magazin

633

� Sarajevo � Godina XII � 15. april/travanj 2009. god. � 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80

EE�

A 2

,80

EE�

NL

2,8

0 EE

�S

32

,00

SE

K�

CH

4,4

0�

DK

19

,00

DK

K�

H 1

4K

N �

2EE

�1

00

DIN

MilenaDRAVI]Poklonila sam se Sarajevu

Sve {to je lijepo kratko trajeSve {to je lijepo kratko traje

Vanja HALILOVI]

EminaGANI]O politici,snobizmu i modi

RiccardoMUTIZemljotresi nam trebaju otvoriti o~i

Iz sadràja

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniiccaa ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaa::Senka AHMETOVI]-PALI]

RReeddaakkcciijjaa::Lejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Najda VRANI]Zana KOLO[

Amela KESEROVI]FFoottoorreeppoorrtteerr::

Muhidin @IVOJEVI]

SSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaa::Ahmet BAJRI] BLICKO

Emira GLUMAC Hedija MEHMEDI]Minela MORANJKI]

Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

Indira BOJAD@I]Mustafa TOPÂGI]

Edin KARAHUSI]

DDiizzaajjnn::\oko NINKOVI]

GGeenneerraallnnii ddiirreekkttoorr::Faruk ÂRD@I]

IIlluussttrraacciijjee:: AAggeenncciijjaa::ShutterstockDTP studio

AVAZ-ROTO PRESS

OOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee:: RADIN PRINT d.o.o. Merhemi}a trg bb

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjee::D@EMALA BIJEDI]A 185

TTeelleeffoonnii::281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee--mmaaiill:: [email protected]

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: [email protected]

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunnii::UNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Irna SMAKA

Nosila revijuRizwana Beyga

Emina ZEÂJ

Pjesme sa~uvane u sje}anju

Nikolina \OR\EVI]

Uloga u NBC-ovoj seriji

Bear GRYLLS

Pokazuje granice ljudske izdr`ljivosti

8

86

32

74

6 Café 45 Kolumna 46 Lifestyle 67 Moje putovanje 81 Psiholog

82 Zdravlje 85 Ginekolog 86 Portret 92 Inside 99 Horoskop

100 Metro 107 Party Zone

azraCafé

6/azra 2009.

» Lijepo sun~ano vrijeme u subotnjejutro pro{log vikenda izmamilo je Sa-rajlije na ulice. Mnogi koji su taj danodlu~ili provesti u centru grada{etaju}i, gledaju}i izloge ili u`ivaju}i ukafi s porodicom i prijateljima u ne-koj od ljetnih ba{ti imali su prilikususresti i javne li~nosti.

Prvu jutarnju kafu frontmen grupe

„Erogene zone“Almas Smajlovi} pioje u dru{tvu prijate-lja. Nakon uspje{nihnastupa koje je ovagrupa imala, Almasuje godilo dru`enje.

I direktoru Feder-alne Porezne upraveMidhatu Arifovi}unakon naporne se-dmice vikend je do-bro do{ao za odmor.Iako smo ga naviklividjeti u dru{tvu su-pruge i k}erke, ovajput kamera na{eg fo-toreportera uhvatila je

trenutak s prijateljima.Lijepo vrijeme i izlazak na sunce

iskoristio je i Nermin Tuli}. DirektorPozori{ta mladih sa suprugom svako-ga dana je vani, ~ak i kada to vreme-nski uvjeti ne dozvoljavaju. Stoga nijeneuobi~ajeno da su ugodne tempera-ture pro{log vikenda iskoristili za obi-lazak grada. � A. R./ E. K.

Prolje}e na sarajevskim ulicama

» Frontmen grupe Erogene zone Almas Smajlovi} jutarnju kafu pio je u ba{ti „Vatre“

» Direktor Pozori{ta mladih Nermin Tuli}

sa suprugom

» Midhat Arifovi}: Predah od poreza

na kafi s prijateljima

azra 2009./7

»Zvijezda serije „O~ajne doma}ice“ Eva Longoria ovih dana ima pu-ne ruke posla. U Burbanku u Kaliforniji snimala je nove epizode spo-menute serije. Na setu joj se pridruìo kolega Ricardo Chavira, koji jei njen televizijski suprug s kojim je odigrala porodi~ne dijelove pri~e.

Trideset~etverogodi{nja glumica u stvarnom ìvotu àrko èlipostati majka, a ta èlja joj se ostvarila tek na televiziji.

Tako }e ljubitelji „Doma}ica“ imati priliku vidjeti Evu u ulozi ma-jke dviju djevoj~ica: Madison De La Garza i Danielle Baltodano. �

Eva LONGORIA

O~ajna doma}icakao bri`na majka

» Longoria s kolegom Ricardom i njihovom djecom na snimanju

novih epizoda „O~ajnih doma}ica“

Famepictures

azraCafé

8/azra 2009.

»Proljetni Oriflame Bh.Fashion Week odràn jepro{le sedmice u Saraje-vu, a narednih dana pu-blika u Tuzli, Banjoj Lu-ci te Mostaru mo}i }epogledati ve}inu revija,koje je ve} vidjelo gleda-teljstvo u bh. prijestolni-ci. Jedno je sigurno: rece-sija je ostavila velikog tr-aga na modnim do-ga|ajima, a zvu~na bh.dizajnerska imena, kao imodne marke, su izosta-le. Prve ve~eri revija uDomu oruànih snagaBiH publici se predstaviodizajner visoke mode izPakistana Rizwan Beyg,koji je svojom kolekci-jom odu{evio prisutne.Sve se desilo s razlogomjer su odje}u s njegovimpotpisom nosile brojnesvjetski poznate li~nosti.Izdvajamo i reviju IstokaBrati}a, koji se potrudioda od prezentacije na pi-sti napravi pozori{nu pre-dstavu i pobjegne od{ablona. Revije su nosilepoznate bh. manekenkeNjegica Balorda, IrnaSmaka, Inaida Ibrahimo-vi}, Lejla Damadì}, Ta-mara Simi}, Sla|ana Pe-ji}, Selma [eta, Dragana[oji}, koje su mu{ki diopublike odu{evile u mo-delima modne ku}e„Lisca“. Pored ostalih,svoje modele su predstavi-li: Seada Deli}, StankaZovko, Blanka Zgonjanin,Edina Osman~evi}, stude-nti Tehni~kog fakultetaBiha}, Odsjek tekstilni di-zajn, Samra Menzilovi},Svjetlana Vukovi}, EdinaKuri}, Branislava Jovano-vi}, Sla|ana Rai}-Gali} idrugi. Z. K. /E. K.

Ekstravagancijau djelima Rizwan Beyga

» Sla|ana Peji} u modelu Branislave Jovanovi}

» Iz kolekcije Istoka Brati}a

» Modeli„Lisce“ na

pisti

azra 2009./9

» Pakistanskidizajner

pozdravljapubliku

» Njegica Balordai Tinka Milinovi}

na pisti

» Manekenkakoja je dobilanajja~i aplauz

azraCafé

10/azra 2009.

» Jedan od najboljihtenisera dana{njice

Roger Federer rekaoje sudbonosno „da“izabranici svog srca,

biv{oj teniserki Miro-slavi Mirki Vavrinec.

Da se ovaj miljenikèna skrasio s Mir-

kom, Rogerovi fanovisu saznali na njegovinternet stranici, na

kojoj im je ostavio di-rljivu poruku:„Dragi fanovi,

Danas u mom ro-dnom Baselu

okruèni malom gru-pom najbliìh prijate-lja i porodice, Mirka ija smo se vjen~ali. Bio

je predivan proljetnidan i nevjerovatnovesela atmosfera. S

ljubavlju, Roger“Novope~ena go-

spo|a Federer ro|enaje u Slova~koj i tri

godine je starija odRogera. Nekada{njateniserka bila je na

76. mjestu na WTAljestvici.

Nakon povredestopala Mirka se

2002. godine opra{taod profesionalnog

igranja i po~inje raditikao Rogerova me-

nadèrica. Upoznalisu se 2000. godine na

Olimpijskim igramau Sydneyju i od tada

su nerazdvojni.Na vjen~anju su

bili i Rogerovi na-jbolji prijatelji mu-

zi~ar Gavin Rossda-le, golfer Tiger Wo-

ods i nogometa{Thierry Henry. Je li

neki od njih biokum, jo{ uvijek nije

poznato. �

Oènio se Roger Federer

Uporedo s pripremanjem zazeni~ki koncert koji }e bitiodràn 18. aprila ove godineu novootvorenoj Areni Zdra-vko ôli} snima i nove pje-sme. Popularni ôla s pro-ducentom Vojom Aralicomu Beogradu vrijedno radi nademo snimcima za svoj novialbum.

Lepa Brena narednog mjesecasvoju turneju „U|i slobodno“nastavlja u Bosni. Nakon 20godina, 30. maja u Olimpi-jskoj dvorani Zetra odràt }esolisti~ki koncert. Potom slije-de Biha} i Tuzla. Brena i njentim saradnika pripremaju vr-hunski spektakl.

Suprug pjeva~ice Amy WinehouseBlake Fielder Civil mogao bi usko-ro postati otac. Naime, GilleenMorris, nezaposlena majka dvojedjece, tvrdi da je ve} {est sedmicatrudna i da je Blake otac djeteta.Ona tvrdi da su imali tajnu aferutokom rehabilitacije.

Pjeva~ica Emina Jahovi}-Sandal, su-pruga turske muzi~ke zvijezdeMustafe Sandala, s kojim ima i si-na Jamana, potpisala je ekskluzi-vni ugovor s najpoznatijim tur-skim modnim brendom „Fabrika“i tako je postala njihovo za{titnolice za kolekciju jesen/zima 2009.godine.

Nekada{njeg hrvatskog nogome-tnog reprezentativca Igora [timcane brinu napisi hrvatske {tampe obra~noj nevjeri i navodnim ljuba-vnim aferama. Poznat kao velikiesteta i {minker, pojavit }e se unovoj modnoj kampanji italija-nskog modnog brenda GiorgijaArmanija.

Ameri~ki pjeva~ Prince posvetioje pjesmu glumici Salmi Hayekpod nazivom „Valentina“, u ko-joj je javno priznao da je zalju-bljen u nju. Naziv pjesme zapra-vo je ime Salmine k}erke, kojuje rodila u braku s francuskimmilijarderom Francoisom Henri-jem Pinaultom.

Grupa „Van Gog“ pro{le sedmi-ce u Beogradu je predstavilasvoj novi, osmi studijskialbum „Lavirint“. Album kojivodi kroz labirint razli~itihemocija odsvirala je standar-dna postava „Van Goga“, dokje postprodukcija ra|ena u LosAngelesu.

azra 2009./11

»„Mo`da sam ro|enada gubim, ali ìvimda bih pobje|ivala.“

Rije~i kao nadahnu}e

Sabina BA^VI]-ZEÊVI]

12/azra 2009.

azraCafé

Susret s B» Popularni novinar se druìo is biha}kim ârlijem âplinom

i Alenom Islamovi}em

Jennifer

ANISTON„Replay“kona~no

u SarajevuPromo

» Nedàd Podì} Po}ko bio je zaduèn zamuziku

»U glavnom bh. gradu uprostoru BBI tr`nog centrakona~no i po prvi putotvorena je radnja pre-sti`ne italijanske marke„Replay“. Fashion Box, fir-ma koja objedinjuje bra-ndove Replay, Replay &Sons te We are Replay, na-javljuje obilje projekata za2009. godinu. Ove ku}eprepoznatljive su po pose-bnim modnim rje{enjimajeansa, ali i haljina, majica,tunika i sli~no.

Trenutne licence Replaybranda pokrivaju sljede}apodru~ja: donji ve{ i kupa}iprogram, satove, nakit, par-feme te nao~ale. Za Replay& Sons osim osnovnih lice-nci nedavno je odobrena ilicenca za donje rublje. Fa-shion Box tako|er nastavljaboriti se protiv kreditne kri-ze istraìvanjima proizvoda,te nastavljaju}i garantiratisvojim kupcima izvrsnukvalitetu stilom, materijali-ma i mogu}nostima pranja.

Drugi aspekt od velikeva`nosti za Fashion Box jeekoodrìvost. Firma, osimuklju~ivanja Organic jea-nsa u svoje kolekcije, radina tome da uvede metodepranja koje manje za-ga|uju te manje tro{e vo-du i energiju.

Otvorenje sarajevskogpredstavni{tva pozdravilesu brojne poznate li~nosti,te u ugodnom ambijentudizjanerski rije{enom daprati inovativnost brenda,druìle se uz muziku.�

» Lana Stani{i} i Aida Bukva: vrijeme je za {oping

» Porodica Zvizdi}

» Deen i AleksandarHr{um u ènskom

dru{tvu

azra 2009./13

»Jennifer Ani-ston ponovosnima roma-nti~nu komedi-ju. Ovoga putau New Yorkupridruìla segluma~koj eki-pi filma „TheBaster“, u ko-jem igra rameuz rame s kole-gom JasonomBatemanom.

Njih dvojeutjelovili su likdvoje najboljihprijatelja Wa-llyja i Kassie. Uovom filmuAniston }e po-stati majka.Naime, kadaWally sazna daKassie planirazatrudnjeti uzpomo} umje-tne oplodnje,on odlu~ujedonirati sjeme isve vrijememora kriti ta-jnu da je onustvari otacdjeteta. �

» Sve~ano presijecanje vrpce na otvaranju u BBI Centru

Konzum Maxi iKozmo drogerija

u BBI Centru»U BBI Centru u Sarajevu pro{le sedmice otvorenaje nova Konzum Maxi prodavnica i Kozmo droger-ija.

U atraktivnom i modernom ambijentu na vi{eod 1.000 m2 prodajne povr{ine kupcima je na ra-spolaganju bogat asortiman vi{e od 15.000 artikala,s posebnim naglaskom na veliki izbor svjeèg vo}a ipovr}a, hljeba, pekarskih proizvoda i kola~a, goto-vih jela, te mesa vrhunske kvalitete.

Kozmo drogerija obradovat }e kupce bogatomponudom renomiranih svjetskih i doma}ih brendo-va preparativne i dekorativne kozmetike, proizvodaza njegu beba, te nakita i parfema.

Uz prisustvo brojnih poslovnih partnera i zvanicaKonzum Maxi otvorio je Ismir Brki}, direktor Ko-nzuma. Ova dva prodajna mjesta uposlit }e ukupno48 radnika s podru~ja Kantona Sarajevo.�

»Bi{}ani su ovih dana bili doma}ini~etvero~lanoj ekipi HTV-a koja je snimila triemisije posve}ene na{oj zemlji u okviru serijala„Idemo na put s Goranom Mili}em“.

U svakoj od njih Mili} }e nastojati da na {tozanimljiviji na~in registrira i predstavi ono {to jeu BiH izgra|eno i promijenjeno od Dejtona dodanas. U gradu na Uni uglednog novinara po-djednako cijenjenog u cijelom regionu Bi{}anisu veoma srda~no do~ekali. Uz gradona~elnikaHamdiju Lipova~u, muzi~ara Alena Islamovi}a iostatak ekipe, pro{etao je ulicama Bi{}a od Gra-dskog trga i restorana „Bondeno“ do legendarnog„Gurmana“, a najupe~atljiviji od svih bio je susr-et s biha}kim „ârlijem âplinom“ - Raifom Fe-rhatovi}em, koji je goste iz Hrvatske nasmijao dosuza.

Emisija }e biti emitirana 29. aprila, a pri~azapo~eta u Biha}u nastavit }e se u drugim, ve-likim ili po ne~em prepoznatljivim gradovima u BiH kao {to su: Sarajevo, Mostar,Livno, Banja Luka. E. G.

» Mili} s gradona~elnikom Biha}a Hamdijom Lipova~om (lijevo)

Goran MILI]Bi{}anima

Vje~ita romanti~arka

» Aniston na setu u

New Yorku

azraCaféSharon STONE

Uskrs sasinovima » Holivudska glumica Shar-on Stone uskrs je provela sasvojom dvojicom usvojenihsinova Lairdom i Quinnom.Dje~aci su se odli~no zaba-vili u losan|eleskom parku,ba{ kao i njihova majkaSharon.

Pedesetjednogodi{njojglumici odmor je dobrodo{ao s obzirom na to da jenedavno prisustvovala mno-gobrojnim humanitarnimzabavama, me|u kojima jenajzvu~nija bila ona koja jeimala za cilj prikupljanje sr-edstava u fond AIDS-a.Okupila je 650 zvijezda, adoma}ini su bili Elton Johni njegov partner David Fur-nish. Ulaznicu od oko pethiljada maraka osim Sharonplatile su jo{ i Elle McPher-son, Victoria Beckham, Jor-dan i drugi. �

14/azra 2009.

» Sharon sa

sinovima Lairdom

i Quinnom dobro se

zabavila u parku

Famepictures/JLP

azra 2009./15

Alma ABDAGI]

Ludi mjesec Oviesseiznena|enja

Tenis u~ast princa » Prije nego {to je zvani~no po~eo ovogodi{njiteniski turnir u Monaku, teniske zvijezde RafaelNadal i Andy Murray druìli su se s princomAlbertom II od Monaka.

Rafael i Nadal princu su demonstrirali mini te-nisku igru ispred njegove pala~e u Monaku. �

» Princ Albert II od Monaka s Rafaelom Nadalom i Andyjem Murrayjem

» U sklopu akcije „Ludi mjesec Oviesse izne-na|enja“, koja traje od 6. do 26. aprila u organi-zaciji Oviesse, najprodavanije robne marke uItaliji, odràn je prvi vikend Oviesse izne-na|enja.

Za ènske kupce Oviesse je u novoj robnojku}i u BBI Centru priredio „Oviesse New Look“,specijalni dan u kojem su dame i djevojke imalepriliku da uz pomo} profesionalne stilistice i vi-zaìstice izaberu idealne odjevne kombinacije iodgovaraju}i make-up i izgledaju kao prave zvije-zde. Za 16. i 17. april u Banjoj Luci su najavljena„Oviesse iznena|enja za mu{karce“, dok }e

„Oviesse New Look“ za ène biti odràn 18. i 19.aprila u TC Intershop, a „Oviesse vikend izne-na|enja za djecu“ }e 18. i 19. aprila biti prire|enza mali{ane u Oviesse robnoj ku}i u BBI Centru.

Svaki ra~un u vrijednosti od 50 KM i vi{e,izdat u periodu od 6. do 26. aprila u sve tri Ovi-esse robne ku}e u BiH, u~estvuje u finalnomizvla~enju nagrada koje }e se odràti u nedjelju26. 4. 2009. godine u Oviesse robnoj ku}i u TCIntershop.

Glavne nagrade su putovanje u Italiju, tri bi-cikla, fotoaparat, mp4 player i deset Oviesse po-klon bonova.

Promo

» Urednica Federalnetelevizije Alma Abdagi}ovih je dana zavr{ilasnimanje svoje prve pje-sme u studiju Muzi~keprodukcije. Ova svestr-ana umjetnica ve} godi-nama ima nastupe sasvojim „etno bendom“,ali kona~no je odlu~ilasnimiti prvi album.

- Planirano je da naalbumu bude deset pje-sama koje su pro{lihdesetak godina ìvjeleu meni, sada je prilikada to pokaèm. Prvapjesma koju smo sni-mli je „Alisa“ i ve} samdobila reakcije publike.Pjesma se moè ~uti namom facebook profilu,a kako govori o èni udana{njem dru{tvu,uglavnom sam dobilapozitivne rekacijeènske populacije.„Alisa“ i jeste po-sve}ena ènama - govo-ri Alma, koja je i auto-rica svih tekstova i mu-zike na albumu. �

„Alisa“ - pjesmaposve}ena ènama

Na{i gosti

16/azra 2009.

RiccardoMUTINajpoznatiji italijanskiali i svjetski dirigentRiccardo Muti pro{lesedmice je sa suprugom Christinomposjetio na{u prijestolnicu kako binajavio veliki koncert„Putevi prijateljstva:od Sarajeva do Sarajeva“, koji }e se13. jula odr`ati u Zetri. Ovaj veliki kulturni projekt po~eoje upravo u na{oj prijestlonici prije 12 godina i od tada se odr`avao u gradovima {iromsvijeta nose}i poruku mira i bratstva

»azra 2009./17

Niko nije mogao ni pretpostavitida }e te 1997. godine, odmahnakon zavr{etka agresije nana{u zemlju, upravo u bh. pri-jestolnici zapo~eti i tokom na-rednih godina se uspje{no

odràvati jedan od najzna~ajnijih svjetskih ku-lturnih projekata - koncert klasi~ne muzike„Putevi prijateljstva“. Kada je u to vrijeme dire-ktorica italijanskog festivala „Ravenna“ Christi-na MAZZAVILANI-MUTI dobila poziv izna{eg grada da do|e i dovede italijanske majsto-re klasi~ne muzike u ratom opusto{enu zemlju,koji bi nas svojim notama vratili u neka ljep{avremena, ali sa sobom donijeli i poruku nade da}e takva vremena opet do}i, Christina se, kaè,nije dugo premi{ljala.

Jedino joj je bilo ào {to se sama toga ranijenije sjetila. No, dolazak Milanske skale na ~elu sjednim od najrenomiranijih dirigenata dana{nji-ce Riccardom Mutijem bio je mnogo vi{e odobi~nog klasi~nog koncerta. Upravo tada u Sara-jevu je zapo~eo projekt „Putevi prijateljstva“ isvake naredne godine odràvao se u drugom gra-du. Bejrut, Jerusalem, Moskva, Istanbul, NewYork, Kairo, Rim i mnogi drugi gradovi upisalisu svoja imena na „putevima prijateljstva“. A,13. jula na{ grad }e to u~initi po drugi put.

SSaavvrr{{eennaa hhaarrmmoonniijjaaUpravo iz tog razloga Christina i Riccardo

pro{le sedmice posjetili su na{u prijestolnicu ka-ko bi najavili drugi veliki koncert, ovog puta uZetri, te na taj na~in upravo ovdje proslavili 20.ro|endan „Ravenna“ festivala.

- Ne dolazimo ovdje da bismo izveli jedanobi~ni koncert. Bitan je zna~aj ovog koncerta kojije on ostvario prije 12 godina kao i ono {to }e sadaporu~iti. To je jedino va`no. Nikada ne}u zabora-viti taj trenutak. Va{i muzi~ari su sjeli pored svojihitalijanskih kolega i mada se uop}e nisu poznavali,postigli su savr{enu harmoniju, jer su na isti na~inznali osjetiti muziku. Zadatak muzike jeste postiza-nje harmonije, jer to zna~i ljepotu. Stari Grci sugovorili: „Lijepo je dobro i zato je ispravno“ - ka-zao je Riccardo, prisje}aju}i se svojih prvih uspo-mena vezanih za dolazak u bh. prijestolnicu.

U sje}anje su mu se urezale slike koje ne}e za-boraviti do kraja svog ìvota.

- Tada smo doputovali vojnim avionima i svevrijeme su nas pratili italijanski vojnici NATO-a. Kada do|ete vojnim avionom, imate osje}ajda ste jo{ u ratu. Sve je bilo veoma ~udno i neo-

bi~no, ali smo dolazili s tako jakim osje}anjima.@eljeli smo donijeti svoju ljubav i prijateljstvoovom narodu. Zaboravili smo na sve na{e pro-bleme, koji su u pore|enju s onim {to se ovdjede{avalo bili itekako mali. Situacija je bila jo{dosta te{ka, a koncert koji smo odràli imao jemisiju da donese nadu va{em narodu. Sad smodo{li da vratimo taj osje}aj. Znamo da jo{ imaproblema u BiH, ali nije tako samo ovdje, nego{irom svijeta. @elimo opet poru~iti kroz muziku,a ne kroz rije~i da ljudi trebaju raditi za bratstvo,pravdu i da ne trebaju dozvoliti da ih dijele reli-gijske i politi~ke ideje, jer smo kao ljudi u na{ojunutra{njosti svi isti. A, muzika dolazi iz unu-tra{njosti, njoj nisu potrebne rije~i koje nas dije-le.

Bh. publika }e 13. jula uìvati u koncertuorkestra i hora „Maggio Musicale Fieroeni-tno“, a pod dirigentskom palicom maestraRiccarda Mutija izvest }e Bramsova djela.Kao {to su to u~inili i 1997. godine, koncert}e zatvoriti Beethovenovom simfonijom„Heroika“. Italijanskim muzi~arima na scenipridruìt }e se i na{i umjetnici iz raznih bh.gradova, kao i dje~iji horovi iz Mostara, Lu-kavice, Srebrenice i Tuzle. A, kakva su o~eki-vanja maestra Mutija?

- Nikada nisam imao neka o~ekivanja, jer nisamma|ioni~ar, ali se nadam da }u osjetiti istu atmo-sferu kao prije 12 godina i taj stav ljudi koji su

»Christina Mazzavilani - Muti u {etnji Sarajevom sa Emirom Nuhanovi}em i italijanskim ambasadorom uBiH Alessandrom Fallavollitom

Ja sam Napolitanac,

a u Napulju se zemljotres

desio vi{e puta, ali nikada

se nije desila ovako

velika tragedija

“

Zemljotresi nam trebaju otvoriti o~i

Pi{e: Lejla LOJOFoto: Ado [AHBAZ

i agencija ViaMedia

18/azra 2009.

» èljeli osjetiti nadu za bolju budu}nost. Upravo toi jeste razlog zbog kojeg se vra}amo u Sarajevo.

SSkkrroommnnaa zzaarraaddaa

Naàlost, Italiju je tokom posljednjih dana zadesiosnaàn zemljotres. Iako su organizatori koncerta u Sar-ajevu u ovom tu`nom doga|aju vidjeli svoju {ansu dase djelimi~no oduè italijanskim prijateljima, te skro-mnu zaradu od koncerta sa~uvaju za nastradale u ze-mljotresu, Riccardo i Christina su to odbili, kazav{ikako taj novac pripada djeci ovog grada i ove zemlje.

- Ja sam Napolitanac, a u Napulju se zemljotresdesio vi{e puta, ali nikada se nije desila ovako velikatragedija. Kada smo vidjeli snimke na televiziji i ~italiu novinama, nismo mogli vjerovati. Tu`na je~injenica da se kao ljudska bi}a toliko trudimo da seborimo jedni protiv drugih i uni{timo sebi ìvot, aonda na{a planeta napravi samo jedan mali pokret isvi moèmo zauvijek nestati. To nam treba otvoritio~i i zapravo nam govori da trebamo graditi ljubav imir, a ne rat i mr`nju izme|u nas - poru~uje na kra-ju na{eg razgovora Riccardo.

Italijanski gosti nisu se dugo zadràli u na{ojprijestolnici. Vratili su se ve} istog dana, ali su zato kratko vrijeme obi{li djecu s Daunovim sindr-omom, autisti~nu djecu, te djecu bez roditelja i scelebralnom paralizom, pro{etali Ferhadijom, teposjetili Begovu dàmiju i Vije}nicu. �

»Ispred Begove dàmije

Nikada nisam imao neka

o~ekivanja, jer nisam

ma|ioni~ar, ali se nadam

da }u osjetiti istu atmosferu

kao prije 12 godina

“

»Riccardo se nada da }e i djeca krenuti putevima prijateljstva

Zvjezdana pra{ina Adriano LEITE RIBEIRO

20/azra 2009.

Nijedna vijest nije odavnouzdrmala sportsku javnostpoput odluke 27-ogodi{njegAdriana Leite Riberira, no-gometa{a italijanskog„Intera“, da se povu~e iznogometa. Brazilski nogome-

ta{ pro{le sedimce je u Rio De Janeiru sazvao pr-es-konferenciju, te s osmijehom saop}io kako senamjerava povu}i iz nogometa na „jedan, dva ilitri mjeseca“. I dok ga jedni osu|uju, jer je bezikakvog upozorenja napustio svoje ko-lege iz „Intera“, drugi poku{avaju pro-na}i prave razloge njegove iznenadneodluke. Mada je kao razloge naveo veli-ki pritisak, koji je neminovan u italija-nskoj ligi, drugi sumnjaju na depresiju,nesretnu ljubav, pa i probleme s alko-holom.

Talentirani Brazilac je nakon sa-op}ene odluke dao i intervju u kojemje poku{ao objasniti prave razloge svojetrenutne situacije.

- Poku{avam ozdraviti, ponekad mito polazi za rukom, ponekad ne. Svi u

jednom trenutku zastanemo i zapitamose {ta smo do sada napravili i je li ono{to radimo upravo to {to èlimo odsvoje budu}nosti - kaè Adriano, kojitrenutno boravi u svojoj domovini ka-ko bi se odmorio jer vi{e, kaè, premanogometu ne osje}a nekada{nju strast.

- U italijanskoj ligi vlada veliki pr-

itisak. Ne èlim se vratiti u Italiju. @elimìvjeti u miru, ovdje u Brazilu - odlu~an jeAdriano.

Slobodno vrijeme planira iskoristiti za ra-zmi{ljanje o svojoj budu}nosti. Prema njegovimrije~ima, ne planira se vratiti u Milano.

- Nisam bio zadovoljan. Svako ima pravo dabude sretan u poslu kojim se bavi, a ja sam uItaliji bio nesretan. Ponovo }u razmisliti o svojojdosada{njoj karijeri. Trenutno sam sretan u Bra-zilu i uìvam u druènju s prijateljima i porodi-com.

Na pitanje da li je njegova nagla odluka do{la

kao rezultat neke bolesti, brazi-lski nogometa{ negirao je sve ta-kve informacije.

- Nisam bolestan. Adriano ni-je umro. I ne idem ni u kakvubolnicu. Iskoristit }u ovo vrije-me da opet napunim baterije iotkrijem uìtak i ~ar igre. Ovasituacija je kulminirala, jer ni-sam bio sretan. Dosta toga jeobjavljeno u medijima. [pekuli-ralo se oko svega {to sam dosaduradio. Dugo sam razgovarao sporodicom, prijateljima, svojim

@elim ponovo bitNakon {to se pro{le

sedmice na neodre|enperiod odlu~io povu}i iz

nogometa i napustitisuigra~e u milanskom

„Interu“, brazilskinogometa{

ovih

Priredila: Lejla LOJO

Nemam ni{ta

protiv kluba. Samo mi

se ne svi|a ìvot u Italiji.

Bio sam pod velikim

pritiskom. Isto mi se

desilo kada sam imao

18 godina, kada sam se

priklju~io ekipi „Intera“ iz

„Flamenga“. Znam da

me dosta ljudi ne}e

razumjeti. To je sama

po sebi lo{a situacija i

nije za sve jednostavna,

ali to je moj izbor

“

» Joana Machadoje 28-ogodi{nji

brazilski model idjevojka za koju

mnogi govore da je Adrianu

slomila srce

azra 2009./21

»

menadèrom i donio ovu odluku. Sve ~inim ka-ko bih ponovo bio sretan - iskreno }e Adriano.

Ovo, me|utim, nije prvi put da Adriano svo-ju karijeru dovodi u pitanje. Sli~no je uradio i useptembru 2007. godine, kada su ga iz „Intera“poslali ku}i u Brazil, jer je i tada bio nesretan.Nakon {est mjeseci vratio se u Italiju. Kako jerekao, ovog puta ne o~ekuje da bude pla}en to-kom odsustvovanja iz kluba, niti prema klubugaji neka lo{a osje}anja.

- Nemam ni{ta protiv kluba. Samo mi se nesvi|a ìvot u Italiji. Bio sam pod velikim priti-skom. Isto mi se desilo kada sam imao 18 godi-na, kada sam se priklju~io ekipi „Intera“ iz

„Flamenga“. Znam da me dosta ljudi ne}e razu-mjeti. To je sama po sebi lo{a situacija i nije zasve jednostavna, ali to je moj izbor - kazao jeAdriano, dodaju}i da postoji samo jedan klub zakoji bi ponovo zaigrao u svojoj zemlji.

- Ako odlu~im da igram u Brazilu, to }e bitisamo za mom~ad „Flamenga“. Ako ne izaberemnjih, baka }e me ubiti - s omijehom poru~ujeAdriano.

Prema pisanju italijanskih medija, Adriano jeove sedmice i slu`beno raskinuo ugovor s klubomkoji mu je davao hljeb u ruke proteklih godina.Naime, predsjednik kluba Massimo MORATTI iAdrianov menadèr Gilmar RINALDI trebali bi

iti sretan dana odmara u domovini i razmi{lja osvojoj budu}nosti, nadaju}i se da }euskoro opet biti sretan i prona}i izgubljenu ~arigranja

Nisam bolestan. Adriano nije umro. I ne idem ni u kakvubolnicu. Iskoristit }u ovo vrijeme

da opet napunim baterije i otkrijem uìtak i ~ar igre. Ova

situacija je kulminirala, jer nisambio sretan. Dosta toga je objavljenou medijima. [pekuliralo se okosvega {to sam dosad uradio

“

se sastati kako bi sporazumno raskinuli ugo-vor. Klub je odlu~io pristati na ovaj zahtjevsamo pod uvjetom da Adriano u narednedvije godine ne potpi{e ugovor ni za jednudrugu italijansku mom~ad.

I dok njegove kolege {ute, na ~itavu si-tuaciju jedino je reagirao brazilski repreze-ntativac Ronaldo, nude}i mu svoju punupodr{ku.

- Adriano prolazi kroz te{ku situaciju iu~init }u sve da mu pomognem. Ne èlimto ~initi putem medija, nego o~i u o~i. Ra-stuùje me nedostatak po{tovanja prema je-dnom {ampionu. Svi ga osu|uju u ovakote{koj situaciji, a niko ne zna kroz {ta onzaista prolazi - kaè Ronaldo.

Poput ve}ine brazilskih nogometa{a iAdrianova ìvotna pri~a mogla bi posluìtikao scenario za dobar ìvotni film. Ro|enu jednom od najsiroma{nijih dijelova Bra-zila, Adriano je odrastao uz majku Rosildu.Kada je imao samo sedam godina, majkaga je odvela u Rio De Janerio i upisala unogometni klub „Flamengo“. Talentiranidje~ak se ubrzo izborio za svoje mjesto, alicentralne pozicije na terenu dobio je tri go-dine kasnije. Imao je samo 18 godina kadaje zaigrao za reprezentaciju. U „Inter“ jedo{ao 2001. godine, ali je ovaj klub ubrzozamijenio „Fiorentinom“, a potom„Parmom“ da bi se 2004. godine vratio u„Inter“ i odigrao nezapam}enu sezonu. �

azra 2009./23

» Mnogi poku{avaju

saznati prave razloge njegovog

povla~enja iz nogometa

» Ukoliko opetodlu~i zaigrati, u

obzir dolazi samobrazilski klub

»

Intervju Emina GANI]

24/azra 2009.

Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Na{ narod voli bajke o sirotimkoji su marljivim radom po-stigli sve u ìvotu: dobiliugled, djecu i happy end, i ta~injenica je najvi{e „{tetila“Emini Gani}. Ne uklapa se ustereotip o djeci privilegova-

nih i polako ali sigurno osvaja sve. Kada bi bilau verbalnom duelu s bilo kojim trenutnim bh.politi~arem, nema dileme na koga bismo stavilinovac, i ta ~injenica veseli. Jo{ ima nade. Nijeelokvencija njen jedini argument. Stoji iznad si-tnog kritizerstva: vedra i sigurna.

Po~etak svake pri~e s njom jo{ uvijek je Sarajevofilm festival. Odnedavo se prihvatila i nove funkcije.

- Kad sam do{la u ekipu SFF-a, vodila samodjel za me|unarodne odnose. Posljednje dvijegodine bila sam izvr{ni direktor festivala. U tomperiodu, od dakle ~etiri, pet godina festival je na-pravio velike iskorake, najvi{e u profiliranju pro-gramske platforme koja danas na{ festival ~ini ce-ntralnim mjestom za promociju i razvoj regiona-lnih projekata i autora, a u kontekstu jakog

me|unarodnog filmskog festivala. Neke smo du-goro~ne ciljeve ispunili i to smo uradili unutar je-dne te iste kadrovske strukture. Do{li smo do ni-voa kada moramo razmi{ljati o tome {ta je dobroza festival i njegov razvoj u narednih pet godina,jer ulazimo u opasno podru~je „svi radimo sve“.Trenutno ulaèmo u profesionalizaciju odjela, ra-zvijanju srednjeg medàmenta. Od ove godinedobila sam funkciju vi{eg savjetnika. U vanjskom

ispoljavanju te funkcije ne}e se primije-titi neke velike razlike, ipak, ova novafunkcija mi dozvoljava da svoju pa`njuusmjerim na posebne segmente festiva-la kao {to su finansiranje, dolazak fi-lmskih profesionalaca i gostiju vanna{eg regiona, me|unarodni rejting isli~no.

� KKaakkoo ppooiimmaattee aammbbiicciijjuu??

- Nisam sigurna {ta rije~ ambicijazna~i u mom li~nom rje~niku. Svjesna

Nisam zadovoljna

ìvotom u sjeniNa{e dru{tvo nema mnogo èna kao {to je ona Gani}. Kvalitetno obrazovanje i uro|ene osobinevo|e ~ine da se odli~no snalazi u svakoj situaciji koja iziskuje mentalni napor. K}erka nau~nika i

nekada{njeg predsjednika Federacije BiH Ejupa Gani}a nagovje{tava bavljenje politikom

BiH je najve}a

demokratija koju poznajem,

~ak je najve}a promatrano

kroz historijski razvoj

civilizacija. Mii imamo jedan

od najdemokratskijih modela

postavljenih de jure, u smislu

da ne moèmo u~initi ba{ ni{ta

dok se svi ne dogovorimo

“

O mu{karcima i spokoju- Oni koji se meni svi|aju su bistri i smjeli. Dopadaju

mi se ljudi koji imaju strast za ìvotom. Uspjeh je samoposljedica toga. Nadam se da }u uvijek, ne samo u svomromanti~nom ìvotu ve} i privatno - biti okruèna onimakoji izazivaju sami sebe, koji se osje}aju aktivnim u~esni-kom dru{tva. Jesam romantik, apsolutni. êznem za spo-kojem, kojeg nemam, ali se nadam da }u ga na}i.

azra 2009./25

sam nekog zdravog apetita i imam ga zaodre|ene stvari. Kao {to jedem kad sam

gladna ili pijem kad sam èdna, tako imoj um ima potrebu za zdravom i ra-

znovrsnom ishranom. îni me sre-tnom ~injenica da je nepoznat putkoji je ispred mene i jedva ~ekamda vidim {ta }e se sljede}e desiti,{ta jo{ mogu znati i sagraditi salatima koje mi se ~ini daimam. Mislim da imam ra-zum, dobar rezon, zdravuznatièlju o svijetu oko se-be, znatièlju o sebi. Bo-jim se kontinuiranog ba-vljenja stvarima u koji-ma sam dobra, a nestvarima koje su iza-zov za mene - to jevelika razlika.

Dok sam radila

za Vije}e Evrope napravila sam poprili~an usp-jeh posebno za godine koje sam imala. Pisalasam govore za politi~ke i pravne izvjestioce kojisu dolazili u na{u zemlju, za Generalnog sekreta-ra Vije}a Evrope, predsjedavaju}eg ParlamentaVije}a Evrope - to su bila velika postignu}a, aliubrzo sam primijetila da kod mene postoji netr-peljivost prema birokratskom aparatu, prema ne-mogu}nosti da gurate projekte za koje vjerujeteda trebaju biti ostvareni, i na kraju netrpeljivostprema osobi u koju se pretvaram, a to je nekoveoma dobar u jednom uskom segmentu djelo-vanja za koje mislim da je irelevantno za menekao osobu.

Tada sam napravila iskorak. S festivalom to jeposebno velika prijetnja, zbog mog emotivnogodgovora prema tom projektu, ja ga volim,osje}am ga. Festival je beskrajno zabavan, zavo-dljiv, moju godinu ispunjava dinamikom koju jete{ko prona}i u ve}ini poslova. Moj izazov jepostavljati sve vi{e standarde u vlastitomanga`manu i tako omogu}iti i svoj dalji profe-sionalni razvoj i doprinijeti rastu projekta. Zamene je tako|er jako bitno raditi poslove kojisu relevantni van granica na{e zemlje, ne vjer-ujem u lokalne stru~njake, lokalne karijere.Premlada sam da bih vam rekla da samuspje{na, da sam zadovoljila svoje ciljeve. Nezadovoljavaju me povr{ne posljedice uspjehamjerljive dru{tvenim statusom, sadràjem ga-rderobe ili bankovnog ra~una.

� DDaa llii VVaa{{ii aappeettiittii ddoosseeùu ddoo ppoolliittiikkee??

- Imaju}i u vidu historiju moje porodice, apritom ne mislim samo na oca, na neki po-vr{ni osvrt, mislim na stotine godina jedneporodice, migracije naroda koji su i{li gonjeniili vo|eni raznim htijenjima i èljama da for-miraju ili odrè prvo svoju nuklearnu porodi-cu, a onda da na|u identifikaciju u {iremdru{tvenom i politi~kom smislu. Ta se porodi-ca kretala i {irila i ra~vala s raznih strana; odAlbanije, Kosova, Sandàka, Bosne, no{enaidealima mladog bo{nja{tva... Na ovim pro-storima biti politi~ki osvije{ten i aktivan jestejednako biti svjestan. Moja aktivna politi~kasvijest dakle postoji ali to me ne ~ini unika-

tnom. Svi mi kao narod duboko smo inficiranivirusom politike. Za nas je politika relevantnana na~in kako mo`da nije prosje~nom mladomEnglezu. Ona za nas nije apstrakcija ve} ne{toveoma li~no, prevodivo na na{e de facto ìvotneuvjete, te sa dubokim korijenjem u na{oj pro{lo-sti i pro{losti onih prije nas koji su nas obavezaline samo na opstanak ve} i na borbu da onimnakon nas bude lak{e, i bolje.

Aristotel je rekao da su ljudi „dru{tvene ìvot-nje“, a mi smo na Balkanu „politi~ke ìvotinje“.Za mene li~no najve}e pitanje nije ono o poli-ti~koj svijesti ili apetitu ve} o vrsti doprinosa, oefektnosti potencijalnog anga`mana. Trenutnomoj doprinos postoji u nekom mikrokozmosukulture ali unutar zna~ajnog razvojnog projektaza ovu zemlju {to SFF bez sumnje jeste. S drugestrane, s politi~kim partijama imam problem za-to {to su one male diktature. Zatvoreni malisvjetovi koji bi van sebe ostvarili demokratijukoja se ne vidi unutar njihovih redova. Na{ poli-ti~ki sistem gledam sa zdravim zaziranjem, neonoga ko vjeruje u politi~ki glamur, nego s du-bokom svjesno{}u koliko je to teàk i obavezu-ju}i posao. U politiku jednom kad u|ete posta-jete zaposlenik onih koji su vas birali i timeuloìli u vas. Onog trenutka kad budem osje}alada tim ulaga~ima mogu isplatiti dividende, na-praviti realnu kontribuciju kvalitetu njihovihìvota, to }u i uraditi.

� UU kkaakkvvoomm ssuu ooddnnoossuu mmllaaddii ii ppoolliittiikkaa uu BBiiHH??

- Na{i mladi naàlost svim svojim politi~kimambicijama evoluiraju u one koji su na vlasti,kreiraju}i nezdrava simbioza pro{log i budu}eg.Nisam sigurna da mladim ljudima pokazujemoda je uspje{no politi~ko djelovanje mogu}e zarazliku od uspje{ne karijere u politici koja je ivi{e nego mogu}a. Politika sigurno zahtijevaodre|ene ideale, obavezivanje za ideale, ali za-htijeva i da te ideale prevedemo u okvire na{ihekonomsko-dru{tvenih realnosti. Kod nas posto-ji diskrepancija izme|u tih pojmova, imamo lju-de koji dobijaju glasove na osnovu lo{e prikrive-ne demagogije, one koja brani va{ vitalni nacionalni interes tako strasno da se ne usuditepitati za{to nemate put do ku}e ili krov na {koli.

Inteligentno

ljudsko bi}e ne moè

biti snob. Inteligencija

zahtijeva da razumijete

vlastitu poziciju u svijetu,

koja je veoma mala

“

» Kevin Spacey bio je pro{logodi{nji gost SFF-a

»

Tvrdo, stvarno tlo ove zemlje vapi za realnim pr-ojektima i opipljivim rezultatima dok mi tole-ri{emo politi~are ~ije blijede i neartikulisane pla-tforme odgajaju generacije mladih koji vi{e nevide korelaciju izme|u politike i tog puta doku}e ili krova na {koli.

Mi danas ne u~imo neke nove mlade poli-ti~are da se njihov idealizam i li~ni poriv kojiimaju da djeluju politi~ki mora ispoljiti i preve-sti kroz kompetenciju koja nije satkana od idea-la, ve} od realnosti; da si stru~njak za polje unu-tar kojeg }e{ djelovati a ne stru~njak za razlogeop}eg manjka djelovanja. Trenutno najbolje po-liti~ki angaòvana je ona mlada osoba koja redo-vno poha|a svoj fakultet, koja se trudi da do|edo znanja kao jedinog efektivnog sredstva kojemoè ublaìti osje}aj klaustrofobije granica BiHi jednog dana pomo}i da napravimo istinskiiskorak.

� OObbrraazzoovvaannii mmllaaddii lljjuuddii nnaajj~~ee{{}}ee ssuu lliibbeerraallii,, kkoo--jjaa jjee VVaa{{aa ppoolliittii~~kkaa oorriijjeennttaacciijjaa??

- Trenutno nisam ~lan niti jedne politi~kepartije. Moja orijentacija jeste liberalna, ali s do-

zom zdravog pragmatizma, koji jespecifi~an za konzervativne stra-nke. Su{tinski vjerujem u kohere-ntne projekte na makroekono-mskom nivou, dràvno sponzorir-ane. Ako ikada budem ~lan nekepartije, to }e biti ona koja u svomkorijenu ima liberalne, socijalde-mokratske tendencije, i borit }u seza otvorenost te stranke premamladim profesionalcima. Na{impoliti~kim partijama trebaju takovelike promjene koje nadilaze de-magogiju njenih lidera. Na poli-ti~kim platformama primarnomjesto ne moè zauzimati ni bu-du}nost ni pro{lost ove zemlje,ve} njena zapostavljena sada{njost.

� DDeemmookkrraattiijjaa uu nnaa{{oojj zzeemmlljjii iimmaavveeoommaa zzaanniimmlljjiivvee ppoojjaavvnnoossttii,, kkaa--kkvvoomm jjee VVii vviiddiittee??

- Apsolutna demokratija nijemogu}a i neodrìva je kao poli-ti~ki model, to je jedan od proble-ma koji na{a zemlja ima. BiH jenajve}a demokratija koju pozna-jem, ~ak je najve}a promatranokroz historijski razvoj politi~kihmodela. Mi imamo jedan od na-jdemokratskijih sistema upravepostavljenih de jure, u smislu dane moèmo u~initi ba{ ni{ta dokse svi ne dogovrimo. Zbog toga je

to neefektivan sistem funkcionisanja. Takva de-jtonska demokrati~nost na{e zemlje pomaè ne-odgovornost na{ih vladaju}ih struktura i uz to jeveoma skup model. Nama o~igledno treba nekikatalist, a {ta }e on biti, ostaje da se vidi. Ho}e lion do}i od Me|unarodne zajednice, koja je akti-vni dioni~ar u ovom dru{tvu kroz neku novume|unarodnu konferenciju koja revidira De-jton, ili }e to biti na{e ubrzano primanje unutarEU, ili gra|anski bunt ili, idealno, bu|enje nekenove sna`ne politi~ke struje. Nadam se samo dato ne}e biti apsolutna devastacija ekonomskihresursa.

� MMnnooggee nnaa{{ee ggrraa||aannee oodduu{{eevviillii ssttee nnaassttuuppoomm uu„„PPiirraammiiddii““,, iizz kkoojjee ssttee iizzaa{{llii kkaaoo ppoobbjjeeddnniikk.. OOssvvjjee--ddoo~~eennaa eellookkvveenncciijjaa.. NNjjuu jjee nnaajjllaakk{{ee zzaammiijjeenniittii zzaaiinntteelliiggeenncciijjuu.. KKaakkoo ssuupprroottssttaavvlljjaattee oovvaa ddvvaa ppoojjmmaa??

- Elokvencija bez sadràja je zabavna i neefe-ktna. Inteligencija bez elokvencije je impotentna.Otac mi je uvijek govorio da je veoma va`no do-bro pisati i govoriti, ina~e }e sve ideje ostati uvijeku tebi. Ideja komunikacije je klju~na jer mi smodru{tvene osobe. Bez obzira jeste li politi~ar,umjetnik, odgajatelj, majka, sposobnost uspje{nogdjelovanja jeste u va{oj komunikaciji. Na{ jezik serazvija u korak s na{im umom, tako da je elokve-ncija posljedica na{eg obrazovanja, formalnog ilineformalnog, posljedica odgoja i prenesenog zna-nja na{ih predaka koje daje boju na{em jeziku.Na~in na koji se izraàvamo govori puno o nama.Vjerujem da je moj na~in govora refleksija svega{to ja jesam u ovom trenutku svog ìvota i voljelabih vjerovati da je moja elokvencija, ako je posje-

S politi~kim partijama

imam problem zato {to

su one male diktature. Zatvoreni

mali svjetovi koji bi van sebe

ostvarili demokratiju koja se ne

vidi unutar njihovih redova

“

26/azra 2009.

»

» S Aleksandrom

Painom

dujem, oboga}ena sadràjem. Kad sam kretala u„Piramidu“, prijatelji koji me poznaju savjetovalisu da govorim jednostavije, da kratim re~enice,jer ljudima se to ne}e svidjeti. I desilo se upravosuprotno, publika koju mi konstantno potcjenju-jemo pokazala je da ima apetit ne samo za dobarargument nego i za dobro formulisan argument.

� DDrruu{{ttvveennii ssttaattuuss,, ddoobbrree {{kkoollee,, nneeddoossttaattaakk eeggzzii--sstteenncciijjaallnniihh pprroobblleemmaa ooddrreeddnniiccee ssuu ìivvoottaa uuzz kkoojjiiiiddee ssnnoobbiizzaamm..

- Inteligentno ljudsko bi}e ne moè biti snob.Inteligencija zahtijeva da razumijete vlastitu po-ziciju u svijetu, koja je veoma mala. Jednako kao{to intelektualac nikada ne}e re}i da je dovoljno

pro~itao, ili da dovoljno zna. [to je vi{a platfor-ma na kojoj ìvite, to trebaju biti vi{i standardipo kojima sudite sami sebe. Dolazim iz generaci-ja ljudi koji su se dobro namu~ili da bih ja bila upoziciji u kojoj danas jesam. Moja je odgovor-nost prema porodi~noj liniji i prema dru{tvu ukojem sam. Ar{ini po kojima }e ljudi suditi moj

uspjeh ili neuspjeh nisu oni po koji-ma }u ìvjeti lagodan ili nelagodanìvot. Va`no je ho}u li ìvjeti releva-ntno ili irelevantno. Uistinu imam„du{u koja sama sebe kori“. Konsta-ntno preispitujem svoje motive,svoje nijete, ne biram lak{i put. Ni-sam neko ko je zadovoljen ìvotomu bilo kakvoj sjeni, bilo projekta,bilo porodi~noj. Ne popu{tajte mipuno i ne gledajte me olako,imam ja apetit za ve}e poduhvate.Tek sam po~ela. Lako }u opra-vdati o~ekivanja dru{tva ako opr-avdam svoja vlastita.

� JJeeddnnaa oodd mmnnooggiihh ssttvvaarrii kkoojjee ssuuoobbiilljjeeìillee pprroo{{llooggooddii{{nnjjii SSFFFF jjeessttee

iissttaa hhaalljjiinnaa kkoojjuu ssttee nnoossiillii VVii ii EEllmmaa TTaattaarraaggii}}..ZZggooddaa,, nneezzggooddaa...... iillii kkoo jjee pprrvvii kkuuppiioo hhaalljjiinnuu??

- To je jedan od zabavnijih medijskih mo-menata u trivijalnoj historiji festivala. Nekenovine su tu ~injenicu ozna~ile kao skandalo-znu, {to je za mene bilo veoma simpati~no.Isti novinari koji su me kritikovali da prida-jem vi{e va`nosti nego {to je kulturno svojimodjevnim predmetima, primijetili su sazgraànjem istu haljinu na meni i Elmi. Nemoè i jedno i drugo. Ne moèmo u isto vri-jeme biti dru{tvo koje nije optere}eno mo-dom, a u drugi mah dru{tvo u kojem je gafobu}i istu haljinu.

Helem, to sve je bila moja krivica: Elma Ta-taragi} je prva imala tu haljinu i velikodu{no jerekla da joj ne smeta da ja imam istu. Obje smoène koje vjeruju da kada nose haljinu da je onasamo njena, i obje vjerujemo da kada nas se gle-da u toj haljini ne sje}a se niti jedne druge da-me koja je obukla prije ili poslije. Ta na{a sa-modopadnost na najtrivijalnijem i najljep{emènskom nivou dopustila nam je taj mali „fauxpas“. Ponovo se izvinjavam svima ~iji smo mo-dni senzibilitet uvrijedile. �

Elokvencija

bez sadràja je

zabavna i neefektna.

Inteligencija bez

elokvencije je

impotentna

“

» U dnevnom boravku

azra 2009./27

» U dru{tvuJeremyia Ironsa

Nisu me uspjeliodgurnuti unepam}enje

Ljudi institucije Milena DRAVI]

Legendarna beogradska glumica Milena Dravi} pro{le sedmice boravila je u glavnom bh. gradu, gdje je promoviralanovi film „Ljubav i drugi zlo~ini“. U intervjuu za na{ magazingovori o svojoj bogatoj karijeri, gluma~koj igri sa suprugom Draganom Nikoli}em, godinama gluma~kog bezna|a i beogradskim demonstracijama

Pi{e: Amela KESEROVI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]

28/azra 2009.

Milena Dravi} i Sarajevo - to je obostrana ljubav ime|usobno po{tovanje. Ovdje je snimila prvi film„Vrata ostaju otvorena“ i do~ekala svoje punolje-tstvo. Njena popularnost u dana{njim prilikamazvu~i nestvarno. Ona i Elizabeth TAYLOR osvaja-le su istu nagradu, nju je Ameri~ka filmska akade-mija uvrstila u Svjetsku filmsku antologiju i ona je

bila majka Bradu PITTU u „Mra~noj strani sunca“.I ne volimo je samo zato {to je mo`da najbolja glumica sada ve} biv{eg

jugoslavenskog prostora ve} i zato {to je veliki ~ovjek. Pro{le sedmice ponovo je bila gost Sarajeva. S rediteljem Stefanom

ARSENIJEVI]EM promovirala je igrani film „Ljubav i drugi zlo~ini“. Publika ju je prigrlila s mnogo emocija, a ona im se zahvalila rije~ima:

Uprkos napornom putu iz Beograda do{la sam u Sarajevo da vam se po-klonim.

� ZZbboogg ffiillmmaa „„LLjjuubbaavv ii ddrruuggii zzlloo~~iinnii““ ooddbbiillii ssttee uullooggee uu ttrrii sseerriijjee.. KKaazzaallii ssttee::AAkkoo ssee vvee}} bblliiìimm kkrraajjuu kkaarriijjeerree,, nnee èelliimm rraaddiittii nnee{{ttoo zzbboogg ~~eeggaa }}uu ssee ssttiiddjjeettii..MMee||uuttiimm,, nniissttee mmooggllii ooddbbiittii aannggaa`mmaann uu sseerriijjii „„LLuudd,, zzbbuunnjjeenn,, nnoorrmmaallaann““..KKaaèettee zzbboogg MMuussttaaffee NNaaddaarreevvii}}aa ii SSaarraajjeevvaa..

- Odli~no smo sara|ivali na snimanju. Elmir JUKI] je sjajan reditelj,veoma je talentiran i organiziran. On pripada onoj grupi profesionalacagdje nikada ne bih imala dilemu da li ponovo raditi s njim ili ne.

� UUsskkoorroo }}eemmoo VVaass gglleeddaattii uu kkrraattkkoommeettrraa`nnoomm ffiillmmuu „„SSrree}}aa““ bbhh.. rreeddiitteelljjiiccee[[eejjllee KKaammeerrii}}.. KKaakkoo jjee nnaassttaallaa oovvaa ssaarraaddnnjjaa??

- [ejla mi se javila prije skoro godinu. Ponudila mi je projekt i »

Popularnost je

stvarno bila velika,

ali na moju sre}u,

racionalna sam

osoba. Smatrala

sam da sve to ide

u rok slu`be i da je

prolazna stvar

“

azra 2009./29

objasnila da bi èljela da odigram ulo-gu. Kazala sam joj: Vrlo rado. Pro{lo jeneko vrijeme i nas dvije smo se ~ule kr-ajem pro{le godine, u januaru u Beogr-adu upoznale, a u drugom mjesecu uBerlinu snimila sam svoje scene. [ejla jeveoma obrazovana i talentirana djevo-jka. Okupila je sjanu ekipu i zaista jojèlim mnogo uspjeha, te da {to ranijesnimi i svoj dugometra`ni igrani film.

� FFiillmmoomm „„LLjjuubbaavv ii ddrruuggii zzlloo~~iinnii““ ppoo--sslljjeeddnnjjii ppuutt oodd ssvvoojjee ppuubblliikkee oopprroossttiillaa sseegglluummiiccaa SSeemmkkaa SSookkoolloovvii}}--BBeerrttookk ..

- Na neki na~in je simboli~na njenascena s Anicom DOBROM snimljena ubolnici. Prije dvije godine bila sam ~lanìrija na Filmskom festivalu u Motovu-nu kada su ona i Vanja DRACH dobilipriznanje povodom 50 godina rada. Se-mka je bila velika glumica i sjajna osoba.Veoma sam bila iznena|ena i tu`na kadasam ~ula vijest o njenoj smrti.

� VVaa{{aa vveellii~~iinnaa oogglleeddaa ssee ii uu ttoommee {{ttoonniissttee pprriissttaalliiccaa ttaakkoozzvvaannoogg ssttaarr ssiisstteemmaa..KKaakkoo jjee ssvvee oovvee ggooddiinnee bbiittii nnaajjvvee}}ii??

- Ne smatram se najve}om. Kadasam u situaciji da se prisje}am tih godi-na, djeluje mi kao da sam mitoman.âk sam borave}i u inostranstvu primi-jetila odre|ene poglede i reakcije nakon{to odgovorim koliko sam snimila fi-lmova. Zato sam odlu~ila poloviti cifrei vi{e nikada ne govoriti stvaran broj.Popularnost je stvarno bila velika, alina moju sre}u, racionalna sam osoba.Smatrala sam da sve to ide u rok slu`bei da je prolazna stvar.

Kada je do{lo ovo vrijeme i kadasu nas potpuno poni{tili, mogu razu-mjeti da sam ljudima ostala u lije-pom sje}anju i da ljudi àle za timvremenima, ali prakti~no pozicijamene kao glumice, ali i mojih kolegavi{e nije ista. To vi{e nije to. Na svusre}u, to primam potpuno normalno.Zna~i, bilo je, pro{lo je, sada je ova-ko. Ako me se neko sjeti po nekim dobrimstvarima, dobro i jeste, ako ne - {ta da se ra-di? Jedino {to mi je va`no u ìvotu jeste sa-da{njost i ovaj trenutak, te koliko mogu s isku-stvom koje imam dati od sebe da uradim nekiposao poput ovog „Ljubav i drugi zlo~ini“.Iako ne igram glavnu ve} epizodnu ulogu,ona je bila zadatak koji me je itekako zainter-esirao da ga odigram i mislim da sam uspjela.

� TTookkoomm MMiilloo{{eevvii}}eevviihh ggooddiinnaa nnaa sseebbee ssttee nnaavvuu--kkllii bbiijjeess ttaaddaa{{nnjjeegg rreeìimmaa.. PPrrootteessttiirraallii ssttee pprroottiivvppoolliittii~~kkoogg pprriimmiittiivviizzmmaa ii zzaavvrr{{iillii nnaa ccrrnniimm lliissttaa--mmaa.. OOddaakkllee ppoottii~~ee VVaa{{aa bbeesskkoommpprroommiissnnoosstt iiooddlluu~~nnoosstt zzaa jjaavvnniimm aannggaa`mmaannoomm,, jjeerr bbiilloo jjee iioonniihh uummjjeettnniikkaa kkoojjii ssuu ffuunnkkcciioonniirraallii pprreemmaa pprriinnccii--ppuu kkoojjii ssrrbbiijjaannsskkaa ddrraammaattii~~aarrkkaa BBiilljjaannaa SSrrbblljjaannoo--vvii}} ooppiissuujjee:: „„GGllaavvuu uu ppiijjeessaakk,, dduuppee uuzzaa zziidd““??

- Prije svega, ja sam gra|anin ogromnog grada,a bila sam i gra|anin cijelog biv{eg prostora. Ta-kav sam ~ovjek i takvo vaspitanje sam ponijela izku}e. U demonstracijama sam u~estvovala kaogra|anin ne ulaze}i ni u kakve politi~ke opcije ilipartije i zbog toga sam toliko mirna. Za mene jeprosto bilo surovo i nenormalno druga~ije reago-

vati i ne dati svoj glas protiv stvari koje su pogu-bne i koje nisu dobre. Bilo mi je nezamislivo pri-stati na ne{to {to je podrazumijevalo da se dobroodjednom zaboravi. Nisam zaboravila i nisu meuspjeli odgurnuti u nepam}enje. Znala sam da }ejednog dana sve to stati i da }e ~ovjek trebati statipred ljude: ~asno ili ne~asno. � RReeaakkcciijjaa VVaa{{ee kkoolleeggiiccee SSeekkee SSaabblljjii}} kkaaddaa uullaazzii uuAAtteelljjee 221122,, lluuppii {{aakkoomm oodd ssttoo ii kkaaèe:: „„IIssppoodd ppeett

mmaarraakkaa nnee}}uu vvii{{ee ddaa rraaddiimm““ oobbjjaa{{nnjjaavvaakkaakkoo ssttee ìivvjjeellii uu ttoo vvrriijjeemmee.. PPllaa}}ee ssuu bbiilleeddvviijjee mmaarrkkee..

- To je bilo stra{no vrijeme. Sje}amse da smo \uza STOJILJKOVI] i jau to vrijeme igrali jednu divnu televizi-jsku dramu koja ba{ govori o tome.Honorar za te superglavne uloge bio jesedam maraka. Potpuno ludilo i prostonestvarna situacija.

� ZZbboogg ~~eeggaa VVaamm ssuupprruugg nnaa ppllaattnnuu~~ee{{}}ee nniijjee bbiioo ddiirreekkttaann ppaarrttnneerr??

- Zbog toga oboje àlimo.Me|utim, nas dvoje nismo ljudi togkova koji }e se nametati produkcijiu smislu: „da bi bilo jako dobro danas dvoje ne{to igramo i sli~no.“ Zanas je to bilo neukusno i nevaspita-no. Istina, trebali smo nekolikostvari odigrati, ali mo`da }emo usada{njoj fazi to realizirati. Postojedva, tri projekta koje trebamo zaje-dno raditi.

� @@aalliittee llii {{ttoo ssttee ssee vvrraattiillii iizz PPaarriizzaa??- Zbog toga vi{e Dragan moè àliti.

Kada smo donosili odluku, rami{ljalismo: To je na{a zemlja, nigdje nemaJuge, Beograda..., poslije nam je bilomalo i ào. U to vrijeme pojavio se je-dan agent s kojim je Miki MANO-JLOVI] uradio dobre stvari. U{ao je une{to {to je Dragan trebao, a nije... Ali,dobro, nas dvoje smo jako puno radilii na filmu, pozori{tu i televiziji.

� SSjjeettiittee llii ssee ppoonneekkaadd pprrooffeessoorraa ffiizziikkeekkoojjeemm uu ttoo vvrriijjeemmee ii nniijjee pprriijjaalloo {{ttoo sstteevvee}} ttaaddaa mmooddeell nnaa rreevviijjaammaa,, lliiccee ss nnaasslloo--vvnniiccaa ii ddjjeevvoojjkkaa kkoojjaa iimmaa pprriilliikkuu ssnniimmiittiiffiillmm??

- Kako je on bio strog profesor!Imala sam veliki strah od njega. Sje}amse dok je bio ìv, ja sam ve} tada bilaodrasla èna, hodam ulicom i kada gaugledam, prelazim na drugu stranu.@ao mi je {to nam na pravi na~in nije

znao prenijeti znanje da zavolimo fiziku inau~imo ne{to. Od tolikog straha pala sam naTeslinom transformatoru.

� IIzzaa VVaass ssuu ttrrii ppaarraalleellnnee kkaarriijjeerree:: uu ppoozzoorrii{{ttuu,,nnaa ffiillmmuu ii tteelleevviizziijjii,, pprreessttii`nnee nnaaggrraaddee uu PPuullii,, KKaa--nnuu,, VVeenneecciijjii......,, gglluummaa~~kkaa iiggrraa ss RRiicchhaarrddoomm BBuurrttoo--nnoomm,, ppoozznnaannssttvvaa ss AAllffrreeddoomm HHiittcchhccoocckkoomm,, JJaa--cckkoomm NNiicchhoollssoonnoomm.. GGlluummaa VVaamm jjee ddaallaa mmnnooggoo,,aallii mmiisslliittee llii ddaa VVaamm jjee mmnnooggoo ii uuzzeellaa??

- Istina, ali i ja sam njoj mnogo dala. Mno-ge stvari sam `rtvovala i posvetila sam joj sedu{om i srcem. Me|utim, ne àlim nijednogtrenutka zbog toga, jer to je posao koji na svusre}u mnogo volim. Kada sam odlu~ivala ~ime}u se baviti, roditelji se nisu mije{ali, bili su postrani, ali su mi pruàli podr{ku, tako da samza sve gre{ke i za sve dobro {to sam uradilali~no odgovorna.

� UU ~~eemmuu jjoo{{ uuìivvaattee oossiimm uu ppoosslluu??- Amaterski se bavim fotografijom, ali prizna-

jem da sam je posljednjih mjeseci zanemarila. Veo-ma volim more i najve}i broj fotografija napravilasam fotografiraju}i more i pejzaè. Jo{ uvijek sampri klasi~noj tehnici razvijanja filmova. �

»

Sje}am se da smo \uza Stoiljkovi} i ja igrali

jednu divnu televizijsku dramu. Honorar za te superglavne

uloge bio je sedam maraka.Kada nam se isplatio, ùrilismo da ga razmijenimo u

marke, jer ako ne stigne{ do12 sati kupiti ne{to, u 13 su

ve} druge cijene

“

30/azra 2009.

» I Dragan i ja àlimo {to

nismo vi{eglumili zajedno

Uspjesi Nikolina \OR\EVI]

32/azra 2009.

Pi{e: Amela KESEROVI]

Jedna od najboljih bh. glumica Nikolina\or|evi} nedavno je uPragu snimala seriju„Philantropist“. Za na{magazin govori o kastingu koji je morala pro}i, susretu s holivudskim kolegama, osvojenimnagradama i ljubavi prema pozori{tu

azra 2009./33

»

Useriji „Philantropist“, koju pr-oducira ameri~ki NBC i ukojoj glavne uloge igraju holi-vudske zvijezde: JamesPUREFOY, Neve CAMP-BELL i Jesse L. MARTIN,gledat }emo i jednu Banja-

lu~anku.Na kastinzima koji su organizirani u nekoliko

evropskih gradova i na kojima se pojavilo vi{eod 200 glumaca najbolja je bila na{a Nikolina\or|evi}. Osim nje, u spomenutom serijalu pri-liku za rad s ovih prostora dobio je jo{ samo ma-kedonski glumac Visar VISHKA.

Igram u jednoj epizodi - petoj. Serija je ko-ncipirana tako da svaka od njih bude pri~a za se-be koja }e trajati sat vremena. Kompletna glu-ma~ka postava vrlo je multinacionalna: Bugari,

Rumuni, Amerikanci,Britanci..., i sa svimanjima je bilo interesa-ntno raditi. Pri~a jeveoma zanimljiva, igr-am mladu Albanku,majku dvoje djece ko-ja je u ratu bila na Ko-sovu. Ona je borbenaèna i pripada onomtipu ljudi koji postajuopasni kada ihugroàvate. Me|utim,u ovoj pri~i ona poka-zuje i svoju plemenitucrtu - kaè Nikolinana po~etku razgovoraza na{ magazin.

Nikolinu su na-ro~ito odu{evili velikiprofesionalizam i be-sprijekorni uvjeti zarad.

- Glumac ima izu-zetan tretman, sve jeorganizirano na vrije-me, nema ~ekanja,

ka{njenja ili lo{ih trenutaka na setu. Toliko jesve do u detalje isplanirano da prosto ne moètevjerovati.

Moj odlazak u Prag, kasting koji je organizir-ala Agencija Zona iz Sarajeva, brzo su se zavr{ili- u sedam, osam dana.

Slobodnog vremena nisam imala mnogo,uglavnom sam ga koristila u {etnji gradom. Pragme je odu{evio, njegovi stanovnici svojom ljuba-zno{}u naro~ito. Tokom ovog boravka steklasam i neke prijateljske odnose - u svakomslu~aju, ovo je bilo dragocjeno iskustvo.

I koliko god bila skromna i insistirala naobja{njenju da je ovo zadatak koji je podrazumi-jevao jednu epizodu, ovo je velika stvar.

Nikolina je jedna od najboljih bh. glumica.Publika i struka vi{estruko su je nagra|ivale. Re-ditelji od nje nikada nisu pravili tipsku glumicu,ve} profesionalca koji je u stanju odigrati svakizadatak.

U mati~nom Narodnom pozori{tu RS BanjaLuka ovih dana se priprema za ulogu u predstavi„Balon od kamena“, u kojoj igra lik velike Slo-bodanke.

[ta u bh. prilikama zna~i biti nagra|ivan glu-mac?

- Ne osjetim nikakvu privilegiju u dru{tve-nom statusu u smislu da imam neku bolju poziciju niti sam osjetila znatnije promjene uìvotu. Da li je do mene, mog odnosa prema

Banjalu~ankas holivudskim

zvijezdamaIgram mladu

Albanku, majku dvoje

djece koja je u ratu bila

na Kosovu. Ona je borbena

èna i pripada onom tipu ljudi

koji postaju opasni kada ih

ugroàvate. Me|utim, u

ovoj pri~i ona pokazuje i

svoju plemenitu crtu

“

» \or|evi}: Uskoro pred

sarajevskom pozori{nom

publikom

34/azra 2009.

svemu tome ili {to zaista nemam vremena imnogo radim - ne znam.

Me|utim, ne mogu se àliti. Ovo je fazasre}e kada je moj posao u pitanju i èlim iskori-stiti ovaj trenutak u kojem jako uìvam, jer po-slije mene dolaze neki mla|i, pametniji, sretnijiljudi.

Nikolina nije tipi~na èna koja }e vam u da-hu pri~ati kako nakon posla uìva piti kafu, vri-jeme provoditi u dokolici ili kupovini. Ona je-dnostavno uìva u ljudima.

- Nedavno su me u jednom intervjuu pitalikoja su mi omiljena mjesta za odmor uz kafu,odgovorila sam da nemam takva mjesta, koji mije hobi, tako|er sam kazala da ga nemam. Stvarje jednostavna: posljednjih nekoliko godina po-svetila sam se pozori{tu i ponekad imam osje}ajda ne izlazim iz njega, {to na neki na~in nije do-bro, ali kada budem imala slobodnog vremena,vjerovatno }u otkriti neku svoju ljubav. Veomavolim druènja i ljude koji znaju cijeniti ìvot - kaè Nikolina na kraju razgovora.

Sredinom maja imat }emo je priliku gledati iu Sarajevu, kada }e njeno mati~no pozori{te go-stovati s predstavom „Narodni poslanik“. �

»

Ne znam {ta u

bh. prilikama zna~i biti

nagra|ivan glumac. Nikakvu

privilegiju u dru{tvenom

statusu nisam osjetila, kao ni

znatnije promjene u ìvotu

“

Made in BiH Lajla KAIKÎJA

azra 2009./35

»

O dru{tvukoje stvara

KaliguleMlada bh. rediteljica iumjetni~ki rukovodilac

BNP-a Zenica ovih danapostavila je predstavu„Kaligula“ u Narodnom

pozori{tu u Sarajevu. Izborovog djela francuskog

nobelovca Alberta Camusa nije bio slu~ajan -

bila je to njena èlja oddana kada je studirala na

Akademiji scenskih umjetnosti, ali ovaj komadsavr{eno oslikava trenutak

u kojem ivimoPi{e: Zana KOLO[

Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Apsurdi, èlja za boànskimmo}ima i postizanjem ne-mogu}eg, stizanje do ciljabez obzira na `rtve sli~ice suvremena u kojima ìvimo.Upravo ti odnosi su razlogzbog kojeg se mlada reditelji-

ca Lajla Kaik~ija odlu~ila postaviti zahtjevankomad po drami Alberta Camusa „Kaligula“na scenu Narodnog pozori{ta u Sarajevu.

Ovaj, kaè, svevremenski komad sa-vr{eno opisuje trenutak, a opet intrigira,poziva na razmi{ljanje i analizu. To je njenaprva predstava u Ku}i na Obali, koju jeèljela postaviti jo{ u vremenu kad je studir-ala na ASU u Sarajevu. Njena se èlja ko-na~no ispunila.

36/azra 2009.

- I ranije sam dobivala ponude da radimu Narodnom pozori{tu u projektima kojimi nisu odgovarali. êkala sam da do|e tre-nutak kada }u mo}i birati. Naravno, bilo jemalo treme kao pred svaku predstavu, ali nimanje ni vi{e nego {to je uobi~ajeno - pri~aova rediteljica, koja je odnedavno na funkci-ji umjetni~kog rukovodioca BNP-a Zenica,a ve} nekoliko godina ìvi i radi na relacijiSarajevo - Zenica.

PPoozziicciijjaa mmoo}}iiKaè da nisu imali mnogo vremena za pr-

ipreme. Iako su ~ita}e probe po~ele jo{ u fe-bruaru, s pravim radom krenuli supo~etkom marta. Jedan od razloga zaodga|anje bili su termini proba drugih pre-dstava.

- U ovom djelu je mene, konkretno, za-nimalo {ta ~ini mlad ~ovjek koji do|e u po-ziciju mo}i, ali i kad se suo~i s apsurdompoput onog da svi moramo umrijeti. [taonda on ~ini s tom mo}i, sa svom vla{}ukoja mu je na raspolaganju? Bilo mi je vrlozanimljivo istraìvati koje su to granice ljudikoji trpe njegovu torturu i maltretiranje.Ovaj komad ustvari predstavlja jedno pro-duèno samoubistvo. Propitivanje kolikoljudi mogu podnijeti nevolje i nesigurnostda se kona~no pobune i ne{to naprave.

Ljubitelji teatra znaju da Lajlin rediteljskipotpis stoji uz predstave „Prognanici“ Hasa-na Dàfi}a, „Audicija“ Aleksandra Galina,„TO“ Rokgrea, „Pomr~ina krvi“ AhmedaMuratbegovi}a, „Pedalina“ Nenada Veli~ko-vi}a, „Prazna olovka“, „Klov{ounovi“,„Hajde da se igramo“, S.U.R. „Sajgon“Emira Imamovi}a, „Lov na òhare“ JanuszaGlowackog. U predstavi „Kaligula“ kaè da„kopa do dna“ da vidi gdje idemo.

- êsto se pitamo koliko }emo se jo{ sro-zati. Gdje je kona~no dno i gdje je kraj? Ida kaèmo - e, sad je dosta i ne{to napravi-mo. Upravo time se bavi i ovaj komad. Ko-ja je to granica tolerancije do koje nekomoè upravljati tvojim ìvotom? Ipak, Kali-gula nije potpuni negativac. On je samo~ovjek koji se u jednom trenutku svogìvota suo~io s tragedijom, gubitkom volje-ne osobe i do{ao pred zid. Morao je izabra-ti. Shvativ{i da je ìvot besmislen nije znaokako da se postavi. Be{}utnost ljudi okonjega natjerala ga je da krene krivim putemo~ekuju}i da }e neko od njih mo`da poka-zati suosje}anje zbog njegove nesre}e.

U komadu je, kao i u ìvotu, glavna oku-pacija ve}ine bila materijalna - da se spasidràvna riznica.

- Zna~i, u prvom planu je to. Tada sede{ava „klik“ koji se moè svakom od nasdesiti, da jednostavno „prevrne“ i po~ne~initi lo{e stvari. Prioriteti tada postajune{to sasvim drugo od onog {ti bi trebalobiti. Gospodari be{}utnost, licemjerstvo, be-zosje}anje za bli`nje i za okolinu. Rade}i natekstu ~ak sam i uìvala u tome kako Kali-gula manipuli{e likovima.

Gluma~ku postavu pa`ljivo je birala.Ipak, najva`nije je bilo koga izabrati za gla-vni lik. To je morao biti mla|i glumac.

- Ovaj Kaligula ima i ne{to dje~ije u sebijer èli posjedovati ne{to nemogu}e - imatiMjesec i sve to se pripisuje njegovoj nedora-slosti funkciji koju obna{a. Za tako zahtje-vnu ulogu izbor je pao na Ermina BRAVU.On je suptilan, ekspresivan i ima te tananeosje}aje koji su potrebni. Tu su i AmraKAPID@I], Dragan JOVIÎ], MirajGRBI], Rijad LJUTOVI] te druge kolege.

U trenutku dok smo pravili razgovor La-jla se nakon proba spremala na odlazak uZenicu iako je bilo kasno poslije podne.Kaè da tako funkcionira ve} nekoliko godi-na. Kao rediteljica u Bosanskom narodnompozori{tu Zenica radi ve} sedam godina, afunkciju umjetni~kog rukovodioca obna{aosam mjeseci.

- Dugo sam odbijala to imenovanje zbogtoga {to ìvim u Sarajevu, ali sam je na kra-ju prihvatila jer sam èljela da se neke stvaripromijene. Imali smo dosta predstava, amalo izvo|enja. Na kraju sam prihvatila tomjesto i dobili smo rezultate. Imamo vi{eizvo|enja, a prisutni smo i na vi{e festivala.

Porodi~ni ìvot trpi zbog obaveza. Nakonzahtjevnih proba sve slobodno vrijeme po-sve}uje k}erkici, ali kako uìva u poslu o

kojem je sanjala jo{ od osnovne {kole, ne-ma, kaè, pravo da ne bude zadovoljna. Ia-ko je (self)marketing veoma vaàn za usp-jeh, voli {to je ne prepoznaju na ulici, aliisto tako isti~e kako bi sve teatarske ku}e tr-ebale brinuti o tome kako se predstave pre-zentiraju javnosti.

- Neki komadi po~inju se reklamirati 20dana prije premijere. Sve ovisi o tome kakavstatus imate, ali to ne zna~i da je ta predsta-va najbolja. Veoma je va`no ko vas po-dràva i ko }e stati iza predstave koju radite.Mnoge teatarske ku}e nemaju dovoljno pu-blike na odli~nim reprizama. Zbog toga jebitno kako se uprava pona{a. Mi nemamoni postavljene kriterije, sve je na nivou re-kla- kazala. A marketing je, kao i u svemu,veoma vaàn.

A kako su izme|u teatarskih reditelja uBiH odnosi poprili~no zao{treni, na{a sago-vornica koristi se jednostavnom, ali u~inko-

Reditelj mora biti i odli~an

psiholog jer vodi cijeli tim ljudi.

Autizam u ovom poslu ne dolazi

u obzir. Sa svakim glumcem

moram razviti jedan mali svijet

“

azra 2009./37

vitom taktikom koja joj garanti-ra mir.

NNaa ddiissttaannccii

- Napravila sam distancu. Ta-ko sam se postavila jo{ pri krajustudiranja na akademiji jer sambila svjesna svega. Prvo se ~ovjekpsihi~ki treba pripremiti da radnije vrjednovan onako kako bitrebao biti. Kriteriji su sru{eni uratu - to treba prihvatiti. Trebamisliti na publiku i ljude ~ijemi{ljenje cijenite, a koji su mno-go bitniji od onih koji me|uso-bno dodjeljuju nagrade. Meni jesmije{no pri~ati hvalospjeve o se-bi, kako rade neke kolege. Na{rad je javni - ljudi to vide. Volimsvoj posao i nikad ni{ta ne bihradila po svaku cijenu. Jednosta-vno, nisam taj tip. Rezultat togaje da imam mir i osje}aj ~isto}esama pred sobom.

Rad na filmu je za sada ne za-nima jer nije spremna dvije dotri godine tragati za sredstvimada bi do{la do nekog rezultata.A ljudi od struke prepoznali su

njen anga`man u teatru i nagra-dili je vi{e puta.

Na 44. teatarskom festivaluMESS dobila je nagradu za na-jbolju mladu rediteljicu, a pre-dstava „Play“ S. Becketta u nje-noj reìji dobila je nagradu na33. Me|unarodnom tetarskomfestivalu autorske poetike u Mo-staru. Akademija scenskih umje-tnosti nagra|ivala ju je ranije - za reìje predstava „Stara vre-mena“ Harolda Pintera i „Lovna òhare“ Janusza Glowackog.

- Te{ko je dobiti nagradu akonisi blizak odre|enim krugovimaili „ne~iji“ ~ovjek. Dobila sam dvapriznanja od me|unarodnogìrija. Za mene je to velika satisfa-kcija i dokaz da to {to radim pre-lazi granice na{ih prostora. Ina~e,ne nadam se i ne o~ekujem ni{tajer sam izabrala put da sve samaradim, da sam neovisna i da nepripadam niti jednom krugu.

Lajla sebe opisuje kao osobukoju sve zanima te da bi sve po-ku{ala uvijek i ispo~etka. Voljelabi, recimo, u~iti svirati saksofon.A tako i izgledaju sezone - stalnirad, aplauz, zadovoljstvo, odmorpa ispo~etka. Posao kojim se ba-vi traì mnogo strpljenja i radakoji se na pozornici ne vidi.

- Reditelj mora biti i odli~anpsiholog jer vodi cijeli tim ljudi.Autizam u ovom poslu ne dolaziu obzir. Sa svakim glumcemmorate stvoriti jedan mali svijet.

U trenutku kad je u teatruostvarila svoj cilj stigla je i rece-sija pa su budèti radikalnosmanjeni. Zbog toga neki proje-kti ne}e mo}i biti realizirani. Aliraditi se mora.

- U BNP-u Zenica pripre-mam predstavu „Nora, Nora“po djelu jednog slovenskog au-tora. Ona se dijelom bazira naIbsenovoj „Nori“, ali je to vrlomoderan komad koji govori omu{ko-ènskim odnosima. Pri~aje o tome {ta se de{ava kad ènamu{karca prevazi|e i dosegnevrlo visoko mjesto na dru{tvenojljestvici. Tada se sve mijenja -kaè Lajla na kraju. �

Ne nadam se

nagradama i ne

o~ekujem ni{ta jer

sam izabrala da sve

sama radim i da sam

neovisna

“

38/azra 2009.

Transferi Vanja HALILOVI]

Najlak{e je nekoga i r

azra 2009./39

»

Ime Vanje Halilovi} posljednjih da-na ~esto se spominje u doma}immedijima. Biv{a voditeljska zvije-zda hrvatskog RTL-a uskoro bi tre-bala potpisati profesionalni ugovors drugom televizijskom ku}om, anavodno je u konkurenciji i televi-

zijska stanica iz BiH.- Pretpostavljam da se toliko puno i pi{e,

jer mediji vole naga|ati. Ni{ta konkretnonisam rekla, pa sve dok ne potpi{em ugo-vor, nije na meni da obavje{tavam javnost osvojoj poslovnoj budu}nosti - govori Halilo-vi} na po~etku razgovora za na{ magazin iotkriva da li je ikada dobivala poslovne po-nude iz na{e zemlje.

- Za{to ne?! Postoji vi{e opcija, pa kojabude najprihvatljivija. Bitno je da se radi ida stje~em nova iskustva.

PPuuttoovvaannjjee uu BBee~~ U vrijeme dok smo dogovarali intervju

spremala se na putovanje. Ovoga puta, kaè,spojit }e ugodno s korisnim.

- Navikla sam na stalna putovanja, kojami ne predstavljaju problem. Uskoro plani-ram posjetiti prijateljicu u Be~u. Volimoti}i u Dubrovnik, u Istru idem tokom ci-jele godine, pa onda usput malo i do Italije.Volim i Sarajevo. Tamo mi je uvijek prekr-asno, ali stvarno! Gurman sam, {to se nameni ne vidi. ]evapi u Sarajevu su obave-zni kao i pozori{te i ko{arka{ke utakmice,koje rado posje}ujem. O bh. javnoj sceniznam onoliko koliko pro~itam u novinama,a i to naravno uzimam s rezervom, jer mi jejasno da se i ovdje sva{ta o svakome pi{e.

Zabranjena ljubav s GoranomIVANI[EVI]EM bila je dovoljna da navlastitoj koì osjeti {ta je javni lin~, dru{tve-no licemjerje i la`no suosje}anje. Svi su iznjenih usta èljeli ~uti za{to je bila u vezi sbiv{om teniskom zvijezdom. Nikada nijepristajala na to, barem ne do kraja. Tek ne-davno jedna njena re~enica, objavljena u je-dnom od hrvatskih medija, objasnila je sve:„Nikoga nisam ubila, nikome nisam ni{ta

ukrala.“ Zanimanja za njen privatni ìvot koncem

pro{le godine u~inila su pravu revoluciju uhrvatskom medijskom prostoru. Sve {to ovadjevojka uradi postaje javna stvar.

Jedne prilike rade}i emisiju „Exsclusive“na RTL-u kazala je: Da vidimo o ~emu seosim o meni govorilo ove sedmice.

âk i tada studentica Politi~kih znanostiu Zagrebu nije poèljela novinarsku profesi-ju zamijeniti nekom drugom.

- Taj poziv mi je i dalje zanimljiv, ali jeo~ito da se publika promijenila. Novinarska

etika i istraìva~ko novinarstvo oduvijek sume zanimali, kolumne i moda tako|er. Da-na{nji tekstovi ovise o novinarskim mora-lnim i eti~kim na~elima, u {ta ja svakako nebih ulazila. Ne bih mijenjala svoju profesijuzbog isfrustriranih pojedinaca kojima je ciljraditi cirkus od tu|ih ìvota. Sve to ide urok slu`be i tje{im se onom: Za dobrim ko-njem se pra{ina diè!

S biv{im saradnicima i kolegama RTLtelevizije ostala je u odli~nim odnosima.

- êsto se ~ujemo i na|emo i sretna samzbog toga. Jednako falimo jedni drugimabez obzira na to {to vi{e ne sara|ujemo. Po-ku{avam iza sebe ne zatvoriti vrata. Bilo jelijepo dok je trajalo - kaè nam.

Vjeruje li Vanja mnogo ljudima i da li jesklona pra{tanju?

- Da, dok se ne uvjerim u suprotno. I da-lje vjerujem da na svijetu postoje neopte-re}eni i dobri ljudi a dokaz su oni u mojojbliòj okolini koji me poznaju, vole i cijeneba{ ovakvu kakva jesam.

Grije{iti je ljudski, pa tako smatram da jeljudski i opra{tati. Zbog svojih unutra{njihkonflikata osje}am se bolje kada nekomeoprostim, {to ne zna~i da je to zeleno svjetloza drugu priliku. Najlak{e je zeznuti nekogaili ne{to i re}i: Oprosti. Bitno je {ta slijedinakon toga.

Osim u voditeljskom poslu, ova ro|enaDubrov~anka tako|er je mnogo uìvala i ra-de}i kao manekenka. Mnogo toga ona voli,a mo`da je najva`nije da sve {to ~ini, ~ini sgu{tom. U slobodno vrijeme ~ita, slu{a mu-ziku, provodi vrijeme u prirodi sa svojimku}nim ljubimcem. Kuhanje i slikarstvo jeopu{taju.

VVaaàann oosslloonnaacc - Ve} dugo se ne bavim manekenstvom.

To je zahtjevna profesija i uspjeh dolazi uzmnogo odricanja. Upisav{i srednju {kolupo~ela sam putovati pa mi je bilo draè bor-aviti u Milanu nego u {kolskoj klupi. Pauzi-rala sam godinu i putovala jo{ neko vrijeme,a onda shvatila da takav posao jednostavnonije za mene. Upisala sam fakultet i krenulau drugom smjeru. I danas s velikim zadovo-ljstvom radim snimanja ali samo u svrhuvoditeljskog posla.

Vaàn oslonac u Vanjinom ìvotu su otacRusmir - na{ poznati ko{arka{ki stru~njak imajka Nada. Oboje su, kaè, podjednakoutjecali na njeno odrastanje i s njima dijelisve svoje ìvotne dileme. zeznuti

re}i oprosti

Ni{ta konkretno nisamrekla, pa sve dok ne

potpi{em ugovor, nije nameni da obavje{tavam

javnost o svojoj poslovnoj budu}nosti.

Postoji vi{e opcija, pa koja bude

najprihvatljivija. Bitno je da se radi i da

stje~em nova iskustva

Pi{e: Amela KESEROVI]

Ve} dugo se ne bavim

manekenstvom. To je zahtjevna

profesija i uspjeh dolazi uz

mnogo odricanja. Upisav{i

srednju {kolu po~ela sam

putovati pa mi je bilo draè

boraviti u Milanu nego u

{kolskoj klupi

“

»

- To mi puno zna~i. Zahvalna samim, jer me ne ograni~avaju i ne prisilja-vaju na bilo {ta. Dali su mi mogu}nostizbora a imam dovoljno godina daodgovaram za svoje postupke. Tu su jo{dvije, tri osobe s kojima se volim savje-tovati i ~uti njihovo mi{ljenje, ali sveodluke uvijek samostalno donosim.

Upornost sam naslijedila od tate, amoja mama nema mane pa sam valjda iod nje ne{to pokupila (smijeh) - kaèVanja i odgovara na pitanje kakvemu{karce ne voli, te {ta nijedan ne smi-je uraditi èni.

- Eh, to je dobro pitanje. Ina~e mesvi uvijek pitaju kakve volim, a to je na-jlak{e re}i... Puno toga ne bi smiou~initi! Ovisi koliko èna cijeni sebe ikoliko ima debele ìvce.

Sve svoje ìvotne faze pronalazi upjesmi „My Way“. Ne bavi se predrasu-dama o sebi, jer sve one, kaè, dola-ze zbog neznanja, naga|anja i insi-nuacija.

- Sve ono {to nepoznati ljudikaù i misle o meni, ja sam supro-tno. Eto, takva je Vanja - kaè nakraju Halilovi}. �

Ne bih mijenjala svoju

profesiju zbog isfrustriranih

pojedinaca kojima je cilj raditi

cirkus od tu|ih ìvota. Sve to

ide u rok slu`be i tje{im se

onom: Za dobrim konjem se

pra{ina diè

“

» I dalje vjerujem da na

svijetu postoje neoptere}eni i

dobri ljudi, a dokaz su oni u

mojoj bliòj okolini koji me

poznaju, vole i cijene ba{

ovakvu kakva jesam

“

40/azra 2009.

azra 2009./45

Pri~e s drveta

Ni{ta nije toliko na raspolaganju svima isvakom kao {to je klupa u parku. Pro-sto i iskreno se nudi da je zauzme{ iugrije{ sobom. Svako moè sjesti naklupu i odmoriti od svoje mase. Akose nad njom grana jo{ drvo punoso~nog li{}a, ambijent za opu{tanje je

idealan! Idealan za one koji ne{to vi{e vide od sebe!Ispod platana, skoro ve} godinu, sastaje se jedan par.

Oni su u centru uraganskog osje}anja koje zovu ljubav.Sjedenje na klupi postala im je ceremonija; vi{e mirnanego ne. Mu{karac je star pola vijeka a èna tek frtaljod tog’. Imaju dojam da }e se zamrziti i lak{e razvezatiako se budu povrje|ivali i to ne samo rije~ima. Ve} ne-koliko prolaznika se okrenulo za 90 stepeni gledaju} {tajedno drugom rade. Po nepisanim zakonima njima jedozvoljeno da budu otac i k}er, nikako ovo...

To bi donekle tako izgledalo da mlada èna nije{~epala mu{karca za bi~eve kose i po~ela ih ~upati izskalpa. ôvjek je ve} im’o iskustva s ovom radnjom:Krenuo je glavom u pravcu prema kojem su mu vu~enevlasi, grabe}i djevojku za zape{}a. Duga kosa skupljenau tanak repi} bila je ostatak iz hipi dana; svetinja {to seredovno ~e{lja i pere. Tad je nosio uske farmerke, {ver-covo se po vozovima, sparivao s djevojkama na koncer-tima pod golim nebom. Na toplim stijenama divljihplaà, spleten u ~vor, mazio se s nekim neupamtljivimcurama slane koè. On nije grlio njih, nego ènski rod.Trebalo mu je uz to samo jo{ malo vode, hrane i muzi-ke. I moljac droge jedva je progriz’o rupicu u njemu.

Mu{karac se sad prihvatio ènske kose da je ~upa.Sad se ~upaju! [to da boli samo njega kad moè i nju!U gustu grivu ruke mu tonu do lakata. Misli kako se odte kose moè uplesti om~a i nabaciti mu se na vrat! Nevoli kad ga njegova djevojka probudi iz hibernacije.êsto je samo fizi~ki tu, dok je duhom drugdje.

Najednom iskrsne patrola, jo{ jedan vulgarni {ok po-ja~an sirenom i {kripom. ]elave gume vri{te, ko~niceljuto grizu za osovine. Ogroman milicajac debelog vra-ta, s vilicama kao izrezanim iz kamena, sporo izlazi iznatrule karoserije. Ovakav ~ovjek samo moè ~uvati redili biti protiv njega, sredine nema. Auto samo iz navikestoji jo{ ~itav. Amortizeri s olak{anjem otpuhnu kad seosloni na zemlju. Njoj je jedino lak.

Iz rashodovanaog stojadina s rotacijom viri Goran.Nije odgovoran za svoje postupke. Tek }e za tri godineizvaditi li~nu kartu. Krvav je, ras~upan, ali ne naro~itoupla{en. Voli svoju ni socijalisti~ku ni kapitalisti~ku ze-mlju na ~elu s drugom Titom, pa ~ak kad od njenih~uvara dobije batine. Titu umalo jednom davno da sje-dne u krilo! Predsjednik je rutinski obilazio {kole pa jedo{la na red i njegova, Goranova.

Sa {apke ogromnog milicionera gleda crvena petokr-aka, simbol dràve u kojoj su. Goran je pravo njeno no-vokomponovano ~edo, skoro pa eksperiment: jedna ba-ba mu je katolkinja, druga Bo{njakinja; jedan deda pra-voslavac, drugi musliman, ateist i marksist. Majka i otacJugosloveni. Kad je bio mali, Goran je mislio da njegovdeda spava u biblioteci. Knjige, stare i nove, pele su seuz zidove stana i divno mirisale. Sinu je dao ime Niljel(Nino), {to je obrunuto od Lenjin. Nino Asimovi}, Go-

ranov daidà, bio je inìnjer na TV BiH. Daidà je Go-rana 61. iznio iz porodili{ta. Godine 94., za vrijemeopsade Sarajeva, Goran je spustio tabut s ostacima svogdaidè u zemlju. Napuklo mu je srce od eksplozije naMarkalama. Ve}ina Informativne slu`be Prvog korpusaARBiH stajat }e blizu Gorana: Kemo Hadì}, EnverKazaz, Hazim Akmadì}, Jasko Smajlovi}, Meme Hro-madì}, ûsta, îzma, Dino, Avdo, Fale...

Me|utim, to se jo{ ne zna. U vrijeme ove pri~e dijeloviiz kojih se sastoji Goranova zemlja nisu ba{ stopljeni, ali sedrè jedan za drugi. Ogromna masa uniformisanih ljudidobija pla}u samo da zalaje i ujede kad treba. ûpanje i si-ktanje na klupi prestaje, {um li{~a se pode{ava na ti{e! Stariplatan k’o da stoji jo{ mirnije. Njega se stra{no ti~u na{edrame. Razni reìmi koje stvaramo pa ru{imo.

Goran pri pogledu na mladu ènu u mini suknji zabo-ravlja svoj problem. Suknja joj se, dok se tukla, popela dostruka. Goran zami{lja da joj skida uske ga}ice. Pa`ljivo ihguli s nje. Bar ma{tati nije zabranjeno dok milicioner mo-ralno dotjeruje grad i trudi se da ga udavi u miru i dosadi.Jo{ dugih godinu dana Gorana dijeli od spajanja saènom; pravom istinskom ènom. Dosad se samo ljubio,mazio, preklinj’o! U nju, tu inicijalnu ènu, skliznut }e,pra}aknuti se, kao riba {to se mu~ila na suhom...

Goran je maloljetan. Milicajci ga izgrde, malo istukui bu}nu natrag u slobodan ìvot. Udaraju ga mo`da ma-lo ja~e nego svoju djecu. Dok hita takav iz raznih pra-vaca prema svojoj ku}i, Goran voli {to postoji narodnamilicija. Ona ga ~uva dok spava.

- [ta to raditite!? - Vi~e milicioner. Bu{i ih pogle-dom, jedno pa drugo. - ûpamo se - kaè djevojka iprasne u smijeh pri pogledu na svog olinjalog idola.

Ruke su joj pune njegove kose. Jo{ vi{e ga voli ovakoo{te}enog, s pokidanom perlom oko vrata. Nije mu pr-va, ali mu je zato mo`da zadnja ljubav.

- Dajte malo li~ne! - Je l’ pi{e da je zabranjeno~upanje? - A je l’ pi{e da nije? - A je l’ pi{e da je dozvo-ljeno tu}i i vezati klinca lisicama za kvaku, aaa?

Opet onaj slatki hihot, prelaz iz ljutnje u smijeh, kadvidi da je i dje~ak u kolima ra{~upan i oja|en.

- Slu{aj, mala! Ovakav jedan ~upavac, da ga ne friziramokako znamo, mogo bi i da naudi! I tebi i tvom dedi! - Dedati u ga}ama - ... tiho kaè djevojka - [ta! - Nemoj da se ljuti-te. Deda mi je umro, ovo mi je de~ko. - E alal ti vera }ero!Ukus ti je ekstra, de luks! Pun grad momaka a ti... fuuuujj!Ma nami~i tu suknju dolje, da ti je ja ne namaknem!

Stari hipik s dosadom podnosi sve {to se de{ava. Prsti-ma napamet pakuje kosu u rep. Neki drugi akordi i rifo-vi ga se ti~u, neke druge slike drhture u èleu vremena.Prezire selja~ko i reìmsko razmetanje silom i trpanjemladih u ~vrst ram. Godinama ve} ne jede meso, samoga dira, grli, ljubi kad je ìvo, toplo i pripada ènama.Registrov’o je klinca u kolima sa skorenom krastom podnosem. O~i su mu pod suknjom njegove cure. Od jakogje {tofa; batine ga vi{e golicaju nego bole. I on je u ìvotuprivo|en, i njegova le|a su malko natu~ena. Na najve}imdotad studentskim demontracijama, iako nije nikad stu-dir’o, pokazao je milicijskom kordonu golo dupe. Njego-vo dupe je putem TV-signala obi{lo svijet i postalo svje-tsko. Lijepo, malo, natr}eno hipi dupe u koje su ène vo-ljele zabadati nokte. Eto vam ga na! Poljubite ga. �

Hipi

Stari hipik s dosadom

podnosi sve {to mu se

de{ava. Prstimanapamet pakuje

kosu u rep. Neki drugi

akordi i rifovi ga se ti~u, neke

druge slike drhture u èleu

vremena. Prezire selja~ko i

reìmsko razmetanje silom

i trpanje mladih u ~vrst ram.

Godinama ve}ne jede meso,samo ga dira, grli, ljubi, kadje ìvo, toplo i

pripada ènama

Pi{e:

Goran SAMARD@I]

Lifestyle

Vjerovatnone postoji

nijedan~ovjek nasvijetu koji

barem jednom uìvotu nijeimao nekitalisman ili

hamajliju zasre}u bilo

da su to privjesak,~arape ili

majica kojanam donosi

uspjeh, nakit,

djetelina s~etiri lista,

potkovica ilibrojni drugi

Strujanje energije Vjeruje se da se, prema principima

analogije, oko tih predmeta stvara po-sebna energija koja ih identificira.

Naprimjer, ljubav i njen simbol srcepostaju ista stvar; èlimo li privu}i ilizadràti ljubav, nosit }emo uza se sr-

ce. S druge strane, prema principukontakta, vjeruje se da kada predmeti,

osobe, situacije ili simboli do|u ume|usobni kontakt, energija struji s

jednog na drugo.

46/azra 2009.

Hamajlijesimbol sre}e ili modni detaljS

imboli su oduvijek zra~ili magi~nomprivla~no{}u za ljude. âk i danas,kada je nauka zavladala ljudskommi{lju, mnogi drevni simboli svako-dnevno su prisutni u na{im ìvotimau vidu hamajlija. Mnogi }e re}i ka-ko su svjesni toga da ti predmeti ne

mogu donijeti sre}u niti ih za{tititi od zla, ali imje potrebno ne{to u {ta }e vjerovati ili ih jedno-stavno nose kao modne detalje.

U mnogim zemljama svijeta ne moè se nizamisliti ìvot bez hamajlija, a djeca ih dobijajuodmah po ro|enju. Obi~no se nose u ko`nimkesicama ili medaljonima oko vrata, ruke, pasaili bedara i rijetko se skidaju.

Vjerovatno ne postoji nijedan~ovjek na svijetu koji barem je-dnom u ìvotu nije imao nekitalisman ili hamajliju za sre}ubilo da su to privjesak zasre}u, ~arape ili majica kojanam donosi uspjeh, nakit,djetelina s ~etiri lista, po-tkovica ili brojni drugi...Od pamtivijeka postojeobi~aji i vjerovanja vezana uzstvari koje „imaju posebnemo}i“.

MMiittoovvii ii lleeggeennddeeVe}ina tih tradicionalnih „nositelja

sre}e“ vu~e porijeklo jo{ iz anti~kih vre-mena, odnosno iz mitova i legendi. Ma-nji dio su darovi od nama dragihosoba ili predmeti vezani uz nekisudbonosni dan u na{em ìvotui stoga su nam posebni.

Mogu biti od razli~itih pr-irodnih materijala - perga-menta, papira, svile, drveta,{koljki, poludragog kamenja,olova, srebra, zlata, a njihovablagotvornost i za{titni~kamo} najvi{e ovisi o njihovimmisti~nim sadràjima. U Egi-ptu su se mumije prekrivale ha-majlijama od zlata, bronze, kame-

na i keramike da bi {titile besmr-tnost umrle osobe. Na njimasu naj~e{}e citati iz svetihknjiga, imena Boìjih po-

slanika i an|ela, misti~nii astrolo{ki znakovi,{ifrirane fraze i numero-lo{ke vrijednosti LijepihBoìjih imena, imena

vjerovjesnika, magi~nikvadrati (vefkovi), figure...

Prema vjerovanjima, ha-majlije privla~e i okupljaju

sve sile, djeluju}i na svim ko-zmi~kim planovima, te ~ovjeka

postavljaju u sredi{te tih sila, uspo-stavljaju}i odnos izme|u njega i taja-

nstvenih sila koje utje~u na njegovìvot. One su „korespodencija“

izme|u ~ovjeka i duhovnih bi}a,a ovisno o njihovom sadràju,

smatralo se da mogu o~uvatizdravlje, sre}u i blagostanje,te darovati snagu, ìvotnusvjeìnu, mudrost, svijest iìvot bez stresa. Neke reli-gije ih zabranjuju, dok suu drugim obavezne.

Mnogi koji su gledalifilm „Moje Gr~ko

vjen~anje“ zapitali su seza{to se u crkvi tokom cere-

monije vjen~anja pljuvalo na mladence. Iako jecijela scena bila malo pretjerana (kako bi sveispalo smje{nije), razlog zbog kojeg se to radi za-ista postoji. Vjerovanje u zlo oko praznovjerje jekoje vu~e korijene jo{ u antici i moè se susrestiu mnogim kulturama i zemljama Mediterana,Arabije, Turske, pa sve do Indije.

„Zlo oko“ je vrsta negativne energije kojusvaki pojedinac nosi u sebi, tako da ukoliko sedugo posmatra osoba, moè se lo{e utjecati naistu preko te negativne energije. êsto se to radipotpuno nesvjesno, bilo zbog divljenja ili ljubo-more, ali to su savr{eni kanali za zlo oko.„@rtva“ }e tada odjednom osjetiti glavobolju, vr-toglavicu ili }e pasti u nesvijest, ovisno o snazizlog oka i dostupnosti `rtve.

Upravo zbog toga veliki broj Grka vje{a maloplavo oko okolo vrata ili ruke. Ta „za{tita“ moèse nabaviti svuda, od suvenirnica do zlatara. Pla-vo kamenje tako|er pomaè budu}i se smatrakako plava boja {titi, kao i bijeli luk.

Dakle, ukoliko se nekome èli podariti ko-mpliment a da ga se urekne, najbolje je, kaùGrci, lagano pljunuti tri puta prema toj osobi (aupravo to je doti~na scena iz filma prikazivala).

DDjjeelloovvaannjjee ii ppoorriijjeekkllooDjelovanje hamajlije uveliko ovisi o vjeri onoga

ko je nosi - to moè biti bilo koja stvar, ali va`noje, kaù, nositeljevo vjerovanje da ga ona {titi oduroka, bolesti i raznoraznih nezgoda. Kako vidi-mo, hamajlija je prvotno bila {tit od zla, a tek jenaknadno postala portafortuna, donositeljica sre}e,ali i modni dodatak. Za sve one koji oko vrata, ru-ke, na u{ima ili nekom drugom mjestu nose nekisimbol preporu~ljivo je da znaju njegovo porijekloi zna~enje. Donosimo vam neka od njih.

Najpoznatija hamajlija u arapskom svijetu je »

Vjerovanje da

djetelina s ~etiri lista

donosi sre}u poti~e iz

Amerike. Prema

legendi, Eva ju je prona{la u

rajskom vrtu. Vjeruje se da njena

~etiri lista predstavljaju ~etiri

najtraènija ljudska dara: zdra-

vlje, ljubav, uspjeh i sre}u

“

azra 2009./47

azra 2009./49

» takozvana „Fatimina ruka“.Njena simbolika je vrlo sna`nai o njoj postoje razli~ite preda-je. Uglavnom, ve}ina njih kaèda ovaj znak predstavlja velikisimbol ljubavi, pra{tanja i vje-rnosti ali i simbol snage, mo}ii sre}e.

Fatimina ruka je hamajlijakoja {titi od „zlih o~iju“. Si-

mbol je stilizirana ruka s tri prsta u sredini i s jo{jednim s lijeve i desne strane. U judaizmu se„Fatimina ruka“ naziva „Ruka Miriam“. Prsti naFatiminoj ruci ozna~avaju, svaki ponaosob, je-dnog od ~lanova svete porodice. Obi~no se izra-|uje od zlata ili srebra, a nerijetko je ukra{ena idragim kamenjem.

U evropskim zemljama i u Sjedinjenim Ame-ri~kim Dràvama ~esto se moè vidjeti konjskapotkovica zakucana na {talama i ku}ama, ali i kaostilizovana hamajlija i motiv na razli~itim koma-dima nakita. Postala je znak dobre sre}e, ali maloje onih koji znaju porijeklo tog vjerovanja.

KKoonnjjsskkaa ppoottkkoovviiccaa Ljudi koje je upravo to pitanje zanimalo

kaù da odgovor najvjerovatnije leì u materija-lu od kojeg je napravljena potkovica- gvo`|u.Ono se smatra izvorom sre}e, jer je ro|eno izjedinstva kamena i vatre, dva osnovna elementadrevnih vremena. Ipak, nije samo materijal do-prinio da potkovica postane simbol sre}e. Sma-tra se da i njen oblik polumjeseca ima pozitivnozna~enje, i to upravo zato {to asocira na nebe-sko tijelo koje utje~e na ~ovjekov ìvot. Ta-ko|er, na konjskoj potkovici trebalo bi da po-stoji sedam rupa, a taj broj se tradicionalnosmatra sretnim.

Konjska potkovica predstavlja ne samo si-mbol sre}e ve} i simbol snage. Kaù da su je utom smislu prvi po~eli upotrebljavati rimski legi-onari. Iz sudara gvozdene potkovice i stijenara|a se varnica, a ta iskra je vidljivo obilje`jesnage i mo}i, koje se, kako se vjerovalo, prenosei na samog jaha~a.

Potkovica se smatra ~uvaricom blagajni, auto-mobila ({titi od saobra}ajnih nezgoda) i brodova(obje{ena na najvi{i jarbol {titi od opasnosti kojeprijete s mora). Poklanja se i mladencima kakobi im ~uvala ku}u. Vjeruje se da njeni vrhovimoraju biti okrenuti uvis jer tako raspr{uju ne-gativnu energiju.

Vjerovanje da djetelina s ~etiri lista donosisre}u potje~e iz Amerike. Prema legendi, Eva juje prona{la u rajskom vrtu. Vjeruje se da njena~etiri lista predstavljaju ~etiri najtraènija ljudskadara: zdravlje, ljubav, uspjeh i sre}u.

Mnogi za svoju hamajliju biraju srce. Ono jeu svim anti~kim kulturama sredi{te ìvota i inte-ligencije, a uklesavalo se sa svetim formulama.Danas srce u prvom redu predstavlja ljubav, vje-rnost i ljubavno obe}anje.

Iako je krst simbol kr{}anstva, poznato je daima i druga zna~enja: obilje`je je Sunca i vezasuprotnosti; {titi od nesre}a, bolesti i zlokobnihsusreta. Prema anti~koj mediteranskoj tradiciji,pomaè ènama tokom trudno}e i u trenutku

poro|aja. Danas postoji vi{e od 280 vrsta krsto-va i svi imaju za{titni~ku ulogu. Naprimjer, egi-patski krst (ankh = besmrtan) ozna~ava ìvot,{titi od neplodnosti te psiholo{kih poreme}aja ibolesti.

Hamajlije drevnih Babilonaca nerijetko su bi-le u obliku Mjeseca, koji je mo}an talisman fi-zi~ke snage, hrabrosti i uspjeha. Krug za Indijcepredstavlja vje~nost i sre}u te simbolizira sudbi-nu koja sve pomi~e i transformira, ali i nestabi-lnost te kontinuiranu preobrazbu. Krug je i si-mbol Sunca, znanja i sre}e, koje se kre}u i slije-de svoj put u kojem god pravcu ìvot i{ao. Zatoje omiljen kao hamajlija.

Kineski simbol yin-yang sve je popularniji{irom zapadnog svijeta. On simbolizira supro-tnosti: pokretne, vanjske, rastu}e, gornje, tople,vru}e, svijetle, hiperaktivne, mu{ke zna~ajkemogu se klasificirati kao Yang. Nepokretne,unutarnje, padaju}e, donje, hladne, tamne, nea-ktivne i ènske zna~ajke mogu se klasificiratikao Yin. Ne samo da su yin i yang suprotni je-dan drugome, oni ne mogu ni postojati jedanbez drugoga. Naprimjer, kada ne bi bilo no}i,ne bismo imali s ~ime uporediti njenu supro-tnost - dan.

Na kraju svega moè se zaklju~iti sljede}e.ôvjek, odnosno njegov mozak, stvara konstru-ktivne ili destruktivne imaginacije. Hamajlijenam zapravo nisu ni potrebne, jer razmi{ljamo lipozitivno i dobro, automatski se smatramo bo-ljim osobama. I obrnuto, razmi{ljamo li negati-vno, velika je vjerovatnost da }e nam se doga|atinegativne stvari. Ipak, ako vas u posljednje vrije-me ne prati sre}a, izaberite neku hamajliju iisprobajte da li deluje. Ko zna?! �

Nije samo materijal doprinio

da potkovica postane simbol

sre}e. Smatra se da i njen oblik

polumjeseca ima pozitivno

zna~enje, i to upravo zato {to

asocira na nebesko tijelo koje

utje~e na ~ovjekov ìvot

“

Li~ne i op}e hamajlije

Me|u li~nim hamajlija-ma na najve}oj su cijeni bileone koje su {titile od bolestii zaraze; ~uvale i razvijale pr-irodnu snagu i spolnu akti-vnost. U ove hamajlije spa-dale su i one koje su {titiletrudnice, ~uvale ih od po-ba~aja, stimulirale im lakporo|aj i normalan dotokmlijeka nakon poro|aja.

Me|u op}e hamajlijeubrajale su se one koje suskrivane u temeljima i zido-vima ku}a, koje su posta-vljane na ulazima u sela, ko-je su {titile imanja i stoku.One su vrlo ~esto pravljeneod olova i obi~no su imaleneograni~en vijek trajanja.

azra 2009./51

look @enstveno» @elite li lijepo izgledati u ovo proljetnovrijeme, te sve osvojiti svojim `enstvenimpogledom, kozmeti~ka ku}a Givenchy pre-poru~uje da sjenama u zagasitim tonovimaosjen~ite unutarnje dijelove kapka, a da navanjski dio nanesete one u svjetlijoj rozenijansi. Na usne tako|er stavite svjetlijunijansu roze sjajila i nipo{to ne zaboraviterumenilo, koje }e va{em licu donijeti pro-ljetnu prozra~nost. �

52/azra 2009.

look

Romanti~no» Romanti~ne dame koje u svom pogle-du nose dozu misticizma uvijek su za-nimljive ja~em spolu. @elite li pobuditine~iju pa`nju, Givenchy vam prepo-ru~uje da na o~i naneste intenzivnijeboje, te o~i uokvirite olovkom u boji.A, misti~an pogled posti}i }ete naneseteli vi{e slojeva crne maskare. Ne zaboravite sjajilo za usne u tamnijoj roze boji. �

look

Glamour» @elim da me svi primijete!Uz Givenchy savjete i kozme-tiku bez problema }ete ostva-riti svoju misiju. Glamur, ko-ji najbolje simboliziraju holi-vudske dive, posti}i }ete inte-nzivnijim make-upom, koji„Givenchy“ preporu~uje sa-mo u ve~ernjim izlascima.Ujedna~ena podloga, istaknu-te jagodice, te obavezan„smokey eye“ efekt na va{imo~ima nikoga ne}e ostaviti ra-vnodu{nim. Jaku ve~ernju{minku izbalansirajte sjajilom u svjetlijoj be` nijansi. �

azra 2009./53

look

54/azra 2009.

Magic Kajal Ouvert»Magic Kajal Ouvert olovka u crnoj boji savr{eno }e ista}i oblik va{ih o~iju, a pogled u~initi magi~nim. 28,00 KM

Sari Glow Orange Blush»Sjajite s novim bojama rume-nila. Najpoèljnije su ruì~astai narandàsta, ali i svi oni to-novi prolje}a u kojima moèteuìvati. Dvije top boje su Ma-harani Orange i Maharani Pi-nk. @elite li ostvariti potpunefekt, rumenilo nanesite meka-nom ~etkicom. 67,00 KM

Proljetnavedrinana va{em licu

Photo Perfection»Novi puder ku}e GivenchyPhoto Perfection odli~no po-kriva sve nedostatke na va{ojkoì daju}i joj savr{en izgled isjaj. Ovaj fluid ima za{titu pr-otiv UV-zra~enja, a dostupanje u deset boja. 64,54 KM

Rouge Interdit Shine »Ovaj proizvod ku}e Givenchy je specifi~an - ima vi{esjaja nego obi~an ru`, a vi{e boje nego sjajilo u unikatnojkombinaciji koja isti~e usne daju}i im meko}u i sjaj. 45,34 KM

Produkcija MMooddeell:: Lana STANI[I] MMaakkee--uupp,, ffrriizzuurraa iissttaajjlliinngg:: Ado KARI[IK FFoottoo:: Muhidin @IVOJEVI]

TTeekksstt:: Lejla LOJO

Vernis PleaseRose»Ultra sjajan lak zanokte koji se brzosu{i i dugo traje po-maè ja~anju va{ihnoktiju. Dostupanje u svim modernimbojama. Odlu~ite lise za ruì~astu nija-nsu, ne}ete pogri-je{iti. 28,00 KM

Phenomenon Eyes Mascara »Phenomenon Eyes je nova Givenchy maskarakoja je progla{ena revolucionarnim proizvo-dom u oblasti {minke. Istovremeno uvija iodvaja svaku trepavicu od korijena do vrha.Ova maskara prema{ila je sve rekorde u prodajii osvojila je nagradu Marie Claire za najboljuinovaciju make-upa. 49,00 KM

Optimizam i pozitivna energija su svuda oko nas, a akose na va{em licu jo{ vidi utjecaj depresivne i duge zime,kozmeti~ka ku}a Givenchy nudi vam odli~no rje{enje -nova sjajila, ruèvi, te sjenila u vedrim bojama u~init }eda i vi jednostavno zablistate od sre}e. Ove proizvodemoète prona}i u dvije autorizirane parfimerije za Givenchy make-up i skin care kolekcije: parfimeriji „Nevena“ u Mostaru i parfimeriji „W. Plaza“ u BBI centru

Fashion era

56/azra 2009.

» Fergie je nedavno dizajnirala vlastitu liniju obu}e, a one s platformom su joj me|u draìm modelima

Slavni vole » Mada su veliki povratak doìvjele 2006. godi-ne, kada ih je u svoju kolekciju uvrstio Marc Ja-cobs, cipele, sandale, ali i ~izme s platformompodjednako su popularne i ove sezone. Stoga,ako ste ve} poàlili misle}i da }e va{e cipele kojeste kupili pro{le godine skupljati pra{inu u or-maru, varate se. „Op~injenost“ platformama jo{traje. Da li zbog ~injenice da su u njima vi{e zanekoliko centimetara, pa im je silueta izduènijai djeluje ènstvenije, pripadnice ljep{eg spola ihse jednostavno ne èle jo{ rije{iti.

Ova modna „anomalija“ svoje korijene imau dalekoj pro{losti. Naime, jo{ u 16. stolje}uelegantne Venecijanke postaju vi{e za okosedam centimetara. Prete~a modela koji se da-nas smatra posljednjim krikom mode kreiran jeu ateljeu Salvatorea Ferragama 1936. godine.Zbog ratnih nesta{ica koè dizajner je stvoriodrveni |on, pa su tako ène bile primorane no-siti glomazne cipele. Uskoro cipele-platformepostaju elegantne zahvaljuju}i trudu obu}arakoji su se izvje`bali u njihovoj izradi i nau~ilinaglasiti njihove prednosti.

Oni koji se sje}aju mode 70-ih znaju da jeona bila nezamisliva bez platformi, koje su setada nosile uz neizostavne sokne. Pogledajte skojim ih odjevnim kombinacijama slavneli~nosti nose danas. � L. L

» Mada joj ne nedostaje visine, Cameron Diaz se najudobnije osje}a u ovim cipelama

» Christina Aguilera: Platforma za nedosti`ne centimetre

Famepictures

Famepictures

» Gwyneth Paltrow u cipelama Pachinni, koje semogu kupiti samo u Evropi

azra 2009./57

» Victoria Beckham naj~e{}e nosi obu}u s platformom , anajdra`i su joj modeli Christiana Louboutina

» Dita Von Teese nosi YSL platformu

» Cipele s platformom za dnevni izlazak

nosi i Britney Spears

platforme

» I atraktivnaKim Kardashiannosi platformu

» Me|u „zaljubljenicima“ u platforme je i Jennifer Lopez

Famepictures

58/azra 2009. azra 2009./59

OBN Star Model by Dejana Rosulja{

Nakon {estodrànih

kastinga imalismo mnogo

posla i doista nije bilo lakoodlu~iti koje

djevojke idu uuì izbor,

ali uspjeli smosvesti broj

djevojaka koje}e u~estvovati

u na{oj prvojemisiji OBN Star

Model by Dejana Rosulja{

na 20

Nakon mno{tva show programa ukojima su me|u mladim Bosanci-ma i Hercegovcima otkriveni bro-jni muzi~ki, gluma~ki i drugi tale-nti, OBN televizija uskoro po-kre}e jedan sasvim druga~ijishow, prvi takve vrste na na{im

prostorima. Rije~ je o projektu „OBN Star Model byDejana Rosulja{„, u kojem }e ìri u sastavu JasminFAZLAGI], Jan STEDUL, Dejana ROSULJA[,Ivica SKOKO i Emerik GUDELJ i uz pomo} glaso-va gledatelja izabrati pobjednicu. Nju o~ekuju vrije-dne nagrade - automobil i naslovnica tira`nog maga-zina, a superfinalistice nov~ane nagrade i putovanja unajpresti`nije svjetske centre mode. Nedavno je u pr-ostorijama ove televizije odràn prvi kasting, a Deja-na Rosulja{ je odlu~ila svoje impresije podijeliti sna{im ~itateljima.

� KKaakkoo jjee pprroo{{aaoo kkaassttiinngg?? JJeessttee llii zzaaddoovvoolljjnnii ooddzziivvoommddjjeevvoojjaakkaa??

- Prezadovoljni smo. Zbog velikog interesovanjaodràli smo i par dodatnih kastinga. Ono {to me na-ro~ito raduje je to {to su se na kasting prijavile djevo-

jke iz cijele Bosne i Hercegovine i iz regije.

� KKoolliikkoo iihh ssee pprriijjaavviilloo??

- Odziv je bio doista iznad svih o~ekivanja i nakastingu je bilo nekoliko stotina djevojaka. Kao {tosam rekla, na kasting za show OBN Star Model byDejana Rosulja{ odazvale su se djevojke i iz susjednihzemalja - iz Hrvatske i Srbije.

� KKaakkvvee ssttee kkrriitteerriijjee ppoossttaavviillii??

- Dobar izgled je samo preduvjet, traè se jo{ sna-la`ljivost, upornost, izdr`ljivost, elokventnost, perso-nality i onaj famozni factor X. Kroz na{e emisije vi-djet }emo na koji na~in se djevojke suo~avaju s izazo-vima, koliko uspje{no obavljaju postavljene zadatke,kako se pona{aju u razli~itim situacijama. Mnogo jestvari koje }e utjecati na to koja djevojka napu{ta ta-kmi~enje u na{em nedjeljnom showu, to jest kojedjevojke ostaju u utrci za pobjedu. U svakomslu~aju, sve one }e imati dovoljno vremena i prilikada pokaù koliko mogu i {ta znaju.

� KKoolliikkoo ddjjeevvoojjaakkaa iihh jjee ddoo ssaaddaa zzaaddoovvoolljjiilloo??

- Nakon {est odrànih kastinga imali smo mnogo

posla i doista nije bilo lako odlu~iti koje djevojke iduu uì izbor, ali uspjeli smo svesti broj djevojaka koje}e u~estvovati u na{oj prvoj emisiji OBN Star Modelby Dejana Rosulja{ na 20.

� JJee llii bbiilloo ttrreemmee mmee||uu ddjjeevvoojjkkaammaa??

- Kastinzi su prolazili u zaista odli~nom raspo-loènju, dobra vibra se osje}ala u zraku... Naravno,razumljivo je da je bila prisutna i trema kod djevoja-ka. Brinule su se ho}e li pro}i na kastingu, {ta }e imre}i ìri, kakav }e dojam ostaviti.

� NNaa kkoojjii ssttee nnaa~~iinn ppoommooggllii ddaa ssaavvllaaddaajjuu ttrreemmuu??

- Na{e dobro raspoloènje i opu{teni razgovor sdjevojkama prije kastinga urodili su plodom. Primje-tno je bilo da je trema splasnula ~im je po~eo kastingi ~im su prve djevojke zavr{ile s predstavljanjem.

� DDaa llii vvee}} iimmaattee nneekkuu ffaavvoorriittkkiinnjjuu??

- O favoritkinji je jo{ uvijek prerano govoriti.Na{a prva emisija je na programu u nedjelju 19. apr-ila u 20.00 h. To je uvodna emisija u kojoj }e gleda-oci upoznati 20 djevojaka koje su u{le u uì krug. Utoj emisiji uradit }emo jo{ dva eliminacijska kruga, te

}e na kraju ostati 12 djevojaka, koje }e se deset se-dmica suo~avati s raznim modnim izazovima i boritiza pobjedu. O pobjednici }e odlu~ivati na{ stru~niìri i gledaoci telefonskim glasanjem.

� KKoojjii ssuu nnjjiihhoovvii rraazzlloozzii zzaa uu~~ee{{}}ee uu sshhoowwuu?? JJee llii ttoossttvvaarrnnaa lljjuubbaavv pprreemmaa mmooddeelliinngguu iillii èelljjaa zzaa ssllaavvoomm??

- Razlozi djevojaka su razli~iti. Neke èle ostvaritinova poznanstva, putovati i dobro se zabaviti, drugesanjaju o uspje{noj karijeri modela, tre}e privla~e pri-mamljive nagrade u na{em showu. Show OBN StarModel by Dejana Rosulja{ ~ine i razli~iti modni za-daci i izazovi, pa neke od njih èle saznati koliko suuop}e jake za takav posao i da se oku{aju u nekimnovim stvarima. Uistinu ima mnogo djevojaka kojesu svjesne da modeling nije uop}e lagan posao, kakose mo`da na prvi pogled ~ini, pa èle kroz nas show,uz pomo} vrhunskog tima stru~njaka, nau~iti tajnemanekenstva, pravilnog drànja, lijepog hodanja, sa-vladati tehnike dobrog make-upa, primjerenog stajli-nga, te otkriti kako se snimaju beauty i fashion edi-torijali, reklame i na kraju, èle prona}i svoje mjestou svijetu mode. �

Djevojke imaju razli~ite razloge za u~e{}e

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

60/azra 2009.

Tendence

» Iako je ve}ina dizajneraovo prolje}e i ljeto predstavilaveselim bojama poput nara-ndàste, ruì~aste, ùte i drugih,bilo je i onih kreatora koji su ostali vjernisofisticiranim nijansama. Tako su Luca Luca iMaz Azria predstavili kolekcije za ovu sezonu ube`, sme|oj, tonovima breskve te sivoj boji.îste i fluidne, ove nijanse pomaù da odjevnekombinacije izgledaju jednostavno i elegantno.Siva je jo{ ove jeseni dobila funkciju jedne odnajelegantnijih boja, tako da }e jo{ dugo biti utrendu; be` dobro pristaje gotovo svakoj èni,a sme|a je uvijek moderna. Pored toga, nemo-jte se ni slu~ajno dovesti u isku{enje da bojeodje}e poku{ate preslikati na make-up, pogoto-vo ukoliko je rije~ o ìvim bojama. Me|utim,ako su neutralne nijanse va{ odjevni izbor, slobo-dno se poigrajte sa {minkom. S

ofis

tici

ran

i i

eleg

an

tni

u n

eutr

aln

im b

oja

ma

Imperativuska

linija odijela

DI CAPRIO MAN DI CAPRIO WOMAN

Trend umu{kim odijeli-ma za idu}u se-zonu nalaè po-vratak klasici pa}e se nositi sakoiklasi~ne {irine skop~anjem nadva dugmeta.Hla~e su uìhnogavica i ravnihlinija. Za sljedbe-nike trendovskihhitova u Di Caprio kolekcijinalaze se odijelapovi{enih ramena. I dalje je u tre-ndu pamuk i ‘i-sprani’ izgled, anovost su ina{iveni amble-mi. U klasici do-miniraju crna isiva, vra}aju semikrodezeni i pr-uge, a trendovskeboje su sme|a ibe`, ljeti bijela iboja leda.

Trendovi u ènskoj modidonose mno{tvo{arenih uzoraka Apsolutni hit sezone u ènskojmodi je nova plava boja u ko-mbinaciji s tamnosme|om.Kraljica me|u (ne)bojamaostaje bijela, a tu su i zemljanitonovi za njeàn safari look.Ultimativni trend su printevi soblicima organskog porijekla(cvjetovi, listovi) - posebno nahaljinama i suknjama. Odje}aza formalnije prilike kao i zaposebne prigode prati liniju ti-jela a svaki modni dodatak nanjoj dolazi tek da naglasiènstvenost. I boje u akroma-tskim bijelim, sivim i crnimtonovima ostavljaju mogu}nostda istaknete svoju osobnost.Odje}a je izra|ena iz laganih,tijelu dragih tkanina kojeisti~u figuru i ostavljaju pro-stora nesputanim kretnjama.Ultimativni ljetni hit je crno-bijela kombinacija - za nju injega.

» Mu{ki sako256 KM

» Mu{ki sako252 KM

» Hla~e150 KM

» Hla~e160 KM

» @. haljina193 KM

» @enska bluza118 KM » @enska jakna

241 KM

62/azra 2009.

LLeevvii’’ss((rr)) 550011 ((rr)) jjeeaannss LLeevvii’’ss((rr)) RReedd TTaabb((rr)) jjeeaannss kkoolleekkcciijjaa iinnssppiirriirraannaa jjee uuggoo||aajjeemm

CCuubbee ii MMaarraakkeesshhaa sseeddaammddeesseettiihh ggooddiinnaa..Bogatstvo kolorita postignuto je paletom od zemljanih tonova, boja hr|e

pomije{ana je s neutralnim bojama i bojom indiga. Kroz kolekciju su preze-ntirani zanimljivi printevi i uzorci koji su inspirirani bogatom kulturom Ma-rakesha i Cube.

Obrade tkanina su raznolike - od izno{enih, izblije|enih od sunca, pa sve dosivih tonova i bijele boje. U denimu se nose srednje plavi tonovi koji ostavljajudojam izno{enog, dok u nedenim modelima prevladava blijedoplavi ton.

Kolekciju Red Tab Guys karakteriziraju lagane tkanine, ma{toviti detalji.Prolje}e je sezona kada se nose apsolutno sve du`ine.

Red Tab Girls kolekcija najavljuje veliki povratak lepr{avih {arenih maji-ca, tunika i trapez hla~a. Modeli Flare i Parallel leg aposolutni su hit, dok sebluze i tunike pojavljuju u svim kombinacijama; od slojevitog odijevanja, aliu seksi varijanti i kao samostalni odjevni predmet.

176 KM

59 KM133 KM 88 KM

49 KM

233 KM

147 KM

78 KM

174 KM231 KM

azra 2009./63

OLS (Only Levi's store) – SARAJEVO - Gajev trg 1, ZENICA - Kamberovi}a polje bb, MOSTAR - PC Rondo - Kralja Petra Krešimira IV

MBS (Multi Brand Store): SARAJEVO: Mis Irbina3, PC Merkur-Grada~a~ka 1, BANJA LUKA: Trg srpskih junaka 6; TUZLA – Trgova~ka 12, MOSTAR - PC- Stjepana Radi}a 31, ZENICA: Maršala Tita 37, BIHA] - Ešefa Kova~evi}a 1, ŠIROKI BRIJEG: Antuna Mihanovi}a 18c, TREBINJE: Kralja Petra I Oslobodioca 7;LIVNO - PC Forum-Splitska bb, ^ITLUK - pc Mališi} -Trome|a bb; PRIJEDOR - Branislava Nuši}a 1 BIJELJINA - TC Emporium-Kralja Petra I Kara|or|evi}a br. 1

Prodajna mjesta

Na prodajnim mjestima utijeku je nagradna igra

“Levi’s is for me”! 1. Kupi - Posjeti Levi’s prodavaonice i izaberi nešto za sebe iznajnovije ponude! 2. Napiši - U nekoliko reèenica opiši ~ime Levi's tebe obara s nogu! 3. Osvoji - Autori najoriginalnijih tekstova osvajaju ulaznice zakoncert U2 u Zagrebu!

Kiki Riki Prolje}e/ljeto 2009

64/azra 2009.

Neodoljiva u novim modnimkombinacijama

Modna ku}a Kiki Riki ovog puta vas

vodi u pravu modnu pustolovinu.Prepustite se ma{tii ~ulima i uìvajte

u trendikombinacijama. Ubuticima ove ku}e

moète prona}i sve{to vam treba za

novi proljetni stajling: od

lepr{avih haljinicado ultramodernihhla~a, zanimljivihmajica i svega

onoga ~ime moèteizgraditi osoben stil- a to je ono {to ste

oduvijek èljeli!

azra 2009./65

KIKIRIKI Br~ko /BIH Dubrave, Br~ko / Bosna i Hercegovina Tel:+387 61 818 552 fax:+387 49 745 158 E-mail: [email protected]

KIKIRIKI Novi Pazar / Srbija Save Kova~evi~a b.b. Novi Pazar / Srbija Tel:+381 65 428 1729/30/31/32Fax:+381 20 381 719 E-mail: [email protected]

BUTICI:Sarajevo / Grbavi~ka40 b Tel:+387 33 642 960 E-mail: [email protected]

Ilid`a - Sarajevo /Mala aleja 30 Tel:+387 33 636 666 E-mail: [email protected]

Sarajevo / Gazi Husrev-begov bezistan 26 E-mail: [email protected]

www.kikiriki.ba

66/azra 2009.

Posjetite Kiki Riki

butike, o~ekuje vasiznena|enje

Kiki Riki Prolje}e/ljeto 2009

Ilid`a (Mala aleja br. 30)

Grbavica (Grbavi~ka br. 40b)

Ba{~ar{ija (Bezistan br. 26)

Arizona market Br~ko

www.kikiriki.ba

azra 2009./67

Moje putovanje Argentina

Profesorica arheologijena sarajevskom i

mostarskom univerzitetuu svom je ìvotu

proputovala mnoge zemlje, ali uspomene

na posjetu Argentini jo{uvijek su veoma ìve u njenom

sje}anju

Poziv „Azre“: opisati neko od mojihputovanje. U trenu se postavilopitanje: „A koje“ - arheolozi neka-ko puno putuju. I nisam pomislilana neko od tih, nerijetko su napo-rna i stresna, nego na jedno o ko-jem sam ma{tala dugo i puno sve

do trenutka kad sam bila u prilici otputovati, anakon povratka uvijek ga se sje}am sve do da-nas.

Argentina - zemlja koju ne moète posjetiti,onako, usput, putuju}i u neku drugu zemlju,nego namjerno, kad vam je sama cilj. A meni jeto valjda bila jo{ s kraja 50-ih. Povezala su nasneka pisma, razglednice nekog beskona~no veli-kog grada, prelijepe ~estitke ve} tada ukra{enezlatnim prahom, prva prava lutka u odje}i odspu`ve, cipele - valjda sam ih ve} tada zavoljela.Neki, sad znam, lijepi mirisi i fotografije jedneprelijepe, neobi~no atraktivne ène, sestre mojemajke, kojoj je sudbina, kao i mnogim drugim sprostora Hercegovine, pokazalaneke daleke horizonte.

Pi{e: Snjeàna VASILJ

Zahvaljuju}i povoljnom

poloàju (jedna od najve}ih luka

u Ju`noj Americi) danas je to

grad s beskona~nim, desetine

kilometara dugim i stotinjak

metara {irokim ulicama;

parkovima s drve}em koje

cvjeta umjesto cvije}a

“

Zemljatajanstvenog

tanga

»

» Kasa Rosada ruì~asta rezidencija argentinskog predjednika

68/azra 2009.

Prepiska s Argentinom trajala je dugo, a ondajedan hladni zimski dan - Amsterdam, aerodromi jedan dugi, dugi let, puno misli, a onda dandrugi, ljetni, susreti i jedna druga~ija zemlja snekim drugim zvijezdama u kojoj vru}e postajesa sjevera, a hladno s juga. Zemlja od 2. 766890 km2 (kao Evropa bez Rusije) s manje od 40miliona stanovnika, od kojih skoro svaki drugiìvi u glavnom gradu Buenos Airesu. Caital Fe-deral, kako ga njegovi stanovnici, Portenje ili uprijevodu „ljudi po-

red rijeke“ - La Plate, zovu. Utemeljio ga je, zanas u Evropi, nedavne 1536. god. [panac P. deMendoza kao malo naselje Nuestra Senora SantaMaria del Buen Aire.

BBuueennooss AAiirreess

Zahvaljuju}i povoljnom poloàju (jedna odnajve}ih luka u Ju`noj Americi) danas je to grads beskona~nim, desetine kilometara dugim i sto-tinjak metara {irokim ulicama; parkovima s dr-ve}em koje cvjeta umjesto cvije}a. Kasa Rosadaruì~asta rezidencija argentinskih predsjednika sonim balkonom s kojega je argentinska miljeni-ca Evita Peron, a kasnije i Madonna, pozdravlja-la svoje miljenike.

Argentina je i nogomet. Vidjela sam stadionRivera, ali ne pun (nije preporu~ljivo jer sugu`ve nekad nepredvidive) nego prazan, tih - ni-jem, ali ogroman. Boka - kvart najsiroma{nijih,ali i najìlavijih. Sve je druga~ije u tom kvartu,manji je od svega velikog u tom ogromnom gra-du, ali obojen, lepr{av i {aren kao i ~itava Arge-ntina, koju su stvorili svi koji su iz raznih kraje-va svijeta u nju do{li s razli~itim nadanjima.

[ta je posebno, druga~ije od svega ostalog?Tango tajanstveno ma{tovit, spontan, do sa-vr{enstva skladan i mali restorani sa zvucimausamljenog svira~a koji jo{ od rane ve~eri svirasamo vama i Argentinci koji uvijek prvog u mje-secu jedu njoke - za sre}u, nadaju}i se tako no-

Nakon doru~ka tako|er se

ne ùre, druè se uz mate

- tikvica iz koje piju tradicionalni

~aj od nekih trava uz koje su

usamljeni gau~osi skra}ivali

duge no}i u nepreglednoj

Pampi

“

»

» Moderni dio grada

» ârobno lijepi Iguazu vodopad

vcu za koji se ba{ nisu spremni puno namu~iti. Ina~e, jedu meso, onda opet meso, pa onda

meso s mesom, ali naviknete se. Meso je od onihu svijetu ~uvenih argentinskih kravica s nepregle-dnih pa{njaka od Okeana do Anda. A restorani,interesantno, ~inilo mi se da Argentinci u njimasjede beskona~no. I ako se jednog dana na|ete ta-mo, nemojte se iznenaditi: uz ve~eru na isti ra~unide i doru~ak. Sluì se meso, a uz sto za posluìva-nje uvijek je jedan manji na kojem cijelu no}br~kate po ro{tilju koji se do jutra ne gasi.

Nakon doru~ka tako|er se ne ùre, druè seuz mate - tikvica iz koje piju tradicionalni ~aj odnekih trava uz koje su usamljeni gau~osiskra}ivali duge no}i u nepreglednoj Pampi. Pro-bala sam i ~ikita odrezak: {nicla, pohana bananai preljev s gljivama (jednom sam se pohvalila uSarajevu, nije upalilo - }evapi valjda ljep{e mi-ri{u).

U Buenos Airesu sve je veliko pa ~ak iknjiàre. Traìla sam Borhesa poklon za pjesnikaMilu Stoji}a. Police su bile ogromne, nepregle-

dne, ipak od silnihBorhesa dobio je je-dnog, a ja Misu Krioluvaljda ne{to najljep{e{to Indiosi - potomcistarih Inka na svojimtradicionalnim instru-mentima sviraju.

KKuuppaannjjee uu ookkeeaannuu

[oping. U gradu od15-ak miliona stano-vnika s trì{tem odmulti-multi bogatihdo mini-mini siro-ma{nih - prva instru-kcija je bila: „Ako ti sene{to svi|a, kupuj“.Razlog je jednostavan,bez obzira koliko osta-jete, male su mo-gu}nosti vratiti se naisto mjesto. Florida,ulica s najljep{im gale-rijama (prostori sdu}anima) sa svim {tonude - modni trendo-vi isprobaju ranije dokse Evropa smrzava. Tusam saznala - krzno segleda u Parizu, a ku-puje u Argentini.

Ostatak Argentinezemlja je od Atlantikado Anda s nepregle-dnom Pampom i Pata-gonijom. Prvo Marl delPlata, grad na okeanu sbeskona~nim plaàma(kupanje u okeanu pro-bala sam i ne bi ponovi-la). Poslije toga bilo mije jasno za{to to oni radena bazenima. Nematepojma kako je iza}i izvode sa slojem pijeskakoji vam se uvu~e u sva-ku poru i onda to opra-

ti. Uostalom, uz bazene jeljep{i pogled, ène lijepe, ni{ta manje nego u Riju.

Poseban dar bio je put preko Argentine odRosaria preko Pampe i Patagonije do Neuquena.Toliko raznolikosti i nepreglednih ran~eva s tekponekim skoro pravim gau~osom - danas nisu umodi, njihov posao radi se druga~ije.

Provincija Neuquen na Andama (Cordillera delos Andes) jezero Nahuel Huapi, San Martin de losAndos i Bariloche dio su te zemlje koja se i danas,sigurna sam, druì sa svojim drevnim bogovima.

I sada, tako dugo nakon povratka iz Argenti-ne, te tako „druga~ije“ zemlje rado se sjetim. Nanju me podsjeti samo par u mr`nji rata preìvje-lih fotografija, i Borhes, koji nam je svima mu-dro poru~io:

„ Kada bih ponovo ìvio, puno vi{e bih gri-je{io. Manje se pla{io. Stvari ne bih tako ozbi-ljno shvatao. Vi{e bih putovao. Puno vi{e ljudiupoznao. Neke druge knjige ~itao. Hrabrije bihse ljubio. Manje kupovao. Vi{e tro{io. Prijatelje~uvao. Ali eto imam ve} 80 godina i znam daumirem“. �

A restorani, interesantno,

~inilo mi se da Argentinci u

njima sjede beskona~no. I ako

se jednog dana na|ete tamo,

nemojte se iznenaditi - uz

ve~eru na isti ra~un ide

i doru~ak

“

azra 2009./69

» Tango se ple{e i na ulicama

70/azra 2009.

Explorer

Gej{e: zamrznuta

tradicija

Zahvaljuju}i ameri~kom piscuArturu GOLDENU i njego-vom romanu „Memoari jednegej{e“ (po kojem je snimljen iistoimeni film) aktuelizovana jeuspomena na kontroverznuustanovu japanskih gej{i, zani-

mljivu kako sa socio-kulturolo{kog tako i s psi-holo{kog, pravnog, moralnog, pa i modnog sta-novi{ta. Kao {to je zainteresovalo ~itala~ku i fi-lmsku publiku, egzoti~no sestrinstvo gej{i jesvojim tajanstvenim na~inom ìvota (od kada jeprihva}eno kao posebna socijalna grupa u Ze-mlji izlaze}eg sunca) intrigiralo javno mnjenje iraspirivalo ma{tu, posebno mu{ku. Te ikone ja-panske kulture ve} 250 godina praktikuju svojgei ili umije}e.

Prvi put pojavile su se u Tokiju i Osaki u 17.vijeku kao plesa~ice i muzi~arke. Ko su, zapra-vo, bile prave gej{e? Dame, umjetnice i zaba-vlja~ice, konkubine, prostitutke ili sve zajedno?

Rije~ gej{a u japanskom jeziku zna~i umje-tnica, odnosno ozna~ava osobu koja vladaodre|enom vje{tinom. Interesantno je spome-nuti da su prvobitno gej{ama nazivani mu{karcina dvorovima feudalnih vlastelina iz 18. vijeka.Status gej{i dobijali su zahvaljuju}i umije}uma~evanja, jahanja i ga|anja. Tek pred kraj togstolje}a rije~ gej{a dobija druga~ije zna~enje iodnosi se isklju~ivo na ène talentovane za pje-vanje i plesanje.

IIzzddaa{{nnoo oobbrraazzoovvaannjjeeGej{e se ~esto pogre{no poistovje}uju s pro-

stitutkama, {to nisu, makar ne u bukvalnomsmislu te rije~i. Posebno se to ne odnosi na onekoje pripadaju najvi{em redu gej{i. One su pro-fesionalne zabavlja~ice, vrhunsko dru{tvo za ra-zgovor, flert, katkad, po volji, i ne{to vi{e od to-ga. Njihova umiljatost, izda{no obrazovanje,apsolutna poslu{nost ~inila ih je izuzetno pri-vla~nim, ~ak i kada nisu bile naro~ito lijepe.O~aravale su tijelom, ali jo{ vi{e duhom.

Moderna je gej{a krema goleme industrijekoja se stolje}ima razvijala da ugodi senzualnimèljama japanskih mu{karaca. Njen je posao pr-odaja sna - o rasko{i, romantici i ekskluzivnosti- najbogatijim i najmo}nijim mu{karcima Japa-na. U najskupljim restoranima i ~ajanama, dokmu{karci vode osjetljive poslovne pregovore,gej{e to~e sake i odràvaju razgovor - po cijeni

Odvojeni svjetovi - Ustanova gej{e nastala je u tradiciona-

lnom dru{tvu Zemlje izlaze}eg sunca koje ni-je dozvoljavalo otvorenu javnu komunikacijuizme|u mu{karaca i njihovih èna. Za japa-nskog doma}ina, posebno plemi}a, postojalasu dva odvojena svijeta. Prvi se odnosio naposao, a drugi na ku}u i porodicu. U sklopuprvog nalazila se i razonoda, kao i ~ulni uìci.A oni su, po pravilu, traèni van ku}e jer jezakonita èna, po shvatanju japanskog gospo-dina, imala svoje malo „carstvo“ - do-ma}instvo i dovoljno briga da se njime, i va-spitanjem djece, pozabavi.

azra 2009./71

»

od vi{e hiljada dolara.Malobrojne ène koje danas ulaze u svijet

gej{i privukla je romanti~na slika o njima ililjubav prema tradicionalnim vje{tinama.Me|utim, prije Drugog svjetskog rata ve}inagej{i nije imala izbora, bile su ro|ene u tomposlu ili prisiljene da mu se priklju~e kako bipreìvjele.

U dru{tvu u kojemu je ènino mjesto bilo iliu ku}i ili u bordelu, gej{e su izborile odvojenikutak, stvoriv{i zajednicu èna poznatu kao„svijet cvije}a i vrba“. Odijevale su se u ra-sko{ne svilene kimone i teìle savr{enstvu u{minkanju i otmjenom pona{anju. Na svom vr-huncu u 19. stolje}u diktirale su modu i popu-larnu kulturu, bile su supermodeli toga vreme-na. No, kako se zapadnja~ka kultura {irila po-slijeratnim Japanom, gej{e su se zamrznule uvremenu, u~iniv{i tradiciju dijelom svoje pri-vla~nosti.

Gej{a, {to zna~i „osoba koja ìvi u skladu sumjetno{}u“, u~i ceremoniju ~aja, kaligrafije, isvirati na instrumentu koje se naziva {amizen, teuvje`bava plesne ta~ke koje su jedino javno iska-zivanje njezinih nadarenosti. U tim ekstravaga-ntnim priredbama gej{a se kre}e kroz niz su-zdrànih i elegantnih poza, pritom rijetko pre-tjeruju}i.

Me|utim, umije}e koje gej{e pokazuju nano}nim privatnim zabavama posve je druk~ije,kako u ~asopisu „National Geographic“ pi{e Jo-dy COBB. Kad mu{karci sjednu za ve~eru, gej{ekleknu do njih, koketiraju i smije{e se, nude de-likatese i to~e sake. Kad alkohol u~ini svoje, ra-zveù se kravate i jezici. Gej{e zbijaju {ale, svira-

ju {amizen i pjevaju bestidne pjesme. Stvarajuopsjenu romantike u radom opsjednutoj kulturi,u kojoj je malo prilika za odmor i uìtak.

Unato~ svim njenim umjetni~kim dosezima,japanski mu{karci tvrde da najvi{e cijene gej{inuvje{tinu vo|enja razgovora. Ona zna sve dnevnenovosti i tra~eve iz pozori{nog ìvota i svijeta su-mo-boraca. Prou~ava mu{ki ego i njeguje ga po-put vrta. Poznaje mu{ku narav i raspoloènja.Ona mu je potpuno posve}ena, a on cvate.

- U ovom svijetu mu{karac ima vi{e mjesto, aèna ga slijedi. Tako treba biti. Moram mu po-magati i podràvati ga, ali ne dopustiti mu da tozna. To je ènska vrlina: biti jaka iznutra, ali tone pokazati - kaè jedna tokijska gej{a.

Dobri poznavatelji stanja pretpostavljaju dadanas u Japanu ìvi manje od hiljadu pravihgej{i, dakle 79.000 manje nego ih je bilopo~etkom pro{log stolje}a.

U modernom Japanu, pa ~ak i Kyotu, mjestuu kojem je ova tradicija najja~a, gej{e su pravarijetkost. Moèmo ih prona}i u tradicionalnimgej{a ku}ama zvanima okiya, no ve}ina ih ìvi uvlastitim domovima. [to se ti~e odijevanja, ovedame su vjerne jednom i jedinom - kimonu. Bo-

One su profesionalnezabavlja~ice, vrhunsko

dru{tvo za razgovor, flert,katkad, po volji, i ne{tovi{e od toga. Njihova

umiljatost, izda{no obrazovanje, apsolutnaposlu{nost ~inila ih je

izuzetno privla~nim, ~ak ikada nisu bile naro~ito

lijepe. O~aravale su tijelom, ali jo{ vi{e duhom

Priredila: Alma RED@EPAGI]

Ljepota vrata- Moram ti re}i ne{to o vratovima u Japa-

nu, ako to ne zna{. Naime, japanski sumu{karci, u pravilu, vrlo osjetljivi na ènskivrat i grlo, ba{ kao {to su zapadnja~ki mu{ka-rci osjetljivi na ènske noge. To je razlogzbog kojeg gej{e zabacuju ovratnike svojih ki-mona tako nisko da se pogledu otkriva gornjidio ki~me; pretpostavljam da neka èna u Pa-

rizu zbog istog razloga obla~i kratku su-knju - izjavio je Arthur Golden,

autor knjige „Memoari je-dne gej{e“.

Da bi bila uspje{na, gej{a

mora demonstrirati ljepotu,

otmjenost, umjetni~ki talent,

{arm i besprijekorno

pona{anje

“

je, uzorci i stil kimona ovise o sezoni, ali jednouvijek ostaje - tri sloja tkanine i nekoliko metaradugog pojasa obi. U obla~enju dakako trebajuveliku pomo} garderobijera.

Nostalgiju za danima uo~i Drugog svetskograta, u kojima su carovale gej{e, danas ne krijenajstarija me|u njima po imenu Kokin (98), ko-ja je profesiji gej{e posvetila ~itav ìvot.

Bila su to vremena kad su u svilenim kimoni-ma, klepe}u}i nanulama, gej{e „lepr{ale“ u resto-rane „rjotei“ i zabavljale dobrostoje}u gospodu, aova bi se divila njihovoj umije{nosti, ljepoti,ènstvenosti i {armu - sje}a se s ponosom Kokin.

Ona sa àljenjem dodaje da se danas ljudi za-bavljaju uz karaoke u barovima i plesnim klubo-vima, ne znaju}i {ta gube.

Kokin i danas svira {amizen, tradicionalniinstrument s tri ìce, pjevaju}i stare pjesme uAtamiju.

Da bi bila uspje{na, gej{a mora demonstriratiljepotu, otmjenost, umjetni~ki talent, {arm i be-sprijekorno pona{anje. O-chaye su i ekskluzivnamjesta na koja pristup imaju samo provjerenigosti, na poslovnim ru~kovima ili zabavama,gdje gej{a razgovara s gostima i za njih izvodi ta-chikatu, tradicionalni japanski ples, ili jikatu,pjevanje i sviranje odre|enog instrumenta.

DDooddiirr ggrriimmiizznnooggaaGej{a ne priprema niti posluùje hranu, a ne

upu{ta se ni u seksualne avanture za jednu no}.Ona, dodu{e, odràva razne razli~ite odnose smu{karcima, ali nije prostitutka. Iako je obi~ajda svaka gej{a ima svog pokrovitelja s kojim jeemocionalno, ekonomski i seksualno povezana,odluka èli li takvu vrstu odnosa isklju~ivo je nanjoj samoj.

Da bi se postalo gej{om, morate biti k}i gej{eili vas mora prihvatiti O-chaya. Obi~no su lijepedjevoj~ice siroma{ni ro|aci prodavali O-chayji,koja bi pak uloìla trud i novac u njihovu obu-ku. Negdje izme|u 15 i 20 godina starosti dje-vojke bi postale maikos, „nau~nice“ gej{i. Mai-ko obi~no prati gej{u na sastancima, kako bi {tovi{e nau~ila o poslu, a kad napuni dvadeset go-dina, odlu~uje èli li postati gej{om.

Ignoriraju}i dru{tveni, ekonomski i kulturnikontekst iz kojeg je poniknula, Zapad je poludioza modom gej{a, posebno na~inom obla~enja i{minkom, slijepo je kopiraju}i. No, u izgledugej{e ni{ta nije prepu{teno slu~ajnosti, a pogoto-vo ne nerazumijevanju.

U japanskom postoji rije~ koiten - u doslo-vnom prijevodu dodir grimiznoga. Upotreba cr-vene boje u odje}i i {minki izrazito je va`na u ja-panskom dru{tvu. Crvena se smatra bojomljepote i sre}e. Crveno donje rubljeozna~ava menstrualnu bol i ènskereproduktivne organe odràva zdr-avima i funkcionalnima. Crvenabudi erotske osje}aje kodmu{karaca. Gej{e nose crve-nu postavu, a na usnamaàrko, odnosno svijetlocrve-ni ru`.

Gej{a nosi sandale kadje vani, a bosa je kad senalazi unutar ku}a. Stili na~in oblikovanja~uvenih „gej{i frizu-ra“, pak, varirao

je. Prije vladavine carske dinastije Tàng ène sunosile raspu{tenu kosu, ali u to vrijeme postaloju je popularno podizati. Poslije se u moduvra}a kosa sakupljena u sredinu i spu{tena po ra-menima.

Tokom 17. stolje}a ponovno se po~inje podi-zati i tada nastaje tradicionalni na~in oblikova-nja frizure shimada, stil kakav prakticiraju gej{e izna~i svu kosu podignutu u jednom smjeru. Ta-kve frizure ukra{avaju se ~e{ljem i ukosnicamakoje predstavljaju dru{tveni status njihove nosi-teljice.

Tradicionalna {minka koju koriste gej{e di-ljem svijeta jedna je od najrasprostranjenijihslika koja se povezuje s japanskom kulturom.Rane gej{e bojile su obrve u zlatnoùtu boju, apo~etkom 16. stolje}a po~inju koristiti bijelipuder pravljen od riìnog pra{ka, koji je usko-ro zamijenjen bijelom kremom, kao i àrkocr-veni ru` za usne, pravljen od ekstrakta {afrana,odnosno svijetlocrvene boje, od cvjetnih laticagrimizne boje, maù}i ga ~esto samo na sredi-nu usana kako bi naglasile delikatnost iènstvenost

U vizuelnom smislu, odjevni stil gej{i je pre-poznatljiv, kao {to su i one dugo vremena bilepredvodnice stila odijevanja u japanskomdru{tvu, zapravo sve do 30-ih godina 20. vije-ka, kada u Japan stiù zapadni modni diktati.

Ali i u tom procesu gej{e su ostale vjerne se-bi, ne prave}i kompromis s novom mo-

dom, potenciraju}i svoj stil, koji je vre-menom gotovo prerastao u nacionalnoobilje`je. Tako i dana{nje gej{e izgle-daju isto kao i njihove prethodnice od

prije dva tri vijeka, kada su postavljenitemelji japanske ènske ljepote. A to su

crna kosa uvijena u rasko{nu pun|u, na-puderisano bijelo lice s istaknutim crvenim

usnama, graciozno tijelo s minijaturnim sto-palima uvijeno u otmjeni svileni kimono. Glavni razlog zbog ~ega su neke ène postaja-

le gej{e bilo je siroma{tvo. Uglavnom su ih rodi-telji prodavali dok su bile sasvim male ili su one,rje|e, same donosile takvu odluku kako bi spasi-le porodicu od bijede. Kao vlasni{tvo drugih lju-di, svojih novih gospodara, ostajale su u slu`bi

godinama. Prije nego su postajale pravegej{e, obrazovale su se u specijalizovanim

{kolama za gej{e, sticale znanje iz svihoblasti umjetnosti, lijepog po-

na{anja, pisanja. Ipak, kada su u pitanju puteni

uìci, mora se konstatovati i~injenica da je japanska go-

spoda u odnosu na tada{nje,a i sada{nje, evropske savre-menike imala istan~anijiukus, pa su pod zabavomsmatrali ne samo tjelesnove} i duhovno zadovo-ljstvo, koje su im omo-gu}avale upravo gej{e. �

Unato~ svim njenim

umjetni~kim dosezima, japanski

mu{karci tvrde da najvi{e cijene

gej{inu vje{tinu vo|enja

razgovora

“

72/azra 2009.

Neobi~ni ljudi Bear GRYLLS

Progone me paklene scene iz Indonezije

Preìvljavanje susreta s pr-edatorima je ~esto, kaè Bear,stvar pravilnog pona{anja.Najve}e {anse da preìvite su-sret sa, naprimjer, grizlijemimate ukoliko za po~etakizbjegavate da ga gledate u o~ii ako zauzmete ponizan stav.Nikada ne tr~ite, medvjed }evas tada shvatiti kao prijetnjui napasti vas.

- Umjesto toga, udaljava-jte se polako i, ukoliko vasipak napadne, lezite nepo-mi~no, a prstima za{titite vr-at. Pravite se da ste mrtvi dokse medvjed ne udalji. Nekeprirodne katastrofe, tako|er,ostavljaju male {anse zapreìvljavanje. Iako va{ ìvottada u ve}ini slu~ajeva ovisi osre}i, veoma je bitno i kako sepona{ate u tim uvjetima. Pri-je svega, treba ostati smiren - savjetuje Bear

Kako preìvjeti

napad grizlija

74/azra 2009.

»

Pripremila:Elvedina D@AKMI]

azra 2009./75

Pokazao je kako pobijediti dùnglu, pustinju, planinu i planinske brzake,

preìvjeti ekstremno visoke i niske

temperature. Bezbrojputa rizikovao je ìvot, a

sa skoro svakog putovanja nosi poneki oìljak

Slomljena le|a prisilila bi i najve}egentuzijastu da ode u penziju, alibiv{i oficir SAS-a (Special Air Servi-ce) Edward „Bear“ Grylls nije~ovjek koji se povinuje pravilima.Prije 11 godina ljekari su mu sa-op}ili da mo`da vi{e nikad ne}e pr-

ohodati. Naime, dok je bio na vojnoj vje`bi uAfrici, pao je ska~u}i padobranom i slomioki~mu na tri mjesta. Noge uop}e nije osje}ao.Ipak, oporavio se u potpunosti i to ponajvi{e za-hvaljuju}i vlastitoj upornosti.

Leè}i u bolni~kom krevetu shvatio je da su nje-govi dani u vojsci odbrojani. Narednih 12 mjeseci,dok su njegove kosti srastale i osje}aj se polakovra}ao u noge, Grylls je imao dovoljno vremena darazmi{lja o budu}nosti, uklju~uju}i i njegovu neo-stvarenu èlju - osvajanje Mount Everesta.

BBiijjeegg uu LLeeggiijjuuNije ni slutio da }e mu taj tada nedoku~ivi cilj

otvoriti vrata u jedan sasvim novi svijet. To se idesilo dvije godine kasnije, a Bear je postao na-jmla|i Britanac koji se popeo na Mount Everest,{to je upisano i u Guinessovu knjigu rekorda.

- Sje}am se tih posljednjih koraka prema vr-hu, stajao sam 200 metara od mjesta koje jeokupiralo moju ma{tu jo{ od djetinjstva. Stigaosam do krova svijeta i adrenalin je proradio umeni, osje}ao sam tu nevjerovatnu energiju kakopuni moje mi{i}e i vene - kazao je nakon povra-tka s Himalaja.

Odmorio se nekoliko mjeseci i krenuo u no-ve avanture. Bio je vo|a prvog tima koji je oplo-vio Veliku Britaniju skuterom, kao i onog kojije plovio smrznutim Sjevernim ledenim okea-nom bez pomo}i, i to u obi~nom gumenom~amcu za spa{avanje.

Njegovi podvizi nisu ostali neprimije}eni umedijima. Zato ga je Chanel 4 angaìrao u spe-cijalnom programu o ìvotu u francuskoj Legijistranaca, dokumentarcu „Bijeg u Legiju“.

- Zami{ljao sam se kako s Kepi Blanc {e{iromna glavi mar{iram s kolegama kroz pustinju dotvr|ave, na kojoj }emo podi}i francusku zastavu u

zoru. Umjesto toga, preskakao sam drvene prepre-ke, okruèn gomilom antipati~nih ljudi koji su pr-avili buku. Mar{irali smo u kao stijena te{kimko`nim ~izmama, od kojih su nam krvarili ùljevina nogama, a zastava je na kraju postala simbol bo-la. Bili su to te{ki dani iz kojih sam izvukao pouku- ne pridruùj se Legiji - zaklju~io je Bear.

Ipak, ovo ga je iskustvo proslavilo. Zapazilisu ga urednici Discovery Channela i tako je2006. godine ro|en {ou „Man vs. Wild“(„ôvjek protiv divljine“). Nakon {to je u prvihnekoliko emisija „ba~en“ u divljinu, gdje je po-kazao kako preìvjeti ako uz sebe imate samono`, fla{icu za vodu i kremen, dostigao je plane-tarnu popularnost. Pokazao je kako pobijeditidùnglu, pustinju, planinu i planinske brzake,preìvjeti ekstremno visoke i niske temperature.Bezbroj puta rizikovao je ìvot, a sa skoro sva-kog putovanja nosi poneki oìljak. Ipak, rizik gamotivira i tjera u nove pustolovine.

ZZmmiijjee nnaa jjeelloovvnniikkuuTako je odlu~io spustiti se padobranom na

ameri~ki planinski lanac Stjenjak, gdje svake go-dine zbog smrzavanja, opasnih rijeka ili napadadivljih ìvotinja umre oko 2.000 ljudi. Bear je uovom nepristupa~nom mjestu preìvio nekolikodana bez hrane, pi}a i vre}e za spavanje.

Tako|er, postao je prvi ~ovjek koji je uz po-mo} „jedre}eg padobrana“ preletio preko Mount

Pravi {ok doìvio je u

Indoneziji nakon razornog

cunamija 2004. godine.

- U tamo{njim mo~varama

ljudi su lovili i jeli krokodile

koji su se prethodno hranili

tijelima ljudi nastradalih u

cunamiju. To je zaista bio

uàsan prizor, kao iz pakla

“

Postao je prvi ~ovjek koji je

uz pomo} „jedre}eg padobrana“

preletio preko Mount Everesta.

Nakon {to je motornim paragli-

derom poletio iz sela u regiji

Khumbuhu, dostigao je visinu

potrebnu da nadleti najvi{i vrh

svijeta, koji se nalazi na visini od

8.848 metara

“

Everesta. Nakon {to je motornim paragliderompoletio iz sela u regiji Khumbuhu, dostigao jevisinu potrebnu da nadleti najvi{i vrh svijeta kojise nalazi na visini od 8.848 metara. Tokom letaje, kaè, bio „zaprepa{ten i nervozan“, {to je zanjega „bilo nevjerovatno iskustvo“.

U divljini je vodu i hranu prisiljen prona}isam. Njegov izbor nerijetko {okira gledatelje i nijeza one slabijeg èluca. Naime, na njegovom jelo-vniku na{le su se mnoge ìvotinjske vrste: zmije,àbe, {korpioni, ìve ribe, zebra koju su napolapojeli lavovi, testisi pustinjskog ovna ({to mu je,kaè, bilo posebno odvratnog ukusa), aligatori,kornja~e... U nedostatku te~nosti pio je ìvotin-jsku krv i vlastiti urin. Priznaje da mu se to svepomalo gadilo, ali pravi {ok doìvio je u Indone-ziji nakon razornog cunamija 2004. godine.

- U tamo{njim mo~varama ljudi su lovili i jelikrokodile koji su se prethodno hranili tijelimaljudi nastradalih u cunamiju. To je zaista biouàsan prizor, kao iz pakla. I danas me progonesje}anja na to - kaè Bear.

UUàarreennaa llaavvaa

Svojim gledateljima ne preporu~uje da gaimitiraju. Kaè da je njegova emisija prvenstvenoedukativnog karaktera i da ljudima pruà odgo-vore na pitanje „{ta uraditi“ ako se na|u uodre|enoj situaciji.

- U~im ljude kako preìvjeti katastrofu. Neska~em u zale|eno jezero da bih se pohvalio ka-ko ja to mogu, ve} da objasnim kako se izvu}i iznjega. Ina~e, ne upu{tam se u stvari kojima ni-sam dorastao, {to je vrlo bitno. Ono {to je sigur-no i izvodivo za jednog ~ovjeka ne mora zna~iti ida je za drugog. Radim samo ono za {ta sam do-bro uvje`ban - tvrdi Bear.

Hodao je po uàrenoj lavi, plivao s ajkulama ikorokodilima. Ipak, najve}a opasnost, isti~e, leìtamo gdje je najmanje o~ekujete - u organizmutoliko potrebnoj vodi.

- Bio sam na Costa Riki. Cijeli dan skakaosam u vodu, plivao kroz brzake i vodopade.Oèdnio sam kao nikad dotad i popio sam samojedan gutljaj te vode. Uslijedili su uàsni bolovi i

dijareja. Od tada vi{e pazim {ta pijem. Iako uìva u snimanju, Bear uvijek jedva ~eka

povratak ku}i, svojoj supruzi Sharai i trojici si-nova: Jesseu, Marmadukeu i Huckleberryju. ABearova ku}a je neobi~na kao i on sam. Radi se,ustvari, o starom brodi}u. Naj~e{}e je usidren narijeci Temzi u Londonu, a s vremena na vrijemeotplove i do mirnih vel{kih ostrva.

- Brodi} smo kupili jo{ 2000. godine, kadasmo se Shara i ja vjen~ali. Star je 105 godina ipun je nekog {arma. Na palubi je kutak za rad,te otvoreno, staro kupatilo. Tu su ro{tilj i mreàza leànje, sve {to treba za uìtak. Momci voleprovoditi vrijeme na njemu, iako su im sobe ve-li~ine osrednje garderobe.

Mali{ani su, po svemu sude}i, naslijedili tatinavanturisti~ki duh.

- Huckleberry je jo{ beba, ali je ve} sklon ra-znim egzibicijama. Starija dvojica su pravi divlja-ci. Vole se penjati svuda, tr~ati, ploviti ~amcem,letjeti paraglajdingom sa mnom. Shara je tako|eravanturisti~ki tip, ona je moja djevojka iz snova irazlog da se uvijek vratim ku}i. Te{ko nam padakad smo razdvojeni. To je najteì dio mog posla.Zato vi{e cijenimo trenutke provedene skupa. Sr-etan sam {to imam ovakvu porodicu. Oni su ce-ntar mog svijeta - isti~e Grylls. �

76/azra 2009.

Na njegovom jelovniku

na{le su se mnoge ìvotinjske

vrste: zmije, àbe, {korpioni,

ìve ribe, zebra koju su napola

pojeli lavovi, testisi pustinjskog

ovna ({to mu je, kaè, bilo

posebno odvratnog ukusa),

aligatori, kornja~e...

“

» Bez problema jede sirovo meso

» Hodao je po

lavi

»

Recepti

78/azra 2009.

Beta karoten za dobar vid i zdravu jetru

Mrkva se prvi put spominje u pisanim doku-mentima u staroj Gr~koj. Njen latinski na-ziv Daucus potje~e od gr~kog „daio“ (‘’gor-jeti’’), zbog njenog stimulativnog djelovanjakoje je osobito sadràno u sjemenju. Sve dorenesanse mrkva nije bila osobito popular-

na. Vjerovatno je razlog bio taj {to su prve sorte imale korijenvrlo tvrde i vlaknaste strukture. Po~etkom 17. vijeka agronomisu uzgajali nekoliko vrsta mrkve, te su uspjeli dobiti mrkvu na-ran~astog korijena i mnogo ukusnije arome od svojih pretho-dnika. Zahvaljuju}i svojoj velikoj popularnosti, mrkva je bila iprvo povr}e koje je po~etkom 19. vijeka konzervirano. Najbliìsrodnici su joj pastrnjak, koroma~, kumin i kopar.

Naran~astu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u na{emorganizmu sintetizira vitamin A. Tako|er, mrkva je dobarizvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako sadrì mnogoprirodnog {e}era, vlakna u mrkvi spre~avaju da taj {e}er brzo„projuri“ u krvotok i uzrokuje pove}ano lu~enje inzulina. Netreba zaboraviti i na vitamine - tijamin, niacin, vitamin B6 ifolate, te mineral mangan.

Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti izmrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkvaskuha. Ionako dobar nutritivni profil popravit }ei ~injenica da mrkva ima vrlo male ko-li~ine zasi}enih masno}a i holesterola.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa- karotenoida, koji pomaù u za{titi odbolesti krvoìlnog sistema, tumora,regulaciji {e}era u krvi te pobo-lj{anju vida. Najpoznatiji karote-noid mrkveje beta -karoten,koji se u or-ganizmu tr-ansformirau vitaminA.

Istraìvanje jepokazalo da su osobekoje su dnevno uzimalebarem jedno serviranje mrkvesmanjile rizik od sr~anog udara.Ujedno, odre|eni unoskarotenoida povezanje i sa smanjenjemraka dojke, mo-kra}nog mjehura, mater-nice, prostate, debelog crijeva,grkljana i jednjaka.

Naro~ito je vaàn unos vitamina A u organi-zam pu{a~a. Beta-kartoten tako|er pomaè u za{titi vida. Mr-kva sadrì posebnu vrstu vlakana koja smanjuju razinu holeste-rola u krvi. Pomaè i u osloba|anju sluzi iz di{nih organa kodka{lja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antisepti~nosti pomaèpri lije~enju infekcija.

Mrkva poti~e tjelesni razvoj djeteta, ja~a kosti i pove}avaotpornost prema infekcijama. Pove}ava broj crvenih krvnih}elija, suzbija anemi~nost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Mrkva }e jednako biti ukusna ukoliko se priprema na pari,kuha, pirja ili pe~e. Kao dio korjenastog povr}a za supu, mrkvase koristi kod pripreme bistrih mesnih supa, temeljaca, umaka,variva i sloènaca.

Zbog svoje slatkaste arome mrkva nije strana namirnica ni u pr-ipremi poslastica. Mrkvu nemojte ~uvati u blizini jabuka, kru{akaili krompira, koji proizvode plin etilen, jer }e postati gorka. �

Odresci

s mrkvom» Potrebno: 1 kg gove|ih kosti-ju, 3 litre vode, 1 kg govedine,1 paketi} koncentrata mje{anesupe, so, biber, 6 mrkvi, 1 ma-la glavica kupusa, per{un, (zaumak) 1 {olja mesne juhe, 1crveni luk, 4 ka{ike sir}eta, 4ka{ike {e}era, 1 ka{ika bra{na,3 ka{ike vode

azra 2009./79

» Priprema: Kosti kuhati u vodi. Izvaditi, a supi dodati meso nare-zano na odreske i koncentrat mije{ane supe pa kuhati zajednodok odresci ne budu gotovi. Supu ocijediti i staviti na hladno dase stisne. Meso ponovo staviti u supu, dodati so, biber, mrkvu inarezan kupus te ponovo kuhati dok povr}e ne postane mekano.Mesni odresci serviraju se s mrkvom, kupusom i umakom.

Za umak je potrebno kuhati supu od mesa s crvenim lukomdok ne postane mekan. Zatim dodati sir}e i {e}er, umije{atibra{no i vodu i mije{ati dok umak ne postane gust. �

ôrba od mrkve

» Potrebno: 4 mrkve, 2 manje bro-kule, 2 ~ehna bijelog luka,

per{un, timijan, so, biber, ulje,povrtni temeljac

» Priprema: Na ulju propirjati bije-li luk. Dodati per{un, timijan,

narezanu mrkvu i so te mije{atidok mrkva ne pusti sok. Uliti te-meljac. Kada je mrkva gotovo ku-hana, dodati brokulu i jo{ temeljcaili vode. Kada je brokula dobro ku-hana, sve propasirati i vratiti na va-

tru jo{ pet minuta. Prije servira-nja pobiberiti, dodati svjeì

timijan, sitno nasjeckanper{un i nekoliko kapi

maslinovog ulja. �

Mrkva u umaku od kapara» Potrebno: 800 g mrkve, sjecka-ni per{un, 2 ka{ike kapara, 2 fi-leta in}una, 2 ka{ike bijelog vi-na, 1 ~ehno bijelog luka, 1ka{i~ica {kroba, malo putera, 2ka{ike maslinovog ulja, so, bi-ber» Priprema: Mrkvu o~istiti, opra-ti i nasjeckati na koluti}e. Ku-hati u vodi desetak minuta. Natavi rastopiti malo putera, do-dati ocije|enu kuhanu mrkvu iza~initi s malo bibera. U posudiciizmije{ati maslinovo ulje, nasjeckane in}une prethodno isprane vodom, nasjecka-ni bijeli luk, per{un i kapare i malo {krobnog bra{na. Pripremljeni umak prelitipreko mrkve i zaliti vinom. Pustiti da na laganoj vatri kuha jo{ 15-ak minuta.�

» Potrebno:

600 g fa{iranog mesa, 2 glavice cr-venog luka, per{un, 5 ~ehni bijelog lu-ka, 1 ka{ika vegete, 3 dl temeljca, so,biber, ulje, 1 kg krompira, 1 konzervakukuruza {e}erca, 3 ve}e mrkve, so, 5jaja, 2 dl vrhnja za kuhanje, 3 dl mli-jeka» Priprema:

Na ulju ispirjati na kockice nare-zani crveni luk, dodati meso i pirjatiu vlastitom soku na laganoj vatri 10-15 minuta, za~injeno vegetom. Kadase meso ispirja i ostane bez teku}ine,dodati temeljac i za~ine. Pirjati dokne izgubi vi{ak teku}ine. Krompireo~istiti i narezati na plo{ke debljinepola centimetra i blan{irati ih uvru}em ulju. Mrkvu naribati sitno,kukuruz dobro ocijediti od vode. Sla-gati kao musaku i preliti smjesom odjaja, vrhnja, mlijeka i soli, pa sve do-bro zape}i.�

Musaka od mrkve

Kola~ od mrkve» Potrebno: (za tijesto) 250 g mrkve, 250g putera, 250 g {e}era, 4 jaja, 450 gbra{na, 1 pra{ak za pecivo (za nadjev) 1tegla dèma od breskvi, 2 ka{ike {e}era uprahu» Priprema: Pjenasto izmije{ati puter i{e}er, zatim postepeno dodavati jaja. Do-dati naribanu mrkvu i bra{no u koje ste

umije{ali pra{ak za pe-civo. Smjesu staviti unama{}en i pobra{njenpleh i pe}i oko 40 mi-nuta u rerni zagrijanojna 180 stepeni. Pe~enikola~ izvaditi, ohladiti,i izrezati. Premazatidèmom od breskvi,posuti {e}erom u prahui ukrasiti mrkvom.�

azra 2009./81

Jasmina DIZDAREVI], klini~ki psiholog

MMeennii jjee 3300 ggooddiinnaa,, sspprreemmaamm ssee zzaa uuddaajjuu,, aallii mmee ggrriizzee ssaavvjjeesstt {{ttooooccuu ttaajjiimm mmnnooggee ssttvvaarrii kkoojjee zznnaamm oo mmaajjccii.. MMuu~~iimm ssee,, nnee mmoogguu vvii{{eeiizzddrràattii.. HH.. SS.. GGoorraa`ddee

êsto smo u situaciji kada nemamo izbora ili kada moramo po-vre|ivati one do kojih nam je najvi{e stalo. Vjerujem da ih voli{ oboje,ali nije lako kada taji{ ne{to {to vjerovatno mnogi oko vas znaju. Tvojotac }e to sigurno jednog dana saznati, ali }e biti poraàvaju}e kadashvati da ga je njegova krv, njegovo djete obmanjivalo i u~estvovalo umaj~inim prljavim igrama. Tvoja majka bi morala znati da nema pra-vo uvla~iti vlastitu djecu u li~ne interese. Saznanje da imate dva lica s~ovjekom s kojim ivite i dijelite vlastitu postelju, i lice za okolinu, pa iljubavnika, optere}enje je koje vas sputava. Vi ne poni avate samo sebe,poni avate i one koji vas vole i vjeruju vam. Vas dvije odlu~ite same {ta}ete, ali ne zaboravite da je ne~ista savjest najgore optere}enje pred odla-zak na po~inak, i ne zaboravite jo{ ne{to: mo`da mu tvoj budu}i suprugsve saop}i, a i dobije pogre{nu sliku o tebi. Sve je mogu}e.

UU bbrraakkuu ssaamm dduuggoo ss ~~oovvjjeekkoomm ddrruuggee vvjjeerree.. KKaakkoo vvrriijjeemmee ooddmmii~~ee,, ttoommii ssvvee vvii{{ee ssmmeettaa.. RRaaddoo bbiihh ggaa nnaappuussttiillaa,, aallii nnee zznnaamm kkaakkoo.. MMoojjiissuu mmee ddaavvnnoo ooddbbaacciillii jjeerr ssaamm pprriihhvvaattiillaa ssvvee nnjjeeggoovvoo.. PP.. SS.. MMoossttaarr

Kada se odlu~imo u}i u bra~nu vezu s nekim ko je druge vjere,onda to zna~i da nam je svejedno kako }e okolina gledati na na{ìvot i na{e obi~aje. Mnogi prihvate „tu|e“, a zaborave na svoje pori-jeklo, vjeru, tradiciju, obi~aje, i u tom duhu vaspitavaju i djecu, paim je onda ào kada njihova vlastita djeca na njihovu vjeru gledajuponiàvaju}e. Za to smo sami krivi, jer djeca se moraju u~iti obi~aji-ma oba roditelja pa neka djete samo odlu~i s kojim od roditelja }e senacionalno identificirati. Ovako, sami ste upali u zamku koja Vassada optere}uje. Vi najbolje znate {ta Vam je ~initi. Svaki moj savjetbio bi iluzoran.

VVee}} dduuggoo iimmaamm pprroobblleemmaa ss pprroossttaattoomm.. TToo mmii ssmmaannjjuujjee sseekkssuuaallnnuummoo}}.. MMuu~~ii mmee jjeerr mmoojjaa èennaa ttoo nnee pprriihhvvaattaa ii ttrraaìi sseekkss,, kkoojjii jjoojj nneemmoogguu pprruuìittii.. TT.. SS.. BBaannjjaa LLuukkaa

Kada nekoga volimo, onda prihvatamo sve ono {to ga mu~i ipoku{avamo mu pomo}i kako bi lak{e prebrodio svoje po-te{ko}e. Prostata se lije~i, seks se vje`ba, i ima na~ina kako obojejedno drugom moète pomo}i da seksualno oboje budete zado-voljni. Partner svaki zna dobro {ta njegov drugi partner voli ikako moè doìvjeti vrhunac sre}e. Seks je spoj ljubavi i tehni-ke, malo ma{te i mnoge stvari izgledaju i osje}aju se bolje negonam se ~ine. Zato ne gubite nadu, pomaìte se uzajamno kakobi vam bilo bolje. �

Psiholog

Kako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatraìte savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.SMS

Ne zaboravite svoju vjeru i porijeklo

Zdravlje

82/azra 2009.

Mnogi su protagonisti da-na{nje moderne utrke s vr-emenom svjesni da zane-maruju redovne obroke, aujedno se sve vi{e govori ova`nosti pravilne prehrane.Specifi~na populacija kojoj

je uravnoteèna prehrana izuzetno va`na jesu mo-derni menadèri koji su svakodnevno izloèni br-ojnim mentalnim i tjelesnim izazovima. Na tragusavremenih razmi{ljanja o pravilnoj prehrani va-ljalo bi im savjetovati da se drè tradicionalnih pr-incipa prehrane uz usvajanje nekih novih prehra-mbenih kultura i prihvatanje modernih proizvodaiz kategorije funkcionalne hrane koji su krojeniupravo za njih - moderne, urbane, zaposlene ljudekoji stvaraju trendove.

Ljudi su od pamtivijeka u potrazi za eliksir-om mladosti. U dana{nje doba ìvimo sve duè,a èlimo se osje}ati i izgledati sve bolje. Stoga ne~udi {to se „anti aging“ razvio gotovo do razmje-

ra nau~ne discipline, a na Zapadu ni~u „anti

aging“ instituti, razvijaju se posebne terapije, tre-tmani, suplementi, programi prehrane i vje`be. Isve to kako bismo izgledali bolje, ljep{e, zdravijei izbjegli vidljive znakove starenja - najve}e izda-jice moderne anti-age generacije.

Sastojci koji su posebno popularni u ovomsegmentu su omega-3 masne kiseline, antioksi-dansi, soja i koenzim Q10. Danas je na trì{tusve vi{e funkcionalnih proizvoda oboga}enihupravo tim nutrijentima. Apsolutni superhit do-nosi nam ameri~ki dermatolog, dr. NicholasPERRICONE. Za razliku od ve}ine dijeta, dije-ta dr. Perriconea nije dijeta za mr{avljenje, zapr-avo se radi o anti aging ìvotnom stilu.

U saètku devet Perriconeovih pravila navede-ne su osnovne smjernice koje preporu~uje ovajslavni ljekar u svrhu usporavanja procesa starenja.

PPrroottiivv ssttaarreennjjaa11.. Jedite obilje masne ribe, posebno lososa te dr-uge namirnice izvore proteina poput jaja i pera-di. Proteini su potrebni za obnovu i usporavanje

starenja }elija koè dok omega 3 masne kiseli-ne odràvaju adekvatnu vla`nost koè iublaàvaju upalne procese. 22.. êsto konzumirajte svjeè tamno bo-

bi~asto vo}e, posebno borovnice. Onosadrì antioksidanse koji pomaù pri de-

toksikaciji i sprje~avaju prijevremeno star-enje. 33.. Jedite dinje, jabuke i kru{ke. Ovovo}e odlikuje se niskom vrijedno{}uglikemijskog indeksa. Lubenica,

banane i mango vo}e je s vi{om vrijedno{}u gli-kemijskog indeksa te ga stoga treba konzumiratiumjereno. 44.. Treba dati prednost ora{astim plodovima - lje{njacima i bademima, budu}i da sadrè bo-gatstvo vitamina E i linolne kiseline. 55.. Za doru~ak jedite svjeè pripremljenu zobenuka{u ili zobene pahuljice koje }e pomo}i uodràvanju stabilnog nivoa {e}era u krvi. 66.. Pijte 8-10 ~a{a ~iste izvorske vode dnevno.âk i blaga dehidracija moè u~initi izgled koè

Specifi~na populacija kojoj je uravnoteèna prehrana izuzetno va`na jesu moderni

menadèri, koji su svakodnevno izloèni brojnim mentalnim i tjelesnim izazovima

[ta trebaju jesti m

starijim. 77.. Izbjegavajte kafu i ~aj. 88.. Izbjegavajte alkohol. 99.. Izbjegavajte rafinirane ugljikohidratepoput bijelog bra{na i {e}era.

PPrroottiivv ssttrreessaa Iako je nedostatak nutrijenata vrlo

rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno daje pod ovakvim okolnostima u organi-zmu poja~ana }elijska aktivnost, a sa-mim time i potreba organizma za nutr-ijentima. Nutrijenti koji su tokom stre-snog razdoblja „kriti~ni“ uklju~uju vita-mine A, C i E, vitamine B-grupe, teminerale cink, selen, kalcij, magnezij ikalij.

Zbog poja~anog metabolizma te po-ve}ane potrebe za energijom organizammoè zahtijevati i ve}e koli~ine ugljiko-hidrata, proteina i masnih kiselina. Sdruge strane, unos kofeina, nikotina,alkohola i ostalih psihoaktivnih supsta-ncija treba ograni~iti.

U stanju stresa posebnu pa`nju tre-balo bi posvetiti odabiru namirnica iprobavi. Iako je odabir namirnica vjer-ovatno zadnja stvar o kojoj razmi{ljamokada smo pod stresom, nutritivno vrije-dne, lakoprobavljive namirnice u stanjustresa mogu organizmu pruìtizna~ajno olak{anje. Funkcionalna hra-na koja djeluje povoljno na probavnisistem sadrì aktivne komponente po-put probiotika, prebiotika te neproba-vljivih prehrambenih vlakana. Najve}iudio u ovome segmentu imaju ferme-

ntirani mlije~ni proizvodi, koji se i tra-dicionalno veù uz dobru probavu.

ZZaa mmoo`ddaannee vviijjuuggee Od samog po~etka ìvota, pa kroz ci-

jeli ìvotni vijek mozak pred sobom imateàk i zahtjevan zadatak upravljanja ikoordiniranja svim ìvotnim funkcija-ma. Hrana koju jedemo direktno utje~ena razvoj i performans mozga. U osno-vi, masti grade mozak, proteini ga pove-zuju, ugljikohidrati mu daju energiju, amikronutrijenti ga {tite. Stoga je jasnoda je adekvatan unos navedenih nutrije-nata temelj za britak i agilan mozak.

Esencijalne masne kiseline nalaze seu ribi sjevernih mora (losos, bakalar,tuna, haringa), ora{astim plodovima,sjemenkama suncokreta i sezamu, lane-nom sjemenu i kukuruzu.

Aminokiseline, ili gradivne jediniceproteina predstavljaju va`ne dijelovehemijskih prenosilaca - neurotransmite-ra. Neurotransmiteri igraju va`nu ulo-gu u regulaciji budnosti, pam}enja,sna, raspololoènja, koncentracije, re-fleksa, koordinacije, te nervne funkcije.Riba, meso, jaja, mlijeko i mlije~ni pr-oizvodi osigurat }e sve potrebne amino-kiseline potrebne za sintezu neurotra-nsmitera. Glavni neprijatelj mentalnefunkcije je neuravnoteèna prehrana, aunos kofeina, nikotina, alkohola i rafi-niranog {e}era treba ograni~iti jer imajukratkoro~ni stimulativni efekt i ne po-spje{uju ni mentalnu snagu niti inteli-genciju.�

azra 2009./83

Inovativni ulo{ci u BiH»Ciklus je znak da je va{e tije-lo zdravo i ène bi trebaleuìvati i zabavljati se vi{e nego{to to ina~e ~ine. Sad je pravovrijeme da se tokom menstru-acije po~nete osje}ati dobro.Moète se osje}ati slobodnije,sretnije i pozitivnije. Always sa 4Fix krilcima pomaè vamda prihvatite ciklus, osjetite vi{e samopouzdanja, da seosje}ate sretnije, zdravije i ènstvenije i slobodni da raditesve {to poèlite.

Tokom tog vremena ne zaboravite se smijati, igrati ipjevati, jer vi to zasluùjete. Sve {to trebate uradite jesteugoditi sebi i slaviti to {to ste èna. Neka ovaj period umjesecu bude samo va{e vrijeme. U~inite da izgleda kaoniti jedan drugi.

Novi Always sa 4Fix krilcima nudi vam bolju mo}upijanja i potpuno novi pogled na svijet oko vas. Tokomovih dana posvetite se sebi. Ciklus je jedinstven poklonprirode za ène i zbog toga bi trebao biti slavljen. Odrìtesvoje pozitivne misli, ljepotu, iskrenost, seksipil, nezavi-snost i stav, i u~inite sebe boljom osobom. Zasluùjete dase prema vama odnose s po{tovanjem i posebnompa`njom i zato dozvolite da Always sa 4Fix krilcima budeva{ najbolji prijatelj tokom ovih dana. Always vam po-maè da uìvate u svojoj ènstvenosti - svakog dana! �

Pampers poklon djeci Sarajeva

»U sklopu promocije novih Pampers Active Baby pelenas najrastezljivijim trakama Pampers je djeci Sarajeva po-klonio i igrali{te. U Pampersu su oduvijek smatrali da jeravnomjeran razvoj djeteta kroz vje`bu i igru vrlo vaàn.

Imaju}i u vidu brigu Pampersa za pravilan razvoj na-jmla|ih, predstavljanje Pampers Active Baby pelenaodràno je na novoizgra|enom dje~ijem igrali{tu u saraje-vskom naselju Grbavica, koje je za djecu Sarajeva dizajni-rao Pampers tim stru~njaka.

Na samom otvaranju Pampersovog igrali{ta najmla-|ima i njihovim roditeljima stru~njaci su pomogli da po-sade drvo budu}i da Pampers èli pripremiti djecu za pr-vu lekciju o o~uvanju prirode i to u prisustvu njihovihroditelja. Mnoge li~nosti iz javnog ìvota do{le su naotvaranje igrali{ta pa ~ak i sami posadili drvo. Nakon zva-ni~nog dijela ceremonije djeca su dobila poklone i zabavi-la se razli~itim igrama. �

PromoIako je nedostatak

nutrijenata vrlo rijetko uzrok

stresa, sasvim je jasno da je pod

ovakvim okolnostima u organizmu

poja~ana }elijska aktivnost, a samim

time i potreba organizma

za nutrijentima

“

menadèri

84/azra 2009.

Promo Prirodom protiv steriliteta

Da se problem reprodukcije ipotomstva ne veè samo zanje`niji spol, svjedo~i i~injenica da se u posljednjihdesetak godina sve ve}i brojmu{karaca suo~ava s proble-mom steriliteta.

Ono {to mu{karce u ovom pogledu razlikujeod èna jeste }utanje. Oni ne èle ni sebi ni drugi-ma priznati da se ne mogu ostvariti kao roditelji.

Bra~ni par Bandi} - Dijana (32) i Petar (44)iz Banje Luke, oduvijek su èljeli da njihov zaje-dni~ki dom ispunjava dje~ija radost i smijeh, aliim i nakon 12 godina braka nije polazilo za ru-kom da se ostvare kao roditelji.

- Udala sam se za Petra u dvadesetoj godini.Prvih nekoliko godina na{eg braka ìvjeli smo uNjema~koj, gdje sam zavr{avala studij, a Petar je{irio porodi~ni posao, ali od samog trenutka ka-ko smo se uzeli, suprug i ja smo silno èljeli po-stati roditelji, a kako je vrijeme odmicalo, a natom planu se ni{ta nije de{avalo, po~eli smo su-mnjati da ne{to nije u redu. Logi~no, odmahsmo po~eli s obilaskom ljekara. Petar je malo potom pitanju bio suzdr`ljiviji, kao i ve}inamu{karaca, pa sam ja probila led, a onda mi se ion pridruìo, u èlji da ustanovimo gdje je pro-blem, i da poku{amo na}i rje{enje problema - pri~a Dijana Bandi}.

Naàlost, godine su odmicale, èlja Dijane iPetra za djetetom bivala je sve ve}a, a ljekarskedijagnoze nisu se mijenjale.

- Nikakvih rezultata nije bilo, {to me je bacalou o~aj. Godinama su mi ljekari govorili da imamzapu{ene jajovode, Petar azospermiju, i da smooboje pod velikim stresom i da ba{ od prevelikeèlje za djetetom i ne moèmo postati roditelji.Takve rije~i uvijek su nas deprimirale, ali nismoposustajali u nakani da dobijemo vlastito dijete.

- Prije dvije godine bili smo u posjeti kod Pe-trove tetke u Beogradu, koja nas je jo{ isti danna{eg dolaska zapitala {ta tolike godine radimobez djece. Njene su rije~i ba{ za-boljele, ali hvala joj, jer je insi-stirala da probamo s alternati-vnom medicinom. Tetka Ljerkanas je uputila i odvela u ordina-ciju fitoterapeuta SlobodanaTe{i}a, o kojem je nizala hvalo-spjeve. Za nju je Te{i} bio~udotvorac. Sada, iz ove perspe-ktive, i za nas je on ~udotvorac -smije se Dijana, i nastavlja; pami smo 12 godina bili u brakubez djeteta i patili {to se u takonormalnoj stvari razlikujemo oddrugih ljudi. Te{i}evu terapijukoristili smo i suprug i ja, i to

samo mjesec dana, a danas smo ponosni roditelji14-omjese~ne Ljiljane, na{eg najdragocjenijegblaga na ovozemaljskom svijetu. Planiramo ipro{irenje porodice, i to uskoro, i rado }emo seopet konsultovati sa Slobodanom Te{i}em, iakosumnjam da }e biti potrebno, jer su moji i Petr-ovi nalazi sasvim uredni; za~epljeni jajovodi iazospermija su pro{lost, a jedini stres koji ovihdana proìvljavamo vezan je za odlazak na more,jer se pripremamo za odlazak na godi{nji odmor,a na{ Ljilji} je tako ìvahno dijete da se rije~imane moè opisati - poja{njava izvor slatkih brigaDijana. �

Dijana (32) i Petar (44) Bandi} iz Banje Luke posjetama fitoterapeutu Slobodanu Te{i}u uspjeli surije{iti probleme za~epljenihjajovoda i azospermije i nakon12 godina braka dobili dijete

Roditelji nakon 12 godina

USPJE[NO LIJEÊNJESTERILITETAFITOTERAPEUT

SSSSLLLLOOOOBBBBOOOODDDDAAAANNNN TTTTEEEE[[[[ IIII ]]]]00381 11 25 13 495 00381 63 30 64 99

U SARAJEVU

00387 61 812 880

BELGIJA - Evropski centar zalije~enje steriliteta0032 42 473 379

www. radost-radjanja.com

Slo

bodan T

e{i}

Prim. dr. Vernes BEGOVI]

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojesu na{e ~itateljke uputile dr. Vernesu Begovi}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih dilemavezanih za ovu oblast, moète ih slati putem SMS-a na broj telefona 061/142-015.Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno mjesto, a zatimopi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore moète pro~itati na stranicama po-sve}enim ginekolo{kom zdravlju.

11IImmaamm 3333 ggooddiinnee ii jjaakkoo nneeuurreeddnneemmeennssttrruuaallnnee cciikklluussee.. DDee{{aavvaa mmii ssee

ddaa nnee ddoobbiijjeemm mmeennssttrruuaacciijjuu ~~aakk ppeettmmjjeesseeccii.. LLjjeekkaarr mmii jjee pprrooppiissiivvaaoo ttaabblleetteeDDaabbrroossttoonn,, aallii bbeezz rreezzuullttaattaa.. OO ~~eemmuu sseerraaddii??

- Menstrualni ciklus je rezultat ko-ordinirane funkcije hipotalamusa (diomozga), hipofize (centralne `lijezde sunutra{njim lu~enjem), jajnika, mate-rnice i rodnice. Na svakom od ovihnivoa moè do}i pojedina~no i gru-pno do poreme}aja. Pored tih glavnihpoluga postoji ~itav niz vanjskih fa-ktora koji tako|er mogu remetiti ci-klus. Prilikom obrade treba bitipa`ljiv jer ispravno postavljena dija-gnoza odre|uje lije~enje. Jedan od bi-tnih uvjeta da se èna osje}a dobro jeregularan menstrualni ciklus.

22 IImmaamm 2233 ggooddiinnee ii uu bbrraakkuu ssaamm ttrrii iippoo ggooddiinnee.. NNiissaamm rraa||aallaa.. ZZaanniimmaa

mmee mmooèe llii mmuu` uurraaddiittii ssppeerrmmiiooggrraammbbeezz ooddrree||eennee kkrrvvnnee ggrruuppee ii RRhh ffaakkttoorraa..

- Naravno da analiza sperme nemanikakve veze s krvnim grupama i Rhfaktorima. U obradi steriliteta(nemogu}nosti zano{enja) prvo se pr-etraùje suprug jer je samo davanjeuzorka mu{kog sjemena jednostavnije,a naravno da se na to nadovezuju pre-trage ène, koje su uvijek sloènije.

33 IImmaamm ttrroommbboofflleebbiittiiss ddeessnnee ppoottkkoolljjeenniiccee.. GGii--nneekkoolloogg mmii pprreeddllaaèe ddaa ssttaavviimm ssppiirraalluu MMiirree--

nnaa zzbboogg uuvvee}}aannee mmaatteerrnniiccee ii kkaaèe ddaa nneemmaa ooppaa--ssnnoossttii zzaa nnoogguu,, aa ddrruuggii ggiinneekkoolloogg ttvvrrddii ddaa nnee ssmmii--jjeemm.. [[ttaa VVii pprreeppoorruu~~uujjeettee?? IImmaamm 4433 ggooddiinnee..

- Trombofelbitis je kontraindikacija za upo-trebu bilo kakve hormonske terapije pa tako iMirene. Ta~no je da je sistemski utjecaj gesta-gena (hormona) spirale Mirene veoma mali ine predstavlja problem kod zdravih osoba. Ni-ste naveli u kojem se stadiju nalazi Va{a tro-mboflebiti~na bolest.

44 IImmaamm 2288 ggooddiinnaa.. IImmaallaa ssaamm aabboorrttuuss uu ddeevvee--ttoojj sseeddmmiiccii ttrruuddnnoo}}ee.. MMeennssttrruuaacciijjuu ssaamm ddoobbii--

llaa mmjjeesseecc ddaannaa nnaakkoonn ttooggaa.. DDaa llii jjee mmoogguu}}ee ddaanniikkaaddaa vvii{{ee nnee}}uu mmoo}}ii zzaanniijjeettii??

- Abortusi nose dozu rizika u pogledu bu-du}ih èljenih trudno}a i nikako ne trebaju bitimetoda regulacije potomstva. Nadam se da steprekid trudno}e uradili u za to osposobljenojustanovi s iskusnim osobljem te da ste se pri-dràvali dobijenih uputa, jer ste na taj na~insmanjili potencijalne rizike. Prekid trudno}e ukasnijim stadijima vi{estruko pove}ava rizike.Ne ispitujte Va{u sposobnost zano{enja prije

nego za to budte psihi~ki i fizi~ki spremni.

55 PPrriijjee 22 ggooddiinnee rrooddiillaa ssaamm ssiinnaa,, kkoojjii jjee iimmaaoorraassccjjeepp uussnnee.. UU ttookkuu ttrruuddnnoo}}ee rraaddiillaa ssaamm nnaa--

llaazz sseerruummaa nnaa TToorrcchh,, kkoojjii jjee uuggllaavvnnoomm bbiioo ppoozzii--ttiivvaann nnaa RRuubbeeoolluu,, CCiittoommeeggaalloovviirruuss ii HHeerrppeessssii--mmpplleexx.. DDaa llii jjee nneekkii oodd oovviihh vviirruussaa mmooggaaoo oo{{tteettiittiipplloodd ii ddaa llii }}ee nneekkii oodd oovviihh vviirruussaa ii ddaalljjee bbiittii pprrii--ssuuttnnii,, jjeerr èelliimm jjoo{{ jjeeddnnoo ddiijjeettee??

- Virusi mogu izazvati razli~ita o{te}enjaploda naro~ito u fazi embriogeneze (stvaranjeorgana u prvih 12 sedmica trudno}e). Naro~itosu opasne akutne infekcije u navedenom perio-du. Zbog toga redovni laboratorijski tekstovi iultrazvu~ni pregledi su neophodni u procjenirasta ploda. Torch je pretraga koja daje infor-macije o infekcijama Toxoplasme gondi, Cito-megalovirua, Rubeole i Herpes virusa. Naosnovu odre|ene vrijednosti i vrste Ig(imunoglobalina) znamo da li se radi o svjeòjili ranoj innfekciji te se na osnovu togaodre|uju mogu}i rizici a i potrebne radnje zasljede}e trudno}e.

66 IImmaamm 2222 ggooddiinnee.. IImmaallaa ssaamm pprrvvii sseekkssuuaallnniiooddnnooss pprriijjee nneekkoolliikkoo mmjjeesseeccii ii nniissaamm nniikkaakkoo

kkrrvvaarriillaa,, aa zzaaddnnjjii sseekkssuullnnii ooddnnooss iimmaallaa ssaamm pprriijjeeddvviijjee sseeddmmiiccee.. UU mmee||uuvvrreemmeennuu ssaamm ttrreebbaallaa ddoobbii--ttii mmeennssttrruuaacciijjuu,, aallii nniissaamm.. CCiikklluuss mmii kkaassnnii vvee}}sseeddaamm ddaannaa.. UUrraaddiillaa ssaamm tteesstt nnaa ttrruuddnnoo}}uu ii oonnjjee nneeggaattiivvaann.. DDaa llii ssuu oovvii tteessttoovvii ssiigguurrnnii iillii mmoorr--aamm ppoossjjeettiittii ggiinneekkoollooggaa,, jjeerr ssee bboojjiimm ddaa ssaamm ttrruu--ddnnaa??

- U svakom slu~aju trebate posjetiti gineko-loga, koji }e dati odgovor na Va{a postavljenapitanja. Testovi na trudno}u (putem urina)ukoliko se adekavtno urade visoko su pouzdaniali mogu biti i la`no negativni, kao i la`no po-zitivni. Testovi iz krvi uvijek su mjerodavni ikoriste se kao dopuna klasi~nim i ultrazvu~nimpretragama. Pregled koji budete radili radi po-ja{njenja izostanka menstruacije treba iskoristi-ti za detaljnu obradu i kontrolu Va{eg zdravlja.Naàlost, i najteà oboljenja pronalaze se kodmladih osoba, a uspje{no se lije~e samo upo~etnim fazama. �

azra 2009./85

Abortusi uvijek nose dozu rizika

Ginekolog

Portret Emina ZEÂJ

86/azra 2009.

Nikada nisam zapjevala u kafaniPamti Emina stotine pjesama. îm bineku ~ula, u trenu bi je znala napamet.Jer svaka je imala puno smisla. Ni danas joj ne treba dugo da se prisjetineke iz bogate riznice koju posjeduje.Valjda je zato ve}i dio ìvota posvetila itraganju i sakupljanju onih pjesama zakoje niko nije znao

Pi{e: Najda VRANI] Foto: Muhidin @IVOJEVI] i privatni album

O ovoj velikoj

umjetnici i njenoj

harizmi pisali su

brojni evropski

magazini

“

azra 2009./87

»

Po mi{ljenju mno-gih jedna od na-jboljih ìvu}ihinterpretatorki se-vdalinki EminaZe~aj rodila se usarajevskoj mahali

Bistrik. Patrijarhalna porodicau kojoj je ro|ena i odrasla nala-gala je tada i odgoj za kakav sedanas vi{e ne zna. Sje}aju}i se snostalgijom djetinjstva i djevo-ja{tva, do|e i do prvih izlazakapo korzu na Vratniku, ali i po-vratka ku}i ve} u sumrak.

- Izlazila sam jednom se-dmi~no, a kada bi do{ao tajdan, ve} od ranog jutra bila bih

vrijedna i radila i po ku}i i poavliji, kako bi me babo pustio damalo pro{etam. A bilo je tada iti{e u gradu. Nekako je cvrkutptica bio jasniji. I svi su se po-znavali izme|u sebe. Za lijepu sedjevojku znalo i koja je i gdjeìvi, a i ~ija je. Pa i za momke.

U kafanu, kaè, nikada nijeoti{la, a kamoli zapjevala. Bilo jeto u ona vremena nepristojno.Ali, u dru{tvu ostalih djevojaka,znala bi pustiti glas, onako spo-ntano, zapjevati neku od starihizvornih pjesama, druge bi jeène slu{ale, ali ni tada Eminanije pomi{ljala biti pjeva~ica.

- Sje}am se jo{ za najranijegdjetinjstva moje majke, koja bi

uvijek rade}i ne{to pjevala. Imala je di-van glas, a ja sam je slu{ala kao op~injena. Tadasam i nau~ila neke pjesme, koje bih kasnije i sa-ma pjevala. Bila su to lijepa vremena. Onakvakakvih danas vi{e nema.

Sa 20 godina Emina se udala za Envera.Slu{ala je roditelje, a oni su kazali „fin i pristo-jan momak“. Nisu pogrije{ili. Uìvala je smuèm u mirnom porodi~nom ìvotu, odgaja-ju}i dvoje djece koja su se u me|uvremenu rodi-la - Senada i Jasminu. No, rahatluku je ubrzodo{ao i kraj. Emina je mlada ostala udovica i sa-mohrana majka. Borila se nekako, a nije bilo ni-malo lahko. Sama je vaspitavala djecu, {kolovala,zara|ivala, ali se nikada nije dala pokolebati.Me|utim, karijera pjeva~ice, na svu sre}u, za

Eminu je ve} bila otpo~ela i budu}nost je izgle-dala mnogo svjetlije.

Iako nikada nije pomi{ljala profesionalno sebaviti pjevanjem, osim onako, za svoju du{u, nanagovor prijatelja koji su imali priliku uìvati unjenoj pjesmi, prijavila se na audiciju. Za njenglas se ve} nadaleko znalo, a ona sama odisala jespontano{}u, iskreno{}u, {armom i nekom neo-bja{njivom harizmom.

- Govorili su „Hajde Emina, divno pjeva{„.Bilo me je nekako stid. Druga vremena. Znalose gdje je èni mjesto. Ipak, jednog sam dana je-dnostavno oti{la. Otpjevala sam neke strofe ipobjegla ni ne osvrnuv{i se. Kaù „Bit }e rezu-ltati za koji dan“, a ja nisam èljela oti}i ni po-gledati ih koliko mi je bilo neprijatno, a bilasam ubije|ena da me ne}e ni primiti. No, na-zvali su me i kazali da sam primljena.

DDrruuggaa vvrreemmeennaaOtkrio ju je tada poznati etnomuzikolog

Cvjetko RIHTMAN na RTV-u Sarajevo. Bili suu komisiji i Zvonimir NEV@ELA i Jozo PENA-VA i Beri{ JUNGI], a bile su to rane 60-e.

Kada je zapo~injala, nisi mogao pro}i, kaè,audiciju, ako uistinu nisi imao smisla za pjesmu.Tri godine je radila s profesorima, vje`bala svojglas i borila se za izvornu pjesmu.

- Danas je haos. Pjeva ko god ho}e. Do|u s uli-ce i odmah snime album. Ove pjeva~ice i proguta-ju pola pjesme, ali nikome ne smeta. Nije muzikavi{e {to je bila. Ja sam ostala dosljedna izvornommelosu, iako sam imala mnogo prilika i ponuda dapjevam novokomponirane pjesme. Nisam pristalani kada mi je bilo najteè, kada sam ostala udovicai hranila sama svoju djecu, a te nove pjesme moglasam lijepo unov~iti. Ipak, tada ne bih bila ja. Niurednici na Radio Sarajevu nisu bili za to. Do~eka-li su me radosno jer sam pjevala samo sevdalinku, inekako bih i njih bila iznevjerila, a to nisam èljela.Govorili su „Do}i }e, Emina, tvoje vrijeme“.

I do{lo je. Tokom svojih 40 godina rada snimi-la je preko 500 pjesama za arhiv Radio Sarajeva,izdala tri CD-a, a pred njom je izdavanje dva no-va. Objavljivanjem ovih vrijednih muzi~kih doku-menata dato je jo{ mnogo doprinosa muzi~komnaslije|u na{e dràve. Predstavljala je bosanskoher-cegova~ku tradicionalnu muziku i u Americi, Tur-skoj, Italiji, Njema~koj, Norve{koj, Poljskoj,Ma|arskoj i gdje god je to moglo. U~estvovala jena brojnim me|unarodnim festivalima i ta-kmi~enjima {irom svijeta prikazuju}i ime Bosne iHercegovine na najljep{i mogu}i na~in.

» Pamti stotinepjesama

»

88/azra 2009.

- Sje}am se kadaje SAD slavila 200godina nezavisnosti.Bila sam pozvana dapredstavljam BiH jo{za vrijeme Jugoslavi-je. Primili su me fa-ntasti~no i bili odu-{evljeni mojim nastu-pom i sevdalinkamakoje sam pjevala. Po-slije su mi poslali i za-hvalnicu, a i zvali meda ìvim u Americi.Nisam nikada na to nipomislila. Ovo je mojaBosna, a u njoj mojadjeca i sve {to volim.

I iz Italije sa jazz fe-stivala vratila se prepu-na emocija. Prijem nakakav je nai{la kod talija-nske publike rasplakao ju je i dugo nije moglado}i sebi. No, oduvijek sve {to je osje}ala i nosilau sebi izraàvala je kroz pjesmu. A tada bi pjevalajo{ ljep{e. Kroz sevdalinku je uvijek mogla pro-na}i sebe u nekoj od pri~a koje su u njojispri~ane.

- To su emotivne pjesme o majci, ljubavi, tuzi.Svaka je pri~a za sebe i svaka boli na druga~ijina~in. Samo ako je tako doìvite, a ja jesam. Krozpjesmu sam uvijek bila surovo iskrena. Sevdah

osje}am jer sam Bosanka, a sevdalinka je sr` Bo-sne. I to je moja tradicija, kojom se ponosim.

Pamti Emina stotine pjesama. îm bi neku~ula, u trenu bi je znala napamet. Jer svaka je,dodaje, imala puno smisla. Ni danas joj ne trebadugo da se prisjeti neke iz bogate riznice koju

posjeduje. Valjda je zato ve}i dio ìvota po-svetila i traganju i sakupljanju onih pjesama zakoje niko nije znao, te tako spasila od zaboravastotine sevdalinki, uklju~uju}i neke od najljep{ihiz bosanskohercegova~ke ba{tine.

- Traìla sam pjesme kod starih nana i deda poFo~i, Crnoj Gori i ko zna kuda sve ne. Zaustavilibi me ljudi na ulici i kazali „Hajde, Emina, otpje-vaj pjesmu od mog babe“. Ja je zabiljeìm, otpje-vam i snimim. Sedmi~no sam skupljala po nekoli-ko pjesama. Neke bih snimila sama, a neke dam

kolegama. Va`no je bilo da se za njih zna i da sesa~uvaju. @ivio je u Sarajevu jedan Meho HAD@I-MUSI]. Potraìo me je i kazao da ima preko 300pjesama i da èli da ih ja otpjevam. Naravno da ni-sam mogla sama pjevati svih 300, pa mu je po-nu|eno da nekoliko uzmem ja, a ostale drugi pje-va~i. Nije htio ni ~uti. Meni je dao nekoliko, ostalevratio ku}i. Nakon toga je umro i sve te pjesme„odnio sa sobom“. Nikome ih nije htio dati.

PPoozziivv iizz AAmmeerriikkeeO ovoj velikoj umjetnici i njenoj harizmi pi-

sali su brojni evropski magazini. Britanski ju je„Billboard“ nazvao ikonom bosanske tradiciona-lne muzike, a hrvatski „Feral Tribune“ kazao jekako slijedi zadivljenost pred onim {to mogu je-dan glas i jedan saz.

Jer, album koji je snimila ova bosanska diva sasazlijom Mehmedom GRIBAJÊVI]EM, a kojije sa~injen samo od njenog kristalnog glasa i zvukatradicionalnog saza, zadivio je sve one koji su po-znavali rije~ muzika i sevdah u njenom pravom iistinskom zna~enju. Sara|ivali su s Eminom i mo-derni umjetnici. Uspje{an spoj modernog i izvor-nog zvuka ostvario se kroz saradnju Adija LUKO-VCA i Emine u filmu „Remake“, ali i kroz sara-dnju s Pjerom @ALICOM u filmu „Gori vatra“.

- A onda je do{lo vrijeme {unda i ki~a. Zaspasevdah, ali se evo, hvala Bogu, ponovo budi. Za-hvaljuju}i Omeru POBRI]U i njegovom institu-tu sevdalinka „ìvi“. On je veliki borac i zadovo-ljstvo mi je sara|ivati s njim, jer nas spaja ljubavprema Bosni i njenoj tradiciji.

Uz ljubav prema sevdahu posebna je Emininaljubav i prema porodici. @ivi skromnim, ali lije-pim ìvotom u svojoj ku}i na Ko{evskom brdu, iraduje se svakom novom danu zajedno sa svojimsinom Senadom, k}erkom Jasminom i unukomErvinom. Zahvaljuje Bogu za dobro zdravlje ko-je je sluì, a i za glas, koji i u ovim godinama ka-da pusti, a nakon vi{edecenijske karijere, s pono-som moè re}i da je obiljeìo njen ìvot, ali i daope~at bosanskoj tradiciji i to savr{enim glasovno-muzi~kim umije}em. �

» @ivjela sam za sevdah

U Velikoj Britaniji je izdat

CD na kojem su najbolji

interpretatori tradicionalne

pjesme iz svih zemalja. Emina je

na 36. mjestu, kao jedina iz

Bosne i Hercegovine

“

» Sakuplja~ bosansketradicije

» U tradicionalnoj no{nji» Mlada ostala udovica

» Udala se sa 20 godina

»

Umjetnici Almedina FEHRATOVI]

90/azra 2009.

Izabrala da bude

okru`ena lijepim

Izabrala da bude

okru`ena lijepim

Njena umjetni~ka

djela mogu se vidjeti u maloj radnji u hotelu „Radon

Plaza“, u kojoj se na policama nalaze prelijepi

radovi, prefinjena keramikakoja odi{e jednostavno{}u

» Po prirodi

sam perfekcionista

Pi{e: Najda VRANI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]

azra 2009./91

Umjetnost je zavoljela jo{ kao sa-svim mala djevoj~ica. Talent kojije posjedovala nije bilo te{kouo~iti, stoga je njeno logi~noopredjeljenje za izbor srednje{kole bila upravo srednja umje-

tni~ka {kola. Almedina Fehratovi}, 33-ogodi{njasarajevska umjetnica, potom je svoje {kolovanjenastavila na Akademiji likovnih umjetnosti u Sa-rajevu zavr{iv{i produkt dizajn, a potom i kurskeramike u Pragu, glavnom gradu ê{ke, kako bidanas bila priznata i cijenjena u svome poslu.

DDuu{{eevvnnii mmiirr- Moja ljubav prema umjetnosti bila

je velika, te sam i pored svih sugestijada upi{em i zavr{im neku od {kola koje}e mi omogu}iti sigurniju budu}nost ive}i profit izabrala ono {to volim i {toje zapravo cijeli moj ìvot. Izabrala je,kaè, da bude okruèna lijepim stvari-ma. Kako je i o~ekivala, umjetnost jojnije ba{ podarila veliku materijalnu si-gurnost, ali obezbijedila joj je duhovnusatisfakciju i du{evni mir, koji je za Di-nu veoma vaàn.

- Bogatstvo je baviti se poslom kojivoli{, ali da, i velika `rtva. Umjetnost je profesijakoju malo ljudi razumije. Za ve}inu je bitiumjetnik jednako kao imati dobar ukus. A istinaje da imati dobar ukus nije dovoljna predispozi-cija da bi neko bio naprimjer dizajner. Stoga sene treba ~uditi {to je neki umjetni~ki rad skupljiod ostalih proizvoda.

Oku{ala se, dodaje, i u drugim poslovima, aliniti na jednom nije izdràla dugo. Radila je i nateleviziji, kao profesor u srednjoj umjetni~koj {kolii jo{ nekim poslovima, ali uvijek ih je doìvljavalakao jednu vrstu iskustva i popunjavanja slobodnogprostora, te se uvijek i jedino vra}ala umjetnosti.

Almedina slika i pravi izlo`be, radi velike sa-vremene instalacije.

- Kolaì i mrtve prirode su moj izbor za slika-nje. To me opu{ta i izgleda mi dekorativno, iakone smatram da je to vrhunac umjetni~kog izraàja,a kada je rije~ o savremenoj umjetnosti, mojainspiracija je tematika ove zemlje. Dakle, ovdjesam ro|ena i ovdje ìvim i ne mogu pobje}i od pr-oblema koji nas okruùju, stoga upravo to i moètevidjeti i prepoznati u mojim djelima. Mo`da je to

neki moj bunt, ili èlim sebe umiriti, nisam sigur-na, ali znam da su moje misli uvijek okupiranemojom zemljom.

Svoje radove izlaè posljednjih osam godina.Najprije su to bile manje studentske izlo`be, apotom su ona i njen momak Danilo KRESO, ta-ko|er umjetnik, i prijatelj Selimir SOKOLOVI]pokrenuli inicijativu da izlaù samostalno. O~eki-vana podr{ka za mlade umjetnike je izostala, aliumjetni~ka trojka nije se predala.

- Radili smo sami i bili i umjetnici, menadèri,organizatori, nosa~i i voza~i. Tako, stihijski radi-mo i danas, jer su nam dosadile molbe i aplikacijekojih smo poslali bezbroj. Do sada smo realizirali

oko 20 izlo`bi.Almedina i Danilo su izlagali i u sklo-

pu Sarajevske zime, a potom oformili ijednu ve}u grupu umjetnika, te organizi-rali izlo`be pod nazivom „Aktuelno“. Ti-me su barem donekle i oìvjeli umje-tni~ku scenu Bosne i Hercegovine.

êettiirrii eelleemmeennttaaNi tu nisu stali, te su otvorili i kera-

mi~ku radionicu „D & D“. - Razlog zbog kojeg sam izabrala ker-

amiku je upravo taj kako bih mogla bitisamostalna. Sama kontroliram cijeli proces, i netreba mi pomo} nikakvih majstora koji ina~e nemogu uraditi ono {to o~ekujem od njih. Po priro-di sam perfekcionista i perfekcionizam o~ekujem iod drugih, ali rijetko ga dobijem. Zato vi{e volimraditi sama i biti odgovorna za ono {to uradim.

A ono {to je uradila najbolje se moè vidjeti umaloj radnji u hotelu „Radon Plaza“, u kojoj sena policama nalaze prelijepi umjetni~ki radovi,prefinjena keramika koja odi{e jednostavno{}u - djelo ove vrijedne umjetnice. Na zidovima suizloène i fotografije, tako|er umjetni~ka djelanjenog momka Danila, koji je zavr{io kiparstvo.

- Keramiku nisam poznavala dobro. Me|utim,sada me odu{evljava. To je materijal u kojem su sa-stavljena sva ~etiri elementa: vatra, voda, zemlja ivazduh. Dobijete zemlju iz koje morate istisnuti va-zduh, radite s vodom i pe~ete na jako visokim te-mperaturama. Proces jeste kompliciran, ali odlu~ilasam raditi unikate, jer èlim ponuditi zaista ne{toposebno i jedinstveno.

A njeni radovi i jesu posebni i jedinstveni,upravo kakva je i sama ova mlada umjetnica. �

» Prefinjena i jedinstvena keramika i fotografije

92/azra 2009.

Zelena oaza u elitnom dijelu grada

Inside Nerminka i Eldar EMRI]

azra 2009./93

»

Kada je traìla stan za svojuporodicu, novinarka FTV-aNerminka Emri} vodila seveoma va`nim kriterijem - nije èljela kupiti stan kojibi li~io na kutiju. S osmije-hom poja{njava kako je odra-

stala u ku}i i da joj se oduvijek bilo te{ko na-vi}i na ìvot u stanu. Me|utim, kada je prviput zakora~ila u svoj budu}i dom u saraje-vskom naselju Ciglane, znala je da je to punpogodak. Presudnu ulogu imala je mala ba{ta.Naime, kako se stan nalazi u prizemlju, balkonje zamijenjen ba{tom, zbog koje sti~ete dojamda na{i doma}ini ìve u ku}i, a nikako u stanuu elitnom dijelu grada.

- To je bilo ono {to sam traìla. Tada je u po-nudi bio jo{ jedan stan u blizini, ali mi smo seodlu~ili za ovaj, jer je bio prili~no dobro o~uvani nije trebao renoviranje. Okre~ili smo ga, za-vr{ili neke sitnice i uselili. Taj drugi stan prepo-ru~ila sam kolegici s posla i kupila ga je, pa smo

sad i kom{inice - prisje}a se na po~etku razgovo-ra na{a doma}ica, dodaju}i kako je brzo pro{aoperiod od devet godina kada su se ovdje doselili.

îtava pri~a oko kupovine stana mogla bi seopisati i kao duhovita. Naime, kako je Nermi-nkin suprug Eldar zaposlen kao kamerman uAssociated Pressu, ~esto je na poslovnim putova-njima. Ba{ za vrijeme njegovog boravka u Afga-nistanu Nerminka je do{la na ideju da kupi staniako, s osmijehom dodaje, novca za takvu inve-sticiju uop}e nisu imali.

- Odmah nakon rata dobila sam stan od tele-vizije. Me|utim, vlasnik stana je traìo povratimovine i nisam htjela insistirati na tome da za-drìm stan iako sam to mogla u~initi. Tako smoiselili i oti{li u podstanare sve do 1999. godine.Ve} tada smo imali Emana i, najprije smo zbognjegovih potreba, morali iznajmiti stan. Sje}amse da su kirije tada za stanove bile veoma skupe,jer je jo{ bilo puno stranaca u Sarajevu koji suim dizali cijenu. I, jednog dana mi je pukao fi-lm, pa sam onako iznenada donijela odluku daèlim kupiti stan. Novac koji smo davali za kiri-ju bolje je da dajemo za kredit. Djed i ja smo seangaìrali u potrazi i sve zavr{ili. Kad se Eldarvratio, rekao je kako ima ludu ènu, koja kupuje

Novinarka FTV-a i njensuprug, snimatelj u

AP-u, ljubazno su namotvorili vrata svog

porodi~nog doma u sarajevskom naselju Ciglane, te s nama

podijelili svoju zanimljivupri~u oko kupovine i ure|enja njihovog

malog carstvaPi{e: Lejla LOJO

Foto: Edin KARAHUSI]

» Ba{ta je bila presudna u kupovini stana

Odmah nakon rata

dobila sam stan od televizije.

Me|utim, vlasnik stana je traìo

povrat imovine i nisam htjela

insistirati na tome da zadrìm

stan iako sam to mogla u~initi.

Oti{li smo u podstanare.

I, jednog dana mi je pukao

film i donijela sam odluku

da èlim kupiti stan

“

» Crno-bijela Eldarova i Nerminkina fotografija ~estosluè kao dokaz u odluci na koga Eman i Aren vi{e li~e

azra 2009./95

stan, a nema novac. Ali, to jetada bilo jedino rje{enje. Ugla-vnom, svidio mu se moj izbor,dali smo kaparu i onda sam se„uvalila“ u kredite - pri~a Ner-minka.

U moderno opremljenom sta-nu, povr{ine od 80 kvadrata, svi~lanovi porodice prona{li su svojkutak. No, najvi{e prostora sasvojim mnogobrojnim igra~kamazauzima njen najmla|i ~lan,~etverogodi{nji Aren. StarijiEman igra~ke je davno zamijeniosportskom opremom, gdje domi-niraju skije. Ovaj 13-ogodi{njiitekako talentirani dje~ak skija-njem se po~eo baviti kada jeimao samo ~etiri godine, a danasse moè pohvaliti brojnim pri-znanjima, osvojenim medaljamai peharima.

- Ja sam se takmi~ila u mno-gim sportovima - ko{arci, ruko-metu, stonom tenisu. Nisam seprofesionalno bavila skijanjem,ali sam uvijek voljela taj sport,pa sam i Emana po~ela voditi sasobom kada je bio mnogo ma-nji. Ve} u prvom razredu osno-vne primijetio ga je trener izskija{kog kluba „@eljezni~ar“ itraìo je da ga u~lanimo. Mislilasam da je to odli~no za dijete.Me|utim, Eldar uvijek teì per-fekciji, pa je na sebe preuzeoobavezu da ga vodi na treninge,takmi~enja, da se brine okoopreme i, malo je re}i da jeEman skijanje zavolio. To se sa-da ve} moè nazvati ozbiljnimskijanjem - ponosno }e mama.

Upravo zbog Emanovih sportskih aktivnostisavr{eno im odgovara i lokacija na kojoj ìve, jerse u blizini nalazi sportska dvorana.

- Posao je malo dalje, ali je lokacija zbog djece injihovih potreba odli~na. Nikada se ne bismoodselili odavde, jer previ{e volimo ovaj na{ kutak.Ovo je na{e carstvo u koje bjeìmo od stresa naposlu. Samo ova ba{ta vrijedi kao ~itav stan i kadaje lijepo vrijeme, tu doru~kujemo, ru~amo i ve~er-amo. Ipak, najljep{a od svega je jutarnja kafa, jerje sunce ujutro grije upravo na toj strani.

Ovo je na{e carstvo

u koje bjeìmo od stresa na

poslu. Samo ova ba{ta vrijedi

kao ~itav stan i kada je lijepo

vrijeme, tu doru~kujemo,

ru~amo i ve~eramo. Ipak,

najljep{a od svega je jutarnja

kafa, jer je sunce ujutro

upravo na toj strani

“

» Kuhinja s pogledom na ba{tu

» Kutak u kojemEman ~uva

brojna osvojenapriznanja i medalje

» Staro posu|e i ku}anske aparate Eldar je naslijedio odnane

»

»

96/azra 2009.

Stan Emri}evih krase mnogi interesantni ko-madi namje{taja i unikatni detalji. Jedan od za-nimljivijih je sedlo za kamilu, koje koriste kaomalu stolicu.

- To je Eldarov poklon za mene, koji je donioiz Libije. Kada me nazvao i rekao kako mi je ku-pio sedlo za kamilu, po~ela sam se smijati, jersam mislila da me zeza. Dva dana nakon njego-vog poziva razmi{ljala sam {ta }u sa sedlom igdje }u ga staviti. Ali evo, sluì kao odli~na stoli-ca - s osmijehom }e Nerminka.

S ovim neobi~nim detaljem odli~no se uklapa ibh. tradicionalno posu|e, te drugi zanimljivi deta-lji, ~iji je datum proizvodnje davna 1892. godina.Osim kulturne, nose i veliku sentimentalnu vrije-dnost, jer ih je Eldar naslijedio od svoje nane.

- Ovo je mangala, koja se davno koristila tako{to bi se u sredinu stavio àr i na njemu je stajalakafa ili voda, a okolo bi se poredale {oljice ili~a{e za himbe - ljubazno poja{njavaju na{i do-ma}ini.

Me|u draìm „ku}nim sitnicama“ su i zani-mljivi suveniri koje Eldar donosi sa svojih bro-jnih poslovnih putovanja. Kao snimatelj AP-a,na{ doma}in obi{ao je ve}i dio svijeta i sa svakogputovanja bi donio neku sitnicu.

- Zapravo, pokloni koje dobijemo na zadaci-ma postaju najljep{i suveniri i uspomene. Jedantakav dobio sam od emira u Kataru ili sitnicekoje sam donio s nogometnih prvenstava - pri-sje}a se Eldar i tada smo dozvolili sebi da zabor-avimo pravi razlog na{e posjete, pa se i na{apri~a okre}e ve} u drugom smjeru. Jer, kome nebi bilo zanimljivo slu{ati dogodov{tine s raznihpute{estvija - Irak, Afganistan, Libija, Katar... �

» Eldarove akreditacije sposlovnih putovanjakao podsjetnik na brojne misije

Uvijek mi se bilo

te{ko navi}i na ìvot u stanu,

ali kada sam zakora~ila u

ovaj, nisam se dugo premi{ljala.

To je bilo ono {to sam traìla

“

» Mali{annam je rado

pokazao ikupatilo

» Mangala koju su koristili na{i preci u doma}instvuprona{la je mjesto u dnevnom boravku

» Sedlo za kamilu sluì kao stolica

»

98/azra 2009.

Razonoda

RRjjee{{eennjjaa 11:: BATLER, ROMEO I JULIJA, URAN, TARATOR, K, SASE, AKONO, [AT, TRSTENIK, STRVINARI, TI, UR, ELA, AVRA, ZAVODNIK, OTO, ASA, SARANDON, NALA, SAMSARIRRjjee{{eennjjaa 22:: ARMANI, STENOGRAFIJA, TIRA@, STATOR, R, IRIG, ANANA, ORL, NEOLITIK, NIKOLAS KEJD@, IL, LISTA, [AL, ZIRAT, ROGAÎ, ANAK, KIRA, AS, MONOTIP, ZORT MIR

OSL

AV M

ARKO

VIN

OVI

] -

LASV

I

M. M.GLUMAC SA

SLIKE IZ FILMAU NASLOVUKRI@ALJKE

EPSKO DJELO POPIS, SPISAK OLIVERA ODMILJA

[KOTSKINOGOMET.

KLUB

PJESMA, NAPJEV (GR^.)

PACIFIC MAIRTIME

ASSOCIATION(SKR.)

TU@ITI, MLATITI(@ARG.)

IVAN HETRIHMJESTO U BIH

KODBOSANSKE

KRUPE

REDAK UKUR’ANU

KRAÛNI,ZASUNI

PRVI MITSKILETA^,

DEDALOV SIN

BOLESNICI ODEPILEPSIJE,PADAVIÂRI

OZNAKA TEMPA

GLUMICA SASLIKE IZ FILMA

U NASLOVUKRI@ALJKE

GRAD U RUSIJI

STAROSLAVEN-SKO SLOVO

TABULATOR(SKR.)

MALI RT, RTI]

SPOJ, KONTAKT

KRATKI KAPUT(TURC.)

SLAVNA GR^KAPJEVAÎCA

MARIJA

ST. GR^KIKIPAR ONATAS

GRAD I LUKA UNIGERIJI

SAJD@IJE

ST. GR^KABOGINJA

MUDROSTI

NEPROFESION-ALAC

ST. NJEM.PISAC, LUDVIG

NAGLA MALAK-SALOST (LAT.)

PRAVITI TKANINU

PROSTORIJE ZASTANOVANJE

PROCES RAST-VARANJA STI-

JENA U UTROBIZEMLJE (GR^.)

JAPANSKI NOVÎ]ILI MJERA

LI^NOST IZ SERI-JE „SJEVER JUG“

SPREMI[TE,STOVARI[TE

ROBE

MJESTO NAOTOKU PA[MAN

LI^NA ZAMJENICA

TONA

VOJNIOBVEZNIK

(SKR.)

SLABOST,KLONULOST

MI[I]A(MEDIC.)

MORSKAOBALA

OZNAKA KULEU [AHU

VRSTA BILJKE, ANEMONA

HEMIJSKI ELEMENT

STIBIJ

M. M. OSOBA SKLONAKARIJERIZMU

STARO IMEVIJETNAMA

JEDNO ODIMENA

PJESNIKAKRANJÊVI]A

LUDOLFOVBROJ (3, 14)

UZVIK: ENO,GLE

POKVA[ENIROSOM

DOBRI DUH IZCRTI]A

EGIPATSKAVLADARICA NA

SLICI GORE

SJEDINJ.AMERI^KE

DR@AVE (SKR.)

EGIPATSKASVETA PTICA

GRAD U RUSIJI, NA

ALTAJU

NAPAD,ATAKA

ST. GR^KABOGINJAPOBJEDE

KOJI IMA SVOJSTVO

ANTITOKSINA

ROYAL ARMYRESERVE

(SKR.)

UÎNITI [TASLABIM

EGIPATSKABOGINJA NEBA

MANEKENKA,SUPRUGADEJVIDA BOUVIJA

VRSTA BILJKE,NETIK

PLEH

VRSTAJU@NOAMERI^

KOG NOJA

ENVERIN IMENJAK

OBLIK @. IMENAFATIMA

SIMBOL JODA

RUD GULIT

[PANSKO M.IME

LOPOV,PROVALNIK

ST. ITALIJ.RE@ISER VITO-

RIO DE

PRISTA[A STO-ICIZMA

EGIPATSKAVLADARKA NASLICI DOLJE

POST SCRIP-TUM (SKR.)

GRAD U FRAN-CUSKOJ

VRSTAZAGONETKE,

PREMETALJKA(GR^.)

NAPRAVA ZAMLA]ENJE @ITA

(POKR.)

MJESTO NAFRU[KOJ GORI

NEZAVISNATELEVIZIJA

(SKR.)

MITSKI NES-RETNI

PROKNIN SIN

AUTOOZNAKAOSIJEKA

JAPANSKO M.IME (HIROBU-

MI)

AUTOOZNAKATURSKE

NACIJA, NAROD(GR^.)

POKRETNIDIJELOVIMA[INE

ITALIJA

U]I U NE[TORASTENJEM

MALI TRN,TRNI] (PJESN.)

„Brak nabrzaka“

a

Iz antiknog Egipta

a

Horoskop

azra 2009./99

Vrijeme je za Ovnove

Slaganjeparova

OOvvaann -- OOvvaann Susret dva Ovnauvijek je uzbudljiv, ali veza naduè staze te{ko odolijevaisku{enjima. Od po~etnogodu{evljenja prelazi se u fazu pro-vokacija.OOvvaann -- BBiikk Ovna kod Bika pri-vla~i zdrava senzualnost. Ostaju lina zadovoljstvu, veza plovi punimjedrima, ina~e bi razlike u karakte-rima mogle dovesti do razlaza.OOvvaann -- BBlliizzaannccii Blizanci su brilja-ntni, Ovan energi~an. Veza opsta-je dok Ovan ne uvidi gre{ku. Po-nekad, kada je Blizancima stalo,dogodi se da je nikada ne uvidi.OOvvaann -- RRaakk Ovan te{ko razumijenekoga ko je toliko razli~it. Kadavidi nekog toliko nje`nog i nesigu-rnog, poèli ga prodrmati, a Rakèli samo nje`nosti.OOvvaann -- LLaavv Lav i Ovan stremeistim putem, ali nemaju zaje-dni~kih, dodirnih ta~aka. To uspo-stavlja zna~ajan afinitet. Sklad,ina~e, moè biti gotovo „idealan“.OOvvaann -- DDjjeevviiccaa Djevica, naj~e{}e,Ovna ne privla~i. îni mu se do-sadnom. Ako je Ovnu zaista stalo,moè na}i dovoljno strpljenja ipoku{ati premostiti prepreke. OOvvaann -- VVaaggaa S Vagom postoji fa-talan afinitet: ona ima sve ono {toOvnu nedostaje. I obratno. Ovanèli pridobiti Vagu. Nije nimalolagano, ali vrijedi poku{ati.OOvvaann -- [[kkoorrppiijjaa U odnosu na[korpiju, Ovan se pona{a kaoosvaja~, a onda ga najednom obu-zme strah. Misli da ulazi u bazen,a onda shvati da je u{ao u okean.OOvvaann -- SSttrriijjeellaacc Ovan odmah osje-ti da je Strijelac jedan od njegovih„vatrenjaka“. Oboje su nemirni ivitalni. Mogu biti izuzetan par, jerimaju sli~ne ukuse. OOvvaann -- JJaarraacc Odmjerenost, strogost,sposobnost kalkuliranja i gledanja da-leko u budu}nost - sve su to vrline Ja-rca koje se Ovnu ba{ i ne dopadaju. OOvvaann -- VVooddoolliijjaa Vodolija rado pr-ati Ovna, {to mu se veoma dopa-da. Sposobna je i na diplomatskina~in odvratiti Ovna od nekogopasnog puta ili nakane. OOvvaann -- RRiibbee Ribe Ovna veomainteresiraju. Nerijetko Ribe pri-hvate njegovo zavo|enje. KadaOvan primijeti da Ribama eroti-ka nije na prvom mjestu, uvri-je|en je.�

Priprema: Hedija MEHMEDI]

LLjjuubbaavv:: Pred vama je veoma originalnasedmica. Mogu} je po~etak ljubavne pri~es osobom koju niste ranije poznavali.

PPoossaaoo:: Obnovit }ete poziciju koja jeizgledala izgubljena. U nagovje{taju je imnogo bolja materijalna situacija.

ZZddrraavvlljjee:: Pravo vrijeme za rekreaciju.

�OVAN 21.III - 20.IV

LLjjuubbaavv:: Slijede intenzivni trenuci.Ako ste tek nekoga upoznali, na izjaveljubavi reagirajte oprezno i staloèno

PPoossaaoo:: Imate èlju za otvaranjem sve-mu onome {to je novo. Stekli su se sviuvjeti za uspje{nu karijeru.

ZZddrraavvlljjee:: Uklju~ite sport u raspored.

��BIK 21.IV - 22.V

LLjjuubbaavv:: Preplavljeni ste emocijama.Slijedi radostan doga|aj. U svakomslu~aju, ne{to {to ostaje u sje}anju.

PPoossaaoo:: Sve se podudara i s jednom ve-likom profesionalnom pobjedom. Dolazimoralno i materijalno zadovoljstvo.

ZZddrraavvlljjee:: Treba vam vi{e aktivnosti.

�� BLIZANCI 23.V - 22.VI

LLjjuubbaavv:: Nije ba{ najpovoljnije vrijemeza po~etak ne~eg novog. Bit }e zgodnih,zabavnih prilika, ali to nije to.

PPoossaaoo:: Neki doga|aji podstaknut }evas da napravite dugoro~nije programe iplanove. To }e vas izvu}i iz apatije.

ZZddrraavvlljjee:: Budite oprezniji s lijekovima.

�� RAK 23.VI - 22.VII

LLjjuubbaavv:: Uzbudljiva situacija donosivam prijatne i neobi~ne stvari. Pogotovoako ste u potrazi za istinskom ljubavlju.

PPoossaaoo:: Posao obavljate s lako}om.Na{li ste nove sfere zanimanja. Na tajna~in pove}at }ete i li~ni presti`.

ZZddrraavvlljjee:: Pobjednik ste.

��LAV 23.VII - 22.VIII

LLjjuubbaavv:: Uzmite situaciju u svoje rukei pobolj{ajte odnose s voljenom osobom.Slijedi niz ugodnih iznena|enja.

PPoossaaoo:: Va{ strah od budu}nosti posta-je pomalo apsurdan. Nepotrebno se za-marate. Neki ljudi bit }e vam od koristi.

ZZddrraavvlljjee:: Poradite na kondiciji.

��DJEVICA 23.VIII - 22.IX

LLjjuubbaavv:: Sretni ste i zadovoljni. Akoste sami, osvrnite se oko sebe. Ima punotoga zanimljivog, puno {ansi za sre}u.

PPoossaaoo:: Analizirajte trenutnu situaciju.Tako }ete najbolje prostudirati strate{kepoteze, otkriti svoju ja~u stranu.

ZZddrraavvlljjee:: Energija je u porastu.

VAGA 23.IX - 22.X

LLjjuubbaavv:: Uspje{no }ete prebroditi eve-ntualne te{ko}e. Nije vrijeme za bilo ka-kva eksperimentiranja na polju emocija.

PPoossaaoo:: Budite predostro`niji u poslovi-ma na ~iji povoljan ishod neko vrijeme~ekate. Ono najbolje mo`da tek slijedi.

ZZddrraavvlljjee:: Niste u najboljoj formi.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

LLjjuubbaavv:: Mogu}e su male nesuglasice.âk i ako ste u uspje{noj vezi. Sedmica jestimulativna ako ste u potrazi za avanturom.

PPoossaaoo:: Zabiljeìt }ete veliki napredak akoèlite ostvariti profesionalnu afirmaciju. Uizgledu je i povoljna materijalna situacija.

ZZddrraavvlljjee:: Nekad ba{ znate pretjerati.

��STRIJELAC23.XI - 22.XII

LLjjuubbaavv:: Ljubav traì i vremena i dobrevolje. Do vas je najvi{e koliko }e se situa-cija razvijati u èljenom pravcu.

PPoossaaoo:: Sedmica prolazi naizgled mirnoi racionalno. Ipak, tu je izvjesno pobo-lj{anje u ranije zapo~etim inicijativama.

ZZddrraavvlljjee:: Neophodan vam je predah.

�� JARAC 23.XII - 21.I

LLjjuubbaavv:: Ako to àrko volite, emocijedobijaju na intenzitetu. Sre}om, voljenaosoba vam uzvra}a na sve na~ine.

PPoossaaoo:: Kreativna groznica donosi vami nove ideje. Prakti~na sfera va{eg ìvotaizloèna je brojnim utjecajima.

ZZddrraavvlljjee:: Rije{ite se pesimizma.

VODOLIJA 22.I - 19.II

LLjjuubbaavv:: Iznesite na vidjelo emocije.Osoba koju volite ~eka na va{u iskrenost,da vam pruì pravu ljubav i nje`nost.

PPoossaaoo:: Najbolje je da se ne upu{tate upolemiku s kolegama. Ipak, imajte uvijekspreman odgovor na sve opaske.

ZZddrraavvlljjee:: Koristilo bi vam vi{e kretanja.

��RIBE 20.II - 2O.III

Poznati su - prepoznajte sePPaalloommaa PPIICCAASS--SSOO,, slavna kre-atorka, veoma jeneobi~na osoba.Njena komple-tna pojava odajepovu~eniju oso-bu od ve}ineostalih Ovnova(19. IV 1949).Tipi~an je radoholik, tempera-menta je i energi~na, izuzetnovitalna. Svako onaj ko se na|e unjenoj blizini osje}a se uzbudlji-vo, druga~ije, èli biti poput nje.Ima sna`nu energiju koja joj po-maè da odli~no podnosi sve po-te{ko}e, ali i za probitak. Inspiri-rana je i da pomaè ljudima, pr-ilagodljiva je i sistemati~na.�

FFaaccuunnddoo AARRAANNAA,, jedan od najve}ih zvijezda latino-sapuni-ca, kojeg su na{iljubitelji teleno-vela u posljednjevrijeme najboljeupoznali u„Za~inu ìvota“(„Sos mi vida“),veliki je roma-nti~ar. Osje}ajanje i {armantan ~ovjek. Osim {toje sjajan glumac, popularni Arge-ntinac, novope~eni otac, posjedu-je jo{ brojne umjetni~ke talente isklonosti. Odli~an je prijatelj lju-dima koje voli i po{tuje, briànje prema njima, ali voli i sambiti pripaèn. Emocionalno jesubjektivan, veoma sentimenta-lna osoba, s instinktivnimosje}ajem za druge ljude. Poputpravog Ovna (31. III 1971) imaduh koji sve zapaà, privla~anje, strastven, otvoren, ima potre-bu da ostavi dobar utisak na dr-uge. �

AAmmrraa TTOOPPAALLBBEE]]IIRREEVVII]],, svoje-vremeno na-jmla|i urednik ivoditelj Dnevni-ka TVSA, sadareporterka, ure-dnica i voditelji-ca sedmi~ne emi-sije „Metropola“,sjajna je osoba.Kombinacijaznaka Ovan (23. III 1978) i po-dznaka u Strijelcu poja~ava njenuusmjerenost prema vani, ka kreta-nju, kao i smisao za humor i potr-ebu da u svemu brzo nastavlja da-lje. Idealista je, ali sama sa sobomnajbolje komunicira na intelektua-lnom planu i sama sebe najboljekontrolira. Veliki je entuzijasta,najve}a podr{ka porodici, supruguSabahudinu Bahi, sinu i k}erki,ali i sama sebi. �

��

azrametro

100/azra 2009.

Ne{to se u svijetu mo-de posljednjihgodina promi-jenilo, jer po-novo gospo-dare djevojkeiz perioda zla-tnih 90-ih. Oneimaju 40 i ku-sur godina, ali izgledaju tolikodobro da ih `elite gledati svaki dan

» U 43. godini Cindy snimareklame

» Christensen je pokazala svoje zanosno tijelo prije nekoliko dana na Karibima

azra 2009./101

»

Ueri zlatnih 90-ih vladaricemodnog Olimpa, zatvor-eno ekskluzivno dru{tvokoje je izazivalo divljenjei ljubomoru svih obi~nihsmrtnika i manje

uspje{nih kolegica, bile su CindyCRAWFORD, Linda EVANGELISTA,Claudia SCHIFFER, ChristyTURLINGTON, Helena CHRIS-TENSEN, Naomi CAMPBELL. Svijet jeznao {ta jedu, piju, gdje i s kim izlaze iza koliko novaca se diù iz kreveta. Diza-jneri su doìvljavali slom, jer na pisti sevi{e pa`nje poklanjalo Lindi nego haljiniu kojoj se {e}e. I tome je do{ao kraj.Djevojke su nakupile 30 i neku i povuklese sa scene. Ve}ina se udala, rodila djecui zapo~ele druge biznise. Na scenu su do{le mla|e djevojke - ugla-vnom jedva punoljetne iz hladne Rusije.I modni svijet prestao je biti stvarekskluzivnosti. Svi imaju svoju {ansu, patako djevoj~ica sa Sibirske pijace moèoìvjeti bajku o Pepeljugi te postati Na-talia VODIANOVA, za{titno lice Calvi-na Kleina i supruga mladog britanskoglorda.Me|utim, ne{to se tokom posljednjihgodina promijenilo, jer u modnom bi-znisu ponovo gospodare djevojke iz peri-oda zlatnih 90-ih. One imaju 40 i kusurgodina, ali izgledaju toliko dobro da ihèlite gledati svaki dan. Helena Christensen u mladosti je bilapoznata po svom zanosnom tijelu u ku-pa}im kostimima. Za nju je KarlLAGERFELD izjavio: Niko nema tijelokao Helena. Za razliku od Naomi, Lindei Kate, njen privatni ìvot nije u tolikojmjeri punio stranice tabloida. Duè vre-mena odràvala je vezu s pokojnim pje-va~em grupe Inxs - MichaelomHUTCHENCEOM. Helena i danas sa40 godina izgleda senzacionalno te je ne-rijetko moèmo vidjeti u kampanjamapoput one za modnu ku}u donjeg ve{aAgent Provocateur. Ovog vikenda odmarala se u sun~anomSt. Barthu u dru{tvu devetogodi{njeg si-na Mingusa, Bona VOXA, njegove supr-uge Ali HEWSON i njihove djece Elija-ha i Johna.

I danas izaziva ljubomoru kolegica, {to jei razumljivo, jer je pro{le godine rade}ikampanju za Agent Provocateur doslo-vno bacila u sjenu mladi model AliceDELLAL.

DDrruuèelljjuubbiivvaa ii pprriissttoojjnnaaNi{ta manje popularna nije bila ni LindaEvangelista. Ro|ena je u Kanadi 10. apr-ila 1965. u katoli~koj radni~koj porodici.Da nije postala model, vjerovatno bi bilau~iteljica, barem ona tako tvrdi.Smatra se jednom od manekenki koja jepromijenila svijet mode kasnih osamde-setih i ranih devedesetih. Progla{ena jeosniva~icom manekenskog „sindikata“.Njena ljubav prema promjenama izgle-da uzrokovala joj je i poslovne proble-me: kada je krajem osamdesetih dugukosu skratila na bob (po kojem je ostalapoznata sve do danas), otkazane su jojsve va`nije revije, ali ène {irom svijetazaputile su se prema frizerskim salonimas njenom fotkom u rukama. Niko nezna koliko je ta~no frizura promijenila,ali navodno je boju kose mijenjala ~ak12 puta.Prije dvije godine potpisala je ugovor skozmeti~kim gigantom L’Orealom, a go-dinu kasnije, u dobi od 43 godine, po-tpisala je ugovor s Pradom i postala za{ti-tno lice kampanje. Karl Lagerfeld progla-sio ju je najprofesionalnijim modelom nasvijetu te najboljom od najboljih.Njen ljubavni ìvot uvijek je plijeniopa`nju: propali brak s direktorom Eliteagencije Geraldom MARIEOM (1987-1998), veza s nogometa{em FabienomBARTHEZOM, naftnim mogulomUgom Brachetti PERETTIJEM i vo-za~em Formule 1 Paolom BARILLOM.Godine 2006. postala je majka, a u mla-dosti je bila strastvena alkoholi~arka iljubiteljica cigareta. Vi{e ne tulumari kao prije, ali je aktivnau mnogim humanitarnim udruènjima. - Pro{lo je vrijeme kada su me se svisje}ali po glupoj izjavi da ne izlazim izkreveta za manje od 10.000 dolara. Da-nas mi je va`nije da sam dio tima kojiprikuplja preko milion dolara za borbu

Gospodarice pista u petoj deceniji ìvota

» Dvanaestputa Linda

je mijenjalaboju kose

azrametroprotiv AIDS-a. Vi{e se ponosim time - kazala jeLinda.

PPoolljjee kkuukkuurruuzzaa Fotografija koju je snimio novinski fotograf dokje kao 16-ogodi{njakinja radila na poljima kukur-uza u rodnom Illinoisu „kriva“ je {to je otkrivenajedna od najljep{ih èna dvadesetog stolje}a.Cynthia Ann „Cindy“ Crawford ro|ena je 20. fe-bruara 1966. u SAD-u. Prije nego {to je postala

profesionalna manekenka, bila je nabolja u~enicau {koli te je ~ak dobila stipendiju za studij hemije,me|utim posao modela bio je previ{e privla~an dabi ga odbila. Modna agencija Elite stajala je izanje od po~etaka pa do odlaska sa scene.Osim basnoslovnih zarada od manekenstva,oku{ala se i kao glumica, ali svi filmovi zavr{enisu neslavno tako da danas uglavnom igra samusebe. U 40. godini zavr{ila je na 26. mjestu 100najzgodnijih èna po odabiru mu{kog ~asopisaMaxim, {to dovoljno govori koliko dobro izgle-da. Nedavno se sa 43 godine slikala gola za ma-gazin Allure. Cindy je priznala da se u 29. godini ìvota po-dvrgla plasti~noj operaciji, made` iznad usne ni-kada nije htjela ukloniti, jer je zahvaljuju}i nje-mu prepoznatljiva u cijelom svijetu. Kaè da redovno koristi botoks, kolagen i vita-minske injekcije. - Tokom snimanja uvijek nastojim misliti one~emu tako da ne izgleda kao da buljim u pra-zno - priznala je Crawford. Karijeru je zavr{ila 2000. godine. Nikada nijeprivla~ila pa`nju privatnim ìvotom. Iza sebeima propali brak s Richardom GEREOM. Da-nas je majka dvoje djece, sretno udata i humani-tarno angaìrana za pomo} djeci oboljeloj od le-ukemije. Nevjerovatno je normalna i pristu-pa~na, a danas izgleda prekrasno i zato je na-jve}i modni giganti èle za za{titno lice.�

» Linda jeza{titno Pradinolice u 43. godini

ìvota

azra 2009./103

azrametro

104/azra 2009.

O~ekuje prvo dijete

Sarah Michelle GELLAR

»Zvijezda nekada popularne serije

„Buffy, ubica vampira“Sarah Michelle Gellarje trudna. Tridesetje-

dnogodi{nja glumica injen suprug, glumac

Freddie Prinze Jr.,o~ekuju ro|enje svogprvog djeteta najesen

ove godine. Par se upoznao na

setu snimanja filma„Znam {ta si radila

pro{log ljeta“ 1997.godine, tri godine ka-snije su se po~eli i za-

bavljati, a dvije godineposlije vjen~ali su

se u Meksiku. Iako je legalno promi-

jenila svoje prezimeprije ~etiri godine i tou ~ast pete godi{njicebraka, Sarah je i dalje

u svijetu filma poznatakao Gellar.Famepictures/JLP

Famepictures/JLP

» Sarah uìva u trudno}i ishoppingu

»K}erkica popularne glumice HalleBerry Nahla Ariela nedavno je pro-

slavila prvi ro|endan. êtrdesetd-vogodi{nja glumica k}erku je odve-

la u zabavni park gdje su je zabavljali klaunovi.

Halle je nakon poro|aja veoma br-zo pokazala svoju besprijekornu fi-guru, a otkrila je da je vi{ak kilogr-

ama od trudno}e skinula vje`ba-njem. Smatra da ène laù kada

kaù da su bez muke izgubile kilograme.

- Cijeli ìvot sam na dijeti ivje`bam - kaè Halle.

azra 2009./105

Napornevje`be za dobarizgled

Halle

BERRY

» Halle s k}erkicomNahlom Arielom

Famepictures/JLP

» Halle sa suprugomGabrielom Aubryjem. Na dodjeli nagradaOscar pokazala je besprijekornu figuru

azraParty Zone

azra 2009./107

U PRODAJI JE NOVI BROJ

Edo Maajka osvjeènje za publiku»Pravo osvjeènje za saraje-

vsku publiku bio je koncertEde Maajke, koji se desioproteklog vikenda u Cine-mas Clubu Sloga. Dobro-do{licu publici poèljeli superspektivni mladi breakdance i hip-hop plesa~i, ko-ji su svojim nastupomodu{evili sve prisutne. Nabini su se pojavila i najpo-znatija imena hip-hop sce-ne poput Generala Woo,Sanija i Frenkia, a nakon{to je Edo Maajka uzeo mi-krofon, u Slozi je nastupiopravi dernek. Edo je i ovajput uspio napraviti nezabo-ravnu atmosferu.

Za dobru organizaciju po-brinula se ku}a muzike i za-bave Panta Rhei, koja iidu}eg vikenda najavljujeodli~an koncert grupe In Me-moriam EKV. N. V./ M. @.

Sarajevo

» Nezaboravan provod

» Nastupili sumladi plesa~i

» Odu{evljena publika

» Raspoloène djevojke

azraParty Zone

Sve o~i uprte u Britney Spears

Los Angeles

108/azra 2009.

» Sude}i po posje}enosti njenih koncerata,pop princeza Britney Spears je na dobromputu da postigne nekada{nju slavu. Upr-kos pisanju tabloida, ili ba{ zbog toga, ka-da je na sceni, sve o~i su uprte u nju.

To je dokazala koncertom u StaplesCenteru u LA-u, gdje je publika s njomuglas pjevala hitove s posljednjeg albuma„Circus“. Britney je u skladu s imenomalbuma mijenjala kostime, pa je ~as bila upripijenom korzetu s mre`astim ~arapama,~as samo u svjetlucavom grudnjaku i{orcu, da bi se na kraju pojavila odjevenapoput trbu{ne plesa~ice.

Ovaj koncert ostat }e upam}en poodli~nom nastupu i atmosferi, za razlikuod onog u Vancouveru, kada je Britney,nakon samo tri otpjevane pjesme, preki-nula koncert i od{etala s pozornice zbogprezadimljene dvorane u kojoj je nastupa-la. Vratila se 40 minuta kasnije, ali bezpo~etnog zanosa i euforije. �

Famepictures/JLP

azra 2009./109

» Na Me|unarodnoj mu-zi~koj manifestaciji Xe-nophonia, koja se od 9.do 12. aprila odr`avala uSarajevu, predstavili su sedoma}i umjetnici s aktu-elnim projektima, a upri-li~ene su i premijere pro-jekata koji predstavljajusaradnju muzi~ara iz Bo-sne i Hercegovine iumjetnika s me|unaro-dnom reputacijom.

Xenophoniju je otvor-io pijanista Bojan Zulfi-

karpa{i}. Nakon njegovog solisti~kog koncerta 10. aprila Bojan je nastupiou duetu s Amirom Medunjanin, dok je 11. aprila nastupio u kvartetu sholandskim truba~em Ericom Vloeimansom, gitaristom Damirom Ima-movi}em i libanskim perkusionistom Ba-charom Khalifeom.

U Pozori{tu mladih publika je moglapogledati premijeru projekta mostarskihmuzi~ara „Teta Dunja, Teta Vi{nja i TetaJagoda“, a prvi put u Sarajevu koncert jeodr`ao trio danskog saksofoniste JakobaDinesena. Tako|er, kvartet Edina Bosni}apromovirao je svoj novi album Gurbet.

Tako|er, Sarajlijama se predstavio i Ja-kob Dinesen trio iz Danske, koji ~ine sakso-fonista Jakob Dinesen, kontrabasista Nico-lai Munch Hansen i bubnjar Jakob Hoyer.

Xenophonia projekt Jazz Festa Saraje-vo planiran je kao godi{nja muzi~ka ma-nifestacija ~iji je cilj da doprinese una-pre|enju muzi~ke produkcije u regionukroz pobolj{avanje prekograni~ne sara-dnje, bolji protok i kvalitet informisanja ipromocije, kao i razvoj produkcije uumjetni~kom i tehni~kom smislu. �

Nastupi vrhunskih muzi~ara na Xenophoniji

» Detalj s nastupa Damira Imamovi}a

» „Teta Dunja, Teta Vi{nja i Teta Jagoda“: projekt mostarskih muzi~ara

» Odu{evljena

publika u BKC-u

» Bojan Zulfikarpa{i} nastupio je i

u duetu sAmirom

Medunjanin

» Kvartet Bojan Zulfikarpa{i}, Eric Vloeimans, Damir Imamovi} i Bachar Khalife

azraParty Zone

110/azra 2009.

Najve}i maturskiples

» Plesni klub „Romantik“ proteklog je vikendaorganizirao i prvu generalnu probu pred matur-antsku paradu kao najve}i sinhronizirani ples nasvijetu. Na platou ispred shoping centra Interexpreko 700 u~enika zavr{nih godina srednjih

{kola s profesionalnim plesa~ima kluba„Romantik“ i „Drum orkestrom“ pokazali sudio koreografije koju vje`baju na svojim treni-nzima.

Zajedno s maturantima iz Sarajeva intereso-

vanje za ovaj spektakl pokazali su i maturanti izMostara, Zenice, Tuzle i drugih gradova BiH.Ova manifestacija je postala ve} tradicionalna, anajve}i maturski ples na svijetu plijeni pa`njumnogih, jer promovira timski rad. N. V.

Sarajevo

Uz Dìnovi}auvijek veselo» I u sarajevskoj diskoteci „Aqua“ bilo je veselo. Za-dnjeg dana u sedmici ljubitelje dobre pjesme svojimprisustvom i nastupom po~astio je Haris Dìnovi}.

Kao {to to obi~no i biva na njegovim nastu-pima, publika je kao op~injena slu{ala jedan odnajboljih glasova dana{njice, a ni plesa nije ma-njkalo. Uz Harisa je zagarantirano dobro raspo-loènje i vrhunski ugo|aj. N. V.

» Omiljen me|u

publikom

» Odu{evljenapublika

Foto: Samir SALETOVI]

azra 2009./111

Zabava do zore

» Na veliko zadovoljstvo brojnih fanova u su-botu je u prepunoj cazinskoj diskoteci „XL“gostovao Sa{a Mati}. Velika folk zvijezda po-kazao je zbog ~ega nosi tu titulu. Do ranog ju-tra pjevalo se, plesalo i zabavljalo, tako da }e

protekli subotnji dernek zasigurno biti jedanod najboljih u ovoj godini. PPoozziittiivvnnoo:: Cazinske fe{te nadaleko su poznate,pa je svakog vikenda u ovom gradu veliki brojmladih iz cijelog kantona. M. S.

Cazin» Odu{evio

goste

Kokteli za ljubitelje mode

» U sklopu Oriflame Fashion Weeka Sarajevobrojne poznate li~nosti druìle su se na kokteli-ma nakon revija. Irna Smaka i Lejla Damadì}}askale su s kolegicama o novim anga`manima,kao i Tinka Milinovi}, koja se pojavila na pistiu ulozi manekenke. Prijemu prve zvani~neve~eri fashion weeka prisustovali su i NenadMarkovi} sa suprugom Vesnom te brojne li~no-sti iz javnog ìvota, kao i ~lanovi diplomatskogkora jer je upravo tu ve~er obiljeèn Nacionalnidan Pakistana. Z. K./ E. K.

» Irna Smaka i Lejla Damadì}}askale nakon revija

» Nenad Markovi} sa suprugom Vesnom

» Mirjana Deak i Alma

Nuki}

» Tinka Milinovi} pozira

Sarajevo

❤❤❤

- Musliman iz Sarajeva, 31 go-dina, vjernik, lijepog izgleda, bezporoka; ovim putem èlim upoznatiskromnu i veselu djevojku radi vezeili braka. Avanture isklju~ene.

[ifra: IHLAS❤❤❤

- Mu{karac, 48 godina, vjeran,iskren, razveden; ìvi i radi u Nje-ma~koj; èlio bi upoznati slobodnuènsku osobu istih osobina i bezobaveza do 42 godine, radi ozbi-ljne veze, a mogu}e i braka.

[ifra: KELN❤❤❤

- Mu{karac, 41 godina, Sarajli-ja, samac, materijalno i stambenosituiran, èli upoznati djevojku ili ra-zvedenu ènu, Sarajku od 32 do 42godine; nacionalna pripadnost nijebitna. Obavezno slati biografiju.

[ifra: PROLJE]E

❤❤❤

- Neènjen Bo{njak, 56 godina,VSS; èli se oèniti i formirati svojuporodicu, te isklju~ivo radi brakaèli upoznati Bo{njakinju; prednostmla|im i neudavanim osobama.

[ifra: M-56❤❤❤

- Iskren, vrijedan, karakteran,(51/187/78), dobrog srca i du{e;stambeno i materijalno obezbi-je|en; èli upoznati sli~nu ènskuosobu, iskrenost i po{tovanjeuzvra}am dvostruko.

[ifra: BI]U DOBAR❤❤❤

- Udovac (65/180/80), penzio-ner, samac, stambeno i materijalnosituiran; posjedujem vlastitu ku}u uokolini Kaknja; traìm po{tenuènu, po mogu}nosti muslimankudo 60 godina, ozbiljne naravi radidruènja, izlazaka i mogu}eg bra-ka.

[ifra: SRE]A JE UDVOJE ❤❤❤

- Momak, 40 godina; stambenoi materijalno obezbije|en; traì damu se javi slobodna djevojka ilièna do 40 godina radi veze i bra-ka; odgovaram samo na ozbiljneponude. [ifra: VOLIM CRNO

❤❤❤

- Bo{njak,(46/182/90), rodom izSemberije; razveden i bez djece,zgodan, sportist, romanti~an, do-bre du{e i srca, uredan, ìvi i radi u[vicarskoj. @elio bih ovim putemupoznati osobu za brak koja jeozbiljna, po{tena, iskrena i karakte-rna. Molim da mi se jave osobe sfotografijom i brojem telefona.

[ifra: [VICARSKA-46❤❤❤

- Slobodan Srbin (49/174/75),Prijedor~anin, zaposlen u inoze-mstvu, privla~an, skladno gra|en,zdrav, njeàn, pa`ljiv, mladolik,antipu{a~ i antialkoholi~ar, ~istepro{losti; èli upoznati privla~nu, li-jepu, nje`nu i iskrenu ènu koja èlipotomstvo, ljubav, porodicu i lijep

ìvot. Narodnost, godine i profesijanisu bitni.

[ifra: NJE@NO SRCE „MIKI“❤❤❤

- Ro|eni Tuzlak, musliman,(45/189/98), vjernik, crn, zgodan, li-jep, ozbiljan, karakteran, nepu{a~,obrazovan, ìvi i radi u Be~u. Ovimputem èlim upoznati isklju~ivo Tuzla-nku, obrazovanu, iskrenu, po{tenu, li-jepu, zgodnu, za ìvot udvoje. Odgo-voram samo na ozbiljne ponude s fo-tografijom ~itavog stasa. Osobe kojenemaju iskrene i po{tene namjereneka se ne javljaju. [ifra: SANI-BARBY

❤❤❤

- Momak iz Tuzle, 28 godina,veoma lijep, po{ten i iskren, kojijo{ vjeruje da postoji po{tena, iskr-ena i lijepa djevojka koja razmi{ljapoput mene i èli prona}i pravu lju-bav. Ako si zaista lijepa, po{tena,skromna i vjeruje{ u ljubav, javi se.U obzir dolaze samo djevojke od20 do 30 godina iz Tuzle.

[ifra: PROLJE]E 2009

❤❤❤

- Momak iz Bugojna, (25/170/70),antipu{a~ i antialkoholi~ar; traìmdjevojku od 18 do 25 godina radiozbiljne veze, pa i braka; mala pre-dnost Hrvatskoj; nacionalnost nebi-tna. [ifra: BUGOJNO

❤❤❤

- Slobodan, zdrav, iskren, njeàn,zgodan i elegantan mu{karac;(49/174/75), Srbin, zaposlen u ino-zemstvu, stambeno situiran, anti-pu{a~ i antialkoholi~ar; traì ènuradi ozbiljne veze koja èli ljubav,porodicu, potomstvo i brak. Godi-ne i profesija su nebitni. Poèljnoslati fotografiju cijelog stasa.

[ifra: BOND SA KOZARE

❤❤❤

- Musliman iz Sarajeva,(64/187/90), finog izgleda i dobrogzdravlja, udovac, bez obaveza,antipu{a~ i antialkoholi~ar; stambe-no i materijalno obezbije|en,osje}ajan, pa`ljiv i mirne naravi;èlim da mi se javi ènska osobaradi druènja i mogu}eg braka.[ifra: 14 FEBRUAR

❤❤❤

- Udovac, 70 godina, ìvi sam, pri-li~no zdrav i pokretan, antipu{a~ iantialkoholi~ar, vesele naravi, èliupoznati ènu istih osobina i bezobaveza. [ifra: SAM

❤❤❤

Bo{njak, (48/183/93), SSS, situiran,usamljen i bez obaveza, ìvim u[vedskoj; traìm finu i karakternuBo{njakinju radi upoznavanja i eve-ntualnog braka. Prednost mla|imosobama i bez obaveza; poèljnoslati fotografiju i kra}u biografiju.

[ifra: DUKAT 48

❤❤❤

Intelektualac, (180/78/74), Bo{njak,bez poroka, solidno situiran, iskren,po{ten, emotivan, pravedan, tolera-

ntan i dobar doma}in; èli da mu sejavi dobronamjerna èna solidnog iz-gleda, sli~nih osobina, do 60 godina,isklju~ivo radi braka; mogu}e na-slje|ivanje imovine; poèljno je slati fo-tografiju cijelog stasa.

[ifra: VISOK MORAL

❤❤❤

Razveden, (53/184/93), plave o~i,nesklon cigareti i alkoholu, zapo-slen, porijeklom iz Biha}a; traìmiskrenu i lijepu ènu; poèljno slatibiografiju i fotografiju. [ifra: HAI

❤❤❤

Njeàn, zdrav, zgodan, mladolik, si-tuiran i slobodan Prijedor~anin,(49/174/75); zaposlen u inozemstvu;èlim da mi se javi dama èljna pra-ve ljubavi, lijepog, iskrenog i poro-di~nog ìvota, koja voli djecu;poèljno slati fotografiju ~itavog sta-sa. [ifra: MIKI + LJUBAV

❤❤❤

- Musliman, iskren, antipu{a~, bezobaveza, materijalno i stambeno si-tuiran; ìvim i radim u [vicarskoj;ovim putem èlim da mi se javi da-ma od 35 do 42 godine radi ozbiljneveze i mogu}eg braka. Poèljno jeda bude antipu{a~. Ako zna{ voljetii èli{ biti voljena, ne oklijevaj. Oba-vezno slati kra}u biografiju i novijufotografiju. [ifra: LJUBAV JE U ZRAKU

❤❤❤

- Musliman, penzioner, (61/175/95);udovac, bez djece; situiran, posje-dujem ku}u u Zagrebu. Ovim pu-tem èlim upoznati iskrenu ènskuosobu do 50 godina; vjeroispovije-st nije prepreka. [ifra: MAK

❤❤❤

- @elio bih upoznati djevojku od 29do 37 godina radi ozbiljne veze ibraka; materijalno i stambeno samobezbije|en; nikada se nisamènio; posjedujem ku}u, stan, vike-ndicu i automobil; èlim ozbiljnuvezu i brak. Avanture isklju~ene.

[ifra: DO\I U MOJ @IVOT

❤❤❤

- Bosanac, dugo usamljen, obrazo-van; stambeno i materijalno situir-an; antipu{a~ i antialkoholi~ar;ìvim i radim u Njema~koj; slobo-dan i bez ikakvih obaveza; èlimupoznati slobodnu damu bez oba-veza do 39 godina isklju~ivo radibraka. U obzir dolaze samo ozbi-ljne ponude s fotografijom i biogra-fijom. [ifra: BOSANAC

❤❤❤

- Bo{njak, penzioner, 64 godine,antipu{a~ i antialkoholi~ar; stambe-no obezbije|en (ku}a i dva stana),relativno visokih primanja; èlimupoznati damu isklju~ivo radi brakai zajedni~kog ìvota kod mene uBiha}u. Zajedno je ljep{e.

[ifra: OVAN 2009

❤❤❤

- Bo{njak (46/177/80); ìvi u SjevernojAmerici, razveden; ovim putem èliupoznati Bo{njakinju od 36 do 40 go-dina, po mogu}nosti iz USK-a, radidruènja i ozbiljne veze. Poèljno slatibroj telefona radi brèg kontakta kao ikra}u biografiju. [ifra: CANADA

❤❤❤

- Hrvat, udovac bez djece i bilo ko-jih obaveza; antialkoholi~ar i anti-pu{a~; dobrog zdravlja i lijepogizgleda; dobrog imovinskog stanja(posjedujem ku}u na moru i u Sar-ajevu, te stan u Hercegovini). @elimupoznati ènu od 55 do 62 godinekoja je dobra doma}ica. Poèljnoslati biografiju i fotografiju. [ifra: 098

❤❤❤

- Bo{njak (67/175/75); udovac, pe-nzioner, situiran, finog mladala~kogizgleda; ìvim u Sarajevu. Upoznaobih damu, karakternu i obrazovanuradi druènja po dogovoru, starostioko 60 godina, finog izgleda, kojavoli izlete, dru{tvo, zdrav ìvot i ko-ja ìvi u Sarajevu. @ivot je kratak dabismo ga proveli sami. [ifra: VEDO

❤❤❤

- Slobodan Hrvat, (52/186/96), bezikakvih obaveza, antipu{a~ i antia-lkoholi~ar; stambeno situiran; èlimda mi se jave ène ili djevojke od40 do 50 godina. [ifra: LAV TUZLAK

❤❤❤

- @elim da mi se javi slobodna dama,bez obaveza, od 50 do 60 godina,koja ìvi na primorju. Nacionalnostnije bitna. [ifra: BOSANAC 52

❤❤❤

- Musliman, (55/185/80), rastavljen;povratnik iz Njema~ke; penzioner;èlim upoznati ozbiljnu ènu radibraka. [ifra: SADAM

❤❤❤

- Inìnjer iz [vicarske, rodom iz Sara-jeva, (41/184/90), atletske gra|e,antipu{a~ i antialkoholi~ar, ozbiljan iiskren; traì nacionalno neopte-re}enu debeljucu iz Sarajeva radiozbiljne veze. Doti~na osoba trebaimati izme|u 30 i 40 godina, bezobaveza iz pro{losti. Poèljno slatifotografiju ~itavog stasa. [ifra: HEJSLOVENI

❤❤❤

- Sredovje~ni mu{karac, povratnikiz Njema~ke, èli organizirati ìvot usvojoj domovini; mladolikog izgle-da i metropolitskog duha, elokve-ntan, voli putovanja. Pored menese èna osje}a ènom, nacionalno-st je totalno nebitna; èlim upoznatisrodnu du{u, osje}ajnu i punuìvota; ènu od 30 do 40 godinakoja me moè i èli pratiti; dauljep{amo ìvot jedno drugom, dase druìmo, da probamo napravitine{to ozbiljno.

[ifra: VESELI BOSANAC

❤❤❤

- Udovac, (72/175/75); penzioner,stambeno i materijalno situiran; po-sjedujem vlastitu ku}u u @ivinica-ma; traìm slobodnu, zdravu, ozbi-ljnu ènu, dobre pro{losti do 65godina, koja je prosje~ne visine i

112//aazzrraa 22000099..

teìne; bez ve}ih obaveza radi za-jedni~kog druènja i braka. Nacio-nalnost nije bitna. [ifra: VSS

❤❤❤

- Bo{njak, (46/174/79); obrazovan, vr-lo iskren, materijalno solidno situiran,èli da mu se javi djevojka ili èna od35 do 40 godina bez bilo kakvih pre-drasuda. Uvjet je solidan izgled.

[ifra: DRINA❤❤❤

- Stariji Bo{njak, dugo usamljen;stambeno i materijalno obezbi-je|en; antialkoholi~ar i antipu{a~.@elim upoznati slobodnu i prijesvega pametnu ènu, bez obave-za, muslimanku do 60 godina ra-di braka. U obzir dolaze samoozbiljne ponude. Avanture me nezanimaju. [ifra: JO[ TI SE NADAM

❤❤❤

- Momak iz Tuzle, lijep i po{ten;èlio bi da mu se javi lijepa i po{te-na djevojka od 20 do 30 godina,kojoj nije stalo do materijalnih vrije-dnosti. Nacionalnost i vjeroispovije-st nebitne. [ifra: DU[A

❤❤❤

- Tridesetogodi{njak, Egip}anin, pr-ofesor; èli upoznati Bosanku, mu-slimanku (nije problem ako je ve}bila udata) radi braka. Uvjet je daje voljna odseliti se u Kairo.Poèljno je da je nepu{a~ i da nenosi hidàb. Molim pi{ite na engle-skom. [ifra: BODAY

❤❤❤

- Musliman, (47/173/70); sme|ekose, zelenih o~iju: ìvim i radim uSkandinaviji; razveden i bez djece;ovom prilikom èlim upoznati slo-bodnu ènu, razvedenu ili udovicu;prednost muslimankama u dijaspo-ri. [ifra: ZAJEDNO SMO JAÎ I SRE]NI

❤❤❤

- Musliman, (28/186/81), simpa-ti~an; antipu{a~ i antialkoholi~ar;ìvi i radi u Njema~koj; traì veselu idragu djevojku radi ozbiljne veze ibraka iz okolice Tuzle ili Doboja.

[ifra: ZIMSKI SAN❤❤❤

- Bo{njak, (45/182/72), iz Sarajeva;ìvim sam u privatnoj ku}i; centar gr-ada, zaposlen u privatnoj firmi, pri-vla~nog izgleda; èlim upoznati lije-pu i vaspitanu djevojku ili ènu do40 godina iz BiH ili dijaspore radiozbiljne veze, koja bi zavr{ila sretnimbrakom. [ifra: JAVI SE

❤❤❤

- Ozbiljan, stariji gospodin; izrazitomladolik tijelom i du{om; visoko obr-azovan i sa svjetskim nazorima,osje}ajan i odgovoran; s inozemnimpaso{em; upoznao bih mla|u ènu idjevojku s natprosje~nim intelektua-lnim i emocionalnim kvalitetima.Uvjeti: mora biti anipu{a~; imati ve}ainteresiranja za umjetnost i prirodu;biti skromna i jednostavna, odgovor-na i kreativna, imati èlju za sara-dnjom; emancipirana. [ifra: MAGIJA

❤❤❤

- Musliman, 48 godina, penzioner,razveden i bez obaveza; tihe nara-vi, mladolikog izgleda; stambeno imaterijalno obezbije|en; èlimovim putem upoznati slobodnu dje-

vojku/ènu od 30 do 45 godina; je-dno dijete ne bi smetalo; radi ozbi-ljne veze i braka. Prednost USK-u,ali nije neophodno. [ifra: SRE]A

❤❤❤

- Sarajlija, musliman, 27 godina,èli prona}i svoju ljubav. Prednostdjevojkama starijim od 25 godina. [ifra: TOPOLE

❤❤❤

Intelektulac, 43 godine, atraktivan;antialkoholi~ar i antipu{a~; stambenoosiguran; volio bih upoznati neovisnuènu/djevojku radi druènja ili braka;poèljno je da bude iskrena, ènstve-na i lijepa.

[ifra: ZIMA 2008

❤❤❤

Intelektualac, (58/186/110) dipl.inìnjer, prijatne naravi, pu{a~, po-vratnik; èli upoznati simpati~nuosobu radi eventualnog braka; bor-avio sam u Americi, pa posjedujemameri~ko dràvljanstvo. Starost inacionalnost nisu bitni.

[ifra: DO\I DA OSTARIMO ZAJEDNO

Za njega❤❤❤

- Hrvatica, udovica, 58 godina,zaposlena, ìvim i radim u centruSarajeva; visoka sam 180 centime-tara, intelektualka, kulturna; volimzdrav ìvot i prirodu; antipu{a~ iantialkoholi~ar sam; èlim da mi sejavi slobodan gospodin iz Sarajevasli~nih karakternih osobina i obra-zovanja do 65 godina starosti radidruènja, a mo`da i vi{e od toga.Neozbiljne namjere ne prihvatam.

[ifra: OZBILJNA NAMJERA❤❤❤

- Bo{njakinja, 54 godine; èlimovim putem upoznati osobu od 54do 60 godina; ìvim i radim u [vic-arskoj dugi niz godina; dobre sam imirne naravi, fizi~ki izgled je u skla-du s godinama; ìvim sama, aèljela bih ostatak ìvota provesti snekim ko èli mir i zadovoljstvo uìvotu udvoje. Blaga prednost oni-ma koji ìve u [vicarskoj radi brèguspostavljanja kontakta. Molim dami se jave ozbiljne osobe. [ifra: APRIL

❤❤❤

- Slobodna, (51/160/75), razve-dena, iskrena, usamljena dama èliupoznati mu{karca, slobodnog,antialkholi~ara, iskrenog i veselenaravi radi druènja. Prednostmu{karcima iz Tuzlanskog kantona.

[ifra: POMOZIMO JEDNO DRUGOM❤❤❤

- Katolkinja, udovica,(50/166/74), plavu{a, obrazovana,vedrog duha, lijepog izgleda, anti-pu{a~ i antialkoholi~ar; èlim upo-znati mu{karca, intelektualca, udo-vca od 50 do 60 godina, iskrenog ikarakternog, te nacionalno neopte-re}enog Sarajliju, najprije radidruènja, a kasnije i ozbiljne veze.

[ifra: BISER

❤❤❤

- Bo{njakinja (48), mladolika,plavu{a duge kose i plavih o~iju,visoka 1.72 cm, punije gra|e, ugo-dne naravi i vesele prirode;isklju~ivo radi braka traì situiranoggospodina, fine naravi, od 45 do55 godina, vi{eg rastom i krupni-jeg, po mogu}nosti iz Austrije ili[vicarske. Slati biografiju i fotogra-fiju ~itavog stasa, koju na zahtjevvra}am. [ifra: VILA

❤❤❤

- Katolkinja, udovica, (62/165/75),ìvim sama u ku}i; finansijski obe-zbije|ena; ve} {est godina ìvimslobodna i èlim upoznati mu{kar-ca udovca, antipu{a~a i antialkoho-li~ara, koji nije stariji od 65 godina,najprije radi druènja, a kasnije iozbiljne veze. [ifra: BROD

❤❤❤

- Gospo|a, (45/170/65); {kolovana,pametna, nje`na, po{tena, zgodna,lijepa udovica, èljna po{tovanja ipa`nje èli da joj se javi iskren ipo{ten mu{karac od 45 do 55 godi-na koji zna po{tovati i cijeniti ènu.Avanture isklju~ene; poèljno slatifotografiju. [ifra. BI]E[ SRE]AN

❤❤❤

- Djevojka (44) iz Sarajeva; kultur-na, lijepo vaspitana, vesele naravi,stambeno i materijalno obezbi-je|ena; èlim upoznati pristojnogmu{karca, antialkoholi~ara, prija-tnog izgleda do 46 godina; avantu-re isklju~ene; nacionalnost nebitna,ali ~estitost i obrazovanje su oba-vezni; poèljno je da je iz Sarajeva,ali nije uvjet. [ifra: MIRIS JORGOVANA

❤❤❤

[kolovana djevojka, muslimanka,35 godina, zaposlena u njema~kojbanci; posjedujem njema~kodràvljanstvo; visoka 167 cm, ate{ka 60 kg; veoma prijatnog izgle-da; ènstvena, rado kuham i putu-jem po svijetu; volim djecu. @elimupoznati mirnog i obrazovanogmu{karca izme|u 33 i 40 godinakojem su porodica i brak najva`niji.U obzir dolaze samo ozbiljne veze;obavezno slati fotografiju i broj te-lefona za kontakt. [ifra: BAYERN

❤❤❤

Jugoslovenka, (39/178/52), zgodnai inteligentna, ostala sama, ali nesvojom krivnjom; ìvot me natjeraoda se borim; ovim putem traìmnekog ko }e da me voli ovakvu ka-kva jesam; nacionalnost nije bitna,jer jo{ vjerujem u bratstvo i jedi-nstvo.

[ifra: NE DAJ DA UVENEM

❤❤❤

- Sarajka, (62/163/85), situira-na, bez obaveza, ugodne va-nj{tine i naravi; sama jer nijeimala vremena, èlju, volju ili pr-iliku ostatak ìvota podijeliti sasli~nom osobom, od koje prijesvega o~ekuje po{tovanje i isti-nu.

[ifra: NE @ELIM BITI SAMA

❤❤❤

- Muslimanka, 1969. godi{te; po-nosna, lijepa, dostojna ljubavi ipo{tovanja; ìvim i radim u Nje-

ma~koj u okolini Minhena; slobo-dna sam, iskrena, tolerantna, ali itemperamentna; voljela bih da mise javi momak, Bo{njak i muslimansli~nih osobina i ozbiljnih namjera.

[ifra: BIJELI BAGREMI

❤❤❤

- Muslimanka, 29 godina, intelektua-lka, zaposlena; traì intelektualca,ozbiljnog, blage naravi od 28 do 37godina radi ozbiljne veze; avanturistiisklju~eni. Odgovaram samo na po-nude s fotografijom ~itavog stasa.

[ifra: LJUBAV ZA TEBE❤❤❤

- Udovica bez obaveza traìBo{njaka bez obaveza izme|u 52 i59 godina; prednost inozemstvu.Obavezno slati fotografiju, koju nazahtjev vra}am.

[ifra: VIZIJA BUDU]NOSTI

❤❤❤

- Intelektualka (29/162/55), zapo-slena, Bo{njakinja; radi ozbiljne ve-ze traì intelektualca, ozbiljnog, bla-ge naravi od 29 do 36 godina; slatiponude s fotografijom ~itavog sta-sa.

[ifra: KUPID ❤❤❤

- Bo{njakinja, 43 godine, zaposle-na, neudavana, iskrena, po{tena imirna; èli upoznati momkaBo{njaka od 45 do 50 godina izSarajeva, sli~nih osobina, koji sedo sada nije ènio, radi ozbiljne ve-ze i mogu}eg braka. [ifra: ZA NAS

❤❤❤

- Bo{njakinja, 45 godina, razvedena;èlim ovim putem upoznati mu{kar-ca od 54 do 60 godina radi ozbiljneveze i eventualnog braka; ìvim u[vicarskoj 35 godina i imam dvojedjece koja ìve sa svojim porodica-ma; posjedujem ku}u u BiH. Pro-sje~nog sam izgleda, radoholik,emotivna, dobre i mirne naravi; maluprednost dajem onim koji ìve u[vicarskoj radi brèg uspostavljanjakontakta. Slati samo ozbiljne ponu-de. [ifra: ZIMA-[VICARSKA

❤❤❤

- Muslimanka, (29/162/55), zapo-slena, intelektualka; traì intelektua-lca, ozbiljnog, blage naravi od 29do 36 godina radi ozbiljne veze.Avanture su isklju~ene.

[ifra: JORGOVAN

❤❤❤

- Bo{njakinja, 50-ih godina, profe-sorica engleskog jezika, slobodna,bez obaveza, mladolika, prijatnogizgleda, iskrena, zaposlena u Au-striji; imam dva stana u gradu naUni i ~esto dolazim ku}i; èlim radiozbiljne veze/braka upoznati faku-ltetski obrazovanog, zaposlenog,pa`ljivog i {armantnog mu{karcaiz gradske porodice. [ifra: LISTMASLINE

❤❤❤

- Muslimanka, 40 godina, razo~ara-na i ve} dugo sama; ozbiljna, kultur-na, odgojena, mirne naravi i bez dje-ce; traì ~ovjeka za ìvot sli~nih oso-bina, iskrenog, karakternog, kultur-nog, razumnog, prijatnog izgleda do45 godina. Poèljno slati fotografiju,koju na zahtjev vra}am. Avanturistiskloni porocima neka se ne javljaju,kao i oni koji jo{ ìve u pro{losti.

[ifra: TRAG U BESKRAJU❤❤❤

- Bo{njakinja, (43/165/50); zapo-slena i karakterna, mirna i ozbiljna;èljela bih upoznati momkaBo{njaka od 45 do 50 godina izSarajeva sli~nih osobina, koji sedo sada nije ènio, radi ozbiljneveze i mogu}eg braka. Do sada senisam udavala, protivnik sam ava-ntura i samo ozbiljne veze dolazeu obzir. [ifra: SRODNA DU[A

❤❤❤

- Muslimanka, razvedena, ali ne svo-jom krivnjom, (53/171/81), crna, malopunija; ìvim na selu i imam k}erku,koja je zasnovala svoju porodicu;èlim da mi se javi mu{karac radiozbiljne veze i braka; traìm po{te-nog, iskrenog, pshi~ki stabilnog, zdr-avog i karakternog mu{karca do 57godina, skladno gra|enog i vrije-dnog. Ako èli{ miran, porodi~ni ìvoti nekoga ko }e te voljeti i cijeniti, javise. Alkoholi~ari i pu{a~i ne dolaze uobzir. [ifra: DOLAZI PROLJE]E

❤❤❤

- Muslimanka (36), razvedena, ro|enau Be~u, obrazovana, mirne naravi, lije-pog izgleda; ako si usamljen i èli{ivot udvoje, ~ekam te. Alkoholi~ari i

avanturisti ne dolaze u obzir. Poèljnafotografija ~itavog stasa. Odgovaramsamo na ozbiljne ponude. Prednostdijaspori. [ifra: LJUBAV ZA LJUBAV

Kako stupiti u kontakt sa èljenom {ifrom

PPiissmmaa bbeezz ppoo{{ttaannsskkee mmaarrkkee oodd 11,,55 KKMM nnee}}ee bbiittii ppoossllaannaa

Napisati pismo sa svojim podacima, eventualno fotografijom, za {ifru koja vaszanima, staviti u kovertu i nalijepiti po{tansku marku BH. po{te (od 1.50 KM), te

je staviti u drugu, ve}u kovertu s obavezno popunjenim kuponom i poslati na adresu: Magazin „Azra“, 71000 Sarajevo, Dèmala Bijedi}a 185, sa naznakom

„Za usamljena srca“. U uglu koverte obavezno nazna~iti kojoj {ifri trebamo poslativa{e pismo. Drugi na~in ne postoji, te vas molimo da ne insistirate na dobijanju

imena, broja telefona, adrese i sl., jer je diskrecija svima zagarantirana.

KUPON

Zaokruìti za koga {aljete:za nju za njega extra

AZRA SPAJA

Ime i prezime........................................................

........................................................

...............................................

Adresa ...............................................

................................................

................................................

..

NAPOMENA: Ovaj KUPON isijecite i po{aljite zajedno sa va{im {ifriranim oglasom na adresu:

Redakcija „Azre“ (USAMLJENA SRCA), Dèmala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo

�

azra 2009./113

magazin

Documents