marasovic_prostorni razvoj jugoistocnog dijela dioklecijanove palace.pdf

Pag. 175-238 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR

KljuËne rijeËi • Key words

Saæetak • Abstract

* Elaborat je naruËio i financirao Grad Split 1999. godine, a u njemu su objedinjeni rezultati viπegodiπnjih istraæivanjajugoistoËnog dijela Dioklecijanove palaËe, velikim dijelom do sada neobjavljeni.

* In 1999 the Town of Split commissioned and financed this project, which brings together the results of many yearsof research in the southeast part of Diocletian’s Palace, most of them never published.

antiËki nalaziDioklecijanova palaËanadbiskupski posjedSplitsrednjovjekovne crkve

Roman findsDiocletian’s Palace -archbishopric propertySplitmedieval churches

Prostorni razvoj jugoistoËnog dijelaDioklecijanove palaËe*

Spatial Development of the Southeast Part ofDiocletian’s Palace*

Jerko MarasoviÊ [autor]Sanja Buble, Katja MarasoviÊ, Snjeæana PerojeviÊ [suautori]SveuËiliπte u ZagrebuArhitektonski fakultetMediteranski centar za graditeljsko naslijeeHR - 21000 Split, Bosanska 4

Izvorni znanstveni Ëlanak • Original Scientific PaperUDK • UDC 72.03(497.5 Split)

Znanstvena klasifikacija • Scientific ClassificationPodruËje: TehniËke znanosti • Section: Technical SciencesPolje: Arhitektura i urbanizam • Field: Architecture and Urban PlanningGrana • Branch: 2.01.04 - Razvoj arh. i urb. • Architect. and Urban Development

Rukopis primljen • Manuscript Received: 30.10.2000.»lanak prihvaÊen • Article Accepted: 30.01.2001.

JugoistoËni dio Dioklecijanove palaËe razvijao se drugaËije od ostalih njezinihdijelova te je stoga drugaËije tretiran u radovima oËuvanja i obnove. Srednjovjekovninadbiskupski posjed koristio se antiËkim prostorijama koje su se veÊim dijelomoËuvale sve do poËetka XVI. stoljeÊa. Ruπenjem nadbiskupske palaËe nad zasutimje podrumima nastao slobodan prostor koji se od druge polovice XVI. stoljeÊanadalje postupno izgrauje. Ta novija izgradnja nije vezana za antiËki rasterpodruma. Temeljenje dijelom na nasipu, a dijelom na antiËkim supstrukcijamautjecalo je na stabilnost graevina koje su u XX. stoljeÊu u ruπevnom stanju.

The southeast part of Diocletian’s Palace developed in a different way from theother parts, and it was thus treated differently in conservation and restoration.The medieval archbishopric used the Roman halls and they were mostly preserveduntil the early 16th century. When the archbishop’s palace, that stood above thefilled-in basements, was pulled down the ensuing empty space was gradually builtup after the second half of the 16th century. This newer construction ignored theclassical grid of the basements. The buildings were partly founded on the rubble ofthe fill, and partly on the Roman substructures, which affected their stability sothat were in a ruinous state in the 20th century.

J. MarasoviÊ i sur.: Prostorni razvoj ... Pag. 175-238Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR

176

1. Uvod / IntroductionZa potrebe ureenja jugoistoËnog dijela Dioklecijanove palaËe uradu se prikazuje prostorni razvoj kako bi se vrijednosti nastaletijekom stoljeÊa na tom prostoru mogle ukljuËiti u nove gradnje teprikazati i saËuvati u buduÊnosti. Studijom je obuhvaÊen podrumskidio, kao i dio nad podrumima.1 Velik dio prostora je istraæen. Nedos-taju joπ podaci o krajnjem jugoistoËnom dijelu tog sektora, a istraæi-vanja u njegovu zapadnom dijelu, u kojemu je nekad bio samostansv. Klare, upravo su u tijeku.

2. Pregled istraæivanja jugoistoËnog dijela Diokleci-janove palaËe /Research into the southeast part of Diocletian’sPalace

U sklopu istraæivanja Dioklecijanove palaËe do razliËitih su spoznajao jugoistoËnom sektoru doπli mnogi istraæivaËi, osobito Vicko An-driÊ, Ernest Hébrard, Jacques Zeiller, Georg Niemann, don FraneBuliÊ, Ljubo Karaman i Cvito FiskoviÊ. Istraæivanja su intenzivnonastavljena nakon Drugoga svjetskog rata, i to prema fazama kojenavodimo.

� Istraæivanja 1955 - 1965. godine2 / Research in 1955 -1965UrbanistiËki biro - Split (kasniji UrbanistiËki zavod Dalmacije, Odjelza graditeljsko naslijee); voditelj istraæivanja Jerko MarasoviÊ,istraæivaËi suradnici Branko GabriËeviÊ i Tomislav MarasoviÊ

A1.A1.A1.A1.A1. Na razini podruma:

- supstrukcije vestibula i protirona (1956 - 1957. godine)

- 20 prostorija zapadnih podruma (1956 - 1959. godine )

- srediπnja podrumska dvorana, dio prostorije Y, juæna vrata,prostorija 12, prostorija 13, sjeverni dio prostorije 14, zapadniugao prostorije 17E, svjetlik 15C (1958 - 1963. godine)

1 Podrumske prostorije imajusvoju numeraciju koja Êe serabiti i radi lakπeg snalaæe-nja u prostoru nad podrumi-ma.

2 MarasoviÊ, J., 1957: 51-62.MarasoviÊ, J. i MarasoviÊ,T., 1965: 23-54, *URBS 7,1967: 81-83.

SL.SL.SL.SL.SL. 1. Numeracijapodrumskih dvoranaIzvor • SourceArhiv MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 1. Numeration of thebasement halls

Pag. 175-238

177

J. MarasoviÊ i sur.: Prostorni razvoj ... Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR

A2.A2.A2.A2.A2. Na razini prizemlja:- sklop kuÊa jugoistoËno od vestibula3 (1955 - 1958. godine)- prostor iznad srediπnje dvorane; dijelovi pravokutnih pros-

torija 13D, 13E i 13F; dio bivπeg samostana i crkva sv. Klare(1957 - 1963. godine)

A3.A3.A3.A3.A3. Radovi izmeu 1963. i 1965. godine:- triklinij u podrumima; donji dijelovi zida prizemnih dvorana

16B, 17A i 17B; juæni perimetralni zid uz jugoistoËnu kulu

� Istraæivanja 1968 - 1971. godine4 / Research in 1968 - 1971UrbanistiËki zavod Dalmacije i University of Minnesota; direktoristraæivanja Jerko MarasoviÊ, kodirektor Sheila McNally, istraæivaËisuradnici John Wilkes i Tomislav MarasoviÊ

- sektor II - vrt uz zgradu u LukaËiÊevoj ulici 2 (1968. godine)- sektor III - prizemlje jugoistoËne kule (1969. godine)- sektor IV - Severova 12 (1971. godine)- sektor VI - raskrπÊe ulica Kraj sv. Duje i BuliÊeve, kuÊa u ulici

Kraj sv. Duje 6 (1970 - 1971. godine)- sektor VII - Ëetvrtasti otvor u zapadnom dijelu juænog zida

triklinija (1970. godine)

� Istraæivanje 1992. godine5 / Research in 1992Arheoloπki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika

- Split (MHAS), Muzej grada Splita, UrbanistiËki zavod Dalma-cije, Zavod za zaπtitu spomenika kulture - Split, Mediteranskicentar za graditeljsko naslijee

- Arheoloπki muzej u Splitu pod ravnateljstvom Emilija Marina;istraæivaËi Maja BonaËiÊ, Aida ©ariÊ, Jagoda MardeπiÊ i AntePiteπa

- MHAS pod ravnateljstvom Zlatka GunjaËe; istraæivaËi HrvojeGjuraπin, Vedrana Delonga, Maja Petrinec i Tomislav ©eparoviÊ;teh. dokumentarist Miran PalËok, fotografi Zlatko Sunko i ZoranAlajbeg

3 MarasoviÊ, T., 1957: 67-75.4 MarasoviÊ, J. i sur., 1972.

McNally i sur., 1977.5 Delonga, 1993.

SL.SL.SL.SL.SL. 2. Ostaci graevina sta-rijih od Dioklecijanove pala-Ëe - istraæivanja 1996. god.Crteæ • Drawing byK. MarasoviÊ, 1996.FG.FG.FG.FG.FG. 2. Remains of buildingspredating Diocletian’sPalace - research in 1996


178

- Zavod za zaπtitu spomenika kulture - Split pod ravnateljstvomÆeljka RapaniÊa; istraæivaË Franko Oreb; snimatelji Igor BikiÊi Nenad IvaniπeviÊ

- Mediteranski centar za graditeljsko naslijee; Jerko Maraso-viÊ - voditelj cjelokupnog projekta

Sektori su nazvani prema numeraciji podrumskih prostorija:

- sektor 15A - iskopavanje samo prvog sloja od 50 cm

- sektor Krpan Y (nakon ruπenja kuÊe u Severovoj 8) sonde I. iII. do razine +1,00 m

- sektor P18A - istraæeno do razine poda +0,50 m

- sektor P18B - djelomiËno istraæeno do +0,50 m

- sektor P19A - istraæeno do +3,70 m

- sektor P20 - sjeverni dio do ulaza u prostoriju 21A do +0,50m; juæni dio do razine +3,70 m

- sektori P21C, P21D, P22C, P22D (bivπi sektor II) u prostoriji21C do izvornog poda

� Istraæivanja 1995 - 1996. godine6 / Research in 1995-1996- Dræavna uprava za zaπtitu kulturne i prirodne baπtine - Kon-

zervatorski odjel u Splitu, istraæivaË Tajma Rismondo

- Mediteranski centar za graditeljsko naslijee; voditelj istraæi-vanja Jerko MarasoviÊ, istraæivaËi Sanja Buble, Katja Maraso-viÊ, Snjeæana PerojeviÊ

D1.D1.D1.D1.D1. na razini prizemlja prostorije 16A i 16B, dio kriptoportika odkuÊe u Severovoj ulici 4 do kuÊe u LukaËiÊevoj 7, juæno proËelje

D2.D2.D2.D2.D2. potpuno istraæena prostorija 15A

D3.D3.D3.D3.D3. istraæivanje podova podrumskih prostorija ispod razine Diokle-cijanova poda - prostorije 12, 13A-13F, 14, zapadna polovicaprostorije 17E, 15A, 15B, 15C, 16A, 16B, 17A, 17B, 17C, 17D, juænidio 19C, dio 18B, dio 20, 21C, 22C, 21D, 22D, dio Y

� Istraæivanje u tijeku - poËetak 1999. godine /Present research - started in 1999

Dræavna uprava za zaπtitu kulturne i prirodne baπtine - Konzer-vatorski odjel u Splitu; voditelji istraæivanja Radoslav BuæanËiÊ,Vanja KovaËiÊ

- sklop nekadaπnjeg samostana sv. Klare

3. Pregled prostornog razvoja /Outline of spatial development

3.1 Prije izgradnje Dioklecijanove palaËe /Before the construction of Diocletian’s Palace

U istraæivanjima provedenim tijekom 1996. godine u jugoistoËnomdijelu Dioklecijanove palaËe ispod morta antiËkog podrumskogpoda naeni su zidani dijelovi i pojedini kameni elementi graevinastarijih od Dioklecijanove palaËe.7 Neki kameni elementi pronaenisu joπ u istraæivanjima od 1959 - 1963. godine prilikom iskopavanjadrenaænog kolektora u prostoriji Y, istoËno od juænog ulaza u pod-rume.8

6 Obnova povijesne jezgre 1,1996.Obnova povijesne jezgre 2,1997.

7 Dio tih nalaza objavljen je1996. godine u povodu ot-vorenja IstoËnih podruma Pa-laËe u Obnovi povijesne jez-gre 1, Grad Split - Ured zapovijesnu jezgru, 1966: 11i 12, te u tekstu J. MarasoviÊaZnanstveni projekt Graditelj-sko naslijee Splita, Obnovapovijesne jezgre 2, GradSplit - Ured za povijesnu jez-gru, 1997: 40-41.

8 MarasoviÊ, J. i MarasoviÊ,T., 1965: 24. i 30.

9 TumaËenje Tajme Rismondo.

Pag. 175-238

179


U podrumskim prostorijama 21C i 22C ispod razine Dioklecijanovapoda pronaen je ostatak zida πirine 1,2 m dugoga od 15 metara,izgraenoga od velikih kamenih blokova, poloæenoga u smjeru istok- zapad. Na istoËnom kraju presjeËen je temeljima istoËnog zidaDioklecijanove palaËe. Juæno od tog zida, u istoj podrumskoj pros-toriji, ostaci su zidova graenih istom tehnikom. Istraæivanja uprostorijama 21B i 22B juæno od pronaenih zidova i na podruËjutrænice istoËno od PalaËe razjasnit Êe o kakvim je graevinama rijeË.

U dvoriπtu 18C pronaen je ostatak zida od priklesanog kamenamanjeg formata, poloæen u smjeru istok - zapad.

U dvoriπtu 15C pronaen je ostatak graevine s podom od bijelogmozaika obloæenoga crvenim hidrauliËnim mortom. Pravokutnogje oblika, poloæen je u smjeru sjever - jug, a na jugu se ljevkastosuzuje u kanal koji zavrπava kamenom zdjelom. Mozaik je bio obrub-ljen zidom (od kojega je saËuvan najniæi dio). U sjevernom dijeluna mozaik je izravno poloæen sjeverni zid dvoriπta, a u juænom jedijelu na njegov kanal poloæen juæni zid istog dvoriπta (sjeverni ziddvorane 16B), tako da se kamena zdjela nalazi u prostoriji 16B. Natri mjesta u istom dvoriπtu, na blokovima zidova PalaËe (na sjever-nom zidu dvoriπta neposredno iznad mozaika), na zidu uz vrataizmeu dvoriπta 15C i prostorije 17B, te na sjevernom dovratnikuvrata izmeu dvoriπta 15C i prostorije 14 uklesana je kraticaHVCVSOVE (Huc votum so(l)verunt), πto znaËi: Ovdje se ærtvo-valo.9 Prema dosadaπnjim spoznajama pretpostavlja se da je mo-zaik bio namijenjen obredima ærtvovanja bika kojeg su prinosilisljedbenici kulta boga Mitre.

Za vrijeme gradnje PalaËe sve su te starije graevine poruπene dovisine podrumskog poda, tako da su saËuvani samo njihovi najniæidijelovi.

U nasipu ispod izvornog poda podrumske prostorije Y pronaenoje viπe kamenih elemenata, s ukrasima ili bez njih, poloæenih naπljunËanu plaæu. To su kamena greda duæine 4,2 m, vijenci, elementisjediπta gledaliπta, poklopnice zida polukruænog presjeka, impostitd. Vijenci i elementi gledaliπta zakrivljenog su tlocrta, a pripadali

SL.SL.SL.SL.SL. 3. Ostatak zida od velikihkamenih blokova u prostorijama21C i 22C - istraæivanja 1996.god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 3. Remains of wall built oflarge stone blocks in halls 21Cand 22C - research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 4. Ostatak zida od manjegapriklesanog kamena u dvoriπtu19C - istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 4. Remains of wall built ofsmaller blocks of dressed stonein courtyard 19C - research in1996

SL.SL.SL.SL.SL. 5. Ostaci graevine smozaikom u dvoriπtu 19C -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 5. Remains of building withmosaic in courtyard 19C -research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 6. Kamena greda duæine4,20 m - istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 6. Stone beam 4,20 m long- research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 7. Ukraπena kamena ploËazakrivljenog tlocrta - istraæivanja1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 7. Ornamented curved stoneslab - research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 8. Kameni impost -istraæivanja 1996. god.Fotografija • Photo byD. MarasoviÊFG.FG.FG.FG.FG. 8. Stone impost - research in1996

SL.SL.SL.SL.SL. 9. Kamena klupa gledaliπtazakrivljenog tlocrta suklesanom stubom -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 9. Curved seating stonefragment with carped stair -research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 10. Kameno gledaliπteamfiteatra u VeroniIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 10. Stone amphitheatreseating in Verona

3 4 5

6 7

9 108


180

su graevini kruænog tlocrta polumjera 20 - 30 m. U temelj juænogzida ugraeni su i pojedini kameni blokovi isklesani iz veÊ iskoriπ-tenih blokova. Stoga se moæe zakljuËiti da su se za gradnju PalaËerabili pravilni blokovi veÊeg formata od prijaπnjih gradnji, dok suoni profilirani ili nepravilnog oblika, koji se nisu mogli oblikovati uodgovarajuÊi kameni blok za gradnju, bili baËeni u nasip.

3.2. Godina 305. / 305Na samom kraju III. stoljeÊa rimski je car Gaj Valerije Aurelije Diokle-cijan dao sagraditi palaËu kako bi u njoj, nakon abdikacije 1. svibnja305. godine, proveo ostatak æivota. Stoga se 305. godina smatragodinom zavrπetka izgradnje velebne graevine smjeπtene u dnujuæne uvale splitskog poluotoka.

U juænom dijelu Dioklecijanove palaËe bio je smjeπten carev stanizgraen nad supstrukcijama. Supstrukcije careva stana, poznatijepod nazivom Dioklecijanovi podrumi, visoke su oko osam metara.U podrumima nije pronaena jedinstvena antiËka podnica - iz podamjestimiËno strπe prirodne litice. Voda iz brojnih izvora koji tupostoje na nekim je mjestima tekla rustiËno izvedenim kanalima, anegdje slobodno po podu podruma, te kroz vrata ili je kroz za toizvedene otvore u zidovima otjecala prema moru. Na vratima iprozorima podrumskih dvorana nema tragova izvornog zatvaranja.Iz svega toga moæe se zakljuËiti da se izvorno podrumi nisu upotreb-ljavali, te da su iskljuËivo raeni kao supstrukcija careva stana kojije na taj naËin dobio vidik i bio zaπtiÊen od vlage.

SL.SL.SL.SL.SL. 11. Ukraπeni kameni vije-nac - istraæivanja 1959-63. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 11. Decorated stonecornice - research in 1959-63

SL.SL.SL.SL.SL.12. Ukraπeni kamenivijenac zakrivljenog tlocrta -istraæivanja 1959-63. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 12. Decorated stonecornice of the hall with acurving ground plan -research in 1959-63

SL.SL.SL.SL.SL. 13. Ulomak profiliranogakamenog vijenca -istraæivanja 1959-63. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 13. Fragment of profiledstone cornice - research in1959-63

SL.SL.SL.SL.SL. 14. Polukruæna kamenapoklopnica - istraæivanja1959-63. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 14. Semicircular stonecap of masonery wall -research in 1959-63

11 12 13 14

SL.SL.SL.SL.SL. 15. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe 305.godine - tlocrtCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 15. Southeast part ofDiocletian’s Palace in 305 -ground plan

Pag. 175-238

181


Zidovi supstrukcija careva stana u donjem su dijelu (do visine odoko 4 metra) graeni od velikih kamenih blokova, a u gornjem dijelutehnikom opus mixtum - izmjenom slojeva lomljenog kamena ihorizontalno poloæenih slojeva od Ëetiri reda opeka u debelommortu. Zidovi careva stana zidani su tehnikom opus mixtum. BaË-vasti i kriæni svodovi, te kupole nad prostorijama podruma i carevastana izvedeni su sedrom i opekom, a pojedine prostorije carevastana bile su natkrivene drvenim krovnim konstrukcijama. Zidovisupstrukcija nisu imali zavrπne obrade, a zidovi careva stana bili suzavrπno obraeni æbukom s freskama10, obloæeni tankim mramor- 10 MarasoviÊ, T., 1989: 7.

SL.SL.SL.SL.SL. 16. JugoistoËni dio Dio-klecijanove palaËe 305. god.Crteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 16. Southeast part ofDiocletian’s Palace in 305

SL.SL.SL.SL.SL. 17. Plan do sadapoznatih saËuvanih dijelovaPalaËe u jugoistoËnom dijeluna razini podrumaCrteæ • Drawing byK. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 17. Plan of thepreserved southeast part ofthe Palace known to date, atbasement level

SL.SL.SL.SL.SL. 18. Detalj juænogproËelja PalaËeIzvor • SourceNiemann, 1910: 91.FG.FG.FG.FG.FG. 18. Details of the southPalace façade


182

nim ploËama11 ili ukraπeni mozaikom. Viπe dijelova mozaika od stak-lenih kockica kojima je bila obloæena kupola vestibula pronaπao jeFrane BuliÊ 12; u iskopanome materijalu prilikom istraæivanja 1992.godine (sektor P 18B) pronaen je ulomak raznobojnog mozaika13.

Zid juænog proËelja careva stana, odnosno juæni perimetralni zidPalaËe, kao i zidovi kula, bio je u punoj visini izgraen od velikihkamenih blokova. IstoËni zid careva stana, odnosno dio istoËnogaperimetralnog zida PalaËe izmeu juæne pravokutne i jugoistoËnekule bio je na razini supstrukcija sagraen od velikih kamenih blo-kova, a iznad toga, do pune visine, tehnikom opus mixtum.

Carevu stanu na gornjem katu prilazilo se s peristila. Preko vestibulase ulazilo u srediπnju dvoranu dimenzija 11,5 x 31 m. Njezin sjevernizid (ujedno i zid vestibula) uvelike je saËuvan te se u njemu na koti+16,05 m nalaze dvije izvorne niπe visine 332 cm koje daju podatako visini prozora na boËnim zidovima srediπnje dvorane. Iako je juænizid srediπnje dvorane s vremenom potpuno razgraen, ipak su nasvome izvornome mjestu saËuvana vrata koja su ga spajala s porti-katom. U zazidu tih vrata pronaen je ulomak njihova profiliranogvijenca. Srediπnja je dvorana bila pokrivena drvenom krovnomkonstrukcijom. Njezina je supstrukcija (prostorija 11A) trobrodna,s dva puta po Ëetiri pilona koji nose kriæne svodove. Ona je gotovou potpunosti saËuvana, osim srediπnjeg dijela svoda i tri pilona kojisu rekonstruirani u radovima 1963. godine.

IstoËno i zapadno od srediπnje dvorane nalaze se dvije uske prosto-rije (10 i 12) u visini oba kata, koje nisu bile presvoene i sluæile sukao svjetlici. Uz svjetlik 12 poloæeno je πest pravokutnih prostorijaËiji je podrumski dio potpuno saËuvan (prostorije 13A - 13F), a onajna razini careva stana saËuvan je djelomiËno, i to preteæito u visiniprizemlja kuÊa izgraenih u kasnijim razdobljima, dok je sjevernizid najsjevernije prostorije 13F saËuvan u gotovo punoj visini. Tije-kom istraæivanja poda portikata 1996. godine na poloæaju zida pre-ma prostoriji 13A pronaen je in situ kameni prag duæine 516 cm,

SL.SL.SL.SL.SL. 19. Pogled na istoËnidio juænog proËelja PalaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 19. Eastern part of thesouth Palace façade

SL.SL.SL.SL.SL. 20. Kapitel istoËne loena izvornome mjestuFotografija • Photo byT. BartuloviÊFG.FG.FG.FG.FG. 20. Capital of the eastloggia in its originalposition

SL.SL.SL.SL.SL. 21. JugoistoËna kula DioklecijanovepalaËe - pretpostavljeno izvorno stanje, juænoproËelje, J. MarasoviÊ, 1985.Izvor • SourceArhiv MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 21. Southeast tower of Diocletian’s Palace- supposed original condition, south façade, J.MarasoviÊ, 1985

SL.SL.SL.SL.SL. 22. JugoistoËna kula DioklecijanovepalaËe - pretpostavljeno izvorno stanje,presjek zapad - istok, J. MarasoviÊ, 1985.Izvor • SourceArhiv MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 22. Southeast tower of Diocletian’s Palace- supposed original condition, section west-east, J. MarasoviÊ, 1985

11 Mramorna je obloga u istra-æivanjima 1955-1958. pro-naena in situ na sjevernomzidu prostorije 11, u prosto-riji UrbanistiËkog zavoda, uistraæivanjima 1963-1965.godine na sjevernom ziduprostorije 17A i godine 1996.na sjevernom zidu portikatana poloæaju prostorije 13A.

12 BuliÊ i Karaman, 1927: 103.i 136. (sl. 62).

13 Delonga, 1993: 10.

Pag. 175-238

183


sagraen od veÊih blokova, s ostacima mramorne obloge na zapad-noj strani u debljini zida.

U istraæivanjima provedenim πezdesetih godina utvreno je pos-tojanje careve blagovaonice - triklinija u sredini istoËnog dijelacareva stana. Niemann i Hébrard otkrili su neke dijelove tog sklopa,ali ne dovoljno njih da bi mogli dati izvorni izgled triklinija. Okosrediπnje prostorije triklinija osmerokutnoga tlocrtnog oblika (17B)bile su sa zapada, sjevera i istoka prostorije kriænog tlocrta (16B,17C i 18B), a s juga prolaz (17A) s dvije boËne prostorije (16A i 18A).On je povezivao triklinij s portikatom (Y). Sklop triklinija bio jeokruæen Ëetirima dvoriπtima koja su dopirala do supstrukcija. Sje-verna su dvoriπta (15C i 19C) bila veÊa, a juæna (15A i 19A) manja.Moæe se pretpostaviti da su dvoriπta na razini careva stana bilaobrubljena trijemovima sa zapada, sjevera i istoka (14, 17E i 20).

Taj cijeli kompleks na razini podruma gotovo je potpuno saËuvan,osim istoËne kriæne dvorane triklinija (18B) od koje je saËuvanosamo nekoliko blokova. Na razini prizemlja careva stana od sklopatriklinija saËuvani su donji dijelovi zidova do maksimalne visine od1 m iznad nekadaπnjeg gotovog poda, a zapadni je zid zapadnekriæne prostorije (16B) saËuvan u potpunosti, te nam daje pouzdanepodatke o visini cijelog sklopa, a na temelju tragova svoda moguÊeje zakljuËiti da je sklop triklinija bio nadsvoen.

Potrebno je upozoriti na to da je prilikom gradnje doπlo do izmjeneprojekta svoda nad podrumskom dvoranom 17B pod triklinijem.

SL.SL.SL.SL.SL. 23. Prizemlje jugoistoË-ne kule DioklecijanovepalaËe nakon uklanjanjasrednjovjekovnog nasipa -istraæivanja 1969. god.Izvor • SourceMarasoviÊ, J. i sur.,1972: 64.FG.FG.FG.FG.FG. 23. Ground floor of thesoutheast tower afterremoving the medieval fill -research in 1969

SL.SL.SL.SL.SL. 24. JugoistoËna kulaDioklecijanove palaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 24. Southeast tower ofDiocletian’s Palace

SL.SL.SL.SL.SL. 25. Juæni portal srediπnjedvorane na svome izvornomemjestuFotografija • Photo byT. BartuloviÊFG.FG.FG.FG.FG. 25. South portal of thecentral hall in its original site

SL.SL.SL.SL.SL. 26. Ulomak vijencaportala srediπnje dvoranepronaen u zazidu istogportalaIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 26. Fragment of thecentral hall portal cornice,found in the walled up partof the portal

SL.SL.SL.SL.SL. 27. Arhitektonskasnimka portala srediπnjedvorane, M. MarasoviÊ,1948.Izvor • SourceArhiv MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 27. Architectural surveyof the central hall portal, M.MarasoviÊ, 1948

SL.SL.SL.SL.SL. 28. Zapadni zid crkvesv. Klare (dvorana 18B) sostacima antiËkog prozora itragom antiËkog svoda -istraæivanja 1964. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 28. West wall of StClare’s church (hall 18B)with the remains of aRoman window and tracesof a Roman vault - researchin 1964

SL.SL.SL.SL.SL. 29. Vertikalni kanaljuæno od triklinijaIzvor • SourceMarasoviÊ, J. i sur, 1972: 78.FG.FG.FG.FG.FG. 29. Vertical shaft southof Triklinij

29

23

26

24 25

27 28


184

Oktogonalni tlocrt pretvoren je u kriæni, manjeg raspona, umeta-njem Ëetiriju trokutastih pilona koji nisu povezani sa zidovimaoktogona, πto dokazuje da su nastali naknadno. Nad tom je bazomizgraen kriæni svod. Njegova je visina niæa od one koja bi bilaizvedena na oktogonalnoj bazi - πto je oËito razlog promjene pro-jekta.

Nad svodovima podrumske etaæe triklinija, odnosno u njegovupodu, u πirini zidova, pronaeni su ostaci kanala i pod podnogagrijanja, ali bez tragova stupova hipokausta. Visinska razlika izmeupoda triklinija i poda prostora za grijanje iznosi 50 cm. Pronaenje i prag vrata izmeu prostorija 16A i 17A na svome izvornomemjestu.

Juæno od triklinija, u debljini zida sa zapadne strane prilikom istraæi-vanja 1970. godine (sektor VII)14 pronaen je vertikalni kanal pres-jeka 1,08 m x 1,14 m, ukupne visine 7,80 m (od kote +8,00 m do kote+0,20 m). Dublje se nije moglo istraæivati zbog prodora vode. SistoËne i zapadne strane pronaeni su manji kanali. Onaj zapadninakon 30 - 40 cm zaokreÊe prema gore. U kanalu su naeni ulomcimozaika, fresaka, keramike, novËiÊ iz IV. stoljeÊa i nekoliko komadarazliËitih vrsta finog mramora od kojih su neki pomno profilirani.SimetriËno s obzirom na os triklinija oËekuje se nalaz drugoga verti-kalnog kanala koji bi mogao razjasniti njihovu namjenu.

Izmeu sklopa triklinija i istoËnog zida PalaËe nalazile su se pros-torije veÊih dimenzija, od kojih su Ëetiri sjeverne djelomiËno saËu-vane i rekonstruirane u podrumskom dijelu (21C, 22C, 21D i 22D).Na razini prizemlja careva stana saËuvani su samo tragovi zidova,ali i poËetak svoda sjeveroistoËne prostorije (22D) na unutarnjojstrani istoËnog zida PalaËe. Poloæen je u obrnutom smjeru od svodaiste prostorije na razini podruma. U debljini istoËnog zida PalaËe,izmeu dva kasnija obloæna zida, djelomiËno je saËuvan antiËkiprozor. U podrumskom dijelu iste prostorije saËuvane su stube kojesu spajale prostor podruma s vratima juæne pravokutne kule naistoËnom zidu PalaËe.

Iako do sada nisu stvoreni uvjeti za istraæivanje u prostorijama 21A(22A) i 21B, njihov raspored moæemo rekonstruirati na temeljunalaza zidova zapadnog dijela podrumske prostorije 21B, otkrivenihprilikom istraænih radova 1968 - 1972. godine, πto je veÊ bilo poznato14 S. McNally i sur., 1977: 37.

SL.SL.SL.SL.SL. 30. Ostaci kanalapodnoga grijanja u vratimaizmeu prostorija 17B i17C - istraæivanja 1964. i1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 30. Remains ofhypocaust channel in thedoor between halls 17Band 17C - research in 1964and 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 31. Stube u prostoriji22D - istraæivanja 1968-75.god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 31. Stairs in hall 22D -research in 1968-75

SL.SL.SL.SL.SL. 32. Supstrukcijetriklinija nakon istraæivanjai obnoviteljskih radova1965. god.Fotografija • Photo byN. GattinFG.FG.FG.FG.FG. 32. Triklinij substructureafter research andrestoration work in 1965

SL.SL.SL.SL.SL. 33. Prag velikog otvoraizmeu prostorija 13A iportikata Y s ostatkom mra-morne obloge u debljini zi-da - istraæivanja 1998. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 33. Threshold of largeopening between halls 13Aand Y with remains ofmarble facing in thethickness of the wall -research in 1998

30 31

32 33

Pag. 175-238

185


Niemannu i Hébrardu. Svod istoËnog dijela prostorija 21A (22A) i21B mogao bi biti saËuvan jer je prizemlje kuÊe nad tim neistraæenimdijelom na koti +8,65 m, a vrh antiËkih svodova pod njom na kotioko +7,5 metara (dio tog svoda otkriven je prilikom istraæivanjasektora II. 1971. godine15 ). U istoËnom dijelu prostorije 21B smjeπ-tena je septiËka jama kuÊe nad njom. Preljev te septiËke jame privre-meno je spojen na gradsku kanalizaciju.

Na jugu careva stana bio je portikat (Y) koji se protezao cijelomduæinom juænog proËelja nad samim morem. Juæni zid portikata,odnosno PalaËe, bio je raπËlanjen stupovima i polukruænim prozo-rima. Nad prozorima je bio vijenac, a nad njim rustiËni nadozid. Sviti elementi do danas su dobro saËuvani. Nad rustiËnim nadozidomu srednjem je vijeku sagraen obrambeni ophod. Taj je nadozidstoga zasigurno antiËki, a ne barokni, kako se do sada mislilo. Nasredini i na krajevima juænog proËelja bile su loæe s dva stupa kojisu nosili trokutasti zabat. Baze, stupovi i kapiteli istoËne loæe, iakooπteÊeni, saËuvani su u debljini zida. Nedavno je na mjestu istoËnogkapitela izvedeno udubljenje u zidu da bi kapitel koji je relativnodobro saËuvan bio vidljiv u prostoriji. Portikat je bio pokriven drve-nom jednostreπnom krovnom konstrukcijom. Pod portikata nosilisu kriæni svodovi prostorije Y, a na njegovu istoËnom i zapadnomkraju tu su zadaÊu imali baËvasti svodovi prostorija X i Z. Juæni zidPalaËe sagraen je na morskoj obali, na πljunËanoj plaæi. Temeljenje na æivom kamenu ispod πljunka plaæe na koti od - 0,50 do -1,00 m,πto je u vremenu gradnje bilo iznad morske razine (zna se da jerazina mora u IV. stoljeÊu bila na koti -1,20 m s obzirom na danaπnjugeodetsku nulu).

JugoistoËna kula imala je prizemlje i tri kata s drvenim meukatnimkonstrukcijama i kroviπtem. Pravokutna kula na istoËnom ziduimala je takoer Ëetiri etaæe sa svodovima nad prizemljem i prvimkatom, dok su meukatna konstrukcija nad drugim katom i krovnakonstrukcija nad treÊim katom bile drvene. JugoistoËna kula teme-ljena je na velikim kamenim blokovima16 . SaËuvana je do visinetreÊeg kata. Pravokutna je kula saËuvana samo kao otisak na ziduPalaËe, a moæda Êe se prilikom istraænih radova na podruËju PazarapronaÊi njezini temelji.

3.3. PoËetak XIII. stoljeÊa / Beginning 13th c.� Rani srednji vijek / Early Middle AgesNakon Dioklecijanove smrti PalaËa kao dræavno vlasniπtvo postajemjesto u kojemu borave vladari, dræavni dostojanstvenici i drugeugledne liËnosti. Carska odredba iz godine 471. ili 513, saËuvana u

SL.SL.SL.SL.SL. 34. AntiËka menzapronaena nad antiËkimpodom u podrumskojprostoriji Y - istraæivanja1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 34. Roman mensa foundabove the Roman floor inbasement hall Y - research in1996

SL.SL.SL.SL.SL. 35. Ulomak okvira vratapronaen u prostoriji 19A -istraæivanja 1992. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 35. Fragment of doorframe found in hall 19A -research in 1992

SL.SL.SL.SL.SL. 36. Ulomak vanjskogdijela okvira vrata pronaenu dvoriπtu 15A - istraæivanja1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 36. Fragment of externaldoor frame found incourtyard 15A - research in1996

SL.SL.SL.SL.SL. 37. Ulomak antiËkefreske pronaene u prostoriji22C - istraæivanja 1968-75.god. (sektor II)Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 37. Fragment of Romanfresco found in Hall 22C - re-search in 1968-75 (sector II)

SL.SL.SL.SL.SL. 38. Ulomak skulpturekonja od crnoga granitapronaen u srednjovjekov-nom nasipu prostorije 18B -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 38. Fragment of thesculpture of a horse in blackgranite found in themedieval fill of hall 18B -research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 39. Ulomci ploËa ivijenaca mramorne oblogeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 39. Fragments of slabsand cornices of the marblefacing

34 35 36

15 McNally i sur.,1977: 21-24.16 MarasoviÊ, J. i sur., 1972:

21-22. i crteæi 5. i 9.

37 38 39


186

Codexu Justinianusu, odreuje upotrebu carskih palaËa u grado-vima za sjediπte namjesnika, tako da se na taj naËin Ëuvaju od propa-danja.17 U sjevernom dijelu PalaËe djelovala je poËetkom V. stoljeÊatkaonica sukna.18

S propaπÊu Salone u VII. stoljeÊu njezini stanovnici bjeæe na otoke,ali se neki po nagovoru Solinjanina Severa vraÊaju i naseljavaju uDioklecijanovoj palaËi. Toma Arhiakon o tome kaæe:

"I konaËno se dopao ovaj savjet svim plemiÊima i puËanima, i meusobno uglaveovakav ugovor, da Êe bogatiji sebi sagraditi kuÊe na vlastite troπkove; a oni, kojimanovac nije bio dovoljan za izgradnju kuÊa, da Êe dobiti za svoja boraviπta naokolopostavljene kule. Ostali narod stanovat Êe pod podzemnim svodovima i kriptama."

I dalje:

"... smjestivπi se u onom dijelu, πto gleda na more, ostave prazan drugi dio gradiÊa."19

SL.SL.SL.SL.SL. 41. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe u XIII.stoljeÊuCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 41. Southeast part ofDiocletian’s Palace in the13th c.

17 Karaman, 1940: 420.18 Novak, 1957a: 36.19 Toma Arhiakon, 1977: 39.

SL.SL.SL.SL.SL. 40. Tlocrt - JugoistoËnidio Dioklecijanove palaËe uXIII. stoljeÊu - tlocrtCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 40. Plan of thesoutheast part ofDiocletian’s Palace in the13th c. - ground plan

Pag. 175-238

187


SL.SL.SL.SL.SL. 42. Ranosrednjovje-kovne intervencije ujugoistoËnom dijelu PalaËeCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 42. Early-medievalinterventions in thesoutheast part of the Palace

U podrumima postoje tragovi najranijeg naseljavanja PalaËe. Usjevernom dijelu prostorije 20 pronaeni su ostaci zidova i kamenepodnice koja se nalazi iznad ostataka ranobizantske keramike, na1,5 m iznad izvorne rimske podnice.20 Ranobizantska keramika pro-naena je i u prostoriji Y (sektor IV)21 . U veÊini podrumskih pros-torija na zidovima su uklesane rupe, na otprilike polovici visineprostora, u koje se oslonila drvena konstrukcija meukata. UnutarantiËkih podrumskih prozora umetnuti su kameni okviri predro-maniËkih prozora i vrata, a negdje su probijeni i novi otvori.

� Nadbiskupski posjed / Archbishopric propertyNajvaæniji povijesni dogaaj za nastanak grada Splita jest preba-civanje sjediπta nadbiskupije iz Salone u Split22 641. godine23 , no uto vrijeme nadbiskupi i dalje zadræavaju naziv solinski, a ne splitski.24

SL.SL.SL.SL.SL. 43. Stubiπte iz VII - VIII.stoljeÊa u dvoriπtu 15A -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 43. 7th-8th c. staircase incourtyard 15A - research in1996

4443

SL.SL.SL.SL.SL. 44. Stubiπte iz X - XI.stoljeÊa u dvoriπtu 15A -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 44. Fragment from the10th - 11th c. with inscriptionfound in courtyard 15A -research in 1996

20 Delonga, 1993: 5.21 S. McNally i sur.,1977: 44.22 KatiËiÊ, 1987: 17-51.23 MarasoviÊ, T., 1998.24 A sami se nadbiskupi nisu

zvali splitski nego solinski , To-ma Arhiakon, 1977: 42.


188

Veliki Sever darovao je crkvi svoj dom s ugaonom kulom i palaËom:

"Tada gore spomenuti Sever daruje crkvi svoj dom, koji mu je bio dopao u Splitu,kad su se povratili sa otoka, sa ugaonom kulom i palaËom, odreujuÊi da ondje budeepiskopij. I ondje poπtovani biskup Ivan prvi poËne stanovati."25

Severova kula je jugoistoËna kula Dioklecijanove palaËe, a palaËaje sklop antiËkih prostorija u jugoistoËnom dijelu DioklecijanovepalaËe.

Najstariji opis nadbiskupskog posjeda nalazimo u reambulacijinadbiskupskih dobara koju je na poticaj splitskog nadbiskupa An-drije Gualda izvrπio Bartolomej, sin Tome iz Poæege, 1397. godine.26

S obzirom na to da se nadbiskupski posjed nije znatnije mijenjaood svog osnutka u VII. stoljeÊu pa sve do XVI. stoljeÊa (osim u raz-doblju gradnje zvonika katedrale sv. Dujma u XIII. stoljeÊu), tekstreambulacije iz 1397. izvor je podataka o izgledu nadbiskupskogposjeda, kako u vremenu njegova nastanka, tako i poËetkom XIII.stoljeÊa.

Tekst reambulacije koji se odnosi na nadbiskupski dvor u jugo-istoËnom dijelu PalaËe i nadbiskupski vrt istoËno od tog dijela27

glasi:

"I. I najprije, u istom gradu Splitu nalazi sedvor njegove nadbiskupije sa svim palaËama,kuÊama, kulom i kuÊom sa svodom, odnosnodvoranom Arhiakonata i sinagogom zvanomSdorium, s kapelama i dvoranom koja se do-tiËe sinagoge pod kuÊom pokojnog RadovanaKlementovog, sa svim i pojedinaËnim pravi-ma i prinadleænostima njegova dvora, bunja-ma odnosno svodovima, i svim drugim πto senalaze ispod njega od temelja, iznad i pored,gdje ima za granice sa strane istoka i juga zidiste Nadbiskupske palaËe, koji je takoer zidistog Grada, poËevπi od sjeverne strane odkule ili kuÊe Cipriana Zaninovog ravno premajugu sa svom (Ëitavom) kulom koja je na ugluistog Dvora i Grada sve do mora, i od iste kule;s morske strane ravno prema zapadu zid istogdvora i grada sve do ravno prema sjeverugledajuÊi stoji ista kuÊa arciakonata i sina-goga oko susjedne ulice koja ide prema ruπe-vinama, sa sjeverne pak strane je kuÊa reËe-nog Cipriana Zaninovog i javna ulica koja ideprema Nadbiskupskom dvoru i od istoga kagradu prema ruπevinama.

II. Isto tako je vrt izvan grada s bunarom i ku-Êom ispod nadbiskupske kapele sv. Ivana, kojileæi na istoËnoj i juænoj strani ispod samogzida nadbiskupske palaËe i grada, poËevπi odkule reËenog Cipriana Zaninovog prema jugudo obale mora, kojemu je s istoËne i juænestrane javni put.”28

SL.SL.SL.SL.SL. 45. Natpis na stubi stu-biπta iz X - XI. stoljeÊa u dvo-riπtu 15A (LET ...XIENTIBI...) -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 45. Inscription on astair from the 10th-11th c.staircase in courtyard 15A(LET…XIENTIBI…) - researchin 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 46. Ulomak s natpisompronaen u dvoriπtu 15A -istraæivanja 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 46. Fragment withinscription found incourtyard 15A - research in1996

SL.SL.SL.SL.SL. 47. Opis nadbiskupskogposjedaIzvor • SourceFarlati, 1765: 343.FG.FG.FG.FG.FG. 47. Description of thearchbishopric property

25 Toma Arhiakon, 1977: 41.26 KatiÊ, 1956: 135-177.27 Farlati, 1765: 343.28 Za potrebe ovog rada pre-

veo I. Petricioli.

45 46

Pag. 175-238

189


Taj je tekst bio teπko razumljiv povjesniËarima u vremenu u kojemunije bio poznat ni izvorni izgled jugoistoËnog dijela PalaËe - posebnotriklinijski sklop, kao ni izgled nekih ranosrednjovjekovnih grae-vina u tom dijelu PalaËe. Stoga ga reinterpretiramo uzimajuÊi u obzirnove spoznaje.

Nadbiskupski posjed (Curia Archiepiscopatus; dvor) zahvaÊao jeprostor od istoËnog zida PalaËe do ulice zapadno od triklinijskogsklopa, u πirini nekadaπnjega careva stana. Glavnina antiËkih pros-torija unutar tog nadbiskupskog posjeda tada je joπ uvijek bilasaËuvana i sluæila je za potrebe nadbiskupije. To potvruje i bizant-ski car Konstantin Porfirogenet (X. st.), koji, govoreÊi o antiËkimgraevinama Dioklecijanove palaËe, kaæe da ih je mnogo propalo“kroz duga stoljeÊa”, te da ih je saËuvano joπ samo malo, i to “biskup-ska palaËa i hram sv. Dujma"29:

"I najprije, u istom gradu Splitu nalazi se dvor njegove nadbiskupije sa svimpalaËama, kuÊama, kulom."

Nadbiskupska palaËa zauzimala je antiËke prostorije 21A (22A), 21Buz istoËni zid PalaËe i njezinu jugoistoËnu kulu.

Sama jugoistoËna kula vjerojatno je zadræala svoj antiËki izgled svedo izgradnje obrambenog ophoda u XV. stoljeÊu. Spominje se kaonadbiskupska kula u Statutu iz 1312. godine.30

"Isto tako je vrt izvan grada s bunarom i kuÊom ispod nadbiskupske kapele sv. Ivana,koji leæi na istoËnoj i juænoj strani ispod samog zida nadbiskupske palaËe i grada,poËevπi od kule reËenog Cipriana Zaninovog prema jugu do obale mora, kojemu jes istoËne i juæne strane javni put."

U sklopu nadbiskupske palaËe bila je i nadbiskupska kapela sv.Ivana Evanelista. Ona se spominje i u notarskim spisima31 iz 1362.i 1364. kao nostra archiepiscopalj capella Sancti Johannis Euan-geliste. Nadbiskupski vrt protezao se pod istoËnim zidom PalaËe,od juæne pravokutne kule Dioklecijanove palaËe (kasnije kuÊe Cipri-ana Zaninovog) do morske obale, a prema istoku do javnog puta.

"...i kuÊom sa svodom, odnosno dvoranom Arhiakonata i sinagogom zvanomSdorium, s kapelama..."

Sinagoga zvana Sdorium s kapelama bila je smjeπtena u tada saËu-vanim antiËkim prostorijama triklinija32 (16B, 17B i 17C). Premamiπljenju prof. Rismonda, “izrazu sinagoga u splitskim srednjo-

29 Novak, 1957a: 44.30 Statut grada Splita, 1987:

255.31 Rismondo, 1956: 15.32 MarasoviÊ, J., 1994: 347-

351.

SL.SL.SL.SL.SL. 48. PredromaniËkavrata u dvoriπtu 15C -istraæivanja 1964. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 48. Pre-Romanesquedoor in courtyard 15C -research in 1964

SL.SL.SL.SL.SL. 49. Ostaci apside sv.Andrije - istraæivanja 1964.god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 49. Remains of theapse of St Andrew’s church- research in 1964

SL.SL.SL.SL.SL. 50. Kameni impostpronaen u prostoriji 14 -istraæivanja 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 50. Stone impost foundin hall 14 - research in1963

SL.SL.SL.SL.SL. 51. Ulomak s pleternimornamentom pronaen upodu podrumske prostorije17A - istraæivanja 1996.god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 51. Fragment withinterlaced ornamentationfound in the floor ofbasement hall 17A -research in 1996

48 49 51

50


190

vjekovnim dokumentima teπko moæemo dati danaπnje znaËenje”33 .Sinagoga u grËkom jeziku znaËi skupljanje ili sabiranje34, a prof.Rismondo napominje “da se izraz Sdorium, na koji nailazimo udokumentima kao zamjenu za izraz sinagoga, moæe dovesti u vezusa latinskom rijeËi (consi)storium, sa otpalim prednjim i manjenaglaπenim dijelom”35 . Sinagoga - Sdorium - consistorij u tom slu-Ëaju znaËi dvorana za sastanke biskupskog vijeÊa36 . Dakle, konzisto-rij je bio smjeπten u srediπnjoj dvorani triklinija (17B), a kapele kojese spominju uz sinagogu kriæne su prostorije s njezine zapadne isjeverne strane (16B i 17C).

Zapadna kapela (16B) bila je posveÊena sv. Nikoli37 . Splitski nad-biskup M. de Dominis38 obavlja vizitaciju samostana i crkve sv. Klare1604. godine i navodi da prije nego se tu doseliπe koludrice sv. Klarecrkva bijaπe sv. Nikole. U njoj je djelovala mornarska bratovπtinasv. Nikole de Sdoria, koja se u notarskom bastardelu iz 1363. godinespominje kao Fraternitas Sancti Nicolai de Spalato39 . Ta se kapelaspominje pod nazivima Sv. Nikola de Sdoria, Sv. Nikola marinario-rum, a kao crkva Sv. Nikole de portu spominje se 1383. godine.Splitski statut iz 1312. odreuje da se ukrcaj i iskrcaj brodova moæeobavljati samo u luci sv. Nikole. Kako je uz crkvu sv. Nikole de Sdoriavezana bratovπtina pomoraca, ne treba traæiti joπ jednu crkvu pos-veÊenu istom svecu u luci. Kapeli sv. Nikole u ranom srednjemvijeku dograena je prizemnica sa zapadne strane. Na juænom zidute dogradnje je prozor gljivastog oblika40 , karakteristiËan za sta-

SL.SL.SL.SL.SL. 54. Ulomak zabata oltarne pregrade pro-naen u podrumskoj prostoriji 11 ispod Grad-skog kupaliπta - istraæivanja 1959-64. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 54. Fragment of chancel screen gablefound in basement hall 11 under the TownBaths - research in 1959-64

SL.SL.SL.SL.SL. 55. Ulomak s pleternim ornamentompronaen u svjetliku 12, 1948. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 55. Fragment with interlacedornamentation found in light shaft 12 in1948

33 Rismondo, 1956: 61.34 PetriÊ, 1994: 327.35 Rismondo, 1956: 61.36 Konzistorij,-ija, lat. (consis-

torium): 1. vijeÊe kardinala;2. biskupovo savjetodavnovijeÊe u pitanjima uprave bis-kupije; 3. vrhovna duhovnavlast ( u nekim vjerskim zajed-nicama), KlaiÊ, 1974: 699.

37 MarasoviÊ, J., 1994: 350.38 PetriÊ, 1994: 329.39 PetriÊ, 1994: 325.40 Istraæivanja sklopa samosta-

na tijekom 1999. godine.

SL.SL.SL.SL.SL. 52. Ulomak s pleternimornamentom pronaen upodu prostorije 15B nadpodrumima - istraæivanja1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 52. Fragment withinterlaced ornamentationfound in the floor of hall15B above the basements -research in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 53. Ulomak s pleternimornamentom i natpisompronaen prilikom presla-givanja deponiranog kame-na - radovi 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 53. Fragment withinterlaced ornamentationand inscription foundduring rearranging storedstones - work in 1996

52 53

Pag. 175-238

191


rokrπÊansko graditeljstvo, pa ga je moguÊe datirati u VII. ili VIII.stoljeÊe. Ta je dogradnja naknadno poviπena za jedan kat, kojemuse prilazilo vanjskim stubiπtem, od kojega su se saËuvala rano-srednjovjekovna vrata. Dogradnja je poviπena joπ jednom izgrad-njom drugog kata, od kojega se saËuvala niπa romaniËkog oblikana nekad proËelnom zapadnom zidu kapele sv. Nikole.

U sjevernoj kriænoj dvorani triklinija (17C) nalazi se kapela sv. Mari-je. U dokumentu iz 1343. godine spominje se kapela sv. Marije iuxtaSdorium41, a godine 1362. kao ecclesia Sancte Marie que est in Sina-goga 42. ("oko susjedne ulice koja ide prema ruπevinama")

Rezultati arheoloπkih iskopavanja na podruËju istoËno od srediπnjedvorane triklinija (17B), odnosno sinagoge Sdorium, upuÊuju na toda su u XIII. stoljeÊu razgraeni antiËki zidovi i kameni materijalodvezen πto se vezuje za izgradnju zvonika katedrale sv. Dujma43 .PodruËje ruπevina obuhvaÊa i cijelu istoËnu kriænu dvoranu trik-linija (18B). To πto je istoËna kriæna dvorana triklinija u XIV. stoljeÊudo temelja poruπena navodi na zakljuËak da je u XIII. stoljeÊu bilaizvan funkcije, a to je mogla biti samo ako je bila u ruπevnom stanju,πto je joπ jedan dokaz da je kapela sv. Marije baπ u sjevernoj kriænojdvorani triklinija (17C).

"...s morske strane ravno prema zapadu zid istog dvora i grada sve do ravno premasjeveru gledajuÊi stoji ista kuÊa arciakonata i sinagoga..."

Juæni dio triklinija (16A, 17A, 18A) sluæio je kao stan arhiakona.Prijaπnji istraæivaËi pogreπno su smjeπtali arhiakonov stan u vesti-bul jer, kao πto je veÊ navedeno, nisu znali za postojanje triklinija.44

"...i dvoranom koja se dotiËe sinagoge pod kuÊom pokojnog Radovana Klementovog,sa svim i pojednaËnim pravima i prinadleænostima njegova dvora, bunjama odnosnosvodovima, i svim drugim πto se nalaze ispod njega od temelja, iznad i pored..."

Bunje, odnosno svodovi i dvorana pod kuÊom pokojnog RadovanaKlementova koji se spominju odnose se na podrumske prostorijecareva stana koje su se protezale i pod sinagogom te se stoga dodi-ruju s njom.

Krajnja zapadna ulica nadbiskupskog posjeda (14) s podrumimapovezana je stubiπtem koje je 1996. godine otkriveno u juænomdijelu jugozapadnog dvoriπta (15A)45 . To stubiπte ujedno je bilo i

SL.SL.SL.SL.SL. 56. Ulomak s pleternimornamentom uzidan u juænizid kuÊe u Severovoj 1Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 56. Fragment withinterlaced ornamentationbuilt into the south wall ofthe house in Severova 1

SL.SL.SL.SL.SL. 57. Sarkofazi pronaeni upodu crkve sv. Klare (16B) -istraæivanja 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 57. Sarcophagi found inthe floor of St Clare’s church(16B) - research in 1963

SL.SL.SL.SL.SL. 58. Sarkofag nadbiskupaIvana - nalaz u crkvi sv. KlareIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 58. Sarcophagus ofArchbishop Ivan, found in StClare’s church

SL.SL.SL.SL.SL. 59. AntiËki sarkofag -nalaz u crkvi sv. KlareIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 59. Roman sarcophagus -found in St Clare’s church

41 Novak, 1957a: 525.42 Rismondo, 1956: 22.43 Nadbiskup Dujam (1415 -

1420.) “uËvrsti rasklimani I.kat zvonika Sv. Duje koji seveÊ dva stoljeÊa gradio”.Novak, 1957a: 372.

44 KatiÊ, 1956: 139.45 Obnova povijesne jezgre 1,

1996: 14.

56 57

58 59


192

veza s meukatom interpoliranim u podrumsku dvoranu Y. Svodstubiπta sagraen je od antiËkih tegula i gljivastog je oblika, a poje-dine su stube izraene od starijih ulomaka. Ono se moæe datirati uVII. ili VIII. stoljeÊe. To je stubiπte dugo vremena bilo najkraÊa vezaizmeu kapele sv. Nikole i luke. Na sjevernom proËelju istog dvo-riπta u X. ili XI. stoljeÊu sagraeno je drugo vanjsko stubiπte koje jepovezivalo podrume s meukatom interpoliranim u supstrukcijuzapadne kriæne dvorane triklinija (16B). Na mjestu antiËkog prozorate podrumske dvorane postavljena su dvoja predromaniËka vratakao pristup.

"...gdje ima za granice sa strane istoka i juga zid iste Nadbiskupske palaËe, koji jetakoer zid istog Grada, poËevπi od sjeverne strane od kule ili kuÊe Cipriana Zani-novog ravno prema jugu sa svom (Ëitavom) kulom koja je na uglu istog Dvora i Gradasve do mora, i od iste kule; s morske strane ravno prema zapadu zid istog dvora igrada sve do ravno prema sjeveru gledajuÊi stoji ista kuÊa arciakonata i sinagogaoko susjedne ulice koja ide prema ruπevinama, sa sjeverne pak strane je kuÊa reËenogCipriana Zaninovog i javna ulica koja ide prema Nadbiskupskom dvoru i od istogaka gradu prema ruπevinama..."

IstoËna i juæna granica nadbiskupskog posjeda, a ujedno i nad-biskupske palaËe, podudara se sa zidom grada. Opis granice zapo-Ëinje sjeveroistoËnom toËkom posjeda, uz tada saËuvanu juænupravokutnu kulu Dioklecijanove palaËe na istoËnom perimetralnomzidu, koja je oËito izvan vlasniπtva nadbiskupije46 . IstoËna se granicaposjeda proteæe istoËnim zidom PalaËe do mora, pa oko jugoistoËnekule s morske strane prema zapadu, do mjesta na kojemu se premasjeveru obilazi sklop nekadaπnjeg triklinija careva stana (skloparhiakonata i sinagoge s kapelama). Zapadna granica nadbiskup-skog posjeda podudarala se s ulicom nastalom na mjestu antiËkeprostorije 14. Opis se nastavlja rijeËima oko susjedne ulice, tj. rubnesjeverne ulice posjeda (17E) koja ide prema istoku (prema ruπevi-nama u vrijeme nastanka teksta reambulacije).

U reambulaciji nije opisan prostor unutar nadbiskupskog posjeda,uz juæni zid PalaËe. U arheoloπkim istraæivanjima provedenim na

46 U XIV. stoljeÊu ta je kula uvlasniπtvu Ciprijana Zanino-vog.

SL.SL.SL.SL.SL. 60. Ulomak oltarnepregrade od mramoraiskoriπten za okvir groba ucrkvi sv. Klare - istraæivanja1963. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 60. Fragment of marblechancel screen used toframe a tomb in St Clare’schurch - research in 1963

SL.SL.SL.SL.SL. 61. Okvir groba koji jenapravljen od mramorneoltarne pregradeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 61. Frame for a tombmade of a marble chancelscreen

SL.SL.SL.SL.SL. 62. Ulomak s pleternimornamentom pronaen u za-padnom zidu crkve sv. Klare- istraæivanja 1964. god.Arhitektonski snimak •Architectural survey byD. MatetiÊ, 1998.FG.FG.FG.FG.FG. 62. Fragment withinterlaced ornamentationfound in the west wall of StClare’s church - research in1964

60 61

Pag. 175-238

193


tom podruËju 1996 - 1998. nisu pronaeni tragovi graevina starijihod onih iz XVII. stoljeÊa koje su poruπene, te postoje dvije moguÊ-nosti:

- da taj prostor nije bio izgraen

- da su graene kuÊe od drva.

Skloni smo vjerovati da su se u tom prostoru veÊ u XIII. stoljeÊupoËele graditi drvene kuÊe jer tako πirok neizgraeni prostor ne bibio u skladu s koncepcijom gustoÊe izgradnje u tom vremenu. Pre-ma opisu Tome Arhiakona, tada su u Splitu postojale drvene gra-evine.

Prilikom preureenja samostana sv. Klare 1928. godine pronaenisu kameni ulomci s pleternom ornamentikom47 . Brojni nalazi pleterapronaeni su i tijekom istraæivanja prostora nekadaπnjega nad-biskupskog posjeda viπe puta: 1963. godine u podu crkve sv. Klare48 ,1992. godine u nasipu prostorija 19 i 2049 , te 1996. godine, kada jeu podu prostorije bivπeg samostana sv.Klare zapadno od crkve pro-naen ulomak oltarne pregrade od bijelog vapnenca, u podu pod-rumske prostorije 17A takoer ulomak oltarne pregrade od bijelogvapnenca. Prilikom preslaganja deponiranoga kamenog materijalanad svodom prostorije 16B 1996. godine pronaen je dio oltarnepregrade s natpisom. Svi ti nalazi govore o bogato opremljeniminterijerima crkava i prostorija nadbiskupskog posjeda.

Zapadno od nadbiskupskog posjeda /West of the archbishopric property� Sv. Stoπija / St StoπijaNajstarija poznata graevina na prostoru nekadaπnjeg portikata jecrkva sv. Stoπije (Anastazije). Kult πtovanja sv. Anastazije u Dalma-ciji se vezuje za godinu 804., kada su relikvije te svetice prebaËeneiz Carigrada u Zadar, u crkvu sv. Petra, koja se od tada naziva Sv.Anastazija (Stoπija).50 Beneficije crkve sv. Stoπije u Splitu spominjeToma Arhiakon 1136. godine (gl. XIX), a 1269. prodaje se kuÊa inFenestris iuxta ecclesiam sancte Anastasie et propre balconem51

(na poloæaju Fenestris blizu crkve sv. Anastazije i uz prozor). Navodda je kuÊa uz prozor mogao bi znaËiti da su neki antiËki prozori najuænom proËelju PalaËe u to vrijeme veÊ bili zazidani. Crkva sv.Stoπije spominje se i u oporuci iz 1409. godine. U kultu je sve do1825. godine, a kasnije je pretvorena u stambenu kuÊu i dograena.Istraæivanja njezine unutraπnjosti do sada nisu provedena.

U zazidu na mjestu antiËke loe, u sredini juænog proËelja koje sedatira u XIII. stoljeÊe52 , s juæne strane, na poloæaju crkve sv. Stoπije,

47 PiploviÊ, 1997: 5-29.48 MarasoviÊ, J. i MarasoviÊ,

T., 1965: 35.49 Delonga, 1993.50 Badurina, 1990: 112. i 113.51 PetriÊ, 1989: 276.52 Nap. aut.: zazid srednje lo-

æe izveden je bunjato, kame-nom antiËkog nadozida.

SL.SL.SL.SL.SL. 64. Ulomak kamenognadvratnika sa natpisomPAX INTRANTIBUS SA.. ikameni ulomci s uklesanimkriæem iz VIII - IX. stoljeÊauzidani u juæni zid PalaËeFotografija • Photo byT. BartuloviÊFG.FG.FG.FG.FG. 64. Fragment of stonelintel with the inscriptionPAX INTRANTIBUS SA…and stone fragments withcraved cross from the 8th-9th

c., built into the southPalace wall

SL.SL.SL.SL.SL. 63. RomaniËka crkva sv.Stoπije s kasnijom dograd-njom i svod koji je nosiozvonikIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 63. Romanesque churchof St Stoπija with lateradditions and the vault thatsupported the bell tower


194

uzidan je ulomak kamenog elementa s jednostavnom profilacijomna kojemu piπe: PAX INTRANTIBUS SA... On se, prema miπljenju I.Petriciolija, moæe datirati u VIII. ili IX. stoljeÊe, a moæe se protu-maËiti kao PAX INTRANTIBUS SALUS EXIENTIBUS. Na drugom ka-menom elementu urezana su dva, a na treÊemu jedan kriæ (takoerse datiraju u VIII. ili IX. st.). Svi oni vjerojatno pripadaju najstarijojcrkvi sv. Stoπije koja se, dakle, moæe datirati u VIII. ili IX. stoljeÊe.Ta je najstarija crkva sruπena, a kameni ulomci uzidani su kao spolijeu zidove nove romaniËke crkve sv. Stoπije, Ëiji se sjeverni zid sromaniËkim vratima, te onaj zapadni, saËuvao do danas. IstoËni zidnovije crkve izgraen je kasnije, kako je utvreno istraæivanjimagodine 1996. U prostoriji Y ispod crkve saËuvana su tri zidana luka,a postojao je i zid u cijeloj visini podruma. Ti su lukovi i zid biliizgraeni kako bi ojaËali antiËki svod pod crkvom. Njihov tlocrtnipoloæaj oslikava dimenzije crkve zbog koje su i izgraeni.

Sa zapadne strane nekadaπnje crkve sv. Stoπije saËuvan je para-boliËni svod karakteristiËan za ranosrednjovjekovno graditeljstvo.Svod je mogao nositi zvonik nad juænim vratima PalaËe, poputzvonika koji su se nalazili nad trima kopnenim vratima (zvonik crkveGospe od Zvonika nad unutarnjim zidom zapadnoga obrambenogdvoriπta, zvonik sv. Martina nad sjevernim vratima, zvonik sv.Leonarda nad unutarnjim zidom istoËnoga obrambenog dvoriπta),od kojih je do danas saËuvan samo onaj Gospe od Zvonika.

� Sv. Andrija de Fenestris / St Andrew de FenestrisNajraniji spomen crkve datira s poËetka XIII. stoljeÊa, kad se spo-minje kripta pod crkvom sv. Andrije53. Marija, æena Jane, 1250.godine oporuËno ostavlja kanonicima Sv. Dujma kuÊu s joπ jednomkuÊom ad sanctum Andream de Fenestris. Kaptol 1258. ustupa nadoæivotno uæivanje jednu bunju (presvoeni prostor) que est sub-tus ecclesiam sancti Andree de Fenestris. Godine 1289. spominjese kuÊa na poloæaju in Fenestris juxta ecclesiam sancti Andree 54.

Crkva sv. Andrije de Fenestris spominje se u brojnim vizitacijamaapostolskih vizitatora i splitskih nadbiskupa tijekom XVI. i XVII. sto-ljeÊa,55 a na temelju tih dokumenata moguÊe ju je precizno locirati:

- Nadbiskup D. M. Fosconi pohodio je godine 1578. crkvu sv. Andrijei ubicirao je kod samostana sv. Klare u jugoistoËnom dijelu Diokle-cijanove palaËe.

SL.SL.SL.SL.SL. 65. Portal romaniËkecrkve sv. StoπijeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 65. Portal of St Stoπija’s

SL.SL.SL.SL.SL. 66. Transformacijasrediπnje dvoraneDioklecijanove palaËe -305. god.Crteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 66. Transformation ofthe central hall ofDiocletian’s Palace - 305

SL.SL.SL.SL.SL. 67. Preobrazbasrediπnje dvoraneDioklecijanove palaËe - XIII.stoljeÊeCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 67. Transformation ofthe central hall ofDiocletian’s Palace - 13th c.

53 PetriÊ, 1989: 276.54 PetriÊ, 1994: 327.55 PetriÊ, 1994: 329. i 330.

66 67

Pag. 175-238

195


- U apostolskoj vizitaciji A. Valiera 1579. godine crkvi i samostanusv. Klare spominje se crkvica sv. Andrije kod samostana sv. Klarekoja se nalazi na uskom prostoru (in angusto loco). Klarise molevizitatora za dozvolu dogradnje prostorija iznad te crkvice, na nji-hov troπak, da bi prostor uËinili doliËnim, uz obvezatnu klauzuru,i to stoga πto se bogosluæje u toj crkvi rijetko odræava.

- Apostolski je vizitator M. Priuli 1603. godine posjetio i crkvu sv.Andrije. Nad tom su bogomoljom prostorije samostana sv. Klare.Nareuje da se s unutraπnje strane crkva zazida, a da se vrata otvores vanjske, da se popravi oltar i posveti na Ëast sv. Andriji. Ostaloprepuπta na volju koludricama sv. Klare.

- Apostolski vizitator Oktavijan Garzadori obavio je vizitaciju samo-stana sv. Klare 1625. godine. Opazio je da se koludrice na doliËan isiguran naËin ne sluæe crkvom sv. Andrije koja je pod drvenim tava-nom (sub solario ligneo) πto sluæi kao bolesniËka soba.

- Nadbiskup S. Cosmi posjetio je 1682. godine kapelu sv. Andrijeapostola. Nad kapelom je prostor kojim se sluæe koludrice i navodida je kapelu za govornicu (parlatorij) koludricama 1625. godineustupio vizitator Garzadori.

- Nadbiskup Cosmi 1684. godine dolazi u pastirski pohod samostanusv. Klare. OsvrÊe se na jadno stanje kapele, koja je jedva saËuvalaneπto od svetog obliËja. Nalazi se pod drvenim portikom ili podomkoludrica, u njoj se jedanput ili nijedanput u godini slavi misa, vratasu vrlo stara i prostor viπe odgovara nekoj tezi 56. Na molbu koludricakapela je odreena kao prostorija za razgovor. Oltar sv. Andrijekoludrice su podigle u crkvi sv. Klare i tu se svake godine slavioblagdan Sv. Andrije.

Svi navedeni dokumenti svjedoËe da se crkva sv. Andrije de Fene-stris nalazila uz samostan sv. Klare, a dogradnjom kata nad njom ikasnije, pretvaranjem crkve u parlatorij, uπla je u sklop samostana.Sve dvojbe oko poloæaja te crkve konaËno su uklonjene istraæi-vanjima 1999. godine, koja joπ uvijek traju, a provodi ih splitskiKonzervatorski odjel Dræavne uprave za zaπtitu kulturne i prirodnebaπtine. Od Ëetiri antiËke pravokutne prostorije uz ulicu 14, kojesu kasnije uπle u sklop samostana sv. Klare, dvije najjuænije sudvoriπte i stambena kuÊa. TreÊa jedinica 13C ne moæe biti crkvasv. Andrije jer se iz vizitacija zna da su klarise 1579. molile da im se

SL.SL.SL.SL.SL. 70 RomaniËki luk kaoojaËanje svoda prostorije15BIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 70. Romanesque archmade to reinforce the vaultin hall 15B

SL.SL.SL.SL.SL. 68. RanoromaniËkiprozor ugraen u antiËkuniπu vestibulaIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 68. Early-Romanesquewindow built into theRoman niche in theVestibule

SL.SL.SL.SL.SL. 69. RomaniËki prozorna juænom proËeljuromaniËke jednokatnice ujugoistoËnom dijelusrediπnje dvoraneIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 69. Romanesquewindow on the southfaçade of the two-storeyRomanesque house in thesoutheast part of the centralhall

56 Teza je koliba.

7069


196

dopusti gradnja iznad crkve sv. Andrije, a jedinica 13C veÊ u goticiima drugi kat sa stilskom biforom na zapadnom proËelju. Crkva sv.Andrije stoga je zauzimala prostoriju 13D. Oltar joj je izvorno bioprema istoku, prema pravilima tog vremena (sve do 1625. godine,kada apostolski vizitator zahtijeva da se oltar prebaci na zapad, uzpregradni zid prema pjevaliπtu, koji tek treba izgraditi). Prilikomradova 1964. godine s istoËne strane crkve, neposredno ispod razi-ne ulice, pronaeni su ostaci zidova njezine apside koja je bilapravokutnog tlocrta. U crkvu se ulazilo sa zapadne strane (iz ulicenastale na mjestu nekadaπnje srediπnje dvorane 11A), preko nat-krivenog premoπtenja dijela svjetlika 12.

SL.SL.SL.SL.SL. 71. JugoistoËni dioPalaËe krajem XIV. stoljeÊa- tlocrtCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 71. Southeast part ofthe Palace at the end of the14th c. - ground plan

SL.SL.SL.SL.SL. 72. JugoistoËni dioPalaËe krajem XIV. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 72. Southeast part ofthe Palace at the end of the14th c.

Pag. 175-238

197


VeÊ sama Ëinjenica da se u kasnijim dokumentima crkva sv. Andrijespominje u sklopu samostana sv. Klare dokazuje da pojam de Fenes-tris ne treba usko vezivati za prozore juænog proËelja DioklecijanovepalaËe s obzirom na to da samostan sv. Klare od prozora juænogproËelja dijeli portikat. Pojam de Fenestris treba vezati za πire pod-ruËje juænog dijela PalaËe, pa se tako i Sv. Andrija i Sv. Stoπija podjed-nako nalaze na prostoru de Fenestris. Graevine unutar nadbiskup-skog posjeda spominju se uz lokalitet Sdorium, a one izvan togposjeda uz lokalitet de Fenestris. Za to je karakteristiËan primjerdviju crkava, Sv. Nikole de Sdoria i Sv. Andrije de Fenestris, koje sumeusobno udaljene samo nekoliko metara, a nalaze se jedna nasu-prot drugoj, s dvije strane graniËne zapadne ulice nadbiskupskogposjeda.

� KuÊe za stanovanje / HousesU ranome srednjem vijeku sa zapadne strane nadbiskupskog pos-jeda saËuvane su pravokutne antiËke prostorije 13B, 13C, 13D, 13Ei 13F. Osim prostorije 13D (za koju je utvreno da je crkva sv.Andrije), one su se, uz odreene preinake, koristile kao kuÊe gra-ana. KuÊa 13B ima saËuvan ranogotiËki prozor na prvom katujuænog proËelja57 , πto znaËi da je i prije bila orijentirana premadvoriπtu sa svoje juæne strane (nekadaπnja prostorija 13A). Najuænom zidu dvoriπta UrbanistiËkog zavoda (13E), koje se datira ugotiËko razdoblje, saËuvane su konzole meukatne konstrukcije, apotvruju da je tu nekad bila kuÊa. Te su kuÊe imale pristup s istoka,tj. sa zapadne obrubne ulice nadbiskupskog posjeda (14), osimcrkve sv. Andrije koja je imala pristup sa zapadne strane, i kuÊe 13B,u koju se ulazilo kroz dvoriπte s juæne strane.

Nakon propadanja antiËke drvene krovne konstrukcije velike sre-diπnje dvorane nekadaπnjega careva stana (11A), uz njezin su seistoËni i zapadni zid smjestile manje ranosrednjovjekovne kuÊe. Nataj se naËin u sredini nekadaπnje antiËke prostorije oblikovala ulica.U XIII. stoljeÊu na jugoistoËnom uglu nekadaπnje srediπnje dvoranenalazi se romaniËka jednokatnica s portalom na zapadnom pro-Ëelju58 . RomaniËka vrata na prvom katu istog proËelja59 upuÊujuna postojanje vanjskog stubiπta. Na juænom proËelju prvog kata tekuÊe saËuvani su romaniËki prozori. Ulazno dvoriπte UrbanistiËkogzavoda i graevna jedinica juænije od njega bili su jedna srednjo-vjekovna kuÊa. Sjevernije od te kuÊe, prema vestibulu, ostavljen jeuski prolaz kao pristup antiËkom stubiπtu vestibula. Juænije od njenastala je joπ jedna kuÊa, a moæe se pretpostaviti da je manji ne-izgraeni prostor meu njima bio prilaz crkvi sv. Andrije. Nad juæ-nim vratima vestibula postoji kuÊa od koje je saËuvan predroma-niËki prozor prema vestibulu.

57 Neobjavljeni podatak istraæi-vanja koja su u tijeku, a pro-vodi ih splitski Konzervatorskiodjel.

58 Isto.59 Isto.

SL.SL.SL.SL.SL. 73. Bifora na zapadnomproËelju kuÊe RadovanaKlementovog (13C)Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 73. Two-light windowon the west façade ofRadovan Klementov’shouse (13C)

SL.SL.SL.SL.SL. 74. GotiËki portalsamostanske kuÊe (13B)Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 74. Gothic portal of theconvent house (13B)

73 74


198

SL.SL.SL.SL.SL. 75. Kruniπte naogradnom zidusamostanskog dvoriπta(13A) s unutarnje straneIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 75. Battlement on thewall surrounding theconvent courtyard (13A),view from the inside

SL.SL.SL.SL.SL. 76. Ukras na uglu zidasamostanskog dvoriπta(13A), nedavno oπteÊenIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 76. Decoration on thecorner of the wallsurrounding the conventcourtyard (13A), recentlydamaged

SL.SL.SL.SL.SL. 77. Zapadno proËeljekuÊe Iza vestibula 4(UrbanistiËki zavod)Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 77. West façade of thehouse Iza Vestibula 4(Town Planning Institute)

SL.SL.SL.SL.SL. 78. GotiËka dvorana ujugoistoËnoj kuli(nadbiskupska kula)FG.FG.FG.FG.FG. 78. Gothic hall in thesoutheast tower(archbishopric tower)

77 78

� Podrumi / BasementsVeÊ spomenuti dokument iz 1258. godine koji govori o bunji ispodcrkve sv. Andrije, pojaËanje ruba svoda podrumske prostorije 15Bsa sjeverne strane izgradnjom romaniËkog luka, predromaniËkiotvori probijeni u donjem dijelu antiËkog zida izmeu prostorije14 i dvoriπta 15A, te u gornjem dijelu antiËkog zida izmeu prostorije14 i dvoriπta 19C, a osobito nalazi stubiπta sagraenih u dvoriπtu15A, te nalaz predromaniËkih vrata na juænom zidu podrumskeprostorije 16B upuÊuju na zakljuËak da su antiËke podrumske pros-torije i dalje u uporabi, uz postupno podizanje razine poda. Takoje razina poda u dvoriπtu 15A za vrijeme izgradnje sjevernoga vanj-skog stubiπta oko metar viπa od izvorne antiËke. Podrumske suprostorije tada i u funkciji komunikacije: prilaz kapeli u crkvi sv.Nikole iz luke, te veza izmeu luke i srediπnjeg dijela grada prekosupstrukcija srediπnje dvorane i vestibula.

3.4. Kraj XIV. stoljeÊa / End 14th c.� Nadbiskupski posjed / Archbishopric propertyU prethodnom poglavlju detaljno je opisan dio reambulacije nad-biskupskih dobara iz 1397. godine koji se odnosi na nadbiskupskidvor u jugostoËnom dijelu Dioklecijanove palaËe, na temelju kojegasmo utvrdili moguÊi izgled nadbiskupskog posjeda poËetkom XIII.stoljeÊa. Zbog toga Êemo u ovom poglavlju, uz daljnju analizu tekstareambulacije, opisati samo promjene koje su nastale u tom skloputijekom XIII. i XIV. stoljeÊa.

"...oko susjedne ulice koja ide prema ruπevinama, sa sjeverne pak strane je kuÊareËenog Cipriana Zaninovog i javna ulica koja ide prema Nadbiskupskom dvoru iod istoga ka gradu prema ruπevinama."

Kao πto smo veÊ naveli, razgradnjom antiËkih struktura istoËno odsinagoge zvane Sdorium s kapelama, tijekom XIII. stoljeÊa, radipribavljanja kamenih blokova za izgradnju zvonika katedrale sv.Dujma, nastao je prostor koji se u reambulaciji spominje kao ruπe-vina. Taj prostor obuhvaÊa 19A, 18B, 19C, istoËni dio 17E, sjevernidio 20 te prostorije 21C, 21D, 22C i 22D.

Moæe se pretpostaviti da su se antiËke prostorije 21A (22A) i 21B,u kojima je bila nadbiskupska palaËa, saËuvale sve do poæara 1506.godine60 . Naime, da su u XIV. stoljeÊu spomenute prostorije bileporuπene, grb kneza Barbara (postavljen prilikom izgradnje obram-benog ophoda sredinom XV. stoljeÊa na ojaËanom zidu na mjestu60 KatiÊ, 1956: 139.

Pag. 175-238

199


prostorije 22C) nalazio bi se na kraju istoËnog zida, u neposrednojblizini jugoistoËne kule, πto je sluËaj na kraju sjevernog zida Diokle-cijanove palaËe, gdje se grb nalazi 3,5 metara od sjeverozapadnekule.

U XIV. stoljeÊu prizemlje jugoistoËne - nadbiskupske kule zasipa sedo poda prvog kata61 . Nad nasipom su izvedeni ugaoni piloni, a nadnjima kriæni gotiËki svod. Time je izgraena dvorana u visini dvajuantiËkih katova kule koja je saËuvana do danas. Nad gotiËkim svo-dom izvedena je terasa, koja je bila sastavni dio obrambenog op-hoda po vanjskim zidovima Dioklecijanove palaËe. Ta iznimno vri-jedna graevina, jednako kao i vijeÊnica na Narodnom trgu, pripadanajvrednijim graevinama grada Splita, pa njihovo odræavanje, kaoi koriπtenje, moraju biti u skladu s njihovim vrijednostima.

O ureivanju nadbiskupske palaËe svjedoËe i drugi povijesni doku-menti: biskup Rogerije (1249 - 1266.) poËeo je “popravljati kuÊe isobe episkopija i pomnije ih ureπavati. A sa vanjske je strane nap-ravio gornje katove i tavanice gredama i letvama vrlo umjeπnouËvrπÊene”.62 Nadbiskup Dominik (1328 - 1348.) “uredi i proπiri svojdvor”.63 U vrijeme nadbiskupa Hugolina (1349 - 1388.) “opet je oæiv-jela nadbiskupska palaËa kao ono nekoÊ za vrijeme Hugrina (1245-1248.)”.64 U registru notara Nikolela iz Agubia, koji je od 1361. do1366. godine65 bio u sluæbi nadbiskupa Hugolina, navode se pros-torije nadbiskupskog posjeda i palaËe u kojima su pisani pojedinidekreti: nostra archiepiscopalj capella Sancti Johannis Euangeliste;sinagoga; ecclesia Sancte Marie que est in Sinagoga; archiepiscopaljpalatio - sala superiorj; archiepiscopalj palatio - eius chiostro propeaudientia; archiepiscopalj palatio - eius caustro superiorj; cameradominj archiepiscopi; archiepiscopalj palatio - eius plancato.

Pojedine prostorije biskupske palaËe bile su ukraπene freskama.Prilikom arheoloπkih istraæivanja jugoistoËne kule pronaena sudva ulomka srednjovjekovnih fresaka na kojima se prepoznaju prstikoji dræe svitak66 . Ostaci srednjovjekovnih fresaka s figuralno-orna-mentalnim motivima, te svijetloæute do bjelkaste æbuke bez fresko-slika pronaeni su tijekom istraæivanja 1992. godine u hodniku 2067 .

Juæna pravokutna kula PalaËe izvan biskupskog posjeda u vlas-niπtvu je Ciprijana Zaninovog.

Zapadno od nadbiskupskog posjeda /West of the archbishopric property� Privatne kuÊe / Houses"...i dvoranom koja se dotiËe sinagoge pod kuÊom pokojnog Radovana Klement-

ovog..."

KuÊa pokojnog Radovana Klementovog o kojoj se govori u tekstureambulacije antiËka je prostorija 13C. Ona je u XIV. stoljeÊu dogra-ena, te na zapadnom proËelju drugog kata ima gotiËku biforu. U

SL.SL.SL.SL.SL. 79. Zazidano obrambenokruniπte na juænom proËeljuPalaËe (sa strane otvora videse oπteÊene konzolemanteleta)Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 79. Walled-in defencebattlement on the southPalace façade (the damagedconsoles of the mantelet canbe seen on the side of theopening)

SL.SL.SL.SL.SL. 81. OdsjeËena trostrukakonzola breteπa u sredinijuænog zida PalaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 81. Cut off triple consolefor breteche in the middle ofthe south Palace wall

61 MarasoviÊ, J. i sur., 1972:24.

62 Toma Arhiakon, 1977: 171.63 Novak, 1957a: 367.64 Novak, 1957a: 157.65 Rismondo, 1956.66 MarasoviÊ, J. i sur., 1972:

24.67 Delonga, 1993.

79 80

SL.SL.SL.SL.SL. 80. Zazidani prozor treÊegkata gotiËke kuÊe poruπeneradi izgradnje obr. ophodanad juænim zidom PalaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 80. Walled-up windowfrom the third floor of a Gothichouse that was pulled down tobuild the defence gallery overthe south Palace wall


200

SL.SL.SL.SL.SL. 84. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XV. stoljeÊa -tlocrtCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 84. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-15th c. ----- ground plan

SL.SL.SL.SL.SL. 82. Grb Splita na starojgradskoj vijeÊnici s krajaXIV. stoljeÊaFG.FG.FG.FG.FG. 82. The arms of Split onthe old town hall from theend of the 14th c.

SL.SL.SL.SL.SL. 83. Sjeverno proËeljeDioklecijanove palaËe naminijaturi Hrvojeva misala spoËetka XV. stoljeÊaFG.FG.FG.FG.FG. 83. North façade ofDiocletian’s Palace on aminiature in Hrvoje’s Missalfrom the beginning of the15th c.

procesu integriranja kuÊa za samostan sv. Klare istoËno proËeljekuÊe 13C ostalo je u unutraπnjosti samostana pa je poruπeno dokse zapadno saËuvalo jer je orijentirano prema malom dvoriπtu (dionekadaπnjeg svjetlika 12). Podrumska prostorija pod tom kuÊompripada nadbiskupiji. Dvor, odnosno prostor pred kuÊom RadovanaKlementovog ujedno je i dio zapadne ulice nadbiskupskog posjeda(14) kojom se prilazi crkvi sv. Nikole, pa je oËito da se Radovan Kle-mentov ima pravo sluæiti njome. Dvoriπte 13A proπirilo se premoπ-tenjem svjetlika na zapadu, te je ograeno zidom s kruniπtem najugu i istoku. Jedinica 13B produæila se prema zapadu premostivπisvjetlik gotiËkim lukom. Premoπtenjem svjetlika (12) dvije su gra-evne jedinice s njegove istoËne strane (13E i 13F) spojene s ro-maniËkom kuÊom s njegove zapadne strane u jedinstveni sklop sprilazom sa strane vestibula (UrbanistiËki zavod). Sjeverni dio ro-maniËke kuÊe na zapadu i jedinica 13F pretvoreni su u dvoriπtameusobno povezana u prizemlju. Sjeverna je kuÊa ranogotiËkadvokatnica s portalom romaniËkog oblika, ranogotiËkom triforom

82 83

Pag. 175-238

201


na prvom katu i gotiËkom monoforom na drugom katu. Na prvomkatu jednokatnice koja Ëini juæni dio te kuÊe nalazi se mala prostorijavezana kanalizacijom za podrumsku prostoriju 13D, πto je jedan odnajstarijih kanaliziranih srednjovjekovnih zahoda u Splitu.

RomaniËka jednokatnica u jugoistoËnom kutu srediπnje antiËkeprostorije (11A) nadviπena je za jedan kat.

Uz juæni zid PalaËe, istoËno od crkve sv. Stoπije, sagraena je tro-katnica koja je prelazila visinu antiËkog zida. Donji pragovi dvajuprozora te kuÊe s gotiËkom profilacijom djelomiËno su saËuvanido danas. Prema istoku ona je graniËila s nadbiskupskim posjedom.Zbog izgradnje kruniπta njezin je posljednji kat sruπen.

� Obrambeni ophod / Chemin de rondeGrbovi grada Splita s kraja XIV. stoljeÊa i crteæ sjevernog proËeljaDioklecijanove palaËe iz misala splitskog vojvode Hrvoja VukËiÊaHrvatiniÊa iz 1403/1404. godine nad zidovima PalaËe prikazuju kru-niπte. Najraniji ophod s kruniπtima iπao je po juænome, istoËnomei sjevernom antiËkom zidu (πirina ophoda s kruniπtem tada je izno-sila oko 1,50 m), a terasa koja je sagraena u XIV. stoljeÊu nadsvodom jugoistoËne kule u sklopu je tog obrambenog ophoda.Terasa nad antiËkim svodom drugog kata juæne pravokutne kulePalaËe, nakon πto su dva gornja kata poruπena, takoer je u sklopuobrambenog ophoda s kruniπtem. Prilikom uspostave ophoda nadjuænim zidom sruπen je zvonik sv. Stoπije u sredini juænog proËeljaPalaËe, te je nad juænim vratima PalaËe, nad jednostrukim lukomkoji su nosile trostruke konzole umetnute u zazid loe iz XIII. stoljeÊa(ostaci odsjeËenih konzola saËuvani su do danas in situ), izgraenbreteπ68 . Na sredini juænog zida s unutarnje je strane stubiπte kojevodi na ophod. To je stubiπte moglo biti i starije te sluæiti kao pristupzvoniku sv. Stoπije. Novi grad (srednjovjekovni dio grada zapadnood Dioklecijanove palaËe) opasan je zidovima s obrambenim op-hodom i kruniπtem - do godine 1342. zidine oko crkve Sv. Duha veÊ

68 Obrambeni element koji uvertikalnom smjeru πtiti naj-osjetljivije toËke utvrde.

SL.SL.SL.SL.SL. 85. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XV. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 85. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-15th c.


202

su bile dovrπene jer je te godine prodana jedna potleuπica pokrajSv. Duha blizu komunalnih zidina69.

3.5. Sredina XV. stoljeÊa / Mid 15th c.Od 1420. godine Split je pod mletaËkom upravom. U jugoistoËnomdijelu PalaËe nadbiskupski se posjed smanjuje. Zapadno od njeganastaje samostan sv. Klare, u Ëiji sastav ulazi kapela sv. Nikole, kojaÊe postati samostanska kapela. Zasipanjem antiËkog dvoriπta 15Cnastala je poljana Sdorgia, na koju polaæu pravo i splitska komunai nadbiskupija. Tako se u Zlatnoj knjizi grada Splita 10. sijeËnja 1456.godine navodi:

"Ëetvrto, πto se tiËe nekog polja Sdorgie koje sada posjeduje sama splitska komuna,ono je bilo i mora pripadati prije navedenoj nadbiskupiji osim ako ne izae na vidjeloda joj je komuna dala neku naknadu”. I dalje: “...πto se tiËe navedenog polja SdorgieplemiÊi u ime reËene splitske komune moraju vjerodostojnim ispravama dokazatizamjenu koju je splitska komuna dala nadbiskupiji za to polje Sdorgie. Ako to utvrdi,on gospodin nadbiskup mora biti posve zadovoljan onim πto je uËinjeno”.70

Taj se prostor kasnije spominje kao trg i u vizitaciji samostana sv.Klare iz 1625. godine,71 kad Oktavijan Garzadori napominje da sevrata Sv. Andrije “zatvore daskama na troπak samostana prematrgu”.

� Samostan sv. Klare / St Clare’s conventRadi izgradnje kaπtela, klarise su morale napustiti samostan naobali. Stoga, prema dokumentu od 16. veljaËe 1430. godine,72 vene-cijanski Senat dana 11. srpnja 1424. godine donosi odluku kojomklarisama za stanovanje dodjeljuju

“neke kuÊe s jednom kapelom, koje su bile u ruπevnom stanju”,

s time da se Senat mora pobrinuti da se te kuÊe urede

“jer su sasvim ruπevne, pa u njima ne mogu nikako stati i boraviti, te da im vlada joπkupi neku kuÊu, koja je na prodaju, i neke zidove bez krova, koji se nalaze uz onenjihove kuÊice, s kojima bi se njihov samostan mogao proπiriti.”

Klarise tom zamjenom nisu bile zadovoljne, no na njihovu æalbuSenat je 24. svibnja 1442. godine potvrdio svoju prijaπnju odluku.73

“Jedna kapela” koja se dodjeljuje Ëasnim sestrama upravo je kapelasv. Nikole, jer se πtovanje tog sveca nastavlja i u kasnijoj crkvi sv.

69 Novak, 1957a: 505.70 Zlatna knjiga grada Splita,

1996: 243. i 245.71 PetriÊ, 1994: 330.72 Sartori, 1986/87: reg. 57,

c. 204 v., A.S.Ve.73 PetriÊ, 1994: 324-325.

SL.SL.SL.SL.SL. 88. Produljenje juænogzida dvoriπta samostana sv.Klare prema istoku svratima iz XV. stoljeÊaIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 88. Extension towardsthe east of the south wall ofthe courtyard of St. Clare'sconvent with the gate fromthe 15th c.

SL.SL.SL.SL.SL. 87. Nadviπenje juænog zida dvoriπtasamostana sv. KlareIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 87. Heightened south wall of the courtyardof St Clare’s convent

SL.SL.SL.SL.SL. 86. Baza preslice crkvesv. Nikole s tragovimakrova te crkveIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 86. Base of the bell-cote of St Nicholas’s churchwith traces of the churchroof

Pag. 175-238

203


Klare, uz Ëiji oltar sv. Nikole djeluje bratovπtina pomoraca (vizitatoriPriuli 1603., god., de Dominis 1604. god. i Cosmi 1683. god.74 ). Umatrikuli bratovπtine pomoraca, koja se datira u sredinu XV. sto-ljeÊa, stoji da se dio novca utroπi na pokrivanje crkve sv. Nikole deSdoria.75 Nad zapadnim proËeljem kapele sv. Nikole, prilikom pop-ravka krova, izgraen je zvonik na preslicu, Ëija je baza saËuvanado danas na izvornome mjestu. Na bazi zvonika tragovi su trijupilona i zarezi konopa dvaju zvona. BuduÊi da je baza zvonika stragovima pilona na visinskoj koti +20,75 m, a vrh kruniπta ophodanad juænim zidom na koti +17,66 m, zvonik je bio vidljiv s brodovau staroj luci sv. Nikole.

Tekst iz odluke Senata o kuÊama “koje su u ruπevnom stanju”, a dod-jeljuju se klarisama, te o onima koje je trebalo kupiti za proπirenje

SL.SL.SL.SL.SL. 92. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËepoËetkom XVI. stoljeÊa -tlocrtCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 92. Southeast part ofDiocletian’s Palace at thebeginning of the 16th c. -ground plan

74 PetriÊ, 1989: 275.75 PetriÊ, 1994: 326.

90 SL.SL.SL.SL.SL. 89. Ostaci prilaznogstubiπta obrambenomophodu u sredini juænogzida PalaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 89. Remains of staircaseleading to the chemin deronde in the middle of thesouth Palace wall

SL.SL.SL.SL.SL. 90. Pristup obrambenomophodu i podebljanjeistoËnog zida PalaËeizvedeno za vrijeme knezaBarbaraIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 90. Approach to thechemin de ronde and thethickening of the east Palacewall built in the reign ofMagistrate Barbaro

SL.SL.SL.SL.SL. 91. Grb obitelji Barbarougraen u zadebljanjeistoËnog zida PalaËeIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 91. Arms of the Barbarofamily, built into thethickening of the east Palacewall

89

91


204

samostana, odnosi se na dvoriπte 13A, kuÊe 13B i 13C, te dvije kuÊezapadno od njih na istoËnoj strani ulice koja iz vestibula vodi premajugu. Taj je sklop na sjevernoj strani graniËio s crkvom sv. Andrije.Iz dokumenta od 24. svibnja 1442. vidi se da do tada joπ uvijek nijekupljena kuÊa, te “neki zidovi bez krova” za proπirenje i dogradnjusamostana, pa se splitskom knezu nareuje da se pobrine za nave-denu kupnju, kao i za popravak kapele i nabavu zvona. Osim pop-ravka crkvenog krova i gradnju zvonika na preslicu, jedan od prvihgraditeljskih zahvata u sklopu samostana jest premoπtenje uskogai kratkog dijela ulice izmeu dogradnje pred crkvom sv. Nikole ikuÊa 13B i 13C. Na taj je naËin crkva sv. Nikole povezana sa samosta-nom, te je omoguÊen izravan pristup pjevaliπtu crkve s prvog katasamostana kroz nekadaπnji antiËki prozor koji se saËuvao do danas.U novoj funkciji klauzure samostana javni je prolaz od crkve prekostubiπta u dvoriπtu 15A do juænih vrata PalaËe prema luci bio neo-dræiv, pa je dvoriπte 15A zasuto. S ophoda nad juænim zidom PalaËemoglo se vidjeti dvoriπte samostanske klauzure, pa je dekorativnokruniπte juænog zida dvoriπta 13A zazidano, a sam zid poviπen (πtose moæe vidjeti i danas) te produæen prema istoku. Na taj je naËinsamostanski sklop s juæne strane potpuno ograen. Do danas suse u tom zidu djelomiËno saËuvala dvoja gotiËka vrata: zapadna suvodila u samostan, a istoËna u crkveno dvoriπte.

SL.SL.SL.SL.SL. 93. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËepoËetkom XVI. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 93. Southeast part ofDiocletian’s Palace at thebeginning of the 16th c

SL.SL.SL.SL.SL. 94. Dio antiËkog zida ipete svoda izmeuprostorije 19B i hodnika 20prevaljen na tadaπnji nasipprema zapadu - tragoviruπenja nadbiskupskepalaËe 1506. god. -istraæivanja 1992. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 94. Part of the Romanwall and the impostbetween hall 19B andcorridor 20, overturnedwestward onto the fill -traces of pulling down thearchbishop’s palace in1506 - research in 1992

SL.SL.SL.SL.SL. 95. Izmaknuti blokovi zidaizmeu prostorije 19B ihodnika 20 - tragovi ruπenjanadbiskupske palaËe 1506.god. - istraæivanja 1992. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 95. Displaced blocks ofwall between hall 19B andcorridor 20 - traces of pullingdown the archbishop’spalace in 1506 - research in1992

94 95

Pag. 175-238

205


� Obrambeni ophod / Chemin de rondeGodine 1448. zahtjeva se da se ojaËaju (infortir) i utvrde (metterein fortezza) zidovi Dioklecijanove palaËe (muro antichissimo) jerprijete da se sruπe i jer okolo nema utvrda.76 AntiËki zidovi PalaËeojaËani su i popravljeni sredinom XV. stoljeÊa, u vrijeme knezaBarbara,77 Ëiji je grb tom prilikom ugraen na nekoliko mjesta sunutraπnje strane zidova. Gornji dijelovi sjevernoga i istoËnog zidaDioklecijanove palaËe tada su ojaËani s unutarnje strane do debljinenjihova donjeg dijela, te je tako proπiren obrambeni ophod (debljinazida zajedno s kruniπtem iznosila je 2,60 m). Tom je prilikom kod

SL.SL.SL.SL.SL. 97. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XVI. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 97. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-16th c.

76 Gennaio 1448, SenatoMar. reg.3 c.96, A.S.Ve, “ilmuro antichissimo che cingela città di Spalato minacciarovina. Si chiede quindi di“... poter infortir e mettere infortezza li muri e le torri diquella vs. città, stando debisogno a podirse megliodifendar contro i nemici, nonhavendo forti intorno...”;Sartori, 1986-87: 6.

77 Ne zna se toËno o kojem jeknezu rijeË, Donatu Barbaru(1449-1451) ili MatteuBarbaru (1458-1461).

SL.SL.SL.SL.SL. 96 JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XVI. stoljeÊa -tlocrtCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 96. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-16th c. - ground plan


206

juæne pravokutne kule na istoËnom zidu sagraeno stubiπte kojimse penjalo na ophod. Kruniπte nad istoËnim dijelom juænog zidauvelike je saËuvano, a nad zapadnim je dijelom preteæito poruπeno.

3.6. PoËetak XVI. stoljeÊa / Beginning of 16th c.Ruπenje antiËkih graevina u jugoistoËnom dijelu PalaËe, koje jezapoËelo u XIII. stoljeÊu, nastavilo se poËetkom XVI. stoljeÊa. Tadasu materijalom od ruπenja potpuno zatrpani podrumi koji Êe dugovremena biti zaboravljeni.

� Nadbiskupska palaËa / Archbishop’s palaceNadbiskupska palaËa, za koju Farlati kaæe da je bila uzorita zbogstarosti i velike ljepote pala je ærtvom poæara u noÊi izmeu 30. i31. prosinca 1506. godine, a s njom su izgorjeli mnogi originalnipovijesni dokumenti. Nakon toga nadbiskupi su stanovali po pri-vatnim kuÊama78. Ta stara nadbiskupska zgrada bila je u ruπevina-ma i sasvim zapuπtena joπ 1579. godine, kada je u Splitu boravioapostolski vizitator Valier, a tek je nadbiskup Bonifacij Albano (1668-1678) godine 1668. dao ukloniti te stare ruπevine, a sjeverno odkatedrale sagradio iz temelja novu graevinu79 koja se “ni veliËinomni ljepotom nije mogla usporediti sa starom”.80

Prema rezultatima istraæivanja iz 1996. godine, gornji dio podrum-skog zida izmeu prostorija 19B i 20, zajedno s petom svodova, paoje i naπao se pomaknut za oko dva metra prema zapadu, na mjestujugoistoËnog ugla nekadaπnje prostorije 18B81 , a veliki kameni blo-kovi donjeg dijela tog zida izvaljeni su iz svog leæiπta. Da je razinanasipa u prostoriji 19B u to vrijeme bila na koti od oko +3,00 mdokazuje Ëinjenica da su se pomaknuli samo oni kameni blokovikoji su bili iznad te kote. Takav pomak mogla je prouzroËiti samovelika sila (sruπena masa zida teæa je od sto tona). OËito je da jeprilikom poæara 1506. godine zapadni zid nadbiskupske palaËe(prizemlja antiËke prostorije 21B) pao na svod prostorije 20, zbogËega se sruπio i pomaknuo dio zida izmeu prostorija 19B i 20 usupstrukcijama prema zapadu.

� Samostan sv. Klare / St Clare’s conventNapuπtanjem konzistorija, arhiakonata i kapele sv. Marije, neka-daπnji se triklinij pretvara u ruπevine kojima se koriste klarise kakobi proπirile naslijeenu crkvu sv. Nikole. Materijalom od ruπenjaizravnava se teren i na taj naËin stvaraju uvjeti za novu izgradnju.

SL.SL.SL.SL.SL. 98. Crkva sv. Klare -originalni pod otkrivennakon skidanja slojevapoda iz 1928. god. -istraæivanja 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 98. St Clare’s church -original floor discovered af-ter removing the floor from1928 - research in 1963

SL.SL.SL.SL.SL. 99. Crkva sv. Klare -grobna ploËa obitelji Arneriispod koje je pronaensarkofag nadbiskupa IvanaIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 99. St Clare’s church -tombstone of the Arnerifamily under which Arch-bishop Ivan’s sarcophaguswas found

SL.SL.SL.SL.SL. 100. Crkva sv. Klare -arh. snimka poda s grobnimploËama iz 1963. god.Izvor • SourcePlanoteka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 100. St Clare’s church -architectural survey of thefloor with tombstones, madein 1963

SL.SL.SL.SL.SL. 101. Crkva sv. Klare -najstarija grobna ploËaLorenca Bacha Perugina iz1570. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 101. St Clare’s church -the oldest tombstone ofLorenco Bacho Peruginafrom 1570

99 100 101

Pag. 175-238

207


OpÊinsko upraviteljstvo u Splitu izvadilo je godine 1926. iz zidaopÊinske zgrade u Severovoj ulici 1 kamenu kustodiju. Ona se premastilskim odlikama moæe datirati na kraj XV. stoljeÊa, a prema A.DuplanËiÊu pripadala je crkvi sv. Andrije.82

3.7. Sredina XVI. stoljeÊa / Mid 16th c.� Samostan sv. Klare / St Clare’s conventProduljenjem crkve sv. Nikole prema istoku, na prostor nekadaπnjesinagoge Sdorium, nastala je nova jednobrodna crkva sv. Klare, sapsidom i sakristijom na istoËnoj strani te ulazom sa sjeverne stra-ne. Kako je najstarija grobna ploËa u podu crkve83 ona LorenzaBracha Perugina iz 1570. godine, crkva je sigurno sagraena prijetog datuma. Portal na sjevernoj strani crkve sliËan je portalima dvijukapela u protironu na peristilu (istoËna iz 1544. godine, a zapadnaiz 1650. godine). Ulaz u samostan u tom je vremenu takoer sasjeverne strane.

Kao πto je veÊ reËeno, apostolski vizitator A. Valier pohodio je 1579.crkve sv. Klare i sv. Andrije84. Crkva sv. Klare u to vrijeme ima trioltara: veliki oltar posveÊen sv. Klari, s vrijednom palom, oltar sv.Nikole koji dræi istoimena bratovπtina, i joπ jedan oltar sv. Klare sdrvenom prilikom (cum imagine lignea). U tijesnom je i siromaπnomsamostanu koji se uzdræava milostinjom æivi 13 koludrica. Klarisemole vizitatora za dozvolu gradnje prostorija iznad crkvice sv.Andrije na njihov troπak.

� Nova izgradnja / New constructionRuπenjem nekadaπnjeg arhiakonova stana proπiren je prostor uzjuæni zid PalaËe. Stoga se nove kuÊe koje se grade uz juæni zid πirena taj novodobiveni prostor. Svoj konaËni tlocrtni gabarit te sugraevine dobile u XVII. stoljeÊu.

Prostor izmeu ruπevina nadbiskupske palaËe (za koje znamo da1579. godine joπ nisu uklonjene) i nove crkve sv. Klare, nastao zasi-panjem nakon velikih ruπenja poËetkom XVI. stoljeÊa, postupno sepoËinje izgraivati. Tu niËu dva reda kuÊa u smjeru sjever - jug. Tese nove kuÊe grade bez poπtovanja rimskog rastera (podrumskesu prostorije tada zatrpane).

Po svojim stilskim obiljeæjima kuÊe su morale biti renesansne. Kakose nijedna renesansna kuÊa nije saËuvala do vremena nakon Dru-goga svjetskog rata, kada su zapoËeti istraæivaËki radovi, moæe sezakljuËiti da su se te kuÊe sukcesivno gradile i ruπile. Razlog tome

78 KatiÊ, 1956: 139.79 Novak, 1957b: 451.80 KatiÊ, 1956: 139.81 Sruπeni dio antiËke strukture

na tome mjestu ne moæe bitidio prostorije 18B jer je ona,kao πto je prije utvreno,potpuno sruπena u XIV. sto-ljeÊu.

82 DuplanËiÊ, 1995: 29.83 Prilikom istraænih radova

1961. godine snimljene sunadgrobne ploËe u poducrkve. Nakon ruπenja crkve,a pri iskopavanjima dvora-na triklinija, ploËe su pohra-njene u podrumsku prostoriju13F, a danas su zajedno sostalim kamenim nalazimaiz jugoistoËnog sektora,smjeπtene u podrumskojprostoriji 10.

84 PetriÊ, 1994: 329.

SL.SL.SL.SL.SL. 102. Arhitektonskasnimka istoËnog proËeljasklopa nekadaπnjegsamostana sv. Klare iz1961. god. (vide se tragovikrova stare crkve i apside)Izvor • SourcePlanoteka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 102. Architecturalsurvey of the east façade ofthe former complex of StClare’s convent, made in1961 (traces of the oldchurch roof and apse canbe seen)

SL.SL.SL.SL.SL. 103. Crkva sv. Klare -renesansni portal nasjevernom ziduIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 103. St Clare’s church -Renaissance portal on thenorth wall

103102


208

je razliËito slijeganje temelja jer su kuÊe dijelom utemeljene naantiËkim zidovima, a dijelom na visokom nasipu. Prilikom istraænihradova na sektoru VI. godine 1970. i 1971, na jugoistoku sektora,ispod temelja kuÊe iz XIX. stoljeÊa, pronaeni su temelji kuÊe iz XVI.stoljeÊa85.

Na prostoru sjeverno od nove crkve sv. Klare joπ nema nove izgrad-nje. Taj se prostor u vizitaciji iz 1625. godine spominje kao trg (vi-djeti poglavlje Sredina XV. stoljeÊa).

� Obrambeni ophod / Chemin de rondeObrambeni gradski zidovi, kao i obrambeni ophod s kruniπtem, bilisu neodræavani i zapuπteni. Tako je 1561. godine sruπeno 60 passizida prema luci koje je trebalo popraviti.86

Godine 1569, kada se Split trebao pripremiti na obranu zbog opas-nosti od turske navale, bedemi su bili u tako bijednom stanju “danije bilo moguÊe po njima hodati ni po danu, a kamoli po noÊi”.Gotovo potpuno razruπenu kulu sa strane Sv. Dominika splitski jeknez Andrea Michiel dao poruπiti 1573. godine87 jer je kroz njuneprijatelj mogao bez muke uÊi u grad. Na mjestu poruπene kulepopravljen je zid u visini ostalih bedema, a svi su bedemi pop-ravljeni tako da se moglo hodati uza zid okolo grada. 88

3.8. PoËetak XVIII. stoljeÊa / Beginning 18th c.Izgled jugoistoËnog dijela PalaËe poËetkom XVIII. stoljeÊa moæe serekonstruirati prema crteæima tlocrta grada Splita i pogleda na grads Marjana G. Justera iz 1708. godine.

Ruπevine nadbiskupske palaËe oËiπÊene su za vrijeme nadbiskupaAlbana 1668. godine. Kao πto se vidi na Justerovu planu, uz sklopkuÊa koji je otprije nastao na prostoru izmeu nekadaπnjih ruπevinanadbiskupske palaËe i crkve sv. Klare, prema istoku je sagraen joπjedan niz kuÊa. Te kuÊe djelomiËno zadiru u prostor nekadaπnjenadbiskupske palaËe, a izmeu njih i istoËnog zida ostao je neizgra-

85 MarasoviÊ, J. i sur., 1972: 36.86 21 febbraio 1561, Seanto

Mar, reg. 35 c. 162, A.S.Ve.; Sartori, 1986-87: 19.

87 28 maggio 1573, CollegioRelazioni, b.72, Relaziondel Conte di Spalato AndreaMichiel, A.S.Ve.; Sartori,1986/87: 21.

88 Novak, 1957b: 71.

SL.SL.SL.SL.SL. 104. Kruna bunara udvoriπtu UrbanistiËkogzavodaIzvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 104. Wellhead in thecourtyard of the TownPlanning Institute

SL.SL.SL.SL.SL. 105. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËepoËetkom XVIII. stoljeÊa -tlocrtCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 105. Southeast part ofDiocletian’s Palace at thebeginning of the 18th c. -ground plan

Pag. 175-238

209


89 PetriÊ, 1994: 329.90 GabriËeviÊ, 1960: 87-103.

SL.SL.SL.SL.SL. 106. Renesansna kustodi-ja pronaena prilikomradova na ureenju Gradskeparne kupelji u SeverovojuliciIzvor • SourceA. DuplanËiÊ, 1995: 31.FG.FG.FG.FG.FG. 106. Renaissance pyxfound during work on theTown Steam Baths inSeverova street

en prostor. Taj neizgraeni prostor uoËava se i na Santinijevucrteæu iz 1666. godine, no na Justerovu je planu on crtkanom linijompodijeljen na prostor ulice i prostor vrta uz istoËni zid PalaËe kojije oznaËen trima stablima.

Kao πto se iz Santinijeva crteæa vidi, tijekom XVII. stoljeÊa na srediπ-njem dijelu trga sjeverno od samostana sv. Klare nastaje blok kuÊa.Isti, veÊ oblikovan blok i ulice poloæene u smjeru istok - zapadprikazan je i na Justerovu crteæu.

� Samostan sv. Klare i crkva sv. Andrije /St Clare’s convent and St Andrew’s church

Iz Justerova se crteæa vidi da je samostan sv. Klare proπiren premazapadu na kuÊu s istoËne strane ulice u osi PalaËe, te je tako zauzeoi juæni dio te ulice.

Apostolski je vizitator M. Priuli 1603. godine89 osim samostana icrkve sv. Klare posjetio i crkvu sv. Andrije. Nad tom bogomoljombile su prostorije samostana. Nareeno je da se crkva s unutraπnjestrane zazida, a vrata otvore s vanjske, da se popravi oltar i posvetisv. Andriji. Ostalo prepuπta na izbor koludricama sv. Klare.

Splitski nadbiskup M. de Dominis obavlja vizitaciju samostana icrkve sv. Klare 1604. godine (v. poglavlje PoËetak XIII. stoljeÊa). Navelikom oltaru je “krasan tabernakul”. Spominje se i oltar sv. Klare,a oltar sv. Nikole je pod upravom bratovπtine mornara. Posjetio jei kapelu sv. Andrije kojom se sluæe koludrice sv. Klare. U crkvi sv.Klare franjevci s Poljuda svakog dana sluæe sv. misu, a bratovπtinasv. Nikole brine se da se nedjeljom slavi sv. misa na oltaru sv. Nikole.

Prilikom istraænih radova u podu crkve sv. Klare 1963. godine (namjestu nekadaπnje kapele sv. Nikole, odnosno poviπe svoda antiËkeprostorije 16B u visini hipokausta) pronaeni je sarkofag nadbis-kupa Ivana II. (B. GabriËeviÊ datira ga u X. stoljeÊe90). Taj je sarkofagbio djelomiËno poznat i prije. Farlati navodi da ga je obitelj Arneri1618. godine prenijela iz prostora periptera katedrale.

SL.SL.SL.SL.SL. 107. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËepoËetkom XVIII. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 107. Southeast part ofDiocletian’s Palace at thebeginning of the 18th c.


210

Najiscrpniji opis crkve i samostana sv. Klare nalazimo u veÊ spome-nutoj vizitaciji Oktavijana Garzadorija iz 1625. godine (v. poglavljeSredina 15. stoljeÊa). On je pregledao sveti oltarski sakramenat kojise “doliËno Ëuva u drvenom pozlaÊenom svetohraniπtu, pohranjenu srebrnoj pozlaÊenoj posudici”. Dao je odrjeπenje mrtvima. Zatimje pregledao veliki kameni oltar, dobro opremljen i neposveÊen, sdoliËnom slikom (decenti iconia) i drugom potrebnom opremom.Pregledao je takoer kameni oltar sv. Nikole, doliËno opremljenprikladnom slikom (convenienti iconia). Oltar je pripadao laiËkojbratovπtini pomoraca, koji o svom troπku uzdræavaju oltar i svogakapelana. Pregledao je oltar sv. Klare od kamena, ali joπ neposveÊen,opremljen takoer doliËnom slikom (decentique iconia). Pregledaoje i samu crkvu (corpus ecclesiae), koja je, doduπe, stara, ali dobrozidana. Liturgijsko ruho i namjeπtaj bili su u redu. Zatim je sa svojadva suradnika uπao u klauzuru, gdje su ga doËekale opatica i kolu-drice, uπao je u kor i poπto je izmolio obiËajne molitve, uπao je i ublagovaonicu, koja je ujedno mjesto kapitula (locus capituli). Tu jeodræao poticajni govor i nakon molitve podijelio opÊe odrjeπenje,sasluπao i razumio sve potrebe samostana i redovnica.

Poπto je pregledao samostan sa svim prostorijama, naredio je slje-deÊe: da se popravi prozor na vrhu krova, i to s juæne strane, da seuËvrsti drvenom reπetkom, da se zatvori prozorËiÊ na istoËnojstrani toga prozora, da se zakloni istoËni prozor na tom krovu nanaËin kako je vizitator naredio opatici i prokuratorima, da se postavibrava i kljuË na drvenoj reπetki kojom se zatvara gornje samo-stansko potkrovlje prema suncu te da se zaπtite æeljeznom ogradomdva prozora koja gledaju u predvorje nadbiskupske palaËe.

Oktavijan Garzadori odredio je da se na troπak samostana postavipregradni zid izmeu lae crkve sv. Andrije i njezina pjevaliπta. Kadcrkva dobije svjetovnu namjenu, neka se oltar stavi uz pregradni

SL.SL.SL.SL.SL. 108. Detalj crteæaG. Santinija iz 1666. god.Izvor • SourceMuzej grada SplitaFG.FG.FG.FG.FG. 108. Detail of G.Santini’s drawing from 1666

SL.SL.SL.SL.SL. 109. Plan Splita, G.Juster, 1708. god. - detaljIzvor • SourceKeËkemet, D. (1981), Plan iveduta Splita iz poËetkaosamnaestoga stoljeÊa,Kulturna baπtina 11-12: 90.FG.FG.FG.FG.FG. 109. Split town plan,G. Juster, 1708 - detail

SL.SL.SL.SL.SL. 110. Juæni dio istoËnogzida PalaËe popravljen1601. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 110. Southern part ofthe east Palace wall,repaired in 1601

SL.SL.SL.SL.SL. 111. PloËa postavljenana istoËni zid PalaËe prili-kom popravka 1601. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 111. Tablet placed onthe east Palace wall afterrepairs in 1601

108 109

110 111

Pag. 175-238

211


zid pjevaliπta, a vrata prema trgu, gdje se sada nalazi oltar, zatvoredaskama o troπku samostana, da se na blagdan sv. Andrije bezteπkoÊa moæe sluæiti misa. Crkva sv. Andrije uπla je u sastav samo-stana - O. Garzadori je ustupa Ëasnim sestrama za parlatorij.

Nakon πto je nekadaπnja kapela sv. Andrije pretvorena u prostorijuza razgovor u sklopu samostana, u crkvi sv. Klare postavljen je oltarposveÊen sv. Andriji, te se πtovanje tog sveca nastavilo u crkvi sv.Klare. 91

U baroknom razdoblju crkva sv. Klare pokrivena je novim dvo-streπnim krovom. Apsida je dograena i natkrivena baËvastim svo-dom te pokrivena trostreπnim krovom. Na njezinu sjevernom ijuænom zidu otvoren je po jedan prozor s polukruænim nadvojem.Izmeu broda crkve i apside sazidan je novi trijumfalni luk.

� Obrambeni ophod / Chemin de rondeDo sredine XVII. stoljeÊa gradske se zidine viπe puta popravljaju iobnavljaju. Kao πto je veÊ spomenuto, istoËni i sjeverni zid ojaËanisu s unutarnje strane sredinom XV. stoljeÊa. No dio istoËnog zidaizmeu juæne pravokutne i jugoistoËne kule izvorno je u svom gor-njem dijelu graen tehikom opus mixtum (v. poglavlje Godina 305.),te se njegovo vanjsko lice s vremenom oπtetilo. Stoga je ono 1601.godine obloæeno kamenom, a na njegovu vrhu nije izvedeno kru-niπte veÊ su izgraene uske puπkarnice. Tom je prigodom u zidugraena kamena ploËa s datumom.

O stanju gradskih utvrda govore dokumenti iz prepiske splitskihknezova s venecijanskim Senatom. Tako se 1610. godine navodikako je potrebno popraviti dio zida prema moru (juæni zid) te izgra-diti straæarnicu na jugoistoËnoj kuli;92 1611. godine navodi se datreba popraviti ophod po zidovima, a osobitu pozornost trebapridati upravo zidovima koji gledaju na lazarete;93 1619. godinenavodi se da treba restaurirati kulu Arsanu (jugoistoËnu kulu).Godine 1624. upozorava se da zidine Splita u jugoistoËnom uglu

SL.SL.SL.SL.SL. 112. Barokni trijumfalniluk nove apside crkve sv.Klare - istraæivanja 1964.god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 112. Baroque triumphalarch of the new apse in StClare’s church - research in1964

SL.SL.SL.SL.SL. 113. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XIX. stoljeÊa -tlocrtCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 113. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-19th c., ground plan

91 Vizitacija nadbiskupa Cos-mija iz 1684. godine; PetriÊ,1994: 330.

92 24 setembre 1610, CollegioRelazioni, b.72, relazione diAndrea Ranier; Sartori,1986/87.

93 10 aprile 1611, Dispaci deiRettori di Dalmazia al Sena-to, b.10, relazione di Mario-no Mudazzo Conte e Capi-tano di Spalato, A.S.Ve.;Sartori, 1986/87.


212

SL.SL.SL.SL.SL. 114. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËesredinom XIX. stoljeÊaCrteæ • Drawing byJ. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 114. Southeast part ofDiocletian’s Palace in themid-19th c.

SL.SL.SL.SL.SL. 115. Pogled na vestibuliz ulice GroteIzvor • SourceHébrard, 1912: 117.FG.FG.FG.FG.FG. 115. View of theVestibule from Ulica Grote

(canton vechio) prijete ruπenjem, a ujedno treba popraviti i kuluArsanu. Godine 1627. opet se zahtijeva popravak zidina jer ugro-æavaju sigurnost grada.94

Stari gradski zidovi ne mogu zaπtititi grad, te je sredinom XVII.stoljeÊa izgraen novi sustav utvrda oko grada, koji se tijekomdvadeset godina tri puta usavrπavao95. Nakon zavrπetka utvrivanjasrednjovjekovni zidovi viπe nemaju obrambenu funkciju te zbogneodræavanja propadaju.

3.9. Sredina XIX. stoljeÊa / Mid 19th c.Najviπe podataka o izgledu jugoistoËnog dijela PalaËe sredinom XIX.stoljeÊa nalazimo u crteæima V. AndriÊa te u Katastarskom planuSplita iz 1831. godine. Knjiga koja prati katastarsku mapu iz 1831.osim podataka o vlasniπtvu (kadikad i o namjeni) graevina, dajepodatke o povrπini prizemlja i visini graevina, o pripadajuÊimdvoriπtima, cisternama i vanjskim stubiπtima. Stoga je moguÊerekonstruirati izgled kuÊa u tom vremenu. Osim toga, saËuvani sui crteæi ili projekti kuÊa razliËitih autora.

Na AndriÊevu popreËnom presjeku kroz juæni dio PalaËe (na tabliV) iz 1846. godine96 vidi se da ulica Grote ide u smjeru sjever - jugna razini supstrukcija, a nad njezinim srediπnjim dijelom nema antiË-kog svoda. (Taj dio svoda obnovljen je tek 1963. godine, a izgrad-njom svoda nastala je poljana Iza vestibula.) I na austrijskoj katas-tarskoj mapi iz 1831. godine vidi se da nad srediπnjim dijelom teulice nema svoda. Vrijeme uruπavanja svoda moæe se utvrditi uspo-redbom Justerova crteæa iz 1708. godine na kojemu je zabiljeæensrednjovjekovni raspored kuÊa i crteæ F. Gironcija iz 1784. godinena kojemu se vidi promjena u rasporedu kuÊa na tom prostoru.Dakle, dio svoda supstrukcija nekadaπnje antiËke dvorane 11A uru-πio se izmeu 1708. i 1784. godine. Tom su se prilikom sa svodomsruπile i kuÊe na srediπnjem dijelu ulice koja je iz vestibula vodilaprema jugu. Na mjestu poruπenih kuÊa izmeu 1784. (Gironcijev

94 5 giugno 1630, Provv.ri daTerra e da Mar, f.1153, Dis-corso sopra la città di Spa-lato del Cavalier Antoine deVille, A.S.Ve.; Sartori,1986/87.

95 MarasoviÊ, J., 1996: 223-244.

96 KeËkemet, 1993: sl. 50.

Pag. 175-238

213


SL.SL.SL.SL.SL.120. Otvor u svodusrediπnje dvorane - Presjekkroz Dioklecijanovu palaËu,AndriÊ, 1846 - detaljIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 120. Opening in thevault of the central hall -Section Through Diocletian’sPalace, AndriÊ, 1846 -detail

SL.SL.SL.SL.SL. 116. Plan Splita, G.Juster, 1708. god. - detaljIzvor • SourceKeËkemet, D. (1981.), Plani veduta Splita iz poËetkaosamnaestoga stoljeÊa,Kulturna baπtina 11-12: 90.FG.FG.FG.FG.FG. 116. Split town plan,G. Juster, 1708 - detail

SL.SL.SL.SL.SL.117. Plan Splita, P.Gironci 1784. god. - detaljIzvor • SourceBoæiÊ-BuæanËiÊ, D. (1989.),Joπ jedan tlocrt Splita iz1784. godine, Prilozipovijesti umjetnostiDalmacije 89: 221-227.FG.FG.FG.FG.FG. 117. Split town plan, P.Gironci, 1784 - detail

SL.SL.SL.SL.SL. 118. Katastarski planSplita iz 1831. god. - detaljIzvor • SourcePovijesni arhiv u Splitu,Arhiv mapaFG.FG.FG.FG.FG. 118. Split cadastralplan from 1831 - detail

SL.SL.SL.SL.SL. 119. Plan juænog dijelaDioklecijanove palaËe,AndriÊ, 1847. god. - detaljIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 119. Plan of the southpart of Diocletian’s Palace,AndriÊ, 1847 - detail

plan) i 1831. godine (austrijski katastar) sagraena je prizemnica udræavnom vlasniπtvu. U austrijskom katastru oznaËena je kao “Scu-ola ad uso delle fancule a piantereno” (kat. br. 1695). Ta je kuÊasruπena izmeu 1847. godine (AndriÊev plan) i 1878. godine (ream-bulacija katastra).

Na zapadnoj strani bloka sjeverno od crkve sv. Klare smjeπten jesamostanski povrtnjak, a na istoËnoj su strani dvije kuÊe. BlokistoËno od crkve sv. Klare, kao i onaj uz juæni zid, preobraæava sedogradnjom postojeÊih kuÊa ili potpunim ruπenjem starih kuÊa, tegradnjom novih i veÊih na njihovu mjestu.

U samom jugoistoËnom kutu PalaËe sagraena je tijekom 18. sto-ljeÊa trokatnica.

� Samostan sv. Klare / St Clare’s conventJosip II. svojim je carskim dekretima ukinuo brojne samostane.Izmeu 1797. i 1815. godine (za austrijske vladavine 1797 - 1806, teza francuske vlasti 1806 - 1814) prostori nekadaπnjih samostanadobivaju civilnu ili vojnu namjenu.

116 117

118 119


214

Za daljnji opstanak klarisa u njihovom samostanu presudna je bilaËinjenica da u njemu od 1824. godine djeluje prva æenska osnovnaπkola u Splitu koju sve do 1869. vode koludrice.97 U pripremamaza otvorenje πkole tijesni je samostan trebalo proπiriti. ©kola jedjelovala u veÊ spomenutoj prizemnici dræavnog vlasniπtva sa za-padne strane samostana, nad ulicom Grote. Viπe su puta redovnicetraæile proπirenje prostorija potrebnih za πkolu; tako se 1833. godineplanira dogradnja πkole, no ona zbog nedostatka novca nije izve-dena. Pokrajinska je vlada problem nedostatka prostora za πkolupokuπala rijeπiti i nagovaranjem koludrica da dio svojih prostorijaustupe πkoli. Biskup Pavao MioπiÊ na to je 1834. godine obiπaosamostan i izvijestio pokrajinsku vladu kako takvo rjeπenje nijemoguÊe jer je samostan tako malen i tijesan, da se redovnice slaæus prijaπnjom idejom da se na postojeÊem πkolskom dijelu dogradikat, iako bi time one ostale bez nekih prozora.98 Godine 1839. redov-nice izjavljuju da je proπirenje neizbjeæno s obzirom na dvije tijesnei vlaæne prostorije koje πkola tada ima. Predlaæe se da se unajmedvije sobe u susjednoj kuÊi obitelji Mazzucatto99. Samostanska jezgrada bila troπna, pa klarise traæe novac za popravke. Godine 1849.opatica Terezija Riboli traæi pomoÊ od carice Marije Ane za kopanjenovog bunara jer postojeÊi nije bio dovoljan100. Istraæivanja su poka-zala da je jedan bunar bio u juænom dijelu prostorije 14, a drugi udvoriπtu nad podrumskom etaæom svjetlika 12. Godine 1857. minis-tar za bogoπtovlje i nastavu daje samostanu 1000 forinti za poprav-ke; nakon toga opatica Klara LinardoviÊ molila je carsku kuÊu zanovu donaciju, na πto je carica poslala joπ 200 forinti.101

Srediπnji dio samostana u πirini obiju samostanskih kuÊa sve dosame crkve sv. Klare pokriven je velikim dvostreπnim krovom kojije do danas saËuvan. Prilikom gradnje tog krova sruπen je gornjidio preslice nad zapadnim zidom crkve. Nad tim je krovom, uz samucrkvu, sagraen natkriveni zvonik. On nije saËuvan, ali se vidi nastarim fotografijama, a u kroviπtu samostana vide se ostaci njegovekonstrukcije. Osim toga, u podu tog zvonika s istoËne strane premacrkvi i danas se vide rupe za konope zvona.

U samostan se ulazilo s Poljane svetiπta sv. Klare, koja se nalazilasjeverno od crkve. Ulica juæno od samostana, danaπnja Severovaulica, zvala se Kontrada sv. Klare.

SL.SL.SL.SL.SL. 121. Tlocrt prizemljasamostana sv. Klare krajemXIX. stoljeÊaIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 121. Ground plan of StClare’s convent at the endof the 19th c.

SL.SL.SL.SL.SL. 122. Nacrt zapregradnju kuÊe MinigoistoËno od crkve sv. Klare,1879. - tlocrt prizemljaIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 122. Design forreconstructing the MinigoHouse east of St Clare’schurch, 1879 - ground planof the ground floor

SL.SL.SL.SL.SL.123. Nacrt za pregrad-nju kuÊe Minigo istoËno odcrkve sv. Klare, 1879. -tlocrt katovaIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 123. Design forreconstructing the MinigoHouse east of St Clare’schurch, 1879 - groundplans of the upper floors

SL.SL.SL.SL.SL. 124. Nacrt za pregrad-nju kuÊe Minigo istoËno odcrkve sv. Klare, 1879. -zapadno proËeljeIzvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 124. Design forreconstructing the MinigoHouse east of St Clare’schurch, 1879 - west facade

97 PetriÊ, 1994: 334.98 KovaËiÊ, 1994: 420. i 421.99 KovaËiÊ, 1994: 422.100 PiploviÊ, 1997: 8.101 PiploviÊ, 1997: 8.

121

123

122

124

Pag. 175-238

215


SL.SL.SL.SL.SL. 127. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe prijeDrugoga svjetskog rata -tlocrtCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊFG.FG.FG.FG.FG. 127 Southeast part ofDiocletian’s Palace beforethe Second World War -ground plan

� Podrumi / BasementsPodrumske prostorije ispod nekadaπnjega careva stana gotovo supotpuno zatrpane, a krajem XVIII. stoljeÊa upotrebljavaju se samoponeke (razina poda tih prostorija poviπena je u odnosu premaizvornoj antiËkoj). Tako se 1791. godine u izvjeπtaju vojnog inæenjeraPavla Artica mletaËkom providuru A. Diedu spominje da u podru-mima postoje Ëetiri prostorije bez nasipa kojima se koriste vlasnicikuÊa nad njima (meu njima i obitelj Paolini)102. U popisu dræavnihzgrada iz 1804. godine stoji da su dva skladiπta unutar podruma biladræavno vlasniπtvo. 103 Prvo se sastojalo od dvije prostorije; jedna

SL.SL.SL.SL.SL. 126. Poznate prostorijepodruma DioklecijanovepalaËe 1846. god., AndriÊ,1846. (detalj)Izvor • SourceUprava za zaπtitu kulturnebaπtine - Konzervatorskiodjel Split, arhivFG.FG.FG.FG.FG. 126. Halls ofDiocletian’s basementsknown in 1846, AndriÊ,1846 - detail

SL.SL.SL.SL.SL. 125. Poznate prostorijeDioklecijanovih podruma1831. godine, katastarskiplanIzvor • SourcePovijesni arhiv u Splitu,Arhiv mapaFG.FG.FG.FG.FG. 125. Halls ofDiocletian’s basementsknown in 1831, cadastralmap

102 KeËkemet, 1993: 68.103 DuplanËiÊ, 1987: 160-161.

i 173.


216

od njih zauzimala je dio istoËnog hodnika Y, a druga jednu od trijuprostorija juæno od srediπnje podrumske prostorije triklinija (17A).Dukalom Senata od 11. veljaËe 1791. M. V., dakle 1792. godine, to jeskladiπte postalo dræavno vlasniπtvo pa je tada u zid PalaËe uklesannatpis: “Publico per decreto 11. Febbraio 1791. M. V.”104 Drugo skla-diπte s tog popisa zauzimalo je dio istoËnog hodnika Y uz sama juænavrata.

U katastarskoj mapi iz 1831. godine ucrtano je 11 prostorija u podru-mima: osam skladiπta, dva prostora bez namjene i jedna prostorijaza gaπenje vapna.

Arhitekt Vicko AndriÊ, jedan od najznaËajnijih istraæivaËa i konzer-vatora Dioklecijanove palaËe, navodi kako je, dok je snimao ostatkeDioklecijanove palaËe, otkrio “podrume (sottopiano) u juænomdijelu palaËe, do tada nepoznate i ni od koga primijeÊene, niti u

SL.SL.SL.SL.SL. 128. Raspored antiËkihprostorija u jugoistoËnomdijelu podruma, E. HébrardIzvor • SourceHébrard, 1912: 121.

FG.FG.FG.FG.FG. 128. Distribution ofRoman halls in thesoutheast part of thebasements, E. Hébrard

SL.SL.SL.SL.SL. 129. Raspored antiËkihprostorija u jugoistoËnomdijelu podruma, G.Niemann - detaljIzvor • SourceNiemann, 1910: 96.FG.FG.FG.FG.FG. 129. Distribution ofRoman halls in thesoutheast part of thebasements, G. Niemann -detail

104 KeËkemet, 1993: 68.

SL.SL.SL.SL.SL. 130. BlagovaonicaGradske kuhinje u neka-daπnjoj crkvi sv. Klare1928. god.Izvor • SourceRadica, 1931.FG.FG.FG.FG.FG. 130. Dining room ofthe Town Soup-Kitchen inthe former church of StClare, in 1928

Pag. 175-238

217


dvama bogato opremljenim djelima, ali netoËnima, Adama iz Lon-dona i Cassasa iz Pariza, 1864. i 1802, koji su podrumi omoguÊavalitoËnu predodæbu izvornih prostorija iznad njih”105. UoËivπi vaænostpodruma, AndriÊ je u svom pismu Predsjedniπtvu dalmatinskeVlade u Zadru 1846. preporuËio iskopavanje (ËiπÊenje) podrumaPalaËe jer je to “korisno za umjetnost, kao i za splitsku opÊinu”.OËiπÊeni bi se prostori tako mogli iznajmljivati za Ëuvanje vina, anajamnina bi se koristila za konzervatorske zahvate106. AndriÊ sesuprotstavljao vlasnicima kuÊa koji su polagali pravo vlasniπtva napodrumske prostorije. Rjeπenje pitanja vlasniπtva bilo je V. AndriÊuiznimno bitno - ne samo radi moguÊnosti ËiπÊenja (iskopavanja)podruma - veÊ i radi njihova koriπtenja na dobrobit grada.

AndriÊev prijedlog (projekt) ËiπÊenja i upotrebe ureenih podruma,popraÊen nacrtima i troπkovnikom, predoËen je austrijskim vlas-tima u BeËu. Preko Predsjedniπtva dalmatinske Vlade u Zadru beËkaje Vlada preporuËila izvedbu projekta splitskoj OpÊini. Stoga se 22.sijeËnja 1847. godine sastala splitska Starinarska komisija - Com-misione antiquaria di Spalato. Ta je komisija “trebala odgovoriti naËetiri pitanja:

1. Da li zaista postoje podrumske prostorije u Dioklecijanovoj palaËi?

2. Mogu li se oËistiti podrumi?

3. Kakva je stabilnost podruma?

4. Koje se koristi mogu postiÊi?”107

Odgovori na navedena pitanja iπli su u korist AndriÊeva plana, tega je Komisija podræala.

105 Isto, 70.106 Isto, 72.107 Cambj, 1988: 48.

SL.SL.SL.SL.SL. 133. Tlocrt - 2000. god.Crteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 133. Ground plan -2000

SL.SL.SL.SL.SL. 131. Prostorije Gradskeparne kupelji ureene1927. god.Izvor • SourceRadica, 1931.FG.FG.FG.FG.FG. 131. Rooms of theTown Steam Baths, made in1927.

SL.SL.SL.SL.SL. 132. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe prijeDrugoga svjetskog rataIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 132. Southeast part ofDiocletian’s Palace beforethe Second World War

131 132


218

Na sastanku OpÊinskog vijeÊa odræanoga 14. studenog 1850. god-ine meu ostalim zakljuËcima donesena su i dva koja se odnose naËiπÊenje podruma, a glasila su: “3. Treba pristupiti ËiπÊenju pod-rumskih prostorija”; i “4. Treba traæiti pripomoÊ Vlade kako bi sepodrumi oËistili”108, πto znaËi da su za provedbu AndriÊeva planabila potrebna velika sredstva koja su prelazila moguÊnosti grada.

Nedostatak sredstava, te neraπËiπÊeno pitanje vlasniπtva (suprot-stavljanje korisnika podrumskih prostorija) razlozi su zbog kojihnije proveden AndriÊev plan. Stoga se on poËeo ostvarivati gotovostotinu godina kasnije.

� Obrambeni ophod / Chemin de rondeIako je nekadaπnji obrambeni ophod - slobodni prolaz (ambulacro)po vrhu zidova PalaËe bio u vlasniπtvu opÊine, vlasnici kuÊa uz njegakoristili su se njime i preureivali ga. Tako su 1843. godine braÊaDudan, Ëija je kuÊa bila u samom jugozapadnom kutu PalaËe, zaiskljuËivo pravo na upotrebu dijela tog prolaza, koji je ujedno bioterasa njihove kuÊe, morala plaÊati OpÊini najam, a za sve radovena njemu morali su traæiti odobrenje od OpÊine.109

3.10. Prije Drugoga svjetskog rata / Pre Second World WarTijekom XIX. stoljeÊa sruπene su mnoge stare kuÊe istoËno od kom-pleksa samostana sv. Klare (sagraene u XVI. stoljeÊu, dijelomtemeljene na nasipu, a dijelom na zidovima i svodovima antiËkihsupstrukcija) i na njihovu su mjestu izgraene nove. Tako je premaprojektu iz 1897. godine podignuta nova kuÊa na mjestu poruπeneprizemnice i trokatnice A. Miniga, istoËno od nekadaπnjeg samo-stana; u veÊ spomenutim istraæivanjima, provedenim 1970. i 1971,

108 Isto, 51.109 KeËkemet, 1993: 70.

SL.SL.SL.SL.SL. 134. DioklecijanovapalaËa, kategorizacijazgrada prema vremenunastanka - crteæ u boji(crtao V. Kokan), precrtalaA. PlazibatIzvor • SourceMarasoviÊ, T., SumiÊ, D.,1965: 14.FG.FG.FG.FG.FG. 134. Diocletian’sPalace, categorisation ofbuildings according toorigin - drawing in colour(drawn by V. Kokan),copied by A. Plazibat

SL.SL.SL.SL.SL. 135. DioklecijanovapalaËa, kategorizacijazgrada prema troπnosti -crteæ u boji (crtao V.Kokan), precrtala A.PlazibatIzvor • SourceMarasoviÊ, T., SumiÊ, D.,1965: 116.FG.FG.FG.FG.FG. 135. Diocletian’sPalace, categorisation ofbuildings according to stateof repair - drawing incolour (drawn by V.Kokan), copied by A.Plazibat

134 135

Pag. 175-238

219


u sektoru VI. ispod temelja kuÊe sagraene u XIX. stoljeÊu pronaenisu ostaci kuÊe iz XVI. stoljeÊa (v. poglavlje Sredina XVI. stoljeÊa).Potkraj XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa mnoge su kuÊe u jugoistoËnomdijelu Dioklecijanove palaËe dograene, tako da su neke od njihpostale Ëetverokatnice.

AndriÊev napor u dokazivanju da su ostaci Dioklecijanove palaËedræavno, a ne privatno vlasniπtvo nastavio je don Frane BuliÊ. Prob-lemu vlasniπtva PalaËe posveÊeno je i cijelo poglavlje knjige PalaËacara Dioklecijana u Splitu.110 U tom se poglavlju autor poziva naËinjenice da se u srednjem vijeku gradom Splitom trebalo upravljatiprema rimskim zakonima111 Cod. XI. de Operibus publicis i Cod.X. De aedificis privatis “koji nisu mogli biti primijenjeni na Diokleci-janovu palaËu s obzirom na tadaπnje prilike”112, da su zidovi PalaËeu Splitskom statutu iz 13. stoljeÊa smatrani javnom dræavnom imovi-nom, da su za vrijeme mletaËke vlasti (1420 - 1797) perimetralnizidovi (kao primjer navodi ispravu iz 1482. kojom se splitskomplemiÊu Albertiju osporava pravo na dio zida PalaËe iako je toujedno bio zid njegove kuÊe) i ostali ostaci PalaËe “ukljuËivπi amoi podzemne dijelove”113 takoer smatrani dræavnom imovinom, teda ni “prva austrijska vlada (god. 1797. - 1806.) nije drugaËije su-dila”.114 Don Frane BuliÊ je 1885. godine uknjiæio DioklecijanovupalaËu “i sve πto se od nje vidi i ne vidi, dakle i podzemne prostorije,kao dræavno dobro u dræavno vlasniπtvo”.115

110 BuliÊ i Karaman, 1927:256-278.

111 Te stare rimske zakone Aus-trija je stvarno priznala usvom prvom zakonu iz1797, prema kojemu “sveono πto nije preπlo u rukeprivatnika bilo je dræavno”;KeËkemet, 1993: 76.

112 BuliÊ i Karaman, 1927:257.

113 Isto, 264.114 Isto, 264.115 Isto, 270.

SL.SL.SL.SL.SL. 136. Rodrigina ulica(Usred geta) na koju su se1960. god. sruπile kuÊeUsred geta 4 i 6Izvor • SourceArhiv GN - Elaborat o ruπev-nosti stambenih objekata uSplitu (naslovna stranica)FG.FG.FG.FG.FG. 136. Rodrigina street(Usred Geta), into which thehouses Usred geta 4 and 6fell in 1960

SL.SL.SL.SL.SL. 137. KuÊa Bajamonti uSeverovoj ulici na Ëijem seproËelju vidi rasjedgraevine (prije ruπenja1971. god)Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 137. Bajamonti Housein Severova street whosefaçade shows cracks(before it was pulled downin 1971)

SL.SL.SL.SL.SL. 138. KuÊa Bajamonti1958. god., detaljIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 138. Bajamonti Housein 1958, detail

136 137

SL.SL.SL.SL.SL. 139. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe nadpodrumima nakon Drugogasvjetskog rataIzvor • SourceArhiv MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 139. Southeast part ofDiocletian’s Palace abovethe basements, after theSecond World War

138


220

� Samostan sv. Klare / St Clare’s conventGodine 1880. na predjelu LuËac zapoËela je gradnja novog samo-stana sv. Klare. Ubrzo nakon napuπtanja starog samostana, 1884.godine, na osnovi dekreta dalmatinskog namjesniπtva u Zadru saz-vana je javna draæba za prodaju starog samostana sv. Klare.

“Prema opisu u draæbenom oglasu samostan se tada sastojao od prizemlja, dva katai tavana. U prizemlju je bilo 14 prostorija, 2 dvoriπta, 1 vrt, 1 nadstreπnica, 2 bunara,1 dvoriπte i 4 hodnika. Na drugom katu je bilo 20 prostorija i 4 hodnika, a na tavanu4 prostorije i 1 terasa.”

I dalje:

“Crkva je imala brod, sakristiju, orkestar, kor i tavan. Osim toga, ispod samostanapostojali su podrumi zatrpani materijalom, s pristupom kroz grote nekoliko korakaod rive.”116

Ta prodaja nije uspjela, pa je nova draæba organizirana 1895. godine.Kako ni drugom draæbom samostan nije prodan, splitska ga je Op-Êina otkupila 1900. godine.117

U prostorijama samostana otvorena je godine 1898. PuËka ili Eko-nomska kuhinja. Za tu namjenu stari pod crkve sv. Klare poËeo sepokrivati novim pa su pozvani Ëlanovi obitelji koji su u podu crkveimali svoje grobnice. Odazvao se samo ©imun Capogrosso.118 U

116 PiploviÊ, 1997: 12-14.117 PetriÊ, 1994: 334.118 PiploviÊ, 1997: 14 - 15.

SL.SL.SL.SL.SL.140. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe narazini podruma nakonDrugoga svjetskog rataCrteæ • drawing byK. MarasoviÊ, 2000.

FG.FG.FG.FG.FG. 140. Southeast part ofDiocletian’s Palace atbasement level, after theSecond World War

SL.SL.SL.SL.SL.141. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe -graevine nad podrumimau odnosu prema zidovimapodrumaCrteæ • Drawing byK. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 141. Southeast part ofDiocletian’s Palace -buildings above thebasements in relation to thebasement walls

Pag. 175-238

221


poËetku je voenje kuhinje bilo povjereno sestrama milosrdnica-ma Sv. Vinka Paulskog, a kasnije sestrama dominikankama. Kuhin-ja je 1928. godine preureena i od tada se naziva Gradskom kuhin-jom. Tada je napravljena jedna velika dvorana s 15 stolova, te jed-na manja, a sama kuhinja opremljena je “najmodernijim sprava-ma”.119

Prilikom preureenja Gradske kuhinje 1928. godine otvoren je pro-laz u podzemne prostorije koje je razgledao konzervator LjuboKaraman. Otvori su napravljeni na sjevernoj strani (gdje je nekadbio ulaz u samostan), te malo zapadnije - u jednu od malih prostorijauz srediπnju dvoranu. Kasnije, pri daljnjim radovima ispod poda ujugoistoËnom dijelu stambene zgrade otkriven je joπ jedan antiËkinadsvoeni prostor. Prema mjestu koje je Karaman naznaËio naplanu, to bi mogao biti svod ophodnog hodnika nekadaπnjeg tri-klinija.120

119 Radica, 1931: 184.120 PiploviÊ, 1997: 17.

SL.SL.SL.SL.SL. 142. Iskopavanjepodruma, stanje 1956.god. - detalj (istoËni dio)Izvor • SourceMarasoviÊ J. i MarasoviÊT., 1965: 26FG.FG.FG.FG.FG. 142. Excavating thebasements, state in 1956 -detail (eastern part)

SL.SL.SL.SL.SL. 143. Iskopavanjepodruma, stanje 1964.god. - detalj (istoËni dio)Izvor • SourceMarasoviÊ, J. i MarasoviÊ,T., 1965: 27.FG.FG.FG.FG.FG. 143. Excavating thebasements, state in 1964 -detail (eastern part)


222

Poviπe Gradske kuhinje djeluje djeËje zakloniπte Mangjer koje vodesestre dominikanke, a uz nju je od 1930. godine Gradska mlijeËnakuhinja za dojenËad.121

U zapadnom dijelu samostanskog sklopa u Severovoj 1 (u kojoj jedo tada bilo smjeπteno OpÊinsko redarstvo), poËelo je 1926. godineureenje Gradske parne kupelji. Prilikom tih radova iz zida neka-daπnje crkve skinuta je renesansna kamena kustodija koja je prene-sena u Arheoloπki muzej. Kupaliπte je otvoreno 1927. godine.122

� Podrumi / BasementsDon Frane BuliÊ i Ljubo Karaman nastavili su AndriÊev rad na istra-æivanju PalaËe, pa su tako nastavljena i istraæivanja podruma urazdoblju 1905 - 1910. (“u nauËne svrhe”, kako kaæe BuliÊ), te 1913- 1915. Rezultati istraæivanja od 1905. do 1910. objavljeni su u knji-gama Niemanna, Hébrarda i Zeillera123 , te u veÊ spomenutoj knjiziBuliÊa i Karamana. BuliÊ piπe da je srediπnja podrumska prostorijabila trobrodna, s pet saËuvanih pilona i kriænim svodovima. NaistoËnoj i zapadnoj strani imala je po pet prozora prema hodnikudugaËkom koliko i ona sama. Dalje na istok pruæalo se πest pravo-kutnih prostorija presvoenih sedrom, od kojih su dvije potpunozatrpane, a u Ëetiri se moglo uÊi kroz lucernaria124, πto znaËi da suprostorije o kojima BuliÊ govori tada bile zatrpane do visine pozora.

3.11. Godina 2000. / 2000Neposredno nakon zavrπetka Drugoga svjetskog rata ing. StankoDvornik, povjerenik Gradskog NO-a, pokrenuo je iskopavanje velikepodrumske prostorije 6A u zapadnom dijelu podruma. U ime sluæbeza zaπtitu spomenika te je radove pratio dr. Cvito FiskoviÊ.125 Takose u zakaπnjenju od gotovo sto godina poËeo realizirati AndriÊevplan iskopavanja i ËiπÊenja podruma. Da bi se lakπe mogao izvozitiiskopani materijal, tada je poruπen dio juænog zida PalaËe debljine2,65 m (πirine 2,6 m, visine 3,0 m) i dio zida izmeu prostorije Y i6A debljine 1,48 m. Velika podrumska dvorana 6A iskopana je dovisine 30 centimetara iznad izvornoga antiËkog poda - do razinegradske kanalizacije.

121 Radica, 1931: 187.122 PiploviÊ, 1997: 16.123 Niemann, Hébrard i Zeiller

prilikom svojih istraæivanjasuraivali su s BuliÊem, oËemu govori i sam BuliÊ;BuliÊ i Karaman, 1927: 38.

124 Isto, 105.

SL.SL.SL.SL.SL. 145. Rekonstrukcijasvoda nad srediπnjom pod-rumskom dvoranom, radovi1959 - 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 145. Reconstruction ofvault above the central base-ment hall, work in 1959-1963

SL.SL.SL.SL.SL. 144. Ulica Carev rov(Ulica Grote) - srediπnja pod-rumska dvorana u vrijemepoËetka obnove 1959. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 144. Ulica Carev rov(Ulica Grote) - central base-ment hall at the beginning ofrestoration work in 1959

145144

Pag. 175-238

223


Nakon zastoja od gotovo osam godina inicijativu istraæivanja i pro-jektiranja u povijesnoj jezgri preuzeo je Odjel za graditeljsko nas-lijee UrbanistiËkog zavoda Dalmacije. Kako bi se planski urediostari dio grada, splitska je OpÊina od UrbanistiËkog zavoda naruËilaanalizu zgrada na podruËju Dioklecijanove palaËe, ukljuËujuÊi izgrade neposredno vezane za zidove PalaËe s njihove vanjske stra-ne.126 Tijekom 1957. i 1958. godine Odjel za graditeljsko naslijeeskupio je i sredio podatke o vrsti, opremljenosti i naËinu koriπtenjasvake od ukupno 221 zgrade u toj zoni. Tako prikupljeni podacipostali su temelj daljnjih analiza potrebnih za usmjeravanje buduÊihgradskih zahvata u povijesnoj jezgri unutar PalaËe.

Prema podacima iz 1957/58. godine, naËinjena je kategorizacijazgrada prema vremenu nastanka i njihovu graevinskom stanju.

Starost zgrada za najveÊi je broj objekata utvrena prema pregledufasada, osim za one sklopove u kojima su bili provedeni istraæniradovi (u jugoistoËnom dijelu PalaËe to je sklop kuÊa jugoistoËnood vestibula), te su prema vremenu nastanka rasporeene u Ëetirikategorije:

- antika (IV. st.)

- srednji vijek (VII. - XV. st.)

- renesansno-barokno doba (XVI. - XVIII. st.)

- novije doba (XIX. - XX. st.).127

Prema graevinskom stanju, zgrade su podijeljene u osam kate-gorija, od kojih se “objekti πeste, a pogotovo sedme kategorije na-laze neposredno pred opasnoπÊu od ruπenja. Osma kategorija, kojaje izvan uobiËajenih mjerila, predstavlja gotovo ruπevine”.128 U jugo-istoËnom dijelu PalaËe kuÊa u LukaËiÊevoj 8 (nekad kuÊa VickaAndriÊa) bila je ruπevina - 8. kategorija. KuÊe broj 2, 6, 8, dio 10 i 12(kuÊa Bajamonti) u Severovoj ulici; kuÊe broj 7 i 7a (nekadaπnja kuÊaTijardoviÊ) u ulici Kraj sv. Duje; kuÊa broj 5 u LukaËiÊevoj te jugo-istoËna kula svrstane su u 6 - 7. kategoriju - prijetile su ruπenjem.Srednjovjekovni sklop kuÊa jugoistoËno od vestibula u to je vrijemeveÊ bio adaptiran, te je 1958. godine svrstan u 1. kategoriju. Sve

125 FiskoviÊ, 1950: 115.126 MarasoviÊ, T. i SumiÊ,

1965: 111-120.127 Isto, 114, 115. i tabla I.128 Isto, 117. i tabla II.

SL.SL.SL.SL.SL. 146. Ulica Carev rov(Ulica Grote) - srediπnjapodrumska dvorana nakonobnove antiËkog svoda,radovi 1962. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 146. Ulica Carev rov(Ulica Grote) - centralbasement hall afterrestoration of the Romanvault, work in 1962

SL.SL.SL.SL.SL. 147. Srediπnja podrum-ska dvorana za vrijemespuπtanja poda na antiËkurazinu i rekonstrukcijekanalizacije, radovi 1959 -1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 147. Central basementhall at the time when thefloor was being lowered tothe Roman level and thesewerage reconstructed,work in 1959-1963

SL.SL.SL.SL.SL. 148. Srediπnja pod-rumska dvorana nakonzavrπetka radova obnoveIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 148. Central basementhall after the completion ofrestoration work

146 147

148

SL.SL.SL.SL.SL. 149. KuÊa TijardoviÊ prijeruπenja 1962. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 149. TijardoviÊ Housebefore it was pulled down in1962


224

ostale graevine u jugoistoËnom sektoru svrstane su u 4 - 5. kate-goriju, πto znaËi da su bile troπne, zapuπtene i neodræavane.

Na temelju navedenih analiza graevina u PalaËi posebna komisijaOdjela za komunalne poslove OpÊine pregledala je najugroæenijezgrade u starom dijelu grada (u kojima su zbog opasnosti od ruπenjabili ugroæeni æivoti stanara i prolaznika) i izradila prioritetni planuklanjanja dotrajalih objekata u povijesnoj jezgri Splita. Tako je do1958. godine izgraeno 15, a tijekom 1958. joπ 31 zamjenski stan.Godine 1962. odobrena je gradnja veÊeg broja zamjenskih stanova,a 1963. ispraænjeno je joπ 40 stanova u povijesnoj jezgri. U jugo-istoËnom dijelu PalaËe tijekom 1962. i 1963. uklonjeni su objekti uulici Kraj sv. Duje 6, 7 i 7a (kuÊa TijardoviÊ)129 i prizemnica zapadnood nje, godine 1969. kuÊa u LukaËiÊevoj 6, 1971. godine LukaËiÊeva3130 i u Severovoj ulici kuÊe broj 10 i 12 (kuÊa Bajamonti). OstalekuÊe u juænom dijelu ulice Kraj sv. Duje i kuÊe u Severovoj ulici 4,6 i 8 sruπene su nakon 1972. godine.131

Tijekom 1953. godine uklonjena su armiranobetonska rebra s ku-pole vestibula i oko nje je izraen armiranobetonski prsten te jedjelomiËno dozidan njezin vrh. Zabat peristila povezan je s vesti-bulom bakrenim sponama, a prostor protirona natkriven je drve-nom konstrukcijom (konzervacija: dr. Cvito FiskoviÊ, konstrukcija:ing. Jerko FeriÊ).

Izmeu 1955. i 1958. godine za potrebe UrbanistiËkog biroa (projekt:B. Pervan, B. Kaloera i J. MarasoviÊ, uz suradnju N. ©egviÊa) adap-tiran je sklop srednjovjekovnih zgrada jugoistoËno od vestibula.

129 Isto, 119-120.130 McNally i sur., 1977: 14.131 Ucrtane su u snimku pos-

tojeÊeg stanja bloka broj 5iz prosinca 1972. Zavod zazaπtitu spomenika kultureSplit, RN 134/72 PostojeÊestanje objekata Titova obala,Hrvojeva ul., LukaËiÊeva,Kraj Sv. Duje, Peristil, Izavestibula i Severova ulica,Split, 1972.

SL.SL.SL.SL.SL. 154. Istraæivanje i ob-nova triklinija 1964. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 154. Research andrestoration of Triklinij in1964

SL.SL.SL.SL.SL. 153. Istraæivanje i ob-nova triklinija 1964. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 153. Research andrestoration of Triklinij in1964

SL.SL.SL.SL.SL. 152. Dvoriπte 15Cnakon zavrπetka ureenja1996. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 152. Courtyard 15Cafter restoration in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 150. Radovi u podrum-skim dvoranama 14, 15C i17E 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 150. Work in basementhalls 14, 15C and 17E in1963

SL.SL.SL.SL.SL. 151. Radovi u podrum-skim dvoranama 14, 15C i17E 1963. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 151. Work in basementhalls 14, 15C and 17E in1963

150 151

153

154

152

Pag. 175-238

225


Godine 1956 - 1957. u istraæivanjima ispod vestibula otkriven je iz-vorni izgled podrumske prostorije vestibula kriænoga tlocrtnogoblika, te na njegovoj sjevernoj strani sedam stuba koje su ga izrav-no povezivale s peristilom. Tada su obnovljeni piloni i kriæni svodsupstrukcije vestibula (projekt: J. MarasoviÊ).

Od 1956. do 1959. godine provode se iskopavanja 20 prostorijazapadnih podruma. Tada je uspostavljen drenaæni sustav kojim jeomoguÊeno iskopavanje do ispod antiËke razine. Veliki sabirni kanalsmjeπten je u prostoriji Y, a iz njega se voda prepumpava u more.U svim prostorijama izveden je betonski pod na koti 15 cm niæojod poda koji Êe biti izveden pri konaËnom ureenju podruma. Dana1. svibnja 1959. godine zapadni su podrumi otvoreni za javnost.

Od godine 1959. do 1961. istraæen je i ureen peristil132.

Izmeu 1957. i 1963. godine potpuno je oËiπÊena srediπnja pod-rumska dvorana 11A, obnovljena su tri pilona (Ëiji su temelji pro-

SL.SL.SL.SL.SL. 155. Istraæivanje i ob-nova triklinija 1964. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 155. Research andrestoration of Triklinij in 1964

SL.SL.SL.SL.SL. 156. Istraæivanje i ob-nova triklinija 1964. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 156. Research andrestoration of Triklinij in 1964

SL.SL.SL.SL.SL. 157. Triklinij nakonobnove, 1967. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 157. Triklinij afterrestoration, 1967

SL.SL.SL.SL.SL. 158. Podrumske prosto-rije 21 i 22, istraæivanje iradovi obnove 1968 - 71.god.Izvor • SourceMcNally i sur., 1977: tabla 5.aFG.FG.FG.FG.FG. 158. Basement halls 21and 22, research and resto-ration in 1968-1971

155 156

SL.SL.SL.SL.SL. 159. Podrumske prostorije 21 i 22,istraæivanje i radovi obnove 1968 - 71. god.Izvor • SourceMcNally i sur., 1977: tabla 5.bFG.FG.FG.FG.FG. 159. Basement halls 21 and 22,research and restoration in 1968-1971

157 158

132 Elaborat Peristil Diokleci-janove palaËe, PG-6, Urba-nistiËki biro Split, 1962; Ma-rasoviÊ, J. i MarasoviÊ, T.,1965: 31.

SL.SL.SL.SL.SL. 160. Podrumske prostorije 21 i 22,istraæivanje i radovi obnove 1968 - 71. god.Izvor • SourceMcNally i sur., 1977: tabla 8.bFG.FG.FG.FG.FG. 160. Basement halls 21 and 22, researchand restoration in 1968-1971

SL.SL.SL.SL.SL. 161. Podrumske prostorije 21 i 22,istraæivanje i radovi obnove 1968 - 71. god.Izvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 161. Basement halls 21 and 22,research and restoration in 1968-1971


226

naeni pri iskopavanju) i srediπnji dio kriænih svodova prema pro-jektu J. MarasoviÊa, Paπka KuzmaniÊa (projekt konstrukcije) i podu-zeÊa Obala (kanalizacijski projekt). Nad pilonima je izvedena pred-napregnuta konstrukcija koja je preuzela teret kuÊa nad istoËnim ijuænim dijelom srediπnje dvorane. Nad srediπnjim i zapadnim di-jelom iste dvorane nastala je poljana nazvana Iza vestibula. Dana26. srpnja 1963. uspostavljena je pjeπaËka komunikacija izmeuobale i peristila.

Iskopavanje istoËnih podruma zapoËelo je joπ 1956. godine.133 Dina-mika radova ovisila je o brzini kojom je OpÊina osiguravala zamjen-ske stanove za iseljenje stanara iz ugroæenih kuÊa. Najprije su oËiπ-Êene prostorije izmeu dvorane 11A i sklopa triklinija. Tijekom 1963.godine gotovo je potpuno oËiπÊeno sjeverozapadno dvoriπte 15C.Do 1965. godine obnovljene su podrumske dvorane triklinija. Istraæi-vanja na istoËnom dijelu sektora nastavljena su izmeu 1968. i 1971.godine. Tada su obnovljeni svodovi prostorija 21C i 21D, te 22C i22D. Nakon istraænih radova provedenih 1992. godine (Arheoloπkimuzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika, Zavod zazaπtitu spomenika kulture - Split, Mediteranski centar za graditeljskonaslijee - Split), te onih iz 1995 - 1996. godine (Mediteranski centarza graditeljsko naslijee - Split, Dræavna uprava za zaπtitu kulturnei prirodne baπtine - Konzervatorski odjel u Splitu) oËiπÊene su iobnovljene dvorane juæno od triklinija (16A, 17A), istoËni dio hod-nika Y do ulaza u prostoriju 18A, te do tada u potpunosti zatrpanodvoriπte 15A; oËiπÊeno je i obnovljeno dvoriπte 19C, sjeverni dio

SL.SL.SL.SL.SL. 162. IstoËni dio juænogproËelja PalaËeIzvor • SourceFototeka GN-aFG.FG.FG.FG.FG. 162. Eastern side of thesouth Palace façade

SL.SL.SL.SL.SL.163. IstoËni dio juænogproËelja PalaËe 2000. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 163. Eastern side of thesouth Palace façade in 2000

SL.SL.SL.SL.SL. 165. Sjeverno lice juænogzida PalaËe 2000. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 165. Northern side of thesouth Palace wall in 2000

SL.SL.SL.SL.SL. 164. Sjeverno lice juænogzida PalaËe 1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 164. Northern side of thesouth Palace wall in 1996

SL.SL.SL.SL.SL. 166. Pod portika PalaËe -istraæivanje 1998. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 166. Floor of the Palaceportico - research in 1998

162 163

164 166

165

133 Isto: 24-27.

Pag. 175-238

227


prostorije 20 od vrata prema dvoriπtu 19C do ulaza u prostoriju 22C(snimke postojeÊeg stanja i projekt obnove Mediteranski centar zagraditeljsko naslijee). Kao i u zapadnim podrumima, i u istoËnimaje razveden sustav drenaænih kanala i izveden betonski pod 15 cmniæi od buduÊega definitivnog zavrπnog podnog sloja. U prostorijiY izveden je veliki drenaæni sabirni kanal koji je spojen na drenaænikanal zapadnih podruma. Na dan sv. Duje 7. svibnja 1996. godineistoËni je dio podruma otvoren za javnost.

U razdoblju izmeu 1995. i 1997. godine snimljen je i istraæen diojuænoga perimetralnog zida na mjestu poruπenih kuÊa (izmeuLukaËiÊeve 7 i Severove 4). Vlasnici kuÊa oslonjenih na juæni zid, uæelji da poveÊaju i osvijetle svoj stambeni prostor, tijekom stoljeÊasu ga oslabili tako da je mjestimiËno stanjen na treÊinu originalneantiËke debljine. Stoga ga je nakon uklanjanja kuÊa bilo potrebnouËvrstiti. Taj je zahvat izveden obnovom antiËkih pilona i lukova(snimanje, istraæivanje i projekt obnove Mediteranski centar zagraditeljsko naslijee).

Prilikom radova 1995 - 1996. godine nad svim saËuvanim i obnov-ljenim podrumskim dvoranama jugoistoËnog sektora (nad kojimanema kuÊa) postavljene su cijevi za razvod svih komunalnih insta-lacija (struje, telefona, kabelske televizije, plina, vodovoda, kana-lizacije i odvodnje) koji Êe zadovoljiti buduÊu namjenu prostoragrada iznad podruma. Nad njima je izvedena donja betonska pod-loga buduÊih podova.

SL.SL.SL.SL.SL. 170. Pogled na triklinij idio juænog zida PalaËenakon istraæivaËkih iobnoviteljskih radova1998. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 170. View of Triklinijand part of the southPalace wall after researchand restoration work in1998

SL.SL.SL.SL.SL. 167. Obnova uruπenogdijela svoda portika PalaËe1995. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 167. Restoring thecaved-in part of the porticovault in 1995

SL.SL.SL.SL.SL. 168. Obnova zidova isvodova dijela prostorija17E i 20 1995. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 168. Restoring thewalls and vaults of parts ofhalls 17E and 20 in 1995

SL.SL.SL.SL.SL. 169. Zidovi i svodovidijela prostorija 17E i 20nakon obnove, 2000.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 169. Walls and vaultsof parts of halls 17E and 20after restoration, 2000

167 168 169

170 171

SL.SL.SL.SL.SL. 171. Podrumskaprostorija Y za istraæivanja1996. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 171. Basement hall Yduring research in 1996


228

� Prostor nekadaπnjeg samostana sv. Klare /Area of the former convent of St Clare’s

Bivπa Gradska kuhinja (istoËni dio sklopa nekadaπnjeg samostana)nakon Drugoga svjetskog rata ustupljena je ustanovi Kino Stari grad.Na katu iznad nje djeluje djeËji vrtiÊ. Prostor predratne Gradskekupelji (zapadni dio nekadaπnjeg samostana) ustupljen je Grad-skome crvenom kriæu,134 a zatim gradskom Zavodu za zaπtitu spo-menika kulture. Godine 1994. Zavod za zaπtitu spomenika seli u noveprostorije u Ulici kneza NelipiÊa 1, dok Gradski crveni kriæ seli izsvojih prostorija 1998. godine. Prilikom radova na iskopavanju iobnovi kompleksa triklinija ranih πezdesetih godina sruπeno je kinoStari grad (do 1884. crkva sv. Klare) i juæno od njega betonskadogradnja predratne Gradske kuhinje.

Istraæivanje, oËuvanje i obnova pojedinih graevina i sklopovamogli su se uspjeπno provoditi zahvaljujuÊi arhitektonskoj snimcipovijesne jezgre Splita u mjerilu 1:200. Snimka sadræi tlocrte svihdeset razina, s numeriËkim podacima, te nacrte proËelja svih kuÊau povijesnoj jezgri. Ta je, u svijetu poznata snimka izraena podvodstvom Svetozara VuËenoviÊa, Stanka FeriÊa i Duπka MarasoviÊa,a izradili su ga snimatelji OpÊinskog zavoda za zaπtitu spomenikau Splitu Ana BariÊ, Igor BikiÊ, –urica BaraË, Nenad IvaniπeviÊ,Ksenija Jelaska, Duπko MarasoviÊ, Ana Perπen, Elvira Pocrnja, MarioSumiÊ i Mirosija Æic.

SL.SL.SL.SL.SL. 174. Podrumskaprostorija 14 nakonistraæivanja i radovaobnove, 2000.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 174. Basement hall 14after research andrestoration work, 2000

SL.SL.SL.SL.SL. 172. Pogled najugoistoËni dio PalaËe1997. god.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 172. View of thesoutheast part of the Palacein 1997

SL.SL.SL.SL.SL. 173. Podrumskaprostorija Y nakonistraæivanja i obnoviteljskihradova, 2000.Izvor • SourceFototeka MC-aFG.FG.FG.FG.FG. 173. Basement hall Yafter research andrestoration work, 2000

172 173

Pag. 175-238

229


3.12. ZakljuËak / ConclusionZa potrebe ureenja jugoistoËnog dijela Dioklecijanove palaËeprouËen je prostorni razvoj kako bi se vrijednosti nastale tijekomstoljeÊa na tom prostoru mogle ukljuËiti u nove gradnje, te prikazatii saËuvati u buduÊem vremenu.

Zahvat obuhvaÊa istoËni dio nekadaπnjih carskih apartmana sasupstrukcijama (popularno nazvanim “podrumi”). Za razliku odzapadnog dijela koji je u antici bio gusto izgraen, te je saËuvaokontinuitet gradnje u okviru antiËkog rastera, istoËni je dio carskihapartmana u antici u svom srediπtu imao Ëetiri velika dvoriπta okoTriklinija do razine podruma i stoga drugaËiji urbanistiËki razvojod ostalih dijelova PalaËe. U ranom srednjem vijeku taj dio PalaËepripada nadbiskupiji koja neke antiËke prostorije koristi u njihovomizvornom obliku sve do 16. stoljeÊa. Triklinij se koristi kaokonzistorij, a prostorije uz istoËni zid kao nadbiskupska palaËa. U13. stoljeÊu zbog izgradnje zvonika katedrale vade se kameniblokovi iz zidova podruma, te dolazi do uruπavanja dijelanadbiskupskog posjeda. PoËetkom 15. stoljeÊa grad kupuje privatnekuÊe uz zapadnu granicu nadbiskupskog posjeda, te ih zajedno sacrkvom sv. Nikole daje klarisama kako bi formirale svoj samostan.

SL.SL.SL.SL.SL. 175. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe nadpodrumima 2000. god.Crteæ • Drawing byK. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 175. Southeast part ofDiocletian’s Palace abovethe basements, 2000

SL.SL.SL.SL.SL. 176. JugoistoËni dioDioklecijanove palaËe narazini podruma 2000. god.Crteæ • Drawing byK. MarasoviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 176. Southeast part ofthe Palace at the basementlevel, 2000


230

Godine 1508. u velikom je poæaru stradala nadbiskupska palaËa.Materijalom od ruπevina zatrpavaju se antiËki podrumi i nastajeπiroki neizgraen prostor. To pogoduje klarisama koje πiresamostan i crkvu prema istoku. IstoËno i juæno od samostana gradese stambene kuÊe. Njihovi zidovi leæe djelomice na nasipu, adjelomice na antiËkim zidovima podruma, pa stoga sustavnopucaju, uruπavaju se i ponovno izgrauju. Nakon Drugoga svjetskograta graevinsko stanje kuÊa u jugoistoËnom dijelu PalaËe naroËitoje loπe. Zbog opasnosti od njihovog uruπavanja opÊina osiguravazamjenske stanove, te se pojedine kuÊe iseljavaju i ruπe. Devedestihgodina dovrπavaju se radovi na statiËkoj konsolidaciji zidova isvodova podruma, izvodi se podloga za horizontalnu hidroizolacijupoda nad njima, te postavljaju instalacioni kanali infrastrukture.Time su stvoreni preduvjeti za konaËno ureenje zone nadpodrumima u jugoistoËnom dijelu PalaËe.

Na velike vrijednosti podruma Dioklecijanove palaËe i potrebunjihovog iskopavanja joπ sredinom 19. stoljeÊa upozorava konzer-vator i arhitekt Vicko AndriÊ. Godine 1946. opÊinski inæenjeri StankoDvornik i Milorad DruæeiÊ uz znanstvenu suradnju Cvite FiskoviÊapokrenuli su obnovu i revalorizaciju pojedinih dijelova PalaËe:obnavljaju se istoËna vrata, i dio antiËkog ploËnika dekumana,uklanjaju zgrade iz zapadnog obrambenog antiËkog dvoriπta, ruπegraevine koje su u kasnijim razdobljima izgraene uz sjeverni iistoËni zid PalaËe, te ostaci Lazareta. DjelomiËno se obnavljajuVestibul i Protiron. Iskopavanje velike podrumske dvorane uzapadnom dijelu podruma tada je ponovo aktualiziralo AndriÊevuideju o potrebi prezentacije sklopa antiËkih podruma PalaËe iz-reËenu gotovo stotinu godina ranije. Radove na iskopavanju pod-ruma nastavlja UrbanistiËki zavod Dalmacije, te je izmeu 1956. i1959. godine iskopano dvadeset prostorija u zapadnom dijelupodruma, od 1957. do 1963. iskopana je srediπnja podrumska pros-torija, a do 1992. niz prostorija u istoËnom dijelu. Radovi se nas-tavljaju od 1995. nadalje na inicijativu Ureda za povijesnu jezgrugrada Splita. Manji dio istoËnih podruma joπ uvijek nije iskopan.Kad se u potpunosti iskopaju i istraæe, podrumi DioklecijanovepalaËe predstavljat Êe jedinstvenu vrijednu saËuvanu antiËkucjelinu. Osim kulturno-povijesne vrijednosti, podrumi PalaËe sasvojih gotovo 5000 m2 korisne povrπine u samom centru gradapruæit Êe razliËite moguÊnosti koriπtenja. Taj se izuzetni potencijalveÊ i do sada pokazao u joπ nedovrπenim i neizoliranim podrum-skim dvoranama.

Pag. 175-238

231


SL.SL.SL.SL.SL. 177. JugoistoËni dio PalaËe 305. god. - pogledsa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 177. Southeast part of the Palace in 305 - viewfrom the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 178. JugoistoËni dio PalaËe 305. god. - pogled sjugoistokaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 178. Southeast part of the Palace in 305 - viewfrom the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 180. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XIII.stoljeÊa - pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 180. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 13th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 179. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XIII.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 179. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 13th c. - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 182. JugoistoËni dio PalaËe krajem XIV. stoljeÊa- pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 182. Southeast part of the Palace at the end ofthe 14th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 181. JugoistoËni dio PalaËe krajem XIV. stoljeÊa- pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 181. Southeast part of the Palace at the end ofthe 14th c. - view from the northwest


232

SL.SL.SL.SL.SL.187. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XVI.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 187. Southeast part of the Palace in the mid-16th c. - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 188. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XVI.stoljeÊa - pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 188. Southeast part of the Palace in the mid-16th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 185. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XVI.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 185. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 16th c. - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 186. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XVI.stoljeÊa - pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 186. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 16th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 183. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XV.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 183. Southeast part of the Palace in themid.15th c. - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 184. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XV.stoljeÊa - pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. Buble, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 184. Southeast part of the Palace in themid.15th c. - view from the southeast

Pag. 175-238

233


SL.SL.SL.SL.SL.189. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XVIII.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 189. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 18th c. - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 190. JugoistoËni dio PalaËe poËetkom XVIII.stoljeÊa - pogled sa jugoistokaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 190. Southeast part of the Palace at thebeginning of the 18th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL. 192. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XIX. stoljeÊa- pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 192. Southeast part of the Palace in the mid-19th c. - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL.193. JugoistoËni dio PalaËe prije Drugogasvjetskog rata - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 193. Southeast part of the Palace before theSecond World War - view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 194. JugoistoËni dio PalaËe prije Drugogasvjetskog rata - pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 194. Southeast part of the Palace before theSecond World War - view from the southeast

SL.SL.SL.SL.SL.191. JugoistoËni dio PalaËe sredinom XIX.stoljeÊa - pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 191. Southeast part of the Palace in the mid-19th c. - view from the northwest


234

SL.SL.SL.SL.SL.195. JugoistoËni dio PalaËe godine 2000. -pogled sa sjeverozapadaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 195. Southeast part of the Palace in 2000 -view from the northwest

SL.SL.SL.SL.SL. 196. JugoistoËni dio PalaËe godine 2000. -pogled s jugoistokaCrteæ • Drawing byS. PerojeviÊ, 2000.FG.FG.FG.FG.FG. 196. Southeast part of the Palace in 2000 -view from the southeast

Pag. 175-238

235


Literatura • Bibliography

1. Badurina, A.Badurina, A.Badurina, A.Badurina, A.Badurina, A. (1990), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnogkrπÊanstva, Zagreb

2. BuliÊ, F., Karaman, Lj. BuliÊ, F., Karaman, Lj. BuliÊ, F., Karaman, Lj. BuliÊ, F., Karaman, Lj. BuliÊ, F., Karaman, Lj. (1927), PalaËa cara Dioklecijana u Splitu, Matica hrvatska,Split

3. Cambj, K.Cambj, K.Cambj, K.Cambj, K.Cambj, K. (1988), Ureenje prostora uz juæno proËelje Dioklecijanove palaËe uSplitu (u odnosu na razvoj grada u XIX. i XX. stoljeÊu), magistarski rad, Arhi-tektonski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb

4. Delonga, V. Delonga, V. Delonga, V. Delonga, V. Delonga, V. (1992), Izvjeπtaj o arheoloπkim istraæivanjima u DioklecijanovojpalaËi (travanj - prosinac 1992. godine) - neobjavljeno

5. DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A. (1987), Popis dræavnih zgrada u Splitu iz godine 1789. i 1804,"Godiπnjak zaπtite spomenika kulture Hrvatske", 13: 151-175, Zagreb

6. DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A.DuplanËiÊ, A. (1995), Kamena kustodija iz crkve sv. Andrije de Fenestris uSplitu, "Kulturna baπtina", 26-27: 9-36, Split

7. Farlati, D.Farlati, D.Farlati, D.Farlati, D.Farlati, D. (1765), Illyrici Sacri III, Venetiis

8. FiskoviÊ, C. FiskoviÊ, C. FiskoviÊ, C. FiskoviÊ, C. FiskoviÊ, C. (1950): Prilog prouËavanju i zaπtiti Dioklecijanove palaËe u Splitu,RAD 279 (ur. C. FiskoviÊ), JAZU, Zagreb

9. GabriËeviÊ, B.GabriËeviÊ, B.GabriËeviÊ, B.GabriËeviÊ, B.GabriËeviÊ, B. (1960), Sarkofag nadbiskupa Ivana pronaen u podrumimaDioklecijanove palaËe, "VAHD" LXII: 87-103, Split

10. HHHHHééééébrard, E., Zeiller, J.brard, E., Zeiller, J.brard, E., Zeiller, J.brard, E., Zeiller, J.brard, E., Zeiller, J. (1912), Spalato - le Palais de Dioclétien, Paris

11. Karaman, Lj. Karaman, Lj. Karaman, Lj. Karaman, Lj. Karaman, Lj. (1940), O poËecima srednjevjekovnog Splita do godine 800, "VjesnikHrvatskoga arheoloπkog druπtva" XVIII-XIX, Serta Hoffileriana: 419-436, Zagreb

12. KatiËiÊ, R. KatiËiÊ, R. KatiËiÊ, R. KatiËiÊ, R. KatiËiÊ, R. (1987), Vetustiores ecclesiae spalatensis memoriae, "Starohrvatskaprosvjeta", III1 (17): 17-51, Zagreb

13. KatiÊ, L. KatiÊ, L. KatiÊ, L. KatiÊ, L. KatiÊ, L. (1956), Reambulacija dobara splitskog nadbiskupa 1397. godine,"Starohrvatska prosvjeta", III. (5): 135-177.

14. KeËkemet, D. KeËkemet, D. KeËkemet, D. KeËkemet, D. KeËkemet, D. (1993), Vicko AndriÊ arhitekt i konzervator 1793-1866, Regionalnizavod za zaπtitu spomenika kulture u Splitu; Knjiæevni krug, Split

15. KlaiÊ, B. KlaiÊ, B. KlaiÊ, B. KlaiÊ, B. KlaiÊ, B. (1974), Veliki rjeËnik stranih rijeËi, Zora, Zagreb

16. KovaËiÊ, S.KovaËiÊ, S.KovaËiÊ, S.KovaËiÊ, S.KovaËiÊ, S. (1994), Osnovna πkola za djevojËice u splitskom samostanu sv.Klare 1824 - 1869, "KaËiÊ" - Zbornik FranjevaËke provincije Presvetog Otkupite-lja, XXVI - Sveta Klara asiπka i naπe vrijeme (gl. ur. fra Hrvatin Gabrijel JuriËiÊ):415-443, Split

17. MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J. (1957), Doprinos UrbanistiËkog biroa prouËavanju i zaπtiti gradi-teljskog naslijea u Dalmaciji, "URBS", 11: 51-62, Split

18. MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J. (1994), Samostan sv. Klare u Dioklecijanovoj palaËi u Splitu, "KaËiÊ"- Zbornik FranjevaËke provincije Presvetog Otkupitelja XXVI - Sveta Klara asiπkai naπe vrijeme (gl. ur. fra Hrvatin Gabrijel JuriËiÊ): 347-351, Split

19. MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J.MarasoviÊ, J. (1996), Prilog prouËavanju slike Splita Girolama da Santacroce,Petriciolijev zbornik II, "Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji", 36 (gl. ur.Joπko BelamariÊ), Splitski konzervatorski odjel Ministarstva kulture RepublikeHrvatske: 223-243, Split

20. MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. (1965), Pregled radova UrbanistiËkog biroa naistraæivanju, zaπtiti i ureenju Dioklecijanove palaËe od 1955. do 1965. godine,"URBS", 4 - 1961-1962: 23-54, Split

21. MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T., McNally, S., Wilkes, J.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T., McNally, S., Wilkes, J.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T., McNally, S., Wilkes, J.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T., McNally, S., Wilkes, J.MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T., McNally, S., Wilkes, J. (1972), Dioklecijanova palaËa- izvjeπtaj o Jugoslavensko-ameriËkom projektu istraæivanja jugoistoËnog dijelaPalaËe I, "URBS", Split

22. MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T. (1957), Preureenje srednjovjekovnih kuÊa jugoistoËno odvestibula Dioklecijanove palaËe, "URBS", 1i: 67-75, Split

23. MarasoviÊ, T. MarasoviÊ, T. MarasoviÊ, T. MarasoviÊ, T. MarasoviÊ, T. (1989), Prilog datiranju fresaka iz jugoistoËnog kvadranta Diokle-cijanove palaËe, "Kulturna baπtina", 19: 7-11, Split

24. MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T. (1998), Prva stoljeÊa grada Splita, Mala splitska biblioteka, Split

25. MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T.MarasoviÊ, T., SumiÊ, DSumiÊ, DSumiÊ, DSumiÊ, DSumiÊ, D. (1965), Analiza zgrada na podruËju DioklecijanovepalaËe, "URBS", 4 - 1961 - 1962: 111-120, Split

26. McNally, S., MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. McNally, S., MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. McNally, S., MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. McNally, S., MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. McNally, S., MarasoviÊ, J., MarasoviÊ, T. (1977), Dioklecijanova palaËa - izvjeπtajo Jugoslavensko-ameriËkom projektu istraæivanja II, "URBS", Split

27. MuljaËiÊ, S.MuljaËiÊ, S.MuljaËiÊ, S.MuljaËiÊ, S.MuljaËiÊ, S. (1958), Kronoloπki pregled izgradnje Splita u XIX. i XX. stoljeÊu,Zbornik druπtva inæenjera i tehniËara (gl. ur. SiriπËeviÊ S. J.): 81-96, Split

28. Niemann, G. Niemann, G. Niemann, G. Niemann, G. Niemann, G. (1910), Der Palast Diokletians in Spalato, Wien

29. Novak, G.Novak, G.Novak, G.Novak, G.Novak, G. (1957a), Povijest Splita, I, MH, Split

30. Novak, G. Novak, G. Novak, G. Novak, G. Novak, G. (1957b), Povijest Splita, II, MH, Split

31. *************** (1996), Obnova povijesne jezgre 1, Grad Split, Ured za povijesnu jezgru,Split


236

Izvori • Sources

Fotografije • PhotographyGN - arhiv Odjela za graditeljsko naslijee UrbanistiËkog biroa iz Splita (pohranjen

u Mediteranskom centru za graditeljsko naslijee)

MC - arhiv Mediteranskog centra za graditeljsko naslijee iz Splita

Arhitektonski snimci • Architectural Survey1. Peristil Dioklecijanove palaËe, PG-6, iskopavanje 1959. - 1961, UrbanistiËki biro

Split, 1962. - arhiv Odjela za graditeljsko naslijee UrbanistiËkog biroa iz Splita(pohranjen u Mediteranskom centru za graditeljsko naslijee)

2. PostojeÊe stanje objekata na Titovoj obali u Hrvojevoj ulici, LukaËiÊevoj, Krajsv. Duje, Peristilu, Iza vestibula i u Severovoj ulici, RN. 134/72, Zavod za zaπtituspomenika kulture Split, 1972.

3. Sklop kuÊa izmeu poljane Vestibul, Severove ulice i ulice Kraj sv. Duje, PG-33,UrbanistiËki biro Split, 1961 - arhiv Odjela za graditeljsko naslijee UrbanistiËkogbiroa iz Splita (pohranjen u Mediteranskom centru za graditeljsko naslijee)

32. *************** (1997), Obnova povijesne jezgre 2, Grad Split, "Ured za povijesnu jezgru",Split

33. PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P. (1989), Sakralna topografija u staroj jezgri grada, "Kulturna baπtina",19: 272-287, Split

34. PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P.PetriÊ, P. (1994), Novi prilozi topografiji samostana sv. Klare u Splitu, "KaËiÊ" -Zbornik FranjevaËke provincije Presvetog Otkupitelja XXVI - Sveta Klara asiπkai naπe vrijeme: 319-346, Split

35. PiploviÊ, S. PiploviÊ, S. PiploviÊ, S. PiploviÊ, S. PiploviÊ, S. (1997), Drugi samostan klarisa u Splitu, Graa i prilozi za povijestDalmacije, 13: 5-29, Split

36. Radica, B. Radica, B. Radica, B. Radica, B. Radica, B. (1931), Novi Split, monografija grada Splita od 1918-1930. godine,Split

37. Rismondo, V.Rismondo, V.Rismondo, V.Rismondo, V.Rismondo, V. (1956), Registar notara Nikolela iz Agubija, Historijski arhiv uSplitu 5, Split

38. Toma ArhiakonToma ArhiakonToma ArhiakonToma ArhiakonToma Arhiakon, Kronika - Splitski rukopis, Splitski knjiæevni krug (uredio ipreveo V. Rismondo), Split, 1977.

39. Sartori, A.Sartori, A.Sartori, A.Sartori, A.Sartori, A. (1986/87), Spalato Rinascimentale: la fortezza e la città - Gli interventiveneziani dal sec. XV al sec. XVII, Tesi di Laurea, IUAV - Istituto universitario diarchitettura di Venezia, Venezia

40. *************** (1987), Statut grada Splita, Knjiæevni krug Split

41. *************** (1967), Radovi UrbanistiËkog biroa 1947-1967, URBS 7: 81-83, Split

42. *************** (1996), Zlatna knjiga grada Splita I, Knjiæevni krug, Split

Pag. 175-238

237


Summary • Saæetak

Spatial Development of the Southeast Part of Diocletian's Palace

The spatial development of the southeast part Diocletian’s Palace was studied toenable its restoration, the presentation and conservation of important construc-tion from earlier centuries, and its incorporation in new construction.

The project covers part of the former imperial apartments with their substruc-tures (popularly known as “the basements”). Urban development in this area dif-fered from that of the west part of the Palace, which was densely built-up in Antiq-uity and where subsequent construction kept to the classical grid. The east part ofthe imperial apartments centred on the four large courtyards around triclinium,right down to basement-level, and thus went through a different urban develop-ment. In the early Middle Ages this part of the Palace belonged to the archbishopric,which used some of the old rooms in their original form until the 16th century. Thetriclinium was used as a consistory, and the rooms along the east wall were thearchbishop’s palace. In the 13th century stone blocks were taken from the base-ment walls to build the cathedral bell tower, which made part of the archbishop’spalace cave in. At the beginning of the 15th century the town bought the housesalong the west boundary of the archbishopric property and granted them, togetherwith St Nicholas’s church, to the nuns of St Clare for a convent. In 1508 thearchbishop’s palace burned down and the material from the ruins was used to fillin the Roman basements, resulting in a large unbuilt area. The Clarissas made useof this to extend their convent and church eastward. Houses were built to the eastand south of the convent, their walls partly lying on the fill and partly on the Ro-man basement walls, because of which they often cracked, caved in and had to berebuilt. The architectural condition of the houses in the southeast part of the Pal-ace was especially bad after the Second World War. They were in danger of col-lapsing so the municipality ensured replacement housing, and evacuated and pulleddown some of the old houses. In the nineties work on the static consolidation ofthe basement walls and vaults was completed, the floor above them got a hydro-insulated foundation, and installation shafts and pipelines were made for the infra-structure. This enabled the final restoration of the zone above the basements inthe southeast part of the Palace.

In the mid-19th century the conservationist and architect Vicko AndriÊ pointed outthe great importance of the basements of Diocletian’s Palace and the need to exca-vate them. In 1946 the municipal engineers Stanko Dvornik and Milorad DruæeiÊ,working together with the art historian Cvito FiskoviÊ, started the renewal andrevalorisation of some parts of the Palace. They renewed the east gate and part ofthe Roman pavement in Decumanus, removed buildings from the Roman west de-fence courtyard, pulled down later construction along the north and east Palacewalls, and the remains of the Lazaret. They partly renewed the Vestibule andProtiron. The excavation of the great hall in the west part of the basements revivedAndriÊ’s almost century-old idea about presenting the Roman basements of thePalace. The Town Planning Institute of Dalmatia continued excavating the base-ments: from 1956 to 1959 twenty halls in the west part were excavated, from 1957to 1963 the central hall, and by 1992 a row of halls in the east part. In 1995 workcontinued on the initiative of the Bureau for the Split Historic Core. A small part ofthe east basements has not yet been excavated. When this is done, and the area isresearched, the basements of Diocletian’s Palace will be a unique and preciousRoman entirety preserved to our days. In addition to their cultural and historicvalue, the Palace basements are almost 5,000 m2 of useful area in the very centre ofthe town for which various uses will be found. This outstanding potential was al-ready apparent in the still unfinished and uninsulated basement halls.

Jerko MarasoviÊSanja Buble, Katja MarasoviÊ, Snjeæana PerojeviÊ

238

J. MarasoviÊ i sur.: Prostorni razvoj ... Pag. 175-238

PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK • UDC 71/72GOD. • VOL. 8(2000)BR. • NO. 2(20)STR. • PAG. 121-288ZAGREB, 2000.srpanj-prosinac • July-December

Prof. dr. sc. Jerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊ, dipl. ing. arh., roen je 1923. u Splitu. Diplomirao je1952. na Arhitektonskom odsjeku TehniËkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je naArhitektonskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom Prilog metodologiji obradegraditeljskog naslijea. Od 1954. do 1982. zaposlen je u UrbanistiËkom zavoduDalmacije, u kojemu je od 1955. do 1979. voditelj Odjela za graditeljsko naslijee.Od 1982. redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i predstojnik Zavodaza graditeljsko naslijee u Splitu. Jedan je od osnivaËa poslijediplomskog studijaGraditeljsko naslijee (1975). Od 1990. do 1999. direktor je Mediteranskog centraza graditeljsko naslijee u Splitu. Bavio se istraæivanjem, oËuvanjem i obnovomgraditeljskog naslijea Splita, te nekih graevina u Solinu, Zadru, Puli, Dubrovniku,na Mljetu i Lopudu, a osobit doprinos dao je na podruËju istraæivanja, definiranjaizvornog stanja i prezentiranja Dioklecijanove palaËe u Splitu te Amfiteatra u Puli.

Mr. sc. Sanja BubleSanja BubleSanja BubleSanja BubleSanja Buble, dipl. ing. arh., znanstvena asistentica, od 1992. godine radi naistraæivanju graditeljskog naslijea Splita, posebno njegove antiËke arhitekture. Su-radnica je u izradi studija prostornog razvoja grada i izradi konzervatorskih proje-kata, te istraæivanja prilikom iskopavanja u jugoistoËnom dijelu DioklecijanovepalaËe. Bavi se povijesnom metrologijom. Sudjelovala je na meunarodnim skupovi-ma povijesnih metrologa, te objavila nekoliko Ëlanaka s tog podruËja i magistriralana Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1997) obranivπi temu Mjerni sustav Diokleci-janove palaËe.

Mr. sc. Katja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊ, dipl. ing. arh., znanstvena asistentica, roena je 1961. uSplitu. Diplomirala je 1985. i magistrirala 1996. na Arhitektonskom fakultetu u Zagre-bu. Od 1985. godine radi na istraæivanju Dioklecijanove palaËe, povijesne jezgreSplita i kaπtelanskih utvrda o kojima je objavila viπe radova. Autorica je studijaprostornog razvoja i projekata obnove povijesnih graevina, od kojih je najpoznatijiKaπtel Vitturi u Kaπtel LukπiÊu.

Snjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊ, dipl. ing. arh., mlaa znanstvena asistentica, od 1991. godinebavi se istraæivanjem graditeljskog naslijea Splita i Dioklecijanove palaËe, te izradomprojekata obnove i studija, s teæiπtem na prostornim razvojima pojedinih gradskihsklopova.

Prof. Jerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊJerko MarasoviÊ, Ph. D. Arch. Eng., was born in 1923 in Split. He graduated in1952 from the Department of Architecture of the Technical Faculty in Zagreb. Hegained his doctor’s degree at the Faculty of Architecture in Zagreb with the thesisA Contribution to the Methods of Approaching the Architectural Heritage. From1954 to 1982 he worked in the Town Planning Institute of Dalmatia, in which he washead of the Architectural Heritage Department from 1955 to 1979. Since 1982 hehas been full professor at the Faculty of Architecture in Zagreb and head of theArchitectural Heritage Institute in Split. He is one of the founders of the postgraduatecourse The Built Heritage (1975). From 1990 to 1999 he was head of the Mediterrane-an Centre for the Built Heritage in Split. He worked on the research, preservationand restoration of the architectural heritage in Split, and some buildings in Solin,Zadar, Pula, Dubrovnik, on Mljet and Lopud, and gave a special contribution toresearching, defining the original condition, and presenting Diocletian’s Palace inSplit and the Pula Amphitheatre.

Sanja BubleSanja BubleSanja BubleSanja BubleSanja Buble, M. Sc. Arch. Eng., research assistant, has since 1992 worked on re-searching the architectural heritage of Split, especially its Roman component. Shecollaborated on spatial development studies and conservation projects for the town,and in research during excavations in the southeast sector of Diocletian’s Palace.Her special interest is the history of metrology; she has participated at internationalconferences of metrology historians and has published several papers in this field.She gained her master’s degree at the Faculty of Architecture (1997) with the thesisMjerni sustav Dioklecijanove palaËe (The Measurement System of Diocletian’sPalace).

Katja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊKatja MarasoviÊ, M. Sc. Arch. Eng., research assistant, was born in 1961 in Split.She graduated in 1985 and gained her master’s degree in 1996 at the Faculty ofArchitecture in Zagreb. Since 1985 she has worked on research into Diocletian’sPalace, the historical nucleus of Split and the Kaπtela fortifications, on which shepublished several papers. She made studies for the spatial development andrestoration projects of historic buildings, the most important of which is KaπtelVitturi in Kaπtel LukπiÊ.

Snjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊSnjeæana PerojeviÊ, Arch. Eng., junior research assistant, has since 1991 worked onresearch into the architectural heritage of Split and Diocletian’s Palace, and onprojects and studies focusing on the spatial development of particular urbancomplexes.

Biografije • Biographies

�

marasovic_prostorni razvoj jugoistocnog dijela dioklecijanove palace.pdf

Documents

most of them never published

when the archbishops

the rubble ofthe fill

that stood above thefilled

tom prostoru mogle ukljuiti

prostorni razvoj pag

the roman substructures

ruenjem nadbiskupske