1. UPRAVLJANJE donoenje odluka o pitanjima koja su bitna za poslovni uspjeh poduzea. Upravljanje u uem smislu usmjeravanje k cilju i kormilarenje poslovanjem. Upravljanje u irem smislu organiziranje i motiviranje ljudi, vlasniki odnosi. 2. MANAGEMENT se javlja kao organiziranje, upravljanje i rukovoenje, a ralanjuje se na 5 funkcija: planiranje, organiziranje, voenje, kadrovsko popunjavanje, kontroliranje. Management je proces oblikovanja i odravanja okoline u kojoj pojedinci, radei zajedno u skupinama uspjeno ostvaruju odabrane ciljeve. 3. RUKOVOENJE je izvrna aktivnost upravljanja. 4. VOENJE podrazumjeva utjecanje na ljude da bi oni pridonijeli organizaciji i skupnim ciljevima. 5. ODLUIVANJE je odabir nekog smjera djelovanja izmeu vie mogunosti. Odluke dijelimo na strategijske, taktike i operativne. 6. VRSTE ODLUKA - Strategijskim odlukama se odreuju ciljevi poduzea u budunosti. Taktikim odlukama se realiziraju strategijske odluke, a operativnim odlukama se realiziraju taktike odluke. 7. OSOBINE INFORMACIJA kvantitativnost (dio informacije se pretvara u podatak); dinaminost; stohastinost; sloenost. 8. INFORMACIJA neopipljiva, ne moe se potroiti, smanjiti, moe zastarijeti, izgubiti na vrijednosti. Manageri ju rabe kao resurs, imovinu, potronu robu. 9. PODATAK kodirano predstavljanje neke osobine, injenice ili dogaaja realnom sustavu ili krae reeno podatak je nosilac informacije. 10. VIJEST je informacija sa mjesta dogaaja. 11. INFORMACIJSKA PISMENOST pojam koji moemo promatrati kroz 4 razine: 1. tehniko razumijevanje informacijske tehnologije (IT); 2. vjetine koritenja IT pri rijeavanju problema; 3. sposobnost ispravnog koritenja dobivenih informacija; 4. razumijevanje drutvenih uinaka informatizacije. 12. RAZINE KOMUNICIRANJA intrapersonalna (sam sa sobom); interpersonalna (kom. izmeu dvije ili vie osoba); multipersonalna (kom. unutar ili izmeu skupina); razina otvorenog sustava (kom. neke skupine sa svojom okolinom); tehnoloka razina (hardware i software komuniciranje). 13. STRATEKE POSLOVEN JEDINICE (SBU) su zasebna mala poduzea uspostavljena kao jedinice unutar vee kompanije kako bi se osiguralo da se odreeni proizvod ili linija proizvoda unapreuje i da se s njima upravlja kao da se radi o samostalnom poduzeu. Taj je nain oraganiziranja meu prvima koristila General Electric Company. 14. PROJEKTNA ORGANIZACIJA oblik organizacijskog poslovnog sustava koji je prikladan kada treba okupiti odgovarajue ljudske i materijalne potencijale radi obavljanja jednokratnog posla. 15. VIRTUALNA ORGANIZACIJA organizacija povezana pomou IT; suvremena inaica klasine projektne organizacije; poslovne prepreke rjeavaju se protokom informacija u raunalnoj mrei. Grade se na globalnoj komunikacijskoj strukturi Interneta i paradigmi virtualne stvarnosti. Pri njenoj realizaciji ne treba fiziki i poslovno usmjeravati i koncentrirati poslovna sredstva vana za rad na nekom projektu, ve se to ini logiki. Osnovna obiljeja virtualnih kompanija: granice ne postoje; primjena informacijske tehnologije; izvrsnost; neformalan pristup; povjerenje meu partnerima 16. INFO VODSTVO KAO STRATEKA PREDNOST stvara novu vrijednost na 2 naina: dodavajui informacije proizvodima i uslugama i praenjem prikupljenih informacija te stvaranjem znanja. 17. DATA MAINING tehnika koja koristi algoritam koji iz velikih koliina podataka pronalazi komponente i trendove koji bi ostali neizmjenjeni. 18. EKSPERTNI SUSTAV sustav koji slui manageru za uklanjanje neizvjesnosti pri sloenim odlukama. Posjeduje bazu znanja, metode za nadograivanje informacija, te sve znaajke

1

komunikacije s ekspertom nekog podruja. Modernom manageru slue poput najkompetentnijih savjetnika. Dijelovi: baza znanja; kontrolni program (stroj za zakljuivanje ima zadau interpretirati i primjenjivati pravila, traei rijeenja nekog problema u bazi znanja); sustav za komunikaciju s korisnikom (omoguuje da ekspertni sustav objanjava, omoguuje interakcije i odgovara na upite korisnika) 19. MANAGERSKA PISMENOST poznavanje zajednikog jezika poslovne jedinice, npr. poznavanje rada na raunalu, odreenog programa, raunalnog jezika. 20. STRUKTURA ORGANIZACIJE (NAELA) je podjela aktivnosti po dijelovima organizacije; u ovom podruju se istie jedno vrlo bitno naelo: naelo definiranja funkcija odgovorni pojedinac e moi adekvatnije pridonijeti postizanju ciljeva poduzea to su jasnije definirani rezultati koji se oekuju od nekog odjela, to su jasnije aktivnosti koje mora poduzeti, to bolje razumije odnose s drugim poloajima (odjelima koji se tiu ovlasti i informiranja). 21. PROCES ORGANIZIRANJA (NAELA) naelom ravnotee, fleksibilnosti i olakavanja vodstva manageri stjeu osjeaj proporcija ili mjere cjelokupnog procesa organiziranja. Naelo ravnotee se odnosi na injenicu da primjena naela ili tehnika mora biti uravnoteena kako bi se osigurala ukupna uinkovitost strukture pri ostvarenju ciljeva poduzea. Naelo fleksibilnosti se odnosi na to da u svaku strukturu moraju biti ugraena sredstva i tehnike za predvianje promjena u reagiranje na njih. Naelo olakavanja vodstva se odnosi na to da to vie organizacijskih struktura omoguuje managerima da oblikuju i odravaju okruenje koje pogoduje uspjenom radu, to se vie time pomae managerima da jaaju svoje sposobnosti voenja. 22. FORMALNA ORGANIZACIJA je namjeravana struktura uloge u formalno organiziranom poduzeu. NEFORMALNA ORGANIZACIJA je mrea osobnih i drutvenih odnosa koja nije ni uspostavljena ni traena formalno, ve nastaje spontano. 23. MATRINA (MRENA) ORGANIZACIJA njezin bit je kombinacija funkcionalne podjele i podjele na temelju projekata/proizvoda u istoj org. strukturi. Ta se vrsta organizacije esto primjenjuje u graevinarstvu, u industriji letjelica, u marketingu (npr. pri planiranju reklamne kampanje za novi proizvod). Problemi: sukob izmeu funkcionalnog i projektnog managera zbog npr. ogranienih resursa, preoptereenosti i sl., matrina org. iziskuje mnoge sastanke koji oduzimaju vrijeme i td. 24. SVRHA ORGANIZACIJE je pripomoi valjanosti ciljeva i pridonijeti organizacijskoj efikasnosti. Naelo jedinstva ciljeva org. struktura je uinkovita ako omoguuje pojedincima da pridonesu ciljevima poduzea. Naelo organizacijske efikasnosti org. je efikasna ako njezina struktura pridonosi postizanju ciljeva poduzea uz uvijet minimalnih trokova ili minimalnih neeljenih posljedica. 25. RAZLOG ORGANIZIRANJA temeljni razlog organizacijske strukture je ogranienost raspona upravljanja. Raspon upravljanja se odnosi na broj ljudi koje manager moe uinkovito nadgledati. irok raspon upravljanja dovodi do malo, a uzak raspon do mnogo organizacijskih razina. Naelo raspona upravljanja se odnosi na to da je na svakom managerskom poloaju ogranien broj osoba kojima pojedinac moe uinkovito upravljati, a taj broj ovisi o djelovanju relevantnih varijabli. 26. Struktura organizacije OVLASTI (NAELA) ovlasti predstavljaju sredstvo pomou kojeg se skupine imaju staviti pod nadzor managera. Neka najkorisnija naela su povezana s ovlastima: Skalarno naelo to je jasnija linija ovlasti od najvieg poloaja u upravi poduzea do svakog podreenog poloaja to e jasnija biti i odgovornost za donoenje odluka i komunikacija unutar organizacije. Naelo delegiranja prema oekivanim rezultatima svim managerima trebalo bi delegiranjem ovlasti osigurati mogunost ostvarivanja oekivanih rezultata. Naelo apsolutne odgovornosti odgovornost podreenih prema nadreenima je apsolutna, a nadreeni ne mogu izbjei odgovornost svojih podreenih za organizacijske aktivnosti.

2

Naelo pariteta ovlasti i odgovornosti odgovornost za akcije ne moe biti ni vea ni manja od one koja proizlazi iz delegiranih ovlasti. Naelo jedinstva komande to je vea (potpunija) podreenost pojedinca jednom nadreenom to je vei osjeaj odgovornosti za rezultate i manji problem meusobno suprotnih inputa. Naelo razine ovlasti odnosi se na to da mangeri sami donose odluke unutar svoje ovlasti. 27. KOMUNIKACIJA prijenos informacija od poiljatelja ka primatelju uz uvijet da primatelj razumije informaciju. Proces komunikacije dakle ukljuuje poiljatelja (koji ima misao koja se kodira na nain da je razumljiva i poiljatelju i primatelju), zatim prijenos poruke (prenosi se preko kanala koji povezuju poiljatelja i primatelja), te samog primatelja (koji pridaje ista ili slina znaenja simbolima koji ine poruku koju mu je poslao poiljatelj). U komunikaciji je bitna povratna veza koja slui za provjeru uspjenosti komunikacije. 28. VANOST KOMUNIKACIJE je u tome to ona povezuje ljude u organizaciji i u ostvarenju zajednike svrhe. Svrha komunikacije je uspostavljanje i provoenje ciljeva poduzea, razvoj planova za ostvarenje ciljeva, organiziranje ljudskih i drugih resursa na najbolji mogui nain, voenje, usmjeravanje, motiviranje, kontrola ostvarenja ciljeva... 29. KOMUNIKACIJA PREMA DOLJE odvija se od ljudi na viim hijerarhijskim razinama prema ljudima na niim hijerarhijskim razinama. Prisutna je u onim organizacijama gdje vlada autoritet 30. KOMUNIKACIJA PREMA GORE tee od podreenih ka nadreenima. Nije zapovjedna i postoji u demokratskom okruenju. Nadreenima se esto ne prenose nepoeljene vijesti. Sredstva komunikacije: savjetovanje, sustavi prijedloga, sustavi pritubi, zajedniko postavljanje ciljeva... Postoji koncept osobe zaduene za zatitu prava lanova organizacije. 31. BONA KOMUNIKACIJA ukljuuje horizontalni protok informacija izmeu ljudi istih ili slinih organizacijskih razina i dijagonalni protok informacija izmeu ljudi razliitih org. razina koji se ne nalaze u direktnom odnosu hijerarhijske ovlasti. Koristi se za ubrzavanje protoka informacija, poboljanje razumijevanja i koordiniranje napora za ostvarenje org. ciljeva. Bona komunikacija ne slijedi organizacijsku hijerarhiju ve presjeca lanac zapovijedanja. 32. PISANA KOMUNIKACIJA osigurava zapis, biljeku. Usmjerena je sigurnoj publici, moe poticati informiranost u politici te smanjiti trokove. Nedostaci: mogu stvoriti brdo popisa, sastavljai mogu poruku loe napisati, ne osigurava trenutanu povratnu vezu... Mediji za pismenu komunikaciju: memorandumi, pisma, prirunici... 33. USMENA KOMUNIKACIJA dogaa se pri neposrednom susretu dvoje ljudi ili u sluaju nastupa managera pred velikom publikom. Prednosti: omoguuje brzu razmjenu s trenutanom povratnom vezom, moe pridonijeti razumijevanju problema. Nedostaci: ne tedi vrijeme, sastanci su skupi i vremenski i financijski. Mediji za usmenu komunikaciju: instrukcije, telefoni, govori, sastanci... 34. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA izrazi lica ili geste tijela; moe biti u suprotnosti s verbalnom komunikacijom opravdavajui izreku da akcije esto govore glasnije od rijei 35. PREPREKE I PREKIDI U KOMUNIKACIJI nedostatak planiranja, semantika distorzija, loe izreene poruke, gubitak informacija u prijenosu, nepaljivo sluanje i preuranjeno zakljuivanje, nepovjerenje, preoptereenost informacijama... 36. SEMANTIKA DISTORZIJA se odnosi na to da rijei mogu provocirati razliite odgovore (npr. nekim ljudima rije Vlada moe znaiti smetnju/deficitarno troenje, dok drugima moe znaiti pravdu, pomo, jednakost...). Znaenje neke poruke formulira se tek u svijesti njenog primatelja. Proces pridavanja vanosti pojedinim injenicama vrlo je sloen te ovisi o psiholokim, kulturnim, formalno-jezinim i drugim obiljejima. Poiljatelj nikad nije potpuno siguran da e primatelj tu poruku ispravno i potpuno shvatiti. 37. KOMUNIKACIJSKA REVIZIJA je nain poboljanja komunikacije u organizaciji, sredstvo za ispitivanje komunikacijskih politika, mrea i aktivnosti; sredstvo za spreavanje nastajanja

3

problema. Moe se odvijati u razliitim oblicima i ukljuivati promatranje, upitnike, intervjue. 38. ELEKTRONSKI MEDIJI U KOMUNIKACIJI osobna raunala, e-mail, mobilni telefoni, biperi... 39. TELEKONFERENCIJA skupina ljudi koji se nalaze u meusobnoj interakciji pomou audio i video medija s pokretnom ili fiksnom slikom. 40. KLIJENTELSKO POSLUITELJSKA ARHITEKTURA korisnik je klijent sustava, a sustav posluitelj korisnika. Zanemaruje se nain na koji e usluga biti ostvarena i inzistira se na pruanju kvalitetne usluge. 41. SUSTAVNA ANALIZA je analiza koja ukazuje na pogreike i probleme koje je potrebno otkloniti da bi se postigla to vea uinkovitost i pouzdanost PUIS-a. 42. DUALNA STRATEGIJA POSLOVANJA je strategija koja se bavi pronalaenjem rjeenja za tekue dogaaje i dugoronim strategijama koje daju procjene poslovnih trendova. Kompanija treba odgovoriti izazovima dinaminog trita i sve jae konkurencije, pa zbog toga razvija ovu strategiju koja se bavi: pronalaenjem rijeenja za tekue dogaaje (bavi se usklaivanjem strategije i ciljeva pojedinih lanova interorganizacijskog sustva dobavljaa, proizvoaa, kupaca) i dugoronim strategijama koje daju procjene poslovnih trendova, potreba kupaca, procjena konkurencije i drugim predvianjima vezanim uz trite. 43. IZVORI STRATEKIH INFORMACIJA IZ OKRUENJA to su novine, asopisi, savjetovanja, trine analize, miljenja eksperata, internet... Strateke informacije o poslovnom sustavu su najvanije i upuuju na snage, slabosti i strateke prednosti. Odnose se na resurse, organizaciju i kulturu poduzea. 44. STRATEGIJA FOKUSIRANJA odnosi se na uski segment trita, posebnu liniju proizvoda ili na odreeno teritorijalno podruje. Kompanije koje provode ovu strategiju obino nisu u mogunosti osigurati dovoljno resursa za konkurenciju ireg opsega pa se usredotouju na male serije vrlo kvalitetnih prestinih proizvoda (npr. Porsche, Rolex...). 45. STRATEKI ASPEKTI REINENJERINGA totalno upravljanje kvalitetom (TQM) ili stalno unapreenje procesa (KAISEN); kanban sustav (koncept just-in-time); lean management; reinenjering poslovnog procesa. 46. SWOT ANALIZA ILI TOWS MATRICA predstavlja konceptualni okvir za sustavnu analizu koja olakava usporeivanje vanjskih prilika i prijetnji s unutarnjim snagama i slabostima organizacije. imbenici prikazani u TOWS matrici odnose se na analizu u nekom trenutku; tvorac strategija dakle zbog dinamike okruenja mora pripremiti nekoliko TOWS matrica za razliite toke u vremenu. Unutarnji imbenici Vanjski imbenici

UNUTARNJE SNAGE (S)

UNUTARNJE SLABOSTI (W)

VANJSKE PRILIKE

(O)

SO strategija

maxi - maxi

WO strategija

mini - maxi VANJSKE PRIJETNJ

E (T)

ST strategija

maxi - mini

WT strategija mini - mini

4

47. METODE MARKETINGA U NOVOJ I TRADICIONALNOJ EKONOMIJI Tradicionalna ekonomija: strategijsko usredotoenje na cash-flow novani tijek, prihod od prodaje; vrijednosni pokazatelji teili su prema managementu marginalnih vrijednosti; prihodi i operativni trokovi su primarni pokretai i motivatori uspjenosti; zaposlenici se motiviraju da stvaraju kratkorono neoptereeni cash-flow. Nova ekonomija: kupac je najvanije strateko usredotoenje; povienje kvalitete je pokreta za postizanje povjerenja kupaca; kratkoroni financijski rezultati su manje vani; bitni su inovativni poslovni modeli i inovativni management; brzina i fleksibilnost su varijable poboljavanja uspjenosti poslovanja; ljudi se motiviraju da budu inovativni. 48. IS KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U PROIZVODNJI oblikovanje proizvoda uz pomo raunala (CAD dizajn); IS za prototipiranje; raunalno podrana proizvodnja (CAM); raunalno integrirana proizvodnja (CIM); IS za fleksibilnu proizvodnju (FMIS). 49. INFORMACIJSKA PODLOGA ODLUIVANJU odnosi se na svojstva odnosno atribute informacije, a to su njezina kvaliteta, kvantiteta i vrijednost u vremenu. 50. ELEKTRONIKE BURZE - burze su fizika mjesta gdje se obavlja trgovina odreenim materijalnim dobrima. S obzirom na to razlikujemo: burze robe, burze novca, burze vrijednosnica i td. Pojavom interneta burze postaju virtualne; brokeri se ne moraju vie fiziki nalaziti ve poslovne transakcije mogu obavljati iz ureda ili od kue pomou raunala; komunikacija se vri pomou raunalnih mrea; uinci brokera manje ovise o tradicionalnim znanjima, a vie o vjetini rada s umreenim raunalima. 51. PROVEDBA METODE SUSTAVSKE ANALIZE (FAZE IVOTNOG CIKLUSA IZGRADNJE IS-a) - utvrivanje informacijskih potreba korisnika; analiza postojeeg stanja IS-a; definiranje zahtjeva postavljenih pred novi sustav; oblikovanje novog sustava (dizajn); uspostavljanje novog sustava; testiranje novog sustava; implementacija novog sustava; eksploatacija i odravanje novog sustava; postimplementacijska revizija (provjera da li sustav jo uvijek odgovara postavljenim ciljevima); donoenje odluke o iniciranju novog ivotnog ciklusa sustava. 52. POGREKE U KORITENJU INFORMACIJA sidrenje donositelji odluka esto se usidre oko nekih poznatih vrijednosti bez obzira da li su one bitne za neku odluku ili nisu. zanemarivanje vjerojatnosti ne polae se dovoljna vanost apriornim vjerojatnostima. zanemarivanje veliine uzorka redudantni izvori umjesto nezavisnih donositelji odluka imaju vie povjerenja u informacije koje dolaze iz redudantnih izvora nego iz nezavisnih. povjerenje u intuiciju ljudi ako slijede intuiciju ponekad odbacuju ispravne modele samo zato jer se ne slau s njihovim oekivanjima i iskustvom. 53. BAZA PODATAKA U IZGRADNJI NOVOG SUSTAVA odnosi se na bazu podataka koja se koristi sustavskim dijagramima, metodama dizajna sustava, rijenikom podataka i pseudokodom. Baza podataka je organizirani skup podataka pohranjenih u kompjutoru koji doputa automatsko pretraivanje. 54. ZADACI INFORMACIJSKOG SUSTAVA slui managerima kao podloga za upravljanje i rukovoenje; slui kao strateko oruje; slui za automatiziranje i integriranje proizvodnih i poslovnih procesa koji bi se inae obavljali runo. 55. CIM (RAUNALNO INTEGRIRANA PROIZVODNJA) oznaava najvii stupanj informatizacije i predstavlja integraciju hardware-a i software-a u visokoautomatizirani sustav poduzea (tvornica bez ljudi) 56. INFORMATIZACIJA KRAJNJEG KORISNIKA korisnikova se uloga mijenja primjenom tehnologije osobnog raunala kao sredstva informatizacije radnog mjesta. Prednosti: postojanje softwerskih alata za brzi razvoj aplikacija; sustav je dokumentiran; korisnik sam razvija aplikacije; razvoj je brz i kratkotrajan; aplikacija odrava korisnika.

5

57. PRIKUPLJANJE PODATAKA za prikupljanje podataka vano je utvrditi izvore podataka, pravu koliinu informacija, nositelje prikupljanja podataka, vremenski interval, nain uvanja, auriranje i upuivanje podataka korisnicima. Izvori prikupljanja podataka su: meunarodne i lokalne novine, poslovne i znanstvene revije, zbornici sa savjetovanja, izvjetaji s putovanja trgovakih putnika, iz objavljenih analiza, iz izvjetaja trinih istraivanja, poslovni i trini planovi poduzea, istraivaki i razvojni izvjetaji iz okoline i unutranjosti poduzea, javne baze podataka iz otvorenih informacijskih sustava. 58. RAZLIKE IZMEU STRATEKOG I OPERATIVNOG KONTROLINGA STRATEK

I KONTROLI

NG

OPERATIVNI

KONTROLING

ORIJENTACIJA

Okolina i poduzee: adaptacija

Poduzee i ekonominost poslovnih

procesa

PLANSKI STUPANJ

Strategijsko planiranje

Taktiko i operativno planiranje

DIMENZIJE

Izgledi / rizici

jaine / slabosti

Izdatak / prinos

trokovi / uinci

CILJNE VELIINE

Osiguranje egzistencije, potencijal

uspjeha

Ekonominost, dobit,

rentabilnost

59. BAZA PODATAKA VEZANA UZ PRODAJNU OPRATIVU obuhvaa podatke o kupcima, trinim segmentima, prodajnom asortimanu, o ostvarenoj prodaji, rezultatu prodaje. 60. PERT METODA metoda procjene i analize projekta. Projekt se nastavlja na povezane aktivnosti i prikazuje u obliku mree. Mrea daje preglednu strukturu poslova koje treba obaviti, opisuje njihov slijed i omoguuje odreivanje kritinog puta. Bitno je da aktivnost ne kasni. 61. MRENI INF. SERVISI PREMA FUNKCIJAMA To su servisi za: pretraivanje mree; pretraivanje baze podataka; pronalaenje datoteka i programskih paketa, ljudi te raunala u mrei; prikupljanje programske podrke. 62. REZULTATI (PREDNOSTI) PRIMJENE CASE TEHNOLOGIJE skrauje se vrijeme za izradu softwarea; vea djelotvornost snienja trokova izrade IS-a; olakano komuniciranje; bolja dokumentiranost i samodokumentiranost IS-a. Case tehnologija je kombinacija integriranih softwareskih alata i metoda za automatizaciju procesa razvoja softwarea. 63. CAD VEZA (oblikovanje proizvoda uz pomo raunala) To je elektronska veza izmeu dvije organizacija koje omoguuju brzi odgovor, manje zalihe i bolju uslugu krajnjem korisniku. 64. ORGANIZACIJSKI KAPITAL sposobnost i sklonost organizacije prema inovacijama, generiranju ideje kao i sposobnosti stvaranja nove vrijednosti. 65. INOVACIJSKI KAPITAL sposobnost generiranja ideje, ali i okvir unutar kojeg se titi intelektualno vlasnitvo inovatora, pravo na prodaju, poslovne tajne... 66. LJUDSKI KAPITAL vrijednost svakog zaposlenog, njegovo iskustvo, talent, vjetina, motiviranost i sposobnost. 67. INTELEKTUALNI KAPITAL svaka sposobnost zaposlenika da stvaraju novu vrijednost i financijski rezultat (profit)

6

68. OSNOVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI DISTRIBUCIJE MULTIMEDIJALNIH INFORMACIJA To su: 1. neposredna distribucija kada korisnik izravno u interakciji s raunalom trai i dobiva multimedijalnu informaciju. Ovisno o tome da li je raunalo samostojee ili povezano u mreu imamo: lokalnu distribuciju (to su raunala ugraena u odreena kuita koja korisniku omoguuju uspostavljanje komunikacije pomou dodirnih zaslona senzora) i mrenu distribuciju (ostvaruje se raunalnim mreama Internetom i njegovim servisima). 2. medijska distribucija fizika razmjena medija na kojem su multimedijalne informacije pohranjene (CD ROM). Kvalitete ovog nositelja podataka su: velika memorija, male dimenzije, laka prenosivost, niska cijena... Nedostaci: korisnik ne moe utjecati na njihov sadraj. 69. KOMPONENTE SIS-a To su: analiza okoline (odnosi se na analizu prilika i prijetnji) i analiza poduzea (odnosi se na analizu imbenika unutar poduzea. Utvrivanje snaga i slabosti i utvrivanje strateke prednosti) 70. INDUKTIVNA LOGIKA prvo se otkriva, razvija i stvara neko novo tehnoloko okruenje, a zatim se pokuava shvatiti kakvi e se poslovni problemi njime moi rijeiti. Induktivno miljenje se temelji na Sayovu zakonu: u mnogim sluajevima ponuda kreira svoju potranju. Za razliku od nje kod DEDUKTIVNE LOGIKE se prvo utvrde problemi, a zatim se razvijaju mogua rjeenja, te na kraju bira najbolje od njih. 71. KORACI IZGRADNJE (IMPLEMENTIRANJE) NOVOG IS-a: 1. kreiranje operativne dokumentacije i procedura; 2. uenje korisnika kako slijediti nove procedure i koristiti novu opremu; 3. konvertiranje datoteka u novi sustav; 4. testiranje cijelog novog sustava; 5. putanje novog sustava u svakodnevnu upotrebu. Glavna zadaa implementacije novog sustava je nauiti korisnika kako primjeniti i svakodnevno koristiti novog sustava. Fazna implementacija se koristi za uvoenje sustava koji je jako sloen i velik da bi se moglo odjednom prijei preko njega. Objanjenje koraka implementacije: 1. slue da se olaka koritenje i odravanje novog sustava; 2. odnosi se na detaljno upoznavanje korisnika s novim procedurama opremom i sl. putem npr. raznih teajeva...; 3. odnosi se na to da se sve evidencije koje je koristio stari sustav moraju pretvoriti u raunalne baze podataka; 4. odnosi se na testiranje novog sustava pomou stvarnih podataka, novih procedura...; 5. odnosi se na to da sustav nakon to je proao na testu moe prijei u redovnu uporabu.to se toga tie 3 su mogua rjeenja direktna implementacija novog sustava, paralelna implementacija starog i novog sustava i fazna implementacija dijelova novog sustava. 72. DISTRIBUIRANA ORGANIZACIJA PUIS-a Nastaje povezivanjem odreenih elemenata raunalnih sustava pomou komunikacijskih veza. Tako se ostvaruje odreeni stupanj integracije IS-a. Zadaa takvog sustava je iskljuivo prijenos podataka nadaljinu. Segment takvog sustava zove se prijenosnim podsustavom ili mrenom infrastrukturom IS-a (NETWARE). Distrubuirana organizacija PUIS-a smatra se bilo koja organizacijska struktura koja ukljuuju najmanje 2 povezana raunala, s tim da gornja granica broja raunala ne postoji. Ova organizacija ima dvojako znaenje jer pretpostavlja: 1. distribuciju hardwarea (raunala u sustavu prostorno razmjetena i meusobno povezana) i 2. distribuciju podataka (prostorno su razmjeteni, ali su zbog povezanosti sustava dostupni iz bilo koje toke u sustavu). Ustroj distribucije IS-a: 1. Zvijezdasta arhitektura postoji jedno glavno raunalo i odreeni broj satelitskih raunala koja ne mogu izravno komunicirati ve to ine pomou glavnog raunala. 2. Hibridna arhitektura moe se postupati na dva naina: izgraditi vierazinsku hijerarhiju satelitskih raunala (satelitska raunala tvore skupine tj. grozdove u kojima jedno od njih ima nadreeni poloaj iako je samo satelit) ili povezati dvije ili vie zvijezdastih arhitektura preko satelitskih raunala (koristi se kada je institucija organizirana tako da ima vie ravnopravnih centara odluivanja). 3. Puna mrena arhitektura ostvaruje se izravnim povezivanjem veeg broja ravnopravnih raunala svakog sa svakim, sva su raunala u mrei ravnopravna i dijele zajedniku bazu podataka.

7

73. EDI TEHNOLOGIJA je standardizirani nain razmjene poslovne dokumentacije uz pomo raunala izmeu razliitih organizacija. Prednosti EDI sustava: automatizacija poslovanja, bri i dinaminiji poslovni proces, implementacija novih poslovnih rijeenja, usmjerenost tritu i kupcu, smanjenje trokova poslovanja, bolji nadzor protoka informacija, bolja komunikacija s poslovnim okruenjem. INTERNET EDI je elektronika razmjena podataka putem otvorenih javnih mrea poput Interneta. Omoguuje globalni nain poslovanja i vrlo jeftinu komunikaciju. 74. MODEL B2C (ELEKTRONIKO POSLOVANJE ORIJENTIRANO KUPCU) Moe se ostvariti na vie naina: telefonom, faksom, pismom, e-mailom, fizikim kontaktom, virtualnim kontaktom putem interneta. Ima brojne prednosti u usporedbi s tradicionalnim: automatizira i ubrzava brojne procese, sniava trokove poslovanja, eliminira ulogu posrednika, omoguava neprekidno i globalno poslovanje, omoguava pojedinani pristup svakom kupcu. Problemi: loe procese nema smisla automatizirati, treba ih mijenjati reinenjeringom; za uspjeh projekta potrebna je podrjka najvieg managera; korisnike treba to prije ukljuiti u proces; informacije koje kompanija nudi moraju biti aurne i svjee. Internet prua mnoge pogodnosti kupcima: on-line naruivanje, elektroniko plaanje, uslugu putem Web-a, Web ankete, personalizirane informacije, direktni marketing... 75. MODEL B2B (ELEKTRONIKO POSLOVANJE IZMEU KOMPANIJA Nastaje elektronikim poslovanjem dviju ili vie tvrtki i njihovih lanaca vrijednosti. Tako se stvaraju virtualni kanali prodaje i virtualni lanci vrijednosti pri emu Internet postaje temeljna infrastruktura poslovanja. Model je orijentiran na pruanje usluga koje korisnicima mogu znatno unaprijediti poslovanje. Poboljanja koja donosi povezivanje putem interneta i Weba (3 razine): transakcijska razina (EDI tehnologija), razmjena podataka sudionika procesa, suradnja u realnom vremenu. Lanac vrijednosti je skup meusobno povezanih postupaka pomou kojih proizvodi / usluge konano dolaze do krajnjeg kupca. 76. POVEZANOST IT I POSLOVNIH CILJEVA IT donosi brojne prednosti i postaje pokreta modernog poslovanja. Koristi se za poboljanje i unapreenje poslovanja pa je vano da su ciljevi IT usklaeni s ciljevima poslovanja. Informacijska revolucija utjee na trino natjecanje na 3 naina: 1. Mijenja strukturu djelatnosti i prirodu konkurencije tako da poveava snagu kupca i prag ulaska konkurencije te utjee na mogunost pojave zamjenskog proizvoda. 2. Utjee na oblikovanje konkurentske prednosti jer stvara nove naine potiskivanje konkurenata sniavanjem trokova, pojaavanjem diferencijacije povezivanjem sa partnerima i promjenom konkurentskog okruenja. 3. Pokree nove poslove i procese, esto unutar postojeih procesa, oblikuje nove potrebe, proizvode i posao ini tehnoloki vrlo prihvatljivim. 77. NAELA REINENJERINGA ne treba biti ekspert da bi se redizajnirao proces, ponekad nije loe bit autsajder, treba se rjeiti unaprijed definiranih, vrstih stavova, treba nauiti gledati stvari oima kupca, redizajn se najlake radi timski, nije teko doi do ideja. 78. INTERNET je globalna svjetska komunikacijska mrea koja afirmira elektroniko trite i pojavu brojnih novih usluga koje znatno utjeu na poslovanje i na drutvo. 79. OBILJEJA NOVE EKONOMIJE globalna ekonomija (temelj su moderne i globalne tvrtke koje posluju irom svijeta); ekonomija korjenitih promjena i neizvjesnosti (u poslovanju je najvanija brza reakcija, povezanost, prilagodba); ekonomija znanja (sposobnost generiranja novog znanja temeljno je oruje); internet ekonomija (postaje temelj nacionalne ekonomije). 80. PROIZVODNI IMPERATIV MODERNIH TVRTKI U DINAMINOM TRITU to krai proizvodni ciklusi, visokokvalitetni proizvodi po konkurentnoj cijeni, proizvodnja i poslovanje po eljama kupaca. 81. KRITERIJI ZA PRENOENJE I KORITENJE PODATAKA namjena i svrha podataka za pojedinog korisnika, znaenje podataka za poslovno politiku odluku, znaenje podataka za rjeavanje pojedinih problema, trokovi vezani uz oblik prijenosa i koritenja podataka

8

82. ODLUIVANJE U UVJETIMA IZVJESNOSTI, NEIZVJESNOSTI I RIZIKA sve odluke se donose u uvjetima u kojima vlada bar neka neizvjesnost. Stupanj neizvjesnosti varira od relativne izvjesnosti do velike neizvjesnosti. U situaciji izvjesnosti ljudi su poprilino sigurni to e se dogoditi kada donesu neku odluku. Dostupne su informacije koje se smatraju pouzdanima, a poznate su i uzrono-posljedine veze. U situaciji neizvjesnosti ljudi imaju tek oskudnu bazu podataka, nije im poznato da li su ti podaci pouzdani i vrlo su nesigurni. Osim toga, ne mogu procjeniti interakcije razliitih varijabli. Korporacija proiruje poslovanje u stranu zemlju nepoznata trita, zakoni, ekonomika, politiko okruenje. U situaciji rizika mogu postojati injenine informacije, ali su one moda nepotpune. U cilju poboljanja odluivanja mogue je procijeniti objektivne vjerojatnosti nekog ishoda koritenjem npr. matematikih modela. Mogu se koristiti i subjektivne vjerojatnosti temeljene na prosuivanju i iskustvu. 83. IT KAO OSNOVA INTERORGANIZACIJSKOG ODNOSA - interorganizacijski sustavi mogu redistribuirati mo izmeu kupca i dobavljaa. Elektronska CAD veza izmeu dvije organizacije omoguuje brzi odgovor, manje zalihe i bolju uslugu krajnjem korisniku. Krajnji cilj treba biti EDI spoj s najkvalitetnijim dobavljaima koji mogu pratiti kvalitetu i odgovoriti na zahtjeve izvrsnosti. Interorganizacijska suradnja kompanija najee se ostvaruje da proizvoa trai CAD / CAM vezu sa svojim najvanijim dobavljaem dijelova. Tako se moe prepoloviti vrijeme potrebno za oblikovanje proizvoda, a to znatno smanjuje trokove i poboljava kvalitetu. CAD je oblikovanje proizvoda uz pomo raunala. CAM je raunalno podrana proizvodnja. Izgradnja JIT (just-in-time) skladita na razliitim razinama znatno sniava operativne trokove. Stvaranje interorganizacijskih veza s dobavljaem poveava rizik oslanjanja na samo jednog dobavljaa. 84. MAP je protokol za automatizaciju proizvodnje; mrea strojeva i razliitih uredskih sredstava. Predstavlja proirenje lokalnih mrea raunala. 85. PROCESNA ORJENTACIJA standardni procesi na kojima se zasniva redefiniranje poslovnog procesa: iz vie poslova napraviti jedan; zaposlenici donose odluke; faze procesa obavljaju se prirodnim redosljedom; procesi imaju vie verzija i prilagoavaju se korisniku; rad se obavlja tamo gdje ima najvie smisla; reducira se kontrola; uvode se hibridne centralno decentralizirane operacije 86. UTJECAJ REINENJERINGA NA ORGANIZACIJU I IS organizacijske aplikacije reinenjeringa tj. prednosti reinenjeringa: funkcionalne odjele zamjenjuju procesni timovi; jednostavne poslove zamjenjuju multidimenzionalni zadaci; pojedinci postaju samostalni i ovalateni nosioci poslova sa znaajnom autonomijom; uska struna izobrazba zamjenjuje se cjelovitim obrazovanjem; nagraivanje i mjerenje rada ide od aktivnosti prema rezultatu; prelazi se na rad za korisnika; manageri od nadglednika postaju treneri; ukida se plosnata hijerarhija. 87. STRATEKE PREDNOSTI IT U POSLOVANJU odnosi se na utjecaj IT-a na proizvodnju (automatizacija proizvodnog procesa, poveanje efikasnosti) i na marketing (prodaja, distribucija, usluge nakon prodaje, promocija, istraivanje trita) 88. STRATEGIJE ZA OSTVARIVANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI a) trokovno vodstvo (klju te strategije je u razvoju vrlo niske trokovne strukture koja omoguuje visok povrat i prihod ak i kada je konkurencija jaka); b) strategija diferencijacije (stvaranje specifinog proizvoda); c) strategija fokusiranja (niski segment trita); d) povezanost (povezane organizacije ostvaruju sinergijski efekt i posluju u obostranom interesu uz strateku uporabu IT-a); e) informacijsko vodstvo (pridonosi stvaranju nove vrijednosti tj. poveanju vrijednosti proizvoda ili usluge dodajui im informaciju ili znanje). 89. PORETEROV MODEL LANCA VRIJEDNOSTI primarne aktivnosti (ulazna logistika, proizvodnja, izlazna logistika, prodaja, marketing, usluge nakog prodaje); aktivnosti koje podravaju poslovanje (korporacijska infrastruktura, upravljanje ljudskim resursima, razvoj i nabava)

9

90. OBILJEJA CUSTOM PROIZVODA 1. jedinstveni su i potpuno prilagoeni ukusu pojedinca; 2. za sada neto skuplji od serijskih proizvoda; 3. neprekidna i pojedinana komunikacija s kupcima; 4. brza reakcija na elje kupaca; 5. dodavanje nove vrijednosti, porast neopipljive vrijednosti; 6. uporaba informacijske tehnologije. 91. USPOREDBA POSTUPKA RACIONALIZACIJE I PROCESNOG MANAGEMENTA racionalizacija je sniavanje trokova, a poveanje proizvodnosti, daje objanjenja procesa za razliku od procesnog managementa. 92. SINTAKTIKI ASPEKT INFORMACIJE vrijednost informacije s aspekta sigurnog i efikasnog prijenosa. 93. SEMANTIKI ASPEKT INFORMACIJE vrijednost informacije sa stajalita razumijevanja i korisnosti informacije. 94. PRAGMATIKI ASPEKT INFORMACIJE na vrijednost informacije utjee vrijeme, tajming. 95. KNOWLEDGE MANAGEMENT je upravljanje okolinom u kojoj ljudi stvaraju know-how i primjenjuju ga u organizaciji putem svojih srodnih zadataka, tj. to je proces utvrivanja i analize raspoloivog i potrebnog znanja kako bi se ispunili ciljevi poslovanja. 96. VANOST INFRASTURKTURE ZA TIJEK INFORMACIJE zahtjevi sve brih tokova sve vee koliine informacija vezani su uz zahtjeve sve breg kretanja dobara. To je sve omogueno razvojem prometnih linija i pospjeivanjem meunarodne razmjene. Polazita za izgradnju uinkovite informacijske infrastrukture za razmjenu informacija u toku dobara lee u 2 podruja: standardizaciji podataka koji se razmjenjuju u transportnom lancu i poboljanju tehniko-organizacijskih mogunosti institucija u transportnom lancu. 97. VREMENSKI HORIZONT ODLUKA - vremensko razdoblje na koje se odnosi svaka pojedina odluka, odnosno razdoblje u kojem se manifestiraju posljedice svake donesene odluke. Tri tipa odluka: dugorone, srednjorone i kratkorone. 98. MODEL DOMINANTNE PROIZVODNJE standardni model logikog ustroja PUIS-a u kojem informacijski podsustav proizvodnje zauzima sredinje mjesto. Svojedobno je vladalo uvjerenje kako proizvodnja predstvalja sredinju poslovnu funkciju, a sve ostale funkcije su tek njezin svojevrstan servis. Takav model je dobio naziv Snjeguljica i 8 patuljaka. 99. PRIKAZ KONCEPTUALNOG USTROJA MANGEMENTA I PUIS-a SUSTAV VRHUNSKO POTPORE VODSTVO ODLUIVANJU IZVRNO IZVRNI VODSTVO IS OPERATIVNO TRANSAKCIJSKI VODSTVO SUSTAVI USTROJ USTROJ MANAGEMENTA PUIS-a 100. PREDNOSTI IFRIRANOG SUSTAVA olakavaju komunikaciju na tritu, te trgovini omoguuju racionalizaciju internih organizacijskih zadataka. Slue racionalnijoj razmjeni informacija meu poduzeima jer ujednaavaju sve ifre dobavljaa i kupaca. Sve ifre poduzea imaju isti broj mjesta i istim nainom izraunat kontrolni broj. U Europi je jedinstvena

10

ifra EAN, koristi se od 1977. a u RH od 1992. EAN se sastoji od oznake zemlje lanice, ifre poduzea, ifre artikla i kontrolne brojke. 101. ZAKON MINIMALNE KVALITETE IS-a kvaliteta bilo kojeg IS-a moe se mjeriti kvalitetom njegove najslabije komponente. 102. TO JE BYTE? Prva vea fizika jedinica podataka i ona predstavlja niz od nekoliko bitova; standardna veliina je 8-bitni byte. To je koliina memorijskog prostora izraena u bitovima to ga zauzima jedan znak koda u kojem se logiki izraavaju podaci. 103. KRIPTOGRAMSKE METODE kriptologija je znanost o prikazivanju stvarnog sadraja neke poruke. Dijelimo je na kriptografiju i kriptoanalizu. Metode su: a) metoda premjetanja (npr. pisanje poruke unatrag) i b) metoda zamjene + eukripcija (zamjena slova npr. brojkama) 104. CASE ALATI (CASE STUDY) raunalom podrano softwaresko rjeenje. Sastoji se od gornjih i donjih case alata i repozitorija. To su alati koji softwareski podravaju cijli ivotni ciklus. Njihovom se primjenom automatiziraju i pojednostavljuju niske aktivnosti izrade aplikacijskog softwarea. Gornji CASE alati podravaju ranije faze i korake ivotnog ciklusa izgradnje IS-a, a bave se analizom postojeeg sustava i izradom dijagrama toka podataka. Donji CASE alati podravaju kasnije faze izgradnje sustava, a glavni im je cilj pokuati automatski pretvoriti specifikacije novog sustava u raunalni program. 105. POSLOVNA PRIMJENA INTERNETA oblici: el. marketing, el. trgovina, el. bankarstvo, el. burza, el. rezervacije, el. distribucija znanja i usluga. 106. STRATEGIJE IZGRADNJE IS-a nedostaci i problemi postojeeg sustava; strateki utjecaj informatizacije na temeljnu djelatnost; ciljevi novog sustava; kadrovski, financijski i organizacijski aspekti izgradnje novog sustava; plan projekta razvoja novog sustava. 107. ELEMENTI ZNANSTVENOG ODLUIVANJA cilj odluivanja, alternativne odluke, ogranienja, rezultati odluka, kriterij izbora odluka. Znanstveno odluivanje se temelji na racionalnom pristupu problemu. 108. ODNOS ENTROPIJE I INFORMACIJE entropija je mjera neorganiziranosti nekog sustava. Nedostatak informacija ima tetno djelovanje na funkcioniranje sustava u cjelini. to ima vie informacija, manje je entropije. 109. KONTROLA RESURSA vrste kontrole resursa: kontrola fizike imovine (odravanje i koritenje opreme); kontrola ljudskih resursa (praenje izobrazbe kadrova); kontrola financijskih resursa. 110. BANKA MODELA obuhvaa sve kvantitativne marketinke modele za podravanje marketinkog managementa (sortiranje, prognoza...). 111. GLAVNE SKUPINE POSLOVA TOP MANAGEMENTA PODRANE MIS-om strateko planiranje; alokacija resursa; formuliranje poslovne politike. 112. AKTIVNOSTI IZVEDBENOG PROJEKTA modeliranje podataka; modeliranje procesa; prevoenje modela podataka; projektiranje programa 113. RAZLIKA IZMEU CILJA I MISIJE misija je temeljna svrha postojanja poduzea. Cilj je stanje kojem neki sustav tei. 114. PODACI O DJELATNIKU KAO POLAZITE U KREIRANJU BAZE PODATAKA stalni podaci (JMBG, datum roenja...) i promjenljivi podaci (adresa, struna sprema, znanje stranih jezika). Koliina podataka ovisi o specifinim potrebama poduzea. 115. FAZE ANALIZE PODUZEA analiza imbenika unutar poduzea; utvrivanje prednosti i slabosti; utvrivanje strateke prednosti. 116. FLEKSIBILNO PLANIRANJE temelji se na fleksibilnom pristupu u kojem se inzistira na inventivnosti i kreativnosti, redizajnu organizacijskih sektora, inicijativnosti i generiranju novih ideja. Fleksibilno planiranje omoguuje stvaranje prednosti nad konkurencijom, jer manji trokovi proizvodnje omoguuju bru reakciju na trine promjene.

11

117. ODNOS IZMEU MARKETINGA I STRATEKOG PLANIRANJA AKTIVNOSTI MARKETINGA AKTIVNOSTI PLANIRANJA 1. Marketing informacije i preporuke 2. Analiza strategijskog planiranja

4. Planovi marketinga 3. Postavljeni posl. zadaci i dodjeljena sredstva

5. Primjena marketinga 6. Procjena rezultata

118. TRANSAKCIJSKI IS klasini IS bavi se svakidanjim poslovnim transakcijama i aktivnostima, pa je dobio naziv transakcijski IS. On osigurava detaljna izvjea voditeljima o svim transakcijama. On je osnovni dio svakog IS-a. 119. PROJEKTNI ZADATAK je dokument koji ima za cilj pokrenuti razvoj IS-a, definirati njegove ciljeve, postaviti granice na IS, definirati plan aktivnosti i razvoja, osigurati kadrove i ostale resurse za razvoj IS-a. 120. ZNAAJKE ZNANSTVENOG ODLUIVANJA cjelovitost, orjentiranost odluivanju, modeliranje, ponovljivost, provjerenost, informatizacija. 121. PROTOK MARKETINKIH INFORMACIJA podaci o trinoj okolini, podaci o donoenju odluka za definiranje ciljeva, za planiranje, za provoenje odluka, za kontrolu funkcioniranja sustava. 122. POLAZITE ZA IZGRADNJU UINKOVITE INFORMACIJSKE STRUKTURE ZA RAZMJENU INFORMACIJA O TOKU DOBARA standardizacija podataka koji se razmjenjuju u transportnom lancu i poboljanje tehniko-organizacijskih mogunosti institucije u transportnom lancu. 123. CUSTOMIZIRANI PROIZVODI customizacija se danas koristi za konkurentsku prednost i put je do poslovnog uspjeha: stalan dijalog s kupcima, fleksibilnost proizvodnje koja smanjuje zalihe i u skladu je s dinamikom trita. Masovna customizacija stvara personiziran odnos s kupcem. www je infrastruktura masovne customizacije. 124. DBMS je sustav za upravljanje bazom podataka. Namjenska aplikacijska programska potpora, tj. program za definiranje baze podataka te obavljanje operacija nad skupovima meusobno ovisnih datoteka podataka. 125. METODE OSIGURANJA I ZATITE IS-a Metode i tehnike zatite su: hardwareski ureaji (tehnoloke mogunosti); programske rutine (softwareska rjeenja); organizacijske procedure (zakonske i organizacijske); fizike mjere osiguranja (ef, klju, vratar...); kobinirani postupak (hardware, software i ostalo). Zatita baze podataka pojava profesionalnih provaljivaa uvjetuje pojavu profesionalnih zatitnika baza i procesa. Razlikujemo dvije vrste zatite: sigurnost (siguran rad ureaja, zatita od vatre, krae, poplava i dr. oblika unitenja podataka) i tajnost (zatita pri kojoj se podaci daju samo odreenim osobama). Mjere zatite: zatita pomou fizikih mjera; kontrole pristupa do podataka; zatita pomou hardwarea; softwarea; zatita pomou hardwarea, softwarea i orgwarea. Zahtjev sigurnosti raunalnog sustava zahtjev sigurnosti znai da u IS-u moraju postojati uvjeti u kojima nee biti smetana susjedna njegova funkcija. Zahtjev raspoloivosti RS-a znai da pristup podacima i informacijama u sustavu mora biti omoguen prema ovlatenjima. Zahtjev tajnosti RS-a ima dva aspekta: podaci smiju biti na raspolaganju samo uskom krugu korisnika i podatke valja zatititi od bilo ijeg neovlatenog uvida. Mjere osiguranja podataka u IS-u fiziko osiguranje ureaja i nositelja podataka; plan aktivnosti u iznimnim okolnostima, instalacija priuvne opreme, arhiviranje podataka i posebne organizirane zatitne mjere. Tri osnovna sigurnosna zahtjeva sigurnost podataka i informacija; dostupnost podataka i informacija samo ovlatenim korisnicima; tajnost (samo ovlatenim korisnicima).

12

126. NIVO TURBULENCIJE je onaj stadij znanja u kojem najkasnije treba zapoeti sa prilagoavanjem potencijala poduzea kako raspoloivo vrijeme ne bi bilo nedostatno za prilagoavanje. 127. KRITERIJI ODLUIVANJA su jedan od 5 elemenata znanstvenog odluivanja. Oni nam pomau odabrati najpovoljniju alternativu koja e postii najbolje rezultate. 128. GANTOGRAM je jednostavna grafika metoda za prikazivanje vremenskog slijeda i uzajamne povezanosti projektnih zadataka. 129. PROMJENE ORGANIZACIJSKOG POLOAJA INFORMACIJSKE FUNKCIJE U PODUZEU 130. INSTRUMENTI INFORMATIZACIJE odnosno oblici pojave i prenoenja informacije su: el. impulsi, pisana i izgovorena rije, formalni i neformalni izvjetaji, elaborati, analize, fakture,... Sve to spada u efikasno komuniciranje, koje je integralni dio informacijskog sustava poduzea. 131. KOMPONENTE (STRUKTURA) IS-a PODUZEA hardware nematerijalna osnovica koju ine informacijske tehnologije; software nematerijalni element u obliku programskih rjeenja; lifeware ljudi koji rade s IT; orgware organizacijski postupci, metode i naini vezanja prve tri komponente u skladnu, funkcionalnu cjelinu; netware koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata sustava u skladnu cjelinu; dataware koncepcija, struktura i sadraj informacijskih resursa poslovnog IS-a obino sadrana u njegovoj bazi podataka. 132. INTERNETSKO GOSPODARSTVO se odnosi na 4 gospodarska sektora: 1. Sektor proizvoaa elemenata internetske infrastrukture (telekomunikacijske kompanije, proizvoai inteligentne opreme za pripremu, memoriranje i prijenos informacija na daljinu. npr. IBM) 2. Sektor ponuaa internetskih usluga i aplikacija (tvrtke koje razvijaju i nude usluge i aplikacije potrebne za rad krajnjih korisnika Interneta; kao to su usluge pretraivanja, izrade web stranica,.... npr. yahoo) 3. Sektor elektronikih trgovaca i posrednika (ponuai proizvoda i usluga) 4. Sektor posrednika u elektronikom poslovanju (organizacija i provoenje odreenih oblika burzovnog poslovanja) 133. MODELI MALIH MALOPRODAJNIH ELEKTRONIKIH POSLOVNIH JEDINICA tradicijska on-line prodavaonica; virtualna prodavaonica; elektronika prodavaonica atraktivnih podruja; elektronika prodavaonica po mjeri;... 134. ELEMENTI ELEKTRONIKOG MARKETINGA obavjetavanje o tritu; istraivanje trita; razvojna politika proizvoda i usluga; politika prodaje; promidba i javno oglaavanje. Elektroniki marketing je nain ostvarivanja marketinkih aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. 135. ORGANIZACIJSKI OBLICI PUIS-a centralizirana organizacija PUIS-a (jedno upravljako tijelo ima sve ovlasti za planiranje, odluivanje, usmjeravanje i nadzor nad provedbom svih poslovnih funkcija); decentralizirana organizacija PUIS-a (sredinje upravljako tijelo delegira dio svojih ovlasti i obveza niim razinama upravljanja); distribuirana organizacija PUIS-a (bilo koja organizacijska struktura koja ukljuuje najmanje dva povezana raunala, a gornja granica broja raunala ne postoji).

13

136. STRATEGIJSKI ASPEKTI PRIMJENE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA globalizacija poslovanja; orijentacija na kupca i pojedinani pristup; povezivanje poslovanja; unapreivanje poslovnih procesa (brzina, fleksibilnost, nii trokovi) 137. TIPOVI KUMULACIJE INFORMACIJA tj. ZNANJA eksplicitno znanje (znanje koje dobijemo procesom obrazovanja) i tiho znanje (znanje temeljeno na iskustvu; nalazi se u umovima ljudi i rezultat je njihova dugogodinjeg iskustva. To je uglavnom personalizirano znanje do kojeg nije lako doi i koje esto ostane neotkriveno i neiskoriteno. Ako se ne upotrijebi ima vrlo malu vrijednost, a ako se upotrijebi donosi veliku vrijednost). 138. OSNOVNA OBILJEJA VIRTUALNIH KOMPANIJA granice ne postoje; primjena IT; izvrsnost; neformalni pristup; povjerenje. 139. RAZLIKA IZMEU POBOLJANJA PROCESA I REINENJERINGA POSTUPNO

POBOLJANJE

REINENJERING

RAZINA PROMJENE

postupna radikalna

POETNA TOKA

postojei proces

potpuno novi proces

UESTALOST PROMJENE

jednokratna / stalna

jednokratno

VRIJEME TRAJANJA PROJEKTA

kratko dugo

SUDJELOVANJE

bottom - up top down

DJELOKRUG RADA

uzak (pojedina funkcija)

irok (itava struktura)

RIZIK nizak visok TEMELJENO NA

statistikoj kontroli

informacijskoj tehnologiji

VRSTA PROMJENE

kulturalna efikasnost

14

140. END USER COMPUTING to je nastojanje to veeg povezivanja osobnih raunala u poslovnu informatiku. Da bi se to postiglo, svaki korisnik mora imati svoje vlastito raunalo, te mogunost da samostalno razvija i neke vlastite aplikacije ime jaa neovisnost i informacijska pismenost. 141. STRATEKE INFORMACIJE O POSLOVNOM SUSTAVU to su informacije koje upuuju na snage, slabosti i strateke prednosti poduzea, a odnose se na njegove resurse, organizaciju i kulturu poduzea (resursi poduzea, financijski izvori, djelatnici, misija poduzea, nain kontrole upravljanja...) 142. PROCESNI KAPITAL je zbroj vrijednosti procesa koji dodaju i stvaraju novu vrijednost, ali procesni kapital se sastoji i od organizacijske kulture, metoda i stilova upravljanja, znanja i sposobnosti managementa. 143. FAZE IVOTNOG CIKLUSA IZGRADNJE IS-a izgradnja strategije informatizacije i dugoronog planiranja; analiza postojeeg sustava; definiranje zahtjeva pri uspostavi novog sustava; oblikovanje novog sustava; izgradnja; uvoenje; ocjena uspjenosti i odravanje; eksploatacija i odravanje; postimplementacijska revizija novog sustava; donoenje odluka o iniciranju novog ivotnog ciklusa sustava. 144. MOGUI PRISTUPI STRATEGIJSKOM PLANIRANJU U MALOPRODAJI ROBE a) sinoptiko planiranje (put od polazne situacije do eljenog cilja se definitivno unaprijed utvruje, za to je potrebno puno informacija o cilju i djelovanju vanjskih i unutarnjih imbenika, pa je takvo planiranje u praksi neizvedivo); b) strategijsko planiranje (ogranii se samo na izbor prvog koraka i ne ide se na planiranje za druga, kasnija razdoblja); c) evolucijski management (redosljed koraka se planira unaprijed onoliko koliko to doputa raspoloiva koliina informacija i pri tome se predvia prilagoavanje na osnovi uenja. Zadatak je managera da stvore unutarnje pretpostavke za razvijanje planova, odnosno poduzee se osposobljava da na putu od polazne situacije do eljenog cilja moe razvijati strategije koje e ga dovesti do cilja). 145. INFORMACIJSKI SUSTAV je takav sustav koji ima za cilj dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne trokove. Upravljako izvjetajni sustav je niz postupaka i metoda koji osigurava tone, pravodobne i potpune informacije za potrebe odluivanja rukovoditelja na razliitim razinama organizacije. 146. MARKETINKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) je jedan od podsustava UIS-a. Odnosi se na skup pravila, procesa i metoda za plansko prikupljanje, obradu i prezentiranje informacija potrebnih za donoenje organizacijskih odluka. IS je skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata svrsishodno posloenih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti. 147. ORGANIZACIJA IS-a (INFORMACIJSKA ORGANIZACIJA) organizacija utemeljena na informacijama je ravna, sa malo upravljakih razina. Ukidaju se nepotrebne razine upravljanja pa se bitno poveava efikasnost. Ne pridaje se vanost rasponu kontrole nego se uvodi novi, raspon komuniciranja tj. broj ljudi koji podnose izvjetaje jednom nadreenom, ogranien je jedino spremnou podreenih da preuzmu odgovornost za vlastito komuniciranje i odnose unutar komunikacijske mree. Organizacija na bazi informacija se temelji na odgovornosti. U njoj je tijek informacija vaan: od dna prema gore i zatim ponovno dolje. 148. INFORMACIJA KAO RESURS ima specifian resurs, za razliku od materije i energije ona se ne troi koritenjem niti se smanjuje raspodjelom. Moe se koristiti viekratno od raznih korisnika. 149. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAV je odreen broj funkcija i procesa koje nazivamo podsustavima, npr. nabava, proizvodnja, prodaja,... 150. SUSTAV POTPORE ODLUIVANJU (DSS) taj sustav je mogue izgraditi tek ako poduzee ima transakcijski i upravljaki sustav. 151. INFORMACIJSKI CENTRI organizacijske jedinice unutar distribuiranog PUIS-a iji su zadaci pruanje savjetodavnih usluga krajnjim korisnicima, te tehnike potpore i ekspertnih znanja. Vana je i njegova obrazovna funkcija, promicanje novih znanja i IT, te prenoenje tih znanja krajnjim korisnicima.

15

152. VRSTE KONTROLE naknadna kontrola (najjednostavnija je, obavlja se kad je proces kojim se upravlja ve zavrio, mjere se rezultati i usporeuju s planom, to znai da je taj tip kontrole ujedno i najmanje uinkovit. Ciljevi ove kontrole su da se utvrdi zasluga (odgovornost) i da se prikupe podaci za potrebe planiranja ako e se ista aktivnost obavljati u budunosti); test kontrola (provodi se da bi se izbjegle pogreke. Proces kojim se upravlja dijeli se u korake ili faze. Na kraju svake faze potrebno je proi test i dobiti odobrenje za nastavak); anticipativna kontrola (najuspjenija je i najtee je dizajnirati sustave za ovu kontrolu. Rezultati neke operacije nastoje se predvidjeti i korekcije vriti putem simulacije i dr. sloenih modela tako da se korektivne akcije poduzimaju dok je proces koji se kontrolira jo u tijeku. 153. METODE PROJEKTIRANJA IS-a prikupljanje informacija; metodologija rada (definiranje problema, ocjena izvodljivosti, analiza postojeeg stanja, projektiranje novog IS-a, izrada idejnog i detaljnog projekta); rad i rezultati na projektiranju i razvoju IS-a trebaju biti dokumentirani; projektni tim openito sainjavaju projektanti i analitiari, tehnolozi, investitori. 154. METODE PROJEKTIRANJA PIS-a metoda improvizacije (izgradnja sustava funkciju po funkciju, proces po proces, aplikaciju po aplikaciju, do plana cjelovitog informacijskog sustava BOTTOM UP tj. odozdo prema gore); sustavni pristup (izgradnja sustava korak po korak, funkciju po funkciju u skladu s prioritetima, ali prema unaprijed zamiljenoj slici cjeline TOP DOWN tj. odozgo prema dolje). 155. METODE MODELIRANJA PODATAKA modeliranje podataka; modeliranje procesa; prevoenja modela podataka; projektiranje programa. 156. OLUJA MOZGOVA je grupna metoda kreativnog miljenja koja se najee primjenjuje u radu na projektiranju IS-a. Faze: rjeavanje testnog problema; predoavanje glavnog problema; redefinicija glavnog problema; proizvodnja ideja; izrada liste prijedloga. 157. INENJERSTVO ZNANJA SISTEMSKI INENJERING REINENJERING ZNANJA temeljni razvojni trend IS-a na putu do inteligentnih proizvoda i usluga budunosti. Proizvodi su kompjutorizirani sustavi koji oponaaju ljudsko znanje. Jedno su od podruja primjene umjetne inteligencije. 158. PREDNOSTI STRATEKOG UPRAVLJANJA najvea prednost je profitabilnost. Opominje da se problemi mogu pojaviti ve i prije njihovog nastanka; pomae managerima da poveaju svoj interes za poduzee; omoguuje managerima bolje razumijevanje poslovanja; doputa objektivan uvid u probleme managerima; osigurava podlogu ocjenjivanja izvedbe planova i kontrole aktivnosti; oblikuje podlogu za meusobno povezivanje osoblja poduzea; priprema poduzee na promjene i omoguuje akciju i odaziv na promjene. 159. EDIFACT (elektronika razmjena podataka za administraciju, trgovinu i transport) EDIFACT standard je UN-ov standard za administraciju, trgovinu i transport koji postupno postaje svjetski standard za elektroniko komuniciranje i razmjenu poslovne administracije. 160. BSP je jedna od najpoznatijih metoda stratekog planiranja razvoja IS-a. Strateki plan obino pokriva razdoblje od 3 do 5 godina i zbog brzog razvoja tehnologije i izmjenjenih potreba korisnika trega ga stalno obnavljati. esto je glavni cilj BSP metode motiviranje vodstva za uvoenje novog IS-a i uklanjanje otpora informatizaciji poduzea. 161. NEURONSKE MREE Elektronika raunala rade na principu ivanog sustava ovjeka, odnosno na principu neurona. Procesi u ivanom sustavu ovjeka se ne odvijaju linearno, ve paraleleno. Na temelju toga razvila se zamisao o raunalnim sustavima koji probleme rjeavaju kao niz paralelnih, a ne linearnih procesa. Bioip je sklop koji integrira organske i anorganske spojeve. Temelj je funkcioniranje neuralne raunalne mree, a djeluje kao percepton ili umjetno ivano vlakno. Osnovno naelo neuralne mree je strojno uenje. 162. POGREKE PRI IZRADI IS-a korisnik nije bio aktivno ukljuen i odgovoran za realizaciju projekta; projekt koji je trebalo prekinuti ranije nije obustavljen na vrijeme; nabavljen je nepotreban ili nedovoljan hardware jer nisu dobro uoene ili opisane informacijske potrebe kompjuterizirane poslovne funkcije; dva ili vie dijelova novog IS-a nisu uzajamno usklaeni; software koji se koristi ne zadovoljava potrebe.

16

163. INOVACIJA KREATIVNOST kreativnost se odnosti na sposobnost i mo stvaranja novih ideja. Kreativan proces ima 4 stadija: nesvjesno pretraivanje; intuicija; promicanje; logika formulacija. Inovacija znai uporabu ideja. Kreativnost je doprinos pojedinca, to je sposobnost stvaranja jedinstvene tvorevine ili usluge, neeg to prije nije postojalo a to ima odreenu vrijednost. Inovativnost je reducinirana kreativnost, najee djelatnost tima. Skup ideja transformiranih u neto to se moe upotrijebiti ili prodati. Kreativnost je jedan dio sloenog procesa. 164. IMBENICI KOJI UTJEU NA RASPON UPRAVLJANJA obuenost podreenih; jasnoa delegiranja ovlasti; koritenje objektivnih standarda; brzina promjena; tehnike komuniciranja; koliina potrebnog osobnog kontakta; razlike po organizacijskim razinama; potreba za ravnoteom; ostali imbenici. 165. ORGANIZACIJSKA KULTURA je opi obrazac ponaanja, zajednikih uvjerenja i vrijednosti njihovih pripadnika. O njoj se moe zakljuiti iz onoga to ljudi govore, ine i misle unutar organizacijskog ambijenta. Ukljuuje uenje i prenoenje znanja, uvjerenja i obrazaca ponaanja tijekom nekog razdoblja, to znai da je organizacija prilino stabilna i da se ne mijenja brzo. esto odreuje ton organizacije i uspostavlja podrazumjevana pravila ponaanja ljudi. 166. CLOUD SHANNONOV MODEL KOMUNIKACIJE POVRATNA VEZA MISAO KODIRANJE PRIJENOS PRIMANJE DEKODIRANJE RAZUMIJEVANJE poiljatelj PORUKE primatelj BUKA 167. ORGANIZACIJSKA SINERGIJA sinergija je korist koja se moe postii povezivanjem dviju ili vie pojedinanih aktivnosti. Korist nastaje jer povezane aktivnosti daju vee efekte od onih koji bi nastali njihovim pojedinanim zbrojem. Sinergija je vrlo uinkovita strategijska tehnika pomou koje kompanije ostvaruju konkurentsku prednost. Temelj sinergije je povezati to vie resursa i aktivnosti i usmjeriti prema zajednikom cilju. Vrste organizacijske sinergije: trina sinergija (sve pod jednim krovom); tehnoloka sinergija (upotreba istih tehnolokih znanja); trokovna sinergija (upotreba iste infrastrukture); managerska sinergija (transfer ljudskog znanja). Efekt sinergije sloene pojave ija se svojstva ne mogu izvesti iz svojstava tih pojava. Metoda za objanjenje ovog efekta je metoda dedukcije. Npr. prut se moe lako slomiti, ali je to mnogo tee kada se oni poveu u snop. 168. IMBENICI KONKURENTSKE PREDNOSTI konkurentska snaga dobavljaa; konkurenska snaga kupaca; prijetnja pojave novih konkurenata u trinom segmentu; prijetnja pojave zamjenskih proizvoda i usluga; poloaj i natjecanje tradicionalnih trinih rivala. 169. PROJEKT je imenovana zamisao koja podrazumjeva izvoenje skupa poslova neophodnih za izgradnju IS-a. 170. INFO SUSTAV I PC REVOLUCIJA klasini razvoj IS-a vri se primjenom sistemske analize. U novije doba moemo govoriti o raunalu kao o sredstvu rada ali i neposrednoj informatizaciji krajnjeg korisnika (end user computing). 171. METODE ANALIZE PODUZEA a) profil funkcijskih podruja zahtjeva potanko prouavanje politike i njenih prijedloga za svako funkcijsko podruje u prolosti, sadanjosti i budunosti. Podloga je za izradu profila stratekih prednosti. b) matrica podjela izvora po funkcijskim podrujima prikazuje podjelu izvora po razliitim

17

funkcijskim podrujima. Potrebno je takve informacije biljeiti godinje, ako su u poduzeu prisutne informacije i konkurenata tada moemo pomou ove matrice usporeivati vlastite prednosti s konkurentima. c) profil stratekih prednosti poduzea osnova za izradu profila su funkcijska podruja i matrice podjele izvora. Moemo razabrati kritika podruja unutar poduzea koja su znaajna za njegovu budunost. Svaki imbenik unutar poduzea je potrebno komparativno analizirati pomou profila funkcijskih podruja i matrice podjele izvora. Poznate najznaajnije imbenike nakon toga rezimiramo u profilu stratekih prednosti. U ocjenu stratekih prednosti potrebno je ukljuiti i scenarije uvjeta te njihovih utjecaja na postojeu dinaminu stvarnost. 172. TQM TOTAL QUALITY (UPRAVLJANJE POTPUNOM KVALITETOM) to je jednja od metoda reinenjeringa. Podrazumjeva poboljanje postojeih procesa, bez inicijative za njihovo potpuno oblikovanje. 173. STRATEKI INFORMACIJSKI SUSTAV (SIS) je takav sustav koji omoguuje uspjeniju uporabu informacija u procesima odluivanja, koji se pojavljuju u stratekom upravljanju poduzea. Osigurava strateke informacije korisnicima. 174. INFORMACIJE ZA ODREIVANJE STRATEKIH PREDNOSTI strateke informacije (SI) opisuju pojave, dogaaje, sustave i ljude; uglavnom su opisne prirode i samo su u manjoj mjeri kvantitativne. SI su subjektivne, zato to na njih utjee znaaj ljudi koji ih prikupljaju ili oblikuju. SI se mogu pojaviti u verbalnom, pisanom ili optikom obliku. SI po svom sadraju se odnose najvie na dogaaje u okolini poduzea. SI su saete informacije s manjim stupnjem detaljnosti. 175. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV bavi se umreavanjem odreenih drutveno-ekonomskih aktivnosti, objedinjuje vie strategija. Uvijek pristupa interdisciplinarno. Mikrosustav KIS-a je na razini mjesnog odbora, a dalje se nadograuje na razini grada opine upanije drave; predstavlja sistem informiranja organiziran na drutvenoj i upravnoj osnovi s kojim se osigurava da ljudi i graani raspolau informacijama potrebnim za ostvarenje njihovih prava te odluivanje u vrenje funkcija vlasti i upravljanja. 176. FAZE PIS-a analiza postojeeg sustava (daje bolji uvid u bit problema, u stanje poslovnog procesa za koji se predlae razvoj novog sustava); definiranje zahtjeva postavljenih pred novi sustav (je druga faza procesa uspostavljanja novog PIS-a. Cilj joj je detaljno i precizno definiranje zahtjeva koji se postavljaju pred novi sustav); dizajn novog sustava (ima tri cilja: izraditi novi sustav; stvoriti okvir kontrole u kojem e novi sustav djelovati; omoguiti razvoj novog sustava. Alati za izradu novog sustava su: sustavni dijagrami pruaju sliku i strukturu novog sustava; metode dizajna sustava; strukturirani dizajn temelji se na strukturiranom programiranju; rjenik podataka je zbirka svih podataka koji e biti koriteni u novom sustavu); razvoj novog sustava (izrada potrebnog novog softwarea na kojem e se zasnivati novi sustav); implementacija novog sustava (zadaa joj je nauiti korisnika kako primjeniti i svakodnevno koristiti novi sustav); ocjena uinkovitosti novog sustava (cilj joj je provjeriti da li novi sustav ispunjava sve postavljene zahtjeve i omoguiti odravanje novog sustava). 177. BAZA ZNANJA u njoj je pohranjeno deklarativno i proceduralno znanje. Baza znanja je jedan od vanih trendova budunosti i ukazuje na organizaciju podataka sljedee generacije IS-a. U bazama znanja su podaci svrstani zajedno s mehanizmima njihova povezivanja, odnosno odreenih pravila zakljuivanja. Ekspertni sustav se oslanja na bazu znanja koja je organizirana tako da sadri logika objanjenja pojedinih odluka, dogaaja ili akcija. 178. MODELIRANJE PODATAKA prikazuje stanje sustava preko skupa podataka. Model podataka je nacrt koji prikazuje skupove podataka i veze meu njima. Modeli podataka predstavljaju struktuirani skup informacija o prolosti i sadanjosti sustava, potreban da se pod djelovanjem buduih poznatih ulaza mogu odrediti njegovi budui izlazi. Sastoji se od strukture modela, ogranienja nad modelom i operatera nad modelom. 179. TENDER kako i na koji nain ja kao manager skupljam ponude od poduzea za koje se odluujem. Tender su moji uvjeti (koja cijena, kvaliteta) koje postavljam kada elim kupiti neku

18

robu. Specificiran zapis ili zahtjev za donoenje ponuda za isporuku opreme i usluge. Sadri sve podatke i informacije neophodne ponuau robe kako bi mogao dostaviti ba takvu robu (ponudu) kakvu zahtjeva investitor. 180. REINENJERING je metoda managementa kojom se poveava performanca poduzea kroz primjenu kljunih operativnih funkcija. Reinenjering je primjena zahtjeva za ponovno razmatranje poslovanja. To je temeljito redefiniranje i korijeniti redizajn poslovnih procesa s ciljem postizanja drastinih poboljanja kljunih parametara poslovanja (trokovi, kvaliteta, brzina). 181. SUSTAV je skup elemenata koji povezuju isti cilj. Svaki je sustav u interakciji s okolinom iz koje crpi materiju, energiju i informacije neophodne za opstanak. Otvoreni sustavi su u interakciji s okolinom, a zatvoreni nemaju ni ulaza ni izlaza, tj. oni ne komuniciraju s okolinom. 182. STIMULATORI TIMSKE KREATIVNOSTI treba to ee ukljuivati u sustav tima ljude razliitih struka (razliiti pogledi na isti problem osiguravaju bolje rjeenje); valja to ranije upoznati lanove tima sa sutinom problema kako bi se stigla ukljuiti obrada informacija ispod razine svjesnosti (dulja zaokupljenost jednim problemom, raa vie izglednih rjeenja); kada se moe, treba poveati tim (vie ljudi vie razliitih prijedloga); valja primjereno usmjeravati raspravu i utjecati na njezin tijek (nikad agresivno, ali ne odve pasivno); treba svim lanovima tima omoguiti iznoenje ideja. 183. EFEKT LEPTIRA nema uinka bez uzroka; esto najmanji uzroci prouzrokuju najvee uinke; nemogunost kontroliranja okruenja. 184. PROGRAM je dio softwarea koji nareuje raunalu da izvri odreenu koliinu posla. Sastoji se od niza naredbi koje se izvravaju jedna za drugom na raunalu. 185. ODNOS RAZINE INFORMIRANJA TE RAZNOVRSNOSTI I OPSENOSTI PODATAKA NAJVIA RAZNOVRSNOST RAZINA PODATAKA INFORMIRANJA OPSENOST NAJNIA PODATAKA RAZINA INFORMIRANJA 186. BENCHMARKETING je neprekidna procjena i usporedba vlastitih proizvoda, usluga i proizvodnog procesa s onim kod trinog lidera. Vri se radi procjene vlastite uspjenosti. Strategijski cilj benchmarketinga trebao bi stimulirati neprekidno unapreenje poslovnih procesa i dostizanje razine izvrsnosti koju imaju konkurenti. 187. POVRATNA VEZA Teorija povratne veze se ralanjuje na: tehnoloku teoriju povratne veze (bavi se utvrivanjem moguih naina ostvarivanja povratne veze u tehnikim uvjetima) i socijalna teorija povratne veze (bavi se utvrivanjem naina ostvarivanja povratne veze u drutvenim skupinama i zajednicama). 188. INFORMACIJSKO VODSTVO pridonosi stvaranju nove vrijednosti, tj. poveanju vrijednosti proizvoda / usluga dodajui im informaciju ili znanje. Internet je temeljna infrastruktura ovog poslovanja. Nova vrijednost se stvara na dva naina: dodavanjem informacija proizvoda ili usluge i praenjem prikupljenih informacija i ostvarenjem znanja. 189. SUVREMENI NAIN PRIKAZIVANJA PROGRAMA blok-dijagramima; tablicama odluivanja; stablom odluivanja; matricom odluivanja. To su grafike metode za razvoj programa. 190. INTRANET I EKSTRANET Intranet je transformirana mrea kompanija koja se temelji na Internetu. Omoguava brzi pristup svim informacijama tvrtke, to namjetenicima omoguuje da budu uinkovitiji i inicijativniji, uz osjeaj pripadnosti tvrtki. Implementira se na mrei u vlasnitvu

19

korporacije. Ekstranet nastaje povezivanjem Intraneta jedne korporacije sa Intranetima drugih korporacija (npr. dobavljaa). Tako je omogueno koritenje onih informatikih resursa koji se koriste u zajednikom poslovanju to utjee na poveanje racionalnosti i konkurentnosti poslovanja. Implementira se putem telefonskih linija, javne pokretne mree ili Interneta. 191. MERCHANDISING je ukupnost nastojanja da se proizvod osposobi za prodaju neposrednom potroau (ambalaa, politika cijena, izlobeni materijal,...). 192. KIBERNETIKA je znanstvena disciplina koja se bavi teorijom komunikacije i upravljakih procesa (kontrole) kod strojeva i ivih bia (ope zakonitosti upravljanja sustavima bilo koje vrste, bilo ivih ili neivih). 193. KONCEPCIJA PIS-a ZA POTREBE MANAGEMENTA 1. VRHUNSKO SUSTAV POTPORE nudi konceptualna znanja za VODSTVO ODLUIVANJU potrebe managementa (to uiniti?) (ekspertni sustavi i simulacijski modeli) 2. IZVRNO IZVRNI IS nudi metodoloka znanja VODSTVO (KAKO NETO UINITI?) 3. OPERATIVNO TRANSAKCIJSKI faktografska (injenina) znanja VODSTVO SUSTAVI (pomou ega neto ostvariti?) 194. MODALITET ORGANIZACIJE IS-a nain na koji se rasporeuju i povezuju raspoloivi resursi u svakom sustavu sa svrhom zadovoljenja inforamcijskih potreba u njemu samom i djelomice u njegovoj okolici. Ogranienja modaliteta organizacije IS-a: prostorna; vremenska; ekonomska; tehnoloka. 195. PREZENTACIJA KAO OBLIK KOMUNIKACIJE prezentacija je skup projekcija oblikovan za prezentaciju ideja, dokazivanje sustava ili uvjeravanje sluatelja da poduzmu neke akcije. Prezentacijski software pomae ljudima da lake prenesu svoje ideje, dokau svoje stavove. Najvanija je uporaba vizualnih elemenata. 196. INTUITIVNI I RACIONALNI PRISTUP ODLUIVANJU Intuitivan odluke se donose prema osjeaju, na temelju iskustva ili intuicija. Racionalan odluke se donose na temelju egzaktnih injenica, znanja i informacijske podloge. 197. DETERMINISTIKO I STOHASTIKO ODLUIVANJE Deterministiko kad nam je sve to ima utjecaja na odluku poznato. Stohastiko neki ili veina bitnih elemenata problemske situacije karakterizirani su neizvjesnou. 198. VRSTE IZVORA INFORMACIJA podaci koje je proizveo PIS (interni podaci); podaci dobiveni od vie ili nie razine managementa; podaci dobavljeni iz okoline poslovnog sustava (eksterni podaci). 199. ZNANJE I VRSTE ZNANJA znanje je skup modela kojima predstavljamo, objanjavamo i predviamo ponaanje predmeta i pojava. Ima 2 oblika: Deklarativno (injenino) znanje je opisnog karaktera, ono objanjava to neka stvar znai, predstavlja ili kako izgleda. Proceduralno (metodoloko) znanje) je skup postupaka ili vjetina koje objanjavaju kako se neto moe uraditi. Temelji se na deklarativnom znanju i opisuje kako se rjeavaju problemi ili obavljaju poslovi. Heuristika je najvia razina znanja; temelji se na pronalaenju pravilnosti te njihovoj primjeni na nove situacije. 200. OBLICI PREDSTAVLJANJA ZNANJA U BAZI ZNANJA pravila (su oblik prezentacije znanja koje se temelji na logikim premisama i zakljucima); semantike mree (su tehnike vizualne prezentacije odnosa izmeu stvari. Sastoje se od vorova i veza izmeu njih); okviri

20

(struktura u kojoj su povezani dijelovi znanja prikazani matricom). 201. NAINI PRIKUPLJANJA INFORMACIJA promatranje okoline bez posebne svrhe; usmjereno promatranje okoline; aktivno dobivanje informacija. 202. METODE I MODELI ANALIZE OKOLINE metode slobodne procjene (zasnovane su na intuiciji, iskustvima i na elementarnoj analizi nekog problema); uzroni modeli (zasnovani su na kombinaciji ekonomske teorije i statistikih metoda); modeli vremenskih serija (predviaju budue vrijednosti varijabla iskljuivo na osnovi njihovih vlastitih vrijednosti u prolosti). 203. DEKOMPOZICIJA PROCESA prilikom crtanja dijagrama toka podataka za vrlo sloene sustave, broj procesa moe biti velik. DTP je preglomazan i preopiran pa postupkom dekompozicije (ralambom) cjeline sustava rastavljamo na podsustave. Dekompozicija je metoda rjeavanja zadataka poevi od konceptualno opih do detaljnih (top down). Dijagram za prikaz dekompozicije sustava ili procesa u podsustave naziva se varnijev dijagram. 204. METODA CRNE KUTIJE koristi se za shematsko prikazivanje odnosa promatranog sustava i njegove okolice, te eventualno istraivanje tih odnosa. OKOLICA U S I Ne ulazi se u sami proces, nego se uz ( T ) uz pomo input i output informacija pokuava prepoznati proces. 205. BITNA SVOJSTVA SVAKE INFORMACIJE kvaliteta informacije (je njezina sposobnost da zadovolji informacijske potrebe korisnika); koliina (je egzaktno mjerljiva osobina informacije); vrijednost informacije (u vremenu ima 3 karakteristina podruja: podruje prognoziranja = informacija prije dogaaja, podruje stvarnog vremena = informacija u vrijeme nastanka dogaaja, podruje zastarijevanja = informacija poslije dogaaja;prekasno). 206. IVOTNI CIKLUS SUSTAVA metoda sistemske analize razvija i uspostavlja PUIS polazei od koncepta ivotnog ciklusa sustava. 1. faza inicijalizacije (razvoja) sustava manageri i djelatnici daju poticaj za razvoj novog PUIS-a; obavljaju se pripreme za izgradnju novog sustava. 2. faza ekspanzije (rasta) sustava kvantitativni rast sustava u svim njegovim segmentima, akumuliraju se strojevi i oprema, pripremaju se programi, obrazuju se djelatnici, razvijaju se mrene komponente sustava. 3. faza konsolidacije (sazrijevanja) sustava rast sustava svjesno se usporava kako bi se ostvarila kontrola nad njegovim radom i uspostavile eljene mogunosti upravljanja. 4. faza zrelosti poinje odbacivati optimalne rezultate rada, od sustava se oekuje da stvara eljene koristi. 207. ROM upisuju se podaci koje korsnik ne moe mijenjati, oni u memoriji ostaju trajno; programi sistemskog softwarea bez kojih raunala ne bi mogla raditi. 208. RAM korisnika memorija; korisnik ju moe upotrebljavati za ispunjenje razliitih vrsta potreba. 209. PARAINFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA nastaje proizvodnjom mikroraunala koji se proizvode zato da bi bili ugraeni. 210. TEORIJE PROGRAMIRANJA bavi se definiranjem naina sustavnog koritenja prikupljenih informacija u upravljanju sustavima. Teorija algoritma odreuje naine sustavnog prikazivanja metodolokog znanja u obliku konanog broja nedvosmislenih koraka (algoritama) koji sigurno vode do rjeenja nekog problema upravljanja ako takvo rjeenje postoji. Teorija automata definira mogue algoritamske konstrukcije strojeva odnosno tehnikih ureaja i aparata namjenjenih obavljanju nekih fizikih ili logikih operacija.

21

211. PREDNOSTI BEINIH MREA U ODNOSU NA IANE lake ih je uspostaviti jer ne zahtjevaju opsene fizike inovacije u prostoru; mogue ih je fleksibilnije konfigurirati; lake ih je premjestiti na novu lokaciju; jednostavnije su za uporabu; omoguuju odreeni supanj mobilnosti korisnika. 212. PREDNOSTI I NEDOSTACI EKSPERTNIH SUSTAVA Prednosti: mogu rjeavati sloene probleme jednako dobro kao i strunjaci; funkcioniraju heuristiki; komuniciraju s ljudima na razne naine (grafiki, simbolima...); objanjavaju korisniku zato postavljaju pitanja i to nastoje postii; provjeravaju i verificiraju vlastite zakljuke; mogu konvertirati opis problema koji daje korsnik u onaj oblik koji njima odgovara; kada su jednom izgraeni ne grijee; raspoloivi su uvijek i bez ogranienja; jeftiniji su od strunjaka. Nedostaci: obuhvaaju uski segment ljudskog znanja; ne mogu razmiljati; ne procjenjuju znaenje; ne zakljuuju intuicijom; ne izvlae analogije, ne ue na osnovi iskustva. 213. TEORIJA ZNAKOVA (SEMIOTIKA) definira elemente iskazivanja informacijskog sadraja (znakove, simbole), njihove odnose i mogunosti povezivanja u smislene cjeline (nizove ili viedimenzionalne tvorevine). 214. RJENIK PODATAKA je centralizirano spremite informacija o opisima podataka, kao to su znaenje, odnosi prema ostalim podacima institucije ili osobe zaduene za odravanje podataka, izvori, ovlateni korisnici te format podataka. 215. TEMELJNE ZNAAJKE MODERNOG POSLOVANJA brzina (svi aspekti poslovanja i organizacije poduzea djeluju i mijenjaju se u realnom vremenu); povezanost (sve se elektroniki povezuje sa svime (proizvodi, ljudi...); dodana vrijednost (u svakom proizvodu ili usluzi raste vanosti tzv. neopljive dodane vrijednosti, npr. image, sigurnost, informacija). 216. KARAKTERISTIKE ORGANIZACIJSKE PRILAGODBE DINAMINIM TRINIM UVJETIMA globalizacija managementa; organizacijska fleksibilnost, prilagodljivost i spremnost na suradnju; timski pristup, orijentacija na ljudske resurse; poslovi se mijenjaju (grupiraju); upravljanje znanjem (znanje prodaje proizvode i donosi profit). 217. ORGANIZACIJSKI DARVINIZAM promjenjeni i dinamini trini uvjeti znatno mijenjaju poslovno okruje; organizacije moraju pronai nain za prilagodbu i opstanak, tako da organizacijski darvinizam postaje prioritet poduzea. Organizacijska struktura mora biti prilagodljiva vanjskim i unutarnjim radikalnim promjenama, mora biti potpuno stvorena prema okolini. 218. MODULARNE ORGANIZACIJE su mree pojedinanih partnera koji obavljaju pojedinane funkcije. 219. PROCESNI PRISTUP provedba reinenjeringa zahtjeva cjelovito promatranje i integraciju poslovnog procesa, uoavanje tokova informacija oko kojih se gradi nova org. struktura: procesi se mijenjaju i grupiraju; odluivanje postaje dijelom svakog procesa; nestaju birokratski pristupi; posao se obavlja tamo gdje ima najvie smisla; pokuava se slijediti prirodni tijek procesa; ukidaju se nepotrebne i viestruke kontrole koje usporavaju procese; osnovni princip reinenjeringa je promjena usmjerena na stvaranje nove vrijednosti. 220. KONCEPT 3 NULE U PROCESU PROIZVODNJE nula u skladitu (minimalne zalihe; JIT metoda proizvodnje); nula u kanjenju (automatizacija procesa proizvodnje); nula akrta u proizvodnji. 221. SINEKTIKA nalikuje na oluju mozgova s tim da skupina uope ne zna o kojem je konkretno problemu rije. 222. DELFI METODA statistika obrada prikupljenih miljenja dobivenih od eksperata. 223. KNOWLEDGE WORKERS su djelatnici koji rade na informacijama, znalci, strunjaci, eksperti. To su ljudi sa strukom koji vre DISEMINACIJU INFORMACIJA odnosno rade s informacijama kao s robom. 224. ELEMENTI STRUKTURALNOG KAPITALA pokuava se kvantificirati znanje; vjetine; iskustvo, inovativnost; kreativni potencijal. Strukturni kapital je sposobnost poduzea za koritenje ovjekovog intelekta i inovativnosti za stvaranje bogatstva; nastaje stvaranjem nove

22

vrijednosti putem transformacije rada ljudskog kapitala. To je dugotrajna imovina, ali nije prikazana u bilancama poduzea. Elementi su: potroaki kapital; organizacijski kapital; procesni kapital; inovacijski kapital; intelektualno vlasnitvo; neopipljiva imovina (image). 225. PROCES DONOENJA ODLUKA identifikacija problema; utvrivanje i ocjena alternativa; izbor izmeu alternativa; akcija; ocjena uspjenosti odluka. 226. WAP (WIRELESS APLICATION PROTOCOL) je protokol za komuniciranje beinih Internet ureaja, to izmeu ostalog omoguuje pristup Internetu putem mobilnog telefona ili nekog drugog prijenosnog ureaja. 227. PETEROV PRINCIP kae da se ovjek u hijerarhiji organizacije penje tako dugo dok ne dosegne razinu nekompetentnosti. 228. METODA BIJELE KUTIJE prepoznajemo elemente inputa i elemente outputa; prepoznajemo proces, a nakon toga se utvruju uzroci zato se to dogodilo. 229. ZAKON PRIJENOSA INFORMACIJA u svakom komunikacijskom procesu dogaa se odnos koji se moe definirati kao , s tim da je n broj uesnika dogaaja, sudionika u danoj situaciji. Broj sudionika dogaaja raste na kvadrat . Kada 2 sudionika razmjene neku informaciju ne dobijemo0 jednu informaciju nego 4. Dakle, 1. to A misli o B externo (ono to mu kae); 2. to A misli o B interno (ono to mu ne kae); 3. to B misli o A externo; 4. to B misli o A interno. Informacija

2n

4222 ==n

je sve ono to za primatelja ima vrijednost novosti. Podatak je obraena informacija. Vijest je informacija s mjesta dogaaja. 230. EKVIFINALITET isto konano stanje ostvareno na razliite uvjete i na razliite naine. 231. INTEGRATIVNI KONTROLING normativni vizija management K (to elimo postii) O N K misija (komu sluimo) R E Strategijski T ciljevi (koliko elimo postii) Management I Z A strategije (kako to elimo utemeljenje C usmjeravanje postii) operativni manag. ponaanja I J A ponaanja proraun (koliko to stoji) 232. INFORMACIJSKI ZAHTJEV je ono to korisnik definira kao svoju potrebu. To su podaci ili informacije za koje korisnik misli da su osnova pri donoenju odluke ili rjeavanja nekog problema. U naelu informacijski zahtjevi bi trebali biti formalna definicija informacijske potrebe. Meutim, ljudi esto nisu svjesni svojih pravih informacijskih potreba, pa zahtjevi koji oni iskazuju mogu se bitno razlikovati od moguih rjeenja. 233. OSOBINE KONVERGENCIJSKOG MODELA ovaj model u kontekstu globalizacije informacija promatra informaciju kao imovinu, resurs, robu. Ako ima te komponente informacija fiziki postoji i ima input i output i reagira na mentalni sklop onog koji informaciju ima. Ovaj model podrazumjeva da informacija postoji fiziki, da se percipira, imamo varijantu razumijevanja koja se vee na ono to mi znamo o tome; zajednika kolektivna akcija. 234. KLJUNE STRATEKE ODREDNICE INFORMATIZACIJE RH jeftiniji internet za svakoga; razvijati poduzetniku kulturu; uvoditi internet u svaku kolu; ostvariti elektroniko poslovanje; pokrenuti usvajanje i primjenu pametne kartice; zdravstvene usluge putem interneta; internet usluge i podrke za invalide; razvoj intelegentnih prijevoznih sredstava; poticati znanstveno istraivaki rad; laki uvoz informatike opreme i ukidanje monopola,...

23

235. GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV (GIS) radi se o upotrebi suvremene informacijske tehnologije koja govori o upravljanju i proizvodnji koja obuhvaa i gospodarstvo i okoli koja polazi od trenutka razvoja. Upotrebljava se u raznim sferama. Primjena adekvatne raunalne tehnologije koja se bavi prostornom dimenzijom. Standardne djelatnosti gdje se primjenjuje: arhitektura; urbanizam. Manje specifine: ekologija; geologija; geodezija; katastar; lokalna uprava; energetika; znanstveno istraivaki projekti;... 236. KOMERCIJALNA BAZA PODATAKA osnovni podaci (ime firme, tel., fax,..); podaci o proizvodima i uslugama; financijski podaci; podaci o osobama. 237. UPRAVLJANJE ZNANJEM (KM) sastavni je dio managementa. Znanost i vjetina se isprepliu, nisu tono razgranieni. Vjetina business (oec.) znanost economy (dipl. oec). Ekonomski sustav je sloen, dinamian i stohastian. Znanje u ekonomiji je atipino. 238. POTROAKI KAPITAL sastoji se od vrijednosti tj. kvalitete odnosa poduzea sa svojim potroaima ili dobavljaima. Naziva se i kapital klijenata koji odnosima sa potroaima pridodaje i odnose sa dobavljaima ali i dioniarima. 239. PROCESNI KAPITAL sastoji se od procesa stvaranja vrijednosti u poduzeu kao i od organizacijske strukture, sposobnosti managementa, raunalne infrastrukture i sl. Opisuje akcije i naine kako poduzee obavlja djelatnost. 240. INTELEKTUALNO VLASNITVO obuhvaa dokumentirano i zatieno znanje (inovacije, tehnologija, patenti, zatitni znaci, know-how, operacijski procesi, dizajni...) 241. NEOPIPLJIVA IMOVINA korporacijska kultura, image poduzea u drutvu i drugi neopipljivi initelji konkurentnog poloaja poduzea na tritu. 242. RELATIVNA STATIKA OKOLINA (RSO) klasini management, kontroler kao registrator, operatino planiranje. Orijentacija na koritenje potencijala; centralna ciljna veliina rast, likvidnost, dobit; kvantitativno oblikovanje cilja. 243. OGRANIENA DINAMIKA OKOLINA (ODO) strategijski management, kontroler kao navigator, strategijsko planiranje. Orjentacija na izgradnju potencijala; centralna ciljna veliina istraivanje i razvoj; kvantitativno i kvalitativno oblikovanje cilja; dominantno usmjerenje unutranjost + okolina poduzea. 244. EKSTREMNA DINAMIKA OKOLINA (EDO) integrativni management, kontroler kao inovator, integrativno planiranje. Orjentacija na dinamian sklad unutarnjih i vanjskih potencijala; kvalitativno i kvantitativno oblikovanje cilja; dominantno usmjerenje sklad poduzea i okoline; centralna ciljna veliina vitalnost i samorazvoj. 245. GLOBALIZACIJA visoka i brza, povezana razvojem znanja i inovacija, njena pojava se moe koristiti na bilo kojem mjestu u svijetu. 246. NOVA EKONOMIJA kupac je najvanije strateko usredotoenje; vrijednosni pokazatelji temelje se ostvarivanjem lanca dodane vrijednosti kroz poslovni proces; poveanje kvalitete je pokreta za postizanje povjerenja kupaca; kratkoroni financijski rezultati su manje vani; poveanje dodane vrijednosti, stupanj fleksibilnosti i ljudsko znanje varijable su poboljanja efikasnosti poslovanja; ljudi se motiviraju da budu inovativni. Karakteristike: intenzivna globalizacija, poslovna i informacijska tehnologija, nova ekonomija nudi vrhunske mogunosti tvrtkama da izgrade kooperacijske odnose sa kupcima i dobavljaima te poboljaju svoju efikasnost i proire poslovne horizonte i organizacijske oblike. 247. TRADICIONALNA EKONOMIJA strateko usredotoenje na cash flow vrijednost; vrijednosni pokazatelji teili su prema management koncepciji marginalnih vrijednosti; prihodi i operativni trokovi su primarni pokretai i motivatori uspjenosti; zaposlenici se motiviraju da stvaraju kratkoroni neoptereeni cash flow. 248. MODERAN POSLOVNI SUSTAV je sustav strateki usmjerenih poslovnih zadataka i funkcija. Management mora prilagoditi poslovni sustav novoj ekonomiji: globalizaciji poslovanja, orijentaciji na svakog pojedinanog kupca, informatizaciji i integraciji podataka i poslovnih funkcija, optimizacijom i racionalizacijom poslovanja.

24

249. RAZINE ODLUIVANJA strategijska; taktika; operativna. Informacije na operativnoj razini se odnose na dnevne aktivnosti, postupke. Takve informacije su analitike i detaljne. Na taktikoj razini managerima trebaju informacije o trendovima nekih aktivnosti ili procesa unutar duljeg razdoblja. Takve informacije su u obliku sumarnih i periodinih izvjetaja. Na strategijskoj razini manageri trebaju dugorone nestrukturirane informacije kvalitativnog obiljeja koje se nalaze u okruenju. 250. VRSTE IS-a klasini (transakcijski); sustavi za potporu odluivanju; ekspertni sustavi. 251. POLAZITA REINENJERINGA procesna orijentacija, ambicija (visoki ciljevi), koritenje pravila, kreativna primjena IT-a. 252. MANAGERSKA PISMENOST poznavanje zajednikog jezika poslovne zajednice (razumijevanje + asocijacije) 253. REDUNDANCIJA kada iteriramo jednu te istu informaciju najee kako bismo ju utvrdili, upamtili. Redundanca se koristi kako bi informacija ostavila dui trag. 254. KRITIKO MILJENJE sloeni proces miljenja koji poinje informacijom, a zavrava odlukom. 255. GROZDOVI nelinearna metoda brain storminga koja se planira u malim grupama da bi razvila kritiko miljenje managera. 256. REQUEST postupak spada u podruje komuniciranja koji nam pomae da pojaamo efekt razumijevanja znaenja informacija. 257. TRADICIONALNA ORGANIZACIJA uenje razumijevanjem; poveanje intelektualnog znanja; uenje organizacija i vjetina; usvajanje znanja i stavova; optimizacija, koritenje poznatih algoritama. 258. NOVA ORGANIZACIJA uenje kroz okolinu; poveanje kolektivne sposobnosti za rjeavanje problema; razumijevanje i osobno iskustvo; istraivanje i eksperiment; zadovoljavajua rjeenja bolja od poznatih naina. 259. MJERENJE LJUDSKOG KAPITALA zadovoljstvo i motivacija zaposlenih, sposobnost za timski rad, vjeronost kompaniji, broj zaposlenih, managera, prosjean radni vijek u kompaniji, udio ena, udio novaka u kompaniji, trino iskustvo, sati obrazovanja i treninga, dodana vrijednost po zaposlenom i po zaposlenom u IT odjelu, razina informacijs