EKONOMSKA ŠKOLA„MIRKO VEŠOVIĆ“ - PODGORICA

MATURSKI RAD

POMOĆNE POSLOVNE KNJIGE

Mentor : Učenik:

Prof.Biljana Lukić Lazar Brnović IV-6

Podgorica, Maj 2016.

S A D R Ž A J

2

Strana

Uvod............................................................................................................................................3

1.POSLOVNE KNJIGE...................................................................................................................4

1.1. Pojam, značaj i cilj poslovnih knjiga....................................................................................4

1.2 Klasifikacija poslovnih knjiga...............................................................................................4

2. POMOĆNE POSLOVNE KNJIGE.............................................................................................6

3. ANALITIČKA EVIDENCIJA.............................................................................................8

4. OSTALE POSLOVNE EVIDENCIJE.......................................................................................9

4.1. Sistematska evidencija(glavna knjiga)..................................................................................9

4.2 Pojam hronološke evidencije(dnevnik)..................................................................................9

5. KNJIGA BLAGAJNE...............................................................................................................11

6. POSLOVANJE PREDUZEĆA PRIKAZANO KROZ POSLOVNE KNJIGE.........................13

Zaključak............................................................................................................................16

Literatura......................................................................................................................................17

Uvod

3

Tema ovog matuskog rada je ,, Pomoćne poslovne knjige ''.Poslovne knjige predstavljaju skup evidencija o poslovanju nekog subjekta. Treba ih

voditi svaki poslovni subjekat, uz poštivanje određenih načela, prije svega ažurnosti i urednosti.

Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava, te služe kao dokazno sredstvo na sudu. Najčešće nisu u obliku knjiga, već su to najčešće slobodni listovi (konta) koji se na kraju godine trebaju uvezati . Vode se za poslovnu godinu , te se na kraju poslovne godine trebaju zaključiti i na temelju njih se sastavljaju finansijski izvještaji. Kao osnovne poslovne knjige u radu je navedeno, i detaljno objašnjeno o: pojmovima i značajima poslovnih i pomoćnih knjiga, analitičkim knjogovodstvima, blagajničkom dnevniku, hronološkom i sistematskom evidentiranju.Kao zaključak ovog maturskog rada naveden je primjer poslovanja preduzeća, praćeno kroz poslovne knjige.

1. POSLOVNE KNJIGE

4

1.1 POJAM, ZNAČAJ I CILJ POSLOVNIH KNJIGA

Pod pojmom knjigovodstvenih evidencija (poslovnih knjiga) podrazumijevamo knjige, kartone ili obrasce koji služe za knjigovodstveno-tehnički način bilježenja poslovnih promjena u njih.

Najraniji naziv za evidencije bio je trgovačka knjiga, što je sasvim razumljivo kada se ima u vidu da su one i nastale u doba razvitka trgovačkog kapitala, kada su ih isključivo dobili trgovci. Vrste i način vođenja poslovnih knjiga propisivali su u većini zemalja trgovački zakonici. Kod nas su do sada ovu materiju regulisali propisi i zakoni *(Zakon o jednoobraznom računovodstvu). Poslovne knjige su propisane jednoobrazne evidencije o stanju i kretanju sredstava, izvora sredstava, prihoda, rashoda i rezultata poslovanja preduzeća. U poslovnim knjigama obezbjeđuju se podaci za :

- Uvid u stanje i kretanje sredstava i izvora sredstava - Utvrđivanje prihoda, rashoda i rezultata poslovanja- Raspoređivanje pozitivnog rezultata poslovanja (dobitka)- Pokriće negativnog rezultata poslovanja (gubitak)- Izradu izvještaja i analiza

1.2 KLASIFIKACIJA POSLOVNIH KNJIGA

Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva i imaju karakter javnih isprava. Po sistemu dvojnog knjigovodstva vode se sljedeće poslovne knjige1 :

- Dnevnik- Glavna knjiga- Pomoćne knjige

Šema poslovnih knjiga dvojnog knigovodstva

Poslovne promjene Sistematiziranje poslovnihhronološkim redom promjena na kontima

Otvaranje poslovnih knjiga vrši se na početku poslovne godine, na osnovu zaključnog bilansa stanja prethodne godine. Novoosnovana pravna lica i poduzetnici otvaraju poslovne knjige po osnovu bilansa koji se sastavlja na osnovu popisa imovine i obaveza, sa stanjem na dan upisa u registar kod organa. Predstavništva koja ne obavljaju privrednu

1 Jelica Matić, Nada Marković, Knjigovodstvo i praktična nastava, 2005 god.

DNEVNIK GLAVNA KNJIGA

POMOĆNE KNJIGE

5

djelatnost vode poslovne knjige u skladu sa posebnim propisima. Pravna lica i poduzetnici poslovne promjene knjiže na kontima propisanim kontnim planom i na koji obebjeđuje prema primjeru MRS.

Pravno lice, odnosno poduzetnik opštim aktom uređuje školsku spremu, radno iskustvo i ostale uslove za lice koje radi poslovne knjige i sastavlja izještaje. Pravno lice i poduzetnik opštim akotom određuje lice zaposleno kod pravnog lica i poduzetnika kome povjerava vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja . Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja pravno lice, odnosno poduzetnik može povjeriti ugovorom , u skladu sa zakonom, privrednom društvu ili poduzetnika registriranom za pružanje knjigovodstvenih usluga koji ima zaposlena lica kojima povjerava vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja i koji ispunjavaju uslove iz opšteg akta.

Upisom u sudski registar pravna osoba je obavezna voditi poslovne knjige po načelima dvojnog knjigovodstva, koje se na kraju godine moraju izlistati i uvezati u oblik poslovne knjige. Po isteku poslovne godine knjige se zaključuju te se na osnovu njih sastavljaju finansijski izvještaji. Poslovne knjige u skladu sa članom xxx, zakona o računovodstvu i reviziji čine:1. Dnevnik2. Glavna knjiga3. Pomoćne knjige

- Dnevnik je poslovna knjiga u koju se poslovne promjene unose prema redoslijedu njigovog nastanka, odnosno redoslijedu prijema knjigovodstvene isprave.- Glavna knjiga je potpuni skup računa sa svojstvom ravnoteže, za sistematsko obezbjeđivanje stanja i promjena na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima i koja je podloga za sastavljanje finansijskih izvještaja - Pomoćne knjige su analitićke evidencije koje se vode za nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenje i oprema, investicione nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanje, gotovinu i gotovinsko plaćanje obaveza, kapital i dr.Dnevnik blagajna zakljućuje se na kraju svakog dana i dostavlja se knjigovodstvu, istog, a najkasnije narednog dana.U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni i pravnog lica i poduzetnika.

2. POMOĆNE POSLOVNE KNJIGE

Pomoćne knjige služe da bismo analitički razradili neko konto glavne knjige ili osugrali druge podatke kojih nema u glavnoj knjizi. Svaki skup analitičkih računa, koji predstavljaju

6

analitičku razradu određenog sintetičkog računa, ogovarajući pomoćnu knjigu , kao što su npr. Knjiga kupca, dobavljača, zaliha materijala, plaća zaposlenih i sl., i druge pomoćne knjige kao što su npr: knjiga blagajne , KUF (knjiga ulaznih faktura), KIF (knjiga izlaznih faktura), knjiga dioničkog kapitala itd.

Pomoćne knjige se organizuju radi dopune podataka u glavnoj knjizi i služe za detaljnije prikazivanje određenih vrsta imovine, obaveza, kapitala, prihoda ili rashoda. Oraganizacija pomoćnih knjiga zavisi od djelatnosti preduzeća odnosno složenih informacijskih zahtjeva, prije svega internih korisnika.

Najčešće se organizuju analitičke evidencije :

- Kupaca- Dobavljača- Dugotrajne materijalne imovine- Zalihe sirovina, proizvodnje- Gotovih proizvoda - Trgovačke robe, itd.

Šema povezanosti analitičkih knjgovodstava i glavne knjige

Knjiga inventara je monoćna poslovna knjiga u kojoj se bilježe promjene uz dugotrajnu materijalnu imovinu. Za svako sredstvo prikazuje najvažnije podatke, kao što su :

- inventarski broj- naziv sredstva

7

- datum nabave- dobavljač- nabavna vrijednost- ispravak vrijednoti- revalorizovana vrijednost- smještaj i druge neke podatke,npr. Broj police osiguranja- te podatke o izlazu,odnosno otuđenju sredstava.

Knjiga inventara prikazuje hronološki, nabavku pojedinih sredstava, ali i hronologiju promjena na pojedinom sredstvu (horizontalni pregled).

Knjiga blagajne je također pomoćna knjiga,u koju se upisuje primitak i izdatak novca iz blagajne.Podaci se upisuju na temelju blagajničkih uplatnica i isplatnica i zaključuje se na kraju svakog dana.Prikaz rekapitulacija prometa gotovine kroz blagajnu služi za kontrolne svrhe,ali i kao podloga za knjiženje u sintetičkoj evidenciji (glavnoj knjizi).

U knjigu ulaznih faktura upisuju se svi računi ili fakture dobavljača za primljenu robu ili izvršene usluge.Usko povezana s analitičkim knjigovodstvom dobavljača , u knjizi ualaznih faktora upisuju se računi hronološkim redom,onako kako su pristizali,bez obzira od kojeg su dobavljača,koji se u analitičkom knjigovodstvu računi sistematiziraju po pojedinim dobavljačima.

U knjigu izlaznih faktura bilježe se svi računi odaslani kupcima. U knjizi izlaznih računa, računi su poređani hronološki ,onako kako su izdavali, a u analitičkom knjigovodstvu kupaca ti računi su sistematizirani po kontima pojedinih kupaca.KIF i KUF se zaključuju na kraju svake godine i služe i u porezne svrhe.

3. ANALITIČKA EVIDENCIJA

8

Analitička evidencija je dio računovodstva i to knjigovodstva kao dijela računovodstva.Još se naziva analitičko knjigovodstvo ili pomoćne knjige. Analitička evidencija proizišla je iz potrebe korisnika informacija da se neki (i/ili čak svi)sintetički ili osnovni konti glavne knjige vode detaljnije. U tim analitičkim evidencijama vode se stanja i kretanja imovine, obaveza,kapitala, prihoda, rashoda, rezultata i elemenata rapoređivanja rezultata za kojim korisnici informacija imaju potrebu detaljnijeg praćenja.

Osnovni sadržaj analitičke evidencije jesu analitička konta. To su raščlanjeni sintetički ili osnovni konti(trocifreni konti) tj. oni su dio sintetičkog konta.

Sintetički konto (trocifreni) raščlanjuje se prema dekadnom sustavu za analitička konta.Ako je sintetički konto npr. Materijal „A“, materijal „B“ i sl.

Nastali poslovni događaj bilježi se jednako na sintetičkom i na analitičkom kontu suma proknjiženih iznosa na lijevim (dugovnim) i desnim (potrožnim)stranama svih analitičih konta treba odgovarati i sumi lijeve (dugujuće) i desne (potražujuće) strane određenog sistematičnog konta raščlanjenog na dotična analitička konta.

U analitičkim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja,kao i osnovni račun u glavnoj knjizi,s tim da je zbir prometa i salda svih analitičkih računa u nekoj evidenciji jednak prometu i saldu odgovarajućeg sintetičkog računa. Pojedina analitička evidencija poprima naziv ovisno o bilansnoj poziciji koja se vodi na osnovnom računu glavne knjige.Tako se u praksi pojavljuju ove analitičke evidencije:materijalnih ulaganja,materijala,proizvodnje,gotovih proizvoda,roba,laća uposlenih,kupaca,dobavljača itd.

Uvođenje analitičke evidencije uz pomoć kompjutera ne uslovljava uvijek oblikovanje posebne datoteke. Naime,priprema aplikacijskog programa može biti povezana i u smislu sintetičkog računa glavne knjige i jegove analitičke razrade.Kod analitičkih evidencija može se uspješno izvršiti povezivanje programima analitičkih i operativnih evidencija.Bitno je da se po potrebi kompjuterom mogu izlistati,odnosno očitati na ekranu sadržaj podataka specifičan za konkretnu analitičku evidenciju i obaviti kontrolu toga dijela poslovanja.

4. OSTALE POSLOVNE EVIDENCIJE

4.1 SISTEMATSKA EVIDENCIJA - GLAVNA KNJIGA

9

Sistematska evidencija je evidencija prema kojoj se predmeti evidentiranja prethodno grupišu po srodnosti određenih karekteristika.

Prema tome, svaka sistematska evidencija se zasniva na određenoj klasifikaciji predmeta evidentiranja.U sistemu dvojnog knjigovodstva karakter sistematske evidencije ima glavna knjiga i one pomoćne knjige koje služe za raščlanjivanje pojedinih konta glavne knjige.Kod ovih sistematskih evidencija je karekteristično što je u okviru pojedinih dijelova zadržan i hronološki princip.Promjene se prvo grupišu po usvojenim kriterijama,ali u okviru pojedine grupacije zadržavaju hronološki poredak.

Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u sistemu dvojnog knjigovodstva u kojoj se sve ekonomske promjene knjiže sistematski,tj. na određenim kontima prema usvojenom kontnom planu.Glavna knjiga omogućuje uvid u stanje sredstava i izvora sredstava u nastale poslovne promjene i u ostvaren rezultat.Pojedina konta glavne knjige imaju karakter osnovnih ili sintetičkih konta.

Glavna knjiga se sastoji od pojedinih osnovnih sintetičkih konta na koja se pojedinaćno ili zbirno knjiže stanje i promjene svakog dijela sredstava i njihovih obaveza,rashodi i prihodi i uspijeh poslovanja.Međutim, u okviru glavne knjige vodi se i analitička,odnosno samo analitička konta,s tim što se u tom slućaju pod glavnom knjigom podrazumjeva zbirna glavna knjiga.

Knjiženje u glavnoj knjizi moguće se vršiti na temelju dokumentacije iz dnevnika. Prema obliku konta glavna knjiga može se voditi po pagini, po foliji, stepenasto ili tabelarno. Glavna knjiga može biti vezana ili u slobodnom obliku. U prostom knjigovodstvu glavnom knjigom se naziva knjiga dužnika i povjerilaca.

4.2 POJAM HRONOLOŠKE EVIDENCIJE - DNEVNIK

Hronološka evidencija je upisivanje promjena u poslovne knjige po hronološkom principu, tj. po datumu (danima) kako su promjene nastale. Hronološko knjiženje promjena koje nastaju u udaljenim jedinicama i u opšte izvan privredne organizacije vrši se obično po datumima prijema dokumenata iz praktičnih razloga, ili čak po datumima naloga za knjiženje. Hronološko evidentiranje je knjiženje određene vrste pojava po vremenskom redosljedu, npr. po satima , danima ili dužim vremenskim periodima u kojima se nastale ili ne na odgovarajući način utvrđuje.

Osobina hronoloških knjiga je da se na osnovu njih može kontrolisati tačnost knjiženja u drugim evidencijama i da služe kao vrijednost dokumentacija o datumima i vrsti nastalih promjena. 2Dnevnik je jedna od osnovnih knjiga knjigovodstvene evidencije. U

2 Senada Kurtanović, Računovodstvo, 2010 god.

10

dnevniku se poslovne promjene knjiže slijedom njihova vremenskog nastanka. Knjigovodstvo evidentiranja poslovonih događaja po hronološkom principu (redosljedu njihovog nastanka) kao primarnom principu i kontrolu knjiženja u analitičkom knjigovodstvu vrši se u posebnoj knjizi koja se naziva dnevnik. Kontrolna funkcija dnevnika je utoliko značajnija ukoliko se knjigovodstvo vodi na nižem tehničkom nivou opremljenosti. Primjenom računara u računovodstvenoj tehnici uloga je dnevnika svedena na kontrolnu vezu sa sintetičkim kontima u glavnoj kutiji za vođenje analitičkih bilježaka o investicijama u tijeku i o zalihama . Princip hronologije je zastupljen i prilikom evidentiranja poslovnih događaja u knjigama sitematske evidencije, ali taj princip nije dominirajući način knjigovodstvenog obuhvatanja poslovnih događaja.

Opravdanosti dnevnika se i ranije mnogo rastavljalo u računovodstvenoj literaturi.Veće značenje i ima ručnoj i mašinskoj tehnici knjiženja,gdje služi za otkrivanja grešaka u knjiženju i glavna spona analitičkog sa glavnim knjigovostva.Po knjigovodstvenim stavom u dnevniku se podrazumjeva cjelovito knjigovodstveno obuhvatanje određenog poslovnog događaja, zasnovano na principima dvojnog knjigovodstvenog sistema. Knjigovostveni stav može biti složeni i prosti. Dnevnik se otvara na početku poslovnog perioda,tj. na početku godine i vodi kontinuirano do kraja poslovne godine. Zaglavlje dnevnika se sastoji od slijedećih kolona :

1. Kolona rednog broja knjigovodstvenog stava2. Kolona datuma3. Kolona opisa4. Kolona poziva5. Kolone prometa (duguje i potrazuje)

Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu su :

- Prenosna metoda - podrazumijeva prenošenje knjiženja iz jedne poslovne knjige u drugu.Prvo se proknjiži u dnevniku,a zatim u glavnoj knjizi i na kraju u pomoćnim knjigama,tj. na odgovarajući analitički račun.Ovakav metod ima mnogo nedostataka,koji su, prije svega,u velikom utrošku vremena u knjiženju,mogučnosti gresaka su velik.Uglavnom se ne primjenjuje u praksi

- Kopirna metoda - je savrmenija knjigovodstvena metoda ručnog knjiženja,a razvija se zahvaljujući pronalasku indiga,gdje se istovremeno uz korištenje indigo-papira,vrši knjiženje u dnevniku i u glavnoj knjizi.Na taj način se postiže ušteda u vremenu,a isključuje mogućnosti grešaka koje se javljaju u uslovima prenosa knjiženja.

- Metoda Elektronske obrade podataka - se danas koristi. Podaci se unose i kontrolišu na ekranu kompjutera. Podaci se unose u kompjutersku temeljnicu, a kompjuter automatski kontroliše dnevnik i glavnu knjigu. Ovu metodu karakteriše veliki kapacitet i brzina, a time i velike mogucnosti obrade informacija. Primjena elektrosnkih računara uslovljava razradu novog metoda knjigovodstva,koji se ne može nazvati ni prenosni,ni

11

kopirni metod, jer on mora biti usklađen sa vrstom i tipom računara koji se primjenjuje. Kada se jedna stranica dnevnika popuni, nastavlja se knjiženje na narednoj stranici itd. Promet dnvenika se zbraja, tamo da se uvijek raspolaže podatkom o ukopnom prometa u određenom vremenskom periodu. To je i računska kontrola, her promet dugovne , i potražne kolone dnvenika mora da se slaže i po stranicama i u ukupnom iznosu. Tako utvrđeni ukupni promet dnevnika mora da se slaže sa prometom računa glavne knjige, tj zbir dugovne strane svih računa glavne knjige mora da bude jednak zbiru dugovne strane dnevniku, a zbir potražne strane svih računa glavne knjige mora da bude jednak zbiru potražne strane dnevnika.

5. KNJIGA BLAGAJNE (BLAGAJNIČKI DNEVNIK)

Blagajnički dnevnik vode sava privredna društva koja imaju svakodnevni promet novca u blagajni. Blagajna je obavezna da vodi blagajnički dnevnik. Sve uplate i isplate gotovog novca evidentiraju se u blagajničkom dnevniku koji se još naziva i knjiga blagajne ili blagajnički izvještaj. U toj (uvezanoj) knjizi blagajne na prvom listu (blagajničkom dnevniku) provodi se originalno knjiženje a kopija ostaje u knjizi blagajne.

Knjiga blagajne se vodi hronološkim redom što znači da sve promene u vezi sa gotovim novcem koje su se dogodile određenog dana, evidentiraju pod tim datumom. Na taj način knjiga blagajne omogućuje svakodnevno utvrđivanje knjigovodstvenog stanja gotovine tj. gotovog novca. Upoređivanjem tog stanja sa stvarnim stanjem gotovog novca što se dobije prebrojavanjem gotovine tj. gotovog novca vršimo kontrolu rada blagajnika. U blagajničkom dnevniku provode se knjiženja uplate i isplate gotovine neposredno posle njihovog nastanka a na osnovu dokumenata blagajničke uplatnice i blagajničke isplatnice. Blagajnički dnevnik se svakodnevno zaključuje i utvrđuje saldo, tako da se upoređuje stvarni iznos gotovine u blagajni sa utvrđenim saldom. Blagajnički dnevnik je osnovna poslovna knjiga za poslovanje gotovim novcem. To je knjiga povezanih listova u kojoj se svaka transakcija sa gotovim novcem pravnog lica i preduzetnika knjiži - evidentira. Knjiženje se vrši na osnovu uredne pismene dokumentacije.

Blagajnički dnevnik radi se kopirno, drugi list ostaje u knjizi, a prvi - original dostavlja se sa dokumentacijomknjigovodstvu na knjiženje. Privredna društva koja imaju svakodnevan promet novca u blagajni vode svakog dana dnevnik, u povezanoj knjizi, strane su duplo numerisane. Blagajnik vodi blagajnički dnevnik i njime prikazuje i dokazuje prijem i izlaz novca iz blagajne, po datumu, nameni, dokumentu i stanje gotovog novca u blagajni.

12

Blagajnik za prijem novca ispostavlja nalog za naplatu, a za izlaz nalog za isplatu, sa tim što sa ovim nalozima prilaže i originalnu dokumentaciju na osnovu koje je dat nalog.

Primjer dnevnika blagajne

6. POSLOVANJE PREDUZEĆA PRIKAZANO KROZ POSLOVNE KNJIGE

13

Primjer:

Preduzeće ,,Bendix“ je imalo sljedeće stanje sredstava:- Materijal (1000m materijala ,,A“ po cijeni od 1 KM/m) (1000m materijala ,,B“ po cijeni od 5 KM/m)- Žiro račun 200000KM- Blagajna 1000KM- Dobavljači 18000KM- Građevinski objekti 900000KM- Oprema 120000KM- Dugoročni krediti 80000KM

Otvoriti poslovne knjige i proknjižiti sljedeće promjene:

1. Prema fakturi broj 01/05 i otpremnici 02/05 preduzeće „Uzor“ iz Bihaća isporućilo nam je 3000m materijala „A“ po cijeni od 1,10KM/m i 20000 materijala „B“ po cijeni od 5,20KM.

2. Troškovi prevoza iznose 600KM i plaćeni su sa žiro računa.3. Sastaviti kalkulaciju nabavne cijene i uskladištiti materijal.4. Prema trebovanju 01/05 utrošeno je 2000m materijala „A“ i 15000m materijala „B“.5. Prema fakturi broj 02/05 i otpremnici 03/05 preduzeće „Uzor“ isporučilo nam je

5000m materijala „B“ po cijeni od 5,50KM i 1000m materijala „A“ po cijeni od 1,20KM.

6. Troškovi prevoza iznose 300KM i plaćeni su u gotovini.7. Uskladištiti materijal po stvarnim nabavnim cijenama.8. Prema trebovanju 02/05 utrošeno je 500m materijala „A“ i 4000m materijala „B“ 9. Podignuto je 1000KM sa žiro račun za potrebe blagajne.

Banka nas obavještava da su fakture broj 01/05 i 02/05 isplaćene.Izvod banke.

Dnevnik

14

RB.Broj konta D P OPIS DUGUJE POTRAŽUJE

0.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

021022101200202 470 502 541

100 541

100 200

101 100

300 101

100 541

100 202

101 100

300 101

202 200

541 200

Građevinski objektiOpremaMaterijalŽiro računBlagajna Kapital Dugoročni kredit DobavljačiPočetno stanjeObračun troška nabavke DobavljačiNabavka materijalaObračun troška nabavke Žiro računPlaćen prevoz sa žiro računaMaterijal Obračun troška nabavkeUskladišten materijalTroškovi materijala MaterijalUtrošen materijalObračun troška nabavke DobavljačiNabavka materijalaObračun nabavke materijala BlagajnaPlaćen prevoz u gotoviniMaterijal Obračun troška nabavkeUskladišten materijalTroškovi materijala MaterijalUtrošen materijalBlagajna Žiro računZa potrebe blagajneDobavljači Žiro računPlaćene fakture

900000120000260002000001000

107300

600

107900

80200

28700

300

29000

22600

1000

136000

11490008000018000

107300

600

107900

80200

28700

300

29000

22600

1000

136000

GLAVNA KNJIGA

15

101 - Materijal 200 - Žiro račun 541 - Dobavljači St. 26000 80200 (4) St.200000 600 (2) (10) 136000 18000St.(3) 107900 22600 (8) 1000 (9) 107300 (1)(7) 29000 136000 (10) 28700 (5)

202 – Blagajna 100 - Obračun troš. nbvk. 300 - Troškovi materijali St. 1000 300 (6) (1) 107300 107900 (9) (4) 80200(9) 1000 (2) 600 19000 (7) (8) 22600 (5) 28700 (6) 300

502- Dugoročni krediti 021- Građevinski objekti 022 - Oprema 80000 st. St. 900000 st. 12000

ZAKLJUČAK

16

Na kraju ovog rada se može zaključiti da su poslovne knjige i evidencija poslovnih promjena u njima veoma bitne za poslovanje preduzeća. U radu je navedeno dovoljno podataka da se ostvari cilj, a cilj je bio da se dokaže da preduzeće ne može poslovati bez poslovnih knjiga. Prikazana je sistematska evidencija(glavna knjiga) kao i hronološka evidencija (dnevnik). Dat je prikaz povezanosti analitičkih konta i glavne knjige, te je dokazano da čuvanje knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i finansijskih izvještaja, kao i to koliko se dugo čuvaju. U primjeru je prikazano poslovanje preduzeća „Bendix“ tj. nabavka materijala, uskladištenje i trošenje materijala.

Literatura

17

1. Jelica Matić, Nada Marković, Knjigovodstvo i praktična nastava, 2005 god.

2. Kapić, dr. Jadranka: Računovodstvo, Sarajevo 2008. g.

3. Klobučar, dr. Janko: Računovodstvo, Sarajevo 2003. g.

4. Senada Kurtanović, Računovodstvo, Tuzla 2010 god.

Ostali izvori:

Internet:

1. MRS ( međunarodni računovodstveni standard )

2. Kodeks računovodstvenih načela, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1993. g.