HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 57

120 000 godina .p.n.e

Pećinski crtež u pećini Badanj

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

od 7. do 1. vijeka p.n.e

od 1. do 5. vijeka

od 10. do 14. vijeka

Crtež u pećiniBadanj

od 6. do 10. vijeka

PRAHISTORIJA

U pećini Badanj smještenoj u blizini grada Stoca 1976.godine otkriveno je nalazište na kojem su crteži u pećini a najljepši od njih je crtež konja napadnutog strijelama. Taj najstariji spomenik umjetnosti u našoj zemlji je dokaz da život na ovim prostorima postoji od davnih vremena.

ILIRI

Današnja Bosna i Hercegovina bila je naseljena od kamenog doba a Iliri su zamijenili stanovništvo toga doba, pa može se reći da si Iliri najstariji narod na tlu naše zemlje. Ilirska plemena bila su različita a u Bosni i Hecegovini su živjeli Dalmati, Desitijati i Liburni. Sjedište ilirske kulture nalazilo se u okolini Sarajeva, te blizu Stoca i Bihaća. 229 godina p.n.e dogodili su se ratovi između Ilira i Rimskog carstva i trajali su gotovo 200 godina da bi na kraju Rimljani potpuno porazili Ilire i zavladali teritorijem današnje Bosne.

RIMLJANI

U rimsko doba današnja Bosna i Hercegovina bila je pod velikom rimskom provincijom Dalmacijom. Kada se podijelilo Rimsko Carstvo na Istočno i Zapadno Bosna i Hercegovina potpala je pod Zapadno i ostala do samog kraja petog vijeka kada je Rimsko Carstvo potpuno propalo.

SLAVENI

Poslije pada Rimskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dolaze Avari i Slaveni, što je učinilo našu zemlju najstarijom južnoslavenskom državom u ranom feudalizmu. Od 6. do 10. vijeka Bosnu stalno naseljavaju Slaveni, pa se stvara Slavensko kraljevstvo. Dokazi o naseljavanju Slavena nalaze se na području današnjeg Višegrada i okolice Bijeljine. Istovremeno u Bosnu prodiru i Avari a do 10. vijeka smjenjuju se različiti vladari i tako počinje stvaranje bosanske države.

BOSANSKI VLADARI

U srednjem vijeku vladari koji su vladali Bosnom zvali su se banovi a prvi bosanski ban bio je Ban Borić (1154-1164). U to vijeme Bosnom se vode ratovi između tadašnje dvije velike sile, Ugarske i Bizantije. Nakon bana Borića na vlast u Bosni dolazi bosanski vladar Kulin Ban (1180-1204). Za vrijeme njegove vladavine Bosna je više bila vezana za Ugarsku, ali Kulin Ban je svoju državu ojačao i proširio, pa je Bosna postala snažna i mirna zemlja. U vremenu njegove vladavine nastaje prvi pisani dokument kod svih južnoslavenskih naroda - Povelja Kulina Bana. Povelja je pisana prvim bosanskim pismom – bosančicom. Poslije smrti Kulina Bana bosanska država slabi jer dva vladara iz plemićkih porodica Kotromanić i Šubić bore se za vlast. Ipak, porodica Šubić doživljava slom i Bosnom vlada Stjepan II Kotromanić. Stjepan II Kotromanić (1322-1353) jedan je od najznačajnih banova u cijeloj bosanskoj historiji, jer se za vrijeme njegove vladavine Bosna najviše proširila i postala jedna od najjačih država na Balkanu. U Bosni se grade putevi, razvija rudarstvo i trgovina i prave prva veća gradska naselja.

120 000 godina p.n.e

Ilirski narodi u Bosni

Rimsko Carstvo do V stoljeća

Dolazak Slavena u VI stoljeću

Povelja Kulina Bana 1189.

Badanj

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 58

120 000 godina .p.n.e

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

od 15. do 18. vijeka

TVRTKO I KOTROMANIĆ

Trvtko I Kotromanić (1338.-1391.) bio je posljednji ban i prvi bosanski kralj. Svoj najveći uspon Bosna će doživjeti baš u vrijeme njegove vladavine. Sa smrću njegovog strica, Stjepana II. Kotromanića, Tvrtko je došao na vlast sa 15 godina starosti, ali uz pomoć svoje majke Jelene on dobro vlada i u ratovima pobjeđuje i još više proširuje Bosnu. Zbog svojih uspjeha Tvrtko je 1373. krunisan za bosanskog kralja u mjestu Mile kod Visokog. Tvrtko je od bosanske vojske načinio najveću vojnu silu na Balkanu a ta vojska prva je koristila vatreno oružje na balkanskim prostorima. Poslije njegove smrti mijenjali su se vladari a kralj Tvrtko II (1382.-1443.) i kralj Stjepan Tomaš (1443.-1461.) uspijevaju u nemirnim vremenima sačuvati Bosnu, ali to nije uspjelo kralju Stjepanu Tomaševiću, sinu kralja Stjepana Tomaša, jer je moćna osmanlijska sila bila nezaustavljiva. Bosanski kralj je opkoljen i pogubljen u Jajcu od Osmanlija a posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić (1425.-1478.) uspjela je pobjeći u Rim.

OSMANLIJSKO CARSTVO

Nakon što su porobili Srbiju Turci su namjeravali odmah napasti i Bosnu a kralj Tvrtko II plaćao im je porez i dao neke tvrđave da bi spriječio dolazak Turaka. Kada je na vlast došao Stjepan Tomašević on je sultanu prestao da plaća porez (danak), pa je 1463. godine turski sultan Mehmed II sa 150 000 vojnika ušao u Bosnu. Kralj je napustio prijestolnicu Bobovac i pobjegao, da bi ubrzo bio i ubijen u Jajcu. Grad Bobovac je pao pod tursku vlast, kralj je pogubljen, dok su njegov polubrat i njegova polusestra odvedeni u tursko zarobljeništvo a kraljica majka Katarina preko Dubrovnika bježi u Italiju, u Rim. Bosansko kraljevstvo je tako prestalo da postoji. Turska decenijama uspostavlja svoju vlast u Bosni i ostaje vladati vijekovima.

BOSANSKI PAŠALUK

Bosanski pašaluk je bilo ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanlijskom carstvu. Bosanski pašaluk (elajet) uspostavljen je 1580. godine a dotle je Bosna imala status sandžaka. U sastav Bosanskog pašaluka ušlo je osam sandžaka, dakle cijela teritorija današnje Bosne i Hercegovine, te današnji dio teritorije Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Sjedište pašaluka je najprije bilo u Banja Luci a kasnije je prebačeno u Sarajevo.

RATOVI 1593. – 1699.

U međuvremenu Osmanlijsko carstvo vodi ratove u kojima se regrutuje i bošnjačko stanovništvo. Najprije vodi se rat protiv Austrije od 1593. godine do 1603., zatim rat protiv Venecije od 1640. do 1669. , te ponovo protiv Austrije 1663. godine. Austrijska vojska 1697. pod komandom Eugena Savojskog sa 6 000 naoružanih vojnika iznenada upada u Bosnu i gotovo potpuno spaljuju grad Sarajevo. 1699. godine u Karlovcima sklapa se mir između Turske i Austrije što je bio i najveći poraz osmanlijskog carstva, jer je izgubilo veliki dio teritorija. Turci ponovo započinju ratove, i pored primirja, a to je dovelo do toga da su izgubili jedan dio bosanske teritorije. Porazi turske vojske i gubljenje teritorija pogoršali su i stanje u samoj Bosni, jer je osmanlijska vlast počela uvoditi veće poreze Bošnjacima.

od 14. do 15. vijeka

Grb porodiceKotromanić

Bosanska kraljicaKatarina

Bobovac - sjedište bosanskih vladara

Mehmed II. Osvajač

Eugen Savojski1697.

Bosanski pašaluk1580.

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 59

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

POBUNE U BOSNI i HERCEGOVINI

Kako su rasli porezi tako je i nezadovoljstvo naroda bilo veće, pa u Bosni izbijaju pobune protiv turske vlasti koje se događaju u vremenu od 1727. do 1747. godine a onda je izbila pobuna u Mostaru 1748. Mehmed-paša, koji je u to vrijeme bio zapovjednik Bosne, uspijeva pobijediti pobunjenike ali se pobune nastavljaju i svih narednih godina. Osmanlijska vlast morala je dati veće ovlasti Bosancima, pa se tako stvaraju kapetanije. Bosanci su tako i dalje plaćali porez, ali su sami vladali svojom zemljom. 1831. godine diže se još jedna velika pobuna za nezavisnost Bosne koju predvodi Husein-kapetan Gradaščević. Iako su bosanski pobunjenici imali dosta uspjeha na početku turski sultan odlučno šalje veliku vojsku i ustanici ponovo bivaju poraženi. Pobune ne prestaju ni poslije, pa sultan šalje Omer-pašu Latasa koji 1850. godine uspostavlja potpunu tursku vlast nad Bosnom. Pored čestih pobuna Bošnjaka počinju i pobune Srba i Hrvata protiv turske vlasti a najveća pobuna je Hercegovački ustanak koji se dogodio 1875. i trajao do 1878. kada je i potpuno slomljena osmanlijska vlast u Bosni.

BOSNA i HERCEGOVINA U AUSTRO-UGARSKOJ

Pod komandom generala Josipa Filipovića austrougarska vojske ušla je u Bosnu i Hercegovinu krajem jula 1878. godine i nakon tri mjeseca borbi već su bili zauzeli cijelu zemlju. Austrougarska vojska imala je 82 000 vojnika kojima se 40 000 loše organizovanih pripadnika bošnjačkih milicija nije moglo oduprijeti. Austro-Ugarska je htjela uključiti Bosnu i Hercegovinu u evropske kulturne tokove, ali dolazak austrougarske vlasti teško su primili bosanski muslimani, tako da je jedan dio bošnjačkog stanovništva prihvatio austrougarsku vlast i pokušao joj se prilagoditi a drugi dio, gotovo 100 000 ljudi, se vremenom iselio u Tursku. General Josip Filipović bio je jedno vrijeme upravitelj zemljom a onda je 1882. godine imenovan za civilnog upravitelja Benjamin Kallay. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarske gradile su se pruge, putevi i mnogobrojne građevine, ali jedan veći dio stanovništva nije bio zadovoljan novom vlašću, pa su se s vremenom pojavljivali ustanci i to ponajviše u Hercegovini. 5.oktobra 1908. vlast proglašava potpuno pripajanje Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj čime je i službeno prestala osmanska vladavina koja je trajala punih 445 godina. Nakon proglašenja pripajanja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj proglašen je novi ustav a 1910. godine osnovan je i Bosanski sabor, ali situacija u zemlji bila je sve lošija, jer se pored nezadovoljstva pojavljivao i nacionalizam što je dodatno prijetilo miru u Bosni i Hercegovini.

od 15. do 19. vijeka

Husein - kapetanGradaščević

Zmaj od Bosne

Omer-paša Latas1850.

Hercegovački ustanak 1875.

Berlinski kongres 1878.

Berlinskim kongresom 1878. velike evropske sile dale su Austro-Ugarskoj pravo da uđe u Bosnu i Hercegovinu, pod izgovorom da uspostave mir u zemlji.

Zastava BiH za vrijeme

Austro-Ugarske

Bosna i Hercegovina u

Austro-Ugarskoj

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 60

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

SARAJEVSKI ATENTAT

Austrijski nadvojvoda Franz Ferdinand, koji je trebao naslijediti prijestolje Austro-Ugarske, doputovao je u Sarajevo vozom i krenuo sa pratnjom kroz grad Sarajevo. Na ulicama je bilo mnogo ljudi i u jednom trenutku Nedeljko Čabrinović, pripadnik organizacije Mlada Bosna kao i Gavrilo Princip, baca bombu na kolonu auta, no ne uspijeva ubiti Ferdinanda. Međutim, Princip je uspio sa dva metka ubiti Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu, ali je uhvaćen prije nego što je i sebe htio ubiti. Pošto je sa 21 godinom starosti bio maloljetan po austrijskim zakonima osuđen je na doživotni zatvor, ali je tamo ubrzo preminuo od tuberkuloze. Austro-Ugarska je za ovaj atentat optužila Srbiju, pošto je Gavrilo Princip prije atentata boravio u Beogradu, i objavljuje joj rat. U objave rata uključuju se, pored Austro-Ugarske, sve velike sile, poput Njemačke, Italije, Francuske i Rusije. Rat je trajao četiri godine, od 1914. godine do 1918. i u njemu je poginulo preko 20 miliona ljudi. Austro-Ugarska je izgubila rat i potpuno je historijski nestala a Bosnu i Hercegovinu čekala su nova nemirna vremena i novi gospodari.

KRALJEVINA JUGOSLAVIJA

Bosna i Hercegovina je po završetku I svjetskog rata kao država ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koja je 1929. godine promijenila ime u Kraljevina Jugoslavije. Bosna i Hercegovina je uspjela koliko toliko sačuvati svoju cjelovitost Vidovdanskim ustavom proglašenim 28.06.1921. i bile je podijeljena na šest oblasti – bihaćku, mostarsku, sarajevsku, tuzlansku, travničku i vrbasku. Bosna i Hercegovina imala je tri ministra u Vladi Kraljevine SHS, po nacionalnom ključu. Dr.Mehmed Spaho zalagao se koliko je bilo u njegovoj političkoj moći za očuvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ali Kraljevina Jugoslavije bila je diktatura u kojoj je sudbina zemlje, na žalost, bila u tuđim rukama i o Bosni i Hercegovini odlučivali su, kao i mnogo puta do tada, drugi a ne njeni građani.

BiH U II SVJETSKOM RATU

1914. - 1918.

PrijestolonasIjednikFranz Ferdinand

Gavrilo Princip1914.

Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS(1918.-1929.)

Kraljevina Jugoslavija

(1929.-1941.)

28.06.1914.

28. juna 1914. u Sarajevu je ubijen austrijski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne. Događaj u Sarajevu promijenio je cijeli svijet i bio povod za Prvi svjetski rat.

Mehmed Spahoministar u VladiKraljevine SHS

1941. - 1945.

Bosna i Hercegovina u sastavu NDH (1941. - 1945.)

Tokom drugog svjetskog rata fašisti su na prostoru bivše Jugoslavije izveli sedam ofanziva od kojih je pet bilo na tlu Bosne i Hercegovine. U tim brojnim neprijateljskim ofanzivama izginulo je mnogo ljudi a njihovi životi i velika požrtvovanost u ratu doprinijeli su miru, slobodi i nezavisnosti naše zemlje. Srušeni most na Neretvi

1918. - 1941.

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 61

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

OKUPACIJA BiH

Nezavisna država Hrvatska svoju okupatorsku vlast u Bosni i Hercegovini uspostavila je u julu 1941. godine i podijelili je na župe. Partizani u Bosni i Hercegovini pod vodstvom Josipa Broza Tita pripremaju se za ustanak čim je zemlja okupirana od ustaških snaga.

STVARANJE ZAVNOBiH-a

1942. došlo je do velikih zločina u selima na planini Kozari i stradanja ljudi tog kraja, jer su uništavana i paljena čitava sela a mnogi mještani ubijani i odvođeni u logore. Sve to samo još više širi ustanak i stvaraju se brojne partizanske jedinice za rat protiv Nijemaca i domaćih izdajnika. Poslije je uslijedila ofanziva u istočnoj Bosni na području planina Romanija i Ozren. Te iste godine u gradu Bihaću od 26. do 27.novembra 1942. održava se Prvo zasijedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije) kako bi se što bolje organizovala odbrana od okupatora zemlje. Najjače udare na našu zemlju Nijemci prave u toku 1943. godine kada se vode bitke na Sutjesci i bitka na Neretvi, poznata kao bitka za ranjenike. Iste godine u Mrkonjić Gradu 25.11. 1943. održava se prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja SR Bosne i Hercegovine) kada je naša zemlja dobijala temelj svoje državnosti tako da danas datum 25.novembar slavimo kao dan državnosti, odnosno rođendan naše domovine. U toku 1944. godine nastavljaju se neprijateljske ofanzive i pokušaj da se likvidira vrhovni komadant i maršal, Josip Broz Tito, ali borci se uspješno odupiru njemačkim napadima i 1.maja 1945. godine cijela teritorija Bosne i Hercegovine bila je oslobođena.

BOSNA i HERCEGOVINA U SFRJ

Socijalistička republika Bosna i Hercegovina je bila socijalistička republika u sastavu Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Po AVNOJ-evskim dogovorima i jugoslavenskim ustavima bila je srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija. Bosna i Hercegovina kao jedna od šest sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije postoji pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Zbog mnoštva nacija i vjera Bosna i Hercegovina je bila poznata kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije. Svoj najveći procvat i Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu.

RAT U BOSNI i HERCEGOVINI

29.02.1991. Republika Bosna i Hercegovina provodi referendum o svojoj samostalnosti kojeg bojkotuju bosanski Srbi. 5.aprila 1992. zvanično počinje rat na sarajevskim ulicama i širi se cijelom zemljom. Rat u Bosni i Hercegovini odnio je 100 000 ljudskih života i veliki broj ljudi koji se iselio iz Bosne i Hercegovine. Primirje je nastalo 14.12.1995. u američkom Daytonu kada je potpisan sporazum o prestanku rata u Bosni I Hercegovini. Ostaje samo nada da će Bosna i Hercegovina zauvijek prestati sa ratovima i da će buduće generacije ispisivati mir i raditi za napredak naše zemlje.

1941. - 1945.

2.svjetski rat uBosni i Hercegovini

(1941.- 1945.)

Josip Broz Tito(1892.-1980.)

Dom ZAVNOBiH-au Mrkonjić Gradu

25.11.1943.

Zastava BiH u SFRJ

Grb BiH u SFRJ

Rat u Bosni i Hercegovini

(1992.- 1995.)

1945. - 1992.

1992. - 1995.

NAUČILI SMO – WIR HABEN GELERNT 62

Koji je najstariji spomenik u Bosni?

Kada je pronađeno nalazište?

Ko naseljava Bosnu od 6. do 10. vijeka?

Gdje je bilo sjedište ilirske kulture?

Ko je poslije Ilira zavladao Bosnom?

U čijem carstvu je bila Bosna u 5.vijeku?

Ko dolazi u Bosnu od 6. do 10. vijeka?

Ko je bio prvi bosanski ban i kad je vladao?

Koji bosanski vladar je vladao od 1180. godine?

Koji je prvi pisani dokument u Bosni?

Kojim pismom je pisana povelja?

Za vrijeme čije vladavine se Bosna proširila?

Ko je bio posljednji ban i prvi kralj Bosne?

Kada je krunisan za kralja i gdje?

Koji je bio posljednji bosanski kralj?

Kako se zvala posljednja bosanska kraljica?

Koji je grad bio prijestolnica naših kraljeva?

Kad je Bosna postala pašaluk?

Koja dva grada su bila sjedište pašaluka?

Ko je i kad upao u Bosnu i spalio Sarajevo?

Ko je podigao pobunu 1831. godine?

Koji se ustanak dogodio 1875. godine?

Kome je BiH pripala Berlinskim kongresom?

Od koje godine je Austro-Ugarska u BiH?

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

NAUČILI SMO – WIR HABEN GELERNT 63

Ko je bio civilni upravitelj BiH 1882. godine?

Šta se dogodilo 5.oktobra 1908. godine?

Koliko godina je trajala turska vlast?

Šta se i kada dogodilo u Sarajevu 1914. godine?

Šta je to izazvalo u svijetu?

Kako se zvao ubijeni prijestolonasljednik?

Kako se zvao čovjek koji je izvršio atentat?

U čijem sastavu je BiH od 1918. godine?

Ko je okupirao BiH u julu 1941. godine?

Ko je vodio ustanak partizana u BiH?

Gdje su 1942. godine počinjeni zločini?

Gdje i kad je bilo I Zasijedanje AVNOJ-a?

Gdje i kad je bilo Zasijedanje ZAVNOBIH-a?

Šta danas slavimo na taj datum?

Kada je Bosna i Hercegovina bila oslobođena?

U čijem sastavu je BiH bila od 1941. godine?

Kako se tada zvala BiH?

Čija je bila BiH AVNOJ-skim dogovorom?

Otkada i do kada je BiH bila u Jugoslaviji?

Kada je proveden referendum u BiH?

O čemu je proveden referendum?

Kada je počeo i kada se završio rat u BiH?

Kako se zvao sporazum o prekidu rata?

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL

Kada je sporazum potpisan?

Moje dvije domovine i moja dva jezika Jovica Letić Daniela Letić Mara Letić Geljić ©BVL