Metabolizam

Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih reakcija koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život. Ti procesi omogućuju organizmu da raste, da se razmnožava, da održava svoju strukturu i reagira na okolinu. Prema metaboličkim reakcijama, metabolizam se dijeli u dvije kategorije:

Katabolizam kojim se razgrađuje organska tvar (npr. nakupljanje energije staničnim disanjem)Anabolizam koji koristi energiju za izgradnju staničnih djelova (biosinteza organske tvari) kao što su npr. proteini i nukleinske kiseline.Kemijske reakcije metabolizma su podijeljene u metaboličke puteve u kojima se određeni kemijski spoj pretvara u neki drugi uz pomoć enzima. Enzimi su ključni u metabolizmu zato što omogućuju organizmu da brzo i efikasno izvodi biološki poželjne, ali termodinamički nepovoljne kemijske reakcije, u kojemu enzimi djeluju kao katalizatori. Enzimi omogućuju i kontrolu metaboličkih puteva, kao odgovor na promjene u staničnoj okolini ili neki drugi podražaj.

Neki od osnovnih metaboličkih puteva u organizmu čovjeka su:

Metabolizam aminokiselina koje se međusobno povezuju peptidnom vezom i oblikuju polipeptide tj. proteineMetabolizam ugljikohidrataMetabolizam mastiMetabolizam pojedinog organizma određuje koji će kemijski spojevi se koristiti kao hranjive tvari, a koji kao otrovi. Tako na primjer, neki prokarioti koriste vodikov-sulfid, kao hranjivu tvar dok je većini životinja otrov. Iznenađujuća je sličnost osnovnih metaboličkih puteva među velikim brojem vrsta. Tako na primjer karboksilna kiselina, međuprodukta u ciklusu limunske kiseline, je prisutna u svim organizmima, od bakterija kao što je Escherichia coli pa do velikih višestaničnih organizama, npr. slon.

Bazalni metabolizam je naziv za količinu energije koja je potrebna za održavanje osnovnih životnih funkcija organizma.

Katabolizam Katabolizam je skupina metaboličkih procesa koji razgrađuju velike složene molekule. Glavna svrha razgradnje složenih molekule je dobivanje manjih molekula koje kasnije služe kao "materijal" za izgradnju složenih spojeva za potrebe organizma (anaboličke reakcije), a procesi se koristi i za dobivanje energije.

Kataboličke reakcije se razlikuju od organizma do organizma, pa se prema načinu na koji organizmi dobivaju energiju i ugljik mogu i podijeliti. Organizmi koji koriste organske molekule kao izvor energije nazivaju se organotrofni organizmi, dok litotrofni organizmi koriste anorganske spojeve, a fototrofni organizmi sunčevu svjetlost koriste kao potencijalni izvor kemijske energije. Svi ovi različiti oblici metabolizma ovise o redoks reakcijama koje uključuju prijenos elektrona sa reducirane molekule donora (npr. organske molekule, voda, amonijak, vodikov sulfid ili ion željeza), na molekulu akceptor elektrona (npr. kisik, nitrat ili sulfat).

AnabolizamAnabolizam je niz metaboličkih proces izgradnje složenih molekula, za koje se troše prekursori i energija nastala katabolizmom. Složene molekule koje uglavnom čine stanične strukture, nastaju postupno, korak po korak iz malih jednostavnih molekula. Anabolizam se odvija u tri osnovna koraka. U prvom koraku nastaju prekursori složenih molekula kao što su aminokiseline,

monosaharidi, isoprenoidi i nukleotidi. U drugom koraku prekursori se aktiviraju, vezanjem energije iz ATPa, a u trećem koraku se prekurosri spajaju u složene spojeve kao što su proteini, polisaharidi, lipidi i nukleinske kiseline.

Organizmi se međusobno razlikuju prema tome koliko molekula mogu izgraditi u svojim stanicama. Autotrofni organizmi kao što su biljke mogu izgraditi složene molekule kao što su polisaharidi i proteini iz jednostavnih molekula poput ugljikov dioksid i voda (fotosinteza). Za razliku od njih, heterotrofnim organizmima potrebni su izvori složenijih molekula kao što su aminokiseline i monosaharidi, kako bi izgradile svoje složene molekule. Organizmi se mogu dalje podijeliti na fotoautotrofne i fotoheterotrofne čiji je izvor energije sunce, i na kemoautotrofne i kemoheterotrofne čiji je izvor energije reakcija oksidacije anorganskih tvari.

Energija Oksidativna fosforilacija U procesu oksidativne fosforilacije elektroni nastali u metaboličkim putevima kao što je npr. krebsova ciklusa prenose se na molekulu kisik pri čemu se nastala energija koristi za sintezu ATP-a. U eukariota prijenos elektrona obavlja niz proteinskih kompleksa na unutrašnjoj membrani mitohondrija. Taj niz proteina koriste energiju nastalu prijenosom elektrona za izpumpavanje protona izvan mitohondrija i čini respiratorni lanac. Proteinski kompleksi djeluju tako da prenose elektron iz jednog aktivnog mjesta u kompleksu na drugo, pri čemu u svakoj reakciji elektron gubi malu količinu energija, koje se na taj način vrlo efikasno koristi za ispumpavanje protona izvan mitohondrija. Izpumpavanjem protona nastaje na membrani mitohondrija elektrokemijski gradijent, zbog razlike u koncetraciji protona. Izpumpani protoni se vraćaju unutar mitohondrija pomoću enzima ATP sintaza koji koristi njihov protok niz gradijent sa sintezu ATP-a iz ADP-a. Taj protok se može koristiti i za drug procese u stanici.

Energija iz sunčeve svjetlosti Energiju iz sunčeve svjetlosti biljke, određene skupine bakterija i protista, pretvaraju kemijsku energiju uz stvaranje oeganskih spojeva iz anorganske tvari u procesu fotosinteze.

Energija iz anorganskih spojeva Kemolitotrofni organizmi su određeni prokarioti koji energiju dobivaju oksidacijom anorganskih spojeva. Ovi organizmi mogu koristiti vodik, spojeve koje sadrže reducirani sumpor (sulfid, vodikov sulfid, tiosulfat), željezo(II)-oksid ili amonijak kao elektron donore. Elektroni se u respiratornom lancu iskorištavaju za dobivanje ATP-a, dok su elektron akceptori molekule kao npr. kisik ili nitriti. Ovi procesi koji se odvijaju u mikroorganizmima mogu biti od velike važnosti kao što je npr. nitrifikacija tla.

Povijest Povijest istraživanja metabolizma proteže se kroz nekoliko stoljeća. Prvi koncept metabolizma seže iz 13. stoljeća od Ibn al-Nafisa (1213-1288), koji je ustanovi da tijelo i njegovi dijelovi su u stalnom stanju rješavanja i hranjenja, pa se stoga u tijelu odvijaju stalne promjene. Prvi kontrolirani pokus objavio je Santorio Santorio 1614.g. u svojoj knjizi Ars de statica medecina, gdje je opisao promjene svoje težine prije i poslije jela, spavanja, rada, spolnog odnosa, posta, pijenja, naprezanja. Otkrio je da većina pojedene hrane je izgubljena u procesu koji je on nazvao "insenzibilna perspiracija". U ranim istraživanjima metabolički procesi nisu otkriveni, te je živo tkivo pokretala "vitalna sila".

U 19. stoljeću je istraživanjem alkoholnog vrenja, pretvaranja šečera u alkohol pomoći gljivica, Louis Pasteur zaključio da vrenje katalizira tvar unutar gljivica koju je nazva "ferment". Dalje je zaključio da je alkoholno vrenje proces povezan za životom stanica gljivica, a ne sa smrću stanica.

To otkriće, zajedno sa radom Friedricha Wöhlera iz 1828.g. o kemijskoj sintezi ureje, dokazalo je da se organski spojevi i kemijske reakcije iz stanica ne razlikuju u svojim načelima od ostale kemije.

Otkriće enzima na početku 20. stoljeća (Eduard Buchner) odvojilo je istraćivanje kemijskih reakcija metabolizma od biološkog istraživanja stanice i označilo nastanak biokemije. U brojnim otkrićimaa na području biokemije u prvoj plovici 20. stoljeća, posebno se ističe ono Hansa Krebsa, otkriće ciklusa limunske kiseline.

Moderna biokemijska istraživanja danas su značajno napredovala upotrebom novih tehnika kromatografije, difrakcije x-zraka, NMR spektroskopije, radioizotopnog označavanja i elektronske mikroskopije.

Što je to katabolizam mišića?

Katabolizam je metabolički proces raspada tj. razgrađivanja velikih molekula u tijelu u manje jedinice energije. Anabolizam je metabolički proces izgradnje molekula. Katabolizam sam po sebi u bodybuildingu i kod aerobnog treninga nije problem. Problem je katabolizam mišića ili rastvaranje mišića za korištenje energije. Katabolizam mišića nastaje kada ima više negativnih nego pozitivnih agenata i procesa u tijelu koji utječu na mišiće. Mišići se svakodnevno mijenjaju iako mi to ne vidimo, oni ili rastu ili se smanjuju, nema neke šablone održanja. Oni su dinamični.

Stres, loša prehrana, loš trening i loše spavanje te nedovoljno odmora vode u katabolizam mišića, što vodi do osjećaja iznurenosti, umora, gubitka mišićne mase, i povećanja tjelesne masti. Što uzrokuje katabolizam? Slab oporavak spavanje i pravilna prehrana su važni čimbenici u oporavkusvatko tko se ne može oporaviti od treninga je u ozbiljnoj opasnosti po katabolizam mišićato znači da je bolje ne trenirati ako si pretreniran i bolje je dati si odmor i voditi brigu o dovoljnom spavanjuCilj bodybuildinga (kao anaerobnih vježbi) je ustvari razbiti mišićnu masu tako da se ona ponovo izgradi još jača i veća. Za to ponovno izgrađivanje potrebno je unijeti dovoljno hranjivih tvari u pravilnom omjeru za obnovu mišićne mase, s ciljem da se ona ne izgubi i da se poveća. Za oporavak je isto tako važno spavanje i odmor, te izbjegavanje pretreniranosti.PretreniranostČak i ako jedeš puno hrane prema kriterijima pravilne bodybuilding prehrane i spavaš dovoljno sati dnevno, ako si u teretani više sati dnevno to znači da ne daješ svojem tijelu dovoljno vremena da se oporavi. To znači da se guraš u katabolizam.pretreniranost može značiti različite stvari različitim ljudima, npr. napredni sportaši mogu trenirati više sati dnevno i izvući se ali oni imaju svoje trenere ili specifične ciljevestoga treba razmisliti o tome kako i koliko treniraš ideja "što duže i što češće" u ovom slučaju vodi u katabolizamPravilna prehrana i odmor omogućavaju oporavak. Pravilna prehrana, pravilan trening i dovoljno odmora sprječavaju katabolizam.Loša prehranaAko dijetom izgubiš mišićnu masu, riskiraš mogućnost usporavanja svog metabolizma, i smanjenje razine testosterona. To nije dobro jer mišić ima svoju pravu ulogu u dugoročnoj borbi protiv gubitka masnoće. Unos kalorija je jedan važan faktor u izbjegavanju katabolizma. Većina ljudi jednostavno ne jede dovoljno. To posebno vrijedi za one koji pokušavaju izgubiti težinu. Oni misle da će mršaviti tako da drastično smanje unos kalorija.Za gubitak tjelesnih masnoća, umjesto velikog ograničavanja kalorija, treba zadržati ili čak neznatno povećati svoj unos P, M i UH sukladno tome kako se tvoj trening povećava u intenzitetu.

Zašto je tako? Zato što će ti povećanje ubrzanosti tvog metabolizma s vremenom pomoći da izgubiš masnoće i ostvariš definiciju.

U tom smislu je fiksirano brojanje kalorija (prema kojekakvim tablicama za izračun kalorija koje jedeš i izgaraš) pogrešan pristup do mršavljenja i gubitka masti. To je zato što, kako se tvoj metabolizam ubrzava i povećava, i kako je tvoj trening sve zahtjevniji, tako se i tvoja potreba za unosom M, P i UH također povećava. To znači da ti treba dovoljna količina M, P i UH da bi bio u mogućnosti da se oporaviš od vježbanja i da izbjegneš katabolizam mišića. Na taj način, za gubitak masnoće, moraš jesti dovoljno i pravilno da se mišići oporave od vježbanja a da istovremeno ne pohranjuješ u masno tkivo. Za mišićnu masu, morat ćeš jesti malo više nego što ti je potrebno za sam oporavak. Ako pak jedeš daleko više od onoga koliko je neophodno za stabilan rast mišićne mase, to će rezultirati dobivanjem masti. Dakle, važna je konstantna usmjerenost na reakcije vlastitog tijela i eksperimentalno učenje o vlastitome tijelu i njegovim metaboličkim procesima. Reklo bi se da je važno "upoznavanje i osjećanje vlastitog tijela".Kako to? Pa zar ne postoji neki opći kalkulator? Ne. Ne postoji. Upravo zato što smo različiti prema genetskim naslijedim osobinama, imamo različite metabolizme i sklonosti, stoga je najvažnije upoznati dobro svoje tijelo i znati kako ono reagira na vježbanje i unos hrane da bi se uspostavila prava mjera pravilnog vježbanja i hrane koja ne dovodi do katabolizma, a istovremeno ne stvara velike količine masnog tkiva, jačajući mišićnu masu. Može se reći da je to umijeće koje svatko za sebe mora sam otkriti. Kako se katabolizam može izbjeći?Treba pratiti i paziti na glavna područja bodybuildinga:prehranasuplemeti/dodaci prehranispavanje i odmortreningTime se izbjegava katabolizam a ostvaruje anabolizam. Ista pravila vrijede i za slučaj aerobnog treninga.PrehranaPrehrana je važan aspekt oporavka nakon treninga zbog toga je važan segment izbjegavanja katabolizma. Evo što to znači. Jedi, jedi, jedi više. Jedi proteinsku hranu, meso i namirnice bogate proteinima te složene zdrave ugljikohidrate tokom dana. Jednostavne brze ugljikohidrate uzimaj nakon treninga, glukoza/grožđani šećer/dekstroza uz proteinski shake. To je jako važno jer to smanjuje produkciju kortizola nakon treninga. Jedi 6-8 puta dnevno, jedi jednom i po noći ak se probudiš. Ujutro nakon što se probudiš jedi brzo probavljive hranjive tvari, jer je tvoje tijelo bilo bez nutrijenata cijelu noć, nekoliko sati. Konzumiraj brzootpuštajuće proteine kao što je whey. Bjelanjak jaja je isto dobar.

Treba jesti svaka 3-4h, s dovoljnim unosom proteina, da se tvoj metabolizam održi oštrim i da ne dođeš u kataboličko stanje. Svakako jedi i prije spavanja, posni sir ili kazein koji su sporootpuštajući proteini i prikladno će nutrijentima hraniti tvoje tijelo dok spavaš.Dakle, sugestija je da jedeš često, i ujutro po buđenju, i prije spavanja.Svatko ima drugačije tijelo i drugačiji metabolizam, pa drugačije reagira na unos makronutrijenata. Ako si naučio slušati svoje tijelo i jesti u skladu s tim, dobro je da odabereš pravu hranu. Ako se okružiš se dobrim izvorima proteina, ugljikohidrata i zdravim mastima, tada nećeš morati brinuti o dnevnim energetskim potrebama, prema nekim propisanim fiksnim tabelama.Za ugljikohidrate, drži se cjelovitih žitarica i složenih ugljikohidrata. Prerađen kruh treba biti sveden na minimum. U današnjem vremenu, teško je izbjeći prerađen kruh i slične proizvode. Ali zamjeni takve proizvode s onima koji imaju zobeno ili integralno brašno. Za vegetarijance su dobri grah i orasi, orašasti proizvodi, te proteinski bogate žitarice i mahunarke. Npr. ako jedeš jaja i sir, možeš jesti jaja za doručak i započeti dan s proteinima. A završiti s posnim sirom.

Frekvencija obroka bi trebala biti oko 6-8x dnevno, svakih 3-4h dnevno.Količina proteina koje tijelo treba je također sporna. Zašto? Zato što ne vrijede isti omjeri za super napredne bildere profesionalce, napredne bildere amatere, srednje napredne i početnike. Ali važno je da jedeš dovoljno za oporavak. Minimalno 2g proteina po kg tjelesne mase. To je sve čega trebaš biti svjestan. Ako osjetiš da se ne oporavljaš od vježbanja, onda jednostavno jedi više. Ako primijetiš gubitak mišićne mase, onda pogledaj na svoj na trening, kakav je, da li je dobar, i povećavaj unos proteina. Trebao bi primijetiti povećanje snage i mase nakon par tjedana promjene.Ne boj se masnoća. Masnoće su važan sastavni dio u mnogim našim tjelesnim funkcijama. Naravno, jest ćeš zdrave masnoće, orašaste proizvode, maslinovo ulje, riblje ulje, omega3 i izbjegavat ćeš transmasne kiseline. VodaPij puno vode jer u procesu metabolizma proteina iz hrane treba puno više vode nego za metabolizam UH, a isto tako treba i za nusprodukte matabolizma proteina, UH i M i izbaciti iz tijela. Zato pij 3-5 l vode dnevno. Za vrijeme treninga popij barem 1l vode. Suplementi/dodaci prehraniOsim whey-a i glukoze uzimaj slijedeće suplemente, vit. C - 1000mg, cink - 30 mg, multivitamine i minerale, zdrave masnoće kao riblje ulje ili omega 3 (pazi da budu očišćene od teških metala). Magnezij 500mg i B-kompleks i B6. Ali zapamti da su suplementi tu da samo popune tvoju prehranu i ne možeš samo na njima temeljiti svoj dnevni unos hranjivih i bioaktivnih tvari. Dakle tvoja prehrana mora biti sređena. Uzmi i glutamin jer je jako dobar za oporavak od treninga. Naravno stvar je u tvojim financijskim mogućnostima, ako si nešto ne možeš priuštiti, onda ćeš i bez toga. Isto tako su jako dobre za oporavak i aminokiseline. A kazein prije spavanja jer sporo otpušta proteine tokom noći. PreWM/PWMKako je već rečeno bitno je za mnoge tjelesne funkcije jesti dovoljno proteina svaki dan. Pogotovo za izdržljivost sportaša i bildera dovoljan unos proteina znači maksimalni razvoj mišića i uspješan oporavak. Ako ne unosiš dovoljno proteina tvoje tijelo razlaže svoje vlastito mišićno tkivo da bi došlo do proteina koje treba cijelom tijelu za preživljavanje. Taj mehanizam se zove mišićni katabolizam, kako je već rečeno, i najčešće se odvija u trenucima gladovanja, ali se dešava i ako redovno imaš trening a ne nahraniš mišiće. Osim hranjena mišića nakon treninga treba ih nahraniti i odmah ujutro nakon buđenja, da bi izvukao tijelo iz kataboličkog stanja i stavio ga u anaboličko stanje.

Isto tako možeš jesti PreWM oko 30g proteina, 30min-1h prije treninga (napredni bilderi imaju svoje individualne doze koje su osmislili tijekom dugogodišnjeg poznavanja svojeg tijela, reakcija i metabolizma, tako da su ovo okvirne doze za prosječnog čovjeka koji trenira u teretani). Ili aminokiseline. Poslije treninga bilo bi dobro da uzmeš ponovo istu dozu proteina sa brzim ugljikohidratima, npr. glukoza/grožđani šećer/dekstroza, 50-75g, da bi nadopunio glikogenske razine mišića i time izbjegao kataboličko stanje. To će pomoći u namjeri otapanja masti a neće dozvoliti gubljenje ostvarene mišićne mase. Na taj način ova količina proteina i brzih UH konzumirana nakon vježbanja mijenja narušen balans proteina u mišićima iz negativnog u pozitivan, tj. iz kataboličkog u anaboličko stanje.Spavanje i odmorMoraš si dati najmanje 8h spavanja, a može i više. Što više vremena relaksacije i odmora, te sna će to više pridonijeti dobrobiti tvojih mišića. Osiguraj si tokom dana koji sat drijemeža ili ležanja, te čitanja, jer to će jako dobro doći živčanom sustavu da se oporavi, i smanji proizvodnju kortizola i dozvoli time mišićima da rastu. TreningTrebaš imati dobar program i način treniranja. Trening trebaš završiti unutar 60 min. A treniraj najviše 4. puta tjedno. Na treningu traži da ti netko asistira ako dižeš velike težine. I koristi umno-mišićnu vezu, što znači da osjećaš mišić koji trenutno radiš. Nikada prije treninga s utezima (anaerobni) nemoj imati aerobni trening! Zašto? Zato što ćeš na aerobnom istrošiti svoje mišiće i počet će razgradnja mišića u potrazi za energijom i uvaljuješ se u katabolizam. A samo to ne želiš. Dakle da ponovimo, nikada nemoj imati aerobni prije svog treninga s utezima u teretani.

Aerobni treningPreviše aerobnog treninga je pouzdan način da se razgradi mišićna masa. Postoje dva aerobna pravila kako bi se spriječio katabolizam mišića: za one koji žele mršaviti ili definiciju aerobni trening treba biti odmah nakon treninga s utezima (anaerobnog) i sve zajedno ne duže od 90min. Nakon toga trebaš što prije uzeti PWM. ako radiš zasebni aerobni u dane netreninga s utezima, on treba biti slabog intenziteta (npr. brza šetnja) i trajati oko 60 min. Znači, ne pre dugo, a ne i pre kratko. Nakon toga trebaš što prije uzeti PWM. osnovna ideja je da ako odradiš aerobni niskim intenzitetom u momentu kad tjelesne rezerve energije presahnu tijelo će tražiti izvore energije u pohranjenim masnoćama čime će se salo topiti ali opet ne treba pretjerati s vježbanjem da se ne bi energija potražila u glikogenskim zalihama mišića i time dovela do katabolizma mišića. Dakle tijelo treba i nakon aerobnog treninga nahraniti da bi se mišići očuvali i izgradili. Tijelo treba hraniti i odmarati tokom cijelog dana iz istog razloga. Zaključno, u kataboličko stanje se ulazi kada nema vitalnih resursa kao što su hrana, suplementi, i kada izostaje kvalitetan odmor i dobar trening. Kvalitetan oporavak i izbjegavanje pretreniranosti spriječiti će katabolizam. Ako zadovoljiš navedene kriterije u ovim komponentama bodybuildinga onda ćeš izbjeći katabolizam i tvoji mišići će rasti. Rječnik pojmovaPreWM - Pre Work Meal (obrok prije treninga) – hrana mišićima u obliku suplemenata - npr. shake prije treninga ili aminokiselineDWM - During Work Meal (obrok za vrijeme treninga) - hrana mišićima u obliku suplemenataPWM - Post Work Meal - (obrok odmah poslije treninga) – npr. shake poslije treninga (whey+glukoza+glutamin)

M - mastiUH - ugljikohidratiP – protein

Katabolizam

KatabolizamKatabolizam (grč. katabole - bacanje nadole) su reakcije razgradnje složenih jedinjenja na prosta u prisustvu kiseonika, uz oslobađanje energije (disanje, varenje).

EnergijaU živim sistemima, kakva je ćelija, neprekidno se dešavaju hemijske i energetske promene koje se označavaju zajedničkim nazivom metabolizam. U toku tih promena u prisustvu kiseonika složena jedinjenja, kakva su ugljeni hidrati, masti i belančevine (ili proizvodi koji ulaze u njihov sastav) prolaze kroz niz faza razlaganja, a kao krajnji proizvodi nastaju uglavnom ugljen-dioksid, voda i energija koju ćelija koristi za svoj rad. Energija se ne oslobađa sva odjednom, jer bi to razorilo (sagorelo) ćeliju, već se to dešava postupno, lagano u malim količinama koje se mogu koristiti.

Energija se u ćeliji koristi za njeno održavanje i funkcionisanje, a može se i nagomilavati u vidu rezerve kao deponovana energija. Jedinjenja u kojima se deponuje energija su fosfatna jedinjenja, kao što je ATP, iz kojih ćelija može neposredno da koristi tu energiju. Osim ATP-a depoe energije predstavljaju i masti, složeni šećeri i belančevine.

Energija oslobođena u kataboličkim procesima (KP) u ćeliji se pojavljuje kao spoljašnji rad (SR), deponovana energija (DE) i toplota (T), što se može predstaviti prostom jednačinom:

KP = SR + DE + TKatabolički procesi

Sastoje se u razgradnji organskih materija,šećera, masti i belančevina i oslobađanju energije koja prelazi u druge oblike energije:

toplotnu koja zagreva organizam mehaničku koja služi za rad i aktivnosti ćelija električnu koja je uzrok bioelektričnim pojavama.

Katabolički procesi se obavljaju uz učešće enzima.

Razlaganje ugljenih-hidrata

Ugljeni-hidrati, glikoza, se razlažu:

najvećim delom u poprečno-prugastim mišićima i jetri i to putem mlečno-kiselinskog vrenja manjim delom putem diretktne oksidacije u eritrocitima, srčanom mišiću, CNS-u i dr.

Celijski metabolizam Skup procesa prometa materije i energije obuhvacen je pojmom metabolizma celije. Metabolizam se moze podijeliti u dvije osnovne faze: katabolizam i anabolizam.

Katabolizam obuhvata sve hemijske procese u celiji u kojima se veliki, slozeni molekuli (ugljeni hidrati, lipidi, proteini) koji su unijeti hranom ili poticu iz vlastitih rezervi, degradiraju do manjih molekula, kao sto su pirogrozdjana kiselina, sircetna kiselina, ugljen-dioksid, voda, amonijak, urea i sl. Pri ovim procesima dolazi do oslobadjanja energije koja je sadrzana u raskinutim hemijskim vezama polaznih vecih molekula. obuhvata sve hemijske procese u celiji u kojima se veliki, slozeni molekuli (ugljeni hidrati, lipidi, proteini) koji su unijeti hranom ili poticu iz vlastitih rezervi, degradiraju do manjih molekula, kao sto su pirogrozdjana kiselina, sircetna kiselina, ugljen-dioksid, voda, amonijak, urea i sl. Pri ovim procesima dolazi do oslobadjanja energije koja je sadrzana u raskinutim hemijskim vezama polaznih vecih molekula. dalje...

Anabolizam je enzimski katalizovana sinteza (biosinteza) slozenih biomolekula, polazeci od jedostavnih pretkursora. Za ove procese neophodno je dovoditi energiju.