ORU5. ISTRAZ .. ZAGREBGOD. 1912010),BR 3 (107),STR. 599 -614

Malcolm GladwellIZVAN PROSJEKA -PRICA 0 USPJEHU

Americki publicist (The Ne-..v Yorker) i povje-snicar Malcolm Gladwell objavio je 2008.godine svoju treeu k.nji~u, Outliers. The Sto-ry of Success (Izvan prosjekl/. Pri6lo uspjelw),koja je pt)]1ovno, uz njegove prethodne sjaj-ne knjige Tipping Point (To(~kil preokretll) iBlink (Treptaj), postala jedna od najcitani-jih i najprodavanijih knjiga te vrste. Za topostoje dobri razlozi. Gladwell jt' postaosvjetski poznat po svojim izvrsno uoblice-nim pricama 0 razmjerno slozenim teorij-skim i drustvenim temama: u prvoj knjizitema je kako od malih stvari (ideja, pro-izvoda) nastaju velike posljedice; u drugojje bila rijec 0 nasem brzom nacinu mislje-nja i odlucivanja (u "treptajll").

U knjizi lzl'tJll prosjekfl. ]Jrica 0 IIspje-hu rijee je 0 uzrocima i razlozima lIspjehau zivotu. Opet razmjerno slozena tema.Gladwell ju je izvrsno obradio u deset po-glavlja. Osnovna je teza knjige da najt'es-ce ne obracamo paznju na socijalne kontin-gencije, slucajnosti (ali i pravilnosti ponav-ljanja) ljudskog uspjeha, vee smo mnogocesce spremni vjerovab u uruQene talente,naslijedenu inteligenciju i psiholosko-ge-netske kvalitete.

Jedna od takvih socijalnih kontin-gencija moze biti i datum ili godina rode-nja. Ako se neka klasa djece (razred, sport-ska momead) formira prema datumu ro-denja, onda je jasno da ce dijete koje je ro-

deno n prvom dijelll takve godine bin fi-zicki i mentalno razvijenije te da t'e imativeee sanse uCi u kategoriju "boljih" poje-dinaca svoje klase. Ib je isprva tek malaprednost. Ali uz selekcijske kriterije, takvaee se pocetna prt.:.'dnost vjerojatno pretvo-rib u stvarnu prednost (recimo, ako dijetezbog pocetne prednosb ubacimo u napre-dan ran·ed, u bolju skolu, u stariju morn-cad is!.). "Mogli bismo, drugim rijeCima,lako uzeti II svoje ruke mehanizam posti-zanja uspjeha (primjerice odredivanjemrazlicitih datuma za formiranje generaci-je/klase). No to ne cinimo. Zasto? Zato stose UptlrnlJ driimo zamisli da je uspjeh jed-nostavno rezllltat pojedinacnih zasluga ida svijet u kojemu smo svi odrasli i pravi-la koja kao drustvo stvaramo uopce nisuvaina" (str. 30). Druga takva kontingenci-ja moze biti i godina roc1enja.

Razmotrimo primjer uspjeha BiJlaGatesa. Za neka velika ("genijalna") djdabilo je potrebno mnogo slucajnosti: pri-mjerice, upis u pojedinu skolu, plateznamoc roditelja, ali isto tako i vrijednost "nl)-yuma"~kojima se pojedinac zbog sretnih 0-

kolnosti mogao posvetiti prije nego sto jenapravio svoje genijalno djdo. U slucajuBilla loya i Billa Gatesa, Gladwell tvrdi: dasu bili rodeni ranije, ne bi mogli biti takorijetki pojt.:.'dincikojima jt.:.'bilo dopustenoprogramiranje ("igranje") na golemim pro-lotipovima kompjutora u IBM-u. Da su 1'0-

deni kasnije, 11 vrijeme kada su ItIIlil1fmllle

kompjutlJri vel' postali uobicajeni, njihovarevolucionarnost ne bi dosla do izraiaja.Drugim rijeCima, "ako ste 1975. vee zavrsilifakultet i radili, pripadali ste staroj para-digm.i. Upravo ste kupili kueu. Oienili se.Dijete je na putu ... No isto tako nije do-bro ni ako ste premladi ... Sto znal'i da tre-ba bili roden 1954. ili 1955. Kada je rodenBill Gates? Dana 28. listopada 1955." (str.54-55).

NadaJje, u ostvarivanju uspjeha, po-stoji i pravilo 0 10 000 sab "iezbe koja jepotrebna da bi sc potpuno svladala nekavjestina - npr. sviranje klavira. Tek potom

DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 19 (2010),BR. 3 (107),STR.599·614

postajemo "virtllozi". Medutim, djeca obic-no to ne svladavaju saIna Uer .to 000 sati vjez-be znaci oko 5 sati vjd.be na dan tijekom10 godina), nego je potrebna okolina - ro-ditelji, koji ce pruziti pravi okolis i poticajza taka v trening.

A sto je s inteligencijom? Kada raz-motrimo klasu najinteJigentnijih pojedina-ca (s kvocijentom inteligencije visim od140), kaze Gladwell, vidjet cemo cia im dalj-nje povecanje inteligencije ne donosi drus-tvenu selektivnu prednost. Zasto je to tako?I koji kriterij uspjdnosti treba potraziti zatakve posebne pojedince? Gladwell na pri-mjeru Roberta Oppenheimera (voditeljaprojekta Manhattan), visega s()cijalnog sta-tusa, i Chrisa Langama (izvanredno nada-rena djeteta siromasnih roditelja), odgo-vara da je klasno podrijetlo, a pusebno na-cin ophodenja i komunikacije "bugatih" ru-ditelja, bitno drukCiji oJ ophodenja s dje-com "siromasnijih" roditelja, tako da pocet-no iste sposobnosti zavrSavaju bitno razli-Citim drnstvenim ishodima.

Osim takv'ill "kontingencija", tu je na-ravno i upornost, odnosno "adversity", za-preke, koje su katkada, kod nekih pojedi-naca, dobre za razvijanje osobina i vjesti-na koje se standardno nisu traLile u drus-tvu. Gladwell navodi primjer Joea Floma,danas jednoga od najpoznatijih i naj~oga-tijih pravnika na svijetll, kojega kao Zido-va nisu pripustili u klasll ehtnih pravnihdrustava, pa Sl:' morao baviti stvarima kuji-ma se oni nisu bavili (jer se u to vrijernetime nitko nije trebao baviti): "neprijatelj-skim preuzimanjem kompanija": odnosnostrategijama plibavljanja glasova dionica-ra neke tvrtke. Nakon 1980-ih ta je vjesti-na postaJa jedna od vaznijih pravnickih vje-

stina, pa su Flornove predradnje (tj. "10000sati vjezbi") predodredile njegov (buduCi)uspjeh.

Predmet prvoga dijda knjige jest sta-tislicka devijacija prema uspjesnosti, a pred-met druguga dijela knjige jesu devijacijeprema neuspjesno~ti. Ali kao sto postoje"razlozi za mpjeh", isto taku postoje i ra-zlozi neuspjeha. Prirnjerice, korejska avi-onska kompanija imala je u jednom raz-doblju osjetan broj padova aviona. Ana-liza je pokazala da je jedan od presudnihrazluga za takvo stanje bila korejska kul-tura "nezamjeranja" nadredenima. "li:ebaloje pr\)mijeniti navike k\)municiranja snadredenima da se isprave te "kulturne"pogreske.

V posljednjern, autobh)grafskom, po-glavlju antor priea 0 svojim precima s Ja-majke i navodi kakve su sve slucajnosti od-redile njegov uspjeh.

Ukratko, Gladwellava je knjiga po-ucna jer navodni brujne mehanizme us-pjeha i neuspjeha na koje obicno ne obra-camo pozornosl. S druge strane, Gladwellopovrgava previse pojednostavnjenu hipo-tezu 0 urodenim sposolmostima, genijal-nosti pojedinaca i sl. Da bismo fdzumjeliuspjeh i neuspjeh, "moramo gledati daljead pojedinaca. Moramo razumjeti kulturukoje Sll ti pojedinci dio, potom tko Sll imprijatelji i obitelji i odakle su te obtelji du-sIc. Moramo shvatiti da vrijednosti svije-ta u kojemll zivimo i Ijudi kojima se 0-

kruzujemo imaju dubok utjecaj na to tk\)SI110."

Knjiga je namijenjena najsiroj pu-blici, ali posebno onoj koja se zanima zapopularizaciju znanosti - ovaj put drustve-ne znanosti. Napisana je prekrasnim stilom,jednostavnim, s mnogo zanimljivih pri-mjera iz svakodnevnug (i ne tako svako-dnevnog) zivota i dokazuje jednu humanupoantu - da se kontwlom vlastite sredine(drustvenoga okolisa) maze uspjeti. Sude-Cipo primjeru samog autora (podrijetloms Jamaike), to se zacijelo moze.

Darko PolSek