manual - prirodoslovno-matematički fakultet …bilusic/nastavni_plan_2005/fpmzop_ma... · web...
TRANSCRIPT
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Matematika i informatika
Split, 15. travnja 2005.
Sveučilište u Splitu
N A S TAV N I P L A N I P R O G R A M
Diplomski studij: Matematika i informatika
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u SplituN. Tesle12, 21000 Split
Telefon: + 385 21 385 133Telefaks: + 385 21 385 431
[email protected] http: //www.pmfst.hr
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
1. Uvod
1.1. Razlozi za pokretanje studija
Predloženi studijski program je sljednik postojećeg nastavničkog studija matematike i informatike s dva desetljeća tradicije na ovom fakultetu.
Postojanje studija opravdava prvenstveno trajna potreba šire regije koja gravitira Splitu za nastavničkim kadrom matematičko-informatičkog usmjerenja, ali i potražnja na tržištu rada za zanimanjima koja zahtijevaju produbljeno poznavanje matematike i računarstva radi rješavanja problema matematičkim aparatima, a temeljem poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Zbog svog apstraktnog promišljanja, analitičkog pristupa i temeljitosti, vještine u računanju, iskustva u programiranju, poznavanja računarske tehnologije i temelja socijalne psihologije, naši diplomirani studenti zauzimaju i visoko rangirane položaje u industriji, financijskim institucijama, istraživačkim institutima, administraciji i drugdje.
Za studij predlažemo novu, dvociklusnu strukturu sukladno razvitku spoznaja o načinu podučavanja matematičkih i informatičkih sadržaja. Kako je računarstvo znanost u stalnom razvoju, u prijedlog smo ugradili nove sadržaje iz te oblasti. Na ovom nivou student do neke mjere utječe na kreiranje studijskog programa kroz odabir izbornih predmeta. Listu ovih predmeta ćemo povremeno mijenjati i tako osvježavati program novim sadržajima. Našim konceptom težimo izgradnji osobe osposobljene za usvajanje uvijek novih znanja iz matematičko-računarsko-informatičkoga područja, u dosegu vlastitih mogućnosti, koja je kvalificirana za odgovorni prijenos tog znanja mlađim generacijama. Veliki dio posljednje godine studija posvećen je studentovom samostalnom radu na temi iz matematike ili računarstva (slobodni izbor studenta) uz nadzor i pripomoć nastavnika. Rezultat je diplomski rad koji može potaknuti budući stručni ili znanstveni interes i/ili upis prikladnog poslijediplomskog studija.
Sličan studijski profil nalazimo u Sloveniji (Sveučilište u Ljubljani), Češkoj (Karlovo sveučilište u Pragu), Slovačkoj (Sveučilište u Bratislavi), Belgiji (Sveučilište u Antwerpenu), Austriji, V. Britaniji i drugdje.
1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa
Zavod za matematiku i Zavod za informatiku imaju dugogodišnje iskustvo u organizaciji i izvođenju četverogodišnjeg nastavničkog studija matematike i informatike na matičnom fakultetu. Ovim prijedlogom, uklopljenim u shemu «3+2», nastojimo studentima olakšati studiranje i otkloniti negativno iskustvo slabe prohodnosti studija. Drugi ciklus studija namijenjen je studenima većih mogućnosti u svrhu dosezanja razine obrazovanja potrebne za nastavničku karijeru ili druga visoko vrednovana zanimanja.
3
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Prema našim saznanjima sva tri preostala hrvatska sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Osijek) nudit će i dalje (kao i dosad) studijski program kompatibilan s ovim našim prijedlogom, pa će se dvosmjerna razmjena studenata nastaviti nesmetano odvijati. Tomu će pogodovati činjenica da je prijedlog studija načinjen isključivo na bazi jednosemestralnih kolegija. Kako je veliki dio studija na ovoj razini posvećen metodičko-didaktičkim sadržajima i pripadajućoj školskoj praksi, razmjena studenata s inozemstvom zavisit će o tamošnjem (ne previše vjerojatnom) interesu za izrazitu specifičnost ovih sadržaja.
1.4. Ostali elementi i potrebni podaci
Jer je studij nastavničkog smjera, potencijalni partneri zainteresirani za njegovo pokretanje su prvenstveno srednje i osnovne škole.
4
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
2. Opći dio
Vrsta studija Diplomski
Naziv Matematika i informatika, nastavnički smjer
Nositelji Predlagači Zavod za matematiku i Zavod za informatiku FPMZiOP
Izvođači FPMZiOP
Trajanje 2 godine
ECTS 120
Uvjeti za upis Završen preddiplomski studij matematike i informatike ili srodan preddiplomski studij uz odgovarajuće dopune.
Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Izvođenje nastave iz matematike i informatike u osnovnim i srednjim školama.
Stečeno znanje iz matematike, zajedno sa sposobnostima matematičkog modeliranja problema i njihovog rješavanja korištenjem matematičkih alata, poznavanje programiranja i primjene najnovije računarsko-informatičke tehnologije primjenljivo je u različitim zanimanjima i/ili za nastavak studija.
Mogućnosti nastavka studija
Poslijediplomski studij matematike nastavničkog smjera ili stručni poslijediplomski studiji obiju struka uz odgovarajuće dopune.
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija
Magistar/magistra matematike i informatike nastavničkog smjera
5
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
3. Opis programa
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta
I. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Vektorski prostori 1 30+0+30 5Matematička logika 30+0+30 5Metodika nastave matematike 30+30+30 7Metodika nastave informatike I 30+30+30 8Računalne mreže 30+0+30 5
UKUPNO: 150+60+150 30
II. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Izborna grupa LJ 30+0+30 6Metodika nastave matematike 30+30+30 7Metodika nastave informatike II 30+0+30 4Vizualno modeliranje 15+15+0 3Izborni informatički predmet I 30+0+30 5Izborni informatički predmet II 30+0+30 5
UKUPNO 165+45+150 30
Izborna grupa LJ
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Uvod u diferencijalnu geometriju 30+0+30 6Uvod u topologiju 30+0+30 6Parcijalne diferencijalne jednadžbe 30+0+30 6Modul projektivna geometrija 30+0+30 6
6
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Izborni informatički predmeti I i II*
Kod Naziv predmeta Nastava ECTS
Raspodijeljeni sustavi (I A) 30+0+305Inteligentni agenti (II A) 30+0+30
Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi (I B) 30+0+30Računalna grafika (II B) 30+0+30
* Student upisuje predmete (I A + II A) ili (I B + II B)
III. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Algebarske strukture 30+0+30 5Izborna grupa Z 30+0+30 5Matematička teorija računarstva 30+0+30 5Izborni informatički predmet III 30+0+30 5Izborni informatički predmet IV 30+0+30 5Diplomski seminar 0+15+0 1Diplomski rad 0+1+0 4
UKUPNO 150+16+150 30
Izborna grupa Z
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Konstruktivne metode u geometriji 30+0+30 5Metrički prostori 30+0+30 5Integral i mjera 30+0+30 5Teorija skupova 30+0+30 5
Izborni informatički predmeti III i IV**
Kod Naziv predmeta Nastava ECTS
Sustavi za e-učenje (III A) 30+0+305Sustavi poučavanja na daljinu (IV A) 30+0+30
Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije (III B) 30+0+30Programsko inženjerstvo (IV B) 30+0+30
** Student upisuje predmete ( III A + IV A) ili (III B + IV B). Ako je u II. semestru izabrao A grupu (I A + II A) – bira (III A + IV A), a ako je izabrao B grupu izbornih predmeta (I B + II B) – bira (III B + IV B).
7
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
IV. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V
ECTS
Povijest matematike 30+0+0 3Metodička matematička praksa 0+0+45 3Metodički informatički seminar s praksom 0+30+45 5Diplomski seminar 0+15+0 1Diplomski rad 0+6+0 18
UKUPNO 30+51+90 30
8
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
3.2. Opis predmeta
Naziv predmeta Vektorski prostori 1
Kod
Vrsta Teorijski predmet.
Razina Osnovni predmet.
Godina I. Semestar I.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS(Predavanja i vježbe 30+30 sati – 1,5 ECTS; učenje i polaganje ispita – 3,5 ECTS)
Nastavnik Prof. dr. sc. Ljuban Dedić
Kompetencije koje se stječu
Usvajanje osnovnih znanja iz teorije vektorskih prostora.
Preduvjeti za upis Linearna algebra
Sadržaj Konačnodimenzionalni vektorski i njihova osnovna svojstva. Prostori polinoma. Linearni i antilinearni operatori. Nilpotentni, unipotentni i poluprosti operatori. Redukcija linearnog operatora. Jordanov rastav. Funkcionalni račun. Unitarni i normirani prostori. Normalni operatori. Spektralni radius. Polarni rastav. Singularni brojevi. Schmidtov rastav.
Preporučena literatura
S. Kurepa, Konačno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb, 1992.
Dopunska literatura
P.R. Halmos, Finite Dimensional Vector Spaces, Van Nostrand, New York, 1958.S. Lang, Linear algebra, Addison-Wesley, Reading, 1973.K. Horvatić, Linearna algebra, skripta, Zagreb, 1992.
Oblici provođenja nastave
Frontalno predavanje.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati ispita. Anketiranje studenata.
9
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Matematička logika
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe
Razina Osnovni matematički kolegij.
Godina I. Semestar I.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5ECTSUkupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje ispita.
Nastavnik Prof. dr. sc. Vlasta Matijević, mr. sc. Anita Matković
Kompetencije koje se stječu
Studenti usvajaju osnovna znanja iz Matematičke logike i dobijaju dublji uvid u osnove matematike.
Preduvjeti za upis Poznavanje naivne teorije skupova.
Sadržaj Klasična logika sudova: sintaksa, semantika, konjuktivna i disjunktivna normalna forma, Craigova lema, teorem kompaktnosti, testovi valjanosti, hilbertovski sistem računa sudova (teorem dedukcije, teorem adekvatnosti i potpunosti), konzistentnost, prirodna dedukcija.Teorije prvog reda: sintaksa, semantika, preneksna normalna forma, glavni test za logiku prvog reda, hilbertovski sistem za logiku prvog reda (teorem dedukcije, teorem adekvatnosti), generalizirani teorem potpunosti (skica Henkinovog dokaza), posljedice: Gödelov teorem potpunosti, teorem kompaktnosti, Löwenheim-Skolemov teorem. Ograničenja logike prvog reda.
Preporučena literatura
M. Vuković, Matematička logika 1, skripta, PMF-MO, Zagreb, 2000.
Dopunska literatura
D. van Dalen, Logic and Structures, Springer-Verlag, 1997.H. D. Ebinghaus, J. Flum, W. Thomas, Mathematical Logic, Springer-Verlag, 1984.A. G. Hamilton, Logic for Mathematicians, Cambridge University Press, 1988.E. Mendelson, Introduction to Mathematical Logic, D. Van Nostrand Company, Inc. Princeton, 1997.J. R. Shoenfield, Mathematical Logic, Addison-Wesley, Massachusetts, 1973.
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju teme navedene u Sadržaju, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci i proširuju teme iz Sadržaja.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati ispita, anketiranje studenata.
10
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metodika nastave matematike
Kod
Vrsta Predavanja, seminari, auditorne i praktične vježbe (2+2+2;2+2+2)
Razina Temeljni metodički predmet
Godina I. Semestar I.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
14 ECTS bodova(Pogađanje predavanja, seminara i vježbi (60+60+60 šk sati) 4.5 ECTS boda, domaće zadaće, projektni zadatci 1.5 ECTS boda, javna predavanja 1 ECTS bod, seminarski rad 2 ECTS boda, samoučenje, ispiti 5 ECTS boda)
Nastavnik Branko Červar
Kompetencije koje se stječu
Osposobiti studente za kvalitetnu pripremu, izvođenje i analizu svih vrsta nastave matematike na osnovnoškolskom i srednješkolskom nivou, i pripremiti ih za cjeloživotno učenje u području pedagogije matematike.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Metodika nastave matematike: kao predmet na studiju i unutar znanstvene discipline matematika (MSC2000). Oblici zaključivanja: analogija, indukcija i dedukcija. Matematički pojam, teorem, dokaz. Metode u matematici: analiza i sinteza, generalizacija i specijalizacija, apstrahiranje i konkretizacija. Kako riješiti matematički zadatak. Kako načiniti matematički zadatak. Neke posebne metode: superpozicija posebnih slučajeva, razlikovanje slučajeva, Descartesova metoda, eksperiment. Načela nastave matematike: načelo primjerenosti i sustavnosti, zornosti, aktivnosti i stvaralaštva, ekonomičnosti, suvremenosti i povijesnosti, individualizacije i dr.Nastavne metode i oblici. Socijalni oblici aktivnosti učenika: frontalni i samostalni oblici rada. Oblici rada nastavnika. Obrazovne metode: projektna, problemska, heuristička, programirana, rad s tekstom i drugim medijima, eksperimentalna i dr. Vrste nastave i rad s učenicima s posebnim potrebama. Redovna, izborna, fakultativna, dopunska i dodatna nastava. Prilagođeni program. Matematička natjecanja.Evaluacija rada učenika. Tehnike praćenja i ocjenjivanja rada učenika. Faktori koji utječu na te postupke. Izrada i analiza kontrolnih testova i ispita znanja. Standardi u nastavi matematike. Planovi i programi matematike u osnovnoj i srednjoj školi. Katalozi znanja. Planiranje u nastavi i organizacija nastavnog sata. Školska dokumentacija. Razni vidovi pripreme nastavnika za nastavni rad, pa posebno i za nastavni sat. Struktura nastavnog sata. Metodika geometrije. Obrada tema iz osnovnoškolskog i srednjoškolskog gradiva, uz demostraciju različitih metoda.Metodika aritmetike i algebre. Obrada tema iz osnovnoškolskog i srednjoškolskog gradiva, uz demostraciju različitih metoda.Metodika matematičke analize. Obrada tema iz srednjoškolskog gradiva uz demostraciju različitih metoda.Metodika kombinatorike, vjerojatnosti i statistike. Obrada tema iz osnovnoškolskog i srednjoškolskog gradiva, uz demostraciju različitih metoda.Metodika posebnih matematičkih sadržaja u ekonomskim i sl. školama.
Preporučena literatura
M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom, 1. dio, Element, Zagreb, 1996. M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom, 2. dio, Element, Zagreb, 1998. G.Polya, Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb 1956.
11
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
G.Polya, Mathematics and Plausible Reasoning, Princeton Univ. Press, Princeton 1954. G.Polya, Mathematical Discovery, John Wiley & Sons, New York-London, I 1962, II 1965.
Udžbenici i ostali didaktički materijal za osnovnu i srednju školu.Časopisi Matka, Matematičko-fizički list, Matematika i škola, Poučak, Mathematics Teacher, Quantum, Mathematics and Informatics Quarterly i ostali dostupni metodički i popularizacijski časopisi.
Dopunska literatura
B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1995.C.H.Butler, F.L.Wren, The Teaching of Secondary Mathematics, McGraw-Hill, New York 1960. A. S. Posamentier, J. Stepelman, Teaching Secondary School Mathematics: Techniques and Enrichment Units, Prentice Hall, 1998.B. Dougherty (Ed.), Research in Mathematics Education, Information Age Publ. Inc., 2002.M. A. Sobel, E. M. Maletsky, Teaching Mathematics: A Sourcebook of Aids, Activities, and Strategies, Allyn et Bacon, 1998. J. A. Van De Walle, Elementary and Middle School Mathematics: Teaching Developmentally, Addison-Wesley Publ., 2000.D. J. Brahier, Teaching Secondary and Middle School Mathematics, Allyn et Bacon, 1999.M. Serra, Discovering Geometry: An Inductive Approach, Student Textbook, Key Curriculum Press, 2001.
Oblici provođenja nastave
Na predavanjema se obrađuju predviđene teme, metodike odabranih matematičkih sadržaja obrađuju se na auditornim i praktičnim vježbama, projektni zadatci i odabrane seminarske teme obrađuju se u okviru seminara.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u njoj. U svakom semestru bit će zadano više obaveznih domaćih zadaća i projektnih zadataka.
Student je obavezan održati dva javna 45-minutna predavanje na zadanu temu te za njega napisati i predati detaljnu pismenu pripremu.
Student je dužan pripremiti jedan seminarski rad po zadanoj temi i javno ga izložiti, te predati i pisanu verziju.
Ispit se sastoji od usmenog i praktičnog dijela, a vrednuju se i rezultati domaćih zadaća te projektnih zadataka. U ukupnu ocjenu ulaze ocjena iz održanih javnih predavanja i priprema za njih, te ocjena iz seminara koja se donosi na temelju javnog izlaganja i pisane verzije i učešća u raspravama.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Postignuti rezultati na pismenom i usmenom dijelu ispita, kvaliteta seminarskih radova, uspješnost održanih javnih predavanja.
12
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metodika nastave informatike I
Kod
Vrsta Predavanja, seminari
Razina Predmet srednje razine
Godina I. Semestar I.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
8 ECTSNastava: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vježbi 67,5 satiIzrada 2 eseja 42,5 satiPriprema 2 seminara 20 satiProučavanje dopunske literature, samostalni rad i konzultacije 40 satiPriprema završnog ispita 70 sati Ukupno: 240 sati
Nastavnik Doc. dr. sc. Ivica Boljat
Kompetencije koje se stječu
Primjena didaktičkih teorija i modela poučavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji računalnog obrazovanja
Preduvjeti za upis Poznavanje sadržaja iz kolegija Pedagogija, Didaktika, Uvod u računarstvo
Sadržaj Uloga metodike u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadataka nastave informatike. Didaktičke teorije (Klafki, Schulz, Winkel, Frank, Moller, Klingberg) i njihova primjena u pripremi, organizaciji i analizi nastavnog sata. Modeli podučavanja (konstruktivistički, generički, radno – usmjereni, otvoreni, iskustveni, praktični, otkrivajući, analogijski). Centralno i lokalno razvijeni kurikulumi. Udžbenici.Teorije škole s osvrtom na aktualne reforme školskog sustava. Taksonomija računalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne građe s analizom nastavnih planova i programa za određeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije.
Preporučena literatura
● Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktičke teorije, Zagreb, Educa, 1992● Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report..., 2002
Dopunska literatura
● Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994● Tillman, K. J. (ed) Teorije škole, Zagreb, Educa, 1994● The Joint IEEE Computer Society/ACM Task Force, Computing curriculla, 2001. (http://www.computer.org/education/cc2001/final/index.htm
Oblici provođenja nastave
Predavanja i seminari
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnost na ispitima
13
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Računalne mreže
Kod
Vrsta predavanje, vježbe (praktični rad na računalu)
Razina napredna
Godina I. Semestar I.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS30 školskih sati predavanja i 30 školskih sati vježbi = 45 hours = 1.5 ECTS30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS45 sati proučavanja literature = 1.5 ECTS30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Mr.sc. Lada Maleš, predavač
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente teoretske osnove računalnih mreža, mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža.
Preduvjeti za upis Poznavanje i rad s Internet uslugama.
Sadržaj Organizacija računalnih mreža, mrežni standardi. Referentni ISO/OSI model, protokoli i sučelja. Fizički sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem (RS-232-C standard). Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija pogreški, osnovni protokoli na podatkovnom sloju, protokoli s kliznim prozorom, primjeri protokola na podatkovnom sloju). Lokalne mreže (serija standarda IEEE 802). Mrežni sloj (usluge, algoritmi za usmjeravanje, algoritmi za kontrolu zagušenja). TCP/IP arhitektura. Mrežni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP protokol, UDP protokol. Uređaji za povezivanje mreža. Aplikacijski sloj, DNS.
Preporučena literatura
- Tanenbaum A.S., Computer Networks, 3rd Ed., Prentice-Hall, Upper-Saddle River, NJ, 1996.
- Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3rd Edition, Morgan Kaufmann, 2003.
- Maleš L., Skripta - Računalne mreže, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2004.
Dopunska literatura
Oblici provođenja nastave Predavanja i vježbe na računalu
Način provjere znanja i polaganja ispita
Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne.Ispit se sastoji iz usmenog i praktičnog dijela.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski/Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja
14
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Uvod u diferencijalnu geometriju
Kod
Vrsta Teorijski predmet
Razina temeljni
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 ECTS (Predavanja i vježbe 30+30 sati – 1.5 ECTS, učenje, ispiti – 4.5 ECTS.)
Nastavnik Doc. dr. sc. Nenad Ujević
Kompetencije koje se stječu
Studenti će usvojiti znanja iz bazičnih područja diferencijalne geometrije, dakle sadržaje koji pokrivaju teoriju krivulja u prostoru (i ravnini) te teoriju ploha u Euklidovu prostoru. Time će biti osposobljeni za praćenje jednog naprednijeg kursa iz diferencijalne geometrije koji bi obuhvaćao Riemannovu geometriju i mnogostrukosti. Osim toga primjena stečenih znanja moguća je u drugim znanostima, npr. u fizici.
Preduvjeti za upis Matematička analiza i Linearna algebra.
Sadržaj Regularne krivulje u prosoru (i ravnini). Duljina luka krivulje. Zakrivljenost i torzija. Frenetove formule. Osnovni teorem diferencijalne geometrije za krivulje u prostoru. Regularne plohe u prostoru. Tangencijalna ravnina i preslikavanje. Prva fundamentalna forma plohe. Orijentacija plohe. Druga fundamentalna forma plohe. Normalna zakrivljenost. Gaussova i srednja zakrivljenost. Specijalne krivulje na plohi: linije zakrivljenosti, asimptotske krivulje i geodezijske krivulje. Lokalno izometrične plohe. Christoffelovi simboli. Teorem Egregium. Mainardi-Codazzijeve jednadžbe. Osnovni teorem diferencijalne geometrije za plohe u prostoru. Gauss-Bonnetov teorem.
Preporučena literatura
N. Ujević, Predavanja iz uvoda u diferencijalnu geometriju, (u pripremi) – bit će dostupno „online“ : http://www.pmfst.hrM. P. Do Carmo, Differential Geometry of Curves and Surfaces, Prentice-Hall, 1976.R.S. Millman, G.D. Parker, Elements of Differential Geometry, Prentice-Hall Inc., New Jersey/London, 1977.
Dopunska literatura
M. M. Lipshutz, Theory and Problems of Differential Geometry, McGraw-Hill Book Company, New York, 1969.B. O. Neill, Elementary Differential Geometry, Acad. Press, New York, 1966.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i vježbe sa temama navedenim u Sadržaju.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni dio ispita.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati sa pismenog i usmenog dijela ispita. Anketiranje studenata.
15
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Uvod u topologiju
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (2+0+2)
Razina Temeljni matematički kolegij
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 ECTS bodova(Pohađanje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati) 1.5 ECTS bod;samoučenje i ispiti 4.5 ECTS boda)
Nastavnik Prof. dr. sc. Vlasta Matijević
Kompetencije koje se stječu
Student usvaja osnovna znanja iz opće topologije nužno potrebna za razumijevanje i usvajanje drugih naprednijih, specijalističkih matematičkih sadržaja.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Topološki prostor. Baza i podbaza topologije. Zatvoreni skupovi. Nutrina i zatvorenje skupa. Okolina.točke. Gomilište skupa. Separabilnost. Potprostor. Produkt prostora. Kvocijentni prostor. Aksiomi separacije. Konvergencija nizova. Gomilište niza. Uniformna i obična konvergencija nizova realnih funkcija. Neprekidne funkcije. Karakterizacije neprekidnosti. Homeomorfizam. Urysonova karakterizacija normalnih prostora. Tietzeov teorem o proširenju preslikavanja. Povezanost. Povezanost putovima. Komponente.Lokalna povezanost. Kompaktnost. Tihonovljev teorem. Neprekidne funkcije na kompaktnim prostorima. Dinijev teorem. Lokalna kompaktnost. Kompaktifikacija.
Preporučena literatura
J. Dugundji, Topology, Allyn and Bacon Inc., Boston, 1966.R. Engelking, General Topology , PNW, Warszawa, 1977.S. Mardešić, Matematička analiza u n-dimenzionalnom realnom prostoru I, Školska knjiga, Zagreb, 1974.
Dopunska literatura
Jun-iti Nagata, Modern General Topolgy, North-Holland, Amsterdam, 1985.Z. Čerin, Metrički prostori, http://www.math.ht/cerin/METR.pdf
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju propisane teme, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Postignuti rezultati na pismenom i usmenom ispitu.
16
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Parcijalne diferencijalne jednadžbe
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe
Razina Napredni matematički predmet
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 ECTSUkupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.
Nastavnik Dr. Sc. Tanja Vučičić, docent
Kompetencije koje se stječu
Student stječe uvid u osnovna svojstva parcijalnih diferencijalnih jednadžbi i tehnike koje su se pokazale korisnima u njihovom analiziranju. Ovladava matematičkim modelima brojnih fizikalnih i drugih fenomena iz domene ovog predmeta.
Preduvjeti za upis Dobro poznavanje diferencijalnog i integralnog računa, posebno više varijabli. Kolegiji: Linearna algebra, Obične diferencijalne jednadžbe i Osnove matematičke analize.
Sadržaj Rubni problem za običnu diferencijalnu jednadžbu. Laplaceova jednadžba, metoda separacije, Fourierovi redovi. Valna jednadžba, karakteristike, Fourierova metoda. Jednadžba provođenja. Klasifikacija parcijalnih diferencijalnih jednadžbi 2. reda. Hiperbolički sustav.
Preporučena literatura
1) I. Aganović, K. Veselić, Linearne diferencijalne jednadžbe, Element, Zagreb,1997.2) J.D. Logan, Applied Mathematics, John Wiley & Sons, New York, 1997. 3) V.S. Vladimirov, Equations of Mathematical Physics, Mir Publishers, Moscow, 1984.4) V.S. Vladimirov, A Collection of Problems on Equations of Mathematical Physics, Mir Publishers, Moscow, 1986.
Dopunska literatura
1) W.A. Strauss, Partial Differential Equations, an Introduction, J. Wiley and Sons, New York, 1992.2) A.V. Bitsadze, Equations of Mathematical Physics, Mir Publishers, Moscow, 1980.3) A.V. Bitsadze and D.F. Kalinichenko, A Collection of Problems on Equations of Mathematical Physics, Mir Publishers, Moscow, 1980.
Oblici provođenja nastave
Frontalna predavanja u kombinaciji s auditornim vježbama.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Seminarski rad. Dva pismena kolokvija i/ili završni pismeni ispit te završni usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima oslobađa studenta od završnog pismenog ispita.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati ispita i anketiranje studenata.
17
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Modul projektivna geometrija
Kod
Vrsta Predavanja , auditorne vježbe i seminarski rad
Razina Temeljni matematički kolegij
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 ECTS(30 sati predavanja i 30 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja, izrada seminarskog rada i ispit )
Nastavnik Prof. dr. sc. Anka Golemac
Kompetencije koje se stječu
Usvojena teorijska znanja i vještine u rješavanju zadataka iz područja projektivne geometrije.
Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz geometrije
Sadržaj Uvod. Aksiomi projektivne ravnine. Princip dualnosti. Desarguesov teorem. Red ravnine. Perspektiviteti i projektiviteti. Temeljni teorem projektivne geometrije. Involucije. Projektivne kolineacije i korelacije. Polariteti. Krivulje drugog stupnja. Steinerov i Pascalov teorem. Projektiviteti i involucije na krivuljama drugog stupnja. Koordinatizacija pravca i ravnine. Dvoomjeri. Analitička geometrija u realnoj projektivnoj ravnini. Konačne projektivne ravnine. Projektivni prostor.
Preporučena literatura
D. Palman, Projektivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1984. H. S. M. Coxeter, Projektivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.H. S. M. Coxeter, Projective Geometry, Springer-Verlag, New York, 2003.
Dopunska literatura
N. V. Efimov: Vysšaja geometrija. Moskva: Nauka, 1978.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i auditorne vježbe.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Student izrađuje seminarski rad. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Anketiranje studenata i ispiti
18
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metodika nastave informatike II
Kod
Vrsta Predavanja, vježbe
Razina Predmet srednje razine
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
4 ECTSNastava: 30 šk. sati predavanja, 30 šk. sati vježbi 45 satiSeminar 15 satiSamostalni rad na proučavanju literature uz konzultacije 20 satiVježbanje statističkih metoda u Statistici 10 satiPriprema za ispit 30 sati Ukupno: 120 sati
Nastavnik Doc. dr. sc. Ivica Boljat
Kompetencije koje se stječu
Primijeniti u nastavi preporuke koje proistječu iz teorija učenja, poznavanje teškoća u učenju proceduralnog i objektnog programiranja i načina njihova prevladavanja
Preduvjeti za upis Temeljna znanja psihologije učenja, metoda poučavanja i osnova informatike.
Sadržaj Utjecaj kognitivnog razvoja na učenje (Piaget, Vigotski i moskovska škola, Bruner, Gagne, Klausmeier). Psihološki tipovi i informatičko obrazovanje. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja i prati napredak učenika. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa.Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju. Temeljne metode primijenjene statistike. Analiza tipičnih stručnih i znanstvenih radova iz područja metodike nastave informatike.
Preporučena literatura
● Članci iz časopisa: ACI/SIGCSE Bulletin; Journal of Research in Computing in Education; Journal of Educational Computing Research.● Udžbenička građa za osnovnu i srednju školu.
Dopunska literatura
Bruner, J. S., Process of education,Harvard University Press, 1966.Piaget,J. Strukturalizam / Psihologija inteligencije /Intelektualni tazvoj djeteta i sl.Vigotski, L. Mišljenje i govor, Moskva 1956.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, seminar
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni ispit, seminarski radovi, interno ispitno predavanje.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima
19
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Vizualno modeliranje
Kod
Vrsta Predavanja, vježbe, seminari
Razina Osnovna
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS
30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Ani Grubišić)
Kompetencije koje se stječu
Steći znanja o pristupu kao i metodama i tehnikama vizualnog modeliranja. Cilj se dostiže upoznavanjem i radom s jezikom za vizualno modeliranje te učenjem i poučavanjem: definicije i okruženja vizualnog modeliranja, sintaksom i semantičkom strukturom jezika za vizualno modeliranje.
Preduvjeti za upis Nema
Sadržaj Definicija vizualnog modeliranja. Okruženje vizualnog modeliranja (obuhvat poslovnih procesa, unapređivanje komunikacija, upravljanje složenim sustavima, definiranje arhitekture programskih sustava, ponovna upotrebljivost). Jezik vizualnog modeliranja (dijagram korištenja, dijagram klasa, dijagram objekata, dijagram komponenti, dijagram postavljanja, dijagram sekvenci, suradni dijagram, dijagram stanja, dijagram aktivnosti).
Preporučena literatura
o S. Stankov, A. Amižić, B. Žitko: Jezik za vizualno modeliranje – UML, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Split 2003.
o S. Stankov, A. Amižić, B. Žitko: Rational Rose Tutorial, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Split 2004.
Dopunska literatura
G. Booch, I. Jacobson, J. Rumbaugh: The Complete UML Training Course, Prentice Hall, 2001.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, vježbe i seminari
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....
20
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Raspodijeljeni sustavi
Kod
Vrsta Predavanja i vježbe
Razina Napredna
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić
Kompetencije koje se stječu
Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i načinima programiranja raspodijeljenih sustava. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju raspodijeljenih sustava.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Koncepcija raspodijeljenih sustava. Pristupi modeliranju hijerarhijskih višerazinskih sustava. Proces dekompozicije sustava. Zasnivanje raspodijeljenih sustava nad informacijskom infrastrukturom. Arhitekture klijent/poslužitelj. Načini komunikacije elemenata raspodijeljenih sustava. Objektno orijentirani raspodijeljeni sustavi. Pristup modeliranju i izradi raspodijeljenog sustava u okruženju sustava World Wide Web. Raspodijeljene baze podataka. Predstavljanje znanja u raspodijeljenim sustavima. Definicija, arhitektura i okruženje mobilnih agenata. Standardi mobilnih agenata.
Preporučena literatura
M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002.R. Orfali, D. Harkley, J. Edwards: The Essential Distributed Object Survival Guide, John Wiley, 1996.
Dopunska literatura
M. Lerner, G. Vanecek, N. Vidovic, D. Vrsalovic: Middleware Networks: Concept, Design and Deployment of Internet Infrastructure, Kluwer Academic Publishers, 2000.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.
21
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Inteligentni agenti
Kod
Vrsta Predavanja, vježbe.
Razina Napredna
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić
Kompetencije koje se stječu
Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i načinima programiranja inteligentnih agenata. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti praktičnim radom stječu iskustva u programiranju inteligentnih agenata.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Definicije inteligentnih agenata. Autonomnost, komunikacija s drugim inteligentnim agentima, proaktivnost i reaktivnost inteligentnih agenata. Arhitektura inteligentnih agenata. Okolina izvršavanja inteligentnih agenata. Posrednički agenti. Osobni agenti. Kreiranje i održavanje korisničkih profila osobnih agenata. Inteligentni agenti i tehnologije raspodijeljenih objekata. Višeagentski sustavi. Komunikacija u višeagentskim sustavima. Sigurnosni aspekti. Zajedničko rješavanje problema u višeagentskim sustavima. Inteligentni agenti u heterogenim okruženjima. Ontologije. Prikaz znanja korištenjem ontologija. Prikaz Z specifikacijom sustava zasnovanih na inteligentnim agentima. Programiranje inteligentnih agenata. Inteligentni agenti u sustavu World Wide Web. Semantički Web. Primjena inteligentnih agenata.
Preporučena literatura
M. D'Inverno, M. Luck: Understanding Agent Systems, Springer Verlag, 2001.
Dopunska literatura
M. Wooldridge:An Introduction to MultiAgent Systems, John Wiley & Sons Ltd., 2001
Oblici provođenja nastave
Predavanja i laboratorijske vježbe.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.
22
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi
Kod
Vrsta predavanja i vježbe
Razina osnovna
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.
Kompetencije koje se stječu
Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranog sučelja, te njegovog utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije s računalom. Predmet osigurava:- teorijska znanja i praktična iskustva iz temeljnih aspekata dizajna,
implementacije i vrednovanja sučelja, - shvaćanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava kojeg
odlikuje visoki stupanj upotrebljivosti, - znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sučelja.
Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o računalima i njihovom korištenju.
Sadržaj Temeljna teorijska znanja i praktična iskustva dizajniranja, implementiranja i vrednovanja korisničkih sučelja interaktivnih sustava. Sadržaj kolegija uključuje: definiciju područja i osnovnih pojmova, razumijevanje korisnika i njihovih zadataka, principe i smjenice dizajniranja, korisniku-usmjeren proces razvoja sučelja, inženjerstvo upotrebljivosti, metode vrednovanja korisničkih sučelja sa ili bez sudjelovanja korisnika, tehnike za izradu prototipova, te za implementiranje grafičkih korisničkih sučelja.
Preporučena literatura
- J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey: Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England, 1994.
- J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993. - D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.- A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Fakultet
prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/
Dopunska literatura
- J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, 2002.
- R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.
Oblici provođenja nastave
Stečena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod
23
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
nadzorom nastavnog kadra.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja
24
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Računalna grafika
Kod
Vrsta Predavanja, seminari, vježbe na računalima
Razina Osnovna.
Godina I. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS ((30 sati predavanja + 30 sati vježbe + 30 sati seminar + 60 sati učenja)/30 = 5)
Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje osnovnih aspekata računalne grafike. Mogućnost izrade i primjene algoritama iz područja računalne grafike u programskom jeziku C te korištenje grafičkih biblioteka u programiranju.
Preduvjeti za upis Osnove programiranja
Sadržaj Uvod. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Grafičko sklopovlje. Geometrijske transformacije. Objekti u 3D prostoru. Krivulje i površine. Renderiranje. OpenGL. Animacija.
Preporučena literatura
1) V.Papić, Računalna grafika, interna skripta.2) Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C),
Addison-Wesley Publishing Company, 1996.
Dopunska literatura
1) Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-Hill Science/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i vježbe na računalima (30+30). Na predavanjima se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo. Vježbe na računalima s odgovarajućom programskom podrškom (Visual C++, SGRP, OpenGL)
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni ispit. Za pristupiti ispitu potrebno je izraditi i predati seminar te izvršiti sve vježbe.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.
25
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Algebarske strukture
Kod
Vrsta Teorijski predmet
Razina Osnovna razina uz korištenje naprednog matematičkog formalizma.
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS (Pohađanje 30 sati predavanja i 30 sati vježbi, samostalno učenje i ispiti)
Nastavnik Dr. sc. Joško Mandić, viši predavač
Kompetencije koje se stječu
Temeljna znanja iz teorije grupa ,prstena i algebri te sposobnost primjene tih znanja u rješavanju različitih zadaća. Student je osposobljen za razumijevanje i učenje naprednijih kolegija.
Preduvjeti za upis Linearna algebra II.
Sadržaj Grupe. Grupa, podgrupa, klase grupe po podgrupi, normalna podgrupa, kvocijentna grupa , morfizmima grupa, direktan i semidirektan produkt grupa, primjeri grupa, grupa GL(n) . Prsteni, polja i algebre. Prsten, ideali , homomorfizmi prstena, prsten polinoma. domena glavnih ideala , faktorijalni prsten, polja, algebre. asocijativne algebre (matrične algebre, grupne algebre, kvaternionske algebre, Weylove algebre) , Liejeve algebre . Moduli. Modul, podmodul, kvocijentni modul, prosti i poluprosti modul, primjeri modula.
Preporučena literatura
M. F. Atiyah, I. G. Macdonald, Introduction to Commutative Algebra, Addison-Wesley, Reading, MA, 1969N. Bourbaki, Algebre, Chap. I-II, Hermann, Paris 1970.M. Hall, Jr., The theory of groups, Chelsea Publishing company, New York, 1976.T. W. Hungerford, Algebra (2nd ed.), Springer-Verlag, 1980.
Dopunska literatura
S. Lang, Algebra (3rd ed.), Addison-Wesley, Reading, MA, 1993.
Oblici provođenja nastave
Frontalna predavanja s temama navedenim u sadržaju.Na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Završni pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati ispita. Anketiranje studenata.
26
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Konstruktivne metode u geometriji
Kod
Vrsta Pedavanja i auditorne vježbe (2+0+2)
Razina Temeljni matematički predmet
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS bodova(Pohađanje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati) 1.5 ECTS bodova, kolokviji 1 ECTS bod, samoučenje i ispiti 2.5 ECTS boda)
Nastavnik Doc. dr.sc. Branko Červar
Kompetencije koje se stječu
Najvažnije teme euklidske geometrije, studentu već poznate s analitičkog i sintetičkog stajališta, obrađuju se sa stajališta konstruktivnih metoda uz neophodno teorijsko zasnivanje. Poseban naglasak je na primjeni konstruktivnih metoda u geometrijskom dijelu nastave u osnovnoj i srednjoj školi.
Preduvjeti za upis Uvod u algebru s analitičkom geometrijom, Osnove geometrije
Sadržaj Euklidske konstrukcije. Konstruktivna zadaća. Metode rješavanja. Algebarska metoda. Metoda presjeka. Metoda transformacije.Izometrije euklidske ravnine. Osne i centralne simetrije. Translacije i rotacije. Klizne simetrije. Grupa izometrija i neke njezine podgrupe.Homotetije i sličnosti. Potencija točke s obzirom na kružnicu. Potencijala i potencijalno središte. Inverzija. Projektivna preslikavanja euklidske ravnine. Dvoomjeri. Perspektivne kolineacije. Perspektivna afinost.Krivulje drugog stupnja. Elipsa, parabola i hiperbola. Ravninski presjeci kružnog stošca i valjka. Pascalov i Brianchonov teorem. Krivulje drugog reda kao perspektivne slike kružnice. Elipsa kao perspektivno afina slika kružnice.Konstrukcije ograničenim sredstvima. Konstrukcije samo ravnalom. Konstrukcije u omeđenom dijelu ravnine. Konstrukcije ravnalom uz danu pomoćnu figuru. Steinerove konstrukcije. Konstrukcije dvostranim ravnalom. Hilbert - Bachmannove konstrukcije. Mohr - Mascheronieve konstrukcije.Neelementarne konstrukcije. Konstruktibilnost ravnalom i šestarom. Duplikacija kocke i trisekcija kuta. Neelementarna rješenja duplikacije i trisekcije. Kvadratura kruga. Približna rješnja triju klasičnih zadaća.Elementi nacrtne geometrije.
Preporučena literatura
D. Palman, Geometrijske konstrukcije, Element, Zagreb, 1996.B. I. Argunov, M. B. Balk, Elementarnaja geometrija, Prosveščenie, Moskva 1966 (poglavlje V, Geometričeskie postroenija, str. 265-354).
Dopunska literatura
D.Palman, Trokut i kruµznica, Element, Zagreb, 1994.D. Palman, Planimetrija, Element, Zagreb, 1999.A. Marić, Planimetrija - zbirka riješenih zadataka, Eement, Zagreb, 1998
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju navedene teme. Na vježbama se rješavaju odgovarajući zadatci. Koriste se i računalni programi s geometrijskim sadržajima.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.Pismeni dio može se položiti i putem kolokvija.
Jezik poduke i mogućnosti
Hrvatski jezik
27
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
praćenja na drugim jezicima
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata
28
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metrički prostori
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (2+0+2)
Razina Napredni matematički kolegij
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS bodova(Pohađanje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati)1.5 ECTS bod;samoučenje i ispiti 3.5 ECTS boda)
Nastavnik Prof. dr. sc. Vlasta Matijević
Kompetencije koje se stječu
Student usvaja posebna znanja o metričkim prostorima primjenjujući poznate pojmove i rezultate o topološkim prostorima.
Preduvjeti za upis Uvod u topologiju
Sadržaj Metrički prostor. Omeđeni i potpuno omeđeni skupovi u metričkom prostoru. Metrička topologija. Topološki i uniformno ekvivalentne metrike. Nutrina i zatvorenje skupa u metričkom prostoru. Operacije na metričkim prostorima. Separabilni metrički prostori. Neprekidne i uniformno neprekidne funkcije.Potpuni metrički prostori. Banachov teorem o fiksnoj točki. Baireov teorem. Upotpunjenje metričkog prostora. Kompaktnost u metričkom prostoru. Teorem o Lebesgueovom broju pokrivača. Svojstva neprekidnih funkcija na kompaktu. Algebra neprekidnih funkcija na kompaktnu. Arzela-Ascolijev teorem. Weierstrass-Stoneov teorem o aproksimaciji. Parakompaktni prostori. Neki teoremi o metrizaciji.
Preporučena literatura
J. Dugundji, Topology, Allyn and Bacon Inc., Boston, 1966.R. Engelking, General Topology , PNW, Warszawa, 1977.S. Mardešić, Matematička analiza u n-dimenzionalnom realnom prostoru I, Školska knjiga, Zagreb, 1974.
Dopunska literatura
Jun-iti Nagata, Modern General Topolgy, North-Holland, Amsterdam, 1985.Z. Čerin, Metrički prostori, http://www.math.ht/cerin/METR.pdf
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju propisane teme, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Postignuti rezultati na pismenom i usmenom ispitu
29
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Integral i mjera
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (2+0+2)
Razina Napredni matematički kolegij
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS bodova(Pohađanje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati) 1.5 ECTS bod;samoučenje i ispiti 3.5 ECTS boda)
Nastavnik Prof. dr. sc. Nikica Uglešić
Kompetencije koje se stječu
Student usvaja znanja o izgradnji integrala i prostorima mjere, koja su nužna priprema za moguće daljnje školovanje na doktorskom studiju matematike (područja Analiza i Vjerojatnost i statistika)
Preduvjeti za upis Osnove matematičke analize, Uvod u topologiju
Sadržaj Izmjeriv skup. Izmjerive funkcije. Jednostavne funkcije i integral. Definicija Lebesgueovog integrala i osnovna svojstva. Teorem o monotonoj konvergenciji i Fatouova lema. Integrabilne funkcije. Teorem o dominiranoj konvergenciji. Konstrukcija Lebesgueove mjere. Elementarni skupovi i vanjska mjera. Prostori Lp . Potpunost. Fourierov red u prostoru L2 . Apsolutna neprekidnost mjere. Radon-Nikodymov teorem. Dual prostora Lp
Preporučena literatura
S. Mardešić, Matematička analiza u n-dimenzionalnom realnom prostoru II, Školska knjiga, Zagreb, 1977.W. Rudin, Principles of Mathematical Analysis, Mc-Graw Hill, New York, 1964.R.G. Bartle, The Elements of Integration, John Wiley, New York, 1966.
Dopunska literatura
N. Antonić, M. Vrdoljak, Mjera i integral, PMF-Matematički odjel, Zagreb, 2001.
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju propisane teme, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Postignuti rezultati na pismenom i usmenom ispitu
30
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Teorija skupova
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (2+0+2)
Razina Osnovni matematički kolegij
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS bodova(Pohađanje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati) 1.5 ECTS bod;samoučenje i ispiti 3.5 ECTS boda)
Nastavnik Prof. dr. sc. Vlasta Matijević
Kompetencije koje se stječu
Student usvaja osnovna znanja iz teorije skupova nužno potrebna za razumijevanje i usvajanje drugih matematičkih sadržaja.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Sudovi, kvantifikatori i izjavne funkcije. Osnovne operacije sa skupovima. Booleova algebra skupova. Zermelo-Fraenkelova aksiomatska teorija skupova. Direktni produkt skupova. Relacije i funkcije. Ekvipotentni skupovi. Konačni i beskonačni skupovi. Prebrojivi i neprebrojivi skupovi. Uređaj među kardinalnim brojevima. Skala kardinalnih brojeva. Aritmetika kardinalnih brojeva. Parcijalno uređeni skupovi i njihovi izomorfizmi. Redni tipovi linearno uređenih skupova i njihova aritmetika. Uređajna karakterizacija skupa racionalnih i realnih brojeva. Dobro uređeni skupovi i redni brojevi. Aritmetika i uređaj među rednim brojevima. Brojevne klase. Tvrdnje ekvivalentne Aksiomu izbora.
Preporučena literatura
P. Papić, Uvod u teoriju skupova, HMD, Zagreb,2000.H.B. Enderton, Elements of Set Theory, Academic Press, New York, 1977P.
Dopunska literatura
K. Kuratowski, A. Mostowski, Set Theory, PWN, Warszawa, 1968.
Oblici provođenja nastave
Na predavanjima se obrađuju propisane teme, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Postignuti rezultati na pismenom i usmenom ispitu.
31
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Matematička teorija računarstva
Kod
Vrsta Predavanja i auditorne vježbe.
Razina Temeljni matematički kolegij.
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTSPohađanje predavanja i vježbi (30h+30h=60h), samostalno učenje,domaći radovi, kolokviji i završni ispiti.
Nastavnik Prof. dr. sc. Dean Rosenzweig, dr. sc. Milica Klaričić Bakula.
Kompetencije koje se stječu
Studenti usvajaju terminologiju i osnovne pojmove matematičke teorije računarstva, te stjeću uvid na koji su način matematika i računarstvo povezani. Ovladavaju osnovnim tehnikama za ispitivanje korektnosti sekvencijalnih programa. Također upoznaju neke od tehnika za ispitivanje korektnosti paralelnih programa.
Preduvjeti za upis Poznavanje programskih jezika i osnova matematičke logike.
Sadržaj Neki principi indukcije, induktivno definiranje i dokazivanje. Potpuni parcijalni uređaji, neprekidne funkcije i čvrste točke. Uvod u teoriju domena. Gramatike, jezici i automati. Konačni automati i regularni izrazi. Potisni automati i kontekstno slobodne gramatike. Jezik while-programa (IMP), sintaksa i operativna semantika IMP-a. Hoareova logika i problem nepotpunosti. Denotacijska semantika IMP-a. Apstraktni strojevi (ASM). Korektnost paralelnih programa.
Preporučena literatura
1. G. Winskel, The Formal Semantics of Programming Languages, MIT Press 1993.2. J. E. Hopcroft, J. D. Ullman, Introduction to Automata Theory, Languages and Computation, Addison Wesley 1979.3. K. R. Apt, E. R. Olderog, Verification of Sequential and Concurrent Programs, Springer 1991.
Dopunska literatura
1. Moll, Arbib and Kfoury, Introduction to Formal Language Theory, Springer 1988.2. E. Borger and R. Stark, Abstract State Machines, Springer 2003.
Oblici provođenja nastave
Predavanja s temama navedenima u Sadržaju i vježbe na kojima se rješavaju odgovarajući zadaci.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Dva pismena kolokvija, završni pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.
32
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Sustavi za e-učenje
Kod
Vrsta Predavanja, vježbe, seminari
Razina Napredna
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov
Kompetencije koje se stječu
Cilj je steći znanja o sustavima za e-učenje i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi i učenju i poučavanju. Zadani cilj se dostiže učenjem i poučavanjem: definicije, funkcijskog modela i konfiguracija sustava za e-učenje i objekata učenja; normama za oblikovanje sustava za e-učenje; pedagogijske paradigme sustava za e-učenje, primjerima sustava za e-učenje.
Preduvjeti za upis Nema
Sadržaj Definicija e-učenja i sustav za e-učenje. Funkcijski model sustava za e-učenje. Konfiguracija sustava za e-učenje (aktualne klase konfiguracija sustava za e-učenje). Objekti učenja (definicija, karakteristike, modeli). Norme za oblikovanje arhitekture sustava za e-učenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi, arhitektura sustava za e-učenje, institucije za promicanje normi). Pedagogijska paradigma sustava za e-učenje (dva sigma problem, tradicionalno učenje, učenje s provjeravanjem, tutorsko učenje).
Preporučena literatura
o S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, (Nastavni materijal priređen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, siječanj, 2005.
o B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16.
Dopunska literatura
o ASTD - http://www.astd.orgo AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee -
http://www.aicc.orgo ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning -
http://www.adlnet.orgo IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering’s Learning
Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.orgo IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium)
http://www.imsproject.orgOblici provođenja nastave
Predavanja, vježbe i seminari
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja
Jezik poduke i Hrvatski / Engleski
33
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....
34
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Sustavi poučavanja na daljinu
Kod
Vrsta Predavanja i vježbe.
Razina Napredna
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić
Kompetencije koje se stječu
Cilj predmeta je omogućiti polaznicima temeljiti pregled područja učenja i poučavanja na daljinu. Po završetku pohađanja student je kompetentan vrednovati ponuđene sustave poučavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika. Polaznik predmeta može preuzeti ulogu vođenja sustava poučavanja na daljinu kao i sudjelovanja u timu zaduženom za izgradnju ovakvih sustava..
Preduvjeti za upis
Sadržaj Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija učenja i poučavanja na daljinu, usluge sustava poučavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda poučavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava poučavanja na daljinu, faze izgradnje sustava poučavanja na daljinu, načini prikaza podataka i izgradnja baza područnih znanja, primjeri sustava poučavanja na daljinu.
Preporučena literatura
W. Chan: "Artificial Agents in Distance Learning", International Journal of Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp. 263-282, 1995.
A. Kassiml, K. Sabbir, S. Ranganath: "A Web-based intelligent approach to tutoring", Proceedings of Conference on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10, 2001.
J. Rickel, W. L. Johnson: "Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report", Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August, 1997.
M. Rosić: “Sustavi poučavanja na daljinu” – interni skript
Dopunska literatura
J. Vassileva: "Dynamic Course Generation", Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, 1997.S. Bloom: "The 2-sigma problem: the search for methods of group instruction as
effective as one-to-one tutoring", Educational Researcher, Vol. 13, No. 6, pp. 4-16, 1984.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i laboratorijske vježbe.
35
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.
36
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije
Kod
Vrsta predavanja i vježbe
Razina napredna
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.
Kompetencije koje se stječu
Predmet ističe važnost dobrog i upotrebljivog dizajna svakog interaktivnog računalnog sustava, obuhvaćajući napredne teme iz odnosnog područja, kao i primjenu interakcije čovjeka i računala s naglaskom na:- upošljavanju principa i tehnika dizajniranja upotrebljivih interaktivnih
sustava, posebno onih koje karakterizira određeni stupanj inteligencije, odnosno prilagodljivosti individualnim korisnicima, te
- razvijanju vještina koje će studentima omogućiti razvoj (dizajniranje i vrednovanje) interaktvnih korisničkih sučelja.
Preduvjeti za upis Kompetencije stečene predmetom koji osigurava temeljna znanja iz područja interakcije čovjeka i računala.
Sadržaj Napredna teorijska znanja i primjena interakcije čovjeka i računala. Sadržaj kolegija uključuje: principe i smjernice dizajniranja, kao i metode vrednovanja on-site i Web-orijentiranih korisničkih sučelja interaktivnih sustava, definiciju inteligentnih korisničkih sučelja i odnosnih ključnih podpodručja, korisniku-usmjeren razvoj prilagodljivih korisničkih sučelja s mogućnošću prilagođavanja individualnim korisnicima.
Preporučena literatura
- B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 2005.
- D. Collins: Designing Object-Oriented User Interfaces, Benjamin/ Cummings Publishing Company, Redwood City, CA, 1995.
- J. Nielsen: Usability Engineering, AP Professional, Boston, 1993.- M. Schneider-Hufschmidt , Th. Kuhme, U. Malinowski: Adaptive User
Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition, 1993.
Dopunska literatura
- R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg: Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA, 1995.
- J. Nielsen: Designing Web Usability: The Practice of Simplicity, New Riders Publishing; Indianapolis, Indiana USA, 2000.
Oblici provođenja nastave
Stečena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod
37
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
nadzorom nastavnog kadra.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja
38
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Programsko inženjerstvo
Kod
Vrsta Predavanja, vježbe, seminari
Razina Napredna
Godina II. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS
30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov (Branko Žitko)
Kompetencije koje se stječu
Cilj je steći znanja o metodama, tehnikama i alatima za razvoj programske podrške. Zadaci za dostizanje cilja su učenje i poučavanje: razvoja i razloga krize u razvoju programske podrške; paradigmi programskog inženjerstava, objektno orijentirane metodologije programskog inženjerstava; projektiranja programske podrške na zadanom primjeru.
Preduvjeti za upis Baze podataka, Vizualno modeliranje
Sadržaj Razvoj programske podrške. Kriza programske podrške. Programsko inženjerstvo (definicija, raščlana). Programsko inženjerstvo i sistemsko inženjerstvo. Paradigme programskog inženjerstva (vodopadni pristup, evolucijski pristup, objektno-orijentirani pristup). Objektno orijentirana metodologija programskog inženjerstva i programski alat temeljen na timskom razvoju programskih sustava (poslovno modeliranje, modeliranje zahtjeva, analiza i oblikovanje, implementacija, postavljanje, testiranje, razvijanje, upravljanje promjenama).
Preporučena literatura
o Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004.
Dopunska literatura
o P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001.
o xxxx: Rational Unified Process: Best Practices for Software Development Teams - A Rational Software Corporation White paper, 2001.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, vježbe i seminari
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....
39
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Diplomski seminar
Kod
Vrsta Seminar
Razina Napredna
Godina II. Semestar III. i IV.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS (Pohađanje seminara 30 školskih sati ~ 0.75 ECTS; priprema izlaganja i javno izlaganje rada na diplomskoj temi cca 35 sati ~ 1.25 ECTS)
Nastavnik Određuje se svake akademske godine
Kompetencije koje se stječu
Verifikacija kompetencije za javnu obranu diplomskog rada
Preduvjeti za upis Seminar upisuje svaki redoviti student II. godine studija
Sadržaj Studenti javno izlažu odabrane dijelove svog diplomskog rada.
Preporučena literatura
Literatura za diplomski rad
Dopunska literatura
Literatura za diplomski rad
Oblici provođenja nastave
Javna prezentacija rada na diplomskoj temi koja prethodi obrani svakog pojedinog diplomskog rada. Rasprava.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.
40
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Diplomski rad
Kod
Vrsta Seminar
Razina Napredna
Godina II. Semestar III. i IV.
ECTS 22=4+18 ECTS7 sati seminara i konzultacija s nastavnikom oko 650 h samostalnog rada studenta
Nastavnik Voditelj diplomskog rada
Kompetencije koje se stječu
Kompetencije u pripremi i provođenju istraživanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvješća.
Preduvjeti za upis Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provođenje aktivnosti koje zahtijeva problematika predloženog rada. O kompetencijama odlučuje odgovarajući nastavnik.
Sadržaj Ovisno o odabiru teme (iz matematike ili računarstva), odabir, pretraživanje i proučavanje potrebne literature. Priprema i provođenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvješća.
Preporučena literatura
Ovisno o odabiru teme
Dopunska literatura
Ovisno o odabiru teme
Oblici provođenja nastave
Vođenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred stručnim povjerenstvom
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
HrvatskiEngleski (mogućnost)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta
Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.
41
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Povijest matematike
Kod
Vrsta Teorijski matematički predmet
Razina Osnovna
Godina II. Semestar IV.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
3 ECTS bodaPohađanje predavanja (30 školskih sati = 22,5 sati): 1 ECTS bodSamostalno učenje, priprema seminara i ispita, oko 70 sati 2 ECTS bod
Nastavnik Mr. sc. Ratko Paić, viši predavač
Kompetencije koje se stječu
Bolje razumijevanje matematičkih ideja i metoda kroz izučavanje njihovog povijesnog razvoja od prvih civilizacija do 20 stoljeća.
Preduvjeti za upis Bazični matematički kolegiji.
Sadržaj Prapovijest, prve civilizacije, starogrčka matematika, problem nesumjerljivosti i problem kvadrature kruga, pojam neprekinutosti i beskonačnosti, srednjevjekovna matematika, indijska i arapska matematika, veza zapadnoeuropske i arapske matematike, početak srednjeg vijeka, geometrija i algebra u 17. stoljeću, analitička geometrija Desscartesa, projektivna geometrija, izgradnja matematičke analize, pojam funkcije, infinitezimalni račun, teorija vjerojatnosti, rješenje problema petog Euklidovog postulata i otkriće neeuklidskih geometrija, matematička logika, Cauchyeve stroge definicije, teorija skupova, matematički formalizam, novi pravci razvoja matematike.
Preporučena literatura
1. Ž. Dadić, Razvoj matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1975.2. Ž. Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Školska knjiga,
Zagreb, 1992.3. Š. Znam i dr., Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb,
1989.Dopunska literatura
1. Z. Šikić, Kako je stvarana novovjekovna matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
2. E. T. Bell, Veliki matematičari, Znanje, Zagreb, 1972.3. Ž. Dadić, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata 1 i 2, SNL, Zagreb 1982.
Oblici provođenja nastave
Program se realizira putem predavanja i konzultacija.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Jedan seminarski rad i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studenti tijekom predavanja javno usmeno ili anonimno pismeno iznose svoj sud o kvaliteti nastave. Kvalificirana vanjska agencija daje svoj sud.
42
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metodička matematička praksa
Kod
Vrsta Praktični rad (0+0+3)
Razina
Godina II Semestar IV.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
3 ECTS boda(hospitiranje 1 ECTS bod, dnevnik rada pisane pripreme 1 ECTS bod, ogledni satovi 1 ECTS)
Nastavnik Doc. dr. sc. Branko Červar
Kompetencije koje se stječu
Studente je osposobljen za kvalitetnu pripremu, izvođenje i analizu svih vrsta nastave matematike na osnovnoškolskom i srednješkolskom nivou.
Preduvjeti za upis Metodika nastave matematike
Sadržaj Student je obavezan obaviti metodičku praksu u osnovnoj i srednjoj školi, voditi dnevnik hospitiranja, održati jedan ogledni nastavni sat u školi pred predmetnim nastavnikom u svakom semestru, te predati pismene pripreme za sve nastavne sate koje je održao za vrijeme trajanja metodičke prakse.
Preporučena literatura
Udžbenička grada za osnovnu i srednju školu.
Dopunska literatura
Oblici provođenja nastave
Način provjere znanja i polaganja ispita
U ukupnu ocjenu ulaze: ocjena učitelja - mentora u osnovnoj školi, ocjena profesora - mentora u srednjoj školi, ocjena dnevnika hospitiranja u osnovnoj i srednjoj školi, ocjena oglednog sata u osnovnoj školi, ocjena oglednog sata u srednjoj školi, ocjene pisanih priprema za održane nastavne sate u osnovnoj i srednjoj školi.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski jezik
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Uspješnost oglednog predavanja
43
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Naziv predmeta Metodički informatički seminar s praksom
Kod
Vrsta Seminar i praktične vježbe
Razina Osnovni predmet
Godina II. Semestar IV.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS75 šk. sati hospitacije, oglednih predavanja i predavanja studenata s analizom 56,25Proučavanje literature, osobito o poteškoćama učenika i načinu prevladavanja 63,75Priprema predavanja za osnovnu i srednju školu 30 UKUPNO 150 sati
Nastavnik Doc. dr. sc. Ivica Boljat
Kompetencije koje se stječu
Stjecanje praktičnih vještina u održavanju nastave, ovladavanje raznovrsnim repertoarom metoda poučavanja te adekvatne uporabe medija
Preduvjeti za upis Poznavanje didaktičkih teorija, metoda poučavanja i osnova informatike
Sadržaj Priprema za nastavu – opći model izveden iz didaktičkih teorija i modela poučavanja te preporula vodećih teorija učenja. Prema tom modelu izrađuju se pripreme za ključne teme poput proceduralnog programiranja, objektnog programiranja, struktura podataka, baza podataka, operacijskih sustava, programskih paketa za obradu teksta, tablična računanja, izradu web stranica i sl.
Preporučena literatura
Informatički udžbenici za osnovnu i srednju školu.
Dopunska literatura
Milat, J. Priprema za nastavu
Oblici provođenja nastave
Seminari, interna predavanja, hospitacija u školi s oglednim predavanjima, analiza održanih predavanja. Svaki student treba održati najmanje po jedno ispitno predavanje za osnovnu i srednju školu.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit – predavanja za osnovnu školu i za srednju školu.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja
44
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
4. Uvjeti izvođenja studija
4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
4.2. Podaci o prostoru i opremi
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
4.3. Nastavnici i suradnici
Predmet Nastavnici i suradnici:Vektorski prostori 1 Ljuban Dedić, Damir VukičevićMatematička logika Vlasta Matijević, Anita MatkovićMetodika nastave matematike Branko Červar, Nikola Koceić BilanMetodika nastave informatike I Ivica BoljatRačunalne mreže Lada MalešUvod u diferencijalnu geometriju Nenad Ujević, Anita MatkovićUvod u topologiju Vlasta Matijević, Nikola Koceić BilanParcijalne diferencijalne jednadžbe Tanja VučičićModul projektivna geometrija Anka GolemacMetodika nastave informatike II Ivica BoljatVizualno modeliranje Slavomir Stankov, Ani GrubišićRaspodijeljeni sustavi (IA) Marko RosićInteligentni agenti (IIA) Marko RosićInterakcija čovjeka i računala I: osnove i principi (IB) Andrina GranićRačunalna grafika (IIB) Vladan PapićAlgebarske strukture Joško MandićKonstruktivne metode u geometriji Branko ČervarMetrički prostori Vlasta Matijević, Nikola Koceić BilanIntegral i mjera Nikica UglešićTeorija skupova Vlasta MatijevićMatematička teorija računarstva Dean Rosenzweig, Milica Klaričić BakulaSustavi za e-učenje (IIIA) Slavomir Stankov
45
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Sustavi poučavanja na daljinu (IVA) Marko RosićInterakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije (IIIB) Andrina GranićProgramsko inženjerstvo (IVB) Slavomir Stankov, Branko ŽitkoPovijest matematike Ratko PaićMetodička matematička praksa Branko ČervarMetodički informatički seminar s praksom Ivica BoljatDiplomski seminar Određuje se svake akademske godineDiplomski rad Voditelj diplomskog rada
46
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
4.4. Podaci o nastavnicima
Nastavnik Doc. dr. sc. Ivica Boljat
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~boljat/
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen 19.06.56. Završio studij elektrotehnike, smjer elektronika u Splitu ´79, poslijediplomski studij računarskih znanosti na FER-u ´'84, doktorirao '96. na Pedagoškom fakultetu u Rijeci s radom „Metodologija modeliranja nastavnog procesa strukturirano-modularnim pristupom“. '79-'82 radio u ERC-u Splitske banke, od '82 na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu na mjestu asistenta, znanstvenog asistenta, predavača i docenta za polja elektrotehnike (osnove elektrotehnike, elektronika, automatika), računarskih znanosti (informatika, programski jezici, strukture i baze podataka, operacijski sustavi) i didaktike (metodika nastave informatike). '90-'93 bio ravnatelj FPMZ. Sudjelovao u realizaciji znanstvenih projekata 2.01.01.00.07 Umjetna inteligencija – Baze znanja, ekspertni sustavi, 2-06-352 Ekspertni sustavi, 5-07-070 Programiranje sadržaja politehničkog obrazovanja
Popis radova u zadnjih 5 godina
Boljat, I. Pravci razvoja modularnog koncepta nastave u pozivnom i općem obrazovanju, Školski vjesnik 49/1, 2000, 35-44
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
- Boljat, I. Analiza kurikulumskih modela za tehnološko obrazovanje u svijetu i kod nas, Napredak, 139/1, 1998, 44-51
- Boljat, I., Tehnološko obrazovanje – eutanazija ili revitalizacija? (stavovi splitskih gimnazijalaca), Napredak 137/3, 1996, 5-14
- Boljat, I., Modularna nastava: područja primjene, istraživanja,iskustva, Školski vjesnik 45/2, 1996, 117-129
- Boljat, I., Modeli u pedagogiji – nužno zlo ili krajnji doseg, Školski vjesnik, 45/1, 1996, 5-14
- Bilić,H., Boljat,I., i dr., Causal model in second generation expert systems: examination, optimisation and learning, Computeration inteligence, Milanao, 1990, 149-150
- Boljat, I., Čorkalo, A., Luketin, I., Information subsystem accompanying failures on machines centres, AMST '90, Trento, 50-57
- Čorkalo, A., Boljat, I., Processing centres diagnosing and maintenance by means of fault-tree analysis method,AMST '93, Udine 159-163
- Boljat, I., Tehnološka metoda: razdjelnica u konfliktu zanatsko-industrijskog i tehnološkog obrazovanja, 125 Sabor hrvatskih pedagoga, Opatija, 1996., 267-274
- Čorkalo, A., Boljat, I., Uspješnost realizacije curiculluma tehničke kulture u očima gimnazijalaca, 125. Sabor hrvatskih pedagoga, Opatija, 1996, 354-358
- Bilić, H., Boljat, I., i dr Uzročni model i ekspertni sustavi druge generacije – pretraživanje,, optimiziranje i samoučenje, Elektrotehnika 34/3-4, 1991, 163-168
- Boljat, I., Čorkalo, A., Luketin, I. Primjena regresijske analize u Brodograđevnoj industriji Split, Privreda Dalmacije, 1-2, 51-55, 1991
- Bilić, H., Boljat, I.,i dr. An experiment with a knowledge base, XI international symposium Computer at the university, Cavtat, 1989, 8.10.1-8.10.8
- Bilić, H., Boljat, I., Generation of causal model in second generation expert system, 12. international symposium Computer at the university, Cavtat, 1990, 8.15.1-8.15.6
- Bilić, H., Boljat, I. i dr A forward reasoning algorithm, 14. International Conference ITI '92, Pula, 159-165
- Čorkalo, A., Boljat, I. Realibility analysis and proposal for accompainment of tool machine failures, AMST '87 Opatija 163-170
- Čorkalo, A., Boljat, I., Informatiom subsystem in maintenaince system pupdoseful for
47
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
maching centre, ISF, Štrbskw pleso, 1991, 48-49- Čorkalo, A, Boljat, I., Application of fault three analysis by the diagnosing and
maintenance processing centres, 4. internationales DAAM symposium, Brno, 1993, 63-64
- Luketin, I., Boljat, I., Mikroračunalo – temelj uvodnog fizičkog laboratorija, IV SIT Sarajevo, 1990, 277.1 – 277.8
- Boljat, I., Čorkalo A., Luketin, I., Ispitivanje vojstava materijala istezanjem – primjena mikroračunala, Rijeka 1989.
- Luketin, I., Boljat, I., Osposobljavanje buućih nastavnika za rad s učenicimanadarenih za znanost i tehnologiju, Rijeka 1989.
- Luketin, I., Boljat, I, Fizički laboratorij podržan mikroračunalom, Informatika u obrazovanju, Split, 1990, 268-272
- Bilić, H., Boljat,I. i dr Prijedlog organizacije baze znanja za ekspertske sustave druge generacije, XIV SIT, Sarajevo 1990, 153-159.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
10.04.2003.
Predmet(-i) koje izvodi
1. Metodika nastave informatike I (30 P + 30 S + 30 V)2. Metodika nastave informatike II (30 P+ 30 V)3. Metodički informatički seminar s praksom (30 S + 345 V)
48
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Branko Červar
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen sam u Kičevu (Republika Makedonija) 31. srpnja 1949. U Splitu sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon gimnazije upisao sam studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao na smjeru teorijska matematika (diplomski rad "Projektivni i injektivni moduli", mentor prof. dr. Mirko Mihaljinec). Na Sveučilištu u Zagrebu sam magistrirao 1983. godine s radom "Retrakti i ekstenzori stratificiranih prostora" pod mentorstvom prof. dr. Sibe Mardešića. 1997. pod mentorstvom prof. dr. Nikice Uglešića obranio sam doktorsku disertaciju "Kanonske i po dijelovima linearne rezolvente" na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sretno sam oženjen i otac dvoje djece. U zvanje asistenta na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje izabran sam koncem 1978. (temeljem pozitivnog mišljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). U zvanje predavača na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje izabran sam početkom 1987. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), te na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja početkom 1992. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). U zvanje višeg predavača na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu izabran sam 1988. godine. U zvanje docenta na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja izabran sam sredinom 1999. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). Sada sam zaposlen kao docent na Zavodu za matematiku Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.
Popis radova u zadnjih 5 godina
1. N. Uglešić and B. Červar, Surjective simplicial inverse systems, Math. Communications 5 (2000), 51-60.
Radovi poslani na recenzijui:1. N. Uglešić and B. Červar, The subshape spectrum for compacta.2. N. Uglešić and B. Červar, The S_{n}-equivalence of Compacta.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
B. Červar, Retrakti i ekstenzori stratificiranih prostora, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1983.B. Červar, Kanonske i po dijelovima linearne rezolvente, doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.Znanstveni i stručni radovi, dugogodišnji rad u nastavi različitih matematičkih kolegija, istraživački rad na odobrenom znanstvenom projektu, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
1999., docent. Prirodne znanosti/ matematika/ matematika
Predmet(-i) koje izvodi
1) Metodika nastave matematike (60P+60S),2) Metodička matematička praksa (45V),3) Konstruktivne metode u geometriji (30P+30V).
49
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Prof. dr. sc. Ljuban Dedić
Ustanova zaposlenja Sveučilište u SplituFakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen 19. 02. 1956. god. u Prozoru, BiH. Zaposlio sam se na ovom fakultetu 1980. u zvanju asistenta iz područja matematike. Doktorirao sam 1990. na PMF-u u Zagrebu pod voditeljstvom prof. N. Elezovića doktorskom disertacijom pod naslovom Wienerove mjere.U zvanje docenta i znanstvenog suradnika sam izabran 1993, a u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine. Još uvijek sam zaposlen na istom fakultetu.
Popis radova u zadnjih 5 godina
[1] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On some generalizations of Ostrowski inequality for Lipschitz functions and functions of bounded variation, Math. Inequal. Appl., Vol. 3, No. 1, (2000), 1-14.[2] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On generalizations of Ostrowski inequality via some Euler-type identities, Math. Inequal. Appl. Vol. 3, No. 3, (2000), 337-353.[3] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On some inequalities for generalized beta function, Math. Inequal. Appl., Vol. 3, No. 4, (2000), 473-483.[4] Lj. Dedić, C. E. M. Pearce and J. Pečarić, The Euler formulae and convex functions, Math. Inequal. Appl. Vol. 3, No. 2, (2000), 211-221.[5] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On Euler trapezoid formulae, Appl. Math. Comput. 123 (2001) 37-62.[6] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, Some inequalities of Euler-Gruss type, Comput. Math. Applic. 41 (2001) 843-856.[7] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On Euler-Simpson formulae, PanAmer. Math. Jour. 11 (2001), No. 2, 47-64.[8] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On dual Euler-Simpson formulae, Bull. Belg. Math. Soc. 8 (2001), 479-504.[9] Lj. Dedić, C. E. M. Pearce and J. Pečarić, Hadamard and Dragomir-Agarwal Inequalities, higher-order convexity and the Euler formula, J. Korean Math. Soc. Vol. 38 (2001), 1235-1243.[10] Lj. Dedić, M. Matić, J. Pečarić and A. Vukelić, Hadamard type inequalities via some Euler type identities -- Euler bitrapezoid formulae, Nonlinear Stud. Vol. 8, No. 3, (2001), 343-372.[11] Lj. Dedić, M. Matić, J. Pečarić and A. Vukelić, On generalization of Ostrowski inequality via Euler harmonic identities, Jour. of Inequal. & Appl., Vol. 7(6), (2002), 787-805.[12] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, Some further generalizations of Ostrowski inequality for Holder functions and functions with bounded derivatives, Jour. of Comput. Anal. & Appl., 4(2002), 637-648.[13] Lj. Dedić, M. Matić and J. Pečarić, On Euler-Maclaurin formulae, Math. Inequal. Appl., Vol. 6, No. 2 (2003), 247-275.[14] Lj. Dedić, J. Pečarić and N. Ujević, On generalizations of Ostrowski inequality and some related results, Czechoslovak Math. J., 53 (128) (2003), 173-189.[15] Lj. Dedić, Poisson random fields with control measures, I. Publ. Inst. Math., Nouvelle serie, tome 72(86) (2002), 63-80.[16] Lj. Dedić, Poisson random fields with control measures, II. Publ. Inst. Math., Nouvelle serie, tome 73(87) (2003), 81-96.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
1) Lj. Dedić, Von Neumannove algebre, Magistarski rad, Zagreb, 1983.2) Lj. Dedić, Wienerove mjere, Disertacija, Zagreb, 1990.3) Oko 30 radova objavljenih ili prihvaćenoih za objavljivanje.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
Travanj 2000. godine
Predmet(-i) koje izvodi
Vektorski prostori 1 (30 P)
50
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Dr. sc. Anka Golemac, izv. prof.Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu (FPMZOP-Split)
E-mail [email protected] web-stranicaKratki životopis (opis kretanja u struci)
Datum rođenja: 1. studenoga 1956. Mjesto rođenja: Vrdi, Mostar, BiHObrazovanje: Diploma (matematika) 1979. PMF, Sveučilište u SarajevuMagisterij (matematika) 1988. PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Disertacija (matematika) 1990. PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu Zaposlenje: 1979-1983. šrednjoškolski nastavnik, Građevinski školski centar u Mostaru1983-1991. asistent, Strojarski fakultet Sveučilišta u Mostaru1991-1994. docent, Strojarski fakultet Sveučilišta u Mostaru1994 -2004. docent, FPMZOP, Sveučilište u Splitu2004.- izvaredni profesor, FPMZOP, Sveučilište u Splitu1994 - gostujući nastavnik, Pedagoški fakultet Sveučilišta u MostaruSpecijalizacije, studijski boravci:1983. (1 mjesec), 1989-1990. (6 mjeseci), 1995. (1 mjesec), 1996. (1 mjesec) -Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg,2000.- 2001. (semestar) - Matematički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Popis radova u zadnjih 5 godina
Golemac, T. Vučičić New Difference Sets in Nonabelian Groups of Order 100, Journal of Combinatorial Designs, 9, (2001), 424-434.A. Golemac, T. Vučičić, New (100,45,20) Symmetric Designs and Bush-type Hadamard matrices of order 100, Discrete Mathematics 245(2002), 263-227.V. Buble, A. Golemac and T. Vučičić, On Groups E25·Z4 as Automorphism Groups of (100,45,20) Symmetric Designs, Glasnik Matematički. 37 (57) (2002), 1-12.A. Golemac, J. Mandić, T. Vučičić, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005)
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Izvaredni profesor za područje prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematika. Desetak objavljenih znanstvenih radova, dugogodišnji rad u nastavi, voditeljica jedne doktorske disertacije i petnaest diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
21. prosinac 2004. -. izvaredni profesor za područje prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematika
Predmet(-i) koje izvodi
Modul projektivna geometrija (30 P+30V)
51
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Granić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~granic
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođena 19. rujna 1962. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu pohađala u Splitu, a maturirala sam na Građevinskom školskom centru Ćiro Gamulin, matematičko-informatičko usmjerenje, 1981. godine. Iste godine upisuje studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, te nakon završene druge godine studija 1983. godine prelaz na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Diplomira na Zavodu za elektroniku 1986. godine, smjer - Elektronika, usmjerenje - Računarska tehnika. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na istom Fakultetu iz područja računarskih znanosti. Magistrira na Zavodu za elektroniku 1989. godine, te stječe stručni naziv magistra znanosti iz područja Računarskih znanosti, smjera Jezgra računarskih znanosti. Doktorira na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, te stjeće stručni naziv doktor tehničkih znanosti iz znanstvenog polja Računarstvo.Od siječnja 1990. godine do listopada 1999. godine u stalnom je radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu kao asistent za područje računarskih znanosti. Od listopada 1999. godine do srpnja 2003. godine prelazi u stalni radni odnos na Visoku učiteljsku školu u Splitu Sveučilišta u Splitu kao znanstveni asistent za područje računarskih znanosti. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja ponovno zasniva stalni radni odnos u srpnju 2003. godine kao docent iz područja tehničkih znanosti, polja računarstvo. Sudjeluje na znanstvenoistraživačkim i tehnologijskim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije. U registru istraživača Ministarstva znanosti upisana pod matičnim brojem 182954.
Popis radova u zadnjih 5 godina
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado; Stankov, Slavomir. Usability Evaluation Methodology for Web-based Educational Systems // 8th ERCIM Workshop "User Interfaces for All" -- Workshop Adjunct Proceedings / Stary, Christian; Stephanidis, Constantine (ur.). Heraklion (Crete), Greece: ERCIM - The European Research Consortium for Informatics and Mathematics, 2004. 28.1-28.15.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. A Key Role of Evaluation in Human-Centered Design Process: Methodologies for Authoring Shell's Usability Evaluation // Proceedings INES 2004 / 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems / Nedevschi, Sergiu; Rudas, Imre J. (ur.). Cluj-Napoca : Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, 2004. 539-544.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado; Maleš, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.
- Stankov, Slavomir; Rosić, Marko; Granić, Andrina; Maleš, Lada; Grubišić, Ani; Žitko, Branko. Paradigma e-učenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Računala u obrazovanju / Čičin-Šain, Marina; Gragojlović, Pavle; Turčić-Prstačić, Ivana (ur.). Rijeka: , 2004. 193-198.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. Incorporating Adaptivity in User Interfaces for Computerized Educational Systems // Human Computer Interaction: Theory and Practice (Part II), Volume 2 of Proc. HCI International 2003 / Stephanidis, Constantine; Jacko, Julie (ur.). London: Lawrence Earlbaum Associates, 2003. 385-389.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. User Interface Aspects of a Web-based Educational System // The IEEE Region 8 EUROCON 2003 Computer as a Tool, Proceedings, Volume B / Zajc, Baldomir ; Tkalčič, Marko (ur.). Piscataway, NJ, USA: IEEE Press, 2003. 347-350.
52
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. Automatic Adaptation of User Interfaces for Computerized Educational Systems // Proceedings of ICECS 2003 - 10th IEEE International Conference on Electronics, Circuits and Systems / Zabalawi, Isam (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2003. 1232-1235.
- Stankov, Slavomir; Glavinić, Vlado; Granić, Andrina; Rosić, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena. // Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno - matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. 1 (2003), 1; 45-72.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. An Approach to Usability Evaluation of an Intelligent Tutoring System // Advances in Multimedia, Video and Signal Processing Systems / Mastorakis, Nikos E.; Kluev Vitaliy V. (ur.). Athens, Greece : WSEAS Press, 2002.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002), 3; 181-187.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 24th International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavinić, Vlado; Hljuz Dobrić, Vesna; Šimić, Diana (ur.). Zagreb : SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, 2002. 173-178.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. Usability Evaluation Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference MELECON 2002 / Younis, Mohamed; Elkhamy, Said (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2002. 558-562.
- Glavinić, Vlado; Granić, Andrina. Interacting with Educational Systems Using Multiple Views // Proc. 23rd Int'l Conf. on Information Technology Interfaces ITI'2001 / Kalpić, Damir; Hljuz Dobrić, Vesna
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. Interface Redesign Issues for Intelligent Tutoring System // Proceedings of 9th International Conference on Human-Computer Interaction – HCI'2001 / Smith, Michael J.; Salvendy, Gavriel (ur.). West Lafayette, IN, USA : School of Industrial Engineering, Purdue University , 2001. 133-135.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado. Adaptive Intelligent Tutoring Systems in the Context of Usability Requirements // Proceedings of 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems INES 2001 / Pátkai, Béla; Rudas, Imre J. (ur.). Tampere, Finland : �Tampere University of Technology , 2001. 231-234.
- Granić, Andrina. Zasnivanje prilagodljivih sučelja za interaktivne sustave učenja / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i računarstva, 24.09. 2002., 254 str. Voditelj: Glavinić, Vlado.
- Stankov, Slavomir; Glavinić, Vlado, Granić, Andrina; Rosić, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, 2001, 2002. (elektonička forma na web stranici).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Predmeti koje nastavnik izvodi u vezi (neposrednoj ili posrednoj) su s njezinim područjem znanstvenog i stručnog rada. Stoga su svi prethodno navedeni radovi relevantni za izvođenje nastave.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
18. lipnja 2003. godine zvanje docenta za znanstveno područje Tehničkih znanosti, polje Računarstvo
Predmet(-i) koje izvodi
- Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi (30 P + 30 V) - Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcije (30 P + 30 V)
53
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Ani Grubišić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~ani/
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođena sam 10.11.1978. godine u Splitu. Završila sam Prirodoslovno – matematičku gimnaziju ( III. Gimnazija ) u Splitu s odličnim uspjehom. Sudjelovala sam na natjecanjima iz matematike i informatike na kojima sam ostvarila značajne rezultate. Nakon devetogodišnjeg učenja engleskog jezika u Centru za strane jezike u Splitu, položila sam ispit First Certificate in English. Članica sam organizacije Mensa Hrvatska. Diplomirala sam 27.11.2001. godine s odličnim uspjehom na Fakultetu prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu i postigla visoku spremu i stručno zvanje profesor matematike i informatike. Tema mog diplomskog rada je «Model traganja – dijagnostička tehnika inteligentnih tutorskih sustava». Od 01.01.2002. zaposlena sam kao znanstveni novak na Fakultetu prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, te sam od 2002. godine prijavljena kao suradnik na znanstvenoistraživačkom projektu 177110 „Računalni i didaktički aspekti inteligentnih autorskih alata u obrazovanju“. Sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva smjer Jezgra računarstva upisala sam 28.02.2002. i položila ispite iz svih upisanih i odslušanih kolegija. Sudjelovala sam kao suradnik na Tehnologijskom projektu TP-02/0177-01 od 2003. godine.
Popis radova u zadnjih 5 godina
- Slavomir Stankov, Vlado Glavinić, Ani Grubišić: What is our effect size: Evaluating the Educational Influence of a Web-Based Intelligent Authoring Shell?, IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2004 - INES 2004, Cluj-Napoca, Romania, Semptember 19.-21. 2004., pp.
- Slavomir Stankov, Marko Rosić, Andrina Granić, Lada Maleš, Ani Grubišić, Branko Žitko: Paradigma e-učenja & Inteligentni tutorski sustavi, MIPRO-2004, Računala u obrazovanju, Opatija, 24.-28.05.2004.
- Ani Amižić, Slavomir Stankov, Marko Rosić: Model Tracing – A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 – 30 2002., (Proc. – CD ROM version Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).
- Ani Amižić, Slavomir Stankov, Marko Rosić: Model traganja – dijagnostička tehnika inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Računala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.
- Ani Amižić: Model učitelja u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Računala u obrazovanju, Opatija, 2001., str. 89-91.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Nastavni materijali u obliku PowerPoint prezentacija objavljeni su na sljedećim web stranicama:- Uvod u računarstvo - https://www.pmfst.hr/~ani/uvod_u_racunarstvo.htm- Programiranje I. - https://www.pmfst.hr/~ani/programiranje_1.htm- Računalni praktikum I. - https://www.pmfst.hr/~ani/racunalni_praktikum_I.htm
Datum zadnjeg izbora u zvanje
18.12.2002. – istraživačko zvanje mlađeg asistenta
Predmet(-i) koje izvodi
Vizualno modeliranje (12P+15S)
54
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Milica Klaričić Bakula
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Datum i mjesto rođenja: 14. studenog 1966. u Splitu.Obrazovanje:- 1990. diplomirala na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu i stekla zvanje profesora matematike i informatike;- magistrirala 1996 na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu;- doktorirala 2005. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlenja:- 1990. - 1997. stručna suradnica na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu;- 1997. - 2005. znanstvena asistentica na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, a od travnja 2005. viša asistentica na istom Fakultetu;- kao vanjski suradnik u nekoliko sam navrata održavala auditorne vježbe na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu.Znanstvena područja:- matematička teorija računarstva;- nejednakosti i primjene.
Popis radova u zadnjih 5 godina
- M. Klaričić Bakula, J. Pečarić: Note on some Hadamard-type inequalities, Journal of Inequalities in Pure and Applied Mathematics, Vol. 5, Issue 3, Article 74 (2004);
- S. Abramovich, M. Klaričić Bakula, M. Matić, J. Pečarić: A variant of Jensen-Steffensen's inequality and quasy-arithmetic means, Journal of Mathematical Analysis and Applications (u tisku).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
- M. Klaričić Bakula, Matematičko modeliranje paralelnih procesa dinamičkim algebrama, magistarki rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996.- M. Klaričić Bakula, Jensenova i Hadamardove nejednakosti za poopćene konveksne funkcije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2005.- dva objavljena i tri prihvačena znanstvena rada- dugogodišnji rad u nastavi matematičkih kolegija.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
7. 04. 2005., viši asistent.Prirodne znanosti/ matematika/ matematika.
Predmet(-i) koje izvodi
Matematička teorija računarstva (27 P + 30 V)
55
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Lada Maleš
Ustanova zaposlenja Visoka učiteljska škola
E-mail [email protected], [email protected]
Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~lada/ ili http://www.vusst.hr/~lmales/
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Lada Maleš rođena je 25.prosinca 1970. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Splitu, a maturirala u Matematičko-informatičkom obrazovnom centaru 1989. godine. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu 10. siječnja 1996. godine na smjeru Elektronika, usmjerenje Računarska tehnika. Poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu iz polja Računarskih znanosti, smjer Jezgra računarskih znanosti upisuje 1998. godine, te magistrira 15. ožujka 2002. na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave s temom Modeliranje i zaključivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomoću Petrijevih mreža (voditelj prof.dr.sc. Slobodana Ribarića). Doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu upisuje 2002. godine.Od 1995. do 1997. radi kao vanjski suradnik Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet pri Sveučilištu u Splitu. Na fakultetima Sveučilišta u Splitu od 1996. vodi tečajeve Sveučilišnog Računskog Centra u Zagrebu i CARNeta. Od 1997. do 2004. zaposlena je na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu na mjestu mlađeg asistenta i asistenta.U lipnju 2004. zapošljava se na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu u zvanju predavača.
Popis radova u zadnjih 5 godina
- Maleš, Lada: Modeliranje i zaključivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomoću Petrijevih mreža/ Zagreb : Fakultet elektrotehnike i računarstva, 15.03. 2002., 121 str. Voditelj: Ribarić, Slobodan, magistarski rad.
- Ribarić, Slobodan; Dalbelo Bašić, Bojana; Maleš, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations // Proceedings of the 24rd International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavinić, Vlado ; Hljuz-Dobrić, Vesna ; Šimić, Diana (ur.).: 2002. 223-228.
- Ribarić, Slobodan; Dalbelo Bašić, Bojana; Maleš, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002) , 3; 163-170
- Stankov, Slavomir; Rosić, Marko; Granić, Andrina; Maleš, Lada; Grubišić, Ani; Žitko, Branko: Paradigma e-učenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Računala u obrazovanju / Čičin-Šain, Marina ; Gragojlović, Pavle ; Turčić-Prstačić, Ivana (ur.).Rijeka : 2004. 193-198.
- Granić, Andrina; Glavinić, Vlado; Maleš, Lada: Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb : The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
- L. Maleš: Računalni praktikum II – II dio Računalne mreže, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2002. (dijelovi nastavnih sadržaja predavanja i vježbi za studijsku grupu matematika-informatika).
- L. Maleš: Računalni praktikum I – II dio (Izrada web stranica –HTML), Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2003. (dijelovi nastavnih sadržaja predavanja i vježbi za studijsku grupu matematika-informatika, matematika, fizika-informatika i informatika-tehnička kultura).
Datum zadnjeg izbora u zvanje
25. svibnja 2004.
Predmet(-i) koje izvodi
Računalne mreže (30 P + 30 V)
56
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Joško Mandić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rodjen 22. svibnja 1956. god. u Splitu, R. Hrvatska.1986. diplomirao sam (iz matematike) na Filozofskom fakultetu u Zadru. Šest godina radio sam kao srednjoškolski profesor. 1991. zaposlio sam se kao stručni suradnik na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja – Split gdje radim i danas. Magistrirao sam 1994. a doktorirao 2000. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (sve iz matematike). Godine 1994. izabran sam za mlađeg asistenta, 1995. za asistenta, 2000. za višeg asistenta. Godine 2004. izabran sam za višeg predavača.
Popis radova u zadnjih 5 godina
2. A. Golemac, J. Mandić, T. Vučičić, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005).
3. V. Matijević, K. Eda, J. Mandić, Torus-like continua which are not self-covering spaces, Topology and its Applications, (2004).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
A. Golemac, J. Mandić, T. Vučičić, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005).V. Matijević, K. Eda, J. Mandić, Torus-like continua which are not self-covering spaces, Topology and its Applications, (2004).Dugo godišnji rad u nastavi različitih matematičkih kolegija, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
27. 12. 2004., viši predavač.Prirodne znanosti/ matematika/ matematika
Predmet(-i) koje izvodi
Algebarske strukture (30P+30V)
57
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Vlasta Matijević
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođena sam u Splitu 1955. god. 1973. upisala sam studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 1978. Na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sam magistrirala s radom "Whiteheadova torzija konačnih CW-kompleksa" 1986. god, a potom 1991. god. i obranila doktorsku disertaciju "Neka svojstva aproksimativnih rezolventi prostora", oba puta pod mentorstvom prof. dr. Sibe Mardešića. Od prosinca 1980 god radim na Zavodu za matematiku Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. 1993 izabrana sam u zvanje docenta, a 1999 u zvanje izvanrednog profesora. Gostujući sam nastavnik na Sveučilištu u Mostaru.
Popis radova u zadnjih 5 godina
[1] S. Mardešić and V. Matijević, Classifying overlay structures of topological spaces, Topology Appl. 113 (2001), 167-209.[2] V. Matijević, Classifying finite-sheeted coverings mappings of paracompact spaces , Revista Mate. Comp. 16 (2003), 1-17.[3] K. Eda, J. Mandić and V. Matijević, Torus-like continua which are not self-covering spaces, Topology Appl., 2004 (to appear).[4] K. Eda and V. Matijević, Finite-sheeted covering mapps over compact connected 2-dimensional Abelian groups, Topology Appl., 2005 (to appear).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
a) Znanstvena aktivnost u području Teorije oblikaNeki relevantni radovi: [1] S. Mardešić i V. Matijević, P-like spaces are limits of approximate P-resolutions, Topology Appl. 45 (1992), 189-202.[2] N. Uglešić and V. Matijević, An approximate resolution of the product with a compact factor, Tsukuba J. Math. 16 (1992), 75-84.[3] V. Matijević, A note on nongauged approximate inverse systems, Glasnik Mat. Vol. 28 (48) (1993), 111-122.[4] V. Matijević, Approximate polyhedral with irreducible bonding mappings, Rendiconti dell' Instituto di Matem. Univ. Trieste, Vol XXV, Fasc. I-II (1993), 337-344.[5] V. Matijević, Spaces having approximate resolutions consisting of finite-dimensional polyhedra, Publ. Math. Debrecen 46/3-4 (1995), 301-314.[6] V. Matijević, Characterizing realcompact spaces as limits of approximate polyhedral systems, Comment. Math. Univ. Carolinae 36,4 (1995), 783-793.Voditeljica sam znanstvenog projekta Inverzni sustavi topoloških prostora i primjene(0177121).b) Višegodišnje predavačko iskustvo na kolegijima iz područja Topologije i geometrije.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
Prosinac 2004 (reizbor u zvanje izvanrednog profesora).Prirodne znanosti, Matematika, Matematika
Predmet(-i) koje izvodi
1) Uvod u topologiju (30P) 2) Metrički prostori (30P) 3) Teorija skupova (30P+30V) 4) Matematička logika (3P)
58
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Anita Matković
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Obrazovanje:- 1990. diplomirala na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu i stekla zvanje Profesora matematike i informatike;- magistrirala 1996 na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu;Zaposlenja:- 1990. - 1996. znanstveni novak na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu;- 1997. - 2005. znanstvena asistentica na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu- kao vanjski suradnik u nekoliko sam navrata održavala auditorne vježbe na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.Znanstvena područja:- matematička teorija računarstva;- matematička logika.
Popis radova u zadnjih 5 godina
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
- A. Matković, Dinamičk algebre i semantika jezika OCCAM, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996.- Na medjunarodnom studiju Science and Technology of the Environment and Territory (kojeg su zajedno organizirala sveučilišta University of Molise, University of Valahia, University of Split 2002. god.) izradila sam nastavne i ispitne materijale iz kolegija Mathematics (Unit 3 Integral Calculus) potrebne za ucenje na daljinu http://okolis.pmfst.hr/courses/mathematics/Unit_3/Integral_Calculus.pdfhttp://okolis.pmfst.hr/courses/mathematics/Unit_3/Integral_Calculus_exercises.pdf- dugogodišnji rad u nastavi matematičkih kolegija.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
7. 04. 1997., asistent.Prirodne znanosti/ matematika/ matematika.
Predmet(-i) koje izvodi
Matematička logika (27P+30V)
59
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Ratko Paić
Ustanova zaposlenja
Fakultet za prirodoslovno-matematičke znanosti i odgojna područja
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen sam 21. veljače 1945. godine u Šibeniku, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Godine 1963. upisao sam se na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer teorijska matematika. Diplomirao sam 1968. godine sa ocjenom odličan, dok mi je prosjek ocjena iz matematičkih predmeta tijekom studija bio 4,4. Za vrijeme studija bio sam stipendist Instituta za matematiku.
Nakon diplomiranja na nagovor i preporuku profesora sa PMF-a zaposlio sam se kao asistent na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Tu sam vodio vježbe, a kasnije i predavanja, iz više matematičkih kolegija za različite profile studenata tehnike.
Postdiplomski studij iz struke Matematika završio sam 1979. godine na Sveučilištu u Zagrebu, nakon što sam sve ispite položio ocjenom odličan i obranio magistarski rad pod naslovom ''Kohomologija grupa i neke primjene u teoriji algebarskih brojeva''. Voditelj rada bio je prof. dr. Dimitrije Ugrin-Šparac.
U zvanje znanstvenog asistenta izabran sam 1980. godine, a u zvanje predavača 1987. godine. Tom prilikom održao sam javno predavanje na PMF-u u Zagrebu pod naslovom 'Hermitski operatori'.
Godine 1978. stupam u dopunski radni odnos na Studiju matematike i fizike koji se te godine osniva na Filozofskom fakultetu u Zadru, OOUR u Splitu, a godine 1983. prelazim na taj fakultet u stalni radni odnos. Taj fakultet kasnije prerasta u Fakultet prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.
Godine 1993. izabran sam u nastavno zvanje predavač za područje matematike, predmete Linearna algebra I, II i Matematika I, II (studij za učitelje) na Fakultetu prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.
Tijekom godina predajem razne kolegije: Matematička analiza I, II, Linearna algebra I, II, Linearno programiranje i Elementarna matematika I za studente matematike–fizike i matematike–informatike; Matematika I, II, III za studente fizike–politehnike; Matematika s osnovama statistike za studente biologije–kemije i Matematika i informatika za studente razredne nastave.
Osim navedenih nastavnih djelatnosti, u dosadašnjem radu mnogo sam bio zaokupljen raznim organizacijskim poslovima. Te poslove bio sam prisiljen obavljati zbog nedostatka matematičkog kadra na fakultetu. Odmah po dolasku na Filozofski fakultet dobivam dužnost predstojnika Odsjeka za matematiku, a nakon nekoliko godina i dužnost pročelnika Zavoda za matematiku i fiziku. Zbog tih dužnosti obavljam razne poslove oko vođenja studija za profesora matematike i fizike, a kasnije sudjelujem u osnivanju novog studija za profesora matematike i informatike.
Budući da 1998. godine dolazi do razdvajanja studijske grupe Učitelji i Predškolski odgoj od Fakulteta prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja i da te grupe prerastaju u Visoku učiteljsku školu u Splitu, 1999. godine zasnivam dvostruki radni odnos: 80% radnog vremena zaposlenik sam Visoke učiteljske škole, a 20% zaposlenik sam Fakulteta prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja. Taj omjer 80 : 20 mog radnog odnosa moj je vlastiti izbor, jer smatram da zbog bogatog nastavnog iskustva više mogu pružiti studentima kojima matematika nije životni poziv ali jest važna komponenta životnog poziva.
U ovoj školskoj godini predajem na Visokoj učiteljskoj školi kolegije Matematika I, II, III, a na Fakultetu prirodoslovno – matematičkih znanosti i odgojnih područja kolegij (prvi put) Povijest matematike.
Bio sam voditelj više diplomskih radova, a održao sam i više javnih predavanja. Niz godina bio sam tajnik, a od 24. veljače 2000. godine predsjednik sam Podružnice
Hrvatskog matematičkog društva u Splitu.Oženjen sam i imam dvoje djece.
60
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Popis radova u zadnjih 5 godina
1. R. Paić, Prirodni brojevi, Zbornik predavanja Podružnice Hrvatskog matematičkog društva, Split, 2000.
2. R. Paić, M. Čičin-Šain, S.Vukmirović, An analysis of information technology education in high schools in the aim of supporting information technology education at universities of economics, 2001 MIPRO, XXIV međunarodni skup, Opatija, 2001.
3. R. Paić, M. Čičin-Šain, Logički operatori pripremljeni za učenike u nižim razredima osnovne škole, 2001 MIPRO, XXIV međunarodni skup, Opatija, 2001.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
1. R. Paić, Prirodni brojevi, Zbornik predavanja Podružnice Hrvatskog matematičkog društva, Split, 2000.
2. R. Paić, M. Čičin-Šain, Logički operatori pripremljeni za učenike u nižim razredima osnovne škole, 2001 MIPRO, XXIV međunarodni skup, Opatija, 2001.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
8. travnja 2002. godine
Predmet(-i) koje izvodi
Povijest matematike (30 P)
61
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja - Split
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~vpapic
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen 6. kolovoza, 1968. u Splitu, Hrvatska.Dipl.ing. elektrotehnike, 1993, FESB, Sveučilište u SplituNaslov diplomske radnje: "Korištenje PC-računala pri analizi nelinearnih dinamičkih sustava u faznoj ravnini"Mr.sc. elektrotehnike, 1996, FESB, Sveučilište u SplituNaslov magistarske radnje: "Prepoznavanje karakterističnih faza ljudskog hoda pomoću neuronskih mreža"Dr.sc. elektrotehnike, 2002, FESB, Sveučilište u SplituNaslov doktorske disertacije: "Ekspertni sustav za vrednovanje kinematike ljudskog hoda temeljen na prepoznavanju lika". Mentor: Prof.dr.sc.Vlasta Zanchi.1993. - 1997. radi na razvoju računalnih programa u tvrtkama INFO90 i SEM-kompjuteri.Od 1998. - 2002. radi kao znanstveni novak na projektu "Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija". Istraživač od 2003. godine.Docent na FPMZIOP, Split od 2002.godine.
Popis radova u zadnjih 5 godina
Važniji radovi:1. V.Zanchi, V.Papić, M.Cecić, Quantitative human gait analysis, Modeling and Simulation
in Biology and Medicine, Simulation Practice and Theory vol. 8, (Nos. 1-2), p.p. 127-140, April, 2000, Elsevier Science.
2. V. Papić, V. Zanchi, A. Krstulović, Distributed Gait Measurements, Chapter 13 (pp. 175-185) in book Virtual Reality Technologies (ed. Algirdas Pakštas & Ryoichi Komiya), John Wiley & Sons Ltd, Chichester, 2002.
3. M.Cecić, V.Papić, T.Grujić, Spatial Visualization of Statistically Processed Gait Data, BIOMED 2003, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, p.p. 147-151, ISBN: 0-88986-353-9, Salzburg, Austria, June, 2003, ACTA Press, Anaheim.
4. V.Papić, V.Zanchi, M.Cecić, Motion analysis system for identification of 3D human locomotion kinematics data and accuracy testing, Simulation Modelling Practice and Theory, Elsevier Science, vol. 12, Issue 2, p.p. 159-170, 2004.
5. V.Papić,V.Zanchi, Performance of Hamming ANN for the Recognition of Gait Phases, Proc. of Softcom '04, Dubrovnik-Split-Venice, Croatia-Italy, 2004., p.p. 184-188.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
V.Papić, Predavanja iz osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005.Poglavlja u knjizi: 2Radovi u CC časopisu: 2Radovi u zborniku s međunarodnom recenzijom: 22
Nastavni rad:Od 1998 (od asistenta do docenta).Pripremljene skripte iz svih predmeta koje predaje.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
22.06.2002.
Predmet(-i) koje izvodi
Računalna grafika (30 P + 30 V)
62
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Dean Rosenzweig
Ustanova zaposlenja
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica http://www.fsb.hr/matematika/index.php?ulaz=rosenzweig#
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Popis radova u zadnjih 5 godina
Izbor radova objavljenih zadnjih pet godina:1. D. Rosenzweig, D. Runje: "The Cryptographic Abstract Machine", Abstract State Machines - Advances in Theory and Applications: 11th International Workshop, ASM 2004, volume 3065 of LNCS, Springer-Verlag. 2. D. Rosenzweig, D. Runje: "Tableaux-Based Prover for Typed Hybrid Multimodal Logic (System Description)", in Proceedings of 3rd Method for Modalities Workshop, INRIA-Lorraine, Nancy, 2003. 3. D. Rosenzweig, D. Runje and Neva Slani. Privacy, Abstract Encryption and Protocols: an ASM Model - Part I, Abstract State Machines - Advances in Theory and Applications: 10th International Workshop, ASM 2003, volume 2589 of LNCS, Springer-Verlag.4. Y. Gurevich, D. Rosenzweig: "Partially Ordered Runs: A Case Study", Microsoft Research Technical Report MSR-99-08, 1999, also in Springer LNCS 1912, 2000, 131-150, also as TIK-Report 87, ETH Zuerich, 2000.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Svi radovi i aktivnosti.Iskustvo u nastavi.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
Predmet(-i) koje izvodi
Matematička teorija računarstva ( 3P)
63
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~marko
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
- rođen 1. siječnja 1970. u Augsburgu (SR Njemačka)- 1996 diploma (matematika i informatika, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti,
Sveučilište u Splitu)- 1996. – stručni suradnik (Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti, Sveučilište u Splitu)- 1997. – mlađi asistent (Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti, Sveučilište u Splitu)- 2000. – magisterij (Tehničke znanosti, računarstvo, Fakultet elektrotehnike i računarstva,
Sveučilište u Zagrebu)- 2000. –asistent (Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti, Sveučilište u Splitu)- 2004. – doktorat (Tehničke znanosti, računarstvo, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište
u Zagrebu)- 2004. – docent (Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti, Sveučilište u Splitu)
Popis radova u zadnjih 5 godina
Najvažniji radovi u zadnjih 5 godina: - M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent
Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281.
- M. Rosić, V.Glavinić, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2004, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004.
- M. Rosić, V. Glavinić, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24 2003.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Application of Semantic Web and personal Agent in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546.
- S. Stankov, M. Rosić, V. Glavinić,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, Sept. 16-18 2001., pp. 235-240.
- M. Rosić, V. Glavinić, S. Stankov: DTEx-Sys – A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkaš, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258
- S. Stankov, V. Glavinić, M. Rosić: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 – INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Predmeti koje izvodi ovaj nastavnik su u izravnoj ili barem u neizravnoj vezi s područjem njegovih istraživanja. Svi gore navedeni radovi su relevantni za izvođenje nastave.
Datum zadnjeg izbora u zvanje 21. prosinca 2004.
Predmet(-i) koje izvodi
1. Sustavi poučavnja na daljinu (30 P + 30 V)2. Raspodijeljeni sustavi (30 P + 30 V)3. Inteligentni agenti (30 P + 30 V)
64
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik dr.sc. Slavomir Stankov, izv.prof.
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~stankov
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen 29. kolovoza 1947. godine u Risnu, Boka Kotorska. U jesen 1966. godine upisuje se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, gdje je i diplomirao 1972. godine. U jesen 1973. godine stupa u aktivnu vojnu službu i dobiva raspored u Mornarički školski centar RM Split kao nastavnik u Katedri elektronike i elektrotehnike, gdje je biran u zvanje asistenta za predmet Automatizacija i regulacija. U razdoblju 1973. do 1978. godine biran je u nastavnička zvanja asistenta, višeg asistenata i predavača na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) i Višoj pomorskoj školi u Splitu. U proljeće 1974. godine upisuje se na poslijediplomski studij elektronike na FESB-u, gdje je i magistrirao u svibnju 1979. godine. U školskim godinama 1980/81. i 1981/82. održava nastavu za predmet Programiranje na digitalnim računalima u Mornaričkoj vojnoj akademiji te je 1983. biran u nastavno zvanje viši predavač. Početkom 1986. postavljen je za načelnika Centra za elektroničku obradu podataka, a početkom 1990. godine na mjesto načelnika Katedre informatike u CVVŠ RM. U sklopu svojih nastavnih obaveza na CVVŠ RM te na FESB-u sudjelovao je u vođenju četrdesetak diplomskih radova kadeta odnosno i studenata. Od jeseni 1991. godine zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, gdje prvo na Zavodu matematike i informatike, a zatim na Zavodu za informatiku, održava nastavu iz područja računarstva, primjene računala u nastavi te informatike. U travnju 1997. obranio je disertaciju.U razdoblju od 1991. biran je u znanstveno-nastavna zvanja u području tehničkih znanosti, polje računarstvo, i to: stručni suradnik 1992. godine, znanstveni asistent i asistent 1993. godine, viši asistent 1997. godine, docent 2001 godine, te izvanredni profesor 2004. godine. Upisan je u Registar istraživača za znanstvena polja elektrotehnike i računarstva pod matičnim br. 193335.
Popis radova u zadnjih 5 godina
S. Stankov, V. Glavinić, A. Grubišić: What is Our Effect Size: Evaluating the Educational Influence of a Web-Based Intelligent Authoring Shell, Proc. INES 2004 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems, Cluj-Napoca, Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, Romania, pp. 545-550.
S. Stankov, M. Štula, D. Stipaničev: Process Control Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Map in an Intelligent Tutoring Systems, Proc. of REDISCOVER 2004, 14-16 June, 2004. Cavtat, Croatia. pp. 1.21.-1.24.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281.
- M. Rosić, V.Glavinić, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2004, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: A Personal Agents in Distance Learning Systems, in W. Elmenreich, J. A. T. Machado and I. J. Rudas, Eds.: Intelligent Systems at the Service of Mankind, Volume I, Ubooks, Augsburg, 2003, 271-281.
- M. Rosić, V. Glavinić, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24, 2003.
- A. Amižić, S. Stankov, M. Rosić: Model Tracing – A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 – 30 2002., (Proc. CD ROM ver Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia,
65
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
May 26-28 2002., pp. 351-355. - M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Application of Semantic Web and personal Agent in
Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546.
- S. Stankov, M. Rosić, V. Glavinić,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240.
- M. Rosić, V. Glavinić, S. Stankov: DTEx-Sys – A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkaš, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258
- S. Stankov, M. Rosić, V. Glavinić: Using Quizzes in an Intelligent Tutoring System, International Summer School of Automation, CEEPUS CZ_103, Maribor, Slovenia, June 10 - 22, 2001, pp. 87-91.
- S. Stankov, V. Glavinić, M. Rosić: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 – INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384.
- M. Rosić, S. Stankov, V. Glavinić: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114.
- Amižić, S. Stankov, M. Rosić: Model traganja – dijagnostička tehnika inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Računala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.
- S. Stankov, M. Rosić, K. Rakić: Testiranje i ocjenjivanje korištenjem kvizova u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Računala u obrazovanju, Opatija, 21.-25.05.2001., str. 115 -119.
- M. Rosić, S. Stankov: WEB orijentirani inteligentni tutorski sustavi, Zbornik radova MIPRO'2000. Računala u školi, Opatija, 22.-26.05.2000, 81-84.
- Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Split, 2003, str. 45-72.
- S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić i M. Rosić: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, CARNet - Časopis Edupoint (elektronička verzija – http://www.carnet.hr); I – dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III – dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
- Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, (Nastavni materijal priređen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, siječanj, 2005.(dostupan na CD-u i http://www.pmfst.hr/~stankov)
- Primjena računala u nastavi, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, (dopunjeno, veljača, 2004. http://www.pmfst.hr/~stankov).
- Uvod u računarstvo, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).
- Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).
- Metode projektiranja objektno orijentiranih sustava (za studente poslijediplomskog studija na FER Zagreb), 2002, (http://www.pmfst.hr/~stankov).
- Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 1999 (radni materijal).
Datum zadnjeg izbora u zvanje
Izvanredni profesor - 22.12.2004.
Predmet(-i) koje izvodi
1) Programsko inženjerstvo (10 P) 2) Vizualno modeliranje (3 P) 3) Sustavi za e-učenje (30 P + 30 V)
66
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Nikica Uglešić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođen sam u Velom Ratu (Dugi otok) 22. prosinca 1949. U Velom Ratu sam završio osnovnu školu a gimnaziju u Zadru. Nakon gimnazije upisao sam studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao na smjeru teorijska matematika (diplomski rad "Poluegzaktni homotopski funktori", mentor prof. dr. Pavle Papić). Na Sveučilištu u Zagrebu sam magistrirao 1976. godine s radom "Homotopska algebra" pod mentorstvom prof. dr. Sibe Mardešića. 1983. pod mentorstvom prof. dr. Ivana Ivanšića obranio sam doktorsku disertaciju "Fibrantski prostori" na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen sam i otac dvoje djece. U zvanje asistenta na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - Studiji u Sisku, izabran sam 1973. godine (temeljem pozitivnog mišljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). U zvanje znanstvenog asistenta na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - Studiji u Sisku, izabran sam 1976. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), U zvanje docenta na Metalurškom fakultetu (u Sisku) Sveučilišta u Zagrebu izabran sam 1985. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). U zvanje izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu (u Zadru) Sveučilišta u Spltu - OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, izabran sam 1991. godine. U zvanje redovitog profesora na Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, izabran sam 19971. godine. Sada sam zaposlen kao redoviti profesor u trajnom zvanju (izbor 2002. godine) na Zavodu za matematiku Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.
Popis radova u zadnjih 5 godina
4. N. Uglešić and B. Červar, Surjective simplicial inverse systems, Math. Communications 5 (2000), 51-60.
5. N. Uglešić, Iterated resolutions, Glasnik Mat. 35(55) (2000), 245-259.6. S. Mardešić and N. Uglešić, On iterated inverse limits, Topology Appl. 120 (2002), 157-
167.7. N. Uglešić , The compact homotopy presentation of the shape category of FANR's,
Zbornik radova, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, No. 1 (2003), 7-11.
8. N. Uglešić,, O dominaciji po jakomu obliku, Zbornik radova, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, No. 1 (2003), 13-21.
9. S. Mardešić and N. Uglešić, A category whose isomorphisms induce an equivalence relation coarser than shape, prihvaćeno u Topology Appl. te izlazi krajem prosinca 2004.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
N. Uglešić,Homotopska algebra, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1976.N. Uglešić, Fibrantski prostori, doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1983.Znanstveni i stručni radovi, dugogodišnji rad u nastavi različitih matematičkih kolegija, istraživački rad na odobrenom znanstvenom projektu, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
2002., redoviti profesor u trajnom zvanjuPrirodne znanosti/ matematika/ matematika
Predmet(-i) koje izvodi
Integral i mjera (30 P+30V)
67
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Doc. Dr. Sc. Nenad Ujević
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja - Split
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
http://mapmf.pmfst.hr/~ujevic/
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rodjen 26. 1. 1954. u Splitu1978 Nastavnik u gimnaziji1979. Asistent na Zavodu za matematiku Fakulteta gradjevinskih znanosti – Split i paralelno radim na Višoj geodetskoj i Višoj gradjevinskoj školi te honorarno na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja – Split1986. Znanstveni asistent na istom fakultetu (kao gore)1987. Znanstveni asistent na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja – Split2001. Viši znanstveni asistent na istom fakultetu (kao poviše)2002. Docent na istom fakultetu (kao poviše)
Popis radova u zadnjih 5 godina
1. M. Matić, J. Pečarić and N. Ujević, Improvement and further generalization of some inequalities of Ostrowski-Gruss type, Comput. Math. Appl., 39, 161-175, 2000.
2. M. Matić, J. Pečarić and N. Ujević, Generalization of weighted version of Ostrowski's inequality and some related results, J. Inequal. Appl., 5, 639-666, 2000.
3. C. E. M. Pearce, J. Pečarić, N. Ujević and S. Varošanec, Generalizations of some inequalities of Ostrowski-Gruss type, Math. Inequal. Appl., 3 (1), 25-34, 2000.
4. M. Matić, J. Pečarić and N. Ujević, Weighted version of multivariate Ostrowski type inequalities, Rocky Mount. J. Math., 31 (2), 511-538, 2001.
5. M. Matić, J. Pečarić and N. Ujević, Generalization of an inequality of Ostrowski type and some related results, Indian J. Math., 44, (2), 189-209, 2002.
6. Lj. Dedić, J. Pečarić and N. Ujević, On generalization of Ostrowski inequality and some related results, Czechoslovak Math. J., 53, (128), 173-189, 2003.
7. N. Ujević, New bounds for Simpson's inequality, Tamkang J. Math., Vol. 33, No. 2, 129-138, 2002.
8. N. Ujević, A new generalized perturbed Taylor's formula, Nonlin. Funct. Anal. Appl., Vol. 7, No. 2, 255-267, 2002.
9. N. Ujević, A generalization of the pre-Gruss inequality and applications to some quadrature formulas, J. Inequal. Pure Appl. Math., Vol. 3, Issue 2, Article 13, 1-9, 2002.
10. N. Ujević, Inequalities of Ostrowski-Gruss type and applications, Appl. Math., Vol. 29, Issue 4, 465-479, 2002.
11. N. Ujević, Perturbations of an Ostrowski type inequality and applications, Inter. J. Math. Math. Sci., Vol. 32, Issue 8, 491-500, 2002.
12. N. Ujević, Generalized perturbed inequalities of Ostrowski type and applications, Inequality Theory & Applications, Vol. 3, (Edited by Y. J. Cho , J. K. Kim and S. S. Dragomir), Nova Science Publishers, New York, 2003.
13. N. Ujević, Some double integral inequalities and applications, Acta Math. Univ. Comenianae, Vol. 71, No. 2, 189-199, 2002.
14. N. Ujević, Perturbed trapezoid and mid-point inequalities and applications, Soochow J. Math., 29, (3), 249-257, 2003.
15. N. Ujević, On generalized Taylor's formula and some related results, Tamsui Oxford J. Math., Vol. 19, No. 1, 27-39, 2003.
16. N. Ujević, Inequalities of Ostrowski type and applications in numerical integration, Appl. Math. E-Notes, 3, 71-79, 2003.
17. N. Ujević, A new generalization of Gruss inequality in inner product spaces, Math. Inequal. Appl., 6 (4), 617-623, 2003.
18. N. Ujević, New bounds for the first inequality of Ostrowski-Gruss type and applications, Comput. Math. Appl., 46, 421-427, 2003.
19. N. Ujević, On perturbed mid-point and trapezoid inequalities and applications,
68
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Kyungpook Math. J., 43, (3), 327-334, 2003. 20. N. Ujević, Ostrowski-Gruss type inequalities in two dimensions, J. Inequal Pure Appl.
Math, Vol. 4, Issue 5, Article 101, 1-9, 2003. 21. N. Ujević, An optimal quadrature formula of open type, Yokohama Math. J., Vol. 50, 59-
70, 2003. 22. N. Ujević, Sharp inequalities of Simpson type and applications, Georgian Math. J., 11,
No. 1, 187-194, 2004. 23. N. Ujević, A generalization of Ostrowski's inequality and applications in numerical
integration, Appl. Math. Lett., 17(2), 133-137, 2004. 24. N. Ujević, Inequalities of Ostrowski type in two dimensions, Rocky Mount. J. Math.,
Vol. 35, No. 1, 331-348, 2005. 25. N. Ujević, Double integral inequalities of Simpson's type and applications, J. Appl. Math.
Comput., Vol. 14, No. 1-2, 213-223, 2004. 26. N. Ujević, Two sharp inequalities and applications, ( to appear in J. Comput. Anal.
Appl.). 27. N. Ujević, Sharp inequalities of Simpson type and Ostrowski type, Comput. Math. Appl.,
48, (1-2), 145-151, 2004. 28. N. Ujević, Two sharp Ostrowski-like inequalities and applications, Meth. Appl. Anal.,
10(3), 477-486, 2004. 29. N. Ujević, Double integral inequalities for the averaged midpoint-trapezoid rule and
applicatinos, Internat. J. Math. Sci, 2(2), 383-393, 2003. 30. N. Ujević, Double integral inequalities and applications in numerical integration, Period.
Math. Hungarica, 49 (1), 141-149, 2004. 31. N. Ujević and A. J. Roberts, A corrected quadrature formula and applications, ANZIAM
J., 45 (E), pp. E41-E56, 2004. 32. N. Ujević, Error inequalities for a corrected interpolating polynomial, New York J.
Math., 10-4, 69-81, 2004. 33. N. Ujević, Error inequalities for a quadrature formula of open type, Revista Colombiana
de Mathematicas, 37, 93-105, 2003. 34. N. Ujević, Error inequalities for a quadrature formula and applications, Comput. Math.
Appl., 48 (10-11), 1531-1540, 2004. 35. N. Ujević, Error inequalities for an optimal 2-point quadrature formula of open type, (to
appear in "Inequality Theory and Applications", Nova Science Publishers, Inc., New York).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
1) N. Ujević, Petrov-Galerkinova metoda za jednadžbu disperzije s transportom, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, 1986.
2) N. Ujević, Generalizacije nejednakosti tipa Ostrowskog i primjene, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2001.
3) N. Ujević, Uvod u numeričku matematiku (119 str.) – dostupno „on line“ : http://www.pmfst.hr
4) N. Ujević, Zbirka rješenih zadataka iz Uvoda u diferencijalnu geometriju (94 str.) – dostupno „on line“: http://www.pmfst.hr
5) N. Ujević, Uvod u diferencijalnu geometriju (120 str.)- (predavanja) – dostupno „on line“: http://www.pmfst.hrNapomena. Do sada sam izvodio nastavu iz 31 različitog kolegija (vježbe, seminari predavanja), npr. navodim samo predavanja iz: Matematike 1, 2 i 4 (Politehnika, Fizika i Informatika), Matematike 3 (Učitelji), Elementarne matematike 2, Uvoda u numeričku matematiku, Uvoda u diferencijalnu geometriju i Optimizacije. Takodjer sam bio (i jesam sada) voditelj na nizu diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje
3. 4. 2002. DocentPrirodne znanosti/Matematika/Matematika
Predmet(-i) koje izvodi
Uvod u diferencijalnu geometriju (30P)
69
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Tanja Vučičić
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica
http://mapmf.pmfst.hr/~vucicic/
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Rođena 21.06.1955. god. u Solinu, RH. 1981. diplomirala (iz matematike) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedno polugodište radila kao srednjoškolski profesor. 1981. - 1982. asistent u Fiziografskom laboratoriju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu1983. Zaposlila se kao mlađi asistent na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja – Split gdje radim i danas. Kasnije sam birana u (znanstvenog) asistenta, višeg znanstvenog asistenta i konačno u docenta. Magistrirala 1989. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, a doktorirala 1999. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (sve iz matematike).1995. i 1996. boravila po jedan mjesec na Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg.Kao vanjski suradnik održavam nastavu iz dva kolegija na Sveučilištu u Splitu.
Popis radova u zadnjih 5 godina
1. T. Vučičić, New Symmetric Designs and Nonabelian Difference Sets with Parameters (100,45,20), Journal of Combinatorial Designs, 8, (2000), 291-299.
2. V. Buble, A. Golemac and T. Vučičić, On Groups E25 Z4 as Automorphism Groups of (100,45,20) Symmetric Designs, Glasnik matematički, Vol. 37 (57) (2002), 1-12.
3. A. Golemac and T. Vučičić, New difference sets in nonabelian groups of order 100, Journal of Combinatorial Designs, 9, 2001, 424-434.
4. A. Golemac and T. Vučičić, New (100,45,20) Symmetric Designs and Bush-type Hadamard matrices of order 100, Discrete Mathematics, 245(2002), 263-227.
5. A. Golemac, J. Mandić, T. Vučičić, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005).
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
T. Vučičić, Primjena diferencijalnih nejednadžbi na približno rješavanje sustava diferencijalnih jednadžbi, magistarski rad, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.T. Vučičić, Neke konstrukcije i klasifikacije (100,45,20) simtričnih nacrta, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1999.
Desetak znanstvenih radova, dugogodišnji rad u nastavi različitih matematičkih kolegija, izrada nastavnih planova i programa, voditeljica diplomskih radova.
Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana
14. 03. 2002., docent.Prirodne znanosti/ matematika/ matematika
Predmet(-i) koje izvodi
Parcijalne diferencijalne jednadžbe (30 P+30V)
70
D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A
Nastavnik Branko Žitko
Ustanova zaposlenja
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
E-mail [email protected]
Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~bzitko
Kratki životopis (opis kretanja u struci)
Branko Žitko je asistent (znanstveni novak) prijavljen na znanstveno-istraživačkom projektu 177110 "Računalni i didaktički aspekti inteligentnih autorskih alata u obrazovanju" Ministarstva znanosti i tehnologije.Znanstveni interes:Inteligentni tutorski sustaviCourseware u inteligentnim tutorskim sustavimaZnanstveni projekti Znanstveno-istraživački projekt 177110 "Računalni i didaktički aspekti inteligentnih autorskih alata u obrazovanju" Ministarstva znanosti i tehnologije. Tehnologijski projekt: TP-02/0177-01 "Web orijentirana inteligentna autorska ljuska", glavni istraživač doc. dr. sc Slavomir Stankov, 2003-2004.Projekti:Sudjelovao sam u implementaciji Tutor-Expert sustava (TEx-Sys) dr.sc. Slavomira Stankova.Sudjelovao sam u implementaciji Distribuiranog Tutor-Expert sustava (DTEx-Sys) dr.sc. Slavomira Stankova i dr.sc.Marka Rosića
Popis radova u zadnjih 5 godina
- Marko Rosić, Vlado Glavinić, Branko Žitko: Intelligent authoring shell based on Web services, IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2004 - INES 2004, Cluj-Napoca, Romania, Semptember 19.-21. 2004., pp. 50-56.
- Slavomir Stankov, Marko Rosić, Andrina Granić, Lada Maleš, Ani Grubišić, Branko Žitko: Paradigma e-učenja & Inteligentni tutorski sustavi, MIPRO-2004, Računala u obrazovanju, Opatija, 24.-28.05.2004.
- Siniša Parović, Slavomir Stankov, Branko Žitko: CArLA - Intelligent agent as support for learning and teaching process: CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 – 30 2002., (Proc. – CD ROM version Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).
- Maja Andrić, Branko Žitko: Programski jezici u srednjoškolskoj nastavi, Zbornik radova MIPRO'2001, Računala u obrazovanju / Marina Čićin-Šain (ur.). Opatija : Hrvatska udruga MIPRO, 2001. 89-91.
Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave
Datum zadnjeg izbora u zvanje
30.12.2004
Predmet(-i) koje izvodi
Programsko inženjerstvo (20P+30V)
71