerenja na obračunskim mjernim koja su adresirana od strane provoditelja energetskog pregleda. Izrada Izvješća o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja i ustupanje Izvješća provoditelju energetskog pregleda. Popis podataka koji se moraju prikupiti tijekom kontrolnog mjerenja naveden je u Poglavlju 0.

Pri provođenju detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete, osoba koja provodi energetski pregled dužna se držati uputa i smjernica danih u sljedećim poglavljima ove Metodologije. 1.4 Zahtjevi za osobe koje provode detaljni energetski pregled Detaljni energetski pregled sustava javne rasvjete obavlja osoba koja mora imati važeće ovlaštenje za provođenje energetskih pregleda javne rasvjete izdano od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sukladno članku 31. Pravilnika o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15) (dalje u tekstu: provoditelj energetskog pregleda). Provoditelj energetskog pregleda dužan je koordinirati sve aktivnosti provođenja energetskog pregleda kako bi prikupio sve potrebne podatke sukladno ovoj Metodologiji, u što među ostalim spada i koordinacija sa operaterom/održavateljem javne rasvjete, distributerom električne energije te sa ovlaštenim inženjerom elektrotehnike koji provodi dio


7

energetskog pregleda. Dio energetskog pregleda koji se odnosi na određivanje klasifikacije prometnice sukladno normi HRN EN 13 201-2 provodi ovlašteni inženjer elektrotehnike sukladno Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 124/09, 49/11 i 25/13). Ovlašteni inženjer elektrotehnike uz određivanja klasifikacije prometnica dužan je provesti i kontrolna mjerenja opterećenja i kvalitete električne energije (opis kontrolnih mjerenja dan je u Poglavlju 2.5). Ovlašteni inženjer elektrotehnike izrađuje Izvješće o klasifikaciji prometnica (sukladno uputama u Poglavlju 2.4.2) te Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja (sukladno uputama u Poglavlju 2.5). Predložak Izvješća o klasifikaciji prometnica i Izvješća o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja dan je u prilogu ove Metodologije (Prilog 2. Predložak Izvješća o provedenom energetskom pregledu). 1.5 Oprema potrebna za provođenje aktivnosti detaljnih energetskih pregleda

Naručitelj energetskog pregleda osigurati će provoditelju energetskog pregleda mobilnu aplikaciju koju je obavezno koristiti pri terenskom prikupljanju podataka. Opis mobilne aplikacije i upute za njegovo korištenje dani su u poglavlju 2.2. Za potrebe provođenja detaljnog energetskog pregleda, provoditelj energetskog pregleda dužan je posjedovati minimalno sljedeću opremu:

Ručni uređaj (smartphone ili tablet) s integriranim GPS prijamnikom i fotoaparatom rezolucije 5 MP ili veće. Dodatni zahtjevi uređaja u ovisnosti o operativnom sustavu jesu:

o Android: Android 4.0 (Ice Cream Sandwich) ili noviji; ARMv7 ili x86 procesor; OpenGL ES 2.0 podrška; Podrška precizne lokacije (GPS i mrežno bazirana);

o iOS: iOS 8 ili noviji; iPhone, iPad, iPod touch;

o Windows: Windows 10 ili kasniji (tablet ili PC);

Osobno računalo s mogućnošću čitanja i obrade *.xls i *.csv datoteka koje se koriste pri analizi prikupljenih podataka;

Laserski mjerni uređaj za mjerenje udaljenosti (mjerenja visine stupa, širine kolnika, pločnika i sl.);

Uređaj za mjerenje opterećenja i kvalitete električne energije sa važećom ovjernicom sukladno Zakonu o mjeriteljstvu, NN 74/14) klase točnosti S ili A sukladno IEC 61000-4-30 s mjerenjem radne snage 2,5 ili točniji, odnosno dozvoljena odstupanja su +/- 2,5% ili manja. Uređaj mora biti u mogućnosti mjeriti jakost struje, napon, radnu snagu, jalovu snagu, prividnu snagu, faktor snage (cos ϕ ).

Ukoliko energetski pregledatelj ne posjeduje navedenu opremu dužan je o vlastitom trošku osigurati dostupnost navedene opreme pri provođenju energetskog pregleda.


8

1.6 Numeracija stupova

Numeracija stupova svakog elementa sustava javne rasvjete provodi se automatski mobilnom aplikacijom. Iz numeracije stupova javne rasvjete mogu se iščitati ostali elementi sustava javne rasvjete (obračunsko mjerno mjesto- - stup- svjetiljka- izvor svjetlosti) samo u slučaju cjelovito upisanih podataka. Automatska numeracija svakog elementa sustava javne rasvjete provodi se sukladno uputama u sljedećoj tablici (Tablica 1.1). Napomena: numeriraju se sva stupna mjesta na kojima se nalaze napojni vodovi javne rasvjete, bez obzira da li je na njima instalirana svjetiljka ili nije. Tablica 1.1 Upute o numeriranju elemenata javne rasvjete Naziv elementa sustava

Opis Raspon vrijednosti

Primjer

Obračunsko mjerno mjesto (OMM)

Oznaka OMM

Svako OMM potrebno je označiti zasebno, osmeroznamenkastom brojkom sukladno postojećoj numeraciji HEP ODS

00000000 - 99999999

60444430

Smještaj OMM

Malim slovom abecede X-unutar transformatorske stanice Y-van transformatorske stanice

X Y

X

Stup Svaki stup spojen označenim napojnim vodom potrebno je označiti zasebnom brojkom od dvije znamenke. Sa novim napojnim vodom dvoznamenkasta brojka kreće otpočetka.

00-99 01

Regulacija Potrebno je evidentirati postojanje regulacije izlaznog svjetlosnog toka brojkom s jednom znamenkom

1

A, B, X X

Broj svjetiljki na stupu

Potrebno je upisati broj svjetiljki instaliran na jednom stupnom mjestu

0-9 1

Tip izvora svjetlosti

Potrebno je evidentirati vrstu izvora svjetlosti velikim slovom abecede

2

A-X D

Snaga izvora svjetlosti

Potrebno je navesti električnu snagu izvora svjetlosti brojkom s tri znamenke. Znamenke označuju snagu svjetiljke izraženu u W

0-999 225

1 X-nema regulacije, A –grupna regulacija svjetiljki iz obračunskog mjernog mjesta, B- pojedinačna

regulacija koja se nalazi svjetiljke 2 A - kompaktni fluorescentni, B – visokotlačni živin, C – niskotlačni natrijev, D – visokotlačni natrijev, E –

metal halogeni, F – halogeni, G – svjetleće diode (LED), H-, I- , J-, X– na stupnom mjestu nije instalirana svjetiljka

Prema primjeru danom u tablici oznaka izvora svjetlosti bi bila: 60444430X01X1D225, tj. 60444430X01-X1D225.


9

2 Upute za pripremu i provedbu detaljnog energetskog pregleda Provedba detaljnog energetskog pregleda obuhvaća prikupljanje podataka o sustavu javne rasvjete te analizu prikupljenih podataka. U ovom poglavlju opisane su aktivnosti pri utvrđivanju postojećeg stanja elemenata odnosno opreme sustava javne rasvjete, geometrijskih i svjetlotehničkih parametara kao i karakteristika rasvjetljenih površina. Naručitelj energetskog pregleda sustava javne rasvjete prikupiti će i dati na raspolaganje provoditelju energetskog pregleda osnovne podatke o vlasniku sustava javne rasvjete, održavatelju sustava javne rasvjete, područnom pogonu HEP Operatora distribucijskog sustava. Navedeni podaci potrebi su provoditelju energetskog pregleda za koordinaciju uključenih dionika (odobrenja za rad u transformatorskoj stanici u slučaju da je obračunsko mjerno mjesto sustava javne rasvjete integrirano unutar transformatorske stanice), potrošnji električne energije u sustavu javne rasvjete i sl. Popis podataka koje će Naručitelj energetskog pregleda dati na raspolaganje provoditelju energetskog pregleda dan je u Poglavlju 2.1.1. Za terenski dio prikupljanja i pohranjivanja podataka provoditelj energetskog pregleda obvezan je koristiti mobilnu aplikaciju koju će osigurati Naručitelj energetskog pregleda. Opis i upute za rad u mobilnoj aplikaciji dane su u Poglavlju 2.2. Drugi dio provođenja energetskog pregleda obuhvaća analizu postojećeg stanja sustava javne rasvjete na osnovu prikupljenih podataka te analizu mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Smjernice ta provedbu drugog dijela energetskog pregleda dana je u poglavljima 3 i 4. 2.1 Podatci o postojećoj pravnoj, tehničkoj i projektnoj dokumentaciji javne rasvjete Naručitelj energetskog pregleda prikupiti će osnovne podatke o vlasniku sustava javne rasvjete te osnovne podatke o postojećoj tehničkoj, pravnoj i projektnoj dokumentaciji koja se odnosi na promatrani sustav javne rasvjete. Ukoliko je dostupno, naručitelj će energetskom pregledatelju dati na uvid:

Projektnu dokumentaciju koja se odnosi na gradnju i/ili rekonstrukciju, odnosno modernizaciju sustava javne rasvjete koja se provela u proteklih 12 mjeseci. Provoditelj energetskog pregleda može koristiti svu dostupnu dokumentaciju pri provedbi energetskog pregleda isključivo u slučaju kada podaci u predmetnoj dokumentaciji odgovaraju postojećem stanju, što se provjerava izlaskom na teren. U slučaju da se postojeća dokumentacija ne poklapa sa stanjem na terenu, koriste se podaci (procjene) s terena.

Podatke o potrošnji električne energije u posljednjih 3 godine i jediničnu cijenu električne energije za svako obračunsko mjerno mjesto u posljednjem mjesecu prije provođenja energetskog pregleda za svako obračunsko mjerno mjesto.

Podatke o troškovima održavanja sustava javne rasvjete u posljednjih 12 mjeseci. Provoditelj energetskog pregleda može koristiti svu dostupnu dokumentaciju pri provedbi energetskog pregleda isključivo u slučaju kada podaci u predmetnoj dokumentaciji odgovaraju postojećem stanju, što se provjerava izlaskom na teren. U slučaju da se


10

postojeća dokumentacija ne poklapa sa stanjem na terenu, koriste se podaci (procjene) s terena. 2.1.1 Naputak za organizaciju prikupljenih podataka Podatke koje će Naručitelj energetskog pregleda ustupiti provoditelju energetskog pregleda su:

Osnovni podaci o vlasniku: o Naziv JLS; o adresa (ulica); o adresa (broj); o mjesto; o poštanski broj; o ime i prezime odgovorne osobe; o ime i prezime kontakt osobe; o položaj kontakt osobe ;

telefon ; fax; mobilni telefon; e-mail;

o Troškovi održavanja javne rasvjete u 2015. godini; o Da li postoji energetski pregled ili snimak stanja sustava javne rasvjete;

Datum provedbe energetskog pregleda;

Da li u JLS postoji GIS baza podataka komunalne infrastrukture?;

Da li u GIS bazi JLS ima evidentirane razvrstane i nerazvrstane ceste?;

Da li u GIS bazi JLS ima evidentiranu javnu rasvjetu?;

Da li su u posljednjih 12 mjeseci provedene mjere rekonstrukcije na javnoj rasvjeti?; o Kratki opis mjere rekonstrukcije;

Da li su u narednih tri godine planirane mjere energetske učinkovitost na javnoj rasvjeti?;

o Kratki opis planiranih mjera;

Osnovni podaci o održavatelju/ operateru javne rasvjete: o Naziv održavatelja/operatera ; o adresa (ulica); o adresa (broj); o mjesto; o poštanski broj; o ime i prezime odgovorne osobe; o ime i prezime kontakt osobe;


Osnovni podaci o područnom pogonu HEP ODS: o Distribucijsko područje; o Naziv pogona; o adresa (ulica);


11

o adresa (broj); o mjesto; o poštanski broj; o ime i prezime odgovorne osobe; o ime i prezime kontakt osobe;


Potrošnja električne energije; o Šifra obračunskog mjernog mjesta sukladno službenoj oznaci OMM od strane

HEP ODS; o Adresa OMM; o Zakupljena snaga; o Potrošnja električne energije 2013. godina (kWh); o Potrošnja električne energije 2014. godina (kWh); o Potrošnja električne energije 2015. godina (kWh).

2.2 Mobilna aplikacija za prikupljanje podataka S obzirom na veliku podataka koje je potrebno prikupiti o sustavu javne rasvjete, te uvažavajući potrebe naručitelja energetskog pregleda za uvidom u podatke prikupljene na terenu, osigurati će se prikaz svih prikupljenih elementa na web baziranoj karti u stvarnom vremenu. Osnovno obilježje ovakve jedne karte je da putem web protokola prikazuje prostorne entitete sa svim propisanim opisnim/atributnim vrijednostima iz jedinstvene, centralne prostorne baze podataka. Ovo podrazumijeva da će se prikupljanje informacija obavljati na uređajima koji imaju mogućnost kreiranja i ažuriranja prostornih entiteta sa svim pripadajućim opisnim/atributnim podacima, kao i mogućnost automatske sinkronizacije u stvarnom vremenu s centralnom prostornom bazom podataka. Ključne prednosti ovakve metode prikupljanja i prezentacije podataka jesu svođenje redundancije podataka na apsolutni minimum, mogućnost automatske provjere unosa dopuštenih vrijednosti na nivou same prostorne baze podataka i istovremeni rad više terenskih operatera. Svim navedenim se i cjelokupan proces prikupljanja, ažuriranja i prezentiranja podataka maksimalno pojednostavljuje i ubrzava. Dodatno će se naručitelju energetskog pregleda omogućiti nesmetan, transparentan i kontinuiran uvid u cjelokupan sustav javne rasvjete na području JLS-a, idealno u stvarnom vremenu. Osim toga, naknadnim prostornim i atributnim analizama biti će moguće na jednostavniji način doći do traženih informacija. Za terenski obilazak u sklopu energetskog pregleda, provoditelj energetskog pregleda dužni su koristiti mobilnu aplikaciju. Mobilna aplikacija koristi se za prikupljanje informacija o elementima sustava javne rasvjete koji imaju i prostornu komponentu (geolokacija tj. X, Y koordinate). Mobilnu aplikaciju moguće je koristiti ručnim uređaj (smartphone ili tablet) dok će za potrebe rada na osobnom računalu biti dostupna i slična web aplikacija.


12

Elementi sustava javne rasvjete koji se upisuju u centralnu, jedinstvenu prostornu bazu podataka korištenjem mobilne aplikacije su:

o ormar javne rasvjete (u ovom elementu opisuju se elementi obračunsko mjerno mjesto, upravljanja i regulacije, sustav zaštite; napojne vodove);

o stup javne rasvjete (u ovom elementu opisuju se elementi stup, svjetiljku i izvor svjetlosti).

Za svaki od navedenih elemenata definirani su atributi koje je potrebno upisati u aplikaciju. Atributi se odnose na tehničke karakteristike elementa i geolokaciju elementa. Popis atributa koje je potrebno upisati za svaki element nalazi se u poglavljima 2.3.5 i 2.4.5. Za geolociranje elementa potrebno je koristiti GPS uređaja za orijentaciju uz obaveznu ručnu korekciju geolokacije elementa uz pomoć orijentacije na terenu. Stupovi moraju biti locirani u prostoru sukladno stvarnoj poziciji na terenu. Isključivo korištenjem GPS uređaja za lociranje elementa javne rasvjete bez ručne korekcije pozicije može rezultirati raspršenjem pozicije elementa (npr. stupa) sukladno točnosti GPS uređaja (+/- 2m). U svrhu ubrzanja postupka terenskog obilaska, pri kreiranju novih elemenata mobilnoj aplikaciji biti će moguća opcija zadržavanja tehničkih vrijednosti atributa koje se najčešće ponavljaju (npr. u slučaju ponavljanja stupova javne rasvjete s istim vrijednostima visine i materijala stupa, tipa svjetiljke i izvora svjetlosti biti će omogućena opcija „kopiranja“ većine atributa prethodno unesenog stupa uz izmjenu geolokacije stupa). Pri upisivanju elemenata u mobilnu aplikaciju mora se voditi računa o kronologiji upisa, pri čemu je:

1. prvi korak upisivanje elementa ormara javne rasvjete, 2. drugi korak upisivanje stupova priključenih na predmetni ormar javne rasvjete.

Upisivanje elementa stupa neće biti moguće prije upisivanja elementa ormara javne rasvjete na koji je taj stup priključen. Naručitelj energetskog pregleda zadržava pravo kontinuiranog pregleda upisanih podataka od strane energetskog pregledatelja u realnom vremenu te provjere istih prema potrebi. Završetkom terenskog obilaska, prikupljene podatke biti će, za potrebe daljnje analize, moguće izvesti u datoteku *.xls ili *.cvs formata u svrhu provedbe daljnje analize. Naručitelj energetskog pregleda, nakon ugovaranja provedbe energetskog pregleda, organizirati će edukaciju za odabrane ponuditelje na kojoj će provoditelji energetskog pregleda biti upoznati s korištenjem mobilne i web aplikacije. Edukacijom će se osigurati detaljne upute za korištenje aplikacija te odgovoriti na sve nepoznanice. Tehnička podrška za korištenje mobilne i web aplikacije biti će dostupna provoditeljima energetskog pregleda za cijeli period provođenja energetskog pregleda.


13

2.3 Opis ormara javne rasvjete Ormar javne rasvjete obuhvaća podatke sljedećih elemenata sustava javne rasvjete:

obračunsko mjerno mjesto;

sustav upravljanja i regulacije;

sustav zaštite;

napojni vodovi. Kratki opis navedenih elemenata s uputama za prikupljanje podataka dani su u:

Poglavlju 2.3.1 Mjesto priključka na mrežu i obračunsko mjerno mjesto;

Poglavlju 2.3.2 Sustav upravljanja i regulacije;

Poglavlju 2.3.3 Sustav zaštite;

Poglavlju 2.3.4 Napojni vodovi. Detaljan popis podataka koje je za navedene elemente potrebno prikupiti dan je u Poglavlju 2.3.5. 2.3.1 Mjesto priključka na mrežu i obračunsko mjerno mjesto Potrebno je navesti kratak tehnički opis i specifikaciju mjesta priključka na mrežu (šifru obračunskog mjernog mjesta (OMM) javne rasvjete sukladno službenoj oznaci HEP ODS). Potrebno je opisati položaj OMM, odnosno da li se nalazi unutar transformatorske stanice ili u samostalnom (izdvojenom) ormaru. Za svaki ormar sustava javne rasvjete potrebno je odrediti geolokaciju te ga prikazati grafički sukladno uputama za korištenje mobilne aplikacije.


14

2.3.2 Sustav upravljanja i regulacije Potrebno je odrediti vrstu i procijeniti starost uklopno/isklopnog uređaja sustava javne rasvjete te funkcionalnost uređaja. Sustav upravljanja uz osnovnu funkciju uklapanja i isklapanja sustava javne rasvjete može sadržavati i sustav regulacije. Regulacija javne rasvjete se odnosi na uređaj koji kroz regulaciju snage svjetiljke regulira svjetlosni tok svjetiljke s ciljem smanjenja potrošnje električne energije (npr. smanjenje svjetlosnog toka u štednom režimu, obično u kasno-noćnim satima kada nije potreban nominalni svjetlosni tok svjetiljke) ili uređaj kojim se u potpunosti gase svjetiljki javne rasvjete u dijelu noći/mjeseca/godine. Naročito je važno da se za svako obračunsko mjerno mjesto može odrediti režim rada sustava javne rasvjete, odnosno odstupanja od normiranog broja sati rada (4 100 sati). Iz Zbog toga, tijekom energetskog pregleda, za svako obračunsko mjerno mjesto potrebno je odrediti faktor korekcije godišnjeg broja sati rada (K). Faktor korekcije godišnjeg broja sati rada je koeficijent kojom se vrednuje doprinos regulacije na smanjenje potrošnje električne energije. Ukoliko je sustav upravljanja podešen na cijelo-noćni način rada tijekom cijele godine tada je faktor korekcije jednak 1. U slučaju da se sustavom upravljanja i regulacije javna rasvjeta:

gasi u dijelu noći (kasno-noćnim satima i sl.);

gasi u određenom periodu godine (u vikend naseljima tijekom zime i sl.);

regulira sustavom regulacije izlaznog svjetlosnog toka; faktor korekcije godišnjeg broja sati rada sustava javne rasvjete manji je od 1.

Ukoliko regulacija nije izvedeno centralno već je integrirana u svakoj pojedinoj svjetiljci, vrstu regulacije i upravljanja svjetiljkom potrebno je navesti pod opisom svjetiljki, a faktor korekcije obračunskog mjernog mjesta odrediti kao srednju vrijednost faktora korekcije svih svjetiljki spojenih na predmetno obračunsko mjerno mjesto. Koeficijent korekcije godišnjeg broja sati rada zbog primjene regulacije rada svjetiljki računa se na sljedeći način:

𝐾 =𝑁𝑅 ∗ ∑ 𝑡𝑖

𝑖=𝑛𝑖=1 ∗ ∅ 𝑖(%) + 𝑁𝑆 ∗ 11,24

4 100

gdje je: K – faktor korekcije godišnjeg broja sati rada svjetiljke; NR – broj dana u reguliranom režimu rada (dana); n – broj stupnjeva regulacije; ti – trajanje rada regulacije n-tog stupnja (h); ∅ - Postotak nominalnog svjetlosnog toka svjetiljke (%); NS – broj dana u cijelo-noćnom režimu rada.


15

PRIMJER 1 Primjer izračuna za sustav javne rasvjete koji radi uz regulaciju nominalnog svjetlosnog toka (Tablica 2.1) svih 365 dana u godini. Tablica 2.1 Primjer izračuna korigiranog godišnjeg broja sati rada – PRIMJER 1 Trajanje rada sustava javne rasvjete

Postotak nominalnog svjetlosnog toka

5 100%

3 80%

3 50%

IZVOR: REGEA

Faktor K u ovom slučaju iznosi: NR = 365 n =3 t1 = 5 ∅1 = 100% t2 = 3 ∅2 = 80% t3 = 3 ∅3 = 50% NS = 0

𝐾 =365 ∗ (5 ∗ 100% + 3 ∗ 80% + 3 ∗ 50%)

4 100= 0,7923

𝑅𝑎č𝑢𝑛𝑠𝑘𝑖 (𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑖)𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑠𝑎𝑡𝑖 𝑟𝑎𝑑𝑎 = 0,7923 ∗ 4 100 = 3.248 sati

PRIMJER 2: Primjer izračuna za sustav javne rasvjete koji je uključen u periodu od 19.00 sati do 22.00 sati, nakon čega je isključen do 04.00 sati pa potom uključen do 06.00 sati 100 dana godišnje, dok je ostalih 265 dana nema regulacije (Tablica 2.2). Tablica 2.2 Primjer izračuna korigiranog godišnjeg broja sati rada – PRIMJER 2 Sati rada sustava javne rasvjete

Postotak nominalnog svjetlosnog toka

3 100%

6 0%

2 100%

IZVOR: REGEA

NR = 100 n =3 t1 = 3 ∅1 = 100% t2 = 6 ∅2 = 0% t3 = 2 ∅3 = 100% NS = 265


16

Faktor K u tom slučaju iznosi:

𝐾 =100 ∗ (3 ∗ 100% + 6 ∗ 0% + 2 ∗ 100%) + 265 ∗ 11,23

4 100= 0,8478

𝐾𝑜𝑟𝑖𝑔𝑖𝑟𝑎𝑛𝑖 𝑔𝑜𝑑𝑖š𝑛𝑗𝑖 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑠𝑎𝑡𝑖 𝑟𝑎𝑑𝑎 = 0,8478 ∗ 4 100 = 3.476 sati

Faktor korekcije (K) potrebno je ručno izračunati i upisati u mobilnu aplikaciju. Ukoliko sustav regulacije ne postoji te ukoliko se rasvjeta ne gasi u dijelu noći faktor korekcije (K) jednak je 1. U slučaju postojanja sustava regulacije ili kada rasvjeta radi dio godine ili cijelu godinu u polu-noćnom ili drugačijem režimu od cijelo-noćnog, faktor korekcije je u granicama od 0 do 1. 2.3.3 Sustav zaštite

Potrebno je navesti kratki opis zaštite od indirektnog i direktnog dodira u smislu zaštite od udara električne struje. Potrebno je odrediti sustav zaštite (tip mreže HRN 60 364-1). Prilikom energetskog pregleda sustava potrebno je ustanoviti ima li postojeći sustav ugrađenu prenaponsku zaštitu. 2.3.4 Napojni vodovi

Potrebno je dati kratki opis napojnih vodova sustava javne rasvjete u smislu tip vodova - nadzemni ili podzemni te tip i presjek.


17

2.3.5 Naputak za organizaciju prikupljenih podataka Ormar javne rasvjete obuhvaća atribute sljedećih elemenata sustava javne rasvjete:

obračunsko mjerno mjesto;

sustav upravljanja i regulacije;

sustav zaštite;

napojni vodovi. Popis atributa za ormar javne rasvjete koje je potrebno prikupiti:

Šifra obračunskog mjernog mjesta sukladno službenoj oznaci OMM od strane HEP ODS;

Obračunsko mjerno mjesto nalazi se u trafostanici (DA/NE);

GEO lokacija OMM;

vrsta sustava upravljanja (uklopni/isklopni uređaj);

procjena starosti uklopno/isklopnog uređaja;

uklopni uređaj funkcionalan (DA/NE);

sustav regulacije (DA/NE);

vrsta sustava regulacije;

Faktor regulacije K;

broj napojnih vodova javne rasvjete u predmetnom OMM;

vrstu napojnog voda (nadzemni/podzemni/mješoviti vodovi);

tip kablova (Cu, Al, mješoviti);

tip osigurača koji se koriste (automatski, rastalni,mješoviti);

Sustav zaštite (tip mreže prema HRN 60 364-1);

postojanje uzemljenja ili prenaponske zaštite (DA/NE);

Fotografija OMM;

Završetak postupka kreiranja obračunskog mjernog mjesta.


18

2.4 Opis stupa javne rasvjete

Stup obuhvaća podatke sljedećih elemenata sustava javne rasvjete:

stupovi javne rasvjete;

rasvjetljena površina;

svjetiljke i izvori svjetlosti. Kratki opis navedenih elemenata s uputama za prikupljanje podataka dani su u:

Poglavlju 2.4.1 Stupovi;

Poglavlju 2.4.2 Utvrđivanje geometrijsko - tehničkih parametra postojećeg sustava javne rasvjete;

Poglavlju 2.4.3 Svjetiljke i izvori svjetlosti. Detaljan popis podataka koje je za navedene elemente potrebno prikupiti dan je u Poglavlju 2.4.5.

2.4.1 Stupovi

Potrebno je utvrditi osnovne tehničke karakteristike stupova (vrsta materijala, visina, postojanje uzemljenje, tip stupa), uključujući opis kraka ili spojnice s svjetiljkom (duljina, procjena nagiba). Tijekom energetskog pregleda potrebno je procijeniti stanje stupova u smislu:

nužnost primjene dodatnih mjera zaštita poput AKZ zaštite;

potreba manje rekonstrukcije poradi poboljšanja mehaničke stabilnosti stupova (potrebe za učvršćenjem) ili zamjene dijelova stupa (temelj, stup, krak);

potrebna zamjena kompletnog stupa (u slučaju vrlo lošeg, kritičnog stanja stupa, značajno poremećena mehanička stabilnost i sl.).

Potrebno je navesti vrstu i tip nosača svjetiljki (ovjes, stup, konzola na fasadi i sl.) Za sve stupove potrebno je utvrditi vlasništvo (JLS/HEP ODS ili dr.). Za svaki stup javne rasvjete potrebno je odrediti geolokaciju te ga prikazati grafički sukladno uputama za korištenje mobilne aplikacije.


19

2.4.2 Utvrđivanje geometrijsko - tehničkih parametra postojećeg sustava javne rasvjete Potrebno je utvrditi geometrijsko-tehničke karakteristike prometnica gdje je instaliran sustav javne rasvjete. Neki od parametara geometrijskih karakteristika jasnije su iskazani na sljedećoj slici (Slika 2).

Slika 2 Geometrijski parametri građevine javne rasvjete

IZVOR: Prijedlog pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti

Gdje je: W - širina kolnika; H – visina svjetiljke; O - procijenjena udaljenost optičke osi od ruba kolnika; T – nagib optičke osi svjetiljke.

Prikupljanje geometrijsko-tehničkih podataka obavlja provoditelj energetskog pregleda. Dužnosti ovlaštenog inženjera elektrotehnike Ovlašteni inženjer elektrotehnike određuje klasifikaciju rasvjetljene površine sukladno normi HRN EN 13 201 za normalni režim te za štedni režimu iz čega će se interpretirati maksimalno dopušteno smanjenje izlaznog svjetlosnog toka (pri eventualnom korištenju regulacije izlaznog svjetlosnog toka svjetiljke, npr. kasno-noćni sati kada nije potreban nominalni svjetlosni tok svjetiljke). Pri klasifikaciji prometnica, ovlašteni inženjer elektrotehnike dužan se je držati sljedećih načela:

klasifikaciju prometnica sa motornim prometom , gradskih ulica i stambenih naselja, prometnih površina sa pješačkim i biciklističkim prometom te šetnica u parkovima izvršiti prema HRN EN 13 201-1;

klasifikaciju raskrižja potrebno je odrediti na temelju određene klasifikacije javne rasvjete važnije prometnice u raskrižju (npr. glavna cesta u raskrižju klasa ME1 , raskrižje klasa CE0, nadalje ME2/CE1, ME3/CE2 itd);

kod dionica s prisutnom pješačkom komunikacijom obvezno je definirati S i ES


20

klasifikaciju;

klasifikacija pješačkog prijelaza mora korespondirati prema klasifikaciji prometnice na kojoj se pješački prijelaz nalazi prema Usporedbi klasa (HRN EN 13201) (npr. klasifikacija javne rasvjete na prometnici klase ME2 na pješačkom prijelazu trebaju biti zadovoljeni uvjeti klase javne rasvjete CE2, itd );

za prometnice klasificirane kao ME1 nije potrebno definiranje klasifikacije pješačkog prijelaza.

Popis rasvjetljenih površina, ovlašteni inženjer elektrotehnike dobiti će od provoditelja energetskog pregleda, koji je te podatke dužan prikupiti od vlasnika sustava javne rasvjete i/ili terenskim obilaskom. Podatke o klasifikaciji prometnice i klasifikaciju prometnice u štednom režimu, , ovlašteni inženjer dužan je dostaviti provoditelju energetskog pregleda u formi ovjerenog Izvješća o klasifikaciji prometnica. Ovlašteni inženjer elektrotehnike odgovoran je za točnost podataka u Izvješću o klasifikaciji prometnica. Navedeno Izvješće mora sadržavati cjeloviti popis svih rasvijetljenih dionica pojedine JLS. Izvješće o klasifikaciji prometnica dio je Izvješća o provedenom energetskom pregledu, a sadržajem mora odgovarati predlošku danom u Prilogu 2. ( Prilog 2. Predložak Izvješća o provedenom energetskom pregledu).


21

2.4.3 Svjetiljke i izvori svjetlosti

Pri terenskom obilasku u sklopu energetskog pregleda potrebno je utvrditi te naznačiti tip i naziv proizvođača svjetiljki. Također je potrebno utvrditi ili procijeniti osnovne tehničke karakteristike svjetiljki kao što su starost svjetiljke, broj svjetiljki na stupu, vrstu i snagu izvora svjetlosti uz kratki tehnički opis predspojne naprave (elektromagnetska ili elektronska) i opis izvedbe zaštitnog stakla). Ukoliko upravljanje i regulacija nije izvedena centralno već je integrirana u svjetiljci, potrebno je upisati faktor korekcije godišnjeg broja sati rada svake pojedine svjetiljke (izračun faktora korekcije K opisan je u poglavlju 2.3.2). Potrebno je ocijeniti stanje svjetiljke (odlično/dobro/loše) na način da su svjetiljke čije je stanje odlično svjetiljke koje nisu starije od 2 godine i u potpuno su funkcionalnom stanju. Svjetiljke u dobrom stanju su svjetiljke starije od 2 godine te u potpuno funkcionalnom stanju. Svjetiljke u lošem stanju su nefunkcionalne svjetiljke, kao npr. svjetiljke sa jako zaprljanim zaštitnim staklom kroz koje ne prodire dovoljno svjetlosti, svjetiljke u kvaru i sl.. Pri terenskom obilasku evidentira se isključivo snaga izvora svjetlosti te vrsta predspojne naprave. U naknadnoj je analizi, u izračun snage svjetiljke potrebno uključiti i gubitke u predspojnim napravama. Gubitke u svjetiljkama potrebno je procijeniti s obzirom na tehnologiju izvedbe svjetiljki. Kod svjetiljki sa elektromagnetskim prigušnicama gubici iznose 21% snage izvora svjetlosti, dok se kod svjetiljki s elektronskim prigušnica i ostalih gubici iznose 10% snage izvora svjetlosti. Preporuka je da se gubitci u napojnom vodu i transformatoru računaju kao 4% od ukupne snage izvora svjetlosti. Ukoliko se koriste drugačiji iznosi od preporučenih potrebno je tekstualno navesti izvor, odnosno razlog korištenja drugih vrijednosti. 2.4.4 Detekcija kritičnih točaka i neopravdanih lokacija

Provedbom energetskog pregleda potrebno je detektirati kritične točke sustava javne rasvjete. Kritična točka su

svjetiljke s kuglastom armaturom,

svjetiljke potpuno usmjerene u nepravilnom smjeru, odnosno na površinu koju nije potrebno rasvjetliti;

stupovi javne rasvjete značajno nagnuti čime nemaju mogućnost rasvjetljavanja ciljane površine.

Također je potrebno adresirati neopravdane lokacije (rasvjetna mjesta i instalacije) sustava javne rasvjete. Neopravdane lokacije javne rasvjete su mjesta koja se rasvjetljavaju iako na njima nema potrebe za osiguravanjem osnovne funkcije javne rasvjete, tj. sigurnog kretanja i udobnog osjećaja pješaka i vozila na prometnicama te sigurnu i ugodnu atmosferu na trgovima i javnim prostorima (jedan od uzroka može biti i neodgovarajući raspored stupova niskonaponske mreže koji uz tu, imaju i funkciju rasvjetnih stupova, rasvjeta privatnih parkirališta i dvorišta i sl.).


22

2.4.5 Naputak za organizaciju prikupljenih podataka Stup javne rasvjete obuhvaća atribute sljedećih elemenata sustava javne rasvjete:

stupovi;

rasvijetljene površine;

svjetiljke i izvori svjetlosti.

Kod stupa javne rasvjete potrebno je prikupiti slijedeće atributne podatke:

GEO lokacija stupa;

broj OMM na koje je stupno mjesto spojeno;

vrsta rasvijetljene površine;

Ukupna širina kolnika;

Broj voznih traka;

Evidencija pločnika (Ne postoji/Jednostrani na strani stupa/Jednostrani na suprotnoj strani od stupa/Obostrani);

vlasništvo stupa;

materijal izvedbe stupa;

postojanje uzemljenja;

tip stupa ili ovjesa;

visina stupa;

potrebno povećanje mehaničke stabilnosti stupa;

potrebna primjena dodatne AKZ zaštite;

kritična točka (kuglasta armatura, svjetiljka usmjerena u pogrešnom smjeru, stup značajno nagnut i sl.);

neopravdana lokacija stupa (isključivo rasvjetljava privatni posjed ili površinu koju nije potrebno rasvjetljavati);

broj instaliranih svjetiljki na stupu;

procjena duljine kraka;

procjena nagiba optičke osi svjetiljke;

tip svjetiljke;

da li je svjetiljka funkcionalna;

procjena starosti svjetiljke;

vrsta pokrova optičkog sklopa svjetiljke;

vrsta predspojne naprave;

sustav regulacije integriran u svjetiljku (DA/NE);

Faktor K svjetiljke;

broj izvora svjetlosti po svjetiljki;

tip izvora svjetlosti;

nazivna snaga izvora svjetlosti (po izvoru svjetlosti);

Fotografija stupa sa svjetiljkom;

Fotografija svjetiljke.


23

2.5 Kontrolna mjerenja Dužnosti ovlaštenog inženjera elektrotehnike Provoditelj energetskog pregleda dužan je od ovlaštenog inženjera elektrotehnike zatražiti kontrolna mjerenja opterećenja sustava javne rasvjete. Kontrolna mjerenja opterećenja sustava javne rasvjete provode se za obračunska mjerna mjesta:

a) čija je potrošnja električne energije prema računima u posljednjih 12 mjeseci među 10% obračunskih mjernih mjesta sa najvećom potrošnjom električne energije na području jedinice lokalne samouprave; i

b) kod kojih je korigirani godišnji broj sati rada Tkor (koji se računa prema smjernicama danim u Poglavlju 3.1.2) manji od 3 200 ili veći od 4 300 sati. Navedeno se ne odnosi na OMM gdje je u posljednjih 12 mjeseci dogodila značajna modernizacija sustava (modernizacija više od 20% svjetiljki) ili za obračunska mjerna mjesta koja su izgrađena u periodu od posljednjih 12 mjeseci.

Nakon provedenog terenskog obilaska, potrebno je naznačiti obračunska mjerna mjesta gdje je potrebno provođenje kontrolnih mjerenja. Kontrolna mjerenja pod opterećenjem, iz sigurnosnih razloga, provodi isključivo ovlašteni inženjer elektrotehnike. Na osnovu prikupljenih podataka ovlašteni inženjer elektrotehnike izrađuje i ovjerava Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja. Provoditelj energetskog pregleda dužan je koristiti podatke iz Izvješća o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja te isto priložiti Izvješću o provedenom detaljnom energetskom pregledu. Provoditelj energetskog pregleda dužan je osigurati sve uvjete koji su potrebni za provođenje kontrolnih mjerenja OMM-a kao npr.:

osigurati pratnju zaposlenika nadležnog pogona HEP-ODS-a (npr. za ona obračunska mjerna mjesta koja se nalaze unutar distributivnih transformatorskih stanica);

sve potrebe suglasnosti i ostale dokumente za provođenje mjerenja. Pri provedbi kontrolnih mjerenja ovlašteni inženjer elektrotehnike prikuplja podatke o broju napojnih vodova priključenih na OMM te podatke navedene u nastavku za svaku fazu pojedinog napojnog voda. Mjeriti je potrebno umjerenim uređajima (sa važećom ovjernicom sukladno Zakonu o mjeriteljstvu, NN 74/14) klase točnosti S ili A sukladno IEC 61000-4-30 s mjerenjem radne snage 2,5 ili točniji, odnosno dozvoljena odstupanja su +/- 2,5% ili manja. Za svaki napojni vod mjerenjem se utvrđuje radna snaga. Pri mjerenju bitno je zabilježiti i

naponske prilike u točkama mjerenja kao i faktor snage (cos ). Po provedenom mjerenju potrebno je utvrditi ukupnu radnu snagu po svakom napojnom vodu (strujnom krugu) i obračunskom mjernom mjestu. Korekcijski faktor napona za svjetiljke s elektromagnetskim prigušnicama Prilikom mjerenja snage potrebno je ustanoviti trenutni napon mreže u točki mjerenja. Kod većine postojećih instalacija (s rasvjetnim tijelima s izbojem u plinu bez sustava regulacije) naponske prilike utječu na ukupnu snagu, a time i na potrošnju. Referentni nazivni napon mreže iznosi 230 V izmjenično, no noću naponi u mreži dosežu više


24

vrijednosti (od 240 V do 250 V izmjenično). Zbog svođenja izmjerene snage svjetiljki sa elektromagnetskim prigušnicama na normirane vrijednosti, potrebno je izmjerenu snagu korigirati množenjem sa korekcijskim faktorom napona kv za koji vrijedi sljedeći aproksimativni izraz:

𝒌𝒗 =𝑈𝑖𝑧𝑚

2

𝑈𝑁2

gdje je: kv – korekcijski faktor napona,

UN – referentni napon (230 V), Uizm – izmjereni napon mreže u točki mjerenja (V).

Faktor kv definira zavisnost trenutne snage sustava javne rasvjete o trenutnom naponu.

Snaga sustava je u direktnoj vezi sa potrošnjom sustava te time i trošku za energiju. Pri utvrđivanu normirane ukupne instalirane snage rasvjetnih tijela s izbojem u plinu sa magnetskim prigušnicama bez sustava regulacije korištenjem korekcijskog faktora napona kv,

normirana ukupna snaga izračunava se sljedećom formulom:

𝑃𝑢𝑘𝑝 = ∑ 𝑘𝑣 ∗ 𝑃𝑖

𝑛

𝑖=1

[𝑘𝑊]

gdje je: Pukp - normirana izmjerena radna snaga svjetiljki sa magnetskim prigušnicama na

promatranom području (obračunskog mjernog mjesta) s obzirom na referentni napon od 230V (kW); kv – korekcijski faktor napona;

Pi –izmjerena radna snaga i-tog strujnog kruga pri trenutnom naponu UR (kW);

Kod svjetiljki s elektronskim prigušnicama i LED svjetiljki nije potrebno vršiti korekciju izmjerene snage. Uputa za provoditelja energetskog pregleda Apsolutna razlika između izračunate instalirane snage svjetiljki koje su u funkciji i spojene su na predmetno obračunsko mjerno mjesto s uključenim svim gubicima (opis izračuna izračunate instalirane radne snage Pstv-I dan je u poglavlju 3.1.1) i izmjerene snage predmetnog obračunskog mjernog mjesta (Pukp) mora biti manja od dvostrukog iznosa snage svjetiljke spojene na predmetno OMM (u slučaju svjetiljki različitih snaga koristi se ona s većom snagom). Ukoliko je apsolutna razlika izmjerene snage obračunskog mjernog mjesta i izračunate snage obračunskog mjernog mjesta manja od dvostrukog iznosa snage svjetiljke spojene na predmetno OMM ona se smatra zanemarivom. U suprotnom, odnosno ukoliko je razlika izračunate i izmjerene snage veća od navedene, radi se o značajnoj razlici. U slučaju pojavljivanja značajne razlike, obavezno je provesti radnje opisane u nastavku (slučajevi a), b), c) i d)).


25

Primjer zanemarive i značajne razlike (teoretska situacija): Terenskim obilaskom evidentirano je da je na obračunsko mjerno mjesto spojeno 10 svjetiljki snage 125 W (s uključenim gubicima). Od 10 svjetiljki, u trenutku terenskog obilaska 2 svjetiljke nisu u funkciji (ne rade), odnosno 8 svjetiljki je u funkciji. Ukupna izračunata snaga svjetiljki u funkciji (Pstv-I) iznosi 125 W x 8 = 1 000 W. Mogućnost A (značajna razlika): Tijekom kontrolnih mjerenja izmjerena je radna snaga (Pukp) predmetnog obračunskog mjernog mjesta koja iznosi 1.300 W. Napon je u trenutku mjerenja bio 230V te je korekcijski faktor napona (kv) jednak 1. S obzirom da je razlika izračunate snage i izmjerene snage 300 W, a dvostruka snaga svjetiljke 250W razlika se u tom slučaju smatra značajnom i potrebno je revidirati podatke. U slučaju da i nakon revidiranja podataka ne pronađe greška u upisanim podacima, tj. ostane ista razlika izračunate i izmjerene snage, obračunsko mjerno mjesto potrebno je označiti sukladno slučajevima navedenim u nastavku (slučaj a), b), c) ili d)). Mogućnost B (zanemariva razlika): Tijekom kontrolnih mjerenja izmjerena je radna snaga (Pukp) predmetnog obračunskog mjernog mjesta iznosi 1.100 W. Napon u trenutku mjerenja iznosio je 210V. Faktor korekcije iznosi 0,83, te korigirana izmjerena snaga 917W. S obzirom da je razlika izračunate snage i izmjerene snage 200 W, a dvostruka snaga svjetiljke 250W razlika se smatra zanemariva i nije potrebno revidirati podatke. U slučaju pojavljivanja značajne razlike moguće je nekoliko slučajeva:

Slučaj a) Ukoliko se kontrolnim mjerenjem, koje se za određeno obračunsko mjerno mjesto provodi zbog većeg godišnjeg broja sati rada od 4 300 sati, pokaže značajna razlika između izmjerene i izračunate instalirane snage svjetiljki u funkciji (Pstv-I) predmetnog OMM, moguća objašnjenja su postojanje parazitnih potrošača koji su uključeni u trenutku mjerenja ili greška pri izračuni snage svjetiljki spojenih na predmetni napojni vod, odnosno OMM. Na tim OMM i napojnim vodovima potrebno je revidirati izračunatu snagu svjetiljki u dogovoru s održavateljem ili vlasnikom sustava javne rasvjete te, ukoliko se uoči greška, ispraviti. Ukoliko se revizijom izračunate snage ne usklade izračunate i izmjerene snage, odnosno ukoliko se utvrdi da su upisane ispravne snage svjetiljki, tada je najvjerojatnije objašnjenje postojanje parazitnih potrošača priključenih na OMM. Takva obračunska mjerna mjesta i napojne vodove potrebno je evidentirati te je na to potrebno upozoriti vlasnika javne rasvjete koji je nadležan za daljnje postupanje. Slučaj b) Ukoliko se kontrolnim mjerenjem, koje se za određeno obračunsko mjerno mjesto provodi zbog većeg godišnjeg broja sati rada od 4 300 sati, pokaže zanemariva razlika izmjerene i izračunate instalirane snage svjetiljki u funkciji (Pstv-I) predmetnog OMM tada postoji vjerojatnost postojanja parazitnih potrošača, koji su u trenutku provođenja kontrolnih mjerenja isključeni, ali su priključeni na OMM u određenom tijeku dana, mjeseca ili godine. Takva obračunska mjerna mjesta i napojne vodove potrebno je evidentirati te je na to potrebno upozoriti vlasnika javne rasvjete koji je nadležan za daljnje postupanje.


26

Slučaj c) Ukoliko se kontrolnim mjerenjem, koje se za određeno obračunsko mjerno mjesto provodi zbog manjeg godišnjeg broja sati rada od 3 200 sati, pokaže značajna razlika između izmjerene i i izračunate instalirane snage svjetiljki u funkciji (Pstv-I) predmetnog OMM, moguće objašnjenje je greška pri izračuni snage svjetiljki spojenih na predmetni napojni vod, odnosno OMM. Na tim OMM i napojnim vodovima potrebno je revidirati izračunatu snagu svjetiljki u koordinaciji s održavateljem ili vlasnikom sustava javne rasvjete. Slučaj d) Ukoliko se kontrolnim mjerenjem, koje se za određeno obračunsko mjerno mjesto provodi zbog manjeg godišnjeg broja sati rada od 3 200 sati, pokaže zanemariva razlika izmjerene i i izračunate instalirane snage svjetiljki u funkciji (Pstv-I) predmetnog OMM, tada se predmetni dio sustava javne rasvjete vjerojatno koristi u smanjenom režimu (gasi se tijekom noći) bilo intervencijom jedinice lokalne samouprave ili zbog neispravnog upravljačkog uređaja sustava javne rasvjete. Potrebno provjeriti faktor korekcije godišnjeg broja sati rada s održavateljem i/ili vlasnikom sustava javne rasvjete, odnosno provjeriti da li postoji evidentirano gašenje sustava javne rasvjete u dijelu noći/mjeseca/godine. Ukoliko je faktor korekcije godišnjeg broja sati rada izračunat sukladno stanju na terenu tada je vjerojatno da u dužem vremenskom periodu svjetiljke nisu bile u funkciji, odnosno održavanje sustava javne rasvjete nije ažurno. Takva mjerna mjesta potrebno je evidentirati. Podatke s provedenih kontrolnih mjerenja, ovlašteni inženjer dužan je dostaviti provoditelju energetskog pregleda u formi ovjerenog Izvješća o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja. Ovlašteni inženjer elektrotehnike odgovoran je za točnost podataka u navedenom izvješću. Navedeno Izvješće mora sadržavati cjelovit popis svih OMM na kojima je potrebno provođenje kontrolnih mjerenja. Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja dio je Izvješća o provedenom energetskom pregledu (Prilog 2. Predložak Izvješća o provedenom energetskom pregledu). Provoditelj energetskog pregleda obavezan je interpretirati rezultate provedenih kontrolnih mjerenja u slučaju da je:

revizijom prikupljenih podataka zaključeno da su podaci prikupljeni terenskim obilaskom bili netočni - potrebno je naznačiti mjerna mjesta gdje su podaci korigirani:

revizijom prikupljenih podataka zaključeno da su podaci prikupljeni terenskim obilaskom bili točni potrebno je interpretirati razlog značajne razlike izmjerene i izračunate radne snage svjetiljke (npr. sumnja na parazitne potrošače).

Interpretacija rezultata provedenih kontrolnih mjerenja mora se nalaziti u Izvješću o provedenom energetskom pregledu (sukladno Predlošku Izvješća o provedenom energetskom pregledu, Prilog 1).


27

2.5.1 Naputak za organizaciju prikupljenih podataka

Za ona OMM gdje se sukladno uputama u poglavlju 2.5 pokaže potreba za provođenjem kontrolnih mjerenja, ovlašteni inženjer elektrotehnike dužan je prikupiti sljedeće podatke za svako obračunsko mjerno mjesto:

šifra OMM na kojem se provodi mjerenje; o naponske i strujne prilike za svaku fazu pojedinog napojnog voda, tj:

jakost struje izvoda po fazi (A); faktor harmonijskog izobličenja (THD) struje izvoda po fazi (%); napon izvoda po fazi (V); faktor harmonijskog izobličenja (THD) napona izvoda po fazi (%); radnu snagu izvoda po fazi (W); jalovu snagu izvoda po fazi (VAr); prividnu snagu izvoda po fazi (VA); faktor snage cos ϕ po fazi;

o zbroj radnih snaga svih napojnih vodova obračunskog mjernog mjesta.

2.6 Fotodokumentacija postojećeg stanja Elementi sustava javne rasvjete moraju biti fotografirani u cjelini te dijelovima navedenim u nastavku:

1. obračunsko mjerno mjesto; 2. detalji ormara javne rasvjete (zaštita, uklopni sat, ostala ugrađena oprema); 3. karakteristični stup; 4. svjetiljka.

Obavezno je fotografiranje svih kritičnih točaka kao i neopravdanih lokacija (specifikacija tih lokacija opisana je u Poglavlju 2.4.4). Sve snimljene fotografije moraju biti pridružene pripadajućem elementu javne rasvjete i pohranjene unutar mobilne aplikacije (npr. pojedinačni stup javne rasvjete mora u mobilnoj aplikaciji imati zapisane i pridružene fotografije koje prikazuju navedene elemente). Fotografije moraju biti rezolucije 1280 x 960 ili veće. Opcija fotografiranja biti će omogućena u mobilnoj aplikaciji. Potrebno je fotografirati:

sva obračunska mjerna mjesta sa pripadajućim detaljima;

minimalno 10% od ukupnog broja stupova spojenih na jedno obračunsko mjerno mjesto;

minimalno 10% od ukupnog broja svjetiljki spojenih na jedno obračunsko mjerno mjesto.

Preporuča se fotografiranje svakog pojedinačnog elementa sustava javne rasvjete.


28

2.7 Određivanje geolokacije elemenata sustava javne rasvjete Prilikom terenskog obilaska potrebno je prostorno snimiti tj. odrediti geolokacijske koordinate za OMM i stupove javne rasvjete. Koordinate moraju biti u službenom HTRS96/TM ili WGS84 koordinatnom sustavu s položajnom točnošću od +/- 2m. S obzirom na traženu položajnu točnost, ali i potencijalne poteškoće u smislu zadovoljavanja tražene točnosti kartiranja (loš prijem signala, nemogućnost fizičkog prilaza objektu i sl.) omogućen je i ručni unos elementa javne rasvjete na karti korištenjem neke od predloženih kartografskih podloga (digitalni ortofoto snimak (DOF), kopija katastarskog plana (KKP) ili posebna geodetska podloga (PGP)). Obavezna je ručna korekcija pozicije elementa sustava javne rasvjete u svrhu izbjegavanja raspršenja geolokacijskih podataka proizašlih iz niske preciznosti GPS uređaja. Iz istih je razloga biti će omogućeno i naknadno ažuriranje već ranije kartiranih prostornih objekata. Geolokacija se OMM i stupovima javne rasvjete dodjeljuje automatski nakon pozicioniranja elementa na karti. Sve elemente sustava javne rasvjete potrebno je grafički prikazati na karti sukladno uputama za korištenje mobilne aplikacije. Geolokacijske koordinate prostornih pozicija elemenata javne rasvjete, u kontekstu ove metodologije, ne smatra se geodetskim snimkom. Za potrebe provedbe energetskog pregleda nije potrebno utvrđivanje pozicije rasvjetnih mjesta s geodetskom točnošću. Pozicije rasvjetnih mjesta s točnošću do 2 metra osiguravaju zadovoljavajuću razinu točnosti za korištenje prikupljenih podataka u geoinformacijskom sustavu javne rasvjete.


29

3 Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete

3.1 Utvrđivanje energetskih parametara javne rasvjete Pri utvrđivanju energetskih parametara postojećeg stanja javne rasvjete potrebno je analizirati:

radnu snagu sustave javne rasvjete (stvarnu i simuliranu) (kW);

godišnju potrošnju električne energije (stvarnu, normiranu i simuliranu) (kWh);

godišnje troškove električne energije (stvarne, normirane i simulirane) (HRK). Energetske parametre potrebno je prikazati za svako obračunsko mjerno mjesto koje je predmet provedbe energetskog pregleda. 3.1.1 Utvrđivanje instalirane radne snage sustava javne rasvjete

a) Izračun postojeće instalirane radne snage Potrebno je izračunati radnu snagu svjetiljki na način da se zbroje nazivne snage svih instaliranih svjetiljki (neovisno jesu li u funkciji) koje su spojene na pojedino OMM. U izračun ukupne instalirane snage potrebno je uključiti sve gubitke (gubici u predspojnim napravama svjetiljke, napojnim vodovima, transformatorskoj stanici i sl.). Preporuka je da se kod svjetiljki sa magnetskim prigušnicama gubici računaju kao 21% snage izvora svjetlosti, dok se kod elektronskih prigušnica i ostalih računaju kao 10% snage izvora svjetlosti. Preporuka je da se gubici u napojnom vodu i transformatoru računaju kao 4% od ukupne snage izvora svjetlosti (Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15). Ukoliko se koriste drugačiji iznosi od preporučenih potrebno je tekstualno navesti izvor, odnosno razlog korištenja drugačijeg postotka. Postojeća instalirana radna snaga računa se na razini obračunskog mjernog mjesta i jednaka je:

𝑃𝑠𝑡𝑣 = 𝑃𝑠𝑡𝑣−𝐼 + 𝑃𝑠𝑡𝑣−𝑂 gdje je Pstv – postojeća instalirana radna snaga svjetiljki spojenih na predmetno obračunsko mjerno mjesto (OMM); Pstv-I – zbroj radne snage svih svjetiljki spojenih na predmetno OMM koje su u funkciji u trenutku terenskog obilaska; Pstv-O – zbroj radne snage svjetiljki spojenih na predmetno OMM koje nisu u funkciji u vrijeme terenskog obilaska. Ukoliko nije moguće odrediti radnu snagu svjetiljke koja nije u funkciji (npr. nedostaje izvor svjetlosti ili sl.) za tu svjetiljku upisuje se snaga najbliže svjetiljke u funkciji i spojene na taj napojni vod.


30

b) Izračun simulirane radne snage Pri analizi energetskih parametara potrebno je izračunati i radnu snagu koje bi svjetiljke imale uz pretpostavku zadovoljavanja minimalnih svjetlotehničkih uvjeta sukladno normi HRN EN 13 201. Za potrebe energetskog pregleda nije potrebno provođenje svjetlotehničkih simulacija, već je zadovoljavanje navedenih standarda pretpostavljeno uz postojanje svjetiljke na svakom postojećem stupnom mjestu. Simulirana radna snaga računa se kao ukupna snaga svjetiljki koja bi se ostvarila uz dodavanje rasvjetnih mjesta na svako postojeće neiskorišteno stupno mjesto (bez instaliranih svjetiljki). Snaga i tehnologija izvedbe svjetiljki sa kojima se računa simulirana radna snaga mora odgovarati navedenim tehničkim parametrima većine svjetiljki na toj dionici. Energetski pokazatelj simuliranog stanja zbroj je postojeće instalirane radne snage svjetiljki i radne snage novo-dodanih svjetiljki. Simulirana radna snaga također uključuje i sve gubitke u sustavu rasvjete, koji se računaju kao i gubici kod izračuna instalirane radne snage. Energetski pokazatelji simuliranog stanja istovjetni su postojećoj instaliranoj radnoj snazi svjetiljki isključivo ukoliko je u postojećoj javnoj rasvjeti na svako stupno mjesto ugrađena svjetiljka. Ukoliko navedeni uvjeti nisu ispunjeni, energetski pokazatelji simulirane radne snage uvećani su u odnosu na postojeću instaliranu radnu snagu za iznos snage novo-dodanih simuliranih svjetiljki. Stvarnu radnu snagu ispravnih svjetiljki, stvarnu radnu snagu neispravnih svjetiljki, njihov zbroj te simuliranu radnu snagu potrebno je prikazati za svako OMM. 3.1.2 Analiza potrošnje električne energije Da bi se utvrdili energetski parametri postojećeg stanja potrebno je provesti analizu potrošnje električne energije javne rasvjete. Potrošnja električne energije prema metodologiji izračuna dijeli se na: a) stvarnu potrošnju električne energije; b) normiranu potrošnju električne energije; c) simuliranu potrošnju električne energije. Analizu potrošnje električne energije potrebno je provesti za svako obračunsko mjerno mjesto i prema svakoj navedenoj metodologiji izračuna. Opis metodologije izračuna navedenih parametara potrošnje električne energije dan je u nastavku.


31

a) Stvarna potrošnja električne energije Stvarna potrošnja istovjetna je potrošnji evidentiranoj na računima za opskrbu i distribuciju električne energije. Naručitelj energetskog pregleda ustupiti će provoditelju energetskog pregleda podatke o godišnjoj potrošnji električne energije sustava javne rasvjete za posljednje 3 godine za svako obračunsko mjerno mjesto.

GODIŠNJI BROJ SATI RADA Potrebno je izračunati računski godišnji broj sati rada sustava javne rasvjete računajući s podatkom o stvarnoj potrošnji električne energije i s postojećom instaliranom radnom snagom sustava javne rasvjete (prema uputama navedenim u poglavlju 3.1.1). Izračun godišnjeg broja sati rada izračunava se na način:

𝑇𝑠𝑡𝑣 =𝐸𝑠𝑡𝑣

𝑃𝑠𝑡𝑣

gdje je: Tstv –računski godišnji broj sati rada (h); Estv – referentna potrošnja električne energije (kWh); Pstv – postojeća instalirana radna snaga svjetiljki (kW). Za svako obračunsko mjerno mjesto potrebno je izračunati broj sati rada Tstv korigirati sa faktorom K. Način izračuna faktora K dan je u poglavlju 2.3.2. Faktor korekcije godišnjeg broja računa se kao:

𝑇𝑘𝑜𝑟 =𝑇𝑠𝑡𝑣

𝐾

gdje je: Tkor – korigirani broj sati rada sustava javne rasvjete u slučaju postojanja sustava regulacije izlaznog svjetlosnog toka (h); Tstv –izračunati godišnji broj sati rada (h); K – faktor korekcije koji se računa sukladno uputama danim u poglavlju 2.3.2. Potrebno je alocirati obračunska mjerna mjesta u slučaju kad je izračunati broj sati rada (Tstv) ili korigirani broj sati rada (u slučaju postojanja sustava regulacije) manji od 3 200 ili veći od 4 300, za potrebe provedbe kontrolnih mjerenja opisanih u Poglavlju 2.5. Navedeno se ne odnosi na OMM gdje je u posljednjih 12 mjeseci provedena značajna modernizacija sustava (modernizacija više od 20% svjetiljki). Referentnu potrošnju električne energije nije moguće utvrditi iz računa za električnu energiju, već ju je potrebno procijeniti, ukoliko na predmetnom obračunskom mjernom mjestu javne rasvjete postoje:

parazitni potrošači koji preuzimaju električnu energiju (vidi poglavlje 2.5);

svjetiljke javne rasvjete koje nisu u funkciji u značajnom vremenskom periodu;


32

razdoblja isključivanja svjetiljki intervencijom jedinice lokalne samouprave ili bez nadzora (zbog neispravnog upravljačkog sklopa i sl.);

Navedeni slučajevi evidentirati će se povećanim ili smanjenim brojem sati rada. Ukoliko korigirani broj sati rada nije u granicama [3 900,4 300] potrošnju je potrebno izračunati na način opisan u nastavku (Normirana godišnja potrošnja električne energije). b) Normirana godišnja potrošnja električne energije Normirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja sustava javne rasvjete koja bi se ostvarila u određenim uvjetima koji su definirani vremenom rada sustava javne rasvjete (tzv. referentnom vrijednosti broja radnih sati). Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) dana je referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete koja za Hrvatsku iznosi 4 100 sati. Normirana godišnja potrošnja električne energije računa se na način:

𝐸𝑛𝑜𝑟𝑚 = 𝑃𝑠𝑡𝑣 ∗ 𝑇𝑟𝑒𝑓−𝑘𝑜𝑟

gdje je: Enorm – normirana godišnja potrošnja električne energije (kWh); Pstv – postojeća instalirana radna snaga svjetiljki (kW); Tref-kor – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete (4 100 h); Ukoliko je na pojedinom obračunskom mjernom mjestu instaliran sustav regulacije izlaznog svjetlosnog toka svjetiljke, odnosno električne snage svjetiljke (centralni ili pojedinačni), referentni broj sati rada potrebno je korigirati sukladno režimu rada regulacije, to jest koeficijentu korekcije K (smjernice za izračun koeficijenta K dane su u Poglavlju 2.3.2). Korigirani referentni broj sati rada računa se na način:

𝑇𝑟𝑒𝑓−𝑘𝑜𝑟 = 𝐾 ∗ 𝑇𝑟𝑒𝑓

gdje je: Tref –kor – korigirani referentni broj radnih sati sustava javne rasvjete; K – faktor korekcije godišnjeg broja sati rada (smjernice za izračun koeficijenta K dane su u Poglavlju 2.3.2); Tref – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete (4 100 sati). Ukoliko svjetiljke nisu instalirane na svakom postojećem stupnom mjestu, pretpostavlja se da postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava minimalne svjetlotehničke uvjete sukladno normi HRN EN 13 201. U tom slučaju potrebno je simulirati potrošnju električne energije svjetiljki koje je potrebno dodati kako bi se zadovoljili minimalni svjetlotehnički uvjeti sukladno navedenoj normi. Način izračuna simulirane potrošnje električne energije opisan je u sljedećem poglavlju.


33

c) Simulirana godišnja potrošnja električne energije Simulirana godišnja potrošnja bazirana je na simulaciji rasvjetne situacije uz pretpostavku zadovoljavanja pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13 201. U fazi provedbe energetskog pregleda sustava javne rasvjete pretpostaviti će se da se ugradnjom svjetiljke na svako postojeće stupno mjesto zadovoljavaju uvjeti propisani normom sigurnosti u prometu. Metodologija izračuna simulirane električne snage opisana je u poglavlju 3.1.1b). Simulirana godišnja potrošnja električne energije izračunava se na način da se simulirana električna snaga pomnoži sa referentnim brojem sati rada javne rasvjete kroz godinu.

𝐸𝑠𝑖𝑚 = 𝑃𝑠𝑖𝑚 ∗ 𝑇𝑟𝑒𝑓−𝑘𝑜𝑟

gdje je: Esim – simulirana potrošnja električne energije (kWh); Psim – simulirana radna snaga sustava javne rasvjete (kW); Tref-kor – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete (4 100 h); Ukoliko je na pojedinom obračunskom mjernom mjestu instaliran sustav regulacije izlaznog svjetlosnog toka svjetiljke, odnosno električne snage svjetiljke (centralni ili pojedinačni), referentni broj sati rada potrebno je korigirati sukladno režimu rada regulacije, to jest koeficijentu korekcije K (smjernice za izračun koeficijenta K dane su u Poglavlju 2.3.2). Korigirani referentni broj sati rada računa se na način:

𝑇𝑟𝑒𝑓−𝑘𝑜𝑟 = 𝐾 ∗ 𝑇𝑟𝑒𝑓

gdje je: Tref –kor – korigirani referentni broj radnih sati sustava javne rasvjete; K – faktor korekcije godišnjeg broja sati rada (smjernice za izračun koeficijenta K dane su u Poglavlju 2.3.2); Tref – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete (4 100 sati). U slučaju kada su svjetiljke instalirane na svakom stupnom mjestu te ukoliko je razmak stupova zadovoljavajući, simulirana godišnja potrošnja električne energije identična je normiranoj godišnjoj potrošnji električne energije. Stvarnu potrošnju električne energije, računski broj sati rada, korigirani broj sati rada, normiranu potrošnju električne energije te simuliranu potrošnju električne energije potrebno je prikazati za svako OMM.


34

3.1.3 Analiza godišnjeg troška za električnu energiju Cijenu električne energije potrebno je izračunati prema posljednjoj aktualnoj cijeni električne energije.

𝑁𝑘𝑊ℎ−𝑎 = (𝐶𝑗𝑒 + 𝐶𝑗𝑚 + 𝐶𝑗𝑂𝐼𝐸 + 𝐶𝑁𝑃𝑈) ∗ (100% + PDV)

Gdje je: NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata s PDV-om (HRK/kWh); Cje –aktualna jedinična cijena kilovatsata za opskrbu (iz računa) (HRK /kWh); Cjm – aktualna jedinična cijena kilovatsata za mrežarinu (iz računa) (HRK /kWh); CjOIE – aktualna jedinična cijena naknade za OIE (iz računa) (HRK /kWh); CNPU – aktualna jedinična cijena trošarine za neposlovnu uporabu električne energije (iz računa) (HRK /kWh); PDV – stopa poreza na dodanu vrijednost (%). Aktualna jedinična cijena preuzima se iz računa za električnu energiju i to posljednjeg vremenski pristiglog računa nakon provedenog terenskog obilaska. Aktualna jedinična cijena koristi se pri izračunu stvarnog troška električne energije, normiranog troška električne energije i simuliranog troška električne energije (u nastavku). Potrebno je prikazati aktualnu jediničnu cijenu električne energije za svako OMM.


35

3.1.3.1 Izračun stvarnog troška električne energije

Stvarni trošak električne energije računa se na način da se stvarna potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

𝑁𝑠𝑡𝑣 = 𝑁𝑘𝑊ℎ−𝑎 ∗ 𝐸𝑠𝑡𝑣

gdje je: Nstv – ukupan stvarni godišnji trošak za energiju postojećeg sustava javne rasvjete (HRK); NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Estv– stvarna potrošnja električne energije (kWh).

3.1.3.2 Izračun normiranog troška električne energije

Normirani trošak električne energije računa se na način da se normirana potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

𝑁𝑛𝑜𝑟𝑚 = 𝑁𝑘𝑊ℎ−𝑎 ∗ 𝐸 𝑛𝑜𝑟𝑚

gdje je: Nnorm – ukupan normirani godišnji trošak za energiju postojećeg stanja sustava javne rasvjete (HRK); NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Enorm –normirana potrošnja električne energije (kWh). 3.1.3.3 Izračun simuliranog troška električne energije

Simulirani trošak električne energije računa se na način da se simulirana potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

𝑁𝑠𝑖𝑚 = 𝑁𝑘𝑊ℎ−𝑎 ∗ 𝐸𝑠𝑖𝑚 gdje je: Nsim – ukupan simulirani godišnji trošak za energiju postojećeg stanja sustava javne rasvjete (HRK); NkWh-a – jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Esim –simulirana potrošnja električne energije (kWh). Stvarni trošak električne energije, normirani trošak električne energije i simulirani trošak električne energije potrebno je prikazati za svako OMM.


36

3.2 Analiza održavanja i uporabe sustava javne rasvjete Potrebno je provesti analizu troška održavanja sustava javne rasvjete u posljednjih 12 mjeseci.

Naručitelj energetskog pregleda dati će na korištenje podatke o ukupnom trošku održavanja za u posljednjoj godini, dok je provoditelj energetskog pregleda dužan procijeniti udio od ukupnih troškova s obzirom na:

vrste izvora svjetlosti (npr. VTNa 60% (60.000 HRK), VTF 35% (35.000 HRK), LED 5% (5.000 HRK));

obračunsko mjerno mjesto (npr OMM br. 4358343 - 25% (25.000 HRK)). Uz postotne udjele potrebno je dati i iznose u HRK po navedenim kategorijama. Pri izračunu udjela troškova po navedenim pokazateljima treba se voditi računa o vijeku trajanja pojedinog izvora svjetlosti i o troškovima rada održavatelja.

3.3 Analiza operativnog troška sustava javne rasvjete

Operativni troškovi sustava javne rasvjete obuhvaćaju troškove potrošnje električne energije i troškove održavanja sustava javne rasvjete. S obzirom na metodologiju izračuna troškova električne energije danu u poglavlju 3.1.3, izračun operativnog troška potrebno je izračunati koristeći stvarni trošak električne energije i trošak održavanja sustava javne rasvjete.

𝑁𝑢𝑘𝑝 = 𝑁𝑠𝑡𝑣 + 𝑁𝑜𝑑𝑟

gdje je: Nukp – ukupni operativni trošak sustava javne rasvjete (HRK); Nstv– stvarni trošak električne energije (HRK); Nodr– ukupni trošak održavanja sustava javne rasvjete (HRK). Provoditelj energetskog pregleda dužan je navesti operativne troškove za svako pojedino OMM.


37

4 Prijedlog i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete 4.1 Projektne smjernice i minimalni parametri sustava javne rasvjete Za postojeći sustav javne rasvjete potrebno je predložiti mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete. Predložene mjere moraju doprinositi postizanju sljedećih ciljeva:

a) povećanje sigurnosti u prometu rekonstrukcijom sustava rasvjete uz dodavanje dodatnih svjetiljki na stupna mjesta na kojima nisu instalirane svjetiljke, odnosno novih stupnih mjesta, a sve s ciljem postizanja normiranih svjetlotehničkih vrijednosti sukladno HRN EN 13201-2:20032;

b) zaštita okoliša (zaštita okoliša i stambeno-poslovnih zona od svjetlosnog onečišćenja, uklanjanje štetnih radnih tvari izvora svjetlosti (živa i dr.), smanjivanje emisije stakleničkih plinova);

c) povećavanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Prilikom predlaganja mjera potrebno se voditi sljedećim načelima:

Postizanje normiranih svjetlotehničkih vrijednosti kao uvjet prometne sigurnosti;

Smanjenje troška za električnu energiju putem smanjenja instalirane snage sustava, odnosno povećanja energetske učinkovitosti sustava;

Zaštita okoliša zbrinjavanjem opasnog otpada;

Smanjenje svjetlosnog onečišćenja;

Smanjenje troškova održavanja. Posebna pozornost u sklopu prijedloga mjera mora se dati odredbama: Zakona o gradnji (NN 153/13); Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) s odgovarajućim podzakonskim aktima; Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014); Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) kao i ostalim nadležnim zakonima, pravilnicima, tehničkim propisima i normama. Prijedlog mjera treba izraditi s usporednom energetskom analizom te iskazati financijske i energetske pokazatelje za odabrano tehničko rješenje. Ukoliko neki dio sustava javne rasvjete nije u funkcionalnom stanju u investiciji je potrebno predvidjeti njegovu rekonstrukciju. Za svako obračunsko mjerno mjesto koje se nalazi unutar transformatorske stanice potrebno je predvidjeti izmještanje izvan transformatorske stanice.

2 Dodavanje dodatnih svjetiljki na stupna mjesta na kojima nisu instalirane svjetiljke ne znači nužno i postizanje

normiranih svjetlotehničkih vrijednosti sukladno HRN EN 13201-2:2003, no u okviru energetskog pregleda je pretpostavljeno.


38

4.2 Prijedlog i analiza mjera Na temelju provedbe detaljnog energetskog pregleda, u sklopu Izvješća o detaljnom energetskom pregledu, potrebno je predložiti sve potencijalne mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete. Pri predlaganju mjera, s obzirom na sve elemente sustava javne rasvjete, analiziraju se mjere za dijelove sustava gdje je s obzirom na dostupna tehnička rješenja moguće rekonstrukcijom postići povećanje energetske učinkovitosti i/ili povećanje sigurnosti u prometu. Mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete s obzirom na navedene ciljeve i načela te potencijal ostvarivanja energetskih i troškovnih ušteda mogu se podijeliti na:

a) Zamjena svjetiljki po principu 1 za 1 s ciljem povećanja energetske učinkovitosti dijela sustava gdje se i bez dodatnih investicija u dodavanje stupnih mjesta pretpostavlja zadovoljavanje svjetlotehničkih parametara sukladno HRN EN 13201 (dalje u tekstu: mjera EnU);

b) Zamjena i dodavanje svjetiljki s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta što posljedično pretpostavlja zadovoljavanje svjetlotehničkih parametara sukladno HRN EN 13201 uz novu geometriju stupova1 (dalje u tekstu: mjera MpU).

Sve mjere je potrebno predložiti na bazi obračunskog mjernog mjesta. Pri izračunu specifičnih parametara predložene mjere potrebno je koristiti preddefinirani kalkulator mjera rekonstrukcije koji će naručitelj energetskog pregleda dati na korištenje provoditelju energetskog pregleda. Provoditelj energetskog pregleda će od vlasnika sustava javne rasvjete ishoditi popis zoni istaknutog značaja gdje je pri rekonstrukciji postojeće rasvjete potrebno ugraditi svjetiljke odgovarajućeg dizajna, te samim time investicijski zahtjevnije. Investiciju u mjere rekonstrukcije potrebno je računati sukladno navedenom popisu. Za svjetiljke koje su u odličnom stanju (sukladno poglavlju 2.4.3 – ne starije od 2 godine i u funkcionalnom stanju) nije potrebna preporuka mjera, odnosno te svjetiljke se zadržavaju i u predviđenom stanju nakon provedbe mjere.


39

4.2.1 Upute za analizu mjera

U nastavku su opisani ulazni parametri za kalkulator mjera rekonstrukcije kao i parametri koji se kalkulatorom izračunavaju. 4.2.1.1 Ulazni parametri

U ovom poglavlju dani su ulazni parametri koje je potrebno koristiti pri predlaganju mjera rekonstrukcije s ciljem jednoznačnog određivanja troškova investicije. Ulazni parametri su:

vrsta i snaga postojećeg izvora svjetlosti;

broj postojećih izvora svjetlosti;

broj svjetiljki koje nije potrebno rekonstruirati;

potrebe za dodatnim radovima (povećanje mehaničke stabilnosti stupa, primjena AKZ, dodavanje novih svjetiljki i sl.);

vrstu i snagu predloženih izvora svjetlosti;

postojeći troškovi održavanja.

4.2.1.2 Izlazni parametri kalkulatora

Izlazni parametri su vrijednosti koje se automatski izračunavaju nakon unesenih ulaznih parametara navedenih u prethodnom poglavlju. Opis izračuna izlaznih parametara dan je u nastavku.

a) Investicija S obzirom na karakter i obuhvat radova pri rekonstrukciji sustava javne rasvjete pri odabiru potencijalnih mjera u obzir se uzimaju sljedeće aktivnosti:

zamjena postojećih svjetiljki 1:1 na dijelu rasvijetljene dionice gdje je svjetiljka na svakom stupu, odnosno gdje su svi stupovi iskorišteni za rasvjetnu (imaju ugrađenu svjetiljku);

zamjena dotrajalih stupova;

dodavanje svjetiljki (ukoliko nisu ugrađene) na postojeće stupove napajane zračnom mrežom;

dodavanje novih stupova i temelja napajanih zračnom mrežom u slučaju nefunkcionalnog stanja postojećeg stupa (kritična točka);

dodavanje novih stupova i temelja napajanih podzemnim kabelima u slučaju nefunkcionalnog stanja postojećeg stupa (kritična točka);

izmještanje mjernih mjesta izvan trafostanica;

sustav upravljanja i regulacije. Jedinični iznosi investicije po pojedinoj aktivnosti definirani su u kalkulatoru.

b) Energetske uštede Energetske uštede računaju se kao razlika simulirane potrošnje električne energije prije rekonstrukcije i izračunate potrošnje nakon rekonstrukcije.

𝐸𝑢 = 𝐸𝑠𝑖𝑚 − 𝐸𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛


40

gdje je: Eu – godišnje energetske uštede (kWh/god); Esim – simulirana potrošnja električne energije prije rekonstrukcije (kWh/god); Enakon – potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije (kWh/god). Potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije računa se kao:

𝐸𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 = 𝑃𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 ∗ 𝑇𝑢𝑘 gdje je: Enakon – potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije (kWh/god); Pnakon – instalirana električna snaga svjetiljki nakon rekonstrukcije s uključenim gubicima u sustavu određena na osnovu svjetlotehničke simulacije karakteristične dionice(kW); Tuk – broj sati rada sustava javne rasvjete (4 100 h). Pri izračunu električne snage svjetiljke nakon rekonstrukcije potrebno je voditi računa da je snaga svjetiljke na izboj u plinu snaga izvora svjetlosti uvećana za 21% gubitaka u predspojnim napravama. Snazi svjetiljke potrebno je dodati i gubitke u sustavu koji iznose 4% snage izvora svjetlosti. Ukupna snaga svjetiljke s uračunatim svim gubicima je snaga izvora svjetlosti uvećana za 25%. Ukoliko se radi o LED svjetiljci, snagu LED modula potrebno je uvećati za gubitke u predspojnim napravama od 10% i gubitke u mreži od 4%, odnosno ukupno za 14%. Ukoliko je poznata snaga svjetiljke s uključenim gubicima u predspojnoj napravi tada ju je potrebno povećati isključivo za gubitke u mreži od 4%.

c) Troškovne uštede Troškovne uštede su novčane uštede koje nastaju kao rezultat provedenih mjera rekonstrukcije. Troškovne uštede rezultat su smanjenja potrošnje električne energije (uštede troškova energije) i smanjenja troškova održavanja sustava javne rasvjete (uštede troškova održavanja). Troškovne uštede računaju se kao:

𝑁𝑢𝑘 = 𝑁𝑢𝑘−𝑒 + 𝑁𝑢𝑘−𝑜 gdje je: Nuk – godišnje troškovne uštede (HRK/god); Nuk-e – godišnje troškovne energetske uštede (HRK/god); Nuk-o – godišnje troškovne uštede održavanja (HRK/god). Troškovne energetske uštede računaju se kao:

𝑁𝑢𝑘−𝑒 = 𝐸𝑢 ∗ 𝑁𝑘𝑊ℎ−𝑎 gdje je: Nušt-e – godišnje troškovne energetske uštede (HRK/god);


41

Eu – godišnje energetske uštede (kWh/god); NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata (HRK/kWh); Uštede troškova održavanja računaju se kao:

𝑁𝑢𝑘−𝑜 = (𝑁𝑜𝑑𝑟−𝑝

𝐵𝑢𝑘𝑝−

𝑁𝑜𝑑𝑟−𝑛

𝐵𝑢𝑘𝑝) ∗ 𝐵𝑑𝑖𝑜𝑛𝑖𝑐𝑎

gdje je: Nuk-o – iznos godišnje uštede na troškovima održavanja (HRK/god); Nodr-p – godišnji trošak održavanja prije rekonstrukcije za cijeli sustav javne rasvjete (HRK/god); Nodr-n – godišnji trošak održavanja nakon rekonstrukcije (HRK/god); Bukp – ukupan broj svjetiljki sustava javne rasvjete; Bdionica – broj svjetiljki predložen za rekonstrukciju. Za izračun energetskih i troškovnih ušteda u operativnim troškovima, odnosno za izračun troškova potrošnje električne energije i troškova održavanja potrebno je korištenje preddefiniranog digitalnog kalkulatora koji se nalazi u prilogu (Prilog 1., list 5.1 Kalkulator).

d) Emisija CO2

Pri analizi mjera potrebno je izračunati smanjenje emisije CO2 kao rezultat provedbe mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Smanjenje emisije CO2 računa se kao:

𝐸𝑀𝑢 = 𝐸𝑀𝑝𝑟𝑖𝑗𝑒 − 𝐸𝑀𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛

gdje je: EMu – iznos smanjenja emisije CO2 (kg/god); EMprije – emisija CO2 prije provedbe mjere rekonstrukcije prema simuliranoj potrošnji (kg/god); EMnakon – emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije (kg/god). Emisija CO2 prije provedbe mjere rekonstrukcije prema simuliranoj potrošnji računa se kao:

𝐸𝑀𝑝𝑟𝑖𝑗𝑒 = 𝐸𝑠𝑖𝑚 ∗ 𝐸𝐹𝑐

gdje je: EMprije – emisija CO2 prije provedbe mjere rekonstrukcije prema simuliranoj potrošnji (kg/god); Esim- simulirana potrošnja električne energije (kWh/god); EFc – koeficijent emisije CO2 u iznosu od 0,23481 kgCO2/kWh. Emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije računa se kao:

𝐸𝑀𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 = 𝐸𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 ∗ 𝐸𝐹𝑐 EMnakon - emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije (kg);


42

Enakon - potrošnja električne energije nakon provedene mjere rekonstrukcije (kWh/god); EFc – koeficijent emisije CO2 u iznosu od 0,23481 kgCO2/kWh. Za izračun ušteda u emisiji CO2 potrebno je korištenje preddefiniranog digitalnog kalkulatora.

e) Jednostavni period povrata investicije

Jednostavni period povrata investicije u jednom sustavu javne rasvjete računa se po izrazu:

𝐽𝑃𝑃 =𝐼

𝑁𝑢𝑘

gdje je: JPP – jednostavni period povrata investicije (god); I – vrijednost investicije sa uključenim PDV-om (HRK); Nuk – vrijednost ukupne godišnje uštede troška održavanja i energije (HRK /god) bez PDVa.


43

4.2.2 Mjere energetske učinkovitosti (EnU) Cilj primjene mjera energetske učinkovitosti (mjere EnU) je ušteda energije uz zadržavanje ili poboljšanje kvalitete sustava javne rasvjete. Rezultat mjera je ušteda u potrošnji energije, troškova za energiju te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ove mjere se primjenjuju za prometnice gdje su svi rasvjetni stupovi iskorišteni (imaju ugrađenu svjetiljku) te na ostalim rasvjetnim dionicama (parkovi, šetnice, trgovi i sl.). U tom slučaju pretpostavljeno je da se isključivo zamjenom svjetiljki po principu 1 za 1 postižu propisani svjetlotehnički uvjeti (HRN EN 13 201). Uz zamjenu svjetiljki u ovoj grupi mjera moguće je uključiti i dodatne, jednostavnije radove na elementima javne rasvjete (kao npr. dodavanje antikorozivne zaštite na stupove, povećanje mehaničke stabilnosti, izmjena pozicije stupova i sl.). Važno je napomenuti kako se ukupna učinkovitost svjetiljke ne očituje samo kroz energetsku efikasnost izvora svjetlosti. Kod izračuna ukupne učinkovitosti izvora svjetlosti potrebno je uračunati sve gubitke, energetske i svjetlosne. Efikasnost izvora svjetlosti ovisi i o svjetlosnim gubicima same svjetiljke zbog optičke naprave (5%-55%), onečišćenju optičke naprave (0-20%) i starosti izvora svjetlosti (0-30%). U smislu svjetlosnih gubitaka pozornost je potrebno usmjeriti na parametre svjetlosnog onečišćenja (provalno svjetlo, onečišćujuće svjetlo). Efikasnim svjetlom smatra se svako ono umjetno svjetlo koje u potpunosti rasvjetljava objekt rasvjete, uz minimalnu emisiju van zone rasvjetljavanja. Pored svjetlosnih gubitaka postoje i energetski gubici u predspojnim napravama i/ili elektroničkim uređajima. Predspojne naprave mogu biti elektroničke (s gubicima od 5 do 20%) ili elektromagnetske (s gubicima od 10 do 30%). Stupanj efikasnosti tehničkog rješenja korelira se s ovim parametrima. Sve mjere potrebno je prikazati tabličnim prikazom, što uključuje i sumarne vrijednosti svih mjera zajedno (pod pretpostavkom da nema međusobnog utjecaja mjera).


44

4.2.3 Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta (MpU) Cilj mjera MPU je poboljšanje kvalitete sustava javne rasvjete te zadovoljavanje važećih minimalnih tehničkih uvjeta definiranih propisima. Takve mjere mogu rezultirati povećanjem potrošnje energije te nisu nužno mjere energetske učinkovitosti. Ove mjere se primjenjuju na prometnicama gdje se prema dispoziciji stupova ne mogu zadovoljiti minimalni svjetlotehnički uvjeti definirani normom HRN EN 13 201-2:2003 za pripadajuću kategoriju prometnice. Mjere s ciljem povećanja sigurnosti u prometu provode se na dijelovima sustava javne rasvjete gdje svjetiljke nisu instalirane na svakom stupnom mjestu. U ovoj grupi mjera moguće je uključiti sve radove koji su potrebni da bi se postigli minimalni propisani uvjeti, što podrazumijeva i povećanje investicije.


45

Popis tablica Tablica 1.1 Upute o numeriranju elemenata javne rasvjete ...................................................... 8

Tablica 2.1 Primjer izračuna korigiranog godišnjeg broja sati rada – PRIMJER 1 .................... 15

Tablica 2.2 Primjer izračuna korigiranog godišnjeg broja sati rada – PRIMJER 2 .................... 15

Popis slika Slika 1 Osnovni elementi javne rasvjete..................................................................................... 4

Slika 2 Geometrijski parametri građevine javne rasvjete ........................................................ 19

Izjava o autorskim pravima Bilo koja reprodukcija, publikacija ili ponovno tiskanje, u cijelosti ili djelomično kao i referenciranje na Metodologiju provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete dozvoljeno je jedino s izričitim prethodnim pisanim odobrenjem Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA-e).

Odgovornost za sadržaj ove dokumentacije preuzimaju isključivo autori.

Njihov sadržaj ne odražava nužno službena stajališta Europske unije. EASME niti Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvo korištenje sadržanim informacijama.


46

Prilog 1 Predložak Izvješća o provedenom energetskom pregledu <<LOGO tvrtke>>

Izvješće o detaljnom energetskom pregledu <<NAZIV JLS>>

Izdavač: Informacije o tvrtki Autori:

Vanjski suradnik :

(ovlašteni inženjer elektrotehnike)

Mjesto, datum

Sadržaj Izvješće o detaljnom energetskom pregledu

Sažetak Osnovni podatci o vlasniku sustava javne rasvjete Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete

Podaci o postojećem stanju elemenata sustava javne rasvjete; Podaci o obračunskim mjernim mjestima Podaci o provedenim kontrolnim mjerenjima

Pregled i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti Analiza mjera postizanja minimalnih propisanih uvjeta Prijedlog zone obuhvata

Zaključak Prilog 1 Podaci iz mobilne aplikacije Prilog 2 Izvješće o klasifikaciji prometnica Prilog 3 Izvješće o provedenim mjerenjima

Sažetak Predmet provedbe ovog energetskog pregleda je sustava javne rasvjete Grada XY (u tekstu: JLS).

Energetskim pregledom obuhvaćeno je XX obračunsko-mjernih mjesta, odnosno ukupno XX svjetiljki,

što predstavlja cijeli sustav javne rasvjete JLS. Osnovni podaci o sustavu sa specifičnim pokazateljima

dani su u sljedećoj tablici:

Naziv JLS

Broj stanovnika JLS

Broj obračunskih mjernih mjesta

Broj svjetiljki

Broj stupova

Godišnja stvarna potrošnja električne energije (kWh)

Godišnja simulirana potrošnja električne energije (kWh)

Godišnja emisija CO2 (t)

Godišnji trošak električne energije (HRK)

Godišnji trošak održavanja /HRK)

Udio rasvjetnih tijela s VTF*

Specifični trošak po kW (HRK/kW)**

Specifični trošak po svjetiljci (HRK/svjetiljka)**

Specifični trošak po stanovniku (HRK/stanovnik)**

Broj kritičnih točaka***

Broj neopravdanih lokacija***

Broj obračunskih mjernih mjesta sa sumnjom na parazitne potrošače

*VFT- visokotlačna živina sijalica

**u troškove je uključen trošak električne energije i održavanja

***Sukladno Poglavlju 2.4.4 Metodologije provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i

izrade Izvješća o provedenom energetskom pregledu

1. Osnovni podatci o vlasniku sustava javne rasvjete

Naziv JLS

Adresa nadležne uprave

Ulica i broj

Grad, poštanski broj

Ime i položaj odgovorne osobe

Ime i položaj kontakt osobe

Kontakt

Telefon Fax

Mobilni telefon

E-mail

Da li su u zadnjih tri godine primijenjene neke mjere energetske efikasnosti (DA/NE)?

Navesti koje:

Da li su u narednih tri godine planirane neke mjere energetske efikasnosti (DA/NE)?

Navesti koje:

Datum završetka energetskog pregleda

Naziv održavatelja javne rasvjete

Adresa održavatelja Ulica i broj

Grad, poštanski broj

Ime i položaj odgovorne osobe

Ime i položaj kontakt osobe

Telefon, fax, mobilni telefon, email

Telefon e-mail

Izvor:

2. Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete U nastavku su prikazani rezultati provedene analize postojećeg stanja dijela sustava javne rasvjete u gradu XY. Pregledane su i popisane sve komponenti sustava te su svi relevantni podaci dani u pred definiranoj tablici koja se u elektronskom obliku nalazi u prilogu ovog izvješća (Prilog 4).

2.1. Podaci o postojećem stanju elemenata sustava javne rasvjete; Udio tipova svjetiljki i izvora svjetlosti u sustavu javne rasvjete na predmetnom dijelu sustava javne rasvjete prikazan je sljedećom tablicom (Error! Reference source not found.).

Tip izvora svjetlosti Snaga rasvjetnog tijela

Ukupna snaga svjetiljke

Broj rasvjetnih mjesta

*s obzirom na tip i snagu izvora svjetlosti, npr. VTNa 70W, VTNa 150 W, VTNa 250W, VTF 80W, VTF 125W, VTF 250W

Izvor:

Osnovni podaci o obračunskim mjernim mjestima kao i spojenim svjetiljkama dani su u sljedećim poglavljima.

2.2. Podaci o obračunskim mjernim mjestima Energetski parametri obračunskih mjernih mjesta

Šifra OMM

Adresa OMM

Broj svjetiljki

Najčešći tip izvora svjetlosti spojen na OMM

Ukupna instalirana radna snaga

Ukupna simulirana radna snaga

Ukupna stvarna potrošnja el. en.

Rang

Ukupna normirana potrošnja el. en.

Ukupna simulirana potrošnja el. en.

Broj kritičnih lokacija

Broj neopravdanih lokacija

Financijski parametri obračunskih mjernih mjesta

Šifra OMM Adresa OMM

Godišnji stvarni trošak za električnu energiju

Godišnji normirani trošak za električnu energiju

Godišnji simulirani trošak za električnu energiju

Trošak održavanja

Godišnji trošak za energiju po instaliranom kW (HRK/kW)*

Rang Godišnji trošak za energiju po svjetiljci (HRK/svjetiljka)*

Rang

*el.en + održavanje

2.3. Podaci o provedenim kontrolnim mjerenjima

Šifra OMM

Adresa

OMM

Korigirani broj sati

rada

Ukupna instalirana radna snaga*

Ukupna izmjerena radna snaga

Faktor korekcij

e

Normirana

izmjerena radna snaga

Razlika

Značajna razlika

**(DA/NE)

Adresirani parazitni potrošači

Adresirano neredovito održavanje

Korigirana snaga (broj) svjetiljki

*prije mjerenja i eventualne korekcije **veća od dvostruke snage svjetiljke spojene na OMM

Šifra OMM * Adresa OMM Zaključak/interpretacija

3. Pregled i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete

3.1. Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti U nastavku su dani osnovni energetski, financijski i ekološki pokazatelji učinaka provedbe rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete.

Šifra OMM

Adresa OMM

Postotak svjetiljki u odličnom stanju*

Potrebno izmještanje OMM

Broj stupova za AKZ

Broj stupova za meh stab.

Broj stupova za zamjenu

Broj svjetiljki predložen za zamjenu

Investicija Uštede el. en.

Troškovne uštede (el en.)

Smanjenje CO2

JPP

*svjetiljke koje nisu obuhvaćene prijedlogom mjera

3.2. Analiza mjera postizanja minimalnih propisanih uvjeta

Šifra OMM

Adresa OMM

Postotak svjetiljki u odličnom stanju*

Potrebno izmještanje OMM

Broj stupova za AKZ

Broj stupova za meh stab.

Broj stupova za zamjenu

Broj svjetiljki koje je potrebno dodati

Broj svjetiljki predložen za zamjenu



Smanjenje CO2

JPP

*svjetiljke koje nisu obuhvaćene prijedlogom mjera

3.3. Prijedlog zone obuhvata Šifra OMM

Adresa OMM



Smanjenje CO2 JPP

4. Zaključak

Popis tablica

Popis slika

Prilog 1. Izvješća o provedenom energetskom pregledu Podaci iz mobilne aplikacije

Podaci se nalaze u digitalnom obliku u *.xls datoteci.

Prilog 2. Izvješća o provedenom energetskom pregledu Izvješće o klasifikaciji prometnica <<LOGO tvrtke>>

Izvješće o klasifikaciji prometnica za <<NAZIV JLS>>


datum, mjesto

1. Opći dio

1.1. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike

1.2. Isprava kojom se potvrđuje da je klasifikacija prometnica izrađena u skladu sa

HRN EN 13 201 - 1

2. Klasifikacija prometnica

*ulice, trga, šetnice, prometnice,… **u štednom režimu rada (npr. kasno-noćni sati)

Naziv rasvjetljene

dionice* Klasifikacija

Minimalna klasifikacija

rasvjetljene dionice (uz

regulaciju)**

Dodatni zahtjevi na

prometnice

Dodatni zahtjevi za pješačke

površine

Pješački

prelazi Raskrižja

Polucilindrična rasvjetljenost

(klasa ES)

Prilog 3. Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja <<LOGO tvrtke>>

Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja za <<NAZIV JLS>>


datum, mjesto

1. Opći dio

1.1. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike

1.2. Isprava kojom se potvrđuje da kontrolno mjerenje izrađeno u skladu sa tehničkim

normativima, Zakonu o normativima i Zakonu o zaštiti na radu

2. Rezultati mjerenja

2.1. Uvod

Naziv JLS

Datum provođenja mjerenja

Osoba koja je provodila mjerenja

Broj OMM na kojima su provedena mjerenja

2.2. Podaci s mjerenja

Šifra OMM

Adresa OMM

Napojni vod

Napon Struja Radna snaga Cos ϕ

L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3 L1 L2 L3

2.3. Rekapitulacija mjerenja

Šifra OMM Adresa OMM Izmjerena radna snaga

metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava...

Documents