PRAENJE VREDNOVANJE I UNAPREIVANJE NASTAVE

1Metode uenja/nastave usmjerene na uenika

Radomir Sui Zavod za kolstvo2Rad po grupama- po emu se novi obrazovni program razlikuje od starog? karakteristike tradicionalne i savremene nastave3

Tradicionalna nastavaSavremena nastava Nastava orijentisana na realizaciju sadraja programa naglasak je na nastavniku i procesu poduavanja Praenje i vrednovanje kvaliteta obrazovanja svodi se na praenje i vrednovanje realizacije programa. Nastava orijentisana na realizaciju ciljeva i ishoda naglasak je na ueniku i procesu uenja praenje i vrednovanje kvaliteta obrazovanja usmjereno je na mjerenje stepena ostvarivanja ishoda4Osnovna pitanja na koja odgovara novi obrazovni program:ta su ciljevi uenja nastavnog predmeta (opti i operativni)ta je sadraj uenja (teme i pojmovi)Kako treba uiti dati predmet (aktivnosti uenja, korelacije i didaktike preporuketa su oekivani ishodi uenja (standardi znanja i nain vrednovanja)5Operativni ciljeviAktivnostiPojmoviKorelacijeU nastavnoj situaciji operativne ciljeve nastavnik dalje prevodi u ciljeve asaObezbjeuju kvalitet procesa uenjaUkazuju na sadraje na kojima se realizuju odreeni ciljeviObezbjeuju cjelovitost znanja kvalitet znanjaZato?

Kako?ta?Opti ciljevi predmetaIshodi programa6Nastavni programSadrajni pristup Dominantno odgovara na pitanje ta se ui? Ukazuje na to ta nastavnik u nastavi treba da predaje. Ciljevi su uopteni i realno nijesu pomo nastavniku prilikom organizovanja nastave. U programu nije jasno ta e uenicina kraju uenja znati. Nijesu definisani ishodi Razvojni pristup Polazite za planiranje nastave su ciljevi uenja (zato se ui) i ishodi uenja (ta e uenik na kraju znati/moi da uradi)

7Pripremanje nastaveSadrajni pristupNastavnik planira svoju aktivnost predavanje.Polazi od konkretnih tema i planira nain na kojimoe optimalno da prezentira (prenese) uenikudate sadraje.Razvojni pristupNastavnik polazi od cilja uenja i planira, ne svoju,ve aktivnost uenika na asu. Sadraj pripreme usutini podrazumijeva povezivanje CILj UENJA AKTIVNOSTI UENIKANastavnik planira aktivnosti uenja koje obezbjeuju ostvarivanje predvienog cilja

8Poloaj uenika i nastavnika u nastaviSadrajni pristupNa asu je dominantna aktivnost nastavnika.Nastavnik izlae, pokazuje, objanjava, sistematizuje temuo kojoj je rije, dok uenik, sa druge strane, manje ilivie pasivan primalac informacija (slua, pamti, zapisujeponavlja i sl.Razvojni pristupNa nastavnom asu dominantna je aktivnost uenika.Uloga nastavnika je da stvara nastavne situacijeza uenje, da osmiljava aktivnosti uenja, da vodii usmjerava uenikovu aktivnost uenja.

9Ishodi programaSadrajni pristupMjera realizacije programa je realizacija svih tema, predvienih programom od strane nastavnika. Stvarni ishodiodnosno stvarni rezultati nastave, manje vie su nepoznati.Razvojni pristupPraenje i vrednovanje procesa nastave i uenja Podrazumijeva praenje i vrednovanje ishoda uenja.

10Uloga i kompetencije nastavnikaSadrajni pristupNastavnik sebe doivljava kao strunjaka za oblast koju predaje. Njegov zadatak je predavanje i tumaenje sadrajaprograma, a zadatak uenika je uenje.Razvojni pristupPored poznavanja sadraja nastavnik treba da poznaje i metode nastave/uenja. Treba da zna kojeaktivnosti uenja obezbjeuju ostvarivanje predvienih ciljeva/ishoda procesa nastave/uenja.

11uiti znanjeuiti uenje

SADRAJICILJEVI - ISHODINastava i uenje

12Strunjak za svoju oblastPartner u pedag.KomunikacijiOrganizator nastavePredavaIVIIIIIIUloge nastavnika

Tradicionalna nastava Savremena nastava

13Uenje kao aktivan proces trai promjenu u onome to nazivamo dobrim nastavnikom.Dobar nastavnik nije vie onaj koji moe to bolje i razumljivije prenijeti uenicima odreeno znanje.Danas je osnovni zadatak dobrog nastavnika da ukljui uenike u aktivnosti u kojima e sami sticati znanje.14 faktori koji utiu na ishode15 , , , , ... , ( ) , .... 16Pored tradicionalne uloge da kompetentno tumai sadraje programa u savremenoj nastavi nastavnik: Osmiljava proces uenja (planiranje i pripremanje nastave/uenja) organizuje proces uenja (daje zaduenja uenicima, koordinira uenje i sl.) vodi i usmjerava proces uenja (diskutuje sa uenicima, dodatno ih motivie, usmjerava njihove aktivnosti i sl.) procjenjuje efikasnost uenja i prilagoava uenje specifinim potrebama i mogunostima uenika (evaluacija i samoevaluacija)Ove uloge su nuan uslov za ostvarivanje ciljeva programa. Predavanjem bez aktivnog uea uenika u procesu uenja, nije mogue ostvariti predviene ciljeve novih programa u koli.REZIME:17

PRAVO UENIKA NA:Kvalitetno obrazovanjePosebnost i individualan pristupSlobodno iznoenje svoga miljenjaUee u procesu uenjaDovoljno vremena da razmisliPravo na greku18SITUACIJE U PRAKSI KOJE UKAZUJU NA POGREAN PRISTUP: Dominacija nastavnih metoda ex cathedra akcenat na aktivnostima nastavnika, a ne uenika (izlaganje pouavanje) Pritisak koji se vri (i na nastavnike i na uenike) da se gradivo pree, a ne da se steknu znanja i vjetine Neusklaenost aktivnosti u nastavi i aktivnosti koje se provjeravaju Provjera znanja i oblikovanje ocjene na temelju jedne i jedine metode procjenjivanja (usmeni ispit, testovi sa zadacima objektivnog tipa). Veliki broj uenika malo voli fiziku i smatra je nevanom, nezanimljivom i nerazumljivom.19Koji su uzroci rairenog vjerovanja mladih ljudi da je kolska fizika nevana, nezanimljiva i nerazumljiva?Kratak odgovor je: neodgovarajua nastava fiziketa je neodgovarajue u tradicionalnoj nastavi fizike?Kroz udbenike i predavanja nastavnika fizika se predstavlja kao skup gotovih znanja (definicije pojmova i formulacije zakona), a ne kao proces i metodologija stvaranja novog znanja. Dobar uenik je onaj koji je u stanju da ta znanja ponovi ili ih primijeni uvrtavanjem brojeva u neku formulu.Mladi ljudi zavedeni takvom dosadnom i sterilnom modifikacijom prirode fizike, formiraju prema njoj krajnje odbojan stav i, u potpuno neodgovarajuem trenutku, donose ivotne odluke od sudbonosne vanosti: studirau onaj fakultet na kojem ne postoji fizika.20Vjerovanje da je fizika skup definicija i formula krajnje je pogreno.Formalne definicije fizikih pojmova i matematike relacije koje najpreciznije izraavaju fizike zakone predstavljaju kulminaciju a ne poetak i sr procesa naunog razmiljanja o prirodnim pojavama.Sva duboka nauna znanja su odgovori na niz inteligentno postavljenih pitanja prirodi u formi briljivo planiranih ogleda i eksperimenata.Kao to rijei u svakom jeziku nastaju u naoj tenji da to preciznije iskaemo svoje misli, tako i nove fizike pojmove kreiramo i oblikujemo da bismo mogli prirodi postaviti to bolja pitanja ili jo bolje razumjeti njene, ponekad, zaista zagonetne odgovore.Autentina istorija fizike, koja je nepravedno zanemarena ili pojednostavljena u udbenicima fizike, pokazuje kako prihvatanje novih ideja nije nimalo jednostavan proces.Galileo je morao napisati mnogo stranica da bi naunike svoga doba pokuao ubijediti da dvostruko kretanje Zemlje (oko svoje ose i oko Sunca) nije tako apsurdna i neprihvatljiva ideja kakvom se inila i da njihovi argumenti protiv Zemljine rotacije i revolucije nijesu nimalo konkluzivni.21Nove ideje se u autentinoj nauci predoavaju strpljivo i uz puno potovanja za skepticizam onih koji im se , iz raznih razloga, opiru. Taj skepticizam se moe pobijediti samo ako se jasno dokae da protivargumenti koje su u stanju smisliti i prezentovati skeptici nijesu valjani.Sueljavanje suprodstavljenih argumenata je sutina ljudskog znanja o materijalnom svijetu.Nauka je u svojoj najdubljoj biti, nain razmiljanja o svijetu koji maksimalno uvaava vanost dijaloga sa drugaijim nainom miljenja i koji priznaje ogled eksperiment kao vrhovnog sudiju u ocjeni valjanosti ideja i njihove primjerenosti stvarnom svijetu.Ako je u samoj nauci prihvatanje novih znanja sloen i spor proces u kojem je nuno strpljivo argumentovanje i briljiva upotreba jezika, metafora, analogija, onda je neodgovorno i, pedagoki nekorektno, oekivati da e ta znanja uenicima, ve u prvom susretu, izgledati prihvatljiva i smooigledna.22Ako se kroz nastavu fizike sistematski zanemaruje aspekt fizike povezan sa stvaranjem znanja, uenici ostaju dvostruko uskraeni. S jedne strane, ostaju im nepoznati sutina fenomena nauke i autentine epizode intelektualne istorije ovjeanstva, a s druge, nemaju priliku da se istinski pozabave istraivanjem sopstvenog razmiljanja o spoljanjem svijetu.Propagiranjem kulture razmiljanja fizika od dosadnog i omraenog kolskog predmeta postaje kontekst za intelektualnu avanturu upoznavanja svijeta i sopstvenih mentalnih potencijala.Sa tim ciljem i PROCESNO RAZVOJNO PLANIRANJE istie ulogu aktivnosti uenika u procesu uenja, kao i vrijednost procesa uenja KAKO SE UI?Takoe i vanost odnosa CILJ UENJA METOD (AKTIVNOST UENJA).23Koje metode i tehnike uenja koristite u sopstvenoj nastavnoj praksi?24Znanje O ...Znati KAKO...Vjetine. Vrijednosti =

KOMPETENCIJA Sadraj uenjaAktivnosti uenja

25Kako uenici razmiljaju pri rjeavanju fizikih problema?AnalizaRelacijePristupIzvoenjeraunanjeIzlaganjeinterpretacijaEKSPERTIUENICISTRATEGIJE RJEAVANJA FIZIKIH PROBLEMAAkcenat na:Analizi zadataka problema i oblikovanju pristupa tj. plana rjeavanja problema

Interpretaciji rjeenja i rezimeu na kraju rjeavanja problema26Smisleno MehanikoVerbalno

PraktinoReceptivno

Uenje putem otkriaKonvergentnoDivergentnoTransmisivnoINTERAKTIVNO

27

Fp = F2 F1Sila potiska. Arhimedov zakonUENJENAPAMET

UENjE

SA

RAZUMIJEVANjEMKORACIPRIMJER

Fp = 0gV

DAKLEFF 2 1 28Reproduktivno miljenjeusmjereno analiziranju,pamenju i reprodukcijiStvaralako miljenje usmjereno ka sintezi

posmatrajzapazipostavi problempretpostavikreiraj ogleduzmi podatkeanaliziraj podatkenapravi model rjeenjaverifikuj model29Smisleno uenjeStepen razumijevanja odreenog sadraja predstavlja osnovu za razvrstavanje aktivnosti uenja na ovoj dimenziji.Razumjeti znai povezati, dovesti u odnos ono to je novo sa onim to se od ranije zna, pa kada nije mogue uspostaviti takav odnos, jedino to ueniku preostaje jeste da odreeni sadraj naui napamet.Veinu onoga to ui uenik treba da naui sa razumijevanjem.30Praktino naspram verbalnog uenja:PisanjeCrtanje grafika, sheme i sl.Korienje kompjuteraSreivanje podataka u tabeli

Ukljuuje uenje vjetina. Usmjereno je na razvoj kompetencija Blie je proceduralnom znanju

31Receptivno naspram uenja putem otkriaUenje putem otkria:Sadraj uenja nije unaprijed dat ve je zadatak uenika da ga samostalnootkrije. To su sve one nastavne situacije koje zapoinju nekim problemomili pitanjem.Ciljevi uenja putem otkria su mnogo iri. Pored znanja obuhvataju vjetine usvajanja znanja i rjeavanja problema. Ovaj oblik uenja podstie samostalnost uenika i razvija njihovu elju za znanjem i usavravanjem.

Cilj receptivnog uenja je usvajanje znanja32Konvergentno naspram divergentnog uenjaDivergentne su sve nastavne situacije gdje nastvnik ne lovi greke uenika ve prihvata mogunost razliitih gledanja i ponuenih rjeenja uenika.

grupa osnovnokolaca koristei jednostavnu vagu mjere razliite objekte da bi ih poreali od onog koji ima najmanju do onoga koji ima najveu masu.

divergentno miljenje trai razliite naine definisanja i interpretiranja problema.33Znaaj divergentnog i konvergentnog miljenja za kreativnost Divergentno miljenje otvara nove ideje i mogua rjeenja.Konvergentno miljenje kritiki propituje ideje i pronalazi najbolja rjeenja.34Transmisivno naspram interaktivnog uenjaZnanje koje se saoptava i razmjenjuje sa drugim bolje se razumijeOdluujuu ulogu u razvoju imaju zajednike aktivnosti uenika i nastavnika na sadrajima programa.Jedino u grupi, u interakciji i komunikaciji sa drugima, uenik moe da razvije socijalne vjetine kao to su : argumentovani dijalog, tolerantnost, solidarnost i sl.

35Interakcija meu uenicima u grupi:NASTAVNIKPoveava se mogunost uea u aktivnostima veeg broja uenikaOmoguava stvarnu dvosmjernu interakciju.36Nastavnik jedan uenik:NASTAVNIKUPostoji aktiviranje jednog uenika, koje moe biti i intenzivno i smisleno, ali je po pravilu stepen aktivnosti svih ostalih uenika vrlo mali.

37NASTAVNIKHor:Stepen aktivnosti uenika i smislenost aktivnosti su problematini.38Cilj je da to je mogue vei broj uenika bude ukljuen u pedagoku interakciju i relevantne aktivnosti uenja u svim sekvencama procesa nastave/uenjaModeli pedagoke interakcije:NASTAVNIKTransmisija: stepen aktivnosti uenika je vrlo nizak39Komunikacija nastavnika sa svima, sa svakim lanom grupe:NASTAVNIKOvaj model je teko realizovati, ali ne i nemogue.

40Napraviti iskorak : da u koli bude vie smislenog, a manje mehanikog uenja da pored prenoenja znanja kola pokloni panju i razvoju vjetina Da uenici u koli stiu znanje, ali i da se razvija njihova sposobnost sticanja znanja Da razvijaju i stvaralako miljenje Da pored kognitivnog razvoja kola doprinese i socijalnom razvoju uenika Interakcijom razliitih intelektualnih aktivnosti uenika, u razliitim socijalnim kontekstima uenja i na razliitim intelektualnim sadrajima mogue je obezbijediti razvojnu ulogu kole i formativnu prirodu kolskog uenja.41Stare vrijednostiZahtjevi koje nastavnik postavlja ueniku u nastavi znanje prepoznavanje znanje - razumijevanje Ko? Gdje? Kada? Nabroj! Ponovi! Prepriaj!Nove vrijednostiZahtjevi koje nastavnik postavlja ueniku u nastavi upotreba znanja analiza znanja sinteza znanja (stvaralako miljenje) vrednovanje znanja (kritiko miljenje) Iskoristi u novoj situaciji! Uredi po datom kriterijumu! Planiraj rjeenje! Rijei problem! Smisli novu primjenu! Kakav je tvoj stav! Zato tako misli navedi argumente!42

nastavnik/caUenik/ca Uenje je aktivna konstrukcija ili rekonstrukcija iskustva onoga koji ui.

Konstruktivistiki pristup uenju.

43Radionicakola usmjerena na uenika44kola usmjerena na uenika i na uenje: Cilj uenja je usvajanje znanja, ali i razvijanje intelektualnih, socijalnih i drugih potencijala uenika Na asu je dominantna aktivnost uenika uenje Uloga nastavnika je da organizuje, usmjerava i vodi aktivnosti uenja uenikaPitanja: ta je uenje? Kako uenik u koli treba da ui? Kako nastavnik treba da organizuje to uenje?45Uenje je rad uenika, a ne rad na uenicima.Uenje nije pasivno primanje znanja, ve aktivna interpretacija novih iskustava (steenih fizikim ogledom ili novim informacijama) pomou analogija sa vlastitim ve razvijenim strukturama znanja.Uenje se ogleda u trajnoj promjeni.Ako treba zapamtiti, zaboraviete. Ako treba razumjeti zapamtiete.Za uenje je od bitnog znaaja motivacija, kao i svijest o mogunosti upotrebe novog znanja.Uenje je interaktivan procesUenje je kontekstualno46Uenje je proces sticanja znanja, ali i proces razvijanja sposobnosti za sticanje znanja (razvojni pristup)Uenicima treba omoguiti istraivanje, vjebanje, posjeivanje tehnolokih sredita...Uenici uspjenije ue saraujui sa drugim uenicima.Uenje je uspjenije na zadacima koji imaju znaaj u svakodnevnom ivotu47Bitne pretpostavke za uenje tokom nastave fizike:- Omoguiti da shvate cilj i zadatke kao i da razumiju kriterijume vrednovanja svojih postignua.

Stvarati raznovrsno i podsticajno okruenje za uenje, raznovrsne i podsticajne oblike rada i metode uenja/nastave.

48 Pratei razvoj i procjenjujui postignua uenika, prema potrebi mijenjati uslove, metode i uskladiti prostor za uenje individualnim svojstvima i potrebama uenika, kao i preispitati poetni cilj i nastavne zadatke.49Ciljevi kole: Z n a nj e: Pamenje i razumijevanje injenica i podataka V j e t i n e: Kognitivne vjetine/sposobnosti: Uenje uenja (sposobnost analiziranja, uporeivanja i povezivanja znanja i informacija) Rjeavanje problema (sposobnosti primjene znanja i informacija u novoj situaciji) Kreativno miljenje (sposobnost proizvoenja novih informacija na osnovu postojeih) Kritiko miljenje (sposobnost vrednovanja znanja i informacija)50 Socijalne vjetine: Komunikacijske (sposobnost prezentovanja, ubjedljivog dokazivanja i sl.) Sposobnost saradnje (zajednikog timskog rada) V r i j e d n o s t i: Prema sebi:- Inicijativnost: spremnost da se preduzme neka akcija)- Sigurnost (samouvjerenost, samopouzdanje u vlastite snage)- Upornost (istrajnost u uenju i intelektualnom radu) Prema drugima:- Tolerantnost (spremnost da se saslua i uvai drugi)- Otvorenost (za druge ideje i drugaija gledanja)51O emu nastavnik razmilja kada priprema as?ta je cilj uenja (saznajni i procesni ciljevi)?ta je sadraj uenja (tema/pojmovi)ta uenici ve znaju o tome (korelacije)?Kako treba uiti da bi se ostvarili predvieni ciljevi (aktivnosti uenja)?ta je minimum znanja kojim svi uenici treba da ovladaju (standardi)

Osnovna veza u planiranju nastavnog procesa je veza: CILJ UENJAMETOD (AKTIVNOST UENJA)

52RadionicaKako uenik treba da ui u koli?53Kako uenik treba da ui u koli?Smisleno ...Povezivanjem onoga to se ui sa onim to se doivljava u ivotu.Povezivanjem onoga to se ui sa onim to je ueno ranije iz fizike i drugih predmetaProblemski...Samostalnim prikupljanjem i analiziranjem podataka i informacijaPostavljanjem relevantnih pitanja sebi i drugimaRazvijanjem plana rjeavanja datog problemaDivergentno...Predlaganjem novih rjeenjaSmiljanjem novih primjeraPovezivanjem sadraja u nove cjeline54Kritiki...Vaganjem vanosti pojedinih injenica i podatakaSmiljanjem argumenataKooperativno...Kroz saradnju sa nastavnikom i drugim uenicimaKroz diskusiju i razmjenu miljenjaUvaavajui argumente drugih uenika

55Kako bi realizovao nastavu pored poznavanja sadraja nastavnik treba da poznaje i metode uenja treba da zna koje aktivnosti uenja obezbjeuju ostvarivanje predvienih ciljeva/ishoda obrazovanja.Ciljevi uenja imaju tri komponente: Znanje Vjetine VrijednostiSadraj pripreme nastavnog asa podrazumijeva povezivanje

CILJAKTIVNOSTI UENIKA56Aktivnosti uenika:Koncept interaktivne nastave zasniva se nauspostavljanju veze izmeu tri osnovne komponente:

Sadraj (ta)Metod (kako)Cilj (zato)57RadionicaPrimjeri aktivnosti uenja koje obezbijeuju razvijanje pojedinih vjetina i sposobnosti uenika razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja razvijanje sposobnosti primjene steenih znanja razvijanje sposobnosti rjeavanja problema razvijanje sposobnosti kritikog miljenja razvijanje sposobnosti stvaralakog miljenja razvijanje inicijativnosti i aktivizma uenika58 Razvijanje sposobnosti logikog zakljuivanja

uporeivanjem razliitih izvora znanja i podataka procjenjivanjem vanosti pojedinih izvora znanja i podataka uporeivanjem razliitih miljenja uenika o istom problemu analizom razliitih argumenata razvrstavanjem podataka i injenica prema razliitim kriterijumima izvoenjem zakljuaka59Razvijanje sposobnosti primjene steenih znanja

Povezivanjem onoga to je ueno, sa onim to se sada uiPovezivanjem onoga to se ui u koli sa onim to se realno deava u ivotuAgaovanje prethodnih znanja i prethodnih iskustava uenika pri formulisanju, analiziranju, istraivanju i rjeavanju problemskuh situacija 60Razvijanje sposobnosti rjeavanja problemaFormulisanje problemaAnaliziranje problemske situacijeRazvijanje malih projekataPrikupljanje podatakaSreivanje podatakaFormulisanje moguih rjeenjaRjeavanje problema61Razvijanje sposobnosti kritikog miljenja

Preispitivanje uobiajenih rjeenjaSagledavanje uobiajenih rjeenja iz drugog uglaPrihvatanje miljenja na osnovu snage argumenata62Razvijanje sposobnosti stvaralakog miljenjaDizajniranje plana istraivanjaDizajniranje instrumenata istraivanjaSmiljanje moguih naina rjeavanja problemaPredlaganje alternativnih rjeenjaSmiljanje neuobiajenih-novih rjeenjaSmiljanje razliitih puteva da se sprovede predloeno rjeenjeDizajniranje izvjetaja63Razvijanje inicijativnosti i aktivizma uenika

Aktivno ukljuivanje u predlaganje rjeenjaAktivno ukluivanje u rjeavanje konkretnih problemaPoznavanje puteva i naina rjeavanja problemaStvaranje iskustva sa problemskim situacijama64Analiza povezanosti ciljeva i aktivnosti C I Lj E V I C1C2C3C4C5AKTIVNOSTI A1 X X A2 X A3 A4 X X A5 ?Ne ostvaruje se nijedan od ciljevaNije pokriven nijednom aktivnou65Na osnovu analize odnosa ciljeva i aktivnosti izvodimo zakljuke o tome da li se planiranim ili izvedenim asom mogu ili ne mogu ostvariti ciljevi koje je profesor planiranjem postavio.Takoe se moe utvrditi i stepen ostvarivosti svakog cilja. Veu ansu da se ostvare imaju oni ciljevi koji su pokriveni veim brojem i/ili znaajnijim aktivnostima koje due traju.Ako je as organizovan kao rad u grupama neophodno je da se utvrdi da li su svi ciljevi pokriveni aktivnostima u svim grupama uenika66Koje aktivnosti?One koje:Vode do boljeg razumijevanja i povezivanjasadrajaPodstiu prirodno nauno razmiljanjeRazvijaju sposobnost upotrebe znanja u novimsituacijama.Omoguavaju razvijanje vjetina, sticanjekompetencija dobijanje proceduralnog znanja.67Oblici rada i tehnike uenja68

Grupni oblik radaPrednosti:Slabosti:Aktiviranje imotivisanjeuenikaNeautonomnost. Mora se kombinovati sa koordiniranom raspravom u odjeljenju sa ciljem kreiranja novih idejaObezbijediti da unutar grupe postoji stvarna saradnja i konstruktivna komunikacijaUENJE UENJA69

Pripremiti prostor za grupni oblik rada70Nema oblika rada koji sam po sebi garantuje siguran uspjeh.Grupni rad promovieVie saradnje nego takmienjaOhrabruje pojedince da razmjenjuju idejeOtkrivanje, prije nego primanje informacijaraspravaTolerancija prema ocjenjivaimaKarakteristike grupnog rada

71 Uloga nastavnika je vie organizatorska, jer prua uenicima izvore, daje im nastavne zadatke i uputstva, te omoguava samostalan radGrupni rad se moe primjenjivati u razliitimfazama nastavnog procesa:Izuavanje novih sadrajaUvjebavanjeSistematizacijaPrimjena nauenog72Stvaranje zajednikih produkataIzvoenje pretpostavkiJasno i saeto prezentovanjeIzvoenje zakljuakaKritiko sluanjeRazvijanje argumenataSumiranje informacijaSaradnjaVjetine koje se razvijaju u radnim grupama

73Pomoi uenicima da razumiju kriterijume za rezultat rada i procese rada grupe Informisati uenike o nainu mjerenja individualnog doprinosa u grupi

Informisati uenike o nainu ocjenjivanja pojedinaca u gripi 74Modana oluja BRAINSTORMINGNastavnik unaprijed definie temu ili pitanje, usmjerava i vodiaktivnost ograniavajui vrijeme na 5 do 10 minuta. a) rad sacijelim odjeljenjem. b) rad sa manjim grupama. Koristi se:Da bi se ponovili izuavani sadrajiDa bi se napravio uvod u sadraje koji slijedeDa bi se rijeio dati problem

Neke tehnike uenja:75

Sila76Osnovna pravila:sve ideje jednako vrednovatinije dozvoljeno kritikovati predloenone prekidati druge dok iznose idejene ocjenjivati predloenoUenici mogu doi do nekih ideja o razrjeavanju problemskesituacije. Omoguava divergentno miljenje. Daje izvrsnerezultate.77Metoda grozdova (CLUSTERING)

ENERGIJANuklearnaMEHANIKAKinetika

Potencijalna

HemijskaSvjetlosnaElektrinaUnutranja78Pojmovne mapeInformacije, fiziki pojmovi, zakoni i sl. treba da budufunkcionalno uzajamno povezani i umreeni u koherentansistem. Gole i uzajamno nepovezane informacije ne koristesaznajnom razvoju uenika, niti se trajnije zadravaju unjegovoj mentalnoj strukturi.Smisao novim informacijamadaje njihova uzajamna zavisnost oddrugih, prije svega ve usvojenih informacija. Za nastavnepotrebe bitno je prestrukturirati razliite cjeline u pojmovnemape tako da svi pojedini djelovi budu vrsto povezani.79Utvrivanje predznanja uenika, podsticanje da postavljajupitanja i utvrivanje uenikih pretkoncepcija.Primjer:ta znam o trenju?ta elim znati otrenju?ta smo nauilio trenju?Primjer:Trenje omoguavahodanje...Primjer:Moemo li mjeriti silutrenja i kako?... Ft = N

ZNAM ELIM ZNATIG N 80Usvajanje novih znanja

Usmeno izlaganje 5%

itanjeAudio-vizuelni prikazDemonstracioni oglediGrupnadiskusijaPraksa kroz radPouavanje drugihPrimjena nauenog10%20%30%50%75%90%

Piramida uenjaujem, zaboravimVidim, zapamtimUradim, razumijemaci primjenjuju naueno znaju i razumiju - trajnost znanjaDemonstriramo, aci razumijuIzlaemo, aci zaboravljajuPokazujemo, aci pamte

81Optimizacija procesa nastave i uenjaKoristiti racionalnu kombinaciju razliitih metoda i oblika nastavnog rada.

Koristiti didaktiki materijal i odgovarajua nastavna sredstva i pomagala ukljuujui raunare.

82 Poinje se od problemske situacije za koju ne postoji direktan odgovor u prethodno uenom gradivu i uenici samostalno (individualno, u parovima ili grupama) trae rjeenje. Svrha stavaranja problemskih situacija je da se aktivira miljenje uenika i stimulie elja za traganjem. Uenik zapaa injenice, ali ne moe da ih razumije i objasni znanjima koja da tada posjeduje.Problemska usmjerenost nastave:83Kako se stvara problemska situacija?Otvara se svim uenicima istovremeno. Problem se rjeava angaovanjem cijelog odjeljenja, frontalnim radom i radom u grupamaProblemsku situaciju otvaramo:Razgovorom Pitanjem Izlaganjem Demonstracionim ogledomPosebno je vrijedna problemska situacija koja nastaje stvaranjem protivurjenosti, jer moe pobuditi posebnu panju uenika i podstai ih da razmiljaju divergentno i kreativno84

Odrediti jainu struje kroz svaki otpor u kolu datom naslici. Kolo je prikljueno na napon 6V. Otpori otpornikasu R1 = R2 = R3 =6 . Take A i C, B i D povezane su provodnikom zanemarljivog otpora. 85

ZONA PANIKE NE MOGU RIJEITIZONA IZAZOVAKAKO OVO RIJEITI ?ZONA KOMFORAOVO MOGU RIJEITI

Problemska situacija.

Problem.86Neki primjeri pretkoncepcija intuitivnih ideja

Ako se tijelo kree, tada na njega djeluje sila u smjeru kretanja

Treba nacrtati sve sile koje djeluju na kuglicu koja se klati udesno. Uenik osim ostalih sila crta i silu F u smjeru kretanja koja ne postoji.

87

Sila se mijenja sa brzinom tijelaNa slici jednake kuglice nalaze se na jednakoj visini, ali imaju razliite brzine. Na pitanje jesu li sile na te kuglice jednake ili razliite, uenik odgovara da su razliite, iako na svaku djeluje samo sila mg.

88Mnogi uenici veu gravitaciju uz Zemlju i ne smatraju je univerzalnom silom izmeu bilo koje dvije mase. No, i oni koji znaju da osim to Zemlja privlai jabuku i jabuka privlai Zemlju, u velikoj veini smatraju da je sila Zemlje na jabuku puno vea od sile jabuke na zemlju. Gravitacija se vee uz padanje, pa e neki uenici smatrati da ona djeluje samo kad tijelo pada.

F = m1 m2/ r289Zato je vano poznavati uenike intuitivne ideje?Da bi se nastava bolje prilagodila uenicima i bila efektnija.Ako nastavnik zna da dobar dio uenika smatra apsurdnim da sto moe proizvesti silu prema gore na knjigu koja na njemu lei, nee na jednak nain i jednakom brzinom uvesti pojam sile reakcije podloge, kao drugi nastavnik, koji tog problema nije svjestanAko su ideje uenika nastavniku poznate on e odabrati oglede ili probleme iji e ishod biti u suprotnosti sa uenikim oekivanjima. Da bi uenici prihvatili novu ideju i naputili staru, potrebno je da novu ideju doive kao jasnu prihvatljivu i korisnu.

9012zaklonL A S E ROgled:ogledalo

S t o91Kako animirati veinu uenika?Poveati raznovrsnostPodsticati: Diskusiju dijalog Zdravo takmienje Timski rad Samokritinost ObjektivnostRazvijati samopouzdanje i poveati povjerenje

92Osvrt na realizaciju planiranogSamovrednovanje (samoevaluacija)

Unapreivati kvalitet nastave/uenja i nivoa postignua uenika93Trenutno stanjeeljeno Stanje

Vrijednosti

Primjer samovrednovanja:Ispitivanje trenutne prakse:Analizom mog razgovora s uenicima ustanovio/la sam da 80% vremena govorim ja. Na govor svih uenika zajedno otpada 18% ukupnog vremena, dok 2% vremena je proteklo u utnji ili zbrci.- Sve nastavne aktivnosti ja planiram i vodim, dok uenici samo ostvaruju ono to im je zadato.- U nastavi koristim preteno udbenik i radne materijale uz udbenik.- Uenici veinu vremena provode u sluanju mojih izlaganja i voenju biljeki.- Evaluaciju provodim tako da na kraju obraenih sadraja provedem usmeno ili pismeno provjeravanje znanja.ivotna kontradikcija- Moja vrijednost aktivnost uenika je oigledno zanemarena u mojoj nastavnoj praksi.- Zbog toga sam se upitao kako mogu promijeniti postojee stanje tako da ono bude to vie u skladu s mojom polaznom vrijednou.U svojoj nastavi elim afirmisati aktivnost uenika (moja vrijednost). Operacionalizacija vrijednosti aktivnost uenika

94Pokazatelji nivoa kvaliteta znanja95Uenje na razliitim nivoima prepoznati navesti primjere nabrojati opisati uporediti razlikovati uzrono posledino povezati dokazati planirati kreirati novoSa informacijama se moe neto uraditiOd informacija se moe dobiti neto novoCilj: razumijevanje pamenje injenica, podatakaCilj: uenje uenja rjeavanje problema logiko miljenje zakljuivanjeCilj: kritiko miljenje kreativno miljenje upornost inicijativnost samostalnostaktivnosti uenja aktivnosti uenja aktivnosti uenja Prisjeanje i elementarno razumijevanje informacija u osnovnom oblikuK

V

A

L

I

T

E

T

IIIIII96F = m aUzrok: sila; posledica: ubrzanjeKako izmjeriti silu?

97

m =102 gF 1 N

F98Um proiren novom idejom nikada se ne vraa na svoje poetne dimenzije. Oliver Wendel Holmes

Puno uspjeha u uenju i nastavi fizike!