lidija vučić –pedagoška psihologija metode učenja · lidija vučić –pedagoška psihologija...
TRANSCRIPT
-
Vežbe iz pedagoške psihologije
Lidija Vučić – Pedagoška psihologija
Metode učenja
15.04.2020.
-
• Šta očekujete da ćete danas naučiti?
• Šta vas lično interesuje u vezi sa metodama učenja?
Trudite se da pažljivo pratite čas, na kraju časa ćete imati neke zadatke u vezi sa ovim sadržajem
-
METODE UČENJA
Učenje raspodeljeno na vreme –
koncentrisano učenje
Učenje celine –učenje delova
Aktivno – pasivno učenje
-
Učenje raspodeljeno na vreme –koncentrisano učenje
• Ako se zna da učenik može određeno gradivo da nauči za 3 sata, postavlja se pitanje da li je bolje da on koncentrisano uči ta tri sata ili da to vreme podeli u kraće vremenske intervale?
• Da li je efikasnije učiti neko gradivo raspodeljeno na vreme ili je bolje učiti ga vremenski koncentrisano?
-
Ebinghausaova eksperimentalna provera (1885)
Četri grupe studenata vežbale su upotrebu šifre (zamena slova brojevima)
• I grupa – 2 puta dnevno po 10 min. – 6 dana
• II grupa – 20 minuta – 6 dana
• III grupa 40 min. svakog drugog dana
• IV grupa 2 sata bez prekida
Bolji uspeh u učenju postiže se kad se učenje raspodeli na vreme nego kada se uči usredsređeno
-
Dileme
• Koliko dugački periodi raspodeljenog učenja su najpogodniji za uspešno učenje?
• Koliko dugi intervali neučenja treba da budu između njih?
-
Učenje raspodeljeno na vreme –koncentrisano učenje
Zavisi od:
• Priroda gradiva koje se uči
- gradivo koje nema smisaonu i logičku
povezanost
- gradivo sa smisaonim sadržajem
- motorne radnje
• Lične osobine onoga ko uči (uzrast,
iskustvo itd.)
- kod mlađih učenika?
-
Dužina vremenskih razmaka između dva perioda učenja zavisi od:
• Prirode i težine materijala koji se uči
• Sposobnosti i uzrasta učenika
• Stepena do koga je materijal naučen itd.
-
Zašto je raspodeljeno učenje uspešnije?
• Stečene navike učvršćuju se za vreme pauza tj. perioda u kojima nema vežbanja (Vilijem Džems)
„plivanje učimo zimi, a klizanje na ledu leti“
• Za vreme pauze učenik se seća onoga što je učio, dovodi ga u vezu sa nečim novim što uči ili nečim iz konkretnog života
• Postoji mogućnost da se pogrešno uspostavljene veze isprave prilikom ponovnog učenja
• Učenik više puta prilazi novom gradivu, stvara nove veze, gradivo dobija novo značenje, novi smisao
• Naučeno se duže pamti
-
Prednosti koncentrisanog učenja
• Učenik ulaže veći napor, njegova
mentalna napregnutost je veća
• Obično je vezano za relativno kratak
rok (rok predstavlja jedan od značajnih
motiva učenja)
-
Globalno i partitivno učenje(učenje celine i učenje delova)
Od čega zavisi koja metoda je bolja?
-
Smisao koji prožima gradivo
• Koja metoda je bolja za učenje motornih radnji?
• Koja metoda je bolja za učenje verbalnog gradiva koje nema smisla?
• Koja metoda je bolja za učenje gradiva prožetog smislom?
• Koja metoda je bolja za učenje priča i pesama?
-
• Smisao koji prožima gradivo
• Veličina i težina gradiva
• Uzrast
• Sposobnosti (deca ispodprosečne inteligencije?)
• Radne navike onoga ko uči
-
Kombinovana metoda (Vudvort)
• Direktna repetitivna metoda
1, 1+2, 1+2+3, 1+2+3+4
• Progresivna partitivna metoda
1, 2, 1+2, 3, 1+2+3, 4, 1+2+3+4
-
PONAVLJANJE JE MAJKA UČENJA
Repetitio est mater studiorum
-
AKTIVNO I PASIVNO UČENJE
-
Aktivno učenje
1. Prethodni pregled gradiva
2. Postavljanje pitanja
3. Čitanje gradiva
4. Preslišavanje
5. Završni pregled gradiva
-
1. Prethodni pregled gradiva (uvid u smisaonu celinu)
Može se uporediti sa upoznavanjem novog terena od strane sportista pre takmičenja ili sa detaljnim razgledanjem mape pre polaska na put.
Opšti pregled
• Pregled sadržaja
• Prelistavanje teksta (naslovi, podnaslovi, grafikoni, uočavanje redosleda poglavlja i njihove dužine)
• Zaključci
-
Detaljniji pregled gradiva
• Podnaslovi i njihov redosled
• Čitanje pojedinih rečenica
• Zaključci na kraju poglavlja
• Pregled slika i grafikona i teksta o njima
• Istaknuta mesta u tekstu ( reči napisane kurzivom, podele i sl)
• Čitanje nekoliko prvih rečenica iz poglavlja
• Čitanje pitanja na kraju poglavlja
-
2. Postavljanje pitanja
• Pitanja pomažu učenju pošto tada student ima određeni cilj pred sobom: on traži odgovore na pitanja koja je postavio
• Bolje se pamti ono što se uči kao odgovor na neko pitanje, nego ono što se samo čita i pamti
Preporuka – zapisivati pitanja
-
3. Čitanje gradiva
• Greška: Najveća greška studenata je što misle da je ovo prva i najvažnija faza učenja!
• Morgan i Diz upoređuju ovu fazu sa putovanjem kroz šumu do kojeg dolazi posle opšteg pregleda terena (prva faza) i označavanja staza kojima se treba kretati (druga faza).
-
Zahtevi
• Budna pažnja
• Nalaženje odgovora na postavljena pitanja
• Postavljanje novih pitanja
• Pamćenje i razumevanje
• Uočavanje nepoznatih pojmova
• Učenje rečenica (reči)napisanih kurzivom
• Ne preskakati tekst, grafikone, ilustracije, tabele
-
Ciljevi u toku čitanja
• Izdvajanje važnih ideja i detalja (pasus)
• Uočavanje i pamćenje značajnih detalja (činjenice koje su povezane sa glavnom idejom i čine njenu osnovu)
• Nalaženje odgovora na postavljena pitanja
• Kritički prilaz gradivu
• Nalaženje mogućnosti primene
-
4.Preslišavanje
Pokušaj da se reprodukuje ono što se učilo
Koliko vremena treba student da posveti učenju, a koliko preslišavanju?
-
Vrednost preslišavanja u učenju(eksperiment Gejtsa)
Gradivo Besmisleno
________________________
% reprodukovanog
Smisaono
______________________
% reprodukovanog
Čitanje
20% preslišavanja
40% preslišavanja
60% preslišavanja
80% preslišavanja
neposredno - posle 4 sata
35 15
54 28
57 37
57 37
74 48
neposredno - posle 4 sata
35 16
41 25
42 28
42 26
42 26
-
Zaključci proizišli iz Gejtsovog eksperimenta
• Što je veći deo vremena posvećen preslišavanju,
rezultati su bolji
• Prednost učenja preslišavanjem utvrđena je ne samo
neposredno posle učenja, već i nekoliko časova posle
završenog učenja-preslišavanje je uslov povoljan
uslov ne samo uspešnog učenja već i dužeg
pamćenja
• Prednost preslišavanja veća je kod besmislenog
nego kod smisaonog gradiva, ali i kod smisaonog
preslišavanje ima prednost nad samim čitanjem
gradiva
-
Načini preslišavanja
• Verbalno (glasno, u sebi)
• Pisanje izvoda (skice)
• Pisanje rezimea
• Preslišavanje kroz postavljanje pitanja
Buk-ov (Book) primer sa hirurgom pred operaciju
-
Razlozi koji preslišavanje čine efikasnim
• Blizina cilja
• Aktivno vežbanje u izvođenju radnje koja se uči
• Uloženi napor u toku preslišavanja je veći
• Prepoznaje se težina nekih delova gradiva
• Svest o uspehu pozitivno deluje
• Izbegava se samoobmana o naučenosti
(nekada je to samo rekognicija (prepoznavanje) gradiva)
-
Završni pregled gradiva
• Pregled poglavlja
• Pregled celog gradiva
U ovoj fazi prisutnije je preslišavanje od čitanja
-
• Zapišite 5 ključnih reči sa današnjeg časa
• Ključne reči koje ste zapisali povežite u smisaonu šemu, a sa njima povežite i druge bitnije detalje