Zagreb, svibanj 2018.

broj 9

godina IX.

list učenika Osnovne škole kralja Tomislava

2 Naš Tomislav

Naš Tomislav

list učenika OŠ kralja Tomislava

svibanj 2018.

broj 9

godina izlaženja IX.

Adresa uredništva:

OŠ kralja Tomislava

Nova cesta 92, 10000 Zagreb

Tel.: 01/3820-593, Fax: 01/3820-593

E-mail: os.ktomislav@gmail.com

Za nakladnika:

Novinarska grupa OŠ kralja Tomislava

Uredništvo:

Marija Kožul, Leticija Vresk, Ivana Krizmanić,

Maja Kasumović, Elida Qenaj, Mia Rozmajer,

Patricija Milić, Niko Goljak

Glavna urednica:

Marija Kožul, 6.a

Voditeljice novinarske grupe i prijelom:

Lana Gotal, Maja Matković

Tisak:

Offset Tisak NP GTO

Kovinska 9e , Zagreb

Naklada:

500

Dragi naši mali i veliki čitatelji,

evo nas na kraju još jedne školske priče!

Ova je školska godina vrlo posebna; obilje-žavamo devedeset godina naše škole. Iako u starom ruhu, mlada je duhom. U temi broja čitajte o njezinoj zanimljivoj povijesti.

Predstavljamo vam i školske događaje tije-kom ljeta, jeseni, zime i proljeća. Uživajte u kreativnim literarnim i likovnim radovima naših učenika, upoznajte se sa znamenitos-tima poznatih svjetskih destinacija zahvalju-jući marljivim piscima putopiscima, otkrijte tko su ovogodišnje naj učenice te još mnogo toga!

Čitajući maštajte, putujte i zabavite se!

Uredništvo školskog lista

SADRŽAJ

Uvodna riječ uredništva 2

Himna škole 3

TEMA BROJA: 90 godina naše škole 4

Ljetne priče naše škole 8

Lišće šušti pod našim nogama 10

Zimske bajke 14

Ružičaste latice istkale su proljetni sag 20

Projekti 24

Literarni i likovni kutak 26

Naši pisci putopisci 38

Tomislavci kreativci 45

Naši sportaši 46

NAJ učenice 48

Naši osmaši 49

Zabavni kutak 50

Medijski kutak 52

Modni kutak 54

Naš Tomislav 3

Ona je stara 90 ljeta

i starija je nego naše bake.

Al’ svake jeseni iznova procvjeta

čekajući svoje nasmijane đake.

Školo naša, divna školo,

tvoji dani razigrani kao zvijezde blistaju,

u srcu nam ostaju.

Pod slavnim imenom hrvatskoga kralja

brižno nad našim životima bdije.

Izgled joj često popravljati valja,

al’ srce joj mladenačko uvijek snažno bije.

Ana Tomičić

4 Naš Tomislav

Odluku o osnivanju Osnovne škole kralja Tomislava donijelo je Ministarstvo prosvjete

Kraljevine SHS 1928. Škola je nakon tehničkoga pregleda započela s radom u šk. god.

1928./29. pod nazivom Mješovita pučka škola s 810 učenika u 16 razrednih odjela. Školu

je projektirao arhitekt Ivan Zemljak, a njezin je prvi ravnatelj postao Dragutin Zgurić.

TEMA BROJA

Trešnjevka se u to vrijeme ubrzano razvija i širi čime se povećava broj stanovnika pa

tako i učenika škole. Stoga od 1929. škola djeluje na trima lokacijama, a kasnijom iz-

gradnjom novih škola u blizini broj učenika se smanjuje. 1934. škola mijenja naziv;

postaje Državna narodna osnovna škola kralja Tomislava, dok već 1941. postaje Dr-

žavna mješovita pučka škola. Krajem 40-ih god. 20.st. opet mijenja naziv u XXI. sed-

mogodišnja škola.

Škola je, zbog ograničenoga prostora,

dograđena 1957. Na svečanome je otvo-

renju nove školske zgrade bio i tadašnji

zagrebački gradonačelnik Većeslav Ho-

ljevac. U novu su se zgradu smjestili

kabineti fizike i kemije, zbornica te pro-

stori uprave. Modernizacija i dogradnja

škole nastavljena je i u idućim desetljećima. U šk. god. 1960./61. otvorena je školska

kuhinja, 1967. školska knjižnica, a 1972. dovršena je izgradnja školske dvorane.

1960. škola mijenja naziv u Osnovna škola “Bratstvo i jedinstvo”, dok joj je današnji

naziv Osnovna škola kralja Tomislava vraćen odlukom Učiteljskoga vijeća 1991.

Za to je vrijeme škola bila vrlo mo-

derna; imala je tekuću vodu, kupao-

nicu i parno grijanje.

Slika škole i dječjeg vrtića u izgradnji iz 1930.

Dječji vrtić također je projektirao Ivan Zemljak.

Otvorenje dograđenog prostora škole

90 godina naše škole

Naš Tomislav 5

Od 1958. učenici 5.r. pohađali su nastavu plivanja.

U šk. god. 1958./59. školu je pohađalo 1576 učenika u 42 razredna odjela. Nastava se održava-

la u trima smjenama, a nastavni je sat trajao 40 minuta.

Novinarska skupina 1960. izdaje školski časopis „Naše riječi”.

U šk. god. 1960./61. osniva se predmet Saobraćajni odgoj.

U šk. god. 1961./62. oslikane su zidne dekoracije u školi koje postoje još i danas.

1967. voditeljica Literarne skupine bila je učiteljica, poznata književnica, Nada Iveljić.

Već je 1968. provedena anketa među roditeljima o cjelod-

nevnom boravku učenika u školi, a naišla je na veliko

zanimanje.

Od 1989. u školi rade pedagog, defektolog (zadužen za

šest škola) te povremeno stručni medicinski tim.

Tijekom Domovinskoga rata brojni su prognanici bili

smješteni u hotelima „Laguna” i „Sport“, a djeca polaze našu školu.

U šk. god. 1997./98. obnovljeni su sportski tereni i školska dvorana.

broj učenika: 461

broj razrednih odjela: 21

broj djelatnika: 77

22 učionice, školska dvorana sa

svlačionicama

školska knjižnica, školska kuhinja

i ostale prostorije

izborna nastava: Njemački jezik,

Informatika, Vjeronauk

broj izvannastavnih aktivnosti: 35

ravnateljica: Tanja Baranić

…šk. god. 2017./18.

u brojkama

Nazivi škole tijekom povijesti

1928. Mješovita pučka škola

1934. Državna narodna osnovna škola kralja Tomislava

1941. Državna mješovita pučka škola

1946. XXI. Sedmogodišnja škola

1954. Narodna osmogodišnja škola “Nova cesta”

1960. Osnovna škola “Bratstvo i jedinstvo”

1991. Osnovna škola kralja Tomislava

Od šk. god. 2011./12. škola radi u jednoj smjeni!

6 Naš Tomislav

1956. nastavna je godina završila ispitom kojim

su učenici pokazali što su tijekom godine naučili.

1964. Zagreb je zadesila katastrofalna poplava u

kojoj je oštećena školska kotlovnica.

1967. muška rukometna ekipa osvojila je 1. mjesto u Za-

grebu, a ženska ekipa 3. mjesto.

1981. učenici naše škole u sportskim su aktivnostima osvojili 1.

mjesto u općini Trešnjevci.

1985. u svakom su razrednom odjelu bila prosječno 32 učenika.

Do 1990. u školi se kao obvezan predm et učio ruski jezik, dok se engleski učio

izborno.

1989. i 1995. naši su rukometaši opet postali zagrebački prvaci.

1991. u školi je prvi put obilježen Dan svetoga Nikole.

1997./98. učenik naše škole osvojio je 2. mjesto na festivalu haiku poezije te je sudjelo-

vao na Svjetskom festivalu haiku poezije u Japanu.

2008. postavljeni su školski ormarići crvene i žute boje.

U šk. god. 2010./11. naš je učenik Antonio Parač postao omiljeni filmski lik Koko u poz-

natome filmu „Koko i duhovi”.

Lovro Mihić (rukometaš)

Sonja Bašić (rukometašica)*

Jelena Grubišić (rukometašica, pozicija golmana)*

Andrej Gaćina (stolnotenisač)*

Tomislav Kolarek (stolnotenisač)

Gordan Kožulj (plivač)

Matija Grebenić (plivač)**

Krešimir Čač (plivač)

Gordan Zadravec (košarkaš)

Dino Sokolović (skijaš)***

* Sonja Bašić, Jelena Grubišić i Andrej Gaći-

na sudjelovali su na XXX. Olimpijskim igra-

ma u Londonu 2012.

** Matija Grebenić sudjelovao je u Parao-

limpijskim igrama u Londonu 2012.

*** Dino Sokolović osvojio je prvo zlatno

odličje za Hrvatsku na ovogodišnjim Pa-

raolimpijskim igrama u Južnoj Koreji.

Naš Tomislav 7

Osnovna škola kralja Tomislava jedna

je od starijih u Zagrebu.

Po godini izgradnje 31. je na području

Grada Zagreba.

Izvori:

Spomenica škole

Limani, S. i Žanko, V. (2005). Zagrebačke škole—škole i fakulteti

međuratnog razdoblja. Zagreb: Centar za kulturu Trešnjevka.

Tonković, T., ur. (2009). Zagrebačke škole: Knjiga prva. Zagreb:

Plavi Grifon.

Priredile: Lana Gotal i Maja Matković

Novinarska grupa

posjet

Vesne

Parun

našoj

školi

nekadašnji

ulaz u školu

Intervju s gospođom Anom Mijaljević (popularnom tetom Mićom)

1962. UČENICA, DANAS DJELATNICA ŠKOLE

Kako je 1962. izgledala škola?

Nije bilo dvorane te dvorište nije bilo asfaltirano. U razredu nas je bilo preko 30. Škola je radila u trima smjenama, u pet paralelnih odjeljenja po razredu. Na mjestu sadašnjih umivaonika nekad su bili kami-

ni. Imali smo drvene pernice, nosili smo crne kute i papuče. Obavezno papuče!

Jesu li učenici bili drugačiji nego što su danas?

Učenici su bili sramežljiviji i više su poštovali profesore te starije osobe. Na satu su se trudili biti što pri-stojniji jer je među razredima postojalo natjecanje u lijepom ponašanju. Najuspješniji razred bio je na-

građen izletom na kraju školske godine!

Što Vam se sviđalo u školi?

Voljela sam hrvatski jezik zbog pisanja sastavaka. Vrlo mi je draga bila moja učiteljica Dragica Odorčić. Moj je razred bio u današnjem kabinetu biologije u kojem još i danas stoji preparirani orao. Sjećam ga

se još iz 1962.!

Mali maketari

„teta Mića“

8 Naš Tomislav

Naši su šestaši u Roču u Maloj glagoljskoj akademiji Juri Žakan učili glagoljicu.

Ema Padro, 3.c Fedra J. Perišić 3.a

Fran Grgasović, 3.b Maria Krtalić, 3.a Nika Benić, 4.c

Naš Tomislav 9

10 Naš Tomislav

sa snimanja 595.

Milenijske foto-

grafije Šime Stri-

komana iz ciklusa

Homo Volans

(leteći čovjek) -

padobran Fausta

Vrančića

obilježavanje Dana kruha i zahvalnos-

ti za plodove zemlje

naši novinari u Tiskari Vjesnik

Naš Tomislav 11

drugi razredi u Zoološkom vrtu

šesti razredi u posjetu špilji

Veternici

radionica izrade kineskih

lampiona u Knjižnici Tina

Ujevića

prvi izlet naših prvaša u

Gradu mladih

12 Naš Tomislav

četvrti razredi u obilasku Ogulina i Ivanine kuće

bajke

posjet

Interliberu

treći razredi u

Andautoniji

Naš Tomislav 13

BUUUUU!

Noć vještica

drugi razred PB

Večer

matematike

šestaši u Muzeju iluzija

mozganje u Mozgaonici

14 Naš Tomislav

šetnja Zagreba-

čkim adventom,

najljepšim u Eu-

ropi

školska božićna priredba

Naš Tomislav 15

Zimska škola

planinarenja u

Omanovcu

božićna priredba u Domu umirovljenika

Posjet Novinarske grupe Me-

đunarodnom filmskom festiva-

lu za djecu Kinokino

Lea Novak 2.a

16 Naš Tomislav

U Noći muzeja Likovna grupa naše škole

posjetila je Školu likovne umjetnosti i dizaj-

na i uživala u radionici izrade glazbenih ins-

trumenata u glini.

obilježavanje Dana

međunarodnog

priznanja Republike

Hrvatske

treći razredi PB

radionica 7. razreda o Cyber-

bullyingu u Knjižnici Tina Ujevića

Marko Kuruc, 1.c

Ivan Trešćec, 1.c

Naš Tomislav 17

osmi razredi u Vukovaru

Učenici 3.b razreda uključili su se u

međunarodni svemirski projekt Osvajanje osmog konti-

nenta.

Crtežima su poslali poruku mira i poruke protiv nasilja

cijelom svijetu. Poruke su u digitalnom obliku

pohranjene na disketu koja je stavljena u pravu raketu

te poslana u svemir.

Nina Žgajner, 2.c

Petra Tomeljak, 4.a

18 Naš Tomislav

oduševljenje snijegom na 100. dan škole

drugi razredi u PB

radionica izrade licitarskih srca

u 6.a

Naš Tomislav 19

maškare

Dan ružičastih majica, dan borbe protiv vršnjačkog nasilja!

Ana Kundid, 3.a

Ika Velčić, 3.a

Ana Belobrajdić, 5.b

Irma Ledić, 2.b

Neva Bojko, 2.b

20 Naš Tomislav

Drugi razredi

otkrivaju…

...uče o prometu u

našem gradu

...zašto je voće i povrće zdravo

na radionicama Kids Lab na Kemijskom odjelu PMF-a

...kako se pravilno ponašati prema

životinjama

Naš Tomislav 21

Treći razredi uče o osnovama financijske pismenosti.

Drugi razredi uče o proljeću u Gradu mladih.

Mali astronomi raz-

govarali su s astrona-

utima na Međunaro-

dnoj svemirskoj pos-

taji (ISS), a svoja su

imena snimljena na

mikročip poslali u

raketi na Sunce.

22 Naš Tomislav

Maša Stopić (4.b) na svečanoj dodjeli nagrade za osvojeno 3. mjesto na županijskom nat-jecanju u okviru Nagradnog nat-ječaja dječjih lit-erarnih i likovnih radova na temu Hrvatska kakvu želimo

projekt za poti-canje čitan-

ja Čitajmo zajed-no, čitajmo

naglas: zabo-ravljene knjige u

4.a razredu

2.a na radionici izrade kineskih šeširića u Knjižnici Tina Ujevića.

prvaši u Muzeju suvremene umjetnosti

Uskrsna priredba u Domu

umirovljenika

Naš Tomislav 23

Roditelji u ulozi

učitelja!

peti razredi u Veternici

učenici drugih razreda u PB

24 Naš Tomislav

EDUKATIVNO-EKOLOŠKI PROJEKT ŽELIM STABLO

Predmet istraživanja: utjecaj programiranog zalijevanja te pjevanja na klijanje i rast sjemenki graha

Pratili smo brzinu klijanja, rast stabljike te broj listova i cvjetova.

Ciljevi projekta: razvoj novih znanja i vještina, timski rad i suradničko učenje,

poticanje ekološke svijesti

Naš Tomislav 25

PROJEKT MEĐUNARODNI DAN ČOVJEKOVIH SVEMIRSKIH LETOVA

Već sedmu godinu zaredom učenici naše škole mnogobrojnim aktivnostima obilježavaju Međunarodni dan čovjekovih svemirskih letova. U Knjižnici Tina Ujevića 12. 4. 2018. organiziran je okrugli stol Veliki i mali na temu Robert Bartini i put u svemir. Svečani program obilježavanja Međunarodnog dana čovjekovih svemirskih letova nastavio se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla uz edukativna predavanja stručnjaka astronomije i astronautike te nastupe učenika naše škole.

26 Naš Tomislav

ŽIVOT JE…

Život je prijateljstvo.

Život je kviz.

Život je ples.

Život je snijeg.

Život je igra.

Život je pisanje.

Život je škola.

Život je učiteljica.

Život je zabava.

Život je ljubav.

Vito Ristić, 2.d

MOJ TATA

Moj tata je visok, ima plave oči, plavu kosu, dobar je i osjećajan. On me uvijek razveseli. Uvijek mi pomogne kad mi je potrebna po-moć, vodi me na sve moje aktivnosti, igra se sa mnom, voli me najviše na svijetu, ima ve-liko srce. Kad me zagrli, meni to vrijedi zlata. Sa mnom je uvijek kad sam tužna. Moj tata je moje blago.

Sara Žižić, 2.a

Ema Tkalec, 1.c

Karlo Huzanić, 7.b

Leo

Tadin,

4.a

Naš Tomislav 27

Budućnost domovine Želimo li domovinu svoju lijepom vidjeti, zapitajmo se što možemo za nju učiniti. Da u budućnost Hrvatske možemo sada skočiti, mogli bismo velikim događajima svjedočiti. More je lijepo, ali čisto nije, stoga treba akciju započeti što prije. Možda ima blaga, možda ima smeća, ali sve na svojem mjestu najveća je sreća. Otoci su krasni, otoci su bajni, ali treba ih naseliti da bi bili sjajni. Turizam da cvjeta, ne samo usred ljeta već i usred zime, zbog tako dobre klime. A more tek je jedna od naših ljepota, postoji tu i Slavonija, nikad zaboravljena vrednota. Vodu joj dovedite, novi život podarite, djecu razveselite, kući ih vratite. Gore i planine, što more i ravnicu dijele, vjetrenjačama obogatite i energiju prirodnu iskoristite. Kad tako veseli budemo, samo zdravlje će nam biti bitno pa se o njemu pobrinite hitno.

U djecu i školstvo ulažite, jer vrijeme ne stoji, teče bespovratno i sudbinu nam kroji. A mi, mali pametnjakovići, krojači svoje sudbine želimo biti, zato odrasli, ne smetajte nego nam pomozite, budućnost nam svima ljepšom učinite. Za uspjeh i sreću Domovine naše, mi trebamo sve ljude diljem lijepe naše. Zajedništvo je bitno, ono nas moćnima čini, zato ruku ruci pružimo, mir jedan drugom dajmo, jer zajednički uspjeh, to je nešto sjajno! Svatko svoju ulogu da u uspjehu ima, jer tada nas ne mogu omesti ni ljeto, ni zima. Domovinu svoju da iskreno volimo, cijeli svijet obiđemo, a uvijek se kući vratimo! Maša Stopić, 4.b

Erika Ledić, 4.a

28 Naš Tomislav

Moja 2017. godina

Noć je. Ležim u krevetu i razmišljam kakva mi je bila 2017. godina. Je li bila bolja od pu-

no njih prije nje i kakva će biti u odnosu na one koje dolaze? Nisam siguran kako bih

napisao veliku zadaću iz hrvatskog jezika na tu temu. Ova godina ima 365 dana i nije

lako na jednom listu papira opisati moje najvažnije događaje. Najbolje da to ostavimo

za sutra. Laku noć!

Novu godinu sam proslavio na nezaboravnom događaju u New Yorku. Dok se velika kri-

stalna kugla spuštala s vrha nebodera, svi su uglas odbrojavali: „10,9,8.7..“, a točno u

ponoć počeo je spektakularni vatromet. Nova godina nije mogla početi bolje! Zatim

sam krenuo u Finsku u grad Djed Mraza. Starac je bio umoran od dijeljenja silnih poklo-

na po cijelome svijetu pa smo vrijeme uglavnom proveli vozeći se saonicama koje su

vukli psi haskiji. Na uho sam mu šapnuo i koje poklone želim dobiti sljedeći put. Malo

je reći da mi je u Finskoj bilo hladno. Smrznuo sam se! Stoga sam odlučio svoj rođen-

dan proslaviti u Australiji i ugrijati svoje stare kosti. Kako je u Australiji ljeto, cijele sam

dane ležao na plaži, kupao se, ronio među koraljima i ribama, a u zoru gledao predivne

izlaske sunca. Putovima Marca Pola, do Kine, krenuo sam u proljeće. Tri mjeseca pješa-

čio sam po Kineskom zidu. Stvarno je veeeeelik i imao sam osjećaj da mu nema kraja!

Premoren i gladan odlučio

sam pronaći duhovni mir

na Tibetu. Došao sam u raj

na Zemlji i našao raj u se-

bi. Ipak, dok sjedim na vr-

hu Himalaje, na krovu svi-

jeta, nedostaje mi je dom.

Zvrrrrrrrrrrrrrrrrrrrr,

zvrrrrrrrrrrr!!! Budilica? Budilica? Moram u školu, a nisam napisao ni slova za sastavak.

Znam da mašta može svašta, ali ovaj put sam stvarno pretjerao. Možda se pokušam iz-

vući na prosinac? Najljepše doba godine, vrijeme darivanja i ljubavi. Očistit ću svoju čiz-

micu za sv. Nikolu. Poći ću u centar grada jer je u dane adventa najljepši na svijetu.

Predivno je ukrašen svjetlucavim lampicama i veselim kućicama iz kojih dopiru mirisi

domaće hrane. Uskoro će školski praznici i imat ću više vremena za odmor i igru. Božić

ću provesti s obitelji uz puno smijeha i veselja. Nedostajali su mi moji roditelji i sestre.

Ipak ih nisam vidio cijelu godinu. Sretan sam!

Matija Lukić, 6.b

Ema Kajba, 4.c

Naš Tomislav 29

Školske zvečke

Moja cura nosi kečke i

ima male zvečke.

Kad god joj kažeš: Zdravo!,

ona uzme zvečke i

gađa njime dečke.

Mnogi dečki ju vole,

Ali samo ja o njoj imam snove.

Jednog dana povukao

sam ju za kečke

i na poklon sam dobio

njene zvečke.

Ivano Luketić, 3.c

Svemiru

Kada te pogledam u noći,

vidim samo beskonačnost,

a sve tvoje zvijezde

postaju neizbrojive.

Ponekad zvijezda

padne pa zaželimo želju.

Zanima me

koliko galaksija u tebi postoji

i ima li života

na drugim planetima.

Nadam se da nismo sami!

Tin Šoštarić, 6.a

Leon Gojšić i

Franka Dako,

3.c

Pismo budućoj kćeri

Draga kćeri,

još je daleko od tvojeg rođenja, ali želim ti napisati

pismo sada sa svojih četrnaest godina. Zato ću ti ovo pis-

mo i dati kada sama navršiš četrnaest godina. To će i meni

mnogo značiti jer želim da znaš kako sam i ja jednom bila

mlada i potpuno razumijem tvoje sadašnje probleme. U

slučaju da se prepiremo i ne možemo se dogovoriti oko

nečega, podsjeti me na ovo pismo. Možda ti malo popus-

tim! Jako te volim, već i sada, iako još ni ne postojiš!

Do jednog dana, tvoja majka

Arijana Markić, 8.a Dijana Kolezarić, 7.a

Jakov Barišić, 3.b

Luka Brkić, 3.b

30 Naš Tomislav

PROLJEĆE U PARKU

Proljeće je. Sjedim u parku na drvenoj klupici. Kao da sam ušla u raj!

U ovom malom parkiću sve je predivno. Mirisnog cvijeća ima na bacanje. Pjev ptica bla-

go je za uši. U ovom parku nema čega nema. Na ljuljački se ljulja djevojčica duge smeđe

kose i plavih očiju. Njezina baka čeka je na klupici gdje promatra predivno cvijeće. Naj-

slađa beba na svijetu igra se u pijesku. Ima najslađe plave oči s čarobnim pogledom. Nje-

zino ime je Lucija. Lucija, koja ima godinu dana i tri mjeseca, obožava proljeće. Njezina

torbica bila je prepuna ubranih tratinčica. Također, u ovome nebeskom čudu vidjela sam

i prelijepe tulipane žutih boja te drveće s mnogo zelenih listova i pupova. Trava je poko-

šena i rosna. Ovo predivno proljetno jutro pravi je san! Srećom, uštipnula sam se tri puta

i uvjerila da nije san. Vrapčići na grani uživaju. Vjerojatno i tiho pričaju, ali ljudi to ne ču-

ju. Upravo je zvonilo za osam sati ujutro. Vrapčići su se preplašili i odletjeli. Promatrala

sam još neko vrijeme prirodu. Bila sam očarana te nisam mogla doći sebi od ljepote ovo-

ga blaga. Cijelo vrijeme sjedila sam na klupici promatrajući park. Nekoliko trenutaka kas-

nije, na klupu do mene, došla je Lucija. Pomogla sam joj pri penjanju. Lucija mi je ispriča-

la kako obožava cvijeće te mi poklonila maslačak koji je predivan kao i ona. Zauvijek ću je

pamtiti! Ubrzo je došla njezina mama te je Lucija otišla kući. Ubrzo sam otišla i ja. Bilo mi

je žao ostaviti ovaj park koji je izgledao poput raja.

Proljeće je najljepše godišnje doba na svijetu! Nažalost, morala sam kući. Ipak, do-

govorila sam se s Lucijom da ćemo se i sljedeće subote sastati u isto vrijeme. Ali hoće li

tada biti ovako predivno?

Leticija Vresk, 6.a

Grga Juraj Cipek, 1.c Ana Oršolić, 1.c

Naš Tomislav 31

Školske zvečke

Moja cura nosi kečke i

ima male zvečke.

Kad god joj kažeš: Zdravo!,

ona uzme zvečke i

gađa njime dečke.

Mnogi dečki ju vole,

Ali samo ja o njoj imam snove.

Jednog dana povukao

sam ju za kečke

i na poklon sam dobio

njene zvečke.

Ivano Luketić, 3.c

Mama, mama

Moja mama priča k'o kokoš-bokoš:

Josipe, baci to u koš!

Veseli se k'o klaun,

a ja joj nisam paun.

Moja mama kaže: Hej!

A ja njoj: Hokeeeej!

Svoju mamu jako volim,

da ne obolim.

Josip Emanuel Schlosser, 3.c

Adriana Urban,

1.a

Ana Lukić, 1.c

Katja Delač, 2.a

Fran Božić Jokić, 6.a

Elida Qenaj, 6.a

Noa Klarić, 6.b

32 Naš Tomislav

Pismo Crvenkapici

Zagreb, 8. travnja 2018.

Draga Crvenkapice,

nadam se da si dobro. Doznala sam da ti se baka razboljela i nadam se da će brzo ozdra-

viti. Isto tako čula sam glasine da su se vukovi pojavili u šumama blizu tvog sela, a moraš

proći kroz te šume da bi došla do svoje bake. Uglavnom, znam da si mala i naivna pa ću

ti dati neke savjete kako da sigurno dođeš do bakine kuće. Prvo, ne skreći s puta! Ako

ideš jednim putom i znaš da je to pravi put, onda nemoj skretati jer ćeš se izgubiti. Samo

se vrati kući ako ti netko ili nešto potpuno spriječi put. Drugo, vukovi ne znaju govoriti.

Postoje tri opcije; taj vuk je ili robot ili čovjek obučen u vuka ili možda imaš neke proble-

me u glavi čim vidiš vukove koji govore. Znači, sretneš li vuka koji govori, onda to nije

pravi vuk. Nemoj se družiti s vukovima jer će te pojesti. Treće, nemoj nepoznatim osoba-

ma davati svoje osobne podatke jer će oni to iskoristiti za nešto loše. Počnu li te napada-

ti, viči jer će se prepasti. Ako vikanje ne pomaže, udari ih svom snagom u dušnik ili jetru

jer to jako boli. Ili ih pogodi kamenom. Četvrto, ako ti baka izgleda sumnjivo, kao npr.

vuk, upitaj je nekoliko pitanja koje bi samo tvoja baka znala odgovoriti. I peto, ne idi do

bakine kuće kad je mrak. Nikada ne znaš tko ili što se krije u tim šumama, posebno po

mraku. Vjerojatno će te pratiti dok uplašena ideš usred noći. Oni će te pokušati zaustavi-

ti. Pod „oni“ mislim na sva čudovišta i duhove koji te promatraju u mraku. Uglavnom, na-

dam se da ćeš poslušati moje savjete i sigurno doći do bakine kuće!

Do idućeg susreta, Larina

Larina Pavletić, 8.a

Ema Rozmajer, 8.a Neva Bojko, 2.b Vito Klašnja, 2.d

Naš Tomislav 33

Pjesma simpatična

Njezin je rep

na vrh glave,

a moj razum

u dnu tave.

Srce kuca

dum-dum-dum,

njen me

pogled hvata

zum-zum-zum!

Crven sam k'o rak,

na oči mi

pada mrak.

Što to ona ima

da u

meni gori

klima?

Vito Kalajžić, 3.c

Ana Oršolić, 1.c Nika Benić, 4.c

Tina Šplajt, 2.a Vanja Božović Špoljarić, 1.b

Maks Drvar, 8.b Nina Markobašić, 1.b

34 Naš Tomislav

Ljubav na prvi pogled – mit ili stvarnost?

Je li moguće zaljubiti se u nekoga prvi put kada ga vidiš? Je li to prava ljubav? Koli-

ko dugo takve veze mogu potrajati? Je li takva ljubav, ako potraje neko duže vrijeme,

samo sreća ili veza temeljena na dobrom poznavanju i međusobnom slaganju?

U današnjem društvu sve je više rastava brakova i prekida ljubavnih veza. Ljudi se

razilaze i tvrde da je to zbog toga što su se udaljili od druge osobe i da je više ne vole

kao prije. Je li moguće prestati voljeti nekoga koga si u nedavnoj prošlosti istinski vo-

lio? Također sve se više popularizira „ljubav na prvi pogled“. To je znak da ljudi ulaze u

vezu dok još nisu u potpunosti upoznali osobu. Gleda se samo vanjski izgled, a karakter

i osjećaji u potpunosti se zanemaruju. Moglo bi se reći da je to glavni razlog rastava

brakova. Kako bi se riješio taj problem, ljudi moraju naučiti razliku između zaljubljenos-

ti i prave ljubavi koja traje cijeli život. Naravno da do prave ljubavi neće doći ako se

čovjek prvo ne zaljubi, ali to nije

dovoljno. Zaljubljivanje je samo pr-

vi korak do prave ljubavi. Prije vjen-

čanja, koje je samo potvrda prave

ljubavi, treba imati vezu temeljenu

na iskrenosti i dobrom razumijeva-

nju.

Iz svega ovoga na kraju bi se

moglo zaključiti da ne postoji

„ljubav na prvi pogled“ nego samo

„zaljubljivanje na prvi pogled“. Na-

ravno, uvijek postoje iznimke i neki

ljudi zaista imaju sreću zaljubiti se

na prvi pogled u osobu s kojom će

živjeti cijeli život.

Tonka Delić, 8.a

Jakov Barišić 3.b

Leon Sokol, 2.c

Lea Garašić, 7.a Zoe Miloš, 3.b

Naš Tomislav 35

Hrvatska u 2030. godini

Jeste li se ikad zapitali kako bi Hrvatska izgledala za dvanaest godina? Ja jesam i sada ću vam ispričati kako ja to zamišljam i kako bih voljela da bude.

Počnimo prvo s napretkom. Tehnologija bi jako napredovala. Roboti bi bili skoro identični ljudima. Pomagali bi oko kućanskih poslova, fizičkog rada, ili se čak možda bo-rili u ratovima kako bi štedjeli živote ljudi. Na glavnim trgovima bili bi veliki tableti s ko-jih ljudi mogu nazivati, vidjeti gdje je koja ulica, gdje je neki restoran, knjižnica, kazališ-te... Voljela bih također da u 2030. godini djeca bez odgovarajuće obiteljske skrbi imaju plaćeno školovanje, hranu, sklonište i privremenog staratelja. Djeca u siromašnim drža-vama Afrike zaslužuju veće donacije što bi se čak u 2030. moglo i ostvariti. Školovanje bi isto napredovalo (nadam se), pametne ploče, koje reagiraju na dodir, bile bi u svakoj u-čionici, a učenici bi umjesto knjiga imali tablete na kojima su postavljeni zadaci. Sljede-će bih voljela da se ljudi bolje odnose prema prirodi u 2030. godini. Jer, ako štetimo pri-rodi, štetimo i sebi. Bolji odnos sa životinjama nam ne bi škodio, zar ne? More je prediv-no, što će mu onda smeće? Osim toga u budućnosti bi ljudi morali više poštovati jedni druge, više se prepustiti zajednici.

Jer, zajedno smo jači!

Uma Pajić, 4.b

Hrvatska 2030.

Mene je oduvijek zanimala budućnost. Budućnost mi je zanimljivija od prošlosti jer se ona ne treba učiti. Ona se može maštati. Zamislite samo kako bi svijet mogao izgleda-ti u 2030. godini!

Mogao bi jako napredovati i biti prekrasan i čist, a mogao bi se zagaditi jer ljudi ne paze dovoljno. Ja mislim da bi se trebale početi davati kazne za bacanje smeća po ulici ili bilo gdje drugdje gdje ono ne pripada. Ja u 2030. godini želim državu u kojoj nije za-gađen okoliš da i moja djeca i moji unuci mogu normalno živjeti i imati povoljne životne uvjete. Nadam se da će za dvanaest godina sve škole imati pametne ploče, da će pro-met napredovati i poboljšati se, da će se lakše pronalaziti dobar posao i da će ljudi lakše dolaziti do novca. Kao što je svaki čovjek jednako vrijedan i važan, tako je isto s poslom.

Mislim da bi se trebale povećati mirovine jer neki ljudi nemaju dovoljno.

Helena Čulo, 4.b

36 Naš Tomislav

Franka Zadro, 1.c

Ivan Bihar, 4.b

Josip Ćurković, 4.b

Helena Crevar, 5.a

Lea Novak,

2.a

Bianca Sente, 2.a Vili Kero, 1.b

Iva Hrkać, 8.b

Naš Tomislav 37

Erik Pavić i Josip Emanuel

Schlosser, 3.c

Ivan Pintar, 8.a

Max Rastovski, 3.b

Irma Ledić, 2.b

Hana Šulekić, 2.b

Jan Grgurinović, 2.a

Nada Gradaščević, 2.d

Maja Prošić, 1.c

38 Naš Tomislav

MOJ PUT U BARCELONU

Rano ujutro moja obitelj i ja krenuli smo prema zračnoj luci.

Zrakoplovom smo letjeli dva sata. Iz njega smo vidjeli prek-rasne Alpe.

Sagrada Familia (bazilika Svete obitelji) jedna je od naj-poznatijih znamenitosti Barcelone. Posjetili smo je već sljedećega dana. Djelo je arhitekta Antonija Gaudija. Po-čeo ju je graditi sa svojim 31 godinom, no nikada je nije dovršio. Takva nedovršena ostala je i danas!

La Rambla najpoznatija je ulica i šetnica u centru grada. Povezuje Katalonski trg i spo-menik Kristofora Kolumba. Meni je njome bilo najljepše hodati predvečer.

Park Guell dobio je naziv po Eusebu Guellu. Park je tre-bao biti naselje za bogate na rubu grada. Park je ta-kođer Gaudijevo djelo.

Korina Ivančić, 6.b

Naš Tomislav 39

MOJE PUTOVANJE U BUDIMPEŠTU

Jednog petka u prosincu u rane jutarnje

sate krenuli smo automobilom u Budimpeštu,

glavni grad Mađarske. Nakon dugog putovanja

napokon smo stigli. Iz daljine se odmah vidio

parlament na obali Dunava sa svojim brojnim

tornjevima. Prošli smo Lančani most, tj. jedan od

mnogih mostova koji spajaju Budim i Peštu. U Pešti

smo pronašli naš apartman. Odlučili smo opet

prijeći most i prvo istražiti Budim. Otišli smo taksi-

jem do Ribarske tvrđave sa sedam kula s koje smo

imali prekrasan pogled na Dunav i Peštu.

Za vrijeme ručka ponovno smo se spustili u

Peštu i tamo sam jeo najbolji i najljući gulaš ikad!

Nakon daljnje šetnje odlučili smo se zabaviti i o-

tići na Budapest eye, kopiju većeg kotača u Lon-

donu. S njega smo opet vidjeli panoramu noćnog

Dunava njegovih mostova.

Drugi dan smo otišli u toplice. Na putu

smo prošli pokraj Trga heroja na kojem sam

vidio ogromne kipove mađarskih velikana. U

večernjim satima bili smo kod zgrade parla-

menta, no nažalost nismo imali priliku ući.

Sljedećeg dana vratili smo se za mene u naj-

ljepši grad na svijetu – Zagreb!

Vito Rudomino, 6.b

40 Naš Tomislav

MOJ AMSTERDAM

Kada sam s tetom Lidikom 25. srpnja 2017. Sletjela na

aerodrom Schiphol, započela je moja amsterdamska avantu-

ra. Već u samom središtu aerodroma dočekalo nas je iznena-

đenje u obliku starih kotača

zrakoplova. Amsterdam je potpuno

drugačiji od mojeg Zagreba.

Prepun je ljudi različitih rasa,

ali i različitog stila odijevanja.

Nazivaju ga još i drugom Vene-

cijom jer je grad na vodi i pre-

pun je kanala. Kroz njega teče

rijeka Amstel, a kanalima je

povezan sa Sjevernim morem.

More je bilo jako hladno, ali

naravno da sam se morala okupati

u njemu. Brrrrr…

Dopale su mi se

zgrade čudnih obli-

ka i kuće nad vo-

dom, kojih u središ-

tu grada ima puno. Vožnja turističkim bro-

dom kanalima završava

na centralnoj stanici u

središtu grada gdje ima

mnogo trgovina i kafića

kao što su Starbucks i

Primark. Najpoznatijom

ulicom Kalverstraat še-

tali smo do muzeja voš-

tanih figura Madame

Tussauds. U odjelu gla-

zbenika, u studiju, sni-

mila sam, a poslije i do-

bila snimku pjesme čije

se riječi pojavljuju na

zidu.

Bilo bi grozno biti u Amsterdamu, a

ne posjetiti Kuću Ane Frank.

Najpoznatija destinacija je ZOO –

stvarno je velik i prekrasan. Ima

slonove, ljetne pingvine i cijelu

zgradu punu raznovrsnih riba i

morskih životinja!

Bicikl je najčešće prijevozno sredstvo. Ima svoj dio kol-

nika i prednost u vožnji!

Moj put u Amsterdam bio je

jedno veliko i predivno iskustvo koje

nikada neću zaboraviti. Nadam se da

ću opet biti pozvana doći u njega!

VAARWEL AMSTERDAM!

(Zbogom Amsterdam!)

Jurja Beganović, 6.b

Naš Tomislav 41

DUBROVNIK

Moj put u Dubrovnik bio je prekrasan. Na dan putovanja morali smo se probuditi u pet

sati ujutro kako bismo na vrijeme stigli na zrakoplov, koji nam je kretao već u sedam sa-

ti. Uzbuđenje je bilo veliko! Let je trajao jedan sat. Ne mogu vam opisati kako je kul bilo

letjeti zrakoplovom. Moj mali brat, koji inače puno priča, konačno je malo zašutio. Kaže

da ga nije bio strah i da je samo malo bio...uzbuđen. Čim smo sletjeli u Dubrovnik, otišli

smo u hotel smjestiti se. U šest ujutro u Zagrebu, a u sedam već u Dubrovniku. Čudo!

Hotel je bio

udaljen od centra

desetak minuta vo-

žnje automobilom.

Cijelim putom do

centra Dubrovnika

gledala sam prek-

rasno more.

Kada smo došli do centra, prvo smo proše-

tali do prekrasnih zidina Dubrovnika. Zidi-

ne su duge 1940 metara, a s njih se pruža

prekrasan pogled na more, ali i na centar

grada. Zidine su prekrasne, a unutar zidina

uistinu žive ljudi.

Drugi smo dan obišli Arboretum Trsteno. To je zaštićeni

spomenik vrtne arhitekture i poznat je po zbirci egzoti-

čnih i sredozemnih biljaka.

Trećega dana šetali smo po najpozna-

tijoj ulici Dubrovnika, po Stradunu.

Da samo znate koliko je ta ulica veli-

ka! Povezuje dvoja gradska vrata Pile

i Ploče. Na Stradunu smo se pomolili

u crkvi svetog Vlaha, zaštitnika Dub-

rovnika, ispred koje se nalazi Orlan-

dov stup, spomenik jednom srednjo-

vjekovnom vitezu. Vidjeli smo i Kne-

žev dvor.

Bilo je to

nezaboravno

putovanje!

Klara Maria Cipek, 6.b

42 Naš Tomislav

MOJE PUTOVANJE: TOSKANA

Krajem listopada s roditeljima sam bio u Italiji. Posjetili smo Toskanu. Toskana je

regija u središnjoj Italiji. Smatra se jednom od najljepših dijelova Italije. Poznata je po

svojim krajolicima, povijesti, umjetnosti. Kolijevka je talijanske renesanse, a u njoj su

stvarali mnogi poznati umjetnici kao Michelangello i Leonardo. Sedam lokacija u Tosca-

ni na spisku je UNESCO-ve svjetske baštine.

Glavni grad Toskane je Firenca koja leži na rijeci Arno. Vladar Firence stoljećima je bi-

la obitelj Medici koja je posebno cijenila kulturu i umjetnosti.

U Firenci smo posjetili muzej Uffizi, jedan od

najbogatijih svjetskih muzeja. U njemu se nalaze

najznačajnije zbirke talijanskih umjetnika koji su

djelovali u Firenci. U blizini muzeja nalazi se

stara palača, u kojoj je danas gradska vijećnica i

muzej. Pred njom je poznati kip Michelangelova

Davida. Katedrale su u tom dijelu Italije

smještene na velikim trgovima, a kompleks se

sastoji od triju zgrada: katedrale, tornja i

krstionice.

Najpoznatiji most preko rijeke Arno

je Ponte Vecchio ili Stari most.

Stoji na mjestu preko kojeg je išla

rimska cesta. Pisa je sasvim sigurno naj-

poznatija po Kosome tornju.

Toranj se nakosio već u vri-

jeme gradnje, a uzrok je

preplitki temelj na

nestabilnoj podlozi. Nalazi

se na Piazza dei miracolli ili

Trgu čuda na kojem su još

katedrala, krstionica i gro-

blje. Popeti se na toranj nije

bilo toliko teško kao

spustiti se s njega.

San Gimignano je poz-

nat po srednjevjekov-

noj arhitekturi kojom

dominiraju visoki i bro-

jni sačuvani tornjevi.

Bogate obitelji nisu

mogle zidati palače

zbog premale površine

grada pa su gradile

tornjeve natječući se u

njihovoj visini. Martin Polšek, 6.a

Naš Tomislav 43

MAROKO I JA

Let avionom iz Zagreba do Maroka traje tri sata. Marakeš, jedan od najvećih ma-

rokanskih gradova, u prijevodu znači Zemlja bogova. Posvuda su palme, a u isto vrije-

me vidi se gorje Atlas prekriveno snijegom. Maroko je prije bilo carstvo okružena zidi-

nama, a sve zgrade crvene su boje.

Državom vlada

kralj Hasan VI. koji je

slobodouman i zab-

ranio je ženama no-

šenje burke. Gorje

Atlas naseljavaju

Berberi koji su jako

siromašni i uglavnom žive od stočarstva te izrađuju predmete od drva cedra. Vidio sam

puno roda koje imaju gnijezda na napuštenim kućama. Prolazio sam kroz grad Fes, što u

prijevodu znači sjekira, jer su po legendi Europljani u brdu pronašli zakopanu zlatnu sje-

kiru. U centru je stari dio grada koji se zove Medina, a poznat je po dućanima i tepisima,

datuljama i začinima. Ulice su uske i bezbrojne, a služile su za zaštitu od neprijatelja jer

se u njima lako izgubiti. Glavni grad Maroka je Rabat, a najveći je grad Casablanca koja

ima džamiju s laserom koja pokazuje na Meku gdje je najveća džamija. U kafićima su ug-

lavnom muškarci jer ženama nije dozvoljeno da same hodaju ulicom. Simbol Maroka je

Fatimina ruka koja po legendi nosi sreću. Ljudi u Maroku su siromašni, ali ljubazni, a

stranci su dobrodošli. Na putovanju sam saznao da je naša Blanka Vlašić dobila ime po

Casablanci jer je njezin tata 1983. godine na Mediteranskim igrama osvojio zlatnu me-

dalju!

Tin Šoštarić, 6.a

44 Naš Tomislav

U Švicarsku sam putovao mnogo puta različitim

prijevoznim sredstvima: avionom, vlakom i automobi-

MOJE PUTOVANJE U ZÜRICH

lom. Meni je najdraži put bio avionom jer je najbrži i u Zürich se stiže za jedan sat. Kada

putujem automobilom, vozim se kroz Sloveniju i Italiju. S obzirom na to da ta vožnja du-

go traje, često se zaustavimo u gradovima poput Padove koja je poznata po bazilici sv.

Antuna Padovanskog te Verone koja je poznata po ljubavi Romea i Julije. Granica iz-

među Italije i Švicarske nalazi se na predivnom jezeru Como, na kojem mnoge poznate

svjetske osobe imaju svoje vile za odmor.

Od švicarske granica do Züricha vožnja traje od

tri do četiri sata. Prolazimo pored gradova Lugana i Lu-

zerna. Jako mi se sviđa što su kuće i okoliš uređene u

švicarskom stilu (kuće su izvana obložene punim drve-

tom i imaju starinski izgled, travnjaci su uređeni, sve je

uredno i lijepo osmišljeno).

Grad Zürich glavno je središte u njema-

čkoj regiji Švicarske. Tu su smještene najveće

banke, farmaceutske kompanije i mnoga sveučili-

šta. Najljepši mi je dio Zürich šetnja njihovom

glavnom ulicom Bahnhofstrasse. Ta ulica je slič-

na našoj Ilici. Ulica počinje kod glavnog željezni-

čkog kolodvora i uvijek je prepuna turista te po-

slovnih ljudi. Tu su otvoreni najluksuzniji dućani, banke i hoteli.

Najljepši je dio završetak te

ulice s kojeg se pruža pogled na ve-

liko Ciriško jezero. Ono je veliko kao

more s puno jahti i brodica koji-

ma se jezero može proći i raz-

gledati. Zürich je prepun sadr-

žaja i svatko će u njemu naći

nešto za sebe!

Rafael Schneider, 6.a

Naš Tomislav 45

46 Naš Tomislav

Naš Tomislav 47

48 Naš Tomislav

Dijana Kolezarić, 7.a

Neva Dasović, 7.b

2. mjesto na Državnom

natjecanju iz Kemije

i

2. mjesto na Državnom

natjecanju iz Geografije

15. mjesto na Državnom natjecanju

iz Fizike

Naš Tomislav 49

50 Naš Tomislav

Riješite križaljke koje je za

vas osmislio gospodin

Mladen Markobašić, rodi-

telj učenice naše škole.

Rješenje: školski praznici

www.clipart.com

Naš Tomislav 51

SUDOKU

Svaki redak, stupac i kvadrat (3x2) mora sadržavati

brojeve od 1 do 6.

Brojevi se ne smiju ponavljati u istom retku, stupcu ili

kvadratu (3x2).

CVJETNI SUDOKU

Svaki redak, stupac i kvadrat (3x3)

mora sadržavati slova

C, E, K, N, O, R, S, T, U. Slova se ne

smiju ponavljati u istom retku, stupcu

ili kvadratu (3x3). Na posebno označ-

enom retku dobit ćeš rješenje skrive-

nog cvijeta.

MINI KRIŽALJKA

Sastavite križaljku od ponuđenih

pojmova. Na posebno označe-

nim poljima dobit ćete konačno

rješenje – najtoplije godišnje

doba!

ANTENA, IKER, IRNA, LINA,

NAORAK, ODAK, PREKID,

ŠILJILO, ŠPAN

Ako niste sami

otkrili, okrenite

list i pogledajte

rješenja.

Odgonetke: suncokret, ljeto

52 Naš Tomislav

FILMSKA RECENZIJA

CLOUDBOY (Dječak u oblacima)

1. PODACI O FILMU

Naziv filma je „Cloudboy“ i redateljica mu je Mikeminne Clinckspoor. Film je nastao prema izvornom scenariju u

2017. godini. Po žanru je riječ o obiteljskom filmu. Radnja se zbiva u Nizozemskoj i Belgiji tijekom ljeta. Film traje

77 minuta. U filmu glume Dan Roofthooft, Ayla Gáren, Audhild Nutti, Joakim Trägårdh, Sarah Sommerfeld, Mikkel

Gaup i Geert Van Rampelberg.

2. KRATAK SADRŽAJ FILMA

Dvanaestogodišnji dječak Niilas živi s ocem u gradu i gotovo se ne sjeća svoje majke. Njegov otac prisilio ga je

ljeto provesti s majkom u Švedskoj, no Niilas zbog toga nije sretan. Svi su ga tamo lijepo primili, no Niilas se pov-

lači u sebe, a jedino priča s polusestrom Sunnom. Oni se bave uzgojom sobova, a kada jedan nestane, Niilas ga

pronalazi. Tako otkriva svoje korijene i pritom se zabavlja.

Tema: Dječak Niilas pronalazi svoje korijene uz pomoć polusestre Sunne.

3. ANALIZA FILMA – MIŠLJENJE O FILMU

a) FILMSKA FABULA – Sadržaj filma je zanimljiv i pobuđuje interes. Radnja filma je rastegnuta i razvija se dosta

sporo. Film se može razumjeti bez velikih problema. Najviše me se dojmila zadnja scena kada je Niilas prestao

biti sramežljiv i počeo se družiti s drugima.

b) GLUMCI U FILMU – Najdojmljiviju ulogu u filmu mi je ostvarila polusestra Sunná zato što je zbog nje Niilas

prestao biti sramežljiv. Glumci su vrlo uvjerljivi. Kostimi u filmu su mi se svidjeli jer su bili drugačiji. Dijalozi su bili

zanimljivi i svidjeli su mi se. Svidjela mi se i majka koja je uvijek bila tu uz Niilasa.

c) FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA – Kadrovi u filmu su otegnuti. Najviše mi se svidjelo kada su prikazali ka-

ko Niilas pokušava pomoći polubratu pronaći soba. Kutovi snimanja prikazuju što se točno događa u filmu.

d) GLAZBA I ZVUK – U filmu mi se glazba svidjela. Glazba prati radnju filma i pridonosi napetosti. Isto tako naj-

avljuje događaje, a i dojmljiva je.

e) SCENOGRAFIJA – Svidjeli su mi se prostori u kojima se film odvija.

f) SPECIJALNI EFEKTI – U filmu nisam primijetila puno specijalnih efekata.

4. ZAKLJUČAK I OCJENA

Film je ispunio moja očekivanja. Poruka filma je da svima trebamo pružiti šansu i prihvatiti druge. Film je vrlo za-

nimljiv, ima dojmljivu glazbu i radnja pobuđuje interes. Preporučujem ga svima. Film bih ovako ocijenila:

Marija Kožul, 6.a

Naš Tomislav 53

Vrsta filma: akcijski Pjevači: Bruno Mars i Justin Bieber Knjige: Filip, dječak bez imena, Harry Potter i Gregov dnevnik Filmovi: Sam u kući, Pirati s Kariba Serije: Lud, zbunjen, normalan, Istanbulska nevjesta, Bit ćeš moja i Dr. House Pjesme: Not afraid, Havana Glumci: Johnny Deep, Neslihan Atagul Dogulu, Katarina Baban i Mustafa Nadarević

Vrsta filmova: komedija i horor Pjevačica: Ariana Grande Knjige: Tajna ogrlica sa sedam rubina i Gregorov dnevnik Film: Brzi i žestoki Serije: Bit ćeš moja, Stranger things i Lud, zbunjen, normalan Pjesma: Havana Glumac: David Johnson

Vrste filmova: komedije i akcijski filmovi Film: Brzi i žestoki Serije: Dr. House i Stranger things Pjesme: Mama i Rolex Pjevačice: grupa Little Mix i Dua Lipa Pjevači: Jonas Blue i Ed Sheeran Knjiga: Harry Potter Glumci: Morgan Freeman i Johnny Deep

Vrste filmova: komedije, akcijski i horor Filmovi: Brzi i žestoki 5 i Tri metra iznad neba Serije: Stranger things, Riverdale, Teorija velikog praska i Moderna obitelj Pjesme: Blood, sweat and tears, Location i Rockstar Knjige: Hobit , Zagonetno pismo i Čudnovata istina Glumci: Vin Diesel i Dwayne Johnson Pjevači: Eminem, Michael Jackson, Jala Brat, Rihanna, Severina i Post Malone

54 Naš Tomislav

Roko Matijević, 7.a

Jan Reksa ,7.a Nika

Broz, 7.a

Karlo Huzanić, 7.b

Pavel

Thumm, 7.b

Monika Boban, 7.b

Karlo Skelin,

7.a

Lea

Garašić, 7.a

Marko

Ošlaj, 7.a

Dijana Kolezarić, 7.a

Naš Tomislav 55

Arijana Markić

Mia Rozmajer

Nika Prpić Bosanac

Ivana Prtenjak Borna Akmačić

Maja Kasumović

Matea Sertić Helena Cervar

Ema Rozmajer

Hannah Bilandžić

Magdalena

Kardum

Erika

Ledić

Petra

Tomeljak

Čuli smo da crtate za Marvel. Koje likove crtate ili ste dosad crtali? Najprepoznatljiviji sam po stripu „Deadpool defeats Marvel Universe“, no crtam sve što dobijem.

Kako crtate, ručno ili pomoću računala? Crtam ručno, oni mi pošalju papire.

Kako se crtalo nekad, a kako danas? Nema velikih razlika, osim što danas imaju novije elektronske papire i konkurencija je „žešća“.

Kako ste postali crtač stripova? Oduvijek sam htio biti crtač stripova i uvijek sam ih crtao.

Što ste po zanimanju i koju ste školu završili? Po zanimanju sam akademski glazbenik i profesor klarineta. Završio sam Glazbenu akademiju u Zagrebu. Danju bih radio u školi, a noću crtao.

Gdje je sjedište Marvela i kako im šaljete stripove? Sjedište Marvela je u New Yorku. Stripove skeniram i za-tim ih pošaljem.

Koliko Vam treba da osmislite i nacrtate jednu stranicu? Sve skeniram i zatim krenem crtati. Treba mi osam sati za jednu stranicu, no nije mi naporno jer volim što radim.

Koji su Vam stripovi najdraži? Neki od najdražih su mi „Jeremiah“, „Comanche“ i „Asterix“.

Povodom proslave 90. godišnjice

izgradnje naše škole crtež kralja

Tomislava nacrtao je gospodin

Dalibor Talajić, crtač stripova.