l e k s i k o n 12.pdf · ,zeged,999.)s 1 natemeljurečnikaačb: ... drugihezika,j...

208

Upload: others

Post on 04-Jul-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi
Page 2: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi
Page 3: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

L E K S I K O N

PO DU NAV SKIH HR VA TA – BU NJE VA CA I ŠO KA CA

12

K – Knj

HR VAT SKO AKA DEM SKO DRU ŠTVO

Su bo ti ca, 2013.

Page 4: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

URED NI ŠTVOSla­ven­Ba­čić,­Ma­rio­Ba­ra,­Ste­van­Mač­ko­vić,

Pe­tar­Vu­ko­vić,­To­mi­slav­Žig­ma­nov

GLAV NI URED NIKSla­ven­Ba­čić

IZ VR ŠNI URED NIKTo­mi­slav­Žig­ma­nov

LEK TU RAPe­tar­Vu­ko­vić

KO REK TU RAMirko­Kopunović,­Željka­Zelić,­

Márta­Mačković-Papp

GRA­FIČ­KA­PRI­PRE­MAPrin­tex

CIP­–­Katalogizacija­u­publikacijiBiblioteka­Matice­srpske,­Novi­Sad

929(=163.42) (497.113) (031)930.85(=163.42) (497.113) (031)

LEKSIKON­podunavskih­Hrvata­–­Bunjevaca­i­Šokaca.­[Knj.]­12,­K-Knj­/[glavni­urednik­Slaven­Bačić].­–­Subotica­:­Hrvatsko­akademskodruštvo,­2013­(Subotica­:­Printex).­–­VI,­200­str.­:­ilustr.­;­24­cm

Tekst­štampan­dvostubačno.­–­Tiraž­1.500.

ISBN­978-86-85103-23-0­(broš.)ISBN­978-86-85103-03-2­(za­izdavačku­celinu)

a)­Bunjevci­–­Leksikoni­b)­Šokci­–­Leksikoni

COBISS.SR-ID­282718983

ISBN­978-86-85103-23-0

Page 5: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

III

SU RAD NI CI NA DVANAESTOME SVE SKU

Andrašić,­Ivan,­novinar,­SontaBačić,­dr.­sc.­Slaven,­odvjetnik,­SuboticaBačlija,­Grgo,­odvjetnik­u­mirovini,­SuboticaBara,­Mario,­prof.­povijesti­i­sociologije,­asistent,­Institut­za­migracije­i­narodnosti,­

ZagrebBažant,­Eva,­knjižničarka­u­mirovini,­SuboticaBeretić,­mons.­Stjepan,­župnik­Katedralne­župe­sv.­Terezije­Avilske,­SuboticaBorkov,­Vanda,­dipl.­ing.­šumarstva,­SuboticaCvetanović,­Milovan,­arhivist,­Povijesni­arhiv­grada­Novoga­Sada,­Novi­SadCvijin,­Lazar,­el.­ing.,­SuboticaČeliković,­Katarina,­prof.­komparativne­književnosti,­Zavod­za­kulturu­vojvođanskih­

Hrvata,­SuboticaČoban,­Stanka,­službenica­u­mirovini,­BačČota,­Zoran,­dipl.­iur.,­SomborDumendžić,­Josip,­BođaniĐanić,­mr.­sc.­Matija,­prof.­geografije­u­mirovini,­SomborĐipanov,­Anita,­dipl.­kineziologinja,­MonoštorFiranj,­Alojzije,­SomborGrlica,­Mirko,­prof.­povijesti,­muzejski­savjetnik,­Gradski­muzej,­SuboticaGutman,­dr.­sc.­Ivan,­red.­prof,­Prirodoslovno-matematički­fakultet­u­KragujevcuHeka,­dr.­sc.­Ladislav,­docent,­Pravni­fakultet,­Institut­za­komparativno­pravo,­SegedinHemar,­Eduard,­publicist­i­nakladnik,­ZagrebHoško,­dr.­sc.­Franjo­Emanuel,­red.­prof.­u­mirovini,­Katolički­bogoslovni­fakultet­u­

Zagrebu,­Teologija­u­RijeciIvančić,­Jasna,­viša­leksikografkinja,­Leksikografski­zavod­Miroslav­Krleža­u­ZagrebuKovačev-Ninkov,­Olga,­dipl.­povjesničarka­umjetnosti­i­etnologinja,­muzejski­

savjetnik,­Gradski­muzej­Subotica­Lerić,­Tamara,­nastavnica­razredne­nastave,­BeregLibman,­dr.­Emil,­liječnik­u­mirovini,­SuboticaMačković,­Stevan,­prof.­povijesti,­ravnatelj­Povijesnoga­arhiva,­SuboticaMandić,­Živko,­prof.­hrvatskoga,­ruskoga­i­bugarskoga­jezika­u­mirovini,­BudimpeštaMiloš,­mr.­sc.­Mato,­OCD,­ZagrebNagel,­Zoran,­prof­geografije,­Gimnazija­Svetozar­Marković,­SuboticaOstrogonac,­Kata,­dipl.­ing.­zaštite­bilja,­ŽednikPandžić,­Julijana­s.­Mirjam,­Subotica­

Page 6: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

IV

Pelajić,­Zvonimir,­nastavnik­glazbene­nastave­u­mirovini,­PlavnaPiuković,­Ivan,­SuboticaPiuković,­Grgo,­Subotica­Poljak,­dr.­sc.­Željko,­prof.­Medicinskoga­fakulteta­u­Zagrebu­u­mirovini,­ZagrebProdan,­dr.­sc.­Janja,­docentica,­Katedra­za­hrvatski­jezik­i­književnost,­Slavistički­

institut­Sveučilišta­u­Pečuhu­Rudinski,­mr.­sc.­Ante,­arhitekt­u­mirovini,­SuboticaSkenderović,­Petar,­SuboticaSkenderović,­dr.­sc.­Robert,­znanstveni­suradnik,­Hrvatski­institut­za­povijest,­

Podružnica­za­povijest­Slavonije,­Srijema­i­Baranje,­Slavonski­BrodSlavić,­mr.­sc.­Karlo,­dipl.­ing.­agr.­u­mirovini,­SuboticaStantić,­Stipan,­prof.­geografije,­OŠ­Ivan­Milutinović,­SuboticaSuknović,­Kata,­dipl.­ing.­za­tekstilno­inženjerstvo­tekstilno-strojarske­struke,­SuboticaŠeremešić,­Željko,­dipl.­iur.,­MonoštorŠtefković,­Josip,­župnik­Župe­sv.­Pavla­apostola,­BačŠtefković,­mr.­th.­Mirko,­tajnik­Subotičke­biskupije,­SuboticaTošaki,­Lucija,­LemešTrojan,­dr.­sc.­Ivan,­docent,­Filozofski­fakultet,­OsijekUšumović,­Neven,­prof.­filozofije­i­dipl.­komparatist­književnosti,­UmagVujković­Lamić,­Ljudevit,­službenik­u­mirovini,­SuboticaVuković,­dr.­sc.­Petar,­izv.­prof.,­Filozofski­fakultet,­ZagrebVuković-Dulić,­Ljubica,­prof.­povijesti­i­povijesti­umjetnosti,­Gradski­muzej­SuboticaZelić,­Naco,­dipl.­iur.­u­mirovini,­ZagrebŽigmanov,­Tomislav,­prof.­filozofije,­Zavod­za­kulturu­vojvođanskih­Hrvata,­Subotica

Page 7: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

V

Neočekivano­povećanje­opsega­i­složenosti­leksikografske­obrade­priloga­te­druge­objektivne­okolnosti­rezultirale­su­povećanjem­vremena­potrebnoga­za­prikupljanje­i­obradu­materijala­za­Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.­Zbog­toga­će­od­ovoga­sveska,­kao­dopuna,­biti­objavljivan­i­stanovit­broj­članaka­koji­su­iz­različitih­razloga­izostali­iz­prijašnjih­svezaka.­Unatoč­metodološkim­dvojbama,­uredništvo­se­od-lučilo­za­ovakav­pristup­budući­da­nije­nepoznat­u­leksikografskoj­praksi,­a­usto­bi­trebao­olakšati­izradu­drugoga­cjelovitoga­te­dopunjenoga­i­izmijenjenoga­izdanja­Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.

­ ­ ­ ­ ­ ­ ­ ­ ­­­­­­­­Uredništvo

Page 8: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

VI

Page 9: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

K

KA BA TU LJA (tur.­ka­ba­hat:­kriv­nja),­dječ­ja­igra­u­šo­kač­kih­Hr­va­ta­u­Bač­koj.­Igra­la­se­na­otvo­re­no­me,­na­či­stoj­po­vr­ši-ni,­uz­su­dje­lo­va­nje­5-6­dje­ce.­Gle­da­lo­se­da­u­igri­bu­de­i­dje­ča­ka­i­dje­voj­či­ca.­Ako­dje­čak­igra­žen­sku­ulo­gu,­po­ve­že­se­rup-cem,­u­obrat­nom­slu­ča­ju­dje­voj­či­ca­sta­vi­muš­ku­ka­pu.­S­ne­kom­bro­ja­li­com­naj­pri­je­me­đu­so­bom­bi­ra­ju­ka ba tu lju i­»su­žnja«. Na­ze­mlji­na­cr­ta­ju­če­tvo­ri­nu­(to­je­ku­ća),­ko­ju­po­di­je­le­na­dva­di­je­la­–­je­dan­je­so­ba,­dru­gi­ga tor. U­so­bu­sta­ne­ka ba tu lja­(po­gr-blje­na­sta­ri­ca­s­pru­tom­u­ru­ci),­a­u­»ga­tor«­»su­žanj«.

Osta­la­dje­ca: Ka ba tu ljo, sta ra maj ko, / jer kod te be ma li braj ko?Ka­ba­tu­lja: Za tvo rit je u ga to ru, / do­če­kat­će­tu­i­zo­ru.­/­Šta­mu­iđe,­nek­do­bi­je­/­–­ukro­mi­je­šep­te­li­je.Dje­ca:­Puš­ći­nje­ga­ku­ći­doć,­/­ka­ži­nje­mu­‘La­ku­noć’.Ka­ba­tu­lja: Naj pri daj te pet du ka ta / ako­bi­vi­vi­dli­bra­ta.Dje­ca:­Dat­će­mo,­dat­će­mo!

Ka sir od­osta­lih­pri­mi­3-4­»du­ka­ta«­(cre­pi­ća)­i­no­si­ih­ka ba tu lji,­ona­puš­ta­ dje­ča­ka­i­tek­za­tim­shva­ti­da­su­joj­pla­ti­li­ma­nje.

Ka­ba­tu­lja:­Upuj,­va­ra­li­ce!­Upuj,­ va­ra­li­ce!­Kabatulja­ba­ca­za­nji­ma­ni­sko­prut­što­

je­dr­ža­la­u­ru­ci.­Či­ju­no­gu­prut­po­go­di,­taj­će­bi­ti­no­va­ka ba tu lja,­a­osta­le­bi­ra­ju­s­bro-ja­li­com.

To­su­još­igra­la­dje­ca­ro­đe­na­1910-ih­go­di­na,­po­sli­je­se­ta­igra­iz­o­bi­ča­ji­la.­Gla-

gol:­ka ba tu ljat se; gl.­ime­ni­ca:­ka­ba­tu­lja­nje.­S­istim­ime­nom­bi­la­je­po­zna­ta­i­u­Be­re­gu,­a­Mo­noš­tor­ci­su­je­zva­li­ka ba ja tlu ja (tur. ka­ba­ha­tli­ja:­kri­vac).

Ž.­Man­dić

KAC ZI BA, Ágnes (Hódmezővásárhely,­8.­V.­1956.),­sla­vi­sti­ca.­Kći­je­Mihálya­i­Ilo-ne­Ir­me,­rođ.­Fehér.­Maj­ka­joj­je­ro­đe­na­u­No­vom­Sa­du.­Na­kon­ško­lo­va­nja­u­rod­nom­mje­stu,­u­Se­ge­di­nu­je­1980.­di­plo­mi­ra­la­nje­mač­ki­i­ru­ski­je­zik­i­knji­žev­nost,­a­na­Sve­u­či­liš­tu­Lóránda­Eötvösa­u­Bu­di­mpeš-ti­srp­sko-hr­vat­ski­je­zik­i­knji­žev­no­st.­Od­1980.­za­po­sle­na­je­na­ka­te­dri­za­ru­ski­je­zik,­od­no­sno­nje­zi­nu­sljed­ni­ku­In­sti­tu­tu­za­sla-vi­sti­ku­Sve­u­či­liš­ta­Józsefa­At­ti­le­u­Se­ge­di-nu.­On­dje­je­1998.­dok­to­ri­ra­la­iz­pod­ruč­ja­zna­no­sti­o­je­zi­ku,­a­za­do­cen­ti­cu­je­iza­bra-na­1999.­Pre­da­je­pred­me­te­po­red­be­no­je­zi-ko­slo­vlje,­po­vi­jest­srp­sko­ga­je­zi­ka,­opi­snu­gra­ma­ti­ku­te­vo­di­pre­vo­di­lač­ke­vje­žbe.­

Me­đu­inim­se­ba­vi­la­i­pro­u­ča­va­njem­utje­ca­ja­ma­džar­sko­ga­je­zi­ka­na­lek­sik­bač-kih­Bu­nje­va­ca.­U­rad­nji­»Ma­džar­ski­ele-men­ti­u­rječ­ni­ku­bač­kih­Bu­nje­va­ca«­(»A­bácskai­bunyevácok­szótárának­magyar­ele­mei«,­u:­Ötvenéves­a­sze­ge­di­szla­vis­zti­ka,­Sze­ged,­1999.)­na­te­me­lju­Reč­ni­ka­bač­kih Bu nje va ca­Mar­ka­Pe­i­ća­i­Gr­ge­Bač­li­je­pro­ve­la­je­is­tra­ži­va­nje­ri­je­či­ma­džar­sko­ga­pod­ri­je­tla­te­ri­je­či­iz­dru­gih­je­zi­ka­ko­je­su­u­bu­nje­vač­ki­go­vor­uš­le­pre­ko­ma­džar­sko-ga.­Us­po­re­đu­ju­ći­taj­rječ­nik­s­ra­do­vi­ma­ma­džar­skih­znan­stve­ni­ka,­na­po­se­Lászla­Ha­dro­vic­sa,­dr­ži­da­se­u­bu­nje­vač­kom­go­vo­ru­ne­ko­ri­sti­280­ri­je­či­ma­džar­sko­ga­

Page 10: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KACZIBA

2

pod­ri­je­tla,­ne­go­oko­400,­pri­če­mu,­su­bli-mi­ra­ju­ći­ri­je­či­pre­ma­mor­fo­loš­koj­adap-ta­ci­ji,­uzi­ma­u­ob­zir­i­one­ko­je­su­bač­ki­Bu­njev­ci­pre­ko­ma­džar­sko­ga­pre­u­ze­li­iz­dru­gih­je­zi­ka,­na­po­se­iz­nje­mač­ko­ga.

Ta­ko­upo­zo­ra­va­na­to­da­su­u­prav­no­na­zi­vlje­iz­ma­džar­sko­ga­je­zi­ka­pre­u­ze­te­ri­je­či­bi rov, bi stoš, ja roš, la tov, pan dur, ren der,­var­me­đa, va roš, vok šo va ti;­za­čo-vje­ka­Bu­njev­ci­ra­be­poj­mo­ve­ma­flo, nem­tut ko, mur cu la,­or­ga­zda; za­je­la pu se dla, pa­la­čin­ta, či­pe­tak, ta šak, te ja, dunc, dun­coš ka (bo­ca),­s­ti­me­da­su­ove­po­sljed­nje­iz­vor­no­nje­mač­ko­ga­pod­ri­je­tla;­u­tr­go­vi­ni­se­ra­be­ri­je­či­bu­đe­lar, fi­ler, fo rin ta, he ti ja, ma ri jaš, me reš, ra das, rif, re feš,­va­šar­fi­ja;­u­pro­me­tu­i­ko­mu­ni­ka­ci­ja­ma­al maš, bi le­ta, bi ljeg,­fi­ja­ke­raš,­ka­la­uz, šir genj, vi lanj;­ima­ju­ći­u­vi­du­ru­ral­ni­ka­rak­ter­ne­ka­daš-nje­ga­ži­vo­ta,­pu­no­ma­džar­skih­ri­je­či­ra­bi­se­u­po­ljo­djel­stvu,­pri­mje­ri­ce,­ašov, alaš, bi­ka­čik,­ča­pov,­čor­da, ga­zda, ga­zda­šag, jo sag, lo vas, ma jur, mar va, mi trad, pa lan­ta, pra snik, par log, ren da, rit, sa laš, va­gov.­Iz­ma­džar­sko­ga­su­pre­u­ze­ti­pri­dje­vi­avaš ki,­ban­džav, ben gav, bo lon doš, bo(l)­ toš ki, den ga, dur coš, so daš, ili­pak­gla­go­li­ab rik to va ti, ča­po­va­ti,­ču­ta­ko­va­ti,­flan­co­va ti, par to va ti, piš lo go va ti, šu ro va ti, ta ši­ko va ti.­Na­gla­ša­va­da­se­u­Bu­nje­va­ca­ri­ječ­le veš­ne­ko­ri­sti­za­ju­hu­(madž.­le­ves:­ju­ha),­ne­go­ozna­ču­je­blu­zu,­žen­ski­odjev­ni­pred-met,­ko­ja­u­bu­nje­vač­kom­go­vo­ru­po­tje­če­od­ri­je­či­le ve srékl i, ko­ja­se­u­oko­li­ci­Se­ge­di­na­te­u­Ko­mo­ra­nu­(madž.­Komárom)­i­Ormán-ságu­ra­bi­la­za­gor­nji­dio­odje­će.

Dje­lo:­Bu dim peš tan ski ru ko pis Hri sto fo ra Ra ša­ni na,­Se­ge­din,­1999.

L.­He­ka

KAĆ­MAR (madž.­Katymár),­mje­sto­ju-go­i­stoč­no­od­Ba­je,­2401­st.,­od­to­ga­209­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­(2001.). Ime­mu­po-tje­če­od­ku­man­skog­osob­nog­ime­na­s­ko-ri­je­nom­gač.­U­iz­vo­ri­ma­se­su­sre­će­kao­Kac­hmar­(1388.,­1406.),­a­po­sli­je­kao­Kat-hmar­(1466.),­Kathymar­(1494.),­Kac­smar­(1543.),­Kac­zmar­(1724.),­Kattymar­(1726.),­Katymar­(1733.),­Kag­mar­(1744.),­Kat­ti­mar­(1785.).

God.­1388.­za­bi­lje­žen­je­kao­pu­sta­ra,­po­sjed­bat­mo­noš­tor­skog­Lászla­Töttösa,­a­dvi­je­go­di­ne­po­sli­je­kao­se­lo;­na­la­zi­se­i­u­po­pi­su­de­se­ti­ne­u­Bo­droš­koj­žu­pa­ni­ji­1520.,­sta­nov­ni­ci­su­mu­Ma­dža­ri­(po­ne­kim­pret-po­stav­ka­ma­Ku­ma­ni);­god.­1543.­Ka­lač­koj­je­nad­bi­sku­pi­ji­pla­tio­26­(1678.­–­4,­1700.­–­12)­fo­rin­ta­i­je­dan­par­či­za­ma­cr­kve­ne­de-se­ti­ne.­U­tur­skom­raz­do­blju­u­sa­sta­vu­je­Som­bor­ske­na­hi­je­–­na­mje­sto­po­bi­je­no­ga­i­iz­bje­glo­ga­sta­nov­niš­tva­sre­di­nom­XVI.­st.­do­se­li­li­su­Sr­bi­pa­su­1590.­po­pi­sa­ne­22­ku-će,­no­srp­sko­je­sta­nov­niš­tvo­1598.­na­pu­sti-lo­Bač­ku­i­pre­se­li­lo­se­u­oko­li­cu­Ostro­go­na­(madž.­Es­zter­gom)­na­na­go­vor­ta­moš­nje­ga­ka­pe­ta­na­Miklósa­Pálffya.­

Po­sli­je­oslo­bo­đe­nja­od­Tu­ra­ka­pod­ruč­je­je­pod­vlaš­ću­Ugar­ske­ko­mo­re,­ali­ga­žu­pa-nij­ski­po­pis­iz­1699.­uop­će­ne­spo­mi­nje,­a­iz­1700.­pu­sta­ra­je­bez­sta­nov­ni­ka.­No­1711.­spo­mi­nje­se­kao­hr­vat­sko­na­se­lje,­ko­je­1714.­ima­svo­je­ga­kne­za­i­17­kme­to­va,­svi­su­Hr-va­ti.­Po­pis­iz­1715.­bi­lje­ži­14,­1720.­–­4,­1724.­–­8,­a­1727.­–­14­hr­vat­skih­po­re­znih­ob­ve­zni­ka.­Za­vri­je­me­au­stro-tur­sko­ga­ra­ta­1716.-18.­Kać­mar­ci­su­se­sklo­ni­li­u­Su­bo­ti-cu.­Pr­vi­pe­čat­po­tje­če­iz­1744.­i­no­si­nat­pis­»Se­lo­Kag­mar«.­God.­1734.­i­1768.­svi­su­mu­sta­nov­ni­ci­Hr­va­ti,­ko­ji­no­se­pre­zi­me­na­Ala­ga,­Ba­ri­šin,­Ca­rić,­Či­lić,­Će­ru­šić,­Di-zda­rić,­Đu­ra­ko­vić,­Fi­li­po­vić,­Go­ve­da­ro­vić,­Hor­vat,­Iš­pa­no­vić,­Ja­se­no­vić,­Kre­kić,­Lu-ka­če­vić,­Ma­mu­žić,­Opan­ča­ro­vić,­Pan­čić,­Ro­mić,­Sti­pa­no­vić­i­dr.­Pr­vu­cr­kvu­po­di­gli­su­bu­nje­vač­ki­Hr­va­ti­1736.,­po­sve­će­na­je­sv.­Ja­ko­vu­Sta­ri­je­mu.­Du­šo­bri­žni­ci­su­im­fra­njev­ci­re­do­dr­ža­ve­Bo­sne­Sre­bre­ne,­ko-ji­ih­po­sje­ću­ju­iz­baj­skog­sa­mo­sta­na.­Sa-mo­stal­nom­je­žu­pom­po­stao­1748.­(pri­je­je­pri­pa­dao­Ba­ji,­a­od­1735.­Ga­ri),­ma­tič­na­knji­ga­vjen­ča­nih­vo­di­se­od­1747.­(još­dok­je­pri­pa­dao­Ga­ri­kać­mar­ska­su­vjen­ča­nja­po­seb­no­bi­lje­že­na),­a­osta­le­od­1748.­Na­kon­baj­skih­fra­nje­va­ca­pr­vi­žup­ni­ci­uglav­nom­su­bi­li­Hr­va­ti:­Ni­ko­la­Pa­stor­čić­(1748.),­Đu-ro­Mi­ha­lo­vić­(1759.),­Bo­na­ven­tu­ra­Man­dić­(1763.),­Ivan­Pi­ju­ko­vić­(1799.),­Mi­haj­lo­Vr-to­lić­(1802.)­i­An­tun­Mar­ko­vić­(1819.),­dok­se­po­sli­je­Hr­va­ti­na­la­ze­me­đu­ka­pe­la­ni­ma.­Ni­jem­ci­se­po­či­nju­do­se­lja­va­ti­iz­okol­nih­

kacziba

Page 11: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAĆ­MAR

3

se­la­od­1786.­pa­su­1828.­od­485­obi­te­lji­325­hr­vat­ske.­Sre­di­nom­XIX.­st.­Ni­jem­ci­su­či­ni­li­već­po­lo­vi­cu­sta­nov­niš­tva.­Je­zik­je­u­cr­kvi­i­1880.­i­1940.­nje­mač­ki,­hr­vat­ski­(»horvát«)­i­ma­džar­ski.­Kod­Ele­ka­Fényesa­je­(1851.)­»dal­ma­tin­sko«-nje­mač­ko­se­lo,­s­3549­sta­nov­ni­ka,­od­to­ga­3523­ka­to­li­ka.

Od­Ugar­ske­su­ga­ko­mo­re­1800.­ku­pi-li­si­no­vi­Pe­tra­La­ti­no­vi­ća,­Ivan­i­Jo­sip,­i­do­bi­li­na­slov­»kać­mar­ski«­(uz­ra­ni­ji­»bor-šod­ski«)­–­cr­kvu­su­da­li­ob­no­vi­ti­1807.­(od­1822.­po­sve­će­na­je­sv.­Iva­nu­Ne­po­mu­ku),­sa­gra­di­li­su­dvo­rac,­a­1821.­uči­telj­ski­dom,­ve­ću­ško­lu­i­pri­vat­nu­ka­pe­lu.­Se­lo­je­1846.­do­bi­lo­do­zvo­lu­za­go­diš­nje­odr­ža­va­nje­dva­ju­ze­malj­skih­saj­mo­va.­Ili­ja­La­ti­no­vić­spo­mi­nje­se­1865.­kao­uzor­ni­vla­ste­lin­ko­ji­mno­go­po­la­že­na­iz­gled­svog­po­sje­da,­ko­ji­se­pro­te­že­i­u­Ma­da­raš­i­Bor­šot­(3000­ju­ta-ra).­Kod­kać­mar­skog­ho­do­ča­sti­liš­ta­Vo­di­ce­1884.­sa­gra­đe­na­je­ka­pe­li­ca­po­sve­će­na­Uz-ne­se­nju­Ma­ri­ji­nu.­God.­1876.­ško­la­ima­već­4­uči­o­ni­ce.­Ta­da­je­u­se­lu­po­če­la­rad­i­nje-mač­ka­i­ži­dov­ska­ško­la.­God.­1890.­spo­mi-nje­se­nje­mač­ko-»dal­ma­tin­ska«­ško­la,­ko­ja­je­pro­ši­re­na­s­dvi­je­uči­o­ni­ce.­Iste­se­go­di­ne­(po­ne­kim­au­to­ri­ma­već­1887.)­uvo­di­ob-ve­zat­na­na­sta­va­na­ma­džar­skom­je­zi­ku,­a­na­na­rod­no­snom­se­je­zi­ku­uči­sa­mo­či­ta­nje­i­pi­sa­nje­te­vje­ro­na­uk.­Sve­u­kup­ni­je­broj­uče­ni­ka­oko­700.­Ka­ko­su­u­dru­goj­po­lo-vi­ci­XIX.­st.­Ni­jem­ci­po­ti­ski­va­li­Bu­njev­ce­u­kać­mar­skoj­cr­kvi,­su­ko­bi­su­kul­mi­ni­ra­li­na­Bo­žić­1881.,­na­kon­če­ga­su­bu­nje­vač­ki­i­nje­mač­ki­mla­di­ći­odi­je­lje­ni­pred­ol­ta­rom,­te­1902.-04.,­na­kon­što­su­nje­mač­ki­mla­di­ći­za­u­ze­li­mje­sta­bu­nje­vač­kih­dje­vo­ja­ka,­pa­su­Bu­njev­ci­dje­cu­kr­sti­li­i­vjen­ča­va­li­se­u­

okol­nim­mje­sti­ma.­Su­kob­je­za­vr­šen­do-la­skom­Iva­na­Pe­tre­ša­za­ka­pe­la­na,­ko­ji­je­pre­gra­dio­cr­kvu­na­dio­za­Bu­njev­ce­i­dio­za­Ni­jem­ce.

Pre­ma­po­pi­su­iz­1890.­u­se­lu­je­bi­lo­805­ku­ća­s­4684­ži­te­lja,­od­če­ga­su­2547­Ni­jem-ci,­1733­Bu­njev­ci,­a­pre­o­sta­li­su­uglav­nom­Ma­dža­ri,­u­ko­je­su­uvrš­te­ni­i­Ži­do­vi,­dok­je­po­pis­iz­1900.­za­bi­lje­žio­850­ku­ća­u­ko­ji-ma­ži­vi­4654­oso­be,­od­to­ga­2562­Ni­jem­ca,­1705­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­368­Ma­dža­ra­i­19­osta­lih,­a­me­đu­Ma­dža­re­je­uvrš­te­no­i­75­Ži­do­va.­Kaćmarski­Bunjevci­osovali­su­Katolički­krug­1895.­God.­1902.­cr­kva­je­pro­ši­re­na,­a­1912.­sa­gra­đe­na­je­no­va,­su-vre­me­na­ško­la;­u­sklo­pu­nje­dje­lu­je­i­ne­po-di­je­ljen­bu­nje­vač­ki­od­jel.­Za­tra­ja­nja­svjet-skih­ra­to­va­po­gi­nu­li­su­i­mno­gi­Kać­mar­ci.­

U­vri­je­me­srp­ske­oku­pa­ci­je­1919.-21.­La­ti­no­vi­ćev­je­dvo­rac­opljač­kan­i­raz­o­ren.­Na­mi­rov­nim­pre­go­vo­ri­ma­u­Pa­ri­zu­oko­us­po­sta­vlja­nja­no­ve­gra­ni­ce­(1919.)­su­dje-lo­vao­je­i­Pa­jo­Iš­pa­no­vić,­kać­mar­ski­knez.­Zbog­po­li­tič­kih­raz­lo­ga­ne­ki­su­bu­nje­vač­ki­Hr­va­ti­na­kon­dr­žav­no­ga­raz­gra­ni­če­nja­op-ti­ra­li­za­ju­go­sla­ven­sku­dr­ža­vu­te­su­na­se-lje­ni­u­Baj­mok,­Sta­ni­šić­i­Ri­đi­cu.­

God.­1941.­u­se­lu­je­bi­lo­48,6%­Ni­je­ma-ca,­24,7%­Ma­dža­ra­i­26,7%­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta.­God.­1942.­po­sve­će­ne­su­pro­sto­ri­je­Bu­nje­vač­ko­ga­ka­to­lič­kog­kru­ga,­na­či­jem­je­če­lu­bio­mje­sni­žup­nik.­Dje­lat­nost­mu­se­ogra­ni­či­la­na­uče­nje­i­pri­ka­zi­va­nje­vjer-skih­igro­ka­za­(uki­nut­je­1946.).­U­li­sto­pa-du­1944.­dio­kać­mar­skih­Ni­je­ma­ca­na­puš­ta­se­lo,­a­1946.­u­Nje­mač­ku­ih­je­prog­na­no­1340,­pa­je­nji­ho­vih­6200­ju­ta­ra­ze­mlje­

Kaćmar­(Katymár)

Page 12: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAĆ­MAR

4

(oko­po­lo­vi­ce­kać­mar­sko­ga­ata­ra)­po­di­je-lje­no­me­đu­700­oso­ba.

Od­1951.­dje­lu­je­Bu­nje­vač­ka­kul­tur­na­gru­pa,­na­či­jem­su­re­per­to­a­ru­na­rod­ni­ple-so­vi­i­pje­sme,­od­1956.­slu­žbe­no­joj­ime­Bu­nje­vač­ki­ama­ter­ski­fol­klor­ni­an­sambl,­ko­ji­dje­lu­je­do­1966.­God.­1970.­ute­me­ljen­je­Bu­nje­vač­ki­krug,­ko­ji­od­1972.­po­pri-ma­na­ziv­Bu­nje­vač­ki­kul­tur­ni­krug­Ne ven (1976.­na­ziv­mi­je­nja­u­Bu­nje­vač­ko­kul­tur-no­udru­že­nje­Ne ven),­u­či­joj­se­or­ga­ni­za­ci­ji­odr­ža­va­ju­re­do­vi­ta­kul­tur­na­pre­da­va­nja­s­pod­ruč­ja­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti,­po­vi­je­sti­i­et­no­lo­gi­je.­Go­diš­nje­se­pri­ka­zu­ju­puč­ki­igro­ka­zi.­Du­go­go­diš­nji­pred­sjed­nik­Kru-ga­bio­je­Ma­to­Duj­mov,­a­na­sli­je­dio­ga­je­Raj­ko­Tum­bas.­Ple­snu­je­sek­ci­ju­vo­di­la­Ana­Vuj­kov,­a­dram­sku­Lju­bin­ko­Man-dić.­God.­1970.­spo­je­ne­su­»ju­žno­sla­ven-ska«­i­ma­džar­ska­ško­la,­uče­ni­ci­tjed­no­5­sa­ti­uče­hr­vat­ski,­od­no­sno­nje­mač­ki­je­zik,­osta­li­pred­me­ti­iz­vo­de­se­na­ma­džar­skom.­Sta­nov­niš­tvo­je­u­ci­je­lo­sti­za­po­sle­no­u­po-ljo­pri­vred­noj­za­dru­zi,­od­no­sno­u­ra­znim­pod­u­ze­ći­ma,­ in­du­strij­skim­po­go­ni­ma,­obrt­nič­kim­udru­ga­ma.­Zbog­ne­ga­tiv­nih­pr­o­mje­na­u­go­spo­dar­stvu­pot­kraj­1980-ih­go­di­na­broj­ne­za­po­sle­nih­po­stup­no­ra­ste,­po­ljo­pri­vred­na­je­za­dru­ga­uki­nu­ta,­a­in­du-strij­ski­su­po­go­ni­za­tvo­re­ni.­

Grb­i­za­sta­va­se­la­Kać­ma­ra­te­spo­men-plo­ča­pa­li­ma­u­svjet­skim­ra­to­vi­ma­po­sve-će­ni­su­1993.­Osim­Hr­va­ta,­ko­jih­ima­5,5%,­u­se­lu­ima­i­Ni­je­ma­ca­1,6%,­ko­ji­ima­ju­svo-ju­nje­mač­ku­sa­mo­u­pra­vu,­te­Ro­ma­0,6%,­kao­i­ne­ko­li­ko­pri­pad­ni­ka­srp­sko-pra­vo-slav­ne­za­jed­ni­ce.­

Hr­vat­ska­ma­njin­ska­sa­mo­u­pra­va­osno-va­na­je­1994.­i­go­diš­nje­or­ga­ni­zi­ra­raz­ne­ma­ni­fe­sta­ci­je:­Bu­nje­vač­ki­dan,­Du­ži­jan­cu,­Su­sret­hr­vat­skih­cr­kve­nih­zbo­ro­va,­ho­do-čaš­ća,­Pre­lo,­Oce­i­Ma­te­ri­ce­i­dr.­

U­Kać­ma­ru­su­ro­đe­ni­na­rod­ni­pre­po­ro-di­telj­Mi­jo­Man­dić­(1857.-1945.),­pre­po­ro-di­telj­i­sve­će­nik­Ivan­Pe­treš­(1876.-1937.),­uči­telj­Ma­ti­ja­Iš­pa­no­vić­(1874.-1935.),­baj-ski­kul­tur­ni­i­po­li­tič­ki­dje­lat­nik­Ivan­Va­cić­(1930.-2011.),­pro­svjet­ni­dje­lat­nik­Sti­pan­Vu­jić­(1933.),­dr­žav­ni­du­žno­snik­Mar­tin­

Iš­pa­no­vić­(1951.)­i­dr.­Pre­ma­tra­di­ci­ji,­tu­je­ro­đen­i­Gr­go­Ma­toš­(1813.-1899.),­djed­pje­sni­ka­An­tu­na­Gu­sta­va­Ma­to­ša,­u­či­ju­je­čast­2003.­po­dig­nu­ta­spo­men-plo­ča­na­Na­rod­no­snoj­ku­ći­u­Kać­ma­ru­i­or­ga­ni­zi­ran­znan­stve­ni­skup.

Lit.:­A.­Vályi,­Magyar­országnak­leírása,­Bu­da,­1796;­E.­Fényes,­Magyarország­ge­o­grap­hi­ai­szótára,­Pest,­1851;­E.­Fényes,­Magyarország­ge­o­grap­hi­ai­szótára,­Pest,­1851;­Gy.­Dudás­(ur.),­Bács­Bo­drog­vármegye­egyete­mes­monografiája, Zom­bor,­1896;­I.­Iva­nić,­Isto rij sko­et no graf ska ras­pra­va:­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­u­Bač­koj,­Ba­ra­nji­i­Li­ci,­Be­o­grad,­1899;­M.­Érdújhelyi,­A ka loc sai ér­sekség a re na is san ce­kor ban,­Zen­ta,­1899;­S.­Bo-rovszky­(ur.)­Bács­Bo­drog­vármegye­monográfiája, 1,­Bu­da­pest,­b.­g.;­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vár­megye­földrajzi­és­történel­mi­helynévtára,­3,­Sza-bad­ka,­1906;­A.­Ivić,­Se­o­ba­Sr­ba­iz­Bač­ke­u­oko-li­nu­Ostro­go­na­1598.­go­di­ne,­Le to pis Ma ti ce srp ske,­knj.­313,­sv.­1-3,­No­vi­Sad,­1927;­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­J.­Rapcsányi,­Magyar­városok­monográfiája­:­Ba­ja­és­Bács­Bo­drog­vármegye­községei,­Bu­da­pest,­1934;­K.­Cse-tri,­Bácska­lakossága­a­le­grégibb­időktől­a­XIX.­sz.­végéig,­Bu­da­pest,­1939;­L.­Kiss,­Földrajzi­ne­vek­etimológiai­szótára,­Bu­da­pest,­1980;­A.­Zorn,­Ada­tok­a­ka­to­li­kus­népoktatás­helyzetéhez­a­ka-loc­sai­érsekség­területén­1848-ig,­Bács­Ki­skun­Megye­Múltjából,­5,­Kec­skemét,­1983;­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­Bu­da­pest,­1993;­A.­Se­ku­lić,­Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi­si,­Za­greb,­1994;­Zvo nik, 12/2003,­Su­bo­ti­ca;­Hr vat ski gla snik,­29.­XII.­2005,­Bu­dim­peš­ta;­A.­He­gedűs,­Pa­tachich­Gábor­ka­lo­c­sai­érsek­éle­te­és­restaurációs­tevékenysége,­Bu-da­pest-Ka­loc­sa,­2010.

Ž.­Man­dić

KAĆ­MAR­SKI­SA­LA­ŠI,­ne­ka­daš­nje­na-se­lje­sa­laš­kog­ti­pa.­Pru­ža­lo­se­ju­žno­od­Kać­ma­ra­uz­sa­mu­ju­go­sla­ven­sko-ma­džar-sku­gra­ni­cu­u­smje­ru­Sta­ni­ši­ća,­Alek­se­Šan­ti­ća­i­Baj­mo­ka­1-2­ki­lo­me­tra­u­du­bi­nu­ju­go­sla­ven­sko­ga­te­ri­to­ri­ja­u­prav­cu­za­pad-is­tok­du­ži­nom­5-6­ki­lo­me­ta­ra.­Na­se­lje­ni­je­bi­lo­ur­ba­ni­stič­ki­ure­đe­no.­Po­če­lo­se­for­mi-ra­ti­na­kon­1905.­i­ko­ma­sa­ci­je­kać­mar­sko­ga­ata­ra.­S­Kać­ma­rom,­Sta­ni­ši­ćem,­Alek­som­Šan­ti­ćem­i­Baj­mo­kom­bi­lo­je­po­ve­za­no­ze­mlja­nim­ce­sta­ma,­tzv.­lit njim pu to vi ma. Sta­nov­ni­ci­su­bi­li­ve­ći­nom­Hr­va­ti­Bu­njev­ci­pod­ri­je­tlom­iz­Kać­ma­ra­te­Ni­jem­ci,­ve­ći-nom­iz­Sta­ni­ši­ća,­ko­ji­su­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­pro­tje­ra­ni.­Gra­ni­ca­po­vu­če-

Page 13: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA DAR KA

5

na­1921.­na­kon­Tri­a­non­sko­ga­mi­ra­odi­je­li­la­je­na­se­lje­od­Kać­ma­ra­pa­se­naj­bli­ža­žu­pa­na­la­zi­la­u­Sta­ni­ši­ću,­ko­je­mu­je­na­se­lje­ad-mi­ni­stra­tiv­no­i­pri­pa­da­lo.­U­ne­ka­daš­njem­di­je­lu­kać­mar­sko­ga­ata­ra­uz­gra­ni­cu­s­Ma-džar­skom­na­ju­go­sla­ven­skoj­je­stra­ni­1930-ih­na­sa­la­ši­ma­ži­vje­lo­oko­180­Bu­nje­va­ca.­Ve­ći­nom­su­bi­li­na­sta­nje­ni­na­Kać­mar­skim­Sa­la­ši­ma,­ma­njim­di­je­lom­u­Sta­ni­ši­ću­i­Ri-đi­ci,­gdje­nji­hov­broj­ra­ste­tek­na­kon­1921.,­a­na­po­se­1930.­i­1931.­s­do­se­lja­va­njem­iz­bje­gli­ca­i­op­ta­na­ta­iz­Baj­sko­ga­tro­ku­ta.­Pri­je­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­Bu­njev­ci­su­či­ni­li­2,4%­sta­nov­niš­tva­Sta­ni­ši­ća­(ko­ji­je­1931.­imao­7588­sta­nov­ni­ka),­a­po­sje­do­va­li­su­1600­ju­ta­ra­ili­7,3%­ukup­nih­po­ljo­pri-vred­nih­po­vr­ši­na­u­ata­ru.

Zbog­izo­li­ra­no­sti­vjer­ski­i­druš­tve­ni­ži­vot­vo­dio­se­u­obi­telj­skim­do­mo­vi­ma.­U­vri­je­me­blag­da­na­vjer­ni­ci­su­se­na­za­jed-nič­ke­mo­li­tve­oku­plja­li­na­po­sje­du­obi­te­lji­Pe­treš,­gdje­je­vla­snik­po­di­gao­ka­me­ni­križ.­Osnov­ne­go­spo­dar­ske­dje­lat­no­sti­bi­le­su­po­ljo­djel­stvo­i­sto­čar­stvo,­dok­su­vi­no­gra-dar­stvo­i­vo­ćar­stvo­bi­le­do­pun­ske.­Na­se­lje­je­ima­lo­svo­ju­puč­ku­ško­lu,­ko­ja­je­dje­lo­va-la­na­sa­la­šu­Ni­ko­le­Pe­tre­ša­od­ruj­na­1933.­U­trav­nju­1941.­ško­la­je­pre­sta­la­ra­di­ti,­a­dje-ca­su­na­na­sta­vu­od­la­zi­la­u­Kać­mar.­Na­kon­ra­ta­ob­no­vlje­na­je­kao­pod­ruč­ni­od­jel­ško­le­iz­Sta­ni­ši­ća­te­je­dje­lo­va­la­do­1948.,­ka­da­je­uki­nu­ta­zbog­sma­nje­nja­bro­ja­uče­ni­ka.­Pre­ma­po­pi­su­iz­1948.­Kać­mar­ski­Sa­la­ši­ima­li­su­36­obi­te­lji­sa­121­čla­nom.­Teš­ki­ži­vot­ni­uvje­ti­i­pro­met­na­izo­li­ra­nost­pri­si-li­li­su­sta­nov­ni­ke­u­po­sli­je­rat­nim­go­di­na­ma­na­pre­se­lje­nje­u­obli­žnja­na­se­lja.­Ne­ka­daš-nji­sta­nov­ni­ci­i­nji­ho­vi­po­tom­ci­uglav­nom­

ži­ve­u­Sta­ni­ši­ću,­Baj­mo­ku,­Alek­si­Šan­ti­ću­i­Som­bo­ru.­U­krat­koj­po­vi­je­sti­ovo­ga­na­se-lja­za­bi­lje­že­na­su­pre­zi­me­na­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta:­Ala­ga,­Goj­tan,­Hor­vat,­Iš­pa­no­vić,­Kre­kić,­Ma­toš,­Mi­ljač­ki,­Pa­tar­čić,­Pe­treš,­Vu­jić,­Vuj­kov­i­Ze­lić.

Lit.:­M.­Be­ljan­ski,­Ša­ra,­Ba­ba­Pu­sta,­Kać­mar­ski­sa­la­ši,­Alek­sa­Šan­tić,­Som­bor,­1978;­M.­Be­ljan­ski,­Sta­ni­šić, Sen ta, 1985.

M.­Ba­ra

KA­DAR­KA­(ska­dar­ka,­bra­ni­čev­ka,­če­te­reš­ka,­gem­za,­ne­gru­mo­a­le,­me­kiš,­ku­go­ja­na,­kék­ka­dar­ka),­sor­ta­grož­đa.­Osim­cr­ne,­po­sto­ji­i­si­va­ka­dar­ka,­a­bi­je­la­ne­spa­da­u­ovu­sku­pi­nu­so­ra­ta.­Kao­sta­ra­sor­ta,­ima­broj­ne­va­ri­je­te­te,­a­po­slu­ži­la­je­kao­je­dan­od­ro­di­te­lja­pri­stva­ra­nju­so­ra­ta­bi­bor­ka­dar­ka­(ka­dar­ka­i­mu­scat­bo­us­het),­kármin­(pe­tit­bo­uschet­i­ka­dar­ka),­pro­bus­(ka­dar­ka­i­ca­ber­net­sa­u­vig­non),­ru­bin­ka­(fran­kov­ka­i­ka­dar­ka)­i­ru­me­ni­ka­(ka­dar­ka­i­te­ran).­Ve­ći­na­au­to­ra­sma­tra­da­po­tje­če­iz­oko­li­ce­Ska­dra,­dok­ne­ki­tvr­de­da­je­iz­Ma­le­Azi­je.­U­pre­dje­le­s­ove­stra­ne­Du­na-va­i­Ti­se­do­ni­je­li­su­je­Sr­bi­po­vla­če­ći­se­pred­Tur­ci­ma,­oso­bi­to­ti­je­kom­na­se­lja­va-nja­opu­stje­lih­di­je­lo­va­ju­žne­Ugar­ske­na­kon­osman­lij­ske­vla­sti.­Pret­po­sta­vlja­se­da­je­na­Su­bo­tič­ku­pješ­ča­ru­do­spje­la­sre­di­nom­XVI.­st.­Da­nas­se­ga­ji­u­Sr­bi­ji,­Ma­džar­skoj,­Bu-gar­skoj,­Mol­da­vi­ji,­Ru­munj­skoj­i­Slo­vač­koj.

Ima­bu­jan­čo­kot­ko­ji­zah­ti­je­va­na­slon.­Vrh­la­sta­ra­bje­li­ča­sto­je­vu­nast,­žu­to­ze­le­no­do­lju­bi­ča­sto­sme­đe­bo­je.­List­je­ve­lik,­cio­ili­tro­di­je­lan,­do­sta­ne­si­me­tri­čan.­Cvi­jet­je­mor­fo­loš­ki­funk­ci­o­nal­no­her­ma­fro­di­tan.­Po­sto­je­i­funk­ci­o­nal­no­muš­ki­cvje­to­vi,­kao­i­osta­li­pri­je­la­zni­ti­po­vi­cvje­to­va.­Bo­bi­ce­su­sred­nje­ve­li­či­ne­ili­ve­li­ke,­okru­gle­od­cr­ven­ka­ste­do­pla­vo­cr­ne­bo­je.­Po­ko­ži­ca­je­tan­ka­s­obil­nim­pe­pelj­kom.­Sok­je­bez­bo-jan,­me­so­soč­no.­Grozd­je­sred­nje­ve­li­či-ne­ili­ve­lik,­sto­žast­ili­ci­lin­drič­no-sto­žast,­obič­no­s­jed­nim­kril­cem,­do­sta­zbi­jen.­Te-ži­na­je­gro­zda­150­–­250­g.­Gdje­su­za­stu-plje­ni­pri­je­la­zni­ti­po­vi­cvje­to­va,­oplod­nja­je­lo­ša­jer­do­la­zi­do­opa­da­nja­cvje­to­va.­

Ka­sna­je­sor­ta,­na­Su­bo­tič­koj­pješ­ča­ri­be­re­se­u­li­sto­pa­du.­Ko­e­fi­ci­jent­je­rod­no­sti­

Kaćmarski­Salaši

Page 14: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KADARKA

6

1,4­–­1,8.­Od­lič­no­pod­no­si­krat­ku­re­zid­bu.­Sred­nje­je­ot­por­na­na­pla­me­nja­ču­i­pe­pel-ni­cu,­ali­je­zbog­tan­ke­po­ko­ži­ce­osje­tlji­va­na­si­vu­pli­je­san,­tru­lje­nje,­što­joj­je­naj­ve­ći­ne­do­sta­tak.­Čo­kot­je­raz­mjer­no­ot­po­ran­na­ni­ske­zim­ske­tem­pe­ra­tu­re.­Sa­dr­žaj­še­će­ra­u­ši­ri­kre­će­se­od­18%­do­24%,­al­ko­ho­la­u­vi­nu­od­11%­do­14%,­ki­se­li­na­od­4%­do­5%.­Da­je­do­bra­cr­na­vi­na,­ko­ja­su­sred­nje­obo­je­na,­pit­ka­i­har­mo­nič­na.­Su­hih­i­to­plih­je­se­ni­da­je­i­vi­so­ko­kva­li­tet­na­vi­na,­ko­ja­pod­sje­ća­ju­na­bur­gund­ska.­Br­zom­pre­ra-dom­da­je­bi­je­la­vi­na,­ko­ja­ima­ju­zlat­no­žu­tu­bo­ju­i­ve­o­ma­ugo­dan­okus.­Dr­ža­njem­pre-ra­đe­no­ga­grož­đa­na­klju­ku­ne­ko­li­ko­da­na­do­bi­va­se­tzv.­ši­ler­(ro­ze),­a­osta­vlja­njem­pre­ra­đe­no­ga­grož­đa­na­klju­ku­5-8­da­na­do­bi­va­se­kva­li­tet­no­cr­no­vi­no.­In­ten­zi­tet­bo­je­vi­na­ovi­si­po­naj­pri­je­o­kli­mat­skim­pri-li­ka­ma,­prem­da­se­ne­mo­že­za­ne­ma­ri­ti­ni­teh­no­lo­gi­ja­pre­ra­de.­Osim­za­vi­no,­po­god-na­je­i­za­pek­mez.­U­Sri­je­mu­se­od­te­sor­te­spra­vlja­lo­i­spe­ci­jal­no­vi­no,­tzv.­su­va­rak,­za­ko­je­ne­ma­po­da­ta­ka­da­se­pro­iz­vo­di­lo­i­na­Su­bo­tič­koj­pješ­ča­ri.

Iz­nim­no­se­do­bro­pri­la­go­di­la­ka­ko­edaf­skim­ta­ko­i­kli­mat­skim­uvje­ti­ma­pješ-ča­re.­Kao­rod­na­sor­ta­po­de­sna­za­re­zid­bu­»u­gla­vu«­i­bez­ne­kih­ve­ćih­za­htje­va,­po-sta­la­je­ve­o­ma­omi­lje­na­sor­ta­me­đu­pro-iz­vo­đa­či­ma­i­po­tro­ša­či­ma.­Na­Su­bo­tič­koj­se­pješ­ča­ri­do­po­ja­ve­fi­lok­se­re­od­75-80%­ukup­no­pro­iz­ve­de­no­ga­grož­đa­spra­vljao­ši­ler,­što­go­vo­ri­o­va­žno­sti­ka­dar­ke.­Tu­se­za­dr­ža­la­kao­vo­de­ća­sor­ta­sve­do­sre­di­ne­XX.­st.­Po­sto­tak­u­sor­ti­men­tu­po­stup­no­se­sma­nju­je­na­kon­po­ja­ve­fi­lok­se­re,­od­ka­da­se­ma­sov­no­ši­ri­ke­ve­din­ka.­U­raz­do­blju­1944.-54.­na­pri­vat­nom­sek­to­ru­i­da­lje­je­bi­la­vo­de­ća­sor­ta­(45%),­a­pre­ma­jed­noj­an-ke­ti­pro­ve­de­noj­1978.-79.­udio­joj­je­sve­ga­11,9%.­Na­pod­ruč­ju­is­toč­no­ga­i­za­pad­no­ga­di­je­la­pješ­ča­re,­Su­bo­ti­ce,­No­se­i­Ta­van­ku­ta,­na­la­ze­se­ma­nji­vi­no­gra­di­(1-2­mo­ti­ke)­ka-dar­ke­sta­re­80­i­vi­še­go­di­na.­Kao­au­toh­to­na­sor­ta­Su­bo­tič­ke­pješ­ča­re­go­to­vo­se­pre­sta­la­ga­ji­ti,­ali­po­sljed­njih­go­di­na­lju­bi­te­lji­tra-di­ci­je­i­nje­zi­ni­po­zna­va­te­lji­po­kla­nja­ju­joj­sve­ve­ću­po­zor­nost.­U­za­sa­di­ma­na­pi­je­sku­

bo­lje­re­zul­ta­te­da­je­na­vla­sti­tom­ko­ri­je­nu­ne­go­ka­le­mlje­na.

U­Bu­nje­va­ca­je­od­pam­ti­vi­je­ka­obi­čaj­da­se­na­Bla go vist­(25.­ožuj­ka)­va­ća­krv, tj.­pi­je­cr­ve­no­vi­no.­Vje­ru­je­se­da­se­sva­ka­kap­cr­ve­nog­vi­na­to­ga­da­na­u­ti­je­lu­pre­tva-ra­u­krv,­či­me­se­ja­ča­or­ga­ni­zam­te­po­sta­je­ot­por­ni­ji­na­bo­le­sti.­To­ga­da­na­ni­na­jed-nom­bu­nje­vač­kom­asta lu­ni­je­mo­gla­fa­li­ti­bo­ca­cr­ve­no­ga­vi­na,­na­da­sve­ka­dar­ke.

Lit.:­L.­Avra­mov,­K.­Bri­za,­Po seb no vi no gra dar­stvo­:­Am­pe­lo­gra­fi­ja,­No­vi­Sad,­1965;­K.­Sla­vić,­Kra­tak­isto­ri­jat­vi­no­gra­dar­stva­su­bo­tič­ke­peš­ča­re (ru­ko­pis).­

K.­Sla­vić

KA­IĆ­(Ka­jić,­Ka­ich,­Káity),­ple­mić­ka­po­ro­di­ca.­Pod­ri­je­tlom­je­iz­Liv­na­(BiH),­oda­kle­su­se­po­je­di­ni­ogran­ci­do­se­li­li­u­ju-žnu­Ugar­sku­kao­gra­ni­ča­ri­za­jed­no­s­osta-lim­Bu­njev­ci­ma­1687.­Pre­zi­me­bi­mo­glo­po­tje­ca­ti­od­ri­je­či­ka­ić,­ka­ko­u­Dal­ma­ci­ji­zo­vu­bro­di­cu,­bar­ku.­Za­bi­lje­že­na­je­ne­po-tvr­đe­na­tra­di­ci­ja­da­Ka­i­ći,­za­jed­no­sa­Su-či­ći­ma,­po­tje­ču­od­iz­u­mr­le­ju­žno­dal­ma­tin-ske­obi­te­lji­Špa­nja.­Ia­ko­je­u­ju­žno­u­gar­skim­na­se­lji­ma­pre­zi­me­za­bi­lje­že­no­u­raz­li­či­tim­ob­li­ci­ma­(Ca­ity,­Ka­iz,­Ka­ics,­Káit,­Káity,­Kajó,­Ca­ic­se­vics­itd.),­do­1918.­naj­češ­će­se­pi­sa­lo­kao­Ka­ich,­a­u­Kra­lje­vi­ni­SHS­po-nov­no­je­sla­ve­ni­zi­ra­no­u­Ka­ić.­

Pr­vi­je­spo­men­pre­zi­me­na­u­ju­žnoj­Ugar­skoj­iz­1522.­u­Plav­ni,­gdje­se­u­po­re-znom­po­pi­su­spo­mi­nje­To­mo­Ka­ić.­Po­sli­je­se­čla­no­vi­po­ro­di­ce­spo­mi­nju­u­Su­bo­ti­ci­kao­dvi­je­gra­ne­ple­mić­ke­po­ro­di­ce,­ali­ni­je­ja­sno­u­ka­kvoj­su­rod­bin­skoj­ve­zi­Ja­kov,­s­jed­ne­stra­ne,­te­To­mo,­Ivan,­Fra­njo­i­Bar­tul,­s­dru­ge­stra­ne.­No­ka­ko­im­je­grb­sli­čan,­vje­ro­jat­no­su­svi­čla­no­vi­iste­po­ro­di­ce.

U­Su­bo­ti­ci­se­čla­no­vi­po­ro­di­ce­pr­vi­pu­ta­spo­mi­nju­u­fra­nje­vač­koj­ma­ti­ci­krš­te-nih,­u­ko­joj­je­9.­IX.­1689.­upi­sa­no­ro­đe­nje­Lo­vre­Ka ic ha,­si­na­To­me.­Su­bo­tič­ko­mu­po­ruč­ni­ku­To­mi­Ka ic hu­i­nje­go­voj­obi­te­lji­–­su­pru­zi­Ja­ko­vi,­rođ.­Du­lin,­dje­ci­Lo­vri­i­Jo­si­pu­te­bra­ći­Fra­nji­(sa­su­pru­gom­Ja­ko-vom,­rođ.­Be­re­ti­no­vić,­i­nji­ho­vim­kće­ri­ma­Sta­nom­i­Ur­šu­lom),­Iva­nu­(sa­su­pru­gom­Ja-

kadarka

Page 15: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­IĆ

7

njom,­rođ.­Gu­ga­no­vić,­i­kće­ri­Ma­ri­jom)­te­si­nu­To­mi­na­po­koj­no­ga­bra­ta­Bar­tu­la­Ma-ti­ji­do­di­je­lio­je­Le­pold­I.­plem­stvo­u­Be-ču­22.­XI.­1698.­Plem­stvo­je­pro­gla­še­no­u­Bač­koj­žu­pa­ni­ji­na­skupšti­ni­u­Ba­ji­18.­XI.­1699.­(po­nov­no­po­tvr­đe­no­1771.).­Ne­že­le­ći­sno­si­ti­ci­vil­ne­po­re­ze­na­kon­uki­da­nja­voj-no­gra­ni­čar­sko­ga­su­sta­va­u­Su­bo­ti­ci,­sma-tra­ju­ći­to­kr­nje­njem­ple­mić­kih­po­vla­sti­ca­ste­če­nih­na­ze­mljiš­nim­po­sje­di­ma­do­bi­ve-ni­ma­za­za­slu­ge­u­voj­noj­slu­žbi,­Ka­i­ći­su­bi­li­me­đu­sku­pi­nom­su­bo­tič­kih­ple­mić­kih­po­ro­di­ca­ko­je­su­se­1748.­pre­se­li­le­na­pu-sta­ru­Mi­li­tić­kraj­Som­bo­ra­i­on­dje­osno­va­le­na­se­lje­Le­meš­(madž.­Ne­mes-Mi­li­tics;­od­1925. srp.­Sve­to­zar­Mi­le­tić).­Tu­su­na­žu­pa-nij­skom­po­pi­su­ple­mi­ća­1754.-55.­ubi­lje­že­ni­Ja­kov,­Ni­ko­la,­Mar­ko,­Jo­sip­i­Pe­tar.­Ple­mić-ki­je­list­Ja­ko­vlje­vim­po­tom­ci­ma­u­Le­me­šu­Jo­si­pu,­Lu­ki,­Ada­mu­i­Da­vi­du­pro­gla­šen­u­Bač­koj­žu­pa­ni­ji­1798.,­a­Fra­njo­I.­da­rov­ni-com­od­9.­XII.­1803.,­me­đu­36­ple­mić­kih­po­ro­di­ca,­i­nji­ma­je­do­di­je­lio­po­sje­de­u­Le-me­šu.­Na­po­pi­su­plem­stva­Bač­ke­žu­pa­ni­je­1841.­u­Le­me­šu­je­po­pi­sa­no­26,­Baj­mo­ku­12,­u­To­po­li­dva­i­u­Su­bo­ti­ci­je­dan­član­ove­gra­ne.

U­fra­nje­vač­koj­ma­ti­ci­krš­te­nih­u­Su­bo-ti­ci,­upi­sa­no­7.­IX.­1691.­ro­đe­nje­Mar­ka­Ka-itya,­si­na­Ja­ko­va.­Su­bo­tič­kom­za­stav­ni­ku­Ja­ko­vu­Ka ityu,­nje­go­voj­su­pru­zi­Ju­li­ji,­rođ.­Ga­vra­no­vić,­i­nji­ho­voj­dje­ci­Lu­ki,­Mar­ku,­Jo­si­pu­i­Je­le­ni­ple­mić­ki­list­i­gr­bov­ni­cu­iz­dao­je­Le­o­pold­I.­u­Be­ču­3.­VI­II.­1697.­Plem­stvo­je­Bač­koj­žu­pa­ni­ji­pro­gla­še­no­na­žu­pa­nij­skoj­skupšti­ni­u­Ba­ji­28.­I.­1717.­Lu­ka­je­bio­me­đu­42­ka­to­lič­ka­čla­na­(po­na­rod­no­sti­svi­Hr­va­ti)­pr­vo­ga­Iza­bra­no­ga­gra­đan­stva­(lat.­Se­lec­ta­Com­mu­ni­tas)­od­60­čla­no­va,­ko­je­je­iza­brao­grad­ski­ma­gi-strat­2.­VI­II.­1743.­na­svo­joj­pr­voj­sjed­ni­ci­na­kon­uki­da­nja­Voj­ne­gra­ni­ce­u­Su­bo­ti­ci.­Na­po­pi­su­žu­pa­nij­sko­ga­plem­stva­1841.,­u­Le­me­šu­je­za­bi­lje­že­no­12­čla­no­va­te­po­ro-dič­ne­gra­ne,­a­u­Ba­ji­je­dan.

U­Se­ge­di­nu­se­pre­zi­me­pr­vi­put­po­ja-vi­lo­1705.­u­oso­bi­Ma­te Ca itya.­Do­bro­sto-je­ći­gra­đa­nin­bio­je­Gre go ri us, Ge or gi us ili Gergő,­ko­ji­je­1724.­imao­dvi­je­ku­će,­dvi­je­kra­ve,­dva­ko­nja,­je­dan­vi­no­grad,­

šest­ba­ča­va­vi­na­te­dvo­ji­cu­slu­ga;­nje­gov­na­sljed­nik­bio­je­Mar­tin,­ko­je­ga­zad­nji­put­is­pra­ve­spo­mi­nju­1757.;­nje­ga­je­na­sli­je-dio­Gr­go,­či­ji­je­zad­nji­spo­men­u­iz­vo­ri­ma­1767./68.­Dio­se­po­ro­di­ce­1736.­pre­se­lio­u­Si­rig­(madž.­Szőreg,­da­nas­dio­Se­ge­di­na,­madž.­Sze­ged-Szőreg),­ali­je­za­dr­žao­u­vla-sniš­tvu­ku­ću­u­Palánku.­Cr­kve­ne­ma­ti­ce­u­Si­ri­gu­iz­1750-ih­me­đu­tri­de­se­tak­pre­zi-me­na­spo­mi­nju­i­obi­telj­Káity­kao­cat ho li­cus Dal ma ta,­ko­je­je­da­nas­ka­rak­te­ri­stič­no­si­riš­ko­ma­džar­sko­pre­zi­me.­Za­ra­na­su­se­čla­no­vi­po­ro­di­ce­po­ja­vi­li­i­u­De­sku­(madž. Deszk),­se­ge­din­skom­pri­grad­skom­na­se­lju,­u­ko­je­mu­su,­ia­ko­je­ono­jed­no­od­sre­diš­ta­srp­ske­za­jed­ni­ce­u­Ma­džar­skoj,­već­sta­ri­ji­ma­džar­ski­au­to­ri­raz­li­ko­va­li­Sr­be­i­»ka­to-lič­ke­ju­žne­Sla­ve­ne«,­me­đu­ko­je­ubra­ja­ju­obi­te­lji­Ka­ić,­Po­pić,­Fra­njo­i­Si­ro­vi­ca­(Ká-ity,­Pópity,­Frányó,­Szi­ro­vic­za).

Iz­ove­je­po­ro­di­ce­Jo­sip­Ka­ić­(Bor­šot,­madž.­Bácsborsod,­18.­III.­1871.­–­Se­len­ča,­13.­V.­1962.),­ko­ji­je­bio­žup­nik­u­slo­vač-kom­se­lu­Se­len­ča­od­1909.­do­smr­ti,­a­pri­je­to­ga­je­slu­žbo­vao­u­Bi­ki­ću­(madž.­Bácsbo-kod),­u­žu­pi­sv.­Ro­ka­i­žu­pi­sv.­Te­re­zi­je­u­Su­bo­ti­ci,­Kać­ma­ru­i­Alj­ma­šu.

Opis­po­ro­dič­no­ga­gr­ba: dvo­re­pi­zlat­ni­lav­na­pla­vom­šti­tu­pro­pi­nje­se­na­de­sno,­dr-že­ći­pal­mo­vu­gra­nu­u­de­snoj­ša­pi;­ka­ci­ga:­u­ob­li­ku­šti­ta;­plaš­te­vi:­zlat­no-pla­vi­i­sre-br­no-cr­ve­ni.

Lit.:­I.­Iványi,­Bunjevác­ne­mességünk­,­A­Bács­bo­drogh­vármegyei­történel­mi­társulat­évkönyve, 1/1896,­Zom­bor;­E.­Re­is­zig,­Bács-Bo­drog­vár-

Grb­porodice­Kaić

Page 16: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­IĆ

8

megye­ne­mes­családai,­u:­S.­Bo­rovszky­(ur.)­Bács­Bo­drog­vármegye­monográfiája,­1,­Bu­da­pest,­b.­g.; Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo cen sis et Bac si en sis ad an num Chri sti 1942,­Co­loc­zae,­b.­g.;­Ž.­Man­dić,­Po­vi­je­sna­an­tro­po­ni­mi­ja­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­u­Ma­džar­skoj,­Bu­dim­peš­ta,­1987;­M.­Szlu-ha,­Bács­bo­drog­vármegye­ne­mes­családjai,­Bu-da­pest,­2002;­L.­He­ka,­Po­vi­je­sna­ulo­ga­i­zna­če­nje­Hr­va­ta­Dal­ma­ti­na­u­ži­vo­tu­Se­ge­di­na,­Se­ge­din,­2009;­http://ka­ich.or­g/in­dex_s.html#Sur­na­me;­http://ar­chi­vum.as­ztrik.hu­/?q=ol­dal/ka­ich-jo­sep-hus

L.­He­ka­

KA­IĆ,­Be­la­(Le­meš,­10.­II.­1900.­–­Som-bor,­10.­IV.­1981.),­no­go­me­taš,­či­nov­nik.­Sin­Iva­na,­kro­ja­ča,­i­maj­ke­Ma­ri­je,­rođ.­Körmöndi.­Osnov­nu­ško­lu­do­tre­će­ga­raz-re­da­po­ha­đao­je­u­Le­me­šu,­a­za­vr­šio­ju­je­u­Som­bo­ru.­Tu­je­za­vr­šio­i­tr­go­vač­ku­aka­de-mi­ju.­Iz­Le­me­ša­do­ško­le­u­Som­bo­ru­i­na-trag­išao­je­pje­ši­ce.­Na­tje­cao­se­za­mom­čad­Som­bor­sko­ga­sport­sko­ga­udru­že­nja,­po-pu­lar­no­zva­nu­Sport,­1925.-35.­Mom­čad­je­bi­la­pr­vak­Su­bo­tič­ko­ga­no­go­met­no­ga­pod-sa­ve­za­u­se­zo­ni­1923./24.­te­je­na­za­vrš­nom­tur­ni­ru­osvo­ji­la­tre­će­mje­sto­u­dr­ža­vi.­Od-li­ko­vao­se­br­zi­nom,­igrom­ob­je­ma­no­ga­ma­i­gla­vom.­Ka­da­je­do­bi­vao­ulo­gu­u­na­val-nom­re­du,­bio­je­gol­ge­ter,­a­po­sli­je­je­igrao­u­ob­ra­ni­na­mje­stu­de­sno­ga­bra­ni­ča.­Či­ta-te­lji­lo­kal­no­ga­li­sta­Som­bo­ri­Újság­na­kra-ju­go­di­ne­iza­bra­li­su­ga­s­naj­vi­še­gla­so­va­(299)­za­naj­bo­lje­ga­no­go­me­ta­ša­u­Som­bo­ru­1927.­Vi­še­stru­ki­je­re­pre­zen­ta­ti­vac­gra­da­Som­bo­ra­i­Su­bo­tič­ko­ga­no­go­met­no­ga­pod-sa­ve­za.­Ra­dio­je­kao­či­nov­nik­u­Za­vo­du­za­so­ci­jal­no­osi­gu­ra­nje­u­Som­bo­ru,­a­1955.­je­umi­ro­vljen.

Iz­vo­ri:­Ar­hi­va­Du­ša­na­Ko­lun­dži­je­iz­Som­bo­ra;­Ka­zi­va­nje­sna­he­Du­šan­ke­Ka­ić­iz­Som­bo­ra;­Dnev­nik­Ma­ti­je­Bog­da­na­iz­Som­bo­ra.

Z.­Čo­ta

KA­JA­ČI­CA,­cr­ni­žen­ski­ru­bac­za­gla­vu­ko­ji­se­no­sio­u­ža­lo­sti,­obič­no­di­men­zi­ja­80­cm­x­80­cm.­Pre­ma­na­rod­nom­obi­ča­ju,­ka­da­bi­u­obi­te­lji­ili­rod­bi­ni­tko­pre­mi­nuo,­čla­no­vi­obi­te­lji­ne­ko­bi­vri­je­me­no­si­li­cr­nu­odje­ću­(cr­ni­nu).­Ako­je­po­koj­na­oso­ba­bi­la­iz­bli­že­obi­te­lji,­cr­ni­na­se­no­si­la­jed­nu­go-di­nu,­a­sta­ri­je­udo­vi­ce­kat­kad­su­je­no­si­le­i­do­ži­vot­no.­Na­kon­smr­ti­oso­be­iz­ši­re­po­ro-

di­ce­cr­ni­na­se­no­si­la­6­mje­se­ci,­3­mje­se­ca­ili­6­tje­da­na.­Že­ne­bi­ta­da­gla­vu­po­ve­zi­va­le­i­cr­nom­ma­ra­mom,­a­ako­u­ne­kim­slu­ča­je-vi­ma­ne­bi no­si­le­cr­ni­nu,­ne­go­odje­ću­dru-ge­tam­ni­je­bo­je,­na­gla­vi­bi­ima­le­po­ve­za­nu­ka­ja­či­cu.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KA KONJ (madž.­Kákony),­ne­ka­daš­nje­se-lo­2­km­sje­ver­no­od­da­naš­nje­ga­baj­sko­ga­pred­gra­đa­Fan­ca­ge­(madž.­Bajaszentistván),­po­kraj­du­nav­sko­ga­ru­kav­ca­Vo­ša­(madž. Va­jas).­Pr­vi­se­put­spo­mi­nje­1488.,­vla­snik­mu­je­Ka­lač­ka­nad­bi­sku­pi­ja.­Ime­mu­se­bi-lje­ži­u­ob­li­ci­ma­Ka­kogn,­Ca­kon,­Ca­cogn.­God.­1543.­Ka­lač­koj­je­nad­bi­sku­pi­ji­pla­tio­3­fo­rin­te­cr­kve­ne­de­se­ti­ne.­God.­1580.­ima­17,­a­1590.­–­22­ku­će.­Do­1722.­fi­li­ja­la­je­baj­ske­»ilir­ske«­žu­pe­sv.­An­tu­na­Pa­do­van-sko­ga­(ma­tič­ne­se­knji­ge­vo­de­od­1717.),­a­po­sli­je,­sve­do­1805.­pri­pa­da­baj­skoj­žu­pi­sv.­Pe­tra­i­Pa­vla­(ma­tič­ne­knji­ge­vo­de­se­od­1728.).­Po­pi­si­iz­1715.­i­1720.­na­vo­de­23­hr­vat­ska­i­dva­ma­džar­ska­po­re­zna­ob­ve-zni­ka.­U­pr­voj­po­lo­vi­ci­XVI­II.­st.­naj­češ­ća­su­ka­konj­ska­pre­zi­me­na:­Aga­tić,­An­to­lo-vić,­Ba­lić,­Ber­tić,­Da­la­šo­vić,­Dra­žin­če­vić,­Go­re­tić,­Iš­to­ko­vić,­Ka­raj­ko­vić,­Mar­ti­no­vić,­

Kakonj­(Kákony)

Page 17: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LA­ČA

9

Pe­ji­no­vac,­Stri­ki­nac,­Ši­mu­no­vić,­Šok­če­vić.­God.­1760.­ima­46­po­re­znih­ob­ve­zni­ka,­a­1769.­–­60­hr­vat­skih­i­dvi­je­ma­džar­ske­obi-te­lji.­Pr­vi­do­ku­ment­o­ka­konj­skoj­ško­li­po-tje­če­iz­1774.­Osim­vje­ro­na­u­ka,­mla­đi­uče-ni­ci­uče­sa­mo­či­ta­ti,­dok­oni­ve­ći­i­pi­sa­ti,­a­na­sta­ve­ima­od­stu­de­no­ga­do­sre­di­ne­ožuj-ka.­I­pot­kraj­XVI­II.­st.­Ka­konj­je­co lo nia Dal ma ti ca,­tj.­hr­vat­sko­se­lo,­što­cr­kve­ne­ma­tič­ne­knji­ge­bje­lo­da­no­po­tvr­đu­ju.­

Zbog­če­stih­po­pla­va,­pre­te­ži­to­hr­vat­sko­(bu­nje­vač­ko)­sta­nov­niš­tvo­Ka­ko­nja,­ko­je­se­ba­vi­lo­ri­bar­stvom,­vla­sti­pre­se­lja­va­ju­1805.­na­rub­vo­do­plav­no­ga­pod­ruč­ja,­na­mje­sto­ne­ka­daš­nje­ga­na­se­lja­Se­ntiš­tva­na­(madž.­Szentistván),­da­naš­nje­Fan­ca­ge.­Na-sta­ni­li­su­se­na­pod­ruč­ju­za­pad­no­od­da-naš­nje­Dózsine­uli­ce,­ko­je­puk­is­pr­va­zo­ve­No­vi­Ka­konj.­Spo­men­na­ne­ka­daš­nje­se-lo­Ka­konj­ču­va­da­naš­nja­Ka­konj­ska­uli­ca­(madž.­Kákony­ut­ca).­God.­1807.­ka­lač­ki­bi­skup­na­vo­di­već­1861­ka­to­lič­ko­ga­vjer­ni-ka;­1809.,­ka­da­su,­osim­če­ti­ri­obi­te­lji,­svi­bu­nje­vač­ki­Hr­va­ti,­po­sta­je­sa­mo­stal­nom­žu­pom­sa­slu­žbe­nim­ime­nom­Szentistván.­

Lit.:­A.­Vályi,­Magyar­országnak­leírása,­Bu­da,­1796;­E.­Fényes,­Magyarországnak­s­a­hozzá­kap­csolt­tartományok­nak­mo­sta­ni­állapotja­sta­tis­zti­kai és ge o grap hi ai te kin tet ben,­Pest,­1836;­Gy.­Dudás­(ur.),­Bács­Bo­drog­vármegye­egyete­mes­monografiája,­1-2,­Zom­bor,­1896;­S.­Bo­rovszky­(ur.),­Pest­Pi­lis­Solt­Ki­skun­vármegye­monográ­­phiája,­1,­Bu­da­pest,­b.­g.;­J.­Rapcsányi,­Magyar városok­monográfiája­:­Ba­ja­és­Bács­Bo­drog­vár­megye­községei,­Bu­da­pest,­1934;­J.­Bárth,­Fajsz­népessége­a­XVI­II.­század­közepén,­Bács­Ki­skun­Megye­Múltjából,­1,­Kec­skemét,­1975;­Ž.­Man­dić, Po­vi­je­sna­an­tro­po­ni­mi­ja­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­u­Ma­džar­skoj, Bu­dim­peš­ta,­1987;­M.­Kőhegyi­(ur.),­Ba­ja­történe­te­a­kezdetektől­1944­ig,­Bu­da­pest,­1989.

Ž.­Man­dić

KA­LA­ČA­(madž.­Ka­loc­sa),­gra­dić­u­za-pad­nom­di­je­lu­Bač­ko-kiš­kun­ske­žu­pa­ni-je­(Ma­džar­ska),­6­km­is­toč­no­od­Du­na­va,­17.359­st.­(2010.),­od­če­ga­oko­95%­Ma­dža-ri,­3%­Ro­mi,­1%­Ni­jem­ci,­1%­osta­li­(2001.).­Uprav­no,­kul­tur­no­i­go­spo­dar­sko­sre­diš­te­pro­stra­ne­Ka­lač­ke­re­gi­je.­Od­ute­me­lje­nja­ma­džar­ske­dr­ža­ve­dru­go­je­sre­diš­te­ma-džar­sko­ga­ka­to­li­ci­zma,­a­da­nas­je­jed­no­

od­če­ti­ri­ju­ri­mo­ka­to­lič­kih­nad­bi­skup­skih­sje­diš­ta­u­Ma­džar­skoj.

Pra­sta­ro­je­na­se­lje,­ko­je­su­ute­me­lji­li­Sla­ve­ni­što­su­ov­dje­ži­vje­li­i­pri­je­do­la­ska­Ma­dža­ra,­na­što­upu­ću­je­i­sla­ven­sko­ime­gra­da­(kal­no,­mo­čvar­no­mje­sto).­Ne­ki­mu­ime­iz­vo­de­iz­sta­ro­tur­ske­ri­je­či­qa­lač­(osta-tak),­što­je­ma­nje­vje­ro­jat­no.­Naj­sta­ri­ji­ga­do­ku­men­ti­na­vo­de­u­ob­li­ci­ma­Co­lo­cen­sis­(1009.­i­1113.)­i­Ko­loc­ha­(1273.),­za­vri­je­me­Tu­ra­ka­je­Ka­lo­kia,­od­če­ga­1750-ih­go­di­na­po­sta­je­slu­žbe­no­ime­Ka­loc­sa.­

Pre­ma­ne­kim­is­tra­ži­va­či­ma,­do­972.­bi­la­je­vla­dar­sko­sre­diš­te,­ko­je­je­tek­po-sli­je­pre­mješ­te­no­u­Bi­o­grad­(madž.­Fehér-vár)­i­Ostro­gon­(madž.­Es­zter­gom).­Poš­to­se­ugar­ski­kralj­Ar­pad­na­kon­osva­jač­kih­po­ho­da­skra­sio­u­Ka­la­či,­kralj­sv.­Stje­pan­(997.-1038.)­iza­brao­ju­je­za­bi­sku­pij­sko­sre-diš­te,­a­već­za­ži­vo­ta­bi­sku­pi­ju­je­po­dig­nuo­na­ra­zi­nu­nad­bi­sku­pi­je.­Već­1009.­spo­mi-nje­se­kao­ci vi tas (grad).­Pre­ma­tra­di­ci­ji,­ka­te­dra­lu,­ko­ja­je­slu­ži­la­i­kao­utvr­da,­dao­je­po­dig­nu­ti­nad­bi­skup­sv.­Astrik­u­raz­do-blju­1002.-12.,­dok­je­u­XI­II.­st.­ob­no­vlje­na­i­pro­ši­re­na.­U­XV.­st.­spo­mi­nje­se­kao­ma-džar­ski­grad­i­po­zna­ta­je­po­stoč­nim­saj-mo­vi­ma,­a­sta­nov­niš­tvo­joj­či­ne­po­naj­vi­še­slo­bod­ni­kme­to­vi.­

Tur­ci­je­osva­ja­ju­1529.­i­pot­pu­no­ra­za-ra­ju,­a­sta­nov­niš­tvo­se­skla­nja­na­sje­ver.­Kao­sje­diš­te­na­hi­je,­uvrš­te­na­je­naj­pri­je­u­Ha­tvan­ski,­a­po­sli­je­u­Se­ge­din­ski­san­džak.­U­tvr­đa­vi­je­stal­no­po­sta­vlje­no­60­–­200­tur­skih­ko­nja­ni­ka­i­srp­skih­mar­to­lo­ga­(po-gra­nič­nih­i­grad­skih­voj­nih­pla­će­ni­ka).­Za­vri­je­me­tur­ske­vla­da­vi­ne­nad­bi­sku­pi­ja­je­dva­da­je­po­sto­ja­la,­a­nad­bi­skup­je­sve­do­pro­tje­ri­va­nja­Tu­ra­ka,­za­jed­no­s­kap­to-lom,­ži­vio­u­pro­gon­stvu­u­Tr­na­vi.­Me­đu-tim,­kad­god­su­to­rat­ni­vi­ho­ri­do­puš­ta­li­(iz­me­đu­1526.­i­1620.­u­oko­li­ci­Ka­la­če­bi­lo­je­12­voj­nih­po­ho­da),­nje­go­vi­po­vje­re­ni­ci­(bu­du­ći­da­su­Tur­ci­ži­vje­li­sa­mo­u­ve­ćim­i­utvr­đe­nim­mje­sti­ma)­i­na­osvo­je­no­me­pod-ruč­ju­na­pla­ći­va­li­su­od­kme­to­va­cr­kve­nu­de­se­ti­nu.­To­su­či­ni­li­i­1543.,­1650.,­1665.­i­1678.­U­po­pi­su­po­re­znih­ob­ve­zni­ka­iz­1548.­na­la­zi­mo­ma­džar­ska­pre­zi­me­na­(dvo­ji­ca­se­pre­zi­va­ju­Tot,­što­upu­ću­je­na­Hr­va­te).­Za­

Page 18: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LA­ČA

10

vri­je­me­tur­ske­vla­sti­ima­la­je­i­hr­vat­skih­sta­nov­ni­ka:­1581.­ka­lač­ki­je­knez­Vra­neš­Iva­no­vić,­a­u­njoj­je­1636.­ro­đen­pi­sac­Mi-haj­lo­Rad­nić.­Kal­vi­ni­stič­ki­haj­du­ci­opljač-ka­li­su­je­i­spa­li­li­1602.

Na­kon­što­je­oslo­bo­đe­na­od­Tu­ra­ka­1686.,­pr­vi­su­je­na­sta­ni­li­Hr­va­ti.­God.­1691.,­ka­da­ima­500-600­sta­nov­ni­ka,­Ka-la­ča­već­ima­svo­je­grad­sko­ustroj­stvo.­Fra-nje­vač­ki­se­sa­mo­stan­spo­mi­nje­1686.,­a­bo­san­ski­fra­njev­ci­1693.­Pre­ma­ma­tič­nim­knji­ga­ma,­ko­je­se­vo­de­od­1700.,­po­lo­vi­cu­sta­nov­niš­tva­či­ne­Ma­dža­ri,­a­me­đu­mno-gim­hr­vat­skim­pre­zi­me­ni­ma­na­la­ze­se:­An­drić,­Bar­ba­rić,­Bar­to­lo­vić,­Či­čak,­Dom-ko­vić,­Đu­ri­ko­vić,­Fa­bić,­Gr­ge­ta,­Ilić,­Ja­gi-čić,­Ka­tu­šić,­Lac­ko­vić…­Nad­bi­skup­Imre­Csáky,­da­ju­ći­ve­li­ke­po­vla­sti­ce,­na­se­lja­va­Ma­dža­re­iz­oko­li­ce­pa­je­već­1713.­slu­žbe­ni­je­zik­grad­ske­upra­ve­ma­džar­ski.­Iste­go­di-ne­grad­ima­puč­ku­ško­lu.­God.­1730.­kri-zma­lo­se­800­oso­ba.­Po­sli­je­tri­go­di­ne­grad­je­či­sto­ka­to­lič­ki,­dvi­je­su­tre­ći­ne­Ka­la­ča­na­Ma­dža­ri,­uglav­nom­do­se­lje­ni­ci­iz­Šo­mođ-ske­žu­pa­ni­je,­še­sti­nu­či­ne­Bu­njev­ci,­a­jed-na­ko­to­li­ko­Ni­jem­ci.­Zbog­po­ma­dža­ri­va­nja­ka­lač­kih­Hr­va­ta,­ko­ju­je­pre­ma­tra­di­ci­ji­na-sil­no­pro­vo­dio­nad­bi­skup­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić­(1733.-45.),­broj­Hr­va­ta­znat­no­se­sma­njio­pa­je­pre­ma­po­pi­su­iz­1772.­od­554­kmet­ske­obi­te­lji­sa­mo­31­hr­vat­ska.­Te­go­di­ne­Ka­la-ča­ima­3555,­1816.­–­4392,­a­1829.­–­6043­sta­nov­ni­ka.­Hr­vat­ski­se­je­zik­za­dr­žao­do­1780-ih­go­di­na,­da­nas­pak­spo­men­na­mje-sne­Hr­va­te­ču­va­gla­so­vi­ta­ka­lač­ka­na­rod­na­noš­nja,­ko­ju­su­Ma­dža­ri­pre­u­ze­li­od­Hr­va-ta.­Nad­bi­skup­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić­1733.­po­čeo­je­iz­grad­nju­sje­me­niš­ta;­da­naš­nje­zda­nje­po­tje­če­iz­1764.­No­va­ka­te­dra­la­iz­gra­đe-na­je­1735.-54.­Od­1768.­nad­bi­sku­pi­ja­ima­svo­ju­ti­ska­ru,­u­ko­joj­se­ti­ska­ju­i­mo­li­tve-ni­ci­za­bač­ke­Hr­va­te­(Dil lo od vi re : Di lo od ufa nja : Di lo od Lju ba vi,­1804;­S.­Gr-gić,­Ži­va­ru­ži­ca,­1858;­I.­An­tu­no­vić,­Čo­vik­s Bo gom u svo jih mol ba i proš nja, 1884). Nad­bi­skup­sku­pa­la­ču­dao­je­iz­gra­di­ti­nad-bi­skup­Adam­Pa­ta­čić­1776.­Za­nje­go­vo­se­ime­ve­že­i­grad­nja­gla­so­vi­te­knji­žni­ce,­či-ji­je­knji­žni­fond­znat­no­po­ve­ćao­i­nje­gov­na­sljed­nik­La­di­slav­Ko­lo­nić­(1787.-1817.)­

te­da­nas­ima­oko­260.000­knji­ga.­Od­1764.­u­mje­stu­dje­lu­je­gim­na­zi­ja,­ko­ju­do­1859.­vo­de­pi­ja­ri­sti,­a­po­sli­je­njih­Dru­žba­Isu­so­va­sve­do­1948.

God.­1828.­i­1850.­buk­nu­li­su­ve­li­ki­po­ža­ri,­po­to­nji­je­uniš­tio­124­ku­će.­Po­žar­je­ha­rao­i­1875.­Či­ta­telj­sko­druš­tvo­(madž. Olvasó-Egylet)­osno­va­no­je­1848.;­uči­telj-ska­ško­la­otvo­re­na­je­1854.­U­Ka­la­či­su­iz­la­zi­le­An­tu­no­vi­će­ve­Bu­nje­vač­ke­i­šo­kač­ke­no­vi­ne­1870.-72.,­a­kao­sa­mo­sta­lan­list­i­Bu­nje­vač­ka­i­šo­kač­ka­vi­la­1873.-75.­(po­sljed­nje­1876.­go­diš­te­izaš­lo­je­u­Ba­ji).­Pr­ve­no­vi­ne­na­ma­džar­skom­je­zi­ku­Ka lo­c sai La pok­ob­ja­vlje­ne­su­1871.,­a­Ka­to­lič-ki­krug­(madž.­Ka­to­li­kus­Kör)­osno­van­je­1895.­Ti­je­kom­vi­še­sto­lje­ća­bi­la­je­tr­go­viš­te­pod­nad­bi­sku­po­vom­vla­ste­lin­skom­vla­sti,­od­1871.­je­ve­le­op­ći­na,­a­1921.­i­slu­žbe­no­po­sta­je­gra­dom.­Raz­voj­in­du­stri­je­po­či­nje­1960-ih­go­di­na.­Od­po­čet­ka­XX.­st.­po­zna-ta­je­po­uz­go­ju­pa­pri­ke,­a­u­na­še­vri­je­me­i­po­Da­nu­pa­pri­ke.­Da­nas­ima­vi­še­osnov­nih­i­sred­njih­te­jed­nu­vi­so­ku­ško­lu.

Ivan­An­tu­no­vić,­bi­skup­i­pre­po­ro­di-telj­po­du­nav­skih­Hr­va­ta,­ži­vio­je­i­slu­žbo-vao­u­Ka­la­či­od­1859.­do­smr­ti.­Tu­je­kao­nad­bi­skup­sto­lo­vao­Adam­Pa­ta­čić,­au­tor­

Kalača­(Kalocsa)

Page 19: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LA­ČA

11

rječ­ni­ka­Dic ti o na ri um la ti no­il lyri cum et ger ma ni cum.­Na­tek­otvo­re­nom­sje­me­niš-tu­pre­da­vao­je­i­fra­Pe­tar­Li­po­vac­(1733.-35.),­a­pri­sjed­nik­du­hov­no­ga­sto­la­ka­lač-ko­ga­nad­bi­sku­pa­Ga­bri­je­la­Pa­ta­či­ća­bio­je­Sti­pan­Vi­lov.­U­Ka­la­či­je­1790.­fra­Gr­gur­Peš­ta­lić­iz­dao­svoj­spjev­Do stoj na ple me­ni­te­Bač­ke­sta­rih­uspo­me­na­na­sa­daš­nji­i­dru gi sla ven ske kr vi de li jah sla ve.­Sred­nje­bo­go­slov­ske­ško­le­i­stu­di­je­ov­dje­su­po­ha-đa­li­hr­vat­ski­sve­će­ni­ci­iz­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­sve­do­kra­ja­Pr­vo­ga­svjet­skog­ra­ta,­me­đu­osta­lim­i­stol­no­bi­o­grad­ski­i­đa-ko­vač­ki­bi­skup­Pa­vao­Su­čić­(1767.-1834.),­bač­ki­isu­sov­ci­Pe­tar­Pan­čić­(1853.-1905.)­i­Ma­ti­ja­Ku­lun­čić­(1855.-1945.),­slu­ga­Bož­ji­kar­me­li­ća­nin­To­mo­Ge­rard­Stan­tić­(1876.-1956.),­fra­nje­vač­ki­spi­sa­telj­iz­Liv­na­Bo-ni­fac­Ba­drov­(1896.-1974.)­i­dr.­No­ia­ko­su­od­ga­ja­ni­u­ma­džar­sko­me­na­ci­o­nal­nom­du­hu,­ne­ki­su­od­sve­će­ni­ka,­pod­iz­rav­nim­ili­po­sred­nim­An­tu­no­vi­će­vim­utje­ca­jem,­kao­knji­žev­ni­ci,­kul­tur­ni­i­po­li­tič­ki­dje­lat-ni­ci­po­sta­li­no­si­te­lji­na­rod­no­ga­i­kul­tur­no-ga­pre­po­ro­da­ju­žno­u­gar­skih­Hr­va­ta:­An­te­Eve­to­vić­Mi­ro­ljub,­Ivan­Pa­lić,­Ivan­Pe­treš,­Pa­jo­i­Ili­ja­Ku­jun­džić,­Blaš­ko­Ra­jić,­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Fra­njo­Pi­u­ko­vić,­Gr­go­Crn­ko-vić­i­mno­gi­dru­gi.­U­Ka­la­či­je­za­sve­će-ni­ka­za­re­đen­i­me­đi­mur­ski­pre­po­ro­di­telj­i­pu­bli­cist­fra­Ka­pi­stran­Ge­ci­(1871.-1951.).­Osim­Mi­haj­la­Rad­ni­ća­(1636.-1707.),­u­Ka-la­či­su­ro­đe­ni­i­pro­fe­sor­fi­lo­zo­fi­je­fra­Ma-ka­ri­je­Ba­log­(1804.-1851.)­i­ki­par­Mi­haj­lo­Bar­ta­lić­(1808.-1879.).­Pro­fe­sor­uči­telj­ske­ško­le­bio­je­i­An­tu­no­vi­ćev­sljed­be­nik­Alek-san­dro­Su­čić­(1890.-91.),­a­ovu­je­ško­lu,­uz­po­moć­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­svr­šio­i­san­to­vac­Mar­ko­Fu­cin­(1861.-1910.).­Sli­kar­Mar­ko­Hor­vac­ki­(1883.-1966.)­je­bio­uči­telj­u­Ka-la­či­1908.-12.

Da­naš­nji­ka­lač­ki­Hr­va­ti­pri­pa­da­ju­sku-pi­ni­rac­kih­Hr­va­ta,­ko­ji­su­se­pre­te­ži­to­do-se­li­li­iz­obli­žnjih­na­se­lja­Ba­ći­na­i­Duš­no­ka,­ko­ja­gra­vi­ti­ra­ju­Ka­la­či.­Oni­su­2006.­ute-me­lji­li­Hr­vat­sku­ma­njin­sku­sa­mo­u­pra­vu,­ko­ja­pro­mi­če­hr­vat­sku­kul­tu­ru­i­go­diš­nje­pri­re­đu­je­Spo­men-dan­­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­Sla­vi­se­od­2001.,­ka­da­je­u­pre­dvor­ju­ne­ka-daš­nje­ka­no­nič­ke­ku­ri­je,­do­mu­gdje­je­ži­vio­

i­ra­dio­An­tu­no­vić,­po­sta­vlje­na­spo­men-plo-ča­u­po­vo­du­125.­ob­ljet­ni­ce­nje­go­va­ime-no­va­nja­za­bi­sku­pa.­Pro­sla­va­se­sa­sto­ji­od­mi­se­za­duš­ni­ce­na­hr­vat­skom­je­zi­ku­(ko­ju­slu­že­i­sve­će­ni­ci­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je),­pri-god­ne­sve­ča­no­sti­i­po­la­ga­nja­cvi­je­ća­kod­spo­men-plo­če­te­dru­že­nja­hr­vat­skih­vjer­ni-ka.­Po­sljed­njih­go­di­na­sve­ča­nost­se­odr­ža-va­u­okvi­ru­Hr­vat­skog­da­na,­ko­ji­pri­re­đu­je­Žu­pa­nij­ska­hr­vat­ska­sa­mo­u­pra­va,­a­oku­plja­ve­lik­broj­hr­vat­skih­vjer­ni­ka­i­što­va­te­lja­bi-sku­pa­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­Od­2008.­u­od­goj-no-obra­zov­noj­Ka­to­lič­koj­usta­no­vi­Ve­li­ke­Go­spe,­ko­ju­vo­di­Dru­žba­se­sta­ra­Na­še­Go-spe,­odr­ža­va­se­i­na­sta­va­hr­vat­skog­je­zi­ka­za­dje­cu­i­uče­ni­ke­od­vr­ti­ća­do­gim­na­zi­je.

Lit.:­S.­Ka­to­na,­Hi sto ria me tro po li ta nae co lo cen­sis ec cle si ae,­1,­Co­lo­cae,­1800;­E.­Fényes,­Magya­rország­ge­o­grap­hi­ai­szótára,­Pest,­1851;­K.­Gal-góczy,­Pest, Pi lis és Solt törvényesen egyesült megye­monographiája,­Bu­da­pest,­1876;­A.­Ve­lics,­E.­Kam­me­rer,­Magyarországi­kincstári­def­te­rek, 1,­Bu­da­pest,­1886;­E.­Fer­men­džin,­Ac ta Bo snae po­tis­si­mum­ec­cle­si­a­sti­ca...,­Za­gra­bi­ae,­1892;­L.­Ra­tan­ski­[L.­Budanović],­O­nig­daš­njim ka­lač­kim­Bu­njev­ci­ma,­Ne ven,­6/1896,­Su­bo­ti­ca;­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helynévtára,­1-4,­Sza­bad­ka,­1889-1907;­M.­Érdúj-helyi,­A ka loc sai érsekség a re na is san ce­kor ban, Zen­ta,­1899;­I.­Iva­nić,­Isto rij sko­et no graf ska ras­pra­va­:­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­u­Bač­koj,­Ba­ra­nji­i­Li­ci, Be­o­grad,­1899;­J.­Karácsonyi,­Szent­Fe­ren­c­ren­djének­történe­te­Magyarországon­1711­ig,­Bu­da-pest,­1924;­R.­Si­mo­no­vić,­O­ka­to­li­ci­ma­i­ka­to­lič-koj­cr­kvi­pod­Tur­ci­ma­na­ze­mljiš­tu­Voj­vo­di­ne,­Gla snik isto rij skog druš tva,­2/1929,­No­vi­Sad;­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­K.­Cse­tri,­Bácska­lakossága­a­le­grégibb­időktől­a­XIX.­sz.­végéig,­Bu­da­pest,­1939;­M.­Be­ljan­ski,­Bač­ki­Breg­i­nje­go­vi­ži­te­lji,­Som­bor,­1976;­E.­Vass,­A­ka­loc­sai­náhije­1548.­évi­török­adóösszeírása,­Cu ma nia : VI : Hi sto ria,­Kec­skemét,­1979;­L.­Kiss,­Földrajzi­ne­vek­etimológiai­szótára,­Bu­da­pest,­1980;­A.­Zorn,­Ada­tok­a­ka­to­li­kus­népoktatás­helyzetéhez­a­ka­loc­sai­érsekség­ területén­1848-ig,­Bács­­­­­­­­Ki­skun­Megye­Múltjából,­5,­Kec­skemét,­1983;­A.­He­ge­diš,­Dvo­vlaš­će­i­po­re­ski­dvo­plat­ni­ci­u­Bač­koj­XVII­ve­ka,­Zbor­nik­Ma­ti­ce­srp­ske­za­isto­ri­ju, 29, No­vi­Sad,­1984;­K.­Če­li­ko­vić­(prir.),­Mo li tvom i pri li kom prid Bo gom,­ka­ta­log,­Su­bo­ti­ca,­2007;­­Hr vat ski gla snik,­35,­Bu­dim­peš­ta­28.­VIII.­2008;­Hr vat ski gla snik,­14,­Bu­dim­peš­ta,­2.­IV.­2009;­­Hr­vat­ski­fra­nje­vač­ki­bi­o­graf­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2010;­A.­He­gedűs,­Pa­tac­hich­Gábor­ka­loc­sai­­­­­érsek­éle­te­és­restaurációs­tevékenysége,­Bu­da-pest­–­Ka­loc­sa,­2010.

Ž.­Man­dić

Page 20: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LAČ­KO-BAČ­KA­NAD­BI­SKU­PI­JA

12

KA­LAČ­KO-BAČ­KA­NAD­BI­SKU­PI­JA, po­vi­je­sna­cr­kve­na­po­kra­ji­na.­Na­sta­la­je­uje­di­nja­va­njem­Ka­lač­ke­i­Bač­ke­nad­bi­sku-pi­je­1135.,­ali­o­nji­ho­vu­na­stan­ku­te­uz­dig-nu­ću­na­rang­nad­bi­sku­pi­ja­ne­ma­po­u­zda­nih­po­da­ta­ka.­Ne­ki­au­to­ri­sma­tra­ju­da­je­Bač-ka­bi­sku­pi­ja­sta­ri­ja­od­Ka­lač­ke­–­cr­kve­ni­po­vje­sni­čar­Da­ni­e­le­Far­lat­ti­(1690.-1773.)­tvr­di­da­je­Bač­ku­bi­sku­pi­ju­u­V.­st.­osno-vao­split­ski­nad­bi­skup­Ho­no­ri­je­II.­na­kon­što­je­raz­o­ren­Sir­mi­um;­car­Ju­sti­ni­jan­u­VI.­st.­ta­ko­đer­spo­mi­nje­bi­sku­pi­ju­u­Ba­ču,­ko­ja­je­pod­vrg­nu­ta­nad­bi­sku­pu­u­Pr­voj­Ju­sti­ni-ja­ni­(da­nas­Ca­ri­čin­Grad­kraj­Le­ba­na);­a­su­bo­tič­ki­bi­skup­Ma­ti­ja­Zve­ka­no­vić­dr­ži­da­nad­bi­sku­pi­ja­u­Ba­ču­iz­rav­no­ili­ne­iz­rav­no­po­tje­če­od­sv.­Me­to­da.­Kao­nad­bi­sku­pi­ja­spo­mi­nje­se­za­kra­lja­sv.­La­di­sla­va­(1077.-95.),­a­o­nje­zi­nu­ugle­du­go­vo­ri­to­što­se­bač-ki­nad­bi­skup­Fa­bi­jan­spo­mi­nje­kao­pr­vi­u­is­pra­vi­o­osnut­ku­Za­gre­bač­ke­bi­sku­pi­je­iz­1094.

Ka­lač­ku­je­bi­sku­pi­ju,­za­jed­no­s­de­vet­dru­gih,­osno­vao­kralj­sv.­Stje­pan­1002.,­a­za­pr­vo­ga­bi­sku­pa­ime­no­vao­je­be­ne­dik-tin­ca­Ana­sta­zi­ja­Astri­ka,­ko­ji­mu­je­1000.­do­nio­kra­ljev­sku­kru­nu­od­pa­pe­Sil­ve­stra­II.­Ne­po­u­zdan­je­tra­di­ci­o­nal­ni­po­da­tak­da­je­1009.­uz­dig­nu­ta­na­rang­nad­bi­sku­pi­je,­ali­je­ne­sum­nji­vo­da­je­to­po­sta­la­već­za­vla-da­vi­ne­sv.­Stje­pa­na­(997.-1038.),­kao­dru­ga­ma­džar­ska­nad­bi­sku­pi­ja,­na­kon­Ostro­gon-ske.­Ima­i­miš­lje­nja­da­se­du­a­li­zam­raz­vio­ta­ko­što­je­nad­bi­sku­pi­ja­sa­mo­mi­je­nja­la­svo­je­sje­diš­te­te­da­je­Bač­po­stao­dru­gim­sre­diš­tem­Ka­lač­ke­nad­bi­sku­pi­je­zbog­bli­zi-ne­Sri­je­ma,­ko­ji­je­kralj­La­di­slav­pod­lo­žio­ka­lač­ko­mu­nad­bi­sku­pu­oko­1073.

I­na­kon­uje­di­nje­nja­dvi­ju­nad­bi­sku­pi­ja­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­sku­pi­sve­do­Mo­hač-ke­bit­ke­i­da­lje­su­ima­li­dvi­je­ka­te­dra­le­i­dva­kap­to­la:­ve­ći­u­Ba­ču­i­ma­nji­u­Ka­la­či,­pa­je­oda­tle­na­stao­na­ziv­Ka­lač­ko-bač­ka­nad­bi­sku­pi­ja,­ali­su­se­nad­bi­sku­pi­ja,­kao­i­nad­bi­sku­pi,­če­sto­na­zi­va­li­i­bač­kim,­ka-lač­kim­i­bač­ko-ka­lač­kim.­Čla­no­vi­oba­ju­kap­to­la­za­jed­no­su­bi­ra­li­nad­bi­sku­pe,­ko­ji­su­u­sred­njem­vi­je­ku­ži­vje­li­čas­u­Ba­ču,­čas­u­Ka­la­či,­prem­da­su­od­XII.­st.­sto­lo­va­li­ve­ći­nom­u­Ba­ču.­Stol­ne­su­cr­kve­bi­le­po-

sve­će­ne­sv.­Pa­vlu­apo­sto­lu,­zaš­tit­ni­ku­nad-bi­sku­pi­je­i­ci­je­le­Bač­ke.

U­sred­njem­vi­je­ku­nad­bi­sku­pi­ja­je­ima-la­če­ti­ri­zbor­na­kap­to­la,­pet­ar­hi­đa­ko­na­ta­i­oko­300­žu­pa,­a­u­njoj­su­bi­li­za­stu­plje­ni­i­broj­ni­re­do­vi:­pa­vli­ni,­fra­njev­ci,­do­mi­ni-kan­ci,­be­ne­dik­tin­ci,­ci­ster­sci­ti...­Po­seb­na­za­da­ća­bi­la­joj­je­bor­ba­pro­tiv­bo­gu­mil­ske­he­re­ze,­ko­ja­je­s­ju­ga­do­la­zi­la­iz­Bo­sne,­te­pro­tiv­hu­si­ta,­ko­ji­su­se­sa­sje­ve­ra,­iz­Češ­ke,­ši­ri­li­oso­bi­to­u­ma­džar­ske­sre­di­ne.­Mi­si­o-nar­ski­je­dje­lo­va­la­u­Mol­da­vi­ji,­Vlaš­koj­i­Bu­gar­skoj.­Ob­u­hva­ća­la­je­pro­stra­no­pod-ruč­je­ju­žnih­ma­džar­skih­te­sje­ver­nih­hr­vat-skih­žu­pa­ni­ja:­su­fra­gan­ske­su­joj­bi­sku­pi­je­bi­le­Ča­nad­ska,­Pe­čuš­ka­(ko­ja­je­od­XI.­do­XX.­st.­ob­u­hva­ća­la­i­di­je­lo­ve­Sla­vo­ni­je­i­hr­vat­sku­Ba­ra­nju),­Ve­li­ko­va­ra­din­ska,­Za-gre­bač­ka­(od­1180.­do­osnut­ka­Za­gre­bač-ke­nad­bi­sku­pi­je­1852.),­za­tim­Sri­jem­ska­(od­po­nov­no­ga­osnut­ka­1229.)­i­Bo­san­ska­(na­kon­pri­po­je­nja­Sri­jem­skoj­1247.)­sve­do­nji­ho­va­pod­vr­ga­va­nja­Za­gre­bač­koj­nad­bi-sku­pi­ji­1852.­kao­sje­di­nje­nih­(od­1773.)­u­Sri­jem­sku­i­Đa­ko­vač­ku­ili­Bo­san­sku­bi­sku-pi­ju.­Su­fra­gan­ska­joj­je­bi­la­i­Be­o­grad­sko-sme­de­rev­ska­bi­sku­pi­ja­(od­1290.­do­tur­skih­osva­ja­nja),­a­na­slov­no­i­Knin­ska­bi­sku­pi­ja­(od­XVI­II.­st.­do­1923.,­ia­ko­je­uki­nu­ta­po­oslo­bo­đe­nju­od­Tu­ra­ka­1688.­i­pri­dru­že­na­Ši­ben­skoj­bi­sku­pi­ji).

Zemljovid­Kalačko-bačke­nadbiskupije

Page 21: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LAČ­KO-BAČ­KA­NAD­BI­SKU­PI­JA

13

Nad­bi­sku­pi­ja­je­1541.­pa­la­pod­tur­sku­vlast,­ze­mlja­je­opu­stje­la,­ra­zo­re­ni­su­krš-ćan­ski­objek­ti,­a­sta­nov­niš­tvo­iz­bje­glo,­što­je­bio­i­kraj­ure­đe­no­ga­cr­kve­no­ga­ži­vo­ta.­Mje­sto­je­nad­bi­sku­pa­ti­je­kom­tur­ske­vla-sti­vi­še­pu­ta­bi­la­ne­po­pu­nje­no,­a­ka­da­su­nad­bi­sku­pi­i­bi­li­iza­bra­ni,­sje­diš­ta­su­ima-li­iz­van­pod­ruč­ja­svo­je­nad­bi­sku­pi­je­kao­na­slov­ni­nad­bi­sku­pi.­Ono­ma­lo­pre­o­sta­lih­vjer­ni­ka­bi­lo­je­u­nad­le­žno­sti­Rim­ske­kon-gre­ga­ci­je­za­ši­re­nje­vje­re,­ko­ja­je­oku­pi­ra­na­pod­ruč­ja­Ma­džar­ske­po­vje­ri­la­fra­njev­ci­ma­Bo­sne­Sre­bre­ne.­No­isto­dob­no­su­u­su­sta­vu­po­re­znih­dvo­pla­ta­ca­nad­bi­sku­pi­za­dr­ža­li­pra­vo­pri­ku­plja­nja­cr­kve­ne­de­se­ti­ne­s­nad-bi­skup­skih­ima­nja­u­Bač­koj.­Za­vri­je­me­tur­ske­vla­sti,­a­po­go­to­vo­na­kon­oslo­bo­đe-nja­od­Tu­ra­ka,­opu­sto­še­nu­su­Bač­ku­na­se-li­li­pra­vo­slav­ni­Sr­bi­i­Hr­va­ti­ka­to­li­ci,­dok­je­u­to­vri­je­me­bi­lo­ma­lo­vjer­ni­ka­Ma­dža­ra.­

Na­kon­oslo­bo­đe­nja­od­Tu­ra­ka­1686.­po­nov­na­us­po­sta­va­cr­kve­nog­ži­vo­ta­vr­lo­je­teš­ko­na­pre­do­va­la:­vi­še­ni­su­ob­no­vlje­ni­bač­ki­kap­tol­i­ka­te­dra­la,­ne­go­sa­mo­kap­tol­u­Ka­la­či,­ko­ja­je­po­sta­la­is­klju­či­vim­nad­bi-skup­skim­sje­diš­tem,­a­pa­sto­ral­na­go­to­vo­ci­je­lom­nad­bi­sku­pij­skom­pod­ruč­ju­vo­di­li­su­fra­njev­ci­iz­če­ti­ri­ju­sa­mo­sta­na­(Bač,­Ba-ja,­Som­bor,­Su­bo­ti­ca).­Pr­vi­nad­bi­skup­ko­ji­se­po­nov­no­na­sta­nio­u­nad­bi­sku­pi­ji­bio­je­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić­(1733.-45.),­ko­ji­u­sklo­pu­ob­no­ve­cr­kve­no­ga­ži­vo­ta­po­čeo­osni­va­nje­no­vih­žu­pa­te­do­dje­lji­va­nje­žu­pa­di­je­ce­zan-sko­mu­sve­ćen­stvu.­To­su­na­sta­vi­li­i­nje­go­vi­na­sljed­ni­ci­pa­do­kra­ja­XVI­II.­st.­fra­njev-ci­vi­še­ni­su­upra­vlja­li­ni­jed­nom­žu­pom.­U­ovom­se­sto­lje­ću­u­Bač­koj­na­sta­ni­lo­ma-džar­sko,­nje­mač­ko­i­slo­vač­ko­sta­nov­niš­tvo,­a­nad­bi­skup­József­Batthyány­(1760.-76.)­za­hr­vat­ske­i­nje­mač­ke­do­se­lje­ni­ke­or­ga­ni-zi­rao­je­pa­sto­ral­na­nji­ho­vu­ma­te­rin­skom­je­zi­ku.­God.­1800.­u­nad­bi­sku­pi­ji­su­bi­le­54­žu­pe­u­ko­ji­ma­se­pro­po­vi­je­da­lo­na­ma­đar-skom­je­zi­ku,­u­30­žu­pa­nje­mač­ki,­a­u­21­žu-pi­hr­vat­ski.­Us­to,­slo­vač­ki­se­pro­po­vi­je­da­lo­u­Se­len­či,­fran­cu­ski­u­Bač­kom­Bre­stov­cu,­a­u­No­vom­Sa­du­i­ar­men­ski.­U­XVI­II.­st.­u­Ka­la­či­su­po­dig­nu­ti­ka­te­dra­la,­nad­bi­skup-ski­dom­i­bo­go­slov­sko­sje­me­niš­te­–­sre­diš­te­iz­o­bra­zbe­sve­će­ni­ka­u­nad­bi­sku­pi­ji.­Ia­ko­se­

nad­bi­sku­pi­ja­i­da­lje­zva­la­Ka­lač­ko-bač­ka,­nad­bi­skup­se­pot­pi­su­je­češ­će­kao­ka­lač­ki­ne­go­kao­ka­lač­ko-bač­ki.­U­XIX.­st.­iz­gra-đe­ne­su­u­nad­bi­sku­pi­ji­mno­ge­ško­le­i­osno-va­ni­su­sa­mo­sta­ni­ča­snih­se­sta­ra.

Tri­a­non­skim­mi­rov­nim­ugo­vo­rom­iz­1920.­nad­bi­sku­pi­ja­je­s­gu­bit­kom­ve­će­ga­di­je­la­Bač­ke­iz­gu­bi­la­i­oko­dvi­je­tre­ći­ne­svo­je­ga­te­ri­to­ri­ja,­na­ko­jem­je­bi­lo­89­žu­pa­s­oko­720.000­vjer­ni­ka.­To­je­pod­ruč­je­pri-po­je­no­Kra­lje­vi­ni­Sr­ba,­Hr­va­ta­i­Slo­ve­na­ca­te­je­on­dje­1923.­osno­va­na­Bač­ka­apo­stol-ska­ad­mi­ni­stra­tu­ra­sa­sje­diš­tem­u­Su­bo­ti­ci.­Sa­ma­se­nad­bi­sku­pi­ja­otad­na­zi­va­la­Ka-lač­kom.­Agrar­nom­re­for­mom­u­Kra­lje­vi­ni­SHS­od­u­ze­to­je­1919.­nad­bi­sku­pi­ji­vi­še­od­15.000­kj­ob­ra­di­vo­ga­i­šum­sko­ga­ze­mljiš­ta­u­op­ći­na­ma­Bač­i­De­ro­nje­(isto­dob­no,­Srp-ska­pra­vo­slav­na­cr­kva­uspje­la­je­u­znat-noj­mje­ri­iz­u­ze­ti­svo­ja­ima­nja­od­ta­daš­nje­agrar­ne­re­for­me).­To­je­ne­sa­mo­ja­ko­osi­ro-ma­ši­lo­Ka­to­lič­ku­cr­kvu­u­voj­vo­đan­sko­me­di­je­lu­Bač­ke,­ne­go­je­osta­vi­lo­bez­iz­vo­ra­pri­ho­da­mno­ge­šo­kač­ke­obi­te­lji­na­tom­pod­ruč­ju,­ko­je­su­ze­mlju­dr­ža­le­u­za­ku­pu­i­ni­su­bi­le­ko­ri­sni­ci­agrar­ne­re­for­me.­

Za­po­nov­ne­us­po­sta­ve­ma­džar­ske­vla­sti­u­Bač­koj­1941.-44.­pod­ruč­je­Ad­mi­ni­stra-tu­re­pri­po­je­no­je­Ka­lač­ko-bač­koj­nad­bi-sku­pi­ji,­a­apo­stol­ski­ad­mi­ni­stra­tor­Laj­čo­Bu­da­no­vić­in­ter­ni­ran­je­naj­pri­je­u­do­mi-ni­kan­ski­sa­mo­stan­u­Bu­dim­peš­ti,­a­po­sli­je­u­fra­nje­vač­ki­sa­mo­stan­u­Mátraverebélyu­u­Kar­pa­ti­ma.­Oda­kle­se­vra­tio­1943.­Na-kon­po­vrat­ka­ju­go­sla­ven­skih­vla­sti­pot­kraj­1944.­opet­je­us­po­sta­vlje­na­Bač­ka­apo­stol-ska­ad­mi­ni­stra­tu­ra,­ko­ja­je­1968.­uz­dig­nu­ta­na­ra­zi­nu­bi­sku­pi­je­pod­ime­nom­Su­bo­tič-ka­bi­sku­pi­ja.­Po­sli­je­rat­ne­ju­go­sla­ven­ske­i­ma­džar­ske­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­od­u­ze­le­su­nad­bi­sku­pi­ji­go­to­vo­sve­ze­mljiš­ne­po­sje-de­i­objek­te,­što­je,­uz­po­li­tič­ke­pro­go­ne,­pri­do­ni­je­lo­nje­zi­nu­sla­blje­nju.­Ka­lač­ka­je­nad­bi­sku­pi­ja­1993.,­na­kon­što­joj­je­pri­klju-čen­ju­žni­dio­Vac­ke­bi­sku­pi­je,­do­bi­la­ime­Ka­lač­ko-keč­ke­met­ska­nad­bi­sku­pi­ja,­a­keč-ke­met­ska­je­cr­kva­do­bi­la­na­slov­kon­ka­te-dral­ne­cr­kve.­Su­fra­gan­ske­su­joj­bi­sku­pi­je­Pe­čuš­ka­i­Se­ge­din­sko-ča­nad­ska.­ ­

Page 22: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LAČ­KO-BAČ­KA­NAD­BI­SKU­PI­JA

14

Zna­me­ni­ti­ji­nad­bi­sku­pi.­Od­1457.­do­1760.­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­sku­pi­bi­li­su­ujed­no­i­žu­pa­ni­Bač­ke,­po­sli­je­Bač­ko-bo-droš­ke­žu­pa­ni­je.­Ne­ki­su­od­njih­ti­je­kom­po­vi­je­sti­igra­li­va­žnu­ulo­gu­i­u­po­li­tič­kom­ži­vo­tu­ma­džar­sko­ga­kra­ljev­stva.­Njih­je-da­na­e­sto­ri­ca­po­sta­la­su­ostro­gon­skim­nad­bi­sku­pi­ma,­a­še­sto­ri­ca­su­bi­la­kar­di-na­li.­Is­tak­nu­ti­su­kar­di­na­li­bi­li­hu­ma­nist­i­voj­sko­vo­đa­Step­ha­nus­de­Var­da­(1457.-71.),­Imre­Csáky­(1711.-32.)­te­osni­vač­mno-go­broj­nih­ško­la­u­Bač­koj­La­jos­Haynald­(1867.-91.).­Me­đu­nad­bi­sku­pi­ma­ne­ki­su­bi­li­hr­vat­sko­ga­pod­ri­je­tla:­Gr­gur­Fran-ka­pan­(1503.-20),­fra­nje­vac­i­voj­sko­vo­đa­Pa­vao­To­mo­ri­(1523.-26.),­ko­ji­za­se­be­pi­še­da­je­pod­ri­je­tlom­iz­Bo­sne,­a­po­gi­nuo­je­u­Mo­hač­koj­bi­ci;­fra­nje­vac­Fra­njo­Fran­ka­pan­(1530.-43.),­Pa­vao­Gre­go­ri­ja­nac­(1565.-66.),­Ju­raj­Draš­ko­vić­(1573.-87.),­Pe­tar­Pe­tre­tić­(1667.),­pa­vlin­Mar­tin­Bor­ko­vić­(1686.-87.),­iz­da­vač­ka­te­ki­za­ma­za­Bu­njev­ce­i­Šok­ce­Le­o­pold­Ko­lo­nić­(1691.-95.),­ob­no­vi­telj­Ka-lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pije­Ga­briel­Pa­ta­čić­(1733.-45.),­osni­vač­nad­bi­skup­ske­knji­žni­ce­Adam­Pa­ta­čić­(1776.-84.),­Jo­sip­Iko­tić,­ko-ji­je­pro­mi­je­nio­pre­zi­me­u­Ij­jas­(1969.-87.).­

Vi­še­je­zič­nost­i­na­ci­o­nal­no­pi­ta­nje. Oso­bi­tost­nad­bi­sku­pi­je,­ko­ja­se­do­da­nas­za­dr­ža­la­na­pod­ruč­ju­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je,­jest­nje­zi­na­mul­ti­je­zič­nost­i­vi­še­na­ci­o­nal­ni­sa­stav­ka­to­lič­ke­za­jed­ni­ce,­ko­ju­su­uglav-nom­či­ni­li­Ma­dža­ri,­Ni­jem­ci­(do­nji­ho­va­pro­go­na­1945.)­i­Hr­va­ti­(u­ne­ko­li­ko­žu­pa­još­i­Slo­va­ci,­a­u­proš­lo­sti­se­pro­po­vi­je-

da­lo­i­na­ar­men­skom­u­No­vom­Sa­du­i­fran-cu­skom­u­Bre­stov­cu),­zbog­če­ga­su­mno­ge­žu­pe­vi­še­je­zič­ne.­Go­to­vo­svi­ju­žno­u­gar­ski­Hr­va­ti­bi­li­su­pod­cr­kve­nom­ju­ris­dik­ci­jom­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­na­kon­nje­zi­ne­ob­no­ve­u­XVI­II.­st.,­osim­Hr­va­ta­iz­Se­ge-di­na­i­oko­li­ce­te­Hr­va­ta­u­Ba­na­tu­(u­da­naš-njoj­Voj­vo­di­ni­i­Ru­munj­skoj).­Ia­ko­su­se­cr­kve­ne­vla­sti­na­čel­no­tru­di­le­da­u­žu­pa­ma­u­ko­ji­ma­ži­vi­hr­vat­sko­sta­nov­niš­tvo­žup­nik­bu­de­Hr­vat,­od­no­sno­da­zna­hr­vat­ski,­s­for-mi­ra­njem­gra­đan­sko­ga­druš­tva­i­mo­der­ne­ma­džar­ske­na­ci­je­u­dru­goj­po­lo­vi­ni­XIX.­st.­Ka­to­lič­ka­je­cr­kva­po­sta­ja­la­va­žnim­in­stru-men­tom­ma­dža­ri­za­ci­je.­Ta­ko­ni­Cr­kva­ni-je­osta­la­poš­te­đe­na­op­će­ga­osje­ća­ja­stra­ha­od­pan­sla­vi­zma­u­ma­džar­skim­kru­go­vi­ma,­po­tak­nu­to­ga­svje­žim­sje­ća­nji­ma­na­su­dje­lo-va­nje­ru­skih­tru­pa­u­su­zbi­ja­nju­ma­džar­sko-ga­po­kre­ta­1849.­i­ru­ske­oku­pa­ci­je­ma­džar-ske­pri­je­stol­ni­ce.­Naj­ra­zvid­ni­je­je­to­bi­lo­u­od­go­ju­sve­će­ni­ka,­jer­su­cr­kve­ne­vla­sti­ti­je­kom­iz­o­bra­zbe­sve­će­ni­ka­u­Ka­la­či­na-sto­ja­le­oja­ča­ti­ma­džar­sku­na­ci­o­nal­nu­ide­ju­u­sve­će­ni­ka,­jed­na­ko­kao­što­su­to­či­ni­le­i­ci­vil­ne­škol­ske­vla­sti.­Zbog­to­ga­mno­gi­hr­vat­ski­i­srp­ski­au­to­ri­dr­že­da­je­Ka­lač­ka­nad­bi­sku­pi­ja­ima­la­iz­ra­zi­to­ne­ga­tiv­nu­ulo-gu­u­pro­ce­su­ma­dža­ri­za­ci­je­bač­kih­Hr­va­ta.­Pa­ra­dig­ma­ti­čan­je­slu­čaj­bi­sku­pa­Iva­na­An-tu­no­vi­ća,­ko­ji­je­zbog­svo­je­ga­pre­po­rod­no-ga­ra­da­ve­o­ma­mno­go­tr­pio­od­cr­kve­nih­vla­sti.­To­po­ka­zu­je­i­či­nje­ni­ca­da­je­nje­gov­grob­u­Ka­la­či,­ko­ji­su­če­sto­po­ho­di­li­bač­kih­Hr­va­ti,­bez­tra­ga­uniš­ten­za­vri­je­me­Dru-go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­te­se­da­nas­ne­zna­gdje­

Katedrala­i­nadbiskupska­palača­u­Kalači

Page 23: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LAN­ČOV

15

je­po­ko­pan.­Me­đu­tim,­to­pi­ta­nje­bi­lo­još­iz-ra­že­ni­je­zbog­sma­nji­va­nja­je­zič­nih­pra­va­u­žu­pa­ma­u­ko­ji­ma­su­ži­vje­li­Hr­va­ti,­jer­je­od­1870-ih­go­di­na­hr­vat­ski­je­zik­te­red­mi­sa­za­hr­vat­ski­puk­bio­če­sto­po­ti­ski­van­u­ko­rist­ma­džar­skih­i­nje­mač­kih­vjer­ni­ka,­po­seb-no­od­stra­ne­ma­džar­skih­žup­ni­ka.­U­mno-gim­mje­sti­ma­za­bi­lje­že­ni­su­in­ci­den­ti,­čak­i­fi­zič­ki,­zbog­ogra­ni­če­nja­je­zič­nih­pra­va,­pri­mje­ri­ce­fa­vo­ri­zi­ra­nje­Ni­je­ma­ca­u­Sen-ti­va­nu­za­žup­ni­ka­Jo­se­fa­Freya­(1869.-76.),­za­žup­ni­ka­Edu­ar­da­Na­vra­ti­la­u­Kać­ma­ru­1881.­i­Ga­ri,­ili­po­vlaš­ći­va­nje­mje­snih­Ma-dža­ra­u­Baj­mo­ku­1876.,­ko­je­je­po­tak­nuo­ka­pe­lan­József­Ga­ray.­Naj­po­zna­ti­ji­je­slu-čaj­iz­San­to­va­1896.-97.­za­žup­ni­ka­Jánosa­Bátorija­(ro­đen­kao­Ivan­Bur­nać),­ko­ji­je­čak­re­zul­ti­rao­pre­la­skom­di­je­la­san­to­vač-kih­Hr­va­ta­u­pra­vo­slav­nu­vje­ru.­No­una­toč­to­mu­va­lja­is­tak­nu­ti­da­su­ključ­nu­ulo­gu­u­na­rod­nom­pre­po­ro­du­ju­žno­u­gar­skih­Hr­va-ta­ima­li­mno­gi­sve­će­ni­ci,­po­čev­ši­od­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­pre­ko­bra­će­Pa­je­i­Ili­je­Ku­jun-dži­ća­te­An­te­Mi­ro­lju­ba­i­Iva­na­Ne­po­mu­ka­Eve­to­vi­ća,­Sti­pa­na­Tum­ba­sa,­Iva­na­Pa­li­ća,­Iva­na­Pe­tre­ša­i­dru­gih,­pa­sve­do­Blaš­ka­Ra­ji­ća.

Na­kon­ra­ta,­u­okvi­ri­ma­te­ri­to­ri­jal­no­sma­nje­ne­i­re­van­ši­stič­ki­ras­po­lo­že­ne­tri-a­non­ske­Ma­džar­ske,­ma­li­je­broj­hr­vat-skih­sve­će­ni­ka­skr­bio­za­pre­o­sta­le­Hr­va­te.­Na­ci­o­nal­no­naj­a­gil­ni­ji­me­đu­nji­ma­bi­li­su­Ivan­Pe­treš­te­mla­di­Gr­go­Crn­ko­vić,­ko­ji­je­pro­mi­je­nio­ime­u­Cserháti­Gr­gur.­Ma­njak­hr­vat­skih­sve­će­ni­ka­u­nad­bi­sku­pi­ji­po­stao­je­još­iz­ra­že­ni­ji­u­raz­do­blju­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­što­je­do­dat­no­pri­do­no­si­lo­ra­pid­noj­ma­dža­ri­za­ci­ji.­Od­1990-ih­go­di-na­na­pod­ruč­ju­nad­bi­sku­pi­je­dje­lo­va­li­su­i­po­ne­ki­hr­vat­ski­sve­će­ni­ci­iz­bje­gli­ti­je­kom­ra­ta­u­Hr­vat­skoj,­a­do­da­nas­fra­njev­ci­iz­su­bo­tič­ko­ga­sa­mo­sta­na­po­vre­me­no­dr­že­mi­se­na­hr­vat­skom­za­ma­lo­broj­ne­pre­o­sta-le­Hr­va­te.

Za­vri­je­me­obi­ju­ju­go­sla­ven­skih­dr-žav­nih­za­jed­ni­ca­ško­lo­va­nje­sve­će­ni­ka­s­pod­ruč­ja­Bač­ke­apo­stol­ske­ad­mi­ni­stra­tu­re,­od­no­sno­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je,­oba­vlja­lo­se­na­bo­go­slo­vi­ja­ma­u­Hr­vat­skoj.­To­je­tre-ba­lo­na­dok­na­di­ti­po­vi­je­sne­de­fi­ci­te­Hr­va­ta­

u­Bač­koj,­ali­je­iza­zi­va­lo­ne­za­do­volj­stvo­dru­gih­na­ci­o­nal­nih­za­jed­ni­ca.­Na­kon­ras-pa­da­Ju­go­sla­vi­je­sve­će­ni­ci­raz­li­či­tih­na-rod­no­sti­ško­lu­ju­se­u­dr­ža­va­ma­ma­tič­no­ga­na­ro­da­jer­na­pod­ruč­ju­Re­pu­bli­ke­Sr­bi­je­ne­ma­vi­so­koš­kol­ske­usta­no­ve­za­iz­o­bra­zbu­ sve­će­ni­ka.

Lit.:­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo cen sis et Bac­si­en­sis­ad­an­num­Chri­sti­1942.,­Co­loc­zae,­[1942];­M.­Zve­ka­no­vić,­No­va­et­ve­te­ra­de­Ec­cle­sia­Ba­či­en­si­–­Su­bo­ti­ca­na,­Sche ma ti smus pri mus di­o e ce sis su bo ti ca nae ad an num Do mi ni 1968 qui est an nus fun da ti o nis Di o e ce sis,­Su­bo­ti­ca,­1968;­N.­Ga­će­ša,­Agrar­na­re­for­ma­i­ko­lo­ni­za­ci­ja­u­Bač­koj 1918­1941,­No­vi­Sad,­1968;­M.­Zve­ka­no­vić,­Su­bo­tič­ka­bi­sku­pi­ja,­Op­ći­še­ma­ti­zam­Ka­to­lič­ke­cr kve u Ju go sla vi ji,­Za­greb,­1974;­A.­He­ge­diš,­Dvo­vlaš­će­i­po­re­ski­dvo­plat­ni­ci­u­Bač­koj­XVII­ve­ka,­Zbor­nik­Ma­ti­ce­srp­ske­za­isto­ri­ju, 29, No vi Sad,­1984;­En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,­6,­Za­greb,­1990;­A.­Kun­tić,­Iz­isto­ri­je­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­Spo­me nik SA NU,­CXXXII,­Ode­lje­nje­isto­rij­skih­na­u-ka,­8,­Be­o­grad,­1991;­Le xi kon für The o lo gie und Kir che,­5,­Fre­i­burg,­1996;­Magyar Ka to li kus Le xi­kon,­6,­Bu­da­pest,­2001;­I.­Ka­to­na,­A ka loc sai érse­ki­egyház­torténe­te,­1,­Ka­loc­sa,­2001;­E.­Hoš­ko,­Tr­o­sto­ljet­no­pa­sto­ral­no­dje­lo­va­nje­su­bo­tič­kih­fra-nje­va­ca,­u:­Fra­nje­vač­ka­pri­sut­nost­u­Su­bo­ti­ci­:­Fe­ren­ce­sek­Szabadkán,­Su­bo­ti­ca,­2001;­Op­ći­re­li­gij ski lek si kon,­Za­greb,­2002;­A.­He­gedűs,­Pa ta­c­hich­Gábor­ka­loc­sai­érsek­éle­te­és­restaurációs­tevékenysége,­Ka­loc­sa­–­Bu­da­pest,­2010.

­S.­Be­re­tić­i­S.­Ba­čić

KA­LAN­ČOV (ka­lan­ćov, madž.­ko­lonc­<­njem.­Klotz:­kla­da),­1. ukra­sno­re­me­nje­na­konj­skoj­opre­mi,­ko­žna­ki­ćan­ka,­re­sa­na­ha­mo­vi­ma­i­bi­ču;­2. vr­sta­ša­lji­ve­pod­va­le.­Če­sta­je­bi­la­u­po­klad­no­do­ba­ili­ra­di­ra­zo-no­de­na­kon­za­vr­še­ta­ka­na­por­na­po­sla­že­tve­i­sa­di­je­va­nja­ka­ma­re.­Ne­ku,­naj­češ­će­ne­u-pu­će­nu­oso­bu­ko­ju­že­le­na­sa­ma­ri­ti­po­ša­lju­k­su­sje­du­da­do­ne­se­ka­lan­čo­ve.­Ka­da­bi­ta­oso­ba­doš­la­su­sje­du,­on­bi­od­mah­ra­zu­mio­o­če­mu­je­ri­ječ­te­je­ne­u­pu­će­no­mu,­dok­je­če­kao,­u­vre­ću­na­tr­pao­ci­ga­la,­ka­me­nja,­ma­njih­ko­ma­da­že­lje­za­i­dru­gih­ne­po­treb-nih­stva­ri.­Dao­bi­mu­je­sve­za­nu­da­je­smje-sta­no­si­te­mu­je­za­pri­je­tio­da­je­ne­otva-ra.­Na­kon­što­bi­do­tič­ni­pre­dao­ka­lan­čo­ve, ko­je­je­s­mu­kom­no­sio,­oso­ba­ko­ja­ga­je­upu­ti­la­raz­ve­za­la­bi­vre­ću,­is­tre­sla­sa­dr­žaj­pred­do­tič­no­ga­i­po­dru­glji­vo­mu­pri­go­vo-

Page 24: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LAN­ČOV

16

ri­la­što­mu­je­do­nio­te­dran­gu­li­je,­na­što­bi­se­svi­na­zoč­ni­na­smi­ja­li­i­po­če­li­ismi­ja­va­ti­na­sa­ma­re­no­ga;­3.­vre­ća­na­pu­nje­na­ci­gla­ma,­ka­me­njem­i­dru­gim­teš­kim­i­ne­po­treb­nim­pred­me­ti­ma.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­A.­Stan­tić,­Ris i obi­telj­ska­du­ži­jan­ca­u­su­ba­tič­kom­ata­ru,­Su-bo ti ca, 2011.

P.­Sken­de­ro­vić

KAL­ČAN,­Ivan­(Som­bor,­23.­VI­II.­1870.­–­Som­bor,­3.­I.­1939.),­uči­telj,­druš­tve­ni­i­kul­tur­ni­dje­lat­nik.­Ro­đen­je­u­si­ro­maš-noj­po­ljo­djel­skoj­obi­te­lji­Ma­te­i­Fran­ciš­ke­(Vran­ke,­Fran­ce),­rođ.­Ju­ri­šić.­Na­kon­za-vr­šet­ka­če­tve­ro­ra­zred­ne­osnov­ne­ško­le­i­ta­daš­nje­gim­na­zij­ske­ma­le­ma­tu­re­u­Som-bo­ru­na­o­bra­zbu­je­na­sta­vio­u­ri­mo­ka­to­lič-koj­uči­telj­skoj­ško­li­u­Ka­la­či­1892.-96.,­gdje­je­ste­kao­di­plo­mu­uči­te­lja.­Pr­ve­tri­go­di-ne­uči­telj­skog­po­zi­va­pro­veo­je­u­Da­u­to­vu­(madž.­Dávod),­se­lu­na­sta­nje­nom­šo­kač-ko-hr­vat­skim­i­ma­đar­skim­pu­čan­stvom,­a­za­tim­se­dam­go­di­na­ra­di­na­sa­la­ši­ma­u­Gra­di­ni­kraj­Som­bo­ra,­kra­ju­na­sta­nje­nom­Bu­njev­ci­ma.­God.­1905.­pre­la­zi­u­Som­bor,­gdje­ra­di­sve­do­od­la­ska­u­mi­ro­vi­nu­1932.­

Imao­je­va­žnu­ulo­gu­u­nje­go­va­nju­na-ci­o­nal­ne­sve­sti­som­bor­skih­Bu­nje­va­ca­pot-kraj­XIX.­i­po­čet­kom­XX.­st.­Na­i­me,­ia­ko­je­do­1918.­u­ta­da­kon­fe­si­o­nal­nim­ško­la­ma­na­sta­va­bi­la­or­ga­ni­zi­ra­na­na­dr­žav­nom­–­ma­džar­skom­je­zi­ku,­on­je,­ra­de­ći­me­đu­Bu­njev­ci­ma­na­sa­la­ši­ma­Gra­di­ne­i­u­Som-bo­ru,­po­ti­cao­bu­đe­nje­i­raz­vi­ja­nje­na­ci­o-nal­ne­svi­je­sti­uče­ni­ka­i­nji­ho­vih­ro­di­te­lja.­

Oso­bi­tu­po­zor­nost­po­sve­ći­vao­je­nje­go­va-nju­ma­te­rin­sko­ga­je­zi­ka­pa­je­iz­van­na­sta­ve­s­dje­com­i­s­ro­di­te­lji­ma­raz­go­va­rao­na­ma-te­rin­skoj,­bu­nje­vač­koj­ika­vi­ci.­Or­ga­ni­zi­rao­je­bu­nje­vač­ka­pre­la,­na­ko­ji­ma­su­se­ple­sa­li­bu­nje­vač­ki­na­rod­ni­ple­so­vi­i­pje­va­le­bu­nje-vač­ke­na­rod­ne­pje­sme.­Po­seb­no­pod­ruč­je­nje­go­va­ra­da­bio­je­ka­za­liš­ni­ama­te­ri­zam­–­ra­de­ći­u­Gra­di­ni­sa­la­ši­ma,­s­uče­ni­ci­ma­je­is­klju­či­vo­na­ika­vi­ci­pri­pre­mao­ma­nje­ka-za­liš­ne­ko­ma­de­bu­nje­vač­ko­ga­fol­klor­no­ga­sa­dr­ža­ja­i­na­ika­vi­ci,­oso­bi­to­za­bo­žić­nih­i­us­krsnih­blag­da­na.­Na­pi­sao­je­ka­za­liš­nu­tro­čin­ku­iz­bu­nje­vač­ko­ga­ži­vo­ta­Di­vo­jač­ka­pro sid ba,­ko­ju­je­sa­svo­jim­ama­te­ri­ma­iz-veo­1921.­Su­ra­đi­vao­je­u­som­bor­skom­Bu­nje­vač­kom­ko­lu­i­žen­skim­do­bro­tvor­nim­druš­tvi­ma.­

Imao­je­dvo­je­dje­ce:­Ma­ri­ju,­ka­sni­je­pro­fe­so­ri­cu­Gim­na­zi­je­u­ovom­gra­du,­i­Alek­san­dra,­ko­ji­se­pr­vo­opre­di­je­lio­za­voj-nič­ki,­a­za­tim­za­prav­nič­ki­po­ziv.

Lit.:­Ne ven,­2/1905,­Su­bo­ti­ca;­Mi ro ljub,­2-3/2003,­Som­bor.

M.­Đa­nić

KAL­ČAN,­Ma­ri­ja­–­Ma­ca­(Sombor,­25.­VI.­1910.­–­Sombor,­7.­XI.­2002.),­pro­fe­so­ri-ca­fi­zi­ke.­Ro­đe­na­u­obi­te­lji­pro­svjet­nih­dje-lat­ni­ka­Iva­na,­uči­te­lja,­i­Ma­ri­je,­rođ.­Par­če-tić,­na­stav­ni­ce­Gra­đan­ske­ško­le­u­Som­bo­ru,­i­sa­ma­je­svoj­ži­vot­ni­put­usmje­ri­la­na­obra-zo­va­nje­i­od­goj­mla­dih­na­raš­ta­ja.­Osnov­nu­ško­lu­i­gim­na­zi­ju­za­vr­ši­la­je­u­Som­bo­ru.­Stu­di­ra­la­je,­a­1933.­i­di­plo­mi­ra­la­na­Fi-lo­zof­skom­fa­kul­te­ta­u­Za­gre­bu,­na­odje­lu­za­ma­te­ma­ti­ku,­fi­zi­ku­i­de­skrip­tiv­nu­ge-o­me­tri­ju.­Pr­ve­dvi­je­škol­ske­go­di­ne­ra­di­la­je­kao­pro­fe­so­ri­ca­pri­prav­ni­ca­u­Ću­pri­ji,­a­od­1936.­do­od­la­ska­u­mi­ro­vi­nu­1964.­kao­pro­fe­so­ri­ca­u­Gim­na­zi­ji­u­Som­bo­ru.­U­ovi-sno­sti­o­or­ga­ni­za­ci­ji­ško­le­i­na­stav­nim­po-tre­ba­ma,­pod­jed­na­ko­je­us­pješ­no­iz­vo­di­la­na­sta­vu­na­srp­sko-hr­vat­skom­i­ma­đar­skom­na­stav­nom­je­zi­ku,­a­naj­češ­će­us­po­red­no­na­oba.­Slu­ži­la­se­još­i­fran­cu­skim­i­nje­mač-kim­je­zi­kom.

Na­sta­vu­fi­zi­ke­or­ga­ni­zi­ra­la­i­iz­vo­di­la­je­na­vi­so­koj­ra­zi­ni­–­nje­zi­na­struč­nost,­prin-ci­pi­jel­nost,­toč­nost­i­do­sljed­nost,­uz­ka­bi-

Ivan­Kalčan­sa­suprugom­Marijom

Page 25: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAL­ČAN

17

net­ski­rad,­vi­zu­al­nost­i­eks­pe­ri­men­tal­nost,­ko­ji­su­sa­svo­je­stra­ne­osu­vre­me­nji­va­li­na­sta­vu,­omo­gu­ća­va­li­su­uvjer­lji­vi­je­uo­ča-va­nje­bit­nih­za­ko­ni­to­sti­i­te­me­lji­tost­uče-

nič­kog­zna­nja.­Svr­sta­va­se­me­đu­naj­bo­lje­pro­fe­so­re­som­bor­ske­Gim­na­zi­je.­Od­ko­le­ga­i­su­rad­ni­ka­uvi­jek­je­bi­la­ci­je­nje­na,­vi­so­ko­vred­no­va­na­od­pe­da­goš­ke­slu­žbe­i­ruko-voditeljâ­ško­le,­istin­ski­poš­to­va­na­od­uče-ni­ka,­a­uva­ža­va­na­od­đač­kih­ro­di­te­lja­i­su-gra­đa­na.­Nje­zi­ni­su­uče­ni­ci,­me­đu­osta­li­ma,­bi­li­i­aka­de­mi­ci­Ga­ja­Ala­ga­(1924.-1988.),­Bog­dan­Ma­glić­(1928.),­Ti­ho­mir­No­va­kov­(1929.),­Ste­van­Ko­ič­ki­(1929.-2007.),­Ivan­Gut­man­(1947.)­i­dr.

Za­iz­nim­ne­za­slu­ge­na­po­slu­i­po­stig­nu-te­re­zul­ta­te­do­di­je­lje­na­joj­je­Li­sto­pad­ska­na­gra­da­Som­bo­ra­1963.­Bi­la­je­pr­va­že­na­ko­ja­je­do­bi­la­tu­grad­sku­na­gra­du.

Lit.:­Mi ro ljub,­3-4/2002,­Som­bor;­D.­Pro­da­no­vić,­Som­bor­u­pro­hu­ja­lom­vre­me­nu­:­U­po­tra­zi­za­­­­de com Zom ba ra,­2,­No­vi­Sad,­2004.

M.­Đa­nić­­

KAL­ČAN,­Sti­pan­(Som­bor,­11.­X.­1911.­–­Som­bor,­30.­VII.­1971.),­po­ljo­pri­vred­nik,­kul­tur­ni­dje­lat­nik.­Sin­je­Iva­na­i­Ka­te,­rođ.­Do­ro­tić.­Od­ra­stao­je­u­si­ro­maš­noj­ze­mljo-rad­nič­koj­obi­te­lji.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Som­bo­ru.­U­bra­ku­s­Aran­kom­Jo­zić­imao­je­dvo­je­dje­ce:­si­na­Alek­san­dra­An-tu­na­i­kćer­Ire­nu.­Bio­je­us­pje­šan­ze­mljo-rad­nik,­ostva­ri­vao­je­ve­li­ke­pri­no­se­u­po-

ljo­pri­vred­noj­pro­iz­vod­nji­pa­je­s­vre­me­nom­uve­ćao­ga­zdin­stvo.

Član­HKD-a­Mi ro ljub­bio­je­od­osnut-ka­–­1936.,­a­pred­sjed­nik­1945.-60.,­u­vri-je­me­ve­li­kih­po­li­tič­kih­pri­je­lo­ma,­ko­ji­su­do­no­si­li­pro­ble­me­u­rad­Druš­tva.­Na­kon­što­su­ma­džar­ske­vla­sti­u­svib­nju­1944.­za-bra­ni­le­rad­HKD-a­Mi ro ljub­u­Som­bo­ru­i­bri­sa­le­ga­iz­re­gi­stra­kul­tur­nih­druš­ta­va,­to­ni­je­zna­či­lo­i­kraj­nje­go­va­po­sto­ja­nja,­jer­je­po­sto­ja­la­imo­vi­na­u­ob­li­ku­zgra­de­i­po-kret­no­ga­in­ven­ta­ra­te­član­stvo­ko­je­je­če-ka­lo­da­na­sta­vi­svo­je­ak­tiv­no­sti.­Ka­da­je­3.­VI.­1945.­Druš­tvo­ob­no­vi­lo­dje­lo­va­nje,­na­skupšti­ni­su­pri­hva­će­na­no­va­Pra­vi­la,­Druš­tvo­je­pro­mi­je­ni­lo­ime­u­Hr­vat­ski­pro-svjet­ni­dom,­a­on­je­jed­no­gla­sno­iza­bran­za­pred­sjed­ni­ka.­Bu­du­ći­da­su­druš­tvu­pri­stu-pi­li­i­čla­no­vi­Bu­nje­vač­ko­ga­ko­la­iz­Som-bo­ra,­tom­je­pri­go­dom­iz­ra­zio­za­do­volj-stvo­što­je­doš­lo­vri­je­me­uje­di­nje­nja­svih­bu­nje­vač­ko-šo­kač­kih­Hr­va­ta­u­Som­bo­ru.­Ka­da­je­10.­VI.­1945.­u­Su­bo­ti­ci­odr­ža­na­skupšti­na­Hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed­ni­ce­bač­kih­i­ba­ranj­skih­Hr­va­ta,­pred­vo­dio­je­som­bor­sko­iza­slan­stvo.­Osim­ob­no­vi­ra­da­u­Druš­tvu,­ti­je­kom­1950-ih­po­sve­tio­se­i­iz­grad­nji­no­ve­zgra­de­Do­ma.

Lit.:­HKUD­»Vla­di­mir­Na­zor«­Som­bor­1936.­2011., Som­bor,­2011.­

A.­Fi­ranj

Marija­–­Maca­Kalčan

Stipan­Kalčan

Page 26: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALDRMA

18

KALDRMA (tur.­kaldirim­<­grč.­kalós­drómos:­lijep­put)­1.­kolnik­popločen­nek-ravnim­kamenom;­2.­bazaltna­kocka­di-menzije­oko­20­x­20­cm­za­popločivanje trgova,­kolnika­i­sl.­Kolnik­se­gradi­od­pra-vilno­složenih­kocaka­položenih­na­podloi-gu.­Kaldrma­je­bila­česta­u­gradovima­pod­osmanskom­vlašću,­a­koristila­se,­s­obzia-rom­na­tvrdoću­materijala,­kao­kolnički­za,-stor­u­ulicama­i­na­trgovima­u­gradovima­u­ugarskom­Podunavlju.­Bila­je­u­uporabi­početkom­XX.­st.­skupa­s­tzv.­žutom­klin­-ker-kockom,­koja­je­izrađivana­u­tvornici­keramike­u­Pečuhu.­Tijekom­druge­poloe-vice­XX.­st.­kaldrma­je,­poput­žute­kocke,­mahom­povađena­ili­presvučena­asfaltom.­Kao­autohtoni­i­prvotni­kolnički­zastor­sa-čuvana­je­u­dijelovima­povijesnih­gradskih­jezgara:­na­trgovima­ispred­gradskih­kuća­u­Somboru­i­Baji,­u­Subotici­u­HarambašiS-ćevoj­ulici,­Gomborskom­sokaku­(ul.­Petra­Drapšina),­ulici­Age­Mamužića­itd.

A.­Rudinski

KA LE MA (tur.­ka­lem,­ka­lam­<­arap. kaläm­<­grč.­kálamos:­ci­jev,­cjev­či­ca­za­na-ma­ta­nje­pre­di­va),­dječ­ja­igra­u­Bu­nje­va­ka.­Dje­voj­či­ce­se­u­ni­zu­u­pa­ro­vi­ma­uhva­te­za­ru­ke­te,­li­cem­okre­nu­te­jed­na­pre­ma­dru­goj­i­nji­šu­ći­ru­ka­ma­li­je­vo-de­sno­kao­da­uspa-vlju­ju­di­je­te,­pje­va­ju:­

Ka­le­ma,­ka­le­ma!­ Iz­ka­le­ma­te­če­vo­da,­ sjaj­na,­ze­le­na, či­sto­pe­re­cr­ve­na.­Na­kon­što­iz­go­vo­re­po­sljed­nju­ri­ječ,­

obje­dje­voj­či­ce­iz­pa­ra­isto­dob­no­po­klek-nu­na­ze­mlju­ne­raz­dva­ja­ju­ći­ru­ke.­To­se­

po­na­vlja­vi­še­pu­ta,­pre­ma­bro­ju­dje­voj­či­ca­ko­je­su­dje­lu­ju­u­igri,­sve­dok­se­svi­pa­ro­vi­ne­iz­re­da­ju.

Lit.:­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991.P.­Sken­de­ro­vić

KA LEN DAR (ka sno lat.­ca­len­da­ri­um:­knji­ga­ro­ko­va,­do­spi­je­ća­<­lat.­Ka­len­dae:­pr­vi­dan­u­mje­se­cu­na­ko­ji­su­se­mo­ra­le­pla­ća­ti­da­žbi­ne)­1. Skup­pra­vi­la­ko­ji­ma­se­od­re­đu­je­od­nos­iz­me­đu­raz­li­či­tih­vre-men­skih­raz­do­blja:­da­na,­tjed­na,­mje­se­ca­i­go­di­ne;­po­pis­da­na,­tje­da­na­i­mje­se­ci­u­po­je­di­noj­go­di­ni,­od­no­sno­ta­bli­ca­ras­po­re-da­da­na­u­go­di­ni.­

Teš­ko­ća­u­sa­sta­vlja­nju­ka­len­da­ra­do­da­nas­je­u­tom­što­se­me­đu­sob­ni­od­no­si­osnov­nih­pri­rod­nih­je­di­ni­ca­za­ra­ču­na­nje­vre­me­na­–­da­na,­mje­se­ca­i­go­di­ne­–­ne­mo­gu­iz­ra­zi­ti­u­ci­je­lim­bro­je­vi­ma.­Osnov-ni­vre­men­ski­raz­mak­u­svih­na­ro­da­bio­je­uvi­jek­dan­(u­ši­rem­smi­slu),­tj.­raz­do­blje­jed­ne­smje­ne­svje­tlo­sti­(da­na­u­užem­smi-slu)­i­ta­me­(no­ći),­ali­po­če­tak­da­na­ni­je­bio­sva­gdje­jed­nak­(u­Egip­ća­na­i­Sla­ve­na­Sun-ce­ima­glav­nu­ulo­gu­pa­je­ka­len­dar­so­lar­ni­i­dan­se­ra­ču­nao­od­ju­tra;­ka­len­dar­Ba­bi­lo-na­ca,­Ži­do­va­i­Ara­pa­lu­nar­ni­je­pa­se­dan­ra­ču­na­od­ve­če­ri;­Ri­mlja­ni­su­ra­ču­na­li­dan­od­po­no­ći,­što­je­po­sli­je­pre­u­ze­to­s­ju­li­jan-skim­ka­len­da­rom).­Tje­dan­od­se­dam­da­na­po­zna­va­li­su­Ba­bi­lon­ci,­dok­je­egi­pat­ski­tje­dan­imao­de­set,­a­rim­ski­osam­da­na.­Za­du­lja­raz­do­blja­slu­žio­je­i­u­naj­sta­ri­je­do­ba­sli­jed­Mje­se­če­vih­mi­je­na.­Vri­je­me­ko­je­je­po­treb­no­Mje­se­cu­da­po­nov­no­do­đe­u­istu­fa­zu­(mi­je­nu),­od­no­sno­raz­do­blje­u­ko­jem­pro­đe­kroz­sve­svo­je­mi­je­ne­(tra­je­pro­sječ-no­29­da­na­12­sa­ti­44­mi­nu­ta­2,98­se­kun­di),­na­zi­va­se­si­no­dič­kim­mje­se­com,­ko­ji­iz­no-si­29,53059­da­na.­Ka­ko­je­rav­na­nje­pre­ma­da­ni­ma­bi­lo­uvi­jek­osnov­no­u­prak­tič­noj­vre­men­skoj­ori­jen­ta­ci­ji,­a­si­no­dič­ki­mje­sec­ima­vi­še­od­po­la­da­na­vi­še­od­29­ci­je­lih­da­na,­tre­ba­lo­je­uskla­di­ti­te­dvi­je­ve­li­či­ne,­i­to­je­osno­va­mje­se­če­va­ili­lu­nar­no­ga­ka-len­da­ra.­Us­kla­đi­va­nje­se­po­sti­za­lo­mi­je­nja-njem­bro­ja­da­na­u­mje­se­cu.­Za­prak­tič­nu­vre­men­sku­ori­jen­ta­ci­ju­va­žna­je­i­iz­mje­na­go­diš­njih­do­ba,­ko­ja­su­u­ve­zi­s­po­lo­ža­jem­

Kaldrma­ispred­Gradske­kuće­u­Baji

Page 27: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

19

KALENDAR

Sun­ca­–­Ze­mlja­ob­i­đe­Sun­ce­za­jed­nu­tzv.­trop­sku­(so­lar­nu,­sun­ča­nu)­go­di­nu,­ko­ja­tra­je­365­da­na,­5­sa­ti,­48­mi­nu­ta­i­46,98­se­kun­di.­Ka­ko­ni­trop­ska­go­di­na­ne­iz­no­si­ci­je­li­broj­da­na,­i­gra­đan­ska­(ci­vil­na)­go-di­na­mo­ra­la­se­s­ci­je­lim­bro­jem­da­na­što­bo­lje­pri­la­go­di­ti­du­lji­ni­trop­ske­(sun­ča­ni­ili­so­lar­ni­ka­len­dar).­To­se­po­sti­glo­mi­je-nja­njem­ci­je­lo­ga­bro­ja­da­na­u­gra­đan­skoj­go­di­ni­pre­ma­raz­li­či­tim­pra­vi­li­ma­pa­otu­da­ra­zni­ka­len­da­ri.­

Naj­sta­ri­ji­je­egi­pat­ski­ka­len­dar­bio­lu-nar­ni,­a­grč­ki­lu­ni­so­lar­ni.­Po­sli­je­su­pre­u­ze-li­i­na­do­gra­di­li­Ri­mlja­ni.­Is­pr­va­se­rim­ska­go­di­na­sa­sto­ja­la­od­de­set­mje­se­ci­(Mar ti us, Apri lis, Ma i us, Ju ni us, Qu in ti li us, Sex ti­lis, Sep te me ber, Oc to ber, No vem ber, De­cem ber),­pa­joj­je­ne­do­sta­ja­lo­oko­60­da­na­(što­je­u­sta­rih­na­ro­da­bi­lo­če­sto­jer­su­u­do­ba­naj­ve­će­zi­me­dva­mje­se­ca­»mr­tva«).­Po­sli­je­su­joj­za­to­do­da­na­još­dva­mje­se­ca­(Ja nu a ri us, Fe bru a ri us).­Ume­ta­nje­da­na­u­lu­nar­noj­go­di­ni­du­goj­355­da­na­re­zul­ti­ra­lo­je­ti­me­što­je­ci­vil­na­go­di­na­za­je­dan­dan­du­lja­od­trop­ske­go­di­ne.­

Pre­ma­za­mi­sli­alek­san­drij­sko­ga­astro-no­ma­So­si­ge­na,­Gaj­Ju­li­je­Ce­zar­pri­la­go­dio­je­46.­g.­pri­je­Kri­sta­ci­vil­nu­go­di­nu­trop-skoj,­no­po­nje­mu­na­zvan­ju­li­jan­ski­ka­len-dar­u­slu­žbe­nu­je­upo­ra­bu­uveo­tek­48­go-di­na­po­sli­je­car­Ok­ta­vi­jan­Au­gust.­Neš­to­po­sli­je­mje­se­ci­Qu in ti li us i Sex ti lis­na­zva­ni­su­Ju li us i Au gu stus. Mar ti us, Ma i us, Qu­in ti lis i Oc to ber­ima­li­su­po­31­dan,­Fe bru­a ris­28­da­na,­a­osta­li­mje­se­ci­30­da­na.­Na­pr­vom­eku­men­skom­kon­ci­lu­u­Ni­ce­ji­325.­krš­ćan­ska­je­cr­kva­pri­hva­ti­la­ju­li­jan­ski­­ka-len­dar.­No,­ni­taj­ka­len­dar­ni­je­bio­po­sve­to­čan­jer­se­te­me­ljio­na­pret­po­stav­ci­da­go-di­na­ima­365­da­na­i­6­sa­ti­(zbog­to­ga­je­na-kon­tri­go­di­ne­od­365­da­na­sli­je­di­la­če­tvr­ta­pri­je­stup­na­od­366­da­na)­te­da­235­lu­nar­nih­mje­se­ci­či­ni­toč­no­19­so­lar­nih­go­di­na,­dok­sun­ča­na­go­di­na­za­pra­vo­iz­no­si­365­da­na,­5­sa­ti,­48­mi­nu­ta­i­46­se­kun­da,­zbog­če­ga­je­ju­li­jan­ska­go­di­na­bi­la­du­ža­od­sun­ča­ne­za­11­mi­nu­ta­i­14­se­kun­da.­To­je­pro­u­zro­či­lo­da­se­u­128­go­di­na­sa­ku­pi­je­dan­dan­raz­li-ke­iz­me­đu­sun­ča­ne­i­ju­li­jan­ske­go­di­ne.

U­že­lji­da­is­pra­vi­ka­len­dar,­pa­pa­Gr­gur­XI­II.­uveo­je­1582.­u­Pa­pin­skoj­Dr­ža­vi­nov­ka­len­dar,­ko­ji­su­iz­ra­di­la­bra­ća­An­to­nio­i­Lu­i­gi­Li­lio­Ghi­ral­di­iz­Na­pu­lja.­Osim­što­je­na­dok­na­dio­za­o­sta­tak­iz­proš­lih­sto­lje­ća,­od­re­đe­no­je­da­sun­ča­na­go­di­na­tra­je­365­da­na,­5­sa­ti,­48­mi­nu­ta­i­46­se­kun­di,­a­sve­sto­ljet­ne­go­di­ne,­ko­je­su­pre­ma­ju­li­jan­skom­ka­len­da­ru­bi­le­pri­je­stup­ne,­pre­tva­ra­ju­se­u­obič­ne.­Pri­je­stup­ni­ma­osta­ju­sa­mo­one­ko-je­su­dje­lji­ve­bez­ostat­ka­s­400­(npr.­1600.,­2000.,­2400.­itd.).­Ka­ko­je­do­re­for­me­doš­lo­na­pa­pin­po­ti­caj,­pre­ma­nje­mu­na­zvan­gre-go­ri­jan­ski­ka­len­dar pri­hva­ćen­je­naj­pri­je­sa­mo­u­ka­to­lič­kim­ze­mlja­ma:­iste­go­di­ne­pri­hva­ti­le­su­ga­Fran­cu­ska,­Špa­njol­ska­i­Por­tu­gal;­1584.­Au­stri­ja;­1587.­Ugar­ska,­a­s­njo­me­i­Hr­vat­ska;­pro­te­stant­ske­ze­mlje­uvo­de­ga­od­1700.;­a­pra­vo­slav­ne­ze­mlje­tek­u­XX.­st.­(npr.­u­Sr­bi­ji­i­Cr­noj­Go­ri­uve-den­je­tek­na­kon­stva­ra­nja­Kra­ljev­stva­SHS­u­si­ječ­nju­1919.).­Ne­ke­pra­vo­slav­ne­cr­kve­(Srp­ska,­Ru­ska,­Ma­ke­don­ska,­Gru­zij­ska­i­još­ne­ke­za­jed­ni­ce)­i­da­nas­se­rav­na­ju­pre­ma­ju­li­jan­skom­ka­len­da­ru.­Raz­li­ka­iz-me­đu­sta­ro­ga­(ju­li­jan­sko­ga)­i­no­vo­ga­(gre-go­ri­jan­sko­ga)­ka­len­da­ra­od­1900.­do­2100.­iz­no­si­tri­na­est­da­na.­Ia­ko­je­gre­go­ri­jan­ski­ka­len­dar­pri­lič­no­pre­ci­zno­re­gu­li­rao­od­nos­iz­me­đu­ci­vil­ne­i­trop­ske­go­di­ne,­osta­la­je­ma­le­na­raz­li­ka­pa­po­sto­ji­vi­še­pri­je­dlo­ga­za­no­vu­re­for­mu.­

Sta­ri­su­se­Sla­ve­ni­u­ra­ču­na­nju­vre­me-na­dr­ža­li­so­lar­nih­i­lu­nar­nih­pra­vi­la.­Lu-nar­ni­se­ka­len­dar­rav­nao­pre­ma­mje­se­če-vim­mi­je­na­ma,­a­so­lar­ni­pre­ma­go­diš­nje­mu­do­bu,­od­lje­ta­do­lje­ta.­Oda­tle­po­tje­če­ime­za­go­di­nu­–­lje­to,­a­osta­tak­lu­nar­no­ga­ka-len­da­ra­oči­tu­je­se­u­ime­nu­dva­na­e­sto­ga­di-je­la­go­di­ne,­ko­ji­se­i­da­nas­zo­ve­jed­na­ko­kao­i­ze­mljin­sa­te­lit,­tj.­mje­sec.­Go­di­nu­od­dva­na­est­mje­se­ci­Sla­ve­ni­su­pri­hva­ti­li­za-jed­no­s­krš­ćan­stvom,­pri­če­mu­su­ne­ki­sla-ven­ski­na­ro­di­po­sli­je­pre­u­ze­li­na­zi­ve­la­tin-sko-bi­zant­sko­ga­pod­ri­je­tla­(npr.­Sr­bi),­dok­su­dru­gi­za­dr­ža­li­sta­ra­sla­ven­ska­ime­na,­ko­ji­ma­su­u­osno­vi­va­žne­po­ja­ve­u­pri­ro­di­ili­polj­ski­ra­do­vi.­Pri­to­me­su­raz­li­ke­u­pod-ne­blju­stvo­ri­le­i­raz­li­ke­u­ime­ni­ma­mje­se­ci:­tra­vanj­(od:­tra­va)­u­hr­vat­skom­je­če­tvr­ti­

Page 28: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

20

mje­sec,­a­u­ukra­jin­skom­(tra­ven’)­i­bje­lo-ru­skom­(tra­vien’)­pe­ti­mje­sec­jer­pro­lje­će­u­njih­do­la­zi­po­sli­je;­li­panj­(ka­da­cva­te­li­pa)­u­Hr­va­ta­je­še­sti­mje­sec,­a­u­Po­lja­ka­(li pi­ec),­Ukra­ji­na­ca­(li­pen’)­i­Bje­lo­ru­sa­(li­pien’) sed­mi­mje­sec,­jer­u­njih­li­pa­cva­te­mje­sec­da­na­po­sli­je.­U­Hr­va­ta­je­sr­panj­sed­mi­mje-sec,­a­u­Če­ha­(sr pen),­Po­lja­ka­(sierpień) i Ukra­ji­na­ca­(ser­pen’)­osmi­jer­je­u­tih­na-ro­da­že­tva­po­sli­je­i­dr.­Naj­sta­ri­ji­sa­ču­va­ni­ti­ska­ni­ka­len­da­ri­iz­ugar­sko­ga­Po­du­na­vlja­po­tvr­đu­ju­da­su­se­i­Hr­va­ti­na­tom­pod­ruč-ju­ne­pre­kid­no­ko­ri­sti­li­hr­vat­skim­na­zi­vi-ma­mje­se­ci­u­ikav­skom­ob­li­ku­(si­čanj)­sve­do­kra­ja­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­ka­da,­pod­utje­ca­jem­srp­sko­ga­je­zi­ka,­u­upo­ra­bu­ula­ze­i­me­đu­na­rod­ni­na­zi­vi.

2.­Se­rij­ska­pu­bli­ka­ci­ja,­naj­češ­će­go­diš-njak,­ko­ja,­uz­po­dat­ke­o­te­ku­ćoj­ka­len­dar-skoj­go­di­ni­(pre­gled­da­na,­tje­da­na­i­mje­se-ci­u­go­di­ni),­sa­dr­ža­va­i­raz­li­či­te­tek­sto­ve­in­for­ma­tiv­no­ga,­po­uč­no­ga­i­za­bav­no­ga­ka­rak­te­ra.­Pre­ma­na­mje­ni­i­sa­dr­ža­ju­mo-gu­se­iz­dvo­ji­ti­na­rod­ni­(puč­ki,­tzv.­kuć­ni­ci­ili­prak­ti­ke),­sto­ljet­ni­te­raz­li­či­ti­stru­kov­ni­ka­len­da­ri.­Ta­ko­đer­se­raz­li­ku­ju­ka­len­da­ri­iz­da­ni­kao­sa­mo­stal­ne­pu­bli­ka­ci­je,­ko­ji­su­bi­li­naj­češ­će­jed­no­go­diš­nji,­te­oni­ob­ja­vlje-ni­u­sklo­pu­dru­ge­knji­ge,­kao­vi­še­go­diš­nji­ka­len­da­ri.­U­raz­vo­ju­ka­len­da­ra­me­đu­Hr-va­ti­ma­u­me­đu­ri­ječ­ju­Du­na­va­i­Ti­se­uo­ča­va­se­ne­ko­li­ko­raz­do­blja.

Pr­vo­raz­do­blje­či­ne­ka­len­da­ri­iz­XVI­II.­i­pr­ve­po­lo­vi­ne­XIX.­st.­Nji­ho­vo­iz­da­va­nje­za­po­če­li­su­fra­njev­ci,­i­to­1734.­u­Bu­di­mu­fra­Stje­pan­Vi­lov,­na­či­ji­su­se­rad­na­sta­vi­li­fra­Eme­rik­Pa­vić­1747.-80.­te­fra­Ma­ri­jan­

La­no­so­vić­1778.-86.­Osim­slu­ča­ja­ka­da­su­Pa­vić­i­La­no­so­vić­isto­dob­no­krat­ko­ure­đi-va­li­dva­ka­len­da­ra,­us­po­red­no­su­izaš­la­još­dva­fra­nje­vač­ka­ka­len­da­ra:­fra­Eme­rik­Pa-vić­do­vr­šio­je­1740.­i­ob­ja­vio­vi­še­go­diš­nji­ka­len­dar­fra­Ni­ko­le­Ke­si­ća,­kao­dio­Ke­si-će­va­lek­ci­o­na­ra­Epi sto le i Evan gje la pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go diš nji, a­fra­Đu­ro­Ra­pić­ob­ja­vio­je­Ko len dar­za­1743.­i­1744.,­ko­ji­je­na­sta­vio­ure­đi­va­ti­fra­Je­ro­lim­Li­pov­čić­1745.-55.­Ti­se­ka­len­da­ri­če­sto­skup­no­na­zi­va­ju­Ilir­skim­ili­Ili­rič­kim­ka­len­da­rom.­Sa­ču­va­no­je­sve­ga­ne­ko­li­ko­go­diš­ta­Pa­vi­će­va­(1766.,­1769.­i­1778.)­i­La­no­so­vi­će­va­ka­len­da­ra­(1781.­i­1785.)­te­vi­še­go­diš­nji­Ke­si­ćev­ka­len­dar.­Po­sli­je­su­u­Osi­je­ku­ka­len­dar­ti­ska­li­od­vjet­nik­Ivan­Mat­ko­vić­za­1792.­i­fra­Alek­san­dar­To­mi-ko­vić­za­go­di­ne­1793.-1817.­(No vi i sta ri sve­to­da­nik­ili­ti­ka­len­dar­ili­rič­ki)­te­sve­će-nik­Adam­Fi­li­po­vić­Hel­den­tal­ski­od­1822.­do­1867.­ili­1871.­(No vi i sta ri sve to da nik, po­sli­je No vi i sta ri ka len dar sla von ski, u raz­do­blju­1843.-48.­u­na­zi­vu­je­bio­i­atri­but­bo san ski),­ko­ji­je­u­nje­mu­ob­ja­vlji­vao­i­svo-je­sa­ti­rič­ne­i­hu­mo­ri­stič­ne­pje­sme­i­ba­sne,­dok­su­ih­u­Bu­di­mu­iz­da­va­li­po­žeš­ki­od-vjet­nik­ta­da­cen­zor­u­Bu­di­mu­An­tun­Nagy­1813.-23.­(No­vi­i­sta­ri­ka­len­dar­ili­rič­ki) te je­zi­ko­slo­vac­iz­Bro­da­Ig­njat­Aloj­zi­je­Br­lić­1836.-55.,­a­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­još­dvi­je­go­di­ne­nje­gov­sin­An­dri­ja­Tor­kvat­(No vo­u­re­đe­ni­ilir­ski­/1845.­– naš ki, a 1846. – hr­vat sko sla von ski/­ka len dar ili ti Sve to da nik). U­Bu­di­mu­je­još­ti­skan­i­Obchen ski ilir ski ka len dar­za­1837.

U­pre­po­rod­no­me­raz­do­blju­pr­vi­je­Bu­nje­vač­ki­ka­len­dar,­ko­ji­je­iza­šao­za­1868.­

i­ 1869.­Ure­dio­ ga­ je­srp­ski­knji­žev­nik­i­pu-bli­cist­Đor­đe­Po­po­vić­–­Da­ni­čar­u­su­rad­nji­s­Am­bro­zi­jem­Šar­če­vi-ćem.­Pr­vo­go­diš­te­ti­ska-no­je­u­No­vom­Sa­du,­a­dru­go­(sa­dr­ža­va­i­bu­nje-vač­ke­pje­sme­na­ći­ri­li­ci)­u­Su­bo­ti­ci.­Kao­iz­ra­van­re­zul­tat­pre­po­rod­no­ga­

Hrvatski­nazivi­mjeseca­u­Kalendaru Slovinskom­(Budim,­1778.)

Page 29: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

21

dje­lo­va­nja­bi­sku­pa­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­u­Su­bo­ti­ci­je­iz­la­zio­Bu­nje­vač­ki­i­šo­kač­ki­ka­len dar­1870.-82.,­ali­je­ne­ja­sno­je­li­iz­la­zio­ne­pre­kid­no­–­sa­ču­va­ni­su­sa­mo­ka­len­da­ri­za­1870.,­1871.,­1879.­i­1881.­(zad­nja­dva­go­diš­ta­na­slo­vlje­na­su­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka len dar),­a­o­go­diš­ti­ma­1876.­i­1882.­za-klju­ču­je­se­po­sred­no.­Am­bro­zi­je­Bo­za­Šar-če­vić­bio­je­ured­nik­za­1870.­(vje­ro­jat­no­i­za­1871.),­a­pje­snik­Jo­sip­Ju­kić­Ma­nić­za­osta­le­go­di­ne.­Sva­go­diš­ta­ti­ska­na­su­u­Su-bo­ti­ci.­Sve­će­nik­Ivan­Bur­nać­(Ivan­Bátori)­ob ja vio je 1874. u Bu­nje­vač­koj­i­šo­kač­koj­vi li­da­će­1875.­u­Ba­ji­ti­ska­ti­ka­len­dar­Bu­nje­vač­ka­i­šo­kač­ka­Da­ni­ca,­ali­ne­ma­tra­ga­da­je­do­i­sta­i­ti­skan.­U­Som­bo­ru­je­1882.­uči­telj­Lju­de­vit­Ku­zmić­ti­skao­je­di­no­go-diš­te­Zom­bor­sko­ga­pra­vo­ga­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ko­ga­ka­len­da­ra.­Naj­va­žni­ji­ka­len­dar,­ko­ji­pod­ime­nom­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­iz­la-zi­i­da­nas,­po­čeo­je­iz­la­zi­ti­za­1884.­pod­ime­nom­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­ka­Da­ni­ca­ili­su­bo­tič­ki­ka­len­dar,­za­tim­kao No va Da ni ca ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­1887.-88.,­kao­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­1889.-92.,­da­lje­kao­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­bu­nje­vač­ko­­šo­kač­ki­ka­len­dar­1893.-95.­te­kao­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­­šo­kač­ki­ka­len­dar­1896.-1914.­Stvar­ni­po­kre-tač­i­ured­nik­ka­len­da­ra­bio­je­sve­će­nik­Pa­jo­Ku­jun­džić.­U­ovom­raz­do­blju­iz­la­zi­la­je­još­Da­ni­ca­ka­len­dar­Ka­to­lič­kog­puč­kog­sa­ve­za­(od­dru­go­ga­go­diš­ta­iz­la­zi­kao­Ka len dar Ka­to­lič­kog­puč­kog­sa­ve­za),­ko­je­ga­je­za­hr-vat­sko­či­ta­telj­stvo­iz­da­vao­Ka­to­lič­ki­puč­ki­sa­vez­iz­Bu­dim­peš­te.­Ob­ja­vlje­na­je­za­go-diš­ta­1909.-12.,­1914.-15.­i­1917.,­do­ra­ta­je­ti­ska­na­u­Su­bo­ti­ci,­a­za­ra­ta­u­Bu­dim­peš­ti.­

U­me­đu­rat­nom­ju­go­sla­ven­skom­raz­do-blju,­na­kon­rat­ne­stan­ke­na­sta­vi­la­je­iz­la­zi­ti­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka len dar (sa­mo­pr­vo­go­diš­te,­1919.,­na­zi­va­se­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­–­ka­len­dar­Bu­nje­va­ca­i Šo ka ca).­Taj­ka­len­dar,­ko­ji­je­re­do­vi­to­iz-la­zio­do­1941.,­us­traj­no­je­na­sta­vio­tra­di­ci-ju­bor­be­za­oču­va­nje­na­rod­no­ga­iden­ti­te­ta,­sa­da­ospo­ra­va­no­ga­iz­Be­o­gra­da,­i­imao­je­ja­ku­pot­po­ru­me­đu­bu­nje­vač­kim­i­šo­kač-kim­pu­kom,­me­đu­ko­ji­ma­je­us­pješ­no­ši­rio­hr­vat­sku­svi­jest.­Na­klad­nik­za­1919.­bi­la­

je­Nad­bi­skup­ska­ti­ska­ra­u­Za­gre­bu,­gdje­je­to­go­diš­te­i­ti­ska­no,­dok­su­sva­osta­la­go­diš­ta­ti­ska­na­u­Su­bo­ti­ci.­Ti­skov­no­(knji-žev­no)­druš­tvo­Al fa­na­klad­nik­je­1924.-31.,­a­od­1932.­sto­ji­da­za­ured­niš­tvo­i­iz­da­va­če­od­go­va­ra­Blaš­ko­Ra­jić.­No­stvar­ni­je­ured-nik­bio­Ivo­Pr­ćić.­Sa­mo­za­1920.­ured­niš­tvo­Ne ve na­iz­da­lo­je­Da­ni­cu­–­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar. Pod­ured­niš­tvom­Miš­ka­Pr-ći­ća,­Blaš­ko­Ra­jić­je­sa­mo­za­1931.­iz­dao­Na­ša­ku­ća­–­ve­li­ki­na­rod­ni­ka­len­dar.

No­pro­tiv­hr­vat­ske­ori­jen­ta­ci­je­Su­bo­tič­ke Da ni ce­u­ovom­su­raz­do­blju­po­kre­ta­ni­i­re­žim­ski­ili­pro­ju­go­sla­ven­ski­ka­len­da-ri,­ko­ji­su­bi­li­li­stom­krat­ka­da­ha:­pro­ra-di­kal­ska­Ze­mljo­dil­ska­ka­si­na­iz­da­va­la­je­Ze mljo dil ski ka len dar­za­1924.,­1926.-29.­i­1931.;­Bu­nje­vač­ko­omla­din­sko­druš­tvo­pod­ured­niš­tvom­Mi­je­Man­di­ća­iz­da­va­lo­je­1934.-36.­pro­ju­go­sla­ven­ski­Pra­vi­bu­nje­vač­ki ka len dar,­pri­če­mu­su­pr­va­dva­go­diš­ta­ti­ska­na­u­Be­o­gra­du,­a­zad­nje­u­Su­bo­ti­ci;­pod­ured­niš­tvom­Ba­lin­ta­Vuj­ko­va,­Ju­go-sla­ven­sko­na­ci­o­nal­no­druš­tvo­Bi skup Ivan An­tu­no­vić­iz­da­lo­je­za­1935.­Bi sku pa Iva­na­An­tu­no­vi­ća­ka­len­dar;­Pr­va­bu­nje­vač­ka­či­ta­o­ni­ca­u­Su­bo­ti­ci,­pod­ured­niš­tvom­dr.­Iva­na­Po­lja­ko­vi­ća,­iz­da­va­la­je­uni­ta­ri­stič­ki­ori­jen­ti­ran­Bu­nje­vač­ki­ka­len­dar­1939.-41.,­ko­ji­je­pro­pa­gi­rao­sa­mo­svoj­nost­Bu­nje­va­ca;­Ma­ra­Đor­đe­vić­-Ma­la­gur­ska­ure­di­la­je­iz-

Subotička­Danica­za­1912.

Page 30: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

22

ra­zi­to­an­ti­hr­vat­ski­i­pro­ka­ra­đor­đe­vi­ćev­ski­Bu­nje­vač­ki­ka­len­dar­za­1941.­

Za­Bu­njev­ce­i­Šok­ce­ko­ji­su­u­osta­li­u­Horthyje­voj­Ma­džar­skoj­na­kon­us­po­sta­ve tri­a­non­ske­gra­ni­ce­Bu­nje­vač­ki­i­šo­kač­ki­od­bor­naj­pri­je­je­za­1923.­i­1924.­ure­dio­Ka­len­dar­za­bu­nje­vač­ki­i­šo­kač­ki­na­rod, ko­ji­je­bio­pod­stro­gom­cen­zu­rom­vla­sti.­Taj­je­od­bor­1925.­po­čeo­iz­da­va­ti­Da ni cu ili­ka­len­dar­za­u­Ugar­skoj­ži­ve­će­Bu­njev­ce,­Šok ce, Hr va te, Boš nja ke, Ra ce i Dal ma tin­ce (1926. –­za­u­Ma­džar­skoj­ži­ve­će­Bu­njev­ce, Šok ce i Hr va te;­1928.­umje­sto­ži­ve­će­–­ko­ji­ži­ve;­zad­nja­tri­go­diš­ta­ima­ju­pod­na-slov­Ka­len­dar­za­Bu­njev­ce,­Šok­ce­i­Hr­va­te). Još­dru­go­go­diš­te­iz­dao­je­Bu­nje­vač­ki­i­šo-kač­ki­od­bor,­za­tim­Ivan­Paš­tro­vić­do­1930.,­a­po­sli­je­je­na­vo­đe­na­ti­ska­ra.­Osta­vlja­ju­ći­po­stra­ni­na­met­nu­te­pr­o­re­žim­ske­tek­sto­ve,­naj­va­žni­ji­su­bi­li­pri­lo­zi­Iva­na­Pe­tre­ša,­ali­je­zbog­cen­zu­re­hr­vat­stvo­Bu­nje­va­ca­i­Šo-ka­ca­pre­šu­ći­va­no.­Sva­su­go­diš­ta­ti­ska­na­u­Bu­dim­peš­ti,­a­zad­nje­je­go­diš­te­bi­lo­za­1944.­Za­vri­je­me­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra-ta­u­Som­bo­ru­je­dr.­Gr­ga­Vu­ko­vić­iz­dao­Naš­ka­len­dar­za­Bu­njev­ce­­Šok­ce­­Hr­va­te za­1944.

Kako­su­ko­mu­ni­stič­ki­re­ži­mi­pro­kla­mi-ra­li,­me­đu­osta­lim,­i­na­ci­o­nal­ne­slo­bo­de­i­rav­no­prav­nost,­u­so­ci­ja­li­stič­koj­Ju­go­sla­vi­ji­naj­pri­je­se­ob­na­vlja­tra­di­ci­o­nal­ni­hr­vat­ski­ka­len­dar,­pa­već­za­1945.­i­1946.­u­Su­bo­ti­ci­iz­la­zi­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­ka­len­dar­bu­nje­vač­ko­šo­kač­kih­Hr­va­ta.­Za­1945.­na­vo­di­se­da­za­ured­niš­tvo­i­iz­da­va­če­od­go­va­ra­Blaš­ko­Ra­jić.­Za­1946.­ka­len­dar­je­iz­da­la­Su­bo­tič­ka­ma­ti­ca,­a­za­ured­niš­tvo­i­iz­da-va­ča­od­go­va­rao­je­Fra­njo­Vuj­ko­vić.­Na­kon­što­je­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­za­bra­nje­na,­vla-sti­su­je­ne­u­spješ­no­po­ku­ša­le­sup­sti­tu­i­ra-ti­soc­re­a­li­stič­kim­ka­len­da­rom:­Hr vat ska ri­ječ­iz­Su­bo­ti­ce­ti­ska­la­je­za­1947.­i­1948.­Na rod ni ka len dar,­s­pe­to­kra­kom­zvi­je­zdom­na­na­slov­ni­ci­i­soc­re­a­li­stič­kim­pri­lo­zi­ma,­te Ka­len­dar­»Hr­vat­ska­ri­ječ«­za­1952.,­ali­ih­na­rod­ni­je­pri­hva­tio.­Na­kon­to­ga­na­sta-je­pre­kid­u­au­toh­to­nim­ka­len­dar­skim­iz-da­nji­ma­u­ovom­di­je­lu­Bač­ke­pa­su­me­đu­hr­vat­skim­vjer­ni­ci­ma­naj­ra­ši­re­ni­ji­bi­li­za-gre­bač­ka­sve­to­je­ro­nim­ska­Da ni ca­(ko­ja­je­

u­Bač­koj­bi­la­pri­sut­na­još­za­Au­stro­-U­gar-ske)­i­sa­ra­jev­ski­Do bri pa stir,­a­kat­ka­da­su­se­na­la­zi­li­i­struč­ni­po­ljo­pri­vred­ni­ka­len-da­ri,­npr. Po ljo pri vred ni ka len dar Po­ljo-pri­vred­no­ga­na­klad­no­ga­za­vo­da­iz­Za­gre-ba.­Za­vri­je­me­pro­de­mo­krat­skih­po­kre­ta­u­Ju­go­sla­vi­ji­po­čet­kom­se­dam­de­se­tih­go­di­na­opet­je­na­krat­ko­re­vi­ta­li­zi­ra­na­Su­bo­tič­ka­Da ni ca­(1971.­i­1972.),­ali­je­dru­go­go­diš-te­sud­ski­za­bra­nje­no.­Iz­da­vao­ju­je­Žup­ni­ured­sv.­Ro­ka­u­Su­bo­ti­ci,­a­od­go­vor­ni­ured-nik­bio­je­Blaš­ko­De­kanj.­Ta­daš­nji­žup­nik­u­Ba­ču­Ivo­To­pa­lić­ob­ja­vio­je­Ka­to­lič­ki­ka­len dar za­1979.­Na­kon­smr­ti­Ti­ta­i­po­stup-no­ga­la­ba­vlje­nja­na­ci­o­nal­nih­ste­ga,­no­vi­te­čaj­Su­bo­tič­ke­Da­ni­ce­po­kre­nut­je­1984.­Ona­se­od­1995.­do­2010.­na­zi­va­Su­bo­tič­ka­Da ni ca (no va)­i­iz­la­zi­do­da­nas.­Na­kon­ras-pa­da­Ju­go­sla­vi­je­i­stva­ra­nja­no­vih­na­ci­o­nal-nih­dr­ža­va­po­čet­kom­de­ve­de­se­tih­go­di­na,­u­Su­bo­ti­ci­se­po­nov­no­po­ja­vlju­je­ka­len­dar­

ko­ji­je­u­opor­bi­pre­ma­tra­di­ci­o­nal­no­mu­hr-vat­sko­mu­ka­len­da­ru­–­Bu­nje­vač­ki­ka­len­dar ko­je­ga­iz­da­je­Bu­nje­vač­ki­kul­tur­ni­cen­tar­iz­Su­bo­ti­ce­od­1994.­do­da­nas,­a­re­do­vi­to­se­pred­sta­vlja­u­Srp­skom­kul­tur­nom­cen­tru­Sve ti Sa va u Su bo ti ci.

I­u­po­sli­je­rat­noj­Ma­džar­skoj­od­mah­na­kon­ra­ta­izaš­la­je­Da­ni­ca­–­ka­len­dar­za­Ju­go­slo­ve­ne­u­Ma­đar­skoj,­či­je­je­je­di­no­go-

Subotička­Danica­za­2012.

Page 31: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

23

diš­te­za­1946.­iz­dao­An­ti­fa­ši­stič­ki­front­Ju-žnih­Sla­ve­na.­Na­kon­što­je­ta­or­ga­ni­za­ci­ja­slje­de­će­go­di­ne­pre­i­me­no­va­na­u­De­mo­krat-ski­sa­vez­Ju­žnih­Slo­ve­na­(DSJS),­po­čeo­je­iz­la­zi­ti­Naš ka len dar­u­iz­da­nju­Na ših no­vi na­iz­Bu­dim­peš­te­(od­1958.­do­1990.­no-si­na­ziv­Na rod ni ka len dar,­a­na­klad­nik­je­DSJS).­Ia­ko­for­mal­no­ni­je­pre­stao­iz­la­zi­ti,­on­je­ogra­ni­ča­van,­s­jed­ne­stra­ne­stro­žom­dr­žav­nom­kon­tro­lom­sa­dr­ža­ja,­a­s­dru­ge­stra­ne­skup­nim­ob­u­hva­ća­njem­s­dru­gim­ju-žno­sla­ven­skim­et­nič­kim­sku­pi­nama,­zbog­če­ga­je­o­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­pi­sa­no­raz-mjer­no­ma­lo.­Ipak,­pri­pad­nost­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­hr­vat­sko­mu­et­nič­ko­mu­kor­pu­su­ni­je­se­ne­gi­ra­la.­Na­kon­ras­pa­da­Ju­go­sla­vi-je,­pa­ta­ko­i­DSJS-a,­i­us­po­sta­ve­neo­vi­sne­Hr­vat­ske,­ka­len­da­ri­u­Ma­džar­skoj­otvo­re-no­za­stu­pa­ju­hr­vat­sko­ime.­Ta­ko­naj­pri­je­Na rod ni ka len dar­1991.­mi­je­nja­ime­u­Hr­vat ski ka len dar,­pod­ko­jim­iz­la­zi­do­da-nas.­Is­pr­va­je­na­klad­nik­bio­Sa­vez­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj­(SHM),­od­1996.­Hr­vat­ska­dr­žav­na­sa­mo­u­pra­va,­a­od­2001.­Cro a ti­ca.­Osim­nje­ga,­SHM­iz­dao­je­u­Pe­ču­hu­za­1993. i 1994. Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­ka­len­dar. Baj­ska­bu­nje­vač­ka­či­ta­o­ni­ca­iz­da­va­la­je,­a­An­tun­Mu­jić­ure­đi­vao­Da ni cu ili ka len dar za­bu­nje­vač­ke,­šo­kač­ke­i­rac­ke­Hr­va­te­ko­ji­ži­ve­u­Ma­đar­skoj­u­Bač­koj­1998.-2000.

3.­U­krš­ćan­stvu,­po­pis­mje­se­ci,­tje­da­na­i­da­na­cr­kve­ne­go­di­ne,­s­na­zna­kom­blag­da-na,­svet­ko­vi­na­i­spo­men­da­na.­Na­sta­lo­na­te­ri­to­ri­ju­Rim­sko­ga­Car­stva,­krš­ćan­stvo­je­pre­u­ze­lo­ju­li­jan­ski­ka­len­dar,­po­dje­lu­na­mje­se­ce­raz­li­či­ta­tra­ja­nja­i­nji­ho­va­la­tin-ska­ime­na.­Krš­ćan­ski­ka­len­dar od­ba­cio­je­blag­da­ne­rim­sko­ga­po­li­te­i­zma,­a­do­pu­njen­je­spe­ci­fič­nim­sa­dr­ža­ji­ma.­Iz­he­brej­sko­ga­ka­len­da­ra­pre­u­ze­ta­je­po­dje­la­go­di­ne­na­tjed­ne­od­se­dam­da­na,­pri­če­mu­je­sa­bat­(dan­he­brej­sko­ga­po­čin­ka)­za­mi­je­njen­da-nom­ko­ji­mu­je­sli­je­dio­i­u­ko­ji­je­us­kr­snuo­Isus.­Taj­se­dan­naj­pri­je­na­zi­vao­pr­vim­( fe ria pri ma)­ili­Go­spod­njim­da­nom­(Di es Do mi ni ca),­a­po­sli­je­u­ve­ći­ni­sla­ven­skih­je-zi­ka­ne­dje­ljom­(tj.­ka­da­se­ne­ra­di,­od­prasl. dělati:­ra­di­ti).­Iz­he­brej­sko­ga­lu­nar­no­ga­ka-len­da­ra­pre­u­ze­to­je­i­iz­ra­ču­na­va­nje­blag­da-na­Pas­he,­na­14.­dan­ži­dov­sko­ga­mje­se­ca­

ni­sa­na,­s­ko­jim­su­u­ve­zi­spo­men­da­ni­smr­ti­i­us­kr­snu­ća­Kri­sto­va.­U­do­ba­pro­go­na­krš-ća­na­u­II.­i­III.­st.­da­ni­smr­ti­mu­če­ni­ka­bi-lje­že­se­u­ka­len­dar­i­mar­ti­ro­lo­gi­je.­

Za­cr­kve­ni­je­ka­len­dar­po­seb­no­va­žan­su­stav­iz­ra­ču­na­va­nja­po­mič­nih­blag­da­na­u­krš­ćan­skom­ka­len­da­ru­pa­je­to­čan­dan­Us-kr­sa,­s­ko­jim­su­po­ve­za­ne­i­dru­ge­svet­ko­vi-ne,­odre­đen­na­kon­ci­lu­u­Ni­ce­ji­325.­Sla­vi­se­pr­ve­ne­dje­lje­na­kon­pr­vo­ga­uš­ta­pa­(pu-no­ga­mje­se­ca)­od­pro­ljet­ne­rav­no­dnev­ni­ce­(po­čet­ka­pro­lje­ća),­što­mo­že­bi­ti­od­22.­III.­do­25.­IV.­Bo­žić­kao­ne­po­mi­čan­blag­dan­sla­vi­se­uvi­jek­25.­XII.

Cr­kve­na­ili­li­tur­gij­ska­go­di­na­go­diš-nji­je­ci­klus­raz­do­blja­i­blag­da­na,­ko­jim­se­od­re­đu­je­u­ko­je­do­ba­tre­ba­odr­ža­va­ti­ko­ji­li­tur­gij­ski­ob­red­i­na­ko­ji­na­čin.­Osnov­na­je­li­tur­gij­ska­vre­men­ska­je­di­ni­ca­dan,­ko­ji­tra­je­od­po­no­ći­do­po­no­ći­kao­gra­đan­ski­dan,­ali­se­svet­ko­vi­ne­po­či­nju­sla­vi­ti­ve­čer­pri­je,­što­je­osta­tak­ži­dov­sko­ga­shva­ća­nja­da­dan­tra­je­od­za­la­ska­do­za­la­ska­sun­ca.­Te­melj­je­cr­kve­ne­go­di­ne­tjed­ni­spo­men­smr­ti­i­us­kr­snu­ća­Isu­sa­Kri­sta,­ko­ji­cr­kva­sla­vi­ne­dje­ljom.­Ona­je­li­tur­gij­ski­pr­vi­dan­u­tjed­nu.­Da­ni­u­tjed­nu­raz­li­či­ti­od­ne­dje­lje­na­zi­va­ju­se­svag­da­ni­ma.­U­ka­to­li­ci­zmu­sve­ne­dje­lje­i­svet­ko­vi­ne­za­po­vjed­ni­su­blag-da­ni,­tj.­da­ni­ka­da­vjer­ni­ci­ima­ju­oba­ve­zu­oti­ći­na­mi­su­i­su­zdr­ža­va­ti­se­od­teš­kih­po­slo­va.­Li­sta­sla­vlja­po­da­ni­ma­od­re­đe-ne­go­di­ne,­tj.­ka­to­lič­ki­ka­len­dar,­sla­že­se­od­mje­sno­ga­ka­len­da­ra­i­li­tur­gij­ske­go­di­ne.­Mje­sni­ka­len­dar­uglav­nom­sa­dr­ža­va­spo-men­da­ne­sve­ta­ca,­a­sla­že­se­od­ka­len­da­ra­ob­ve­zat­no­ga­za­ci­je­lu­Ka­to­lič­ku­cr­kvu­te­do­da­ta­ka­lo­kal­ne­bi­sku­pi­je,­žu­pe,­re­dov-nič­ke­ili­dru­ge­za­jed­ni­ce­(zaš­tit­ni­ci­bi­sku-pi­je,­žu­pe,­gra­da…).­Zbog­pre­kla­pa­nja­do-ga­đa­se­da­na­isti­dan­ne­ke­go­di­ne­pad­nu­dva­sla­vlja,­od­ko­jih­jed­no­ustu­pa­mje­sto­dru­go­mu­pre­ma­de­fi­ni­ra­no­mu­ran­gu.­Cr-kva­za­po­tre­be­vjer­ni­ka­ti­ska­zid­ne­i­džep-ne­(u­for­mi­knji­ži­ce)­cr­kve­ne­ka­len­da­re,­što­je­ra­ši­re­na­prak­sa­i­me­đu­bač­kih­Hr­va­ti­ma.

Uz­tjed­ni­ci­klus­po­sve­će­nja­vre­me­na­te­dnev­ni­ci­klus­mo­li­ta­va,­raz­vi­la­su­se­i­dva­go­diš­nja­ci­klu­sa:­bo­žić­ni­i­us­kr­sni,­a­osta­tak­je­go­di­ne­tzv.­vri­je­me­kroz­go­di­nu.­

Page 32: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

24

Po­če­tak­cr­kve­ne­go­di­ne­ve­zan­je­za­blag-dan­sv.­An­dri­je­apo­sto­la­(30.­XI.).­Ne­dje­lja­ko­ja­pa­da­na­taj­blag­dan­ili­ko­ja­mu­je­naj-bli­ža­pr­va­je­ne­dje­lja­do­šaš­ća,­tj.­po­če­tak­cr­kve­ne­go­di­ne.­Za­vr­še­tak­je­cr­kve­ne­go-di­ne­svet­ko­vi­na­Kri­sta­Kra­lja­na­po­sljed­nju­ne­dje­lju­kroz­go­di­nu­pri­je­do­šaš­ća.­Bo­žić­ni­ci­klus­po­či­nje­sla­vlje­njem­Isu­so­va­ro­đe­nja,­ko­je­ima­če­ti­ri­tjed­na­pri­pra­ve­(do­šaš­će,­advent),­a­vr­hu­nac­su­blag­da­ni­Bo­ži­ća­i­Bo-go­ja­vlje­nja­(6.­I.).­Us­kr­sni­ci­klus­po­či­nje­pri­pra­vom­zva­nom­ko­ri­zma,­vr­hu­nac­mu­je­Sve­to­tro­dne­vlje­(Ve­li­ki­pe­tak,­Ve­li­ka­su­bo­ta­i­Usrks).­Sla­vlje­se­pro­du­žu­je­na­50­da­na­(us­kr­sna­pe­de­set­ni­ca),­ko­je­za­vr­ša­va­na­blag­dan­Du­ho­va.­Vri­je­me­kroz­go­di­nu­ob­u­hva­ća­33­ili­34­tjed­na­i­smješ­te­no­je­iz­me­đu­svet­ko­vi­ne­Krš­te­nja­Go­spo­di­no-va­(ne­dje­lja­na­kon­Bo­go­ja­vlje­nja)­i­Či­ste­sri­je­de­te­od­Du­ho­va­do­pr­ve­ne­dje­lje­do-šaš­ća.­U­is­toč­nim­cr­kva­ma­cr­kve­na­go­di­na­po­či­nje­1.­IX.

Mno­gi­obi­ča­ji­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­ve-za­ni­su­za­ka­to­lič­ki­ka­len­dar­zbog­tra­di­ci-o­nal­ne­re­li­gi­o­zno­sti.­I­agrar­ni­su­se­po­slo­vi­rav­na­li­pre­ma­blag­da­ni­ma,­što­se­za­dr­ža­lo­do­da­nas.­Ne­ki­su­od­obi­ča­ja­za­bo­ra­vlje-ni,­je­dan­broj­ostao­je­u­sje­ća­nju,­a­ne­ki­se­prak­ti­ci­ra­ju­još­i­da­nas­ili­se­na­sto­je­ob­no­vi­ti.­U­ra­ni­ja­vre­me­na­čak­se­i­vri­je-me­mje­ri­lo­pre­ma­cr­kve­nim­blag­da­ni­ma­i­svet­ko­vi­na­ma­(go­do­vi­ma),­tj.­od­blag­da­na­do­blag­da­na.­Ta­ko­se,­pri­mje­ri­ce,­u­dru­goj­po­lo­vi­ni­go­di­ne­vri­je­me­ra­ču­na­lo­od­po­tri­tjed­na­od­Ve­li­ke­Go­spo­ji­ne­(Uz­ne­se­nje­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je,­15.­VI­II.)­do­Ma-le­Go­spo­ji­ne­(spo­men­dan­ro­đe­nja­Bla­že­ne­

Dje­vi­ce­Ma­ri­je,­8.­IX.),­od­Ma­le­Go­spo­ji­ne­do­Mi(j)olja­(Mi­ho­lje,­blag­dan­sve­tih­ar-kan­đe­la,­uz­sv.­Mi­ho­vi­la­i­sv.­Ga­bri­je­la­te­sv.­Ra­fa­e­la,­29.­IX.),­od Mi o lja­do­Lu­či­na­da­na­(spo­men­dan­sv.­Lu­ke­Evan­đe­li­sta,­18.­X.),­od­Lu­či­na­da­na­do­Mar­ti­nja­(spo­men-dan­sv.­Mar­ti­na­bi­sku­pa,­11.­XI.),­od­Mar-ti­nja­do­Ni­ko­li­nja­(spo­men­dan­sv.­Ni­ko­le­bi­sku­pa,­6.­XII.)­te­od­Ni­ko­li­nja­do­Bo­ži­ća­(25.­XII.).­

Oko­Mi o lja­se­be­ru­vi­no­gra­di­i­ta­da­za-vr­ša­va­go­spo­dar­sko­po­lu­go­diš­te­u­po­ljo­pri-vre­di­te­se­ugo­va­ra­ju­no­ve­slu­žbe­čo­ba­na,­pu­da­ra,­su­ba­ša,­ko­men­ci­ja­ša­i­bi­ro­ša­te,­s­pro­mje­nom­go­spo­da­ra,­po­či­nju­se­lid­be­onih­rad­ni­ka­ko­ji­su­pre­ma­ugo­vo­ru­ima­li­stan.­O­Lu­či­nu­da­nu­bi­le­su­obič­no­za­ru-ke­i­po­či­nja­le­su­je­sen­ske­svad­be;­o­Mar-ti­nju­se­ota­če­vi­no­i­za­tva­ra­ju­ba­čve.­Na­sv.­Ni­ko­lu­(u­bač­kih­Bu­nje­va­ca­Mi ku laš, u san­to­vač­kih­Šo­ka­ca­Mi ko la)­obi­čaj­je­da­ri-va­nja­dje­ce­i­po­če­tak­svi­njo­ko­lja.­Mom­ci­iz­Sa­no­tva­že­ni­li­su­se­iz­me­đu­Mar­ti­nja­i­Mi­ko­le,­o­če­mu­go­vo­ri­i­po­slo­vi­ca­»Po-sli­Mi­ko­le­ne­že­nu­se­lo­le«.­U­ovom­su­se­raz­do­blju­pri­re­đi­va­le­za­ba­ve­i­ple­so­vi­sa­svir­kom­za­mla­de,­ko­je­su­tra­ja­le­do­sv.­An­dri­je­(30.­XI.),­jer­je­sv.­An­dri­ja­za­ve­za­ni­ja­–­ta­da­pre­sta­ju­sva­ve­se­lja­jer­do­la-zi­sve­to­advent­sko­vri­je­me­(do­šaš­će),­ko­je­tra­je­če­ti­ri­tjed­na,­ka­da­je­za­bra­nje­no­ve-se­lje­sa­svir­kom.­Po­čet­kom­je­pro­sin­ca­sv.­Bar­ba­ra­(4.­XII.),­ka­da­je­obi­čaj­da­se­od-re­že­gran­či­ca­treš­nje,­une­se­u­so­bu­i­sta­vi­u­vo­du­ka­ko­bi­pro­cvje­ta­la­do­Bo­ži­ća.­Na­Lu­cin­dan­(dan­sv.­Lu­ci­je­13.­XII.)­si­je­se­ži­to­u­ša­li­ce­i­ča­še,­ko­je­do­Bo­ži­ća­tre­ba­bi­ti­ze­le­no.­U­Bu­nje­va­ca­su­dvi­je­ne­dje­lje­pred­Bo­žić­Ma­te­ri­ce,­a­po­sljed­nje­ne­dje­lje­Oci,­da­ni­ka­da­se­ča­ste­maj­ke­i­oče­vi.­U­šo­kač­kih­Hr­va­ta­iz­San­to­va­Ma­te­ri­ce­su­se­odr­ža­va­le­do­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­dok­o­Oci­ma­spo­me­na­ne­ma.

Svi­po­du­nav­ski­Hr­va­ti­ima­ju­bo­ga­te­obi­ča­je­ve­za­ne­za­Bo­žić­–­od­Bad­nje­ga­da-na­pre­ko­No­ve­go­di­ne­do­Tri­kra­lja.­Na-kon­bo­žić­nih­su­blag­da­na­po­kla­de,­ko­je­po­či­nju­od­Tri­kra­lja,­tj.­Bo­go­ja­vlje­nja­(6.­I.),­i­tra­ju­do­Či­ste­sri­je­de­(Pe­pel­ni­ce),­ka-da­po­či­nje­ko­ri­zma.­U­Bu­nje­va­ca­se­ovim­

Džepni­kalendar­2009, Subotica, 2008.

Page 33: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

25

ime­nom­na­zi­va­ju­i­po­sljed­nja­tri­da­na­pri­je­ko­ri­zme,­a­ne­ka­da­i­sâm­zad­nji­dan­(ko-ri­zme­ni­uto­rak)­pred­či­stu­sri­du.­Vri­je-me­je­po­kla­da­raz­do­blje­za­ba­va­i­uži­ta­ka­pri­je­ko­ri­zme­(pre­la,­ba­lo­va,­skupšti­ne)­i­svi­njo­ko­lja,­za­ko­je­se­ve­zu­je­niz­obi­ča­ja.­Blag­dan­Tri­kra­lja­bio­je­va­žan­u­ži­vo­tu­mla­de­ži­bač­kih­Bu­nje­va­ca­jer­su­se­mom­ci­ta­da­za­mom­či­li,­a­dje­voj­ke­za­di­voj­či­le­(od­ta­da­su­po­če­le­no­si­ti­pa­ra­snič­ka­ru­va,­sa-ši­ve­ne­su­im­no­ve­svi le,­da­ri­va­ne­su­ni­zom­du­ka­ta­oko­vra­ta,­a­iz­si­ro­maš­ni­jih­obi­te­lji­zlat­nim­lan­či­ćem,­pr­ste­nom,­na­uš­ni­ca­ma,­a­rje­đe­su­do­bi­va­le­i­kar pe rac­–­na­ru­kvi-cu).­Na­po­kla­de,­tri­da­na­uo­či­Či­ste­sri­de, San­tov­ci­su­ne­ka­da­(pri­je­1910-ih,­obi­čaj­je­ob­no­vljen­1957.)­obla­či­li­krin­ke,­spri mi li se u bu še­i­na­Sku­piš­ću­(dio­se­la)­se­ve­se­li­li,­ti­ra­li­zi­mu.­Kod­Šo­ka­ca­u­Plav­ni­po­klad­ni­se­obi­ča­ji­svo­de­na­sve­ga­tri­da­na:­ne­dje-lju,­po­ne­dje­ljak­i­uto­rak­pred­Či­stu­sri­je-du.­Na­ne­djelj­noj po­klad­noj­mi­si­cr­kva­je­uvi­jek­is­pu­nje­na­žu­plja­ni­ma­odje­ve­ni­ma­u­li­je­pu­na­rod­nu­noš­nju­–­li pe tu te. Oni bi na­kon­mi­se­pro­še­ta­li­kroz­sre­diš­te­se­la­i­na­taj­na­čin­pri­ka­za­li­svu­lje­po­tu­na­rod­no­ga­ru­ha.­Po­klad­ni­je­po­ne­dje­ljak dan­po­sje­ći-va­nja:­u­po­sli­je­po­dnev­nim­sa­ti­ma­or­ga­ni-zi­ra­se­dječ­ja­po­vor­ka­tu­ta, ­tzv. ma le tu te, ko­ji­bi­pro­še­ta­li­uli­ca­ma­se­la,­a­u­ne­kim­bi­ih­ku­ća­ma­po­ča­sti­li­ki­fla­ma,­kraf­na­ma­i­slat­ki­ši­ma.­U­po­klad­ni­uto­rak­iz­sre­diš­ta­se­la­kre­će­sku­pi­na­gad nih tu ta.­Tu­ra­do-snu,­ma­ski­ra­nu­i­buč­nu­po­vor­ku­če­sto­pra­te­tam­bu­ra­ši,­uz­raz­ne­zvu­ke­zvo­na,­ba­ka­ru-ša,­kle­pe­ta­la...­Na­ve­čer­se­pri­re­đu­je­ve­če­ra­i­dru­že­nje,­ko­je­tra­je­do­23­sa­ta,­ka­da­ne­tko­pred­lo­ži­da­se­po­pi­je­i­po­je­de­sve­što­je­na­sto­lu.­Za­tim­se­po­či­ste­sto­lo­vi,­a­be ga (bas, be geš)­po­sta­vlja­se­na­pri­pre­mljen­odar­kao­po­koj­nik,­ko­je­ga­za­tim­že­ne­opla­ku­ju.­Če­tvo­ri­ca­lju­di­od­no­se­be­gu­u­je­dan­kut­i­po­kri­va­ju­je­stol­nja­kom,­či­me­za­vr­ša­va­po-klad­no­vri­je­me.

Na­Vin­ko­vo­(»na­Vin­cu«,­22.­I.)­ide­se­u­vi­no­grad­po­gle­da­ti­ka­ko­iz­gle­da­lo­za­i­po­mo­li­ti­se­Bo­gu­za­rod­u­no­voj­go­di­ni.

U­vri­je­me­po­kla­da­Šok­ci­i­Bu­njev­ci­u­Bač­koj,­po­put­lič­kih­Bu­nje­va­ca,­odr­ža­va-li­su­pre­la­–­ve­čer­nje­sku­po­ve,­ve­ći­nom­

mla­de­ži,­na­ko­ji­ma­dje­voj­ke­ple­tu­i­pje-va­ju,­dok­im­se­po­sli­je­pri­klju­ču­ju­mom­ci­s­gla­zbom,­što­sve­svr­ši­za­ba­vom­i­ve­se-ljem.­Iz­tih­obi­telj­skih­oku­plja­nja­raz­vi­la­su­se­pre­la­kao­jav­ne­pri­red­be,­naj­češ­će­za­Ma rin­(Svi­jeć­ni­ca,­2.­II.).­Po­sljed­nje­ga­če­tvrt­ka­pred­ko­ri­zmu,­pre­ma­na­rod­no­mu­vje­ro­va­nju,­tre­ba­lo­je­de­vet­pu­ta­je­sti­da­bi­čo­vjek­bio­zdrav­(de­blji­na­je­ne­kad­sma­tra-na­zdra­vom)­pa­taj­dan­Bu­njev­ci­zo­vu­de bo če­tvr­tak,­a­san­to­vač­ki­Šok­ci­de be ljak.­Ia­ko­ni­je­bio­za­po­vjed­ni­blag­dan,­što­van­je­kao­sva­ki­ne­rad­ni­dan.­Oba­vlja­li­su­se­sa­mo­nu-žni­po­slo­vi,­a­naj­vi­še­vre­me­na­pro­vo­di­lo­se­u­za­ba­va­ma,­odr­ža­va­na­su­ko­la,­a­po-zna­to­je­bi­lo­»ko­lo­pod­bar­ja­kom«,­ka­da­su­mi­jan­dži­je­na­dr­vo­pred­svo­jom­mi ja nom is­tak­nu­li­bar­jak,­oko­ko­je­ga­se­od­i­gra­va­la­za­ba­va.­Zad­nje­ga­da­na­po­kla­da,­u­uto­rak­pred­či­stu­sri­du,­sta­ri­ji­neo­že­nje­ni­mom­ci­na­svoj­su­se­ra­čun,­uz­gaj­da­ša­ili­har­mo-ni­ka­ša,­ša­li­li­»vu­če­njem­pa­nja«­po­uli­ci­i­za­ba­vlja­li­sa­sta­ri­jim­ne­u­da­nim­dje­voj­ka­ma­ili­od­la­zi­li­do­nji­ho­vih­vra­ta.­U­San­to­vu,­tri­ve­če­ri­na­kon­Ma­rin­da­na,­pa­lji­la­se­lo­ma­ča ka­ko­bi­ne­zdrav­iz­go­ri­la.­Oko­to­ga­do­ga­đa-ja­oku­plja­lo­se­i­mla­do­i­sta­ro,­a­oni­ko­ji­se­te­go­di­ne­ka­ne­ože­ni­ti­pri ska ki va li su va tru da­im­brak­bu­de­sre­tan.

O­blag­da­nu­Bla­go­vi­je­sti­(25.­III.)­Bu-njev­ci­dr­že­obi­čaj­va­ća­nja­kr­vi,­u­San­to-vu va ta nja kr vi.­Ka­ko­ne­bi­bi­li­ma­lo­krv­ni,­ra­no,­pri­je­iz­la­ska­Sun­ca,­pi­je­se­cr­no­ili­cr­ve­no­vi­no.­Na­Bla go vist­San­tov­ci­su­ka­la mi li­(ci­je­pi­li)­voć­ke­i­po sve ti li­ih­cr­ve­nim­vi­nom.­

Šok­ci­u­Plav­noj­ima­ju­obi­čaj­ba­ca­nja­vi je na ca na Cvit nu su bo tu.­To­ga­da­na,­ka-da­se­mrak­spu­stio,­bač­ke­cu­re­kre­nu­le­bi­u­se­lo­no­se­ći­vi­jen­ce­u­ko­ša­ri,­u­upr­ti­ili­omo­ta­ne­oko­ru­ke.­Vi­jen­ce­su­cu­re­ople­le­od­spre­ža,­bilj­ke­ko­ja­du­go­ne­ve­ne,­a­ba-ca­le­bi­ih­mom­ci­ma­na­krov­ku­će.­Obič­no­su­dje­voj­ke­ba­ca­le­vi­jen­ce­svim­mom­ci­ma,­a­ne­ke­su­ga­ba­ca­le­sa­mo­svo­je­mu­mom­ku.­Ba­ca­ju­ći­vi­jen­ce,­vik­nu­le­bi:­»Nek­se­ši­ri­Ma­ra«­ili­»Nek­se­ši­ri­Ka­ta«,­od­no­sno­spo-me­nu­li­bi­ime­dje­voj­ke­za­ko­ju­su­mi­sli­le­da­će­se­uda­ti­u­tu­ku­ću.­Ka­ko­se­u­se­lu­uvi­jek­zna­lo­tko­je­ba­cao­vi­jen­ce,­a­tko­ni-

Page 34: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

26

je,­če­sto­je­do­la­zi­lo­do­»mo­mač­ke­osve­te«:­mom­ci­su­ne­ko­li­ko­da­na­tim­dje­voj­ka­ma,­iza­Cvjet­ne­su­bo­te,­ba­ca­li­muć­ke­na­ku-ću,­raz­ba­ca­li­sla­mu­po­dvo­riš­tu,­ra­sta­vlja­li­ko­la­i­sta­vlja­li­ih­na­dru­go­mje­sto­i­či­ni­li­slič­ne­ne­po­dopšti­ne.­Cvjet­ni­ca­(u­Bu­nje-va ca Cvit na ne di lja,­u­san­to­vač­kih­Šo­ka-ca Cvit ni ca)­ne­dje­lja­je­pri­je­Us­kr­sa­i­na­po­čet­ku­je­Ve­li­ko­ga­tjed­na­(Ve li ke ne di lje). To­ga­se­da­na­no­si­ki­ta­ci­ca-ma­ce­u­cr­kvu­za­bla­go­slov.­U­San­to­vu­to­či­ne­mla­de­že-ne,­a­ci­ca-ma­ca­bi­se­po­sli­je­za­tak­nu­la­za­te tiv­(gre­du)­ra­di­ob­ra­ne­od­gro­ma,­po­ža­ra,­olu­je.­Na­us­kr­sno­ju­tro­u­San­to­vu­se­no­si­lo­je­lo­u­cr­kvu­»na­ sve­te­nje«. Bu­nje­vač­ki­je­obi­čaj­umi­va­ti­se­to­ga­ju­tra­u­mla­dom­ze­le-nom­ži­tu,­a­na­dru­gi­dan­Us­kr­sa,­na­vo de ni po ne di ljak,­mla­di­su­mom­ci­iš­li­u­po li va­nje­(u­San­to­vu:­po lji va nje)­dje­vo­ja­ka.­Do-ma­ćin­ih­ča­sti­vi­nom,­ra­ki­jom,­a­dje­voj­ka­po­li­va­či­ma­da­ri­va­ša re na ja ja (Bu njev ci), od­no­sno­jaj ce u dr ta vi ca­(San­to­vo).­I­plav-njan­ski­Šok­ci­ta­ko­đer­su­iš­li­po­li­va­ti­cu­re­na­us­kr­sni­po­ne­dje­ljak­pri­je­ve­li­ke­mi­se.

I­za­Đur­đev­(Jur­je­vo,­Đur­đe­vo,­23.­IV.)­ta­ko­đer­su­mno­gi­mi­je­nja­li­svo­je­ga­zde­i­pre­la­zi­li­od­jed­no­ga­dru­go­mu.­Bi­lo­je­i­se­lid­be,­ali­rje­đe­ne­go­o­Mi o lju.­Vri­je­me­od­Đur­đe­va­do­Mi o lja­rav­na­lo­se­pre­ma­»po­zdra­vlje­nju«,­ko­je­su­zvo­na­na­vi­ješ­ta-la­sat­po­sli­je­ju­trom­(od­6­sa­ti­od­Mi o lja) i sat­po­sli­je­na­ve­čer­(od­20­sa­ti­od­Đur­đe­va). Na­Mar­ko­vo­(25.­IV.)­op­ho­dom­se­iš­lo­na­bla­go­slov­ži­ta,­u­San­to­vu­ít­u­žíta,­sa­di­le­su­se­lu­be­ni­ce­i­ku­ku­ru­zi.­Pe­de­set­su­da-na­na­kon­Us­kr­sa­Do ve­(Du­ho­vi),­ka­da­su­se­ku­će­ki­ti­le­cva­tom­zo­ve,­a­kra­lji­ce­su­iš­le­i­pje­va­le­kra­ljič­ke­pje­sme.­U­San­to­vu­kra lji ce se vo du­i­u­na­še­vri­je­me,­dok­je­u­Bu­nje­va­ca­obi­čaj­ob­no­vljen.­Za­Br(a)­šan­če­vo­(Ti­je­lo­vo,­sla­vi­se­pr­vo­ga­če­tvrt-ka­na­kon­blag­da­na­Pre­sve­to­ga­Troj­stva)­u­Bu­nje­va­ca­se­ni­su­pe­kli­ko­la­či­ni­ti­kruh­ili­dig­nu­to­ti­je­sto.­To­ga­je­da­na­bi­la­sve­ča­na­pro­ce­si­ja,­a­po­sli­je­pod­ne­su­se­pri­re­đi­va­la­ko­la­i­dru­ge­za­ba­ve.­O­tom­blag­da­nu­dje-voj­ke­su­odi­je­va­le­sve­ča­na­ru­va­–­svi­lu­i­lak­ša­suk­na.­U­šo­kač­kih­je­Hr­va­ta­do­kra­ja­1950-ih­za­taj­blag­dan­bio­obi­čaj­pra­vlje­nja­i­bla­go­slo­va­ko­li­bi­ca­(ob­no­vljen­je­zad­njih­

go­di­na­u­Plav­noj­unu­tar­Cr­kve).­Dan­pri­je­Ti­je­lo­va­po­uli­ca­ma­i­ras­križ­ji­ma­iz­ra­đi­va-ne­su­ko­li­bi­ce­od­ze­le­nih­gra­na­du­da,­zo­ve­i­ši­ro­ka­liš­ća­di­vlje­ga­čič­ka,­ko­je­je­uz­gra­ne­slu­ži­lo­i­za­po­kri­va­nje­kro­va.­Ma­te­ri­jal­za­iz­ra­du­ko­li­bi­ca­i­go­to­ve­vjen­či­će­že­ne­su­do­no­si­le­dan­ra­ni­je.­Ko­li­bi­ce­su­bi­le­če­tve-ro­kut­ne,­krov­je­bio­na jed nu vo du,­a­pod­se­pre­kri­vao­la­ti­ca­ma­ru­ža,­na­ko­je­bi­se­po­sta­vlja­li­ki­pi­ći­Maj­ke­Bož­je­ili­ne­kih­od­sve­ta­ca.­Na­kon­sv.­mi­se­žup­nik­bi­s­vjer­ni-ci­ma­u­pro­ce­si­ji­po­ho­dio­ko­li­bi­ce­i­vjen­či­će­da­ih­bla­go­slo­vi­i­oka­di.­No­si­li­su­se­križ,­bar­ja­ci,­ne bo­(is­pod­ko­je­ga­je­žup­nik­no-sio­sa­kra­ment),­ve­li­ka­svi­je­ća­i­ka­di­o­ni­ca,­kip­Maj­ke­Bož­je,­a­na­kra­ju­su­ho­da­li­vjer-ni­ci.­U­Plav­ni­su­kip­Maj­ke­Bož­je­no­si­le­go spo no še, a ne bo­čla­no­vi­pa­sto­ral­no­ga­vi-je­ća­(cr­kve­ni­od­bor­ni­ci).­Na­kon­bla­go­slo­va­sva­ka­obi­telj­je­svoj­bla­go­slo­vlje­ni­vjen­čić­do­no­si­la­do­ma­i­vje­ša­la­ga­na­gor­nji­dio­do­vrat­ka­iz­nad­ula­znih­vra­ta.

O­Iva­nju­(spo­men­dan­sv.­Iva­na­Kr­sti­te-lja,­24.­VI.)­tri­da­na­za­re­dom­u­pred­ve­čer­ja­su­se­pa­li­le­va­tre,­ivanj­ski­kri­je­so­vi.­Ka­da­se­va­tra­ras­plam­sa­la,­ska­ka­lo­se­pre­ko­pla-me­na,­u­če­mu­je­ve­ći­nom­su­dje­lo­va­la­mla-dež.­Za­Pe trov­(29.­VI.)­obič­no­je­po­či­nja­la­že­tva,­ma­kar­sim­bo­lič­no­ako­ži­to­ni­je­do-zre­lo.­Bio­je­obi­čaj­da­do­ma­ćin­po­sli­je­pod-ne­iza­đe­na­nji­vu­i­dva-tri­pu­ta­za­mah­ne­ko­som­te­ta­ko­ozna­či­po­če­tak­že­tve­–­ri­sa.­

U­Ba­ču­su­agrar­ni­obi­ča­ji­i­vje­ro­va­nja­ne­kad­bi­li­vr­lo­broj­ni,­ali­ih­da­nas­go­to­vo­i­ne­ma.­Uz­ka­len­dar­je­bi­lo­ve­za­no­ora­nje,­sje­me,­si­ja­nje­i­svi­osta­li­polj­ski­i­vo­ćar­ski­ra­do­vi.­Bi­lo­je­i­ne­ko­li­ko­vje­ro­va­nja­o­sto-

Obnovljeni­običaj­kraljica­u­Tavankutu

Page 35: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

27

ci­i­ži­vi­ni.­U­po­sljed­nje­vri­je­me­ob­no­vljen­je­obi­čaj,­ako­du­go­ne­ma­ki­še,­da­u­cr­kvi­de­vet­udo­vi­ca­mo­li­na­glas­za­ki­šu.­U­ovom­se­kra­ju­i­da­lje­vri­je­me­za­raz­ne­agrar­ne­po­slo­ve­od­re­đu­je­sve­ci­ma.­Si­ja­nje­po­či­nje­od­Mi­ho­lja,­pše­ni­ca­se­si­je­od­sv.­Ma­ti­je,­ku­ku­ruz­tje­dan­pri­je­Đur­đe­va­i­na­kon­nje-ga­itd.

Iz­vo­ri:­Ar­hi­va­HKUPD-a­Ma toš­Plav­na;­A.­Ke­se-jić,­Tri­šo­kač­ka­na­rod­na­obi­ča­ja­u­Ba­ču­(ru­ko­pis),­ostavš­ti­na­prof.­Be­le­Ga­bri­ća,­Bu­nje­vač­ko-šo­kač-ka­knji­žni­ca­Ivan­Ku­jun­džić, Su bo ti ca.

Lit.:­En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,­6,­Za­greb,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­M.­Friš­čić,­Se­o­ski­sa­stan­ci­mla­dih­(pre­la),­Et no loš ka tri bi na, 22,­Za­greb,­1999;­A.­Stan­tić,­Kre­po­sti­na­ših­pri-da­ka­:­Po­klad­ne­za­ba­ve,­Zvo nik,­2/2001,­Su­bo­ti­ca;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­S.­Ba­čić,­Pri­log­po­vi­je­sti­na­rod­nih­ka­len­da­ra­kod­Bu­nje­va-ca­i­Šo­ka­ca­u­Bač­koj,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­(no­va)­ka­len­dar­za­2003.­go­di­nu,­Su­bo­ti­ca,­2002;­Hr vat­ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih Hr va ta,­Su­bo­ti­ca,­2010;­M.­Cin­do­ri-Šin­ko­vić,­E.­Ba­žant,­N.­Ba­šić­Pal­ko­vić,­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­da­ri­:­1868­1914­:­Bi­bli­o­gra­fi­ja, Su bo ti ca, 2011.

S.­Ba­čić,­P.­Sken­de­ro­vić,­Ž.­Man­dić,­ Z.­Pe­la­jić,­J.­Du­men­džić

KA LEN DAR, fra­nje­vač­ki­puč­ki­go­diš­njak­za­Sla­vo­ni­ju­i­Po­du­na­vlje­iz­XVI­II.­st.­Ia­ko­na­nje­mu­ni­je­na­zna­čen­ured­nik,­ure­đi­vao­ga­je­fra­Eme­rik­Pa­vić­u­Bu­di­mu­1747.-80.­Sa­ču­va­na­su­sa­mo­tri­go­diš­ta,­či­ji­su­pu­ni­na­zi­vi:­Ka­len­dar­ili­ure­gje­no­pri­ka­za­nje­ne di ljah i svet ko vi nah ka ko no i pri po vid ka S.­Pi­sma­ma­od­Vi­te­za­Gju­re­Ca­stri­o­tic­ha­ili ti Scan der be ga s go dis snji ma do ga dja ji i­vas­sa­rih­na­raz­go­vor­Illyrah,­za­go­dis­ste­1766­upi­san­(ima­ga­Na­ci­o­nal­na­i­sve­u­či-liš­na­knji­žni­ca­u­Za­gre­bu),­Ka len dar ili ti ure gje nje go dis snje ne di ljah, svet ko vi nah, mi sec nog pro mi nje nja i istih vri me nah i pi­sme od vo je vo de Jan ka ka ko no ti i na mis­slje ne pri po vid ke i po skoc sni ca sva ko li ka Illyrom­ili­ti­Slo­vin­cem­na­raz­go­vor­po­klo­nje­na­za­go­dis­ste­spa­si­te­lja­1769­(na­la­zi­se­u­Mu­ze­ju­Sla­vo­ni­je­u­Osi­je­ku)­i Ka len dar slo vin ski u ko je mu osim ne di ljah, svet ko­vi­nah,­me­seč­nog­mi­nja­nja,­i­vri­me­ni­tog­zga­đa­nja,­sta­vlja­se­pi­sma­od­vi­te­zo­va­pri­

mor­skih,­zga­gja­nja­se­ljan­ska,­na­sto­ja­nja­do mac ha i vrid ne pri po vid ke, ka ko no i po­ka­za­nje­pa­za­rah,­sva­ko­li­ka­Slo­vin­cem­za­ro­dis­ste­Spa­si­te­ljo­vo­1778.­po­klon­nje­na­(po­sje­du­je­ga­Na­ci­o­nal­na­knji­žni­ca­Széc­henyi­u­Bu­dim­peš­ti).­Ti­skan­je­u­bu­dim­skoj­ti­ska­ri­Le­o­pol­da­Fran­ci­ska­Lan­de­re­ra,­ko­ji­je­je­di­ni­imao­car­sku­po­vla­sti­cu­da­ti­ska­»ilir­ske«­ka­len­da­re.­Osim­iz­sa­ču­va­nih­pri-mje­ra­ka,­o­sa­dr­ža­ju­i­uop­će­iz­la­sku­osta­lih­go­diš­ta­do­dat­no­se­do­zna­je­iz­pi­smo­hra­ne­Bu­dim­sko­ga­sa­mo­sta­na­te­pre­ti­ska­no­ga­sa-dr­ža­ja­u­ka­sni­jim­ka­len­da­ri­ma­na­mi­je­nje-nih­»ilir­sko­mu«­pu­ku,­ti­ska­ni­ma­u­Bu­di­mu­i­Osi­je­ku.­

For­mat­je­sa­ču­va­nih­ka­len­da­ra­ne­u­o-bi­ča­jen­–­6,5­cm­x­15­cm;­broj­je­stra­ni­ca­raz­li­čit:­48­(1766.),­52­(1769.)­i­24­(1778.);­na­slov­ni­ca­je­ti­ska­na­dvo­boj­no­(cr­no-cr­ve-no),­ukra­še­na­ba­kro­re­zom­i­ne­u­ni­fi­ci­ra­na­–­bu­du­ći­da­je­na­njoj­po­tan­ko­na­ja­vlji­van­sa­dr­žaj,­iz­no­va­se­osmiš­lja­va­la­za­sva­ko­go­diš­te­u­ovi­sno­sti­o­ka­len­dar­skom­sa­dr-ža­ju.­Sa­dr­žaj­ima­uo­bi­ča­je­nu­ka­len­dar­sku­struk­tu­ru:­ka­len­dar­(mje­se­ci­su­na­vo­đe­ni­la­tin­ski­i­hr­vat­ski­/si­čanj,­ve­lja­ča.../,­a­po­je­dan­stu­pac­do­no­si­»no­vi­ka­len­dar«­i­»sta-ri«),­knji­žev­ni­dio,­prak­tič­ni­sa­vje­ti­(me­di-

Kalendar za­1778.

Page 36: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA LEN DAR

28

cin­ski),­za­bav­ni­dio­i­po­da­ci­o­saj­mo­vi­ma,­pri­če­mu­je­na­gla­sak­na­za­bav­no-po­uč­nom­di­je­lu,­a­ma­nje­na­ka­len­dar­skom.­Knji­žev­ni­tek­sto­vi­či­ne­u­pr­vom­re­du­slo­bod­no­pre-u­zi­ma­ne­pri­če­i­pje­sme­od­fra­An­dri­je­Ka-či­ća­Mi­o­ši­ća­(Pa­vić­je­bio­pr­vi­pro­mi­ca­telj­Ka­či­ća­u­Sla­vo­ni­ji­i­Po­du­na­vlju)­te­sti­ho­va-ne­ba­sne,­pre­te­ži­to­Ezo­po­ve.­

Ka­len­dar­je­bio­upu­ćen­naj­pri­pro­sti-jem­di­je­lu­sta­nov­niš­tva,­bez­kul­tu­re­či­ta-nja,­te­ža­ci­ma­ko­ji­sa­mi­ra­de­sve­po­slo­ve,­zbog­če­ga­je­šti­vo­bi­ra­no­pre­ma­nji­ho­vu­uku­su­i­mo­guć­no­sti­ma.­Za­to­je­imao­na-gla­še­nu­obra­zov­nu­funk­ci­ju­–­pro­svi­je­tli­ti­u­prak­tič­nom­i­du­hov­nom­smi­slu:­od­go­ji­ti,­po­mo­ći­prak­tič­nim­sa­vje­ti­ma,­ali­i­upo­zo-ri­ti­na­va­žnost­zna­nja,­po­tre­bu­ško­lo­va­nja­i­iz­grad­nje­mo­ral­no­ga­li­ka.

»Po­ka­za­nje­vašarâ,­na­va­la­sti­to­u­oni­državâ­u­ko­ji­pri­bi­va­ju­Ili­ri­i­na­iste­obi-ča­ju­odi­la­zi­ti«­po­ka­zu­je­u­ko­jim­se­kra­je-vi­ma­či­tao­Pa­vi­ćev­bu­dim­ski­­ka­len­dar:­u­Ma­džar­skoj­»s­de­sne­stra­ne­Du­na­va«;­»s­li­ve­stra­ne­Du­na­va«,­Ti­se­i­po­Bač­koj;­po­Sri­mu­i­Sla­vo­ni­ji;­po­Ba­na­tu­i­oko­li­šu­­–­prak­tič­no­su­nji­me,­uz­Sla­vo­ni­ju­i­Sri­jem,­ob­u­hva­ćen­svi­Hr­va­ti­u­ci­je­lom­Po­du­na­vlju­i u Ba na tu.

Ka­len­dar­iz­1769.­naj­sta­ri­ji­je­sa­ču­va­ni­sla­von­sko-po­du­nav­ski­ka­len­dar.­Ne­po­sto-ja­nje­pri­mje­ra­ka­ra­ni­jih­go­diš­ta­ka­len­da­ra­bi­lo­je­evi­dent­no­već­u­pr­voj­po­lo­vi­ni­XIX.­st.,­što­je­po­slje­di­ca­nji­ho­ve­svr­he­i­kori-snikâ.­Sta­ri­ka­len­da­ri­uniš­ti­li­su­se­upo­tre-bom­–­bi­li­su­na­mi­je­nje­ni­pu­ku,­s­ogra­ni-če­nim­ro­kom­tra­ja­nja,­pa­su­se­na­kon­is­te­ka­go­di­ne­ko­ri­sti­li­za­pot­pa­lu­va­tre,­pod­la­ga-nje­po­li­ca,­nji­me­su­se­igra­la­dje­ca­i­sl.­

Lit.:­V.­Du­kat,­Iz­po­vi­je­sti­hr­vat­sko­ga­ka­len­da­ra,­Na rod na sta ri na,­1/1923,­Za­greb;­M.­Ta­ta­rin,­Je­li­se­što­sa­ču­va­lo­od­ka­len­da­ra­Eme­ri­ka­Pa­vi­ća?,­u:­Tki vo kul tu re : Zbor nik Fra nje Ema nu e la Hoš ka : U­pri­go­di­65.­ob­ljet­ni­ce­ži­vo­ta­(ur.­N.­V.­Gaš­par),­Za­greb,­2006;­M.­Ta­ta­rin,­Je­dan­za­bo­ra­vlje­ni­sla-von­ski­ka­len­dar­iz­18.­sto­lje­ća,­u:­Pre­šu­će­no,­za­bra­nje­no,­iza­zov­no­u­hr­vat­skoj­knji­žev­no­sti­i­ka­za­liš­tu­(ur.­N.­Ba­tu­šić­i­dr.),­Za­greb-Split,­2007;­Đ.­Fran­ko­vić,­Za­bo­ra­vlje­ni­bu­dim­ski­Ka­len­dar­slo-vin­ski…­iz­18.­sto­lje­ća,­Kla sje na ših rav ni,­11-12/2008,­Su­bo­ti­ca;­Đ.­Fran­ko­vić,­Za­bo­ra­vlje­ni­hr­vat­ski­bu­dim­ski­Ka len dar slo vin ski­iz­18.­sto-lje­ća,­Hr­vat­ski­kaj­kav­ski­ko­len­dar­2009.,­Ča­ko­vec,­2008.

S.­Ba­čić

KALENDAR HRVATSKA RIJEČ,­so-cijalistički­godišnjak­tiskan­u­Subotici.­Izašlo­je­samo­jedno­godište­–­1952.,­a­uredio­ga­je­Josip­Kujundžić­–­Kejo.­Kao­i­prvomu­bačkom­hrvatskom­kalendaru­u­socijalističkom­duhu­(Narodni kalendar), nakladnik­mu­je­bilo­Novinsko-izdavač-ko­poduzeće­Hrvatska­riječ,­po­kojem­je­i­nosio­ime.­Tiskan­je­u­subotičkom­Tiskar-skom­poduzeću­Minerva­na­128­stranica,­formata­24­cm­x­16­cm.

U­frontispisu­naslovne­stranice­nalaze­se­fotografije­maršala­Josipa­Broza­Tita­i­predsjednika­Vlade­NR­Srbije­Petra­Stam-bolića,­dok­kalendarski­dio­čine­historijski­podaci,­kalendar­za­svaki­mjesec,­zdrav-stveni­i­gospodarski­savjeti­te­podaci­o­

izlaženju­sunca­i­mjesečevim­mijenama­za­cijelu­godinu.­Pretežiti­su­dio­kalenda­-ra­prozne,­uglavnom­kraće­pripovijetke­i­kraće­pjesmice­raznih­autora.­Na­kraju­se­nalaze­šale­i­reklame.­Najvažniji­su­tekl-stovi:­»Hiljadita­predstava­hrvatske­drame­Narodnog­kazališta­u­Subotici«,­»Bunjeo-vački­narodni­običaji«­i­»Podaci­o­likovi-nim­umjetnicima­i­amaterima­u­Subotici«.­Suradnici­su­bili­Jelica­Golić,­Ivan­Vuko-vić,­Mirko­Huska,­Luka­Kujundžić­–­Stri-ka,­Klara­Lendvai,­Marko­Peić­Tukuljac,­

Kalendar­Hrvatska­riječ­za­1952.

Page 37: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LEN­DAR­ILI­RIČ­KI

29

Matija­Poljaković­i­Blaško­Hajduk­Vojnić,­a­objavljeni­su­i­prilozi­nekadašnjih­prepo-roditelja­Šime­Ivića­i­Staniše­Neorčića.

Kalendar­je­imao­jasnu­režimsku­crtu,­zbog­čega­je­propao­i­drugi­pokušaj­vlasti­u­Subotici­da­ispune­prazninu­u­kalendarskoj­tradiciji­nakon­zabrane­Subotičke­Danice. To­što­je­izašlo­samo­jedno­godište­poka-zuje­da­ga­narod­nije­prihvatio.

Lit.:­S.­Bačić,­Prilog­povijesti­narodnih­kalendara­kod­Bunjevaca­i­Šokaca­u­Bačkoj,­Subotička­Da­nica­(nova)­:­Kalendar­za­2003.­godinu, Subotica, 2002.

E. Bažant

KA­LEN­DAR­ILI­RIČ­KI­(Ca­len­da­ri­um­Illyri­cum),­skup­no­ime­za­vi­še­ka­len­da­ra­raz­li­či­tih­na­slo­va­ko­je­su­u­Bu­di­mu­ti­je­kom­XVI­II.­st.­ti­ska­li­fra­njev­ci­za­hr­vat­ski­puk­u­sla­von­sko-po­du­nav­skom­pro­sto­ru.­Ne­na-vo­de­ći­po­je­di­nač­ne­na­zi­ve,­la­tin­skim­ob­li-kom­to­ga­ime­na­(Ca len da ri um Illyri cum) za­jed­nič­ki­ih­ozna­ču­je­fra­Jo­sip­Ja­ko­šić­u­svo­jem­dje­lu­Scrip to res in ter am ni ae vel Pan no ni ae Sa vi ae­iz­1795.­Na­te­me­lju­to­ga­ne­ki­su­au­to­ri­(Ma­ti­ja­Eve­to­vić)­sma­tra­li­ka­ko­je­ri­ječ­o­jed­nom­ka­len­da­ru­te­su­u­nj­uklju­či­va­li­i­ka­sni­je­ka­len­da­re­ko­je­ni-su­ure­đi­va­li­sa­mo­fra­njev­ci­Bu­dim­sko­ga­kul­tur­no­ga­kru­ga,­ne­go­i­di­je­ce­zan­ski­sve-će­ni­ci­i­svje­tov­ne­oso­be­sve­do­u­XIX.­st.

Pre­ma­ne­kim­tvrd­nja­ma,­ure­đi­va­nje­i­iz­da­va­nje­fra­nje­vač­kih­ka­len­da­ra­za­po­čeo­je­1734.­u­Bu­di­mu­fra­Stje­pan­Vi­lov.­Na­nje­gov­se­rad­od­1747.­na­sta­vio­fra­Eme-rik­Pa­vić,­ko­ji­ih­je­ure­đi­vao­do­1780.,­a­od­1778.­do­1786.­ured­nik­je­bio­fra­Ma­ri­jan­La­no­so­vić.­U­ne­kim­raz­do­blji­ma­iz­la­zi­la­su­dva­ka­len­da­ra­–­osim­slu­ča­ja­ka­da­su­Pa­vić­i­La­no­so­vić­isto­dob­no­krat­ko­ure­đi­va­li­dva­ka­len­da­ra.­Za­hva­lju­ju­ći­Ja­ko­ši­ću,­po­zna­to­je­i­da­je­fra­Đu­ro­Ra­pić­ob­ja­vio­ka­len­da­re­za­1743.­i­­1744.­te­da­je­nje­gov­rad­na­sta­vio­fra­Je­ro­lim­Li­pov­čić­1745.-55.

No­una­toč­to­mu­što­su­du­go­iz­la­zi­li,­po-zna­to­je­i­sa­ču­va­no­sve­ga­ne­ko­li­ko­pri­mje-ra­ka­fra­nje­vač­kih­ka­len­da­ra­ti­ska­nih­u­Bu-di­mu:­u­Na­ci­o­nal­noj­i­sve­u­či­liš­noj­knji­žni­ci­u­Za­gre­bu­ču­va­ju­se­pri­mjer­ci­ka­len­da­ra­za­1766.­(Ka­len­dar­ili­ure­gje­no­pri­ka­za­nje­

ne di ljah i svet ko vi nah ka ko no i pri po vid ka S.­Pi­sma­od­Vi­te­za­Ca­stri­o­tic­ha­ili­ti­Scan­der be ga s go dis snji ma do ga dja ji i vas sa­rih­na­raz­go­vor­Illyrah,­za­go­dis­ste­1766­upi san) i 1781. (Sve to da nik il lity ka len dar illyric­ski­za­opche­no­go­dis­hte­1781­ko­rist­i­za­ba­vu­Slo­vin­cah­slo­xen),­u­Mu­ze­ju­Sla­vo-ni­je­u­Osi­je­ku­ču­va­ju­se­ka­len­da­ri­za­1769.­(Ka len dar ili ti ure gje nje go dis snje ne di ljah, svet ko vi nah, mi sec nog pro mi nje nja i istih vri me nah i pi sme od vo je vo de Jan ka ka o­no ti i na mis slje ne pri po vid ke i po skoc sni ca sva­ko­li­ka­Illyrom­ili­ti­Slo­vin­cem­na­raz­go­vor­po­klo­nje­na­za­go­dis­ste­spa­si­te­lja­1769) i 1785. (No vi i sta ri mi sec snik il li ti ka len­dar­illyric­ski­za­opche­no­go­dis­hte­1785.­na­ko­rist­i­za­ba­vu­Slo­vi­na­cah­slo­xen)­go­di­nu,­a­Na­ci­o­nal­na­knji­žni­ca­Sécheny­u­Bu­dim-peš­ti­ču­va­pri­mje­rak­ka­len­da­ra­za­1778.­(Ka len dar slo vin ski u ko je mu osim ne di ljah, svet­ko­vi­nah,­me­seč­nog­mi­nja­nja,­vri­me­ni­tog­zga­đa­nja,­sta­vlja­se­pi­sma­od­vi­te­zo­va­pri­mor­skih,­zga­đa­nja­se­ljan­ska,­na­sto­ja­nja­do­ma­ća­i­vrid­ne­pri­po­vid­ke,­ka­ko­no­i­po­ka­za­nje­pa­za­rah­sva­ko­li­ka­Slo­vin­cem­za­ro­diš­te­Spa­si­te­lje­vo­1778).

Bu­du­ći­da­na­kon­oslo­bo­đe­nja­od­Tu-ra­ka­u­Sla­vo­ni­ji­du­go­ni­je­bi­lo­ti­ska­re,­svi­po­zna­ti­bu­dim­ski­pri­mjer­ci­ili­rič­kih­ka­len-da­ra­iz­XVI­II.­st.­ti­ska­ni­su­u­bu­dim­skoj­

Kalendar za­1769.

Page 38: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LEN­DAR­ILI­RIČ­KI

30

ti­ska­ri­Le­o­pol­da­Fran­ci­sca­Lan­de­re­ra,­ko­ji­je­imao­car­sku­po­vla­sti­cu­da­je­di­ni­ti­ska­ka­len­da­re­za­ilir­ski­puk.­Na­kon­nje­go­ve­smr­ti­1770.­vo­đe­nje­ti­ska­re­pre­u­ze­la­je­nje-go­va­udo­vi­ca­Ka­ta­ri­na,­ko­ja­je­na­sta­vi­la­ti-ska­ti­hr­vat­ske­ka­len­da­re.­Pre­ma­sa­ču­va­nim­pri­mjer­ci­ma,­u­toj­su­ti­ska­ri­si­gur­no­ti­ska­ni­ili­rič­ki­ka­len­da­ri­u­raz­do­blju­1766.-85.­Tek­s­do­la­skom­ti­ska­ra­Iva­na­Mar­ti­na­Di­val­da­u­Osi­jek­(1775.)­bu­dim­ski­su­ti­ska­ri­do­bi­li­u­Sla­vo­ni­ji­ozbilj­nu­kon­ku­ren­ci­ju­pa­se­od­kra­ja­XVI­II.­st.­ka­len­da­ri­za­sla­von­ske­i­po­du­nav­ske­Hr­va­te­ti­ska­ju­i­u­Osi­je­ku.­

Pot­kraj­XVI­II.­st.­ob­ja­vlji­va­nje­ka­len-da­ra­raz­li­či­tih­na­zi­va­na­mi­je­nje­nih­hr­vat-sko­mu­pu­ku­u­sla­von­sko-po­du­nav­skom­pro­sto­ru­na­sta­vlja­ju­fra­njev­ci,­ali­i­di­je-ce­zan­ski­sve­će­ni­ci­i­svje­tov­ne­oso­be.­U­Osi­je­ku­je­od­vjet­nik­Ivan­Mat­ko­vić­ti­skao­ka­len­dar­za­1792.,­fra­Alek­san­dar­To­mi­ko-vić­za­go­di­ne­1793.-1817.­te­sve­će­nik­Adam­Fi­li­po­vić­Hel­den­tal­ski­od­1822.­do­1867.­ili­1871.,­dok­su­ih­u­Bu­di­mu­iz­da­va­li­prav-nik­An­tun­Nagy­1813.-23.­te­je­zi­ko­slo­vac­iz­Bro­da­Ig­njat­Aloj­zi­je­Br­lić­1836.-55.,­a­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­do­1857.­nje­gov­sin­An­dri­ja­Tor­kvat.

Bu­dim­ski­ka­len­da­ri­ima­li­su­va­žnu­funk­ci­ju­u­iz­grad­nji­hr­vat­ske­kul­tu­re­i­oču­va­nju­hr­vat­skog­je­zi­ka­u­sla­von­sko-po­du­nav­skom­pro­sto­ru,­ali­i­u­nje­go­vu­po-ve­zi­va­nju­s­dru­gim­hr­vat­skim­kra­je­vi­ma.­Je­dan­od­naj­i­zra­zi­ti­jih­pri­mje­ra­to­ga­je­su­ob­ja­vlji­va­ne­pje­sme­iz­Raz­go­vo­ra­ugod­nog na ro da slo vin sko ga­An­dri­je­Ka­či­ća­Mi­o­ši­ća,­što­je­u­go­diš­ti­ma­1766.,­1769.­i­1778.­is­ti­ca­no­i­u­nji­ho­vu­na­slo­vu,­pa­ti­ka-len­da­ri­svje­do­če­i­o­po­pu­lar­no­sti­Ka­či­će­va­Raz­go­vo­ra­na­sje­ve­ro­i­sto­ku­hr­vat­sko­ga­et-nič­ko­ga­pro­sto­ra.­Du­go­go­diš­nje­iz­da­va­nje­ka­len­da­ra­va­lja­sa­gle­da­va­ti­u­okvi­ru­ši­re­dje­lat­no­sti­Bu­dim­sko­ga­kul­tur­no­ga­kru­ga,­ko­ji­je­ra­dom­na­po­lju­zna­no­sti,­pro­svje­te­i­kul­tu­re­dje­lo­vao­ti­je­kom­XVI­II.­st.­kao­ve­li­ko­hr­vat­sko­kul­tur­no­sre­diš­te,­ali­ujed-no­po­ka­zu­ju­i­pa­žnju­ko­ju­su­hr­vat­ski­fra-njev­ci­u­Sla­vo­ni­ji­i­Po­du­na­vlju­po­kla­nja­li­naj­ši­roj­či­ta­lač­koj­pu­bli­ci.­

Lit.:­I.­Ku­ku­lje­vić­Sak­cin­ski,­Bi­bli­o­gra­fia­hr­vat­ska,­Za­greb,­1860;­M.­Šre­pel,­Ja­ko­ši­ćev­spis­Scrip-

to­res­In­ter­am­ni­ae,­Gra­đa­za­po­vi­jest­knji­žev­no­sti­hr vat ske,­2,­Za­greb,­1899;­M.­Ta­ta­rin,­Je­li­se­što­sa­ču­va­lo­od­ka­len­da­ra­Eme­ri­ka­Pa­vi­ća?,­u:­Tki vo kul tu re : Zbor nik Fra nje Ema nu e la Hoš ka : U pri­go­di­65.­ob­ljet­ni­ce­ži­vo­ta,­(ur.­N.­V.­Gaš­par),­Za-greb,­2006;­M.­Ta­ta­rin,­Ži­vot­An­tu­na­Man­di­ća Ada­ma­Fi­li­po­vi­ća,­bi­o­gra­fi­ja­u­sti­ho­vi­ma,­Da ni Hvar­skog­ka­za­liš­ta­:­Gra­đa­i­ese­ji­o­hr­vat­skoj­dra mi i te a tru,­1/2006,­Split;­M.­Ta­ta­rin,­Ulo­ga­puč­kih­ka­len­da­ra­u­stva­ra­nju­hr­vat­ske­či­ta­telj­ske­pu­bli­ke­(Ka­len­dar­Ig­nja­ta­Aloj­zi­ja­Br­li­ća),­u:­Ra­slo­ja­va­nje­je­zi­ka­i­knji­žev­no­sti­:­Zbor­nik­ra­do­va­34.­se­mi­na­ra­Za­gre­bač­ke­sla­vi­stič­ke­ško­le,­(ur.­K.­Ba­gić),­Za­greb,­2006;­M.­Ta­ta­rin,­Je­dan­za­bo­ra-vlje­ni­sla­von­ski­ka­len­dar­iz­18.­sto­lje­ća,­u:­Pre šu­će­no,­za­bra­nje­no,­iza­zov­no­u­hr­vat­skoj­knji­žev­no­sti­i­ka­za­liš­tu,­(ur.­N.­Ba­tu­šić­i­dr.),­Za­greb-Split,­2007;­Đ.­Fran­ko­vić,­Za­bo­ra­vlje­ni­bu­dim­ski­Ka len­dar slo vin ski­iz­19.­sto­lje­ća,­Hr vat ski kaj kav ski ko­len­dar­2009.,­Ča­ko­vec,­2008;­F.­E.­Hoš­ko,­Vjer-ska,­pro­svjet­na­i­kul­tur­na­mi­si­ja­fra­nje­va­ca,­u:­Sla vo ni ja, Ba ra nja i Sri jem : Vre la eu rop ske ci vi­li­za­ci­je,­1,­ur.­Ve­sna­Ku­sin­i­B.­Šulc,­Za­greb­2009.­

R.­Sken­de­ro­vić

KALENDAR KATOLIČKOG PUČKOG SAVEZA,­godišnja­periodična­publikacija­Katoličkoga­pučkog­saveza­iz­Budimpešte.­Objavljen­je­za­godišta­1909.-12.,­1914.-15.­i­1917.­Do­rata­je­izlazio­u­Subotici,­gdje­je­tiskan­u­zadružnoj­Tiskari­svetog­Antuna.­Prvi­je­broj­naslovljen­Danica : Kalendar Katoličkog­pučkog­saveza,­a­sva­kasnija­iz-danja­bez­riječi­Danica.­Tiskan­je­na­forma­-tu­21­cm­x­15­cm,­a­broj­je­stranica­varirao­(npr.­1909.­imao­je­111,­a­1912.­–­157).­­

Osim­novina­Katolikus­Népszövetség i sestrinskih­izdanja­na­njemačkom,­slovač-kom­i­hrvatskom,­Katolički­pučki­savez­iz-davao­je­i­pučki­kalendar­na­madžarskome­Katholikus­Népszövetség­naptára­(1906.-48.),­koji­je­izlazio­i­za­ugarske­Nijemce­(Katholischer Volksvereins­Kalender, 1909.-41.),­Slovake­(Kalendár­Katolíckej­ľudovej­jednoty,­1909.-12.,­1914.-18.)­i­Hr-vate.

U­svakom­se­godištu­nalazi­kalen-darski­dio­za­svaki­mjesec,­genealogija­carske­kuće,­crkvene­zapovijedi,­vrijeme­i­godišnja­doba.­Tekstovni­dio­protkan­je­pripovijetkama­i­pjesmicama­raznih­autora,­objavljivani­su­popularni­politički­članci­katoličke­i­kršćansko-socijalne­proveni--jencije­te­razni­savjeti­o­zdravlju,­pravu,­

Page 39: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­LEN­DAR­NI­KO­LE­KE­SI­ĆA

31

svakodnevnom­životu,­gazdinstvu,­a­na­kraju­uobičajene­šale­te­datumi­održavanja sajmova­u­Hrvatskoj,­Bosni­i­Hercegovini­i­Ugarskoj­s­raznim­bilješkama­i­oglasima.­Kako­je­kalendar,­osim­među­južnougar­-skim­Hrvatima,­distribuiran­i­u­Međimurju,­sadrži­i­priloge­međimurskih­autora.

Kao­potpisnici­izvornih­i­prevedenih­priloga­navedeni­su­Blaško­Rajić,­glavni­tajnik­Katoličkoga­pučkog­saveza­Stjepan­Haller,­saborski­zastupnik­Katoličke­na-rodne­stranke­Karlo­Husar,­kalački­nadbi-skup­Julije­Városy,­košički­biskup­Augur-stin­Fischer­Colbrie,­čanadski­biskup­Julije­Glattfelder,­primas­Ugarske­i­nadbiskup­ostrogonski­dr.­Ivan­Csernoch,­sarajevski­nadbiskup­Ivan­Evanđelist­Šarić,­ravnatelj­Katoličkoga­pučkoga­saveza­dr.­Aleksan-dar­(Sándor)­Ernst,­saborski­zastupnik­i­dopredsjednik­Katoličkoga­pučkoga­saveza­odvjetnik­Nikola­Zboray,­odvjetnik­Kato-ličkoga­pučkoga­saveza­dr.­Stipan­Molnar,­liječnik­Anton­Kuhar,­odvjetnici­Julijo­Kovač,­Julijе/Đula­Moldoványi,­Dragutin­Bonta,­Dionisij­Görcsőni­i­Géza­Lakatos,­župnik­iz­Kotoribe­Juraj­Lajtman,­kapea-lan­subotičke­župe­sv.­Terezije­Ivan­Petreš,­Stipan/Stjepan­Kinč,­profesor­Nadbiskup-skoga­sjemeništa­u­Zagrebu­dr.­Valentin­Čebušnik,­Aleksije­pl.­Kákosy,­međimuru-ski­kapelan­Vid­Blažinčić,­Dragutin­Sena-tiványi,­Marija­Zvošec­itd.­Objavljivane­su­pjesme­i­pripovijetke­Vinka­Žganeca, Va -

lentina­Mirića,­Stjepana­Mikeca­mlađega,­Martina­Seline,­Cecilije­Lukačić­i­drugih.

Sva­godišta­ima­Zemaljska­knjižnica Széchényi­u­Budimpešti,­a­predratna­godi-šta­i­Gradska­knjižnica u Subotici.

Lit.:­I.­Szentgyörgyi,­E.­Bažant, Subotička­­bibli­ografija­1870­1918,­Subotica,­1993;­M.­Cindo-ri-Šinković,­E.­Bažant, N. Bašić­Palković,­Bunje­vačko­šokački­kalendari­1868­1914­:­Bibliografija, Subotica,­2011;­Magyar katolikus lexikon, 6, Budapest,­2001.

E. Bažant

KA­LEN­DAR­NI­KO­LE­KE­SI­ĆA,­vi­še-go­diš­nji­ka­len­dar­ob­ja­vljen­kao­dio­lek­ci­o-na­ra­fra­Ni­ko­le­Ke­si­ća­Epi sto le i Evan gje­la pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go diš nji­iz­1740.­Ka­len­da­ri­se­u­po­vi­je­sti­ni­su­iz­da­va­li­sa­mo­kao­go­diš­nja­ci­u­ob­li­ku­sa­mo­stal­nih­knji­ga­za­jed­nu­go­di­nu­ne­go­i­u­sklo­pu­mo­li­tve­ni­ka­ili­dru­ge­na­bo­žne­li-te­ra­tu­re,­ka­da­su­ob­ja­vlji­va­ni­za­vi­še­go­di-na,­što­je­bio­i­je­dan­od­na­či­na­da­puk­pri-hva­ti­gre­go­ri­jan­ski­ka­len­dar­uve­den­1582.­Pr­ve­ta­kve­ka­len­da­re­na­hr­vat­skom­je­zi­ku­ti­ska­li­su­fra­Ma­ti­ja­Div­ko­vić­u­dje­lu­pi­sa-nom­na­rod­nim­je­zi­kom­i­bo­san­či­com­Na uk kr stjan ski­(Ve­ne­ci­ja,­1611.),­ko­je­je­do­ži-vje­lo­vi­še­iz­da­nja,­za­tim­fra­Ivan­Ban­du-la­vić­u­sklo­pu­lek­ci­o­na­ra­ti­ska­no­ga­la­ti­ni-com­Piscto le i Evan gelya (Ve ne ci ja, 1613.), ko­ji­je­ta­ko­đer­imao­vi­še­iz­da­nja,­split­ski­je­zi­ko­slo­vac­Ma­ti­ja­Al­ber­ti­u­mo­li­tve­ni­ku­pre­ve­de­nom­s­la­tin­sko­ga­Ofi­ciy­B.­Ma­ri­ae­D.­(Ve­ne­ci­ja,­1617.),­isu­so­vac­Bar­tol­Ka-šić,­ko­ji­je­pre­veo­ob­red­nik­Rim­ske­cr­kve­Ri tual rim ski is to mac cen slo vin ski­(Rim,­1640.)­i­uz­nje­ga­no­vi,­gre­go­ri­jan­ski­ka­len-dar­iz­Mi­sa­la­rim­sko­ga­i­dr.

Kalendar­Katoličkog­pučkog­saveza­za­1911.

Dio­višegodišnjeg­kalendara­Nikole­Kesića

Page 40: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­LEN­DAR­NI­KO­LE­KE­SI­ĆA

32

Ke­si­ćev­je­ka­len­dar­po­put­ra­ni­jih­vi­še-go­diš­njih­ka­len­da­ra,­a­kao­pred­lo­žak­mu­je­slu­žio­Ban­du­li­ćev­lek­ci­o­nar­iz­1613.­i­nje­go­va­ka­sni­ja­iz­da­nja.­Bio­je­na­mi­je­njen­pu­ku,­za­kuć­nu­upo­rabu.­Ob­u­hva­ća­28­go-di­na­(1740.-68.)­i­či­ni­pr­vi­dio­nje­go­va­lek-ci­o­na­ra­Epi sto le i Evan gje la.­Ne­za­vr­še­ni­je­Ke­si­ćev­lek­ci­o­nar,­na­kon­što­je­umro­od­ku­ge­1739.,­do­vr­šio­je­fra­Eme­rik­Pa­vić,­a­tro­šak­iz­da­va­nja­i­ti­ska­nja­sno­sio­je­Ni­ko-lin­brat­An­tun,­tr­go­vac­iz­Ta­ba­na.­For­mat­je­knji­ge­15­cm­x­10­cm,­a­ti­ska­na­je­kod­udo­vi­ce­Ve­ro­ni­ke­Not­ten­ste­i­nin­u­Bu­di­mu.­

Ka­len­dar­je­pi­san­na­hr­vat­skom­i­la­tin-skom­je­zi­ku­i­sa­sto­ji­se­iz­dva­di­je­la.­Pr­vi­je­dio­Ta bu la vri me ni ta i svet ko vi na ko je se pri mi sta ju,­ko­ju­či­ni­13­stu­pa­ca­s­ru­bri-ka­ma­go­di­na,­da­na­u­tjed­nu,­ne­djelj­no­ga­či­ta­nja,­da­tu­ma­po­mič­nih­cr­kve­nih­blag­da-na­i­dr.­Dru­gi­je­dio­pot­pu­ni­mje­seč­nik­od­12­mje­se­ci.­Sva­ki­mje­sec­ob­u­hva­ća­neš­to­vi­še­od­jed­ne­stra­ni­ce,­a­do­no­si­red­da­na­u­mje­se­cu,­ne­djelj­no­či­ta­nje­i­pot­pu­ni­mar­ti-ro­lo­gij­(ime­na­mu­če­ni­ka­i­sve­ta­ca­za­sva­ki­dan­u­mje­se­cu).­Ime­na­mje­se­ci­Ke­sić­na­vo-di­pr­vo­hr­vat­skim­(sycsagn, ve li ac sa...), a on­da­la­tin­skim­je­zi­kom,­za­raz­li­ku­od­ra-ni­jih­Div­ko­vi­će­vih­ka­len­da­ra,­gdje­je­na­vo-đe­nje­bi­lo­obrat­no.­Uz­hr­vat­sko­i­la­tin­sko­ime­sva­ko­ga­mje­se­ca,­rim­skim­bro­je­vi­ma­na­pi­sa­no­je­i­ko­li­ko­do­tič­ni­mje­sec­ima­da-na,­a­na­kra­ju­sva­kog­mje­se­ca­sto­ji­i­ne­ko­upo­zo­re­nje.

Lit.:­N.­Ke­sich,­Epi sto le i evan gje lia pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go dis snji : Mu ka Go­spo­di­na­nass.­Isu­ker­sta­po­Mat­tii,­Mar­ku,­Lu­ki­i­Iva nu u jed no slo xe na po re du Rim sko ga mi sa la Clem.­pa­pe­VI­II.­i­Urb.­VI­II.­raz­re­di­e­na,­Bu­dim,­1740;­V.­Du­kat,­Iz­po­vi­je­sti­hr­vat­sko­ga­ka­len­da­ra,­Na rod na sta ri na,­1/1923,­Za­greb;­I.­Ku­jun­džić,­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­ka­bi­bli­o­gra­fi­ja,­Rad JA ZU, 355, Za­greb,­1969;­­S.­Ve­lin,­Ka­len­dar­Ni­ko­le­Ke­si­ća­iz­1740.­go­di­ne,­Na­rod­ni­ka­len­dar­1975,­Bu­dim-peš­ta,­b.­g.;­Ka­len­da­ri,­u:­En ci klo pe di ja Ju go sla­vi je,­6,­Za­greb,­1990;­Hr­vat­ski­fra­nje­vač­ki­bi­o­graf ski lek si kon,­Za­greb,­2010.

E.­Ba­žant

KA LEN DAR ZA BU NJE VAČ KI I ŠO­KAČ KI NA ROD,­puč­ki go­diš­njak­ko­ji­je­iz­la­zio­u­Bu­dim­peš­ti.­Izaš­la­su­sa­mo­dva­bro­ja:­za­1923.­(47­str.,­for­mat­17­x­20,5­

cm)­i­1924.­(54­str.,­for­mat:­14­x­21­cm).­Ti­skan­je­u­Ti­ska­ri­Vik­to­ra­Hornyánszko-ga.­Ure­đi­vao­ga­je­Bu­nje­vač­ki­i­šo­kač­ki­na­rod­ni­od­bor­iz­Bu­dim­peš­te.­Mo­gao­se­ku­pi­ti­u­baj­skom­i­pe­čuš­kom­fra­nje­vač­kom­sa­mo­sta­nu,­pr­vi­broj­za­70,­a­dru­gi­za­1500­kru­na.­

Ka­len­da­rij­ski­dio­sa­dr­ži­i­po­pis­pra­vo-slav­nih­blag­da­na­te­ru­bri­ke­Mi se co ve mi­ne, Vri me po is ku stvu, Is­hod­i­za­pad­sun­ca. Za­da­nu­go­di­nu­pri­op­ću­je­se­Cr kve ni post

i ne mrs, Po­mr­če­nje­sun­ca­i­mi­se­ca,­a­po-tom­Abe ced ni po pis ime na sve tih, Du hov ni sa vi ti, Go spo dar ski po slo vi (po­mje­se­ci­ma).­Pro­žet­je­ve­li­ča­njem­dr­žav­no­ga­po­ret­ka­te­ma­džar­sko­ga­na­ro­da­i­nje­go­ve­po­vi­je­sti.­Ob­ja­vlje­ni­tek­sto­vi­pi­sa­ni­su­bu­nje­vač­kom­ika­vi­com,­čak­i­pri­po­vi­jest­E.­Kol­laya­Pi­jan­stvo;­krat­ka­pri­po­vit­ka­me­gji­mur­ska. U ka­len­da­ru­za­1923.­ob­ja­vlje­ne­su­is­klju­či­vo­pje­sme­Sándora­Petőfija­u­hr­vat­skom­pri-je­vo­du,­a­na­kra­ju­sli­je­de­Ša le, Va­žni­ji­saj­mo vi u Ma gjar skoj,­Ška­la­za­bi­lje­ge­(poš-tan­ske­mar­ki­ce)­i­Po­ziv­na­prit­pla­tu no vi na Na ša do mo vi na,­ko­ji­je­pot­pi­sao­sve­će­nik­Đe­no­Ani­šić,­vla­snik­i­ured­nik­to­ga­gla­si­la,­ko­ji­je­ta­da­bio­voj­ni­žup­nik­u­Bu­dim­peš­ti.

Ta­ko­đer­s­na­gla­še­nim­vjer­sko-od­goj-nim­obi­ljež­ji­ma,­ali­sa­znat­no­vi­še­hr­vat-skih­sa­dr­ža­ja­i­dje­la­hr­vat­skih­bač­kih­knji-

Kalendar­za­bunjevački­i­šokački­narod­1923.

Page 41: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

33

žev­ni­ka,­pi­san­je­ka­len­dar­za­1924.­Osim­Sto go diš nje ga ga ta o ca,­ob­ja­vlje­na­je­pri-po­vi­jest­au­to­ra­s­pse­u­do­ni­mom­Čc­(iza­ko-jeg­se­kri­je­Ča­vo­ljac,­tj.­ča­volj­ski­žup­nik­Ivan­Pe­treš):­Bad­nje­ve­če­kod­Len­ki­će­vih.­Pre­ma­sve­mu­su­de­ći,­nje­go­vi­su­i­ovi­na-pi­si:­Do­la­zak­Bu­nje­va­ca­u­Ma­džar­sku­te pri­po­vi­je­sti­Tko ma nje iš te, vi še mu se da je;­Mu­dro­va­nje­bez­Bo­ga;­Sta rac Jo sip;­Prav­da i kriv da. Pje­sma­ma­je,­osim­I.­Pe­tre­ša,­za­stu­pljen­i­An­te­Eve­to­vić­Mi­ro­ljub.­Na­kra­ju­je­Po­ziv­na­prit­pla­tu­»Bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­no­vi­na«,­mje­seč­ni­ka­ko­ji­je­iz­la-zio­u­Bu­dim­peš­ti­1924.­

Ž.­Man­dić

KAL PAK (tur.­kal­pak:­ka­pa,­ka­ci­ga)­ 1. vr­sta­kr­zne­ne­ka­pe,­šu­ba­re.­Ta­tar­sko­ga­je­pod­ri­je­tla.­Vi­so­ka­je,­a­obod­joj­je­op­ši-ven­sku­po­cje­nom­sa­mu­ro­vi­nom,­tj.­kr­znom­sa­mu­ra­(vr­sta­la­si­ce),­zbog­če­ga­na­zi­va­još­i­sa­mur-kal­pak­ili­sa­mur­li­ja.­Na­vr­hu­je­op-ši­ven­suk­nom,­svi­lom­ili­ka­di­fom.­Pred­nji­dio­obič­no­je­oki­ćen­vi­so­kom­per­ja­ni­com,­zlat­nim­lan­ci­ma­i­ko­laj­na­ma.­No­si­li­su­ga­uglav­nom­vi­ši­slo­je­vi­druš­tva,­ple­mi­ći,­ju-na­ci­u­bo­ju.­Sa­stav­ni­je­dio­mno­gih­voj­nih­uni­for­ma,­a­po­ne­gdje­se­ko­ri­sti­kao­na­rod-na­noš­nja.­Spo­mi­nje­se­u­sta­ri­joj­bu­nje­vač-koj­knji­žev­no­sti,­po­put­epa­Gr­gu­ra­Peš-ta­li­ća­Do­stoj­na­ple­me­ni­te­Bač­ke­iz­1790.­ 2.­u­bač­kih­Bu­nje­va­ca­na­ziv­za­po­klo­pac­na­ka­za­nu­za­pe­če­nje­ra­ki­je.

Lit.:­A.­Ška­ljić,­Tur­ci­zmi­u­srp­sko­hr­vat­skom­je­zi­ku,­Sa­ra­je­vo,­1989;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­Su­bo­ti­ca­–­No­vi­Sad,­1990;­Hr­vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KALVARIJA (lat.­calva,­prijevod­s­ara-mejskoga­gulgulta:­lubanja)­1. mjesto­gdje­je­Isus­pogubljen.­Riječ­je­o­brdu­izvan­nekadašnjih­zidina­Jeruzalema­(lat.­locus­calvariae:­mjesto­lubanje;­danas­unutar­jeruzalemskoga­Staroga­Grada)­blizu­gro-blja­na­kojem­su­svojedobno­izvršavana pogubljenja.­Ime­je­dobilo­jer­od­kamena­ i­u­silueti­je­podsjećalo­na­lubanju.­Kako­su­prvi­kršćani­štovali­to­mjesto,­car­Haj-drijan­dao­je­tu­podići­Afroditin­hram,­koji­je­car­Konstantin­srušio­te­je­podigao­bao-ziliku­Groba­Isusova­334.,­koja­je­poslije­više­puta­rušena i obnavljana. 2. Isusova­»kalvarija«­označuje­muku­koju­je,­nakon­osude­pod­Poncijem­Pilatom,­proživio noseći­križ­do­brda­Golgota,­gdje­je­rasg-pet­te­umro­na­križu.­U­prenesenom­se­smislu­kaže­da­onda­kada­netko­prolazi­svoju­kalvariju­proživljava­ljudsku­životnu­patnju,­dok­se­za­velika­stradanja­pojedinca­ili­društva­kaže­Golgota.­

3. Velika­pasionska­duhovnost­iz­sred-njega­vijeka­urodila­je­na­Zapadu­simbo-ličnom­gradnjom­Isusova­križnoga­puta­u­prirodi,­koje­je­prozvano­kalvarija.­Na-stojalo­se­da­bude­izgrađena­na­brijegu­na­kojem­se­vrši­pobožnost­križnoga­puta­–­pobožnost­na­spomen­Isusove­muke,­koju­u­korizmeno­vrijeme,­a­posebno­u­Velikom­tjednu,­vjernici­rado­obavljaju.­Križni­su­put­počeli­promicati­križari,­a­od­XIV.­st.­posebno­gorljivo­franjevci,­koji­su­jeruza-lemskim­križnim­putom­vodili­hodočam-snike.­Kako­su­samo­rijetki­vjernici­mogli­hodočastiti­u­Jeruzalem,­rodila­se­ideja­da­se­i­izvan­Jeruzalema­vjernicima­omogući­takva­pobožnost.­

Ta­pobožnost­prati­Isusovu­muku­od­njegove­osude­do­smrti­i­pokopa.­Kroz­po-vijest­su­izvornim­postajama­pridodane­i­postaje­koje­se­ne­spominju­u­evanđeljima,­kao­susret­s­Veronikom.­U­njemačkim­je­krajevima­križni­put­imao­sedam­postaja­Kalpak­–­dio­bunjevačke­graničarske­odore

Page 42: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

34

(prema­broju­molitvenih­ura­u­časoslovu).­Potkraj­XVI.­st.­križni­put­ima­12­postaja,­a­od­sredine­XVIII.­st.­14­postaja.­U­najno-vije­vrijeme­postoji­i­15.­postaja,­kod­koje­se­razmišlja­o­Isusovu­uskrsnuću.­U­XVII.­st.­u­poljskim­i­u­češkim­krajevima­gradile­su­kalvarije­s­po­30­postaja.­

Kalvarije­u­vojvođanskom­dijelu­Bačke. Svi­katolički­gradovi­i­sela­na­po-dručju­današnje­Subotičke­biskupije­koji­su­stariji­od­jednoga­stoljeća­imali­su­svoju­kalvariju.­U­početku­su­građene­samostalU-no,­izvan­grada,­najčešće­pokraj­groblja­ili­pak­na­samim­grobljima,­po­pravilu­uz­sre-dišnji­ulaz,­na­prirodnom­(Bač,­Čonoplja,­Lemeš)­ili­umjetnom­brežuljku.­Gdje­nije­bilo­uzvisine,­izgrađena­je­kapela,­a­iznad­kapele­postaja­s­križevima.­Kalvarije­koje­su­podizane­u­XIX.­st.­najčešće­struktu-ralno­imaju­tri­križa­(Isus­u­sredini­i­po­jedan­razbojnik­sa­svake­strane)­na­vrhu­brijega­ili­kod­kapele,­u­podnožju­su­kri-ževa­kipovi­sv.­Ivana,­Marije­Magdalene­i­Blažene­Djevice­Marije,­pri­donjem­dijelu­uzvisine­nalazi­se­Sveti­Grob,­oko­skupina­se­nalaze­postaje­sa­slikama­Križnoga­puta,­poredane­u­krug­ili­potkovicu,­dok­je­na­ulasku­prizor­Isusa­u­Getsemanskom­vrtu­s­anđelom.­Bački­apostolski­administrator­Lajčo­Budanović­između­dva­svjetska­rata­obnovio­je­i­izgradio­više­kalvarija,­a­plani-rao­je­podići­i­kalvarije­na­Čikeriji,­Paliću­i­Kelebiji,­u­čemu­ga­je­spriječilo­izbija-nje­Drugoga­svjetskoga­rata.­Poslije­rata­porušene­su­ili­krajnje­zapuštene­mnoge­kalvarije,­napose­u­nekadašnjim­njemač-kim­mjestima,­npr.­na­groblju­u­Bukinu­(srp.­Mladenovo)­poneka­postaja­još­stoji,­dok­je­u­Novom­Selu­(srp.­Bačko­Novo­Selo)­kalvarija­zbrisana.­Od­kraja­1980-ih­kalvarije­se­obnavljaju,­među­ostalim­i­u­nekim­nekadašnjim­njemačkim­naseljima­(npr.­Riđica).­

Na­topografskim­kartama,­kalvarije­se­označuju­s­tri­križa.­Crkveni­šematizmi­ne­bilježe­postojanje­kalvarija.

Bač.­Kalvariju­je­1839.­dao­podići­kaK-lačko-bački­nadbiskup­Petar­Klobusiczky­na najvišem­mjestu­u­gradu­–­na­brežuljku­

pokraj­gradskih­vrata­zvanih­Šiljak.­Bla-goslovljena­je­1840.,­a­1861.­na­kalvarijskoj­su­kapeli­postavljena­tri­kamena­križa.­Više­je­puta­obnavljana.­Nakon­Drugoga­svjetskoga­rata­posve­je­zanemarena­i­za-puštena,­sve­dok­1980-ih­godina­od­lijepe­kalvarije­nije­ostala­gotovo­ruševina. No 1990-ih,­za­vrijeme­župnika­Miroslava­Orčića,­bila­je­obnovljena,­a­župnik­Josip­Štefković­u­najnovije­ju­je­vrijeme­još­ljep-še­obnovio­te­je­u­svaku­postaju­ugradio­lijepu­sliku.

Bajmok. Prva­bajmočka­kalvarija­po-dignuta­je­potkraj­XVIII.­st.­Današnja­je­podignuta­1836.­na­gredi­na­ulazu­u­selo­iz­smjera­Subotice.­Obnovljena­je­1886.,­te­osobito­1910.­Potporu­izgradnji­dao­je­grad­Subotica.

Bajša. U­ovome­selu,­koje­je­bilo­po-sjed­plemićke­porodice­Vojnić­i­po­kojem­su­i­nosili­pridjevak­od­Bajše,­pokraj­kalva-rije­koju­je­1817.­izgradio­Mihály­Frém­novu­je­kalvariju­dao­podići­Mate­Vojnić­sa­suprugom­Antonijom,­rođ.­Volarić­1830.­On­i­još­nekoliko­članova­porodice­poko-pani­su­u­kriptu­pokraj­Svetoga­Groba.­Na­kalvariji­nije­bilo­postaja,­nego­samo­tri­križa,­skupina­kipova­i­Sveti­Grob.­Vojni-ćeva­je­kalvarija­srušena­1930.,­osim­križa­s­Kristom,­te­je­na­istom­mjestu­podignuta­nova,­na­kojoj­također­nema­postaja.

Bereg.­Kalvarija­je­podignuta­na­najvi-šoj­točki­na­seoskom­groblju,­koje­se­nalazi­na­uzvišenju.­Sastoji­se­iz­tri­križa,­a­ob-novljena­je­prije­desetak­godina­tako­što­su­prijašnji­drveni­križevi­zamijenjeni­novim­križevima.

­(T.­Lerić)

Kalvarija­ u­Beregu

Page 43: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

35

Bođani.­Kalvarija­s­Golgotom,­križem­i­svih­14­postaja­nalazi­se­u­središtu­sela,­u­blizini­pravoslavnoga­groblja.­Postaje­su­zidane­od­čvrsta­materijala,­ali­su­oštećene,­dok­slike­u­postajama­više­ne­postoje.­Kalvarija­nije­u­funkciji.­

(Z.­Pelajić)

Bunarić. Na­subotičkom­svetištu­Maj-ke­Božje­Bunariću­podignute­su­drvene­postaje­križnoga­puta­2003.,­a­obnovljene­2005.­Ondje­se­križni­put­obavlja­svaki­put­kad­se­okupe­hodočasnici.

Čantavir.­Premda­1800.­kalački­povje-sničar­István­Katona­spominje­Čantavir­kao­madžarsku­župu,­mnogi­stariji­šema-tizmi,­kao­oni­iz­1870.­ili­1915.,­spominju­ga­kao­župu­gdje­se­propovijeda­i­hrvatski­(lingua illyrica),­a­i­u­godini­osnutka­Subo-tičke­biskupije­(1968.)­zabilježeno­je­da­se­ondje­propovijeda­i­hrvatski.­Prvu­je­kalva-riju­s­postajama­u­obliku­drvenih­križeva i­kapelicom­u­Čantaviru­1796.­blagoslovio­franjevac­koji­je­tamo­izlazio­iz­Subotice.­Ta­je­kalvarija,­zbog­natrulosti­drvenih­kri-ževa,­1837.­propala­pa­je­uz­pomoć­grada­podignuta­nova,­koju­su­mještani­obnovili­1884.­Treću­su­kalvariju­vjernici­Čantavira­podigli­1928.­na­seoskom­groblju,­a­ob-novili 1964. Među­graditeljima­pojedinih­postaja­uz­madžarska­se­nalaze­i­hrvatska­prezimena­Milanković,­Skenderović­i­Ple-tikosić.­

Čonoplja. U­vrijeme­župnikovanja­Ma-rijana­Klasanovića,­Kalačko-bačka­nadbi-skupija­dopustila­je­1850.­Ivanu­Kubiku­da­podigne­kalvariju­na­uzvisini­kraj­mjesno-ga­groblja,­a­poslije­je­o­njoj­brigu­vodila­porodica­Palić.­Za­župnika­Nándora­Maye-ra­prilozima­vjernika­podignuta­je­kapela­

posvećena­sv.­Antunu­Padovanskom­1878.­Kalvarija­ima­postaje­i­skulpture­među­naj-ljepšima­u­Subotičkoj­biskupiji.­

(S.­Bačić)

Lemeš.­Nakon­Prvoga­svjetskoga­rata,­na­poticaj­Lajče­Budanovića,­župnik­Bolto­Agatić­dao­je­podići­kalvariju­na­brijegu­iza­župne­crkve­1924.-28.­Kao­najimpozan-tnija­i­umjetnički­najupečatljiva­kalvarija­u­Vojvodini­sagrađena­između­dva­svjet-ska­rata,­izgrađena­je­u­želji­da­postane­novo­marijansko­hodočasničko­mjesto,­jer­zbog­nove­državne­granice­vjernici­s­južne­strane­granice­nisu­više­mogli­hodočastiti­u­Jud­ni­na­Bajsku­Vodicu.­Postaje­su­se­nizale­prema­vrhu­brijega­s­kapelom­posve-ćenom­Blaženoj­Djevici­Mariji­Posrednici­

Milosti,­a­bile­su­djelo­slovenskih­umjetni-ka.­Postaje­su­bile­od­meka­drva­pa­su­do­danas­ostale­samo­dvije.­Na­krovu­kapele­nalazi­se­12.­postaja,­a­u­kapeli­14.­Kapelu­i­postaje­križnoga­puta­obnovili­su­lemeški­vjernici­nastojanjem­župnika­Antala­Egedi-ja,­koji­je­upravljanje­župom­preuzeo­1995.,­pa­vjernici­na­Veliki­četvrtak­i­Veliki­pe-tak­dolaze­na­kalvariju­i­mole­križni­put.­Od­1999.­Lemešani,­osim­svojega­velikog­proštenja­na­Malu­Gospu,­prve­subote­u­kolovozu­slave­i­malo­proštenje­u­kapeli.

Monoštor. Uz­mjesno­groblje,­na­ini-cijativu­tadašnjeg­župnika­Béle­Nagya,­kalvarija­je­podignuta­1899.,­a­1907.­posta-je­i­kapela­posvećena­sv.­Adalbertu.­Daros-vatelji­su­postaja­obitelji­svih­narodnosti­u­mjestu­–­hrvatske­(Marin­Marjanović­sa­suprugom­Ružom­Kovač,­Martin­Forgić­sa­Kalvarija­u­Čonoplji

Kalvarija­u­Lemešu

Page 44: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

36

suprugom­Marijom­Kovač,­Adam­Periškić,­Martin­Periškić­sa­suprugom­Klarom­Tur-kalj­te­Ivan­i­Josip­Čatalinac),­madžarske­i­njemačke,­kao­i­Bratstvo­Sv.­Krunice­i­Društvo­Presvetoga­Srca­Isusova.­Slike­unutar­postaja­obnovljene­su­2010.­i­2011.­Tijekom­korizme,­a­posebno­na­Veliki­pe-tak,­na­kalvariji­se­moli­Križni­put.­

(A.­Đipanov)

Plavna.­Kalvarija­se­nalazi­na­ulazu­u­selo­iz­smjera­Bača,­ali­je­čini­samo­Gole-gota,­bez­križnih­postaja.­God.­2012.­srut-šena­je­stara­i­na­istom­je­temelju­izgrađena nova­kalvarija.­Prema­zapisnicima­zastup-stva­rimokatoličke­crkvene­općine u Plavni, od­1923.­do­1944.­više­je­puta­pokušavana izgradnja­kalvarije,­ali­je­uvijek­odgađana:­pripravljeno­je­zemljište,­izrađeni­su­nacrti,­donošeni­proračuni­i­planovi,­ali­postaje­nikada­nisu­podignute.­

(Z.­Pelajić)

Sombor.­God.­1725.­na­groblju­je­podi-gnuta­malena­kapela­Svetoga­Križa.­Nije­zabilježeno­jesu­li­pred­tom­kapelom­bile­postaje­križnoga­puta,­ali­je­poznato­da­je­iz­župne­crkve­svake­godine­na­blagdan­Našašća­Svetoga­Križa­(3.­svibnja)­polazila­procesija­do­te­kapele.­God.­1764.­se­poče-la­graditi­somborska­stara­kalvarija­te­je­na­Veliki­utorak­14.­travnja­1767.­dovršena­zajedno­s­kapelom.­Kalvarija­se­prostirala­duž­Bezdanskog­puta­–­od­današnje­Batin-ske­ulice­br.­48­do­Bezdanskog­puta­br.­76.­Prvu­pobožnost­križnoga­puta­na­novoj­je­kalvariji­na­Veliki­petak­17.­travnja­1767.­vodio­fra­Nikola­Đurčević.­Kapela­je­po-stojala­još­1942.­Nova­gradska­kalvarija­podignuta­je­1924.­pokraj­Velikoga­kato-

ličkoga­groblja,­a­posvećena­je­Svetomu­Križu.­Kalvarijska­je­crkva­1960.­postala­župnom­crkvom­župe­Svetoga­Križa.­Ne-kadašnje­postaje­križnoga­puta­zamijenjene­su­novima.­Ondje­se­već­dugi­niz­godina­svake­korizmene­srijede­okupljaju­sombor-ski­vjernici­na­križni­put.

Sonta. Na­platou­pokraj­glavnoga­ulaza­na­mjesno­groblje­prilozima­vjernika­1842.­podignuto­je­14­postaja­križnoga­puta­u­potkovičastom­obliku­te­kapela­Srca­Isu-sova,­na­čijem­je­krovu­bila­15.­postaja,­a­početkom­XX.­st.­i­zvonik.­Kada­su­zbog­izgradnje­nove­mrtvačnice­postaje­srušene­1989.,­slike­križnoga­puta­postavljene­su­na­bočne­zidove­unutar­mjesne­crkve­sv.­Lo-vre.­Kapela,­koju­Sonćani­zovu­Kalvarija,­renovirana­je­1964.­i­2005.,­a­na­krov­ka-pele­postavljena­su­2006.­zvona­sa­zvonika­srušenoga­2006.­

(I.­Andrašić)

Subotica. Prva­subotička­kalvarija­podignuta­je­1758.­na­trgu­pred­franje-vačkom­crkvom.­Zbog­širenja­grada­1817.­Matija­pl.­Vojnić­od­Bajše­dao­je­podignuti­novu­kalvariju­kraj­ondašnjega­istočnog­izlaza­iz­grada­–­Segedinske­kapije,­koja­je­završavala na najvišem­mjestu­u­gradu­–­brežuljku­kod­današnjeg­podvožnjaka­tj.­željezničkoga­mosta,­gdje­se­danas­nalazi­subotička­pošta­broj­2.­Osnivač­je­održavab-nje­kalvarije­povjerio­gradu.­Zbog­gradnje­pruge­i­željezničkoga­kolodvora­kalvarija­je­izmještena­1864.­na­današnje­mjesto­u­blizini­­Somborske­kapije,­a­1877.­obitelji­Mukić­i­Malagurski­podigle­su­kapelu­Ža-Kalvarija­u­Somboru

Kalvarija­u­Sonti

Page 45: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

37

losne­Gospe.­Te­je­godine­počelo­prikuplja­-nje­darova­za­gradnju­današnje­kalvarije,­koja­je­blagoslovljena­1880.­

Danas­ je­najposjećenija i najživlja kalvarija­u­Subotičkoj­biskupiji.­Tu­se­na­četvrtu­korizmenu­nedjelju­okupljaju­djeca,­na­petu­djevojke­i­mladići,­te­na­Cvjetni -cu­i­na­Veliki­petak­svi­vjernici.­Osim­na­Veliki­petak,­Subotičani­posjećuju­svoju­kalvariju­i­u­rano­uskrsno­jutro.­Poslije­pohoda­kalvariji­vjernici­odlaze­na­ranu­misu­u­obližnju­crkvu­Isusova­uskrsnuća.­Prije­dvadesetak­godina­vjernici­su­u­zoru­pohodili­kalvariju,­a­s­kalvarije­su­dolazili­u­katedralu­na­misu­u­pet­sati,­kad­je­kate-drala­bila­ispunjena­do­posljednjega­mjesta.

Vajska.­Prema­zapisima­župnika­Đure­Baloga,­kalvarija­je­sagrađena 1852. na uglu­današnjih­ulica­JNA­i­Petöfijeve,­a­sastojala­se­od­tri­drvena­križa­s­limes-nim­slikama.­Obnovljena­je­za­župnika­Stjepana­Tumbasa­1894.,­koji­je­dao­sa-graditi­postaje­i­podnožje­križa­od­tijea-

štene­cigle­te­nabavio­tučani­križ­i­slike­od­fajanse­Blažene­Djevice­Marije,­sv.­Ivana­i­Marije­Magdalene.­Nakon­Drugoga­svjet-skog­rata­razorena­je,­kipovi­su­uništeni,­a­na­mjestu­kalvarije­izgrađene­su­kuće.­Nova­kalvarija­izgrađena­je­u­župnom­dvorištu,­s­postajama­po­starom­obliku,­a­križ­je­postavljen­na­novi­način.­Župnik­Josip­Kujundžić­posljednjih­je­godina­na­postajama­stavio­nove­limene­slike­i­križes-ve.­Danas­je­u­punoj­funkciji.

(Z.­Pelajić)

Žednik.­Nakon­izgradnje­seoske­crkve­i­ustanovljenja­župe,­na­mjesnom­je­groblju­obitelj­Vukov­podigla­kalvariju­u­razdoblju­1913.-17.­Prigodom­obnove­groblja­2003.­obnovljene­su­i­postaje.­­

Kalvarije­ u­madžarskom­ dijelu­­­­Bačke. Najpoznatija­se­nalazi­se­u­Baji,­na­prirodnom­brežuljku­zvanom­Brižina.­Postaje­(12)­te­reljefi­i­slike­u­njima­potje-ču­iz­17,­a­1973.­obnovljene­su.­Iznad­njih,­na­vrhu­brežuljka,­nalazi­se­kapelica­koja­pripada­bajskoj­župi­sv.­Stjepana­i­posve-ćena­je­Djevici­sa­sedam­žalosti.­Kapela­je­podignuta­1836.­u­klasicističkom­stilu,­a­1998.­je­obnovljena.­Pred­pročeljem­joj­stoji­timpanon­portik­s­četiri­stupa.­Oltar-na­slika,­koja­prikazuje­Tugujuću­Blaženu­Djevicu,­djelo­je­Josepha­Schöffta­i­potječe­iz­1837.­Pred­kapelom­je­skup­kalvarijskih­kipova­(iz­1795.):­Blažena­Djevica­Marija,­Sveti­Ivan­i­Marija­Magdalena.­

Diljem­sjevernog­dijela­Bačke­podi-žu­se­slične­kalvarije:­u­Baškutu­(madž. Vaskút)­1831.,­14­postaja,­a­kalvarijska­kapela­građena­je­1824.,­dok­je­2007.­sav­kompleks­obnovljen;­u­Aljmašu­(madž.­Bá-csalmás)­1882.;­Bikiću­(madž.­Bácsbokod)­1895.,­građena­je­s­novčanom­potporom­poj-

Kalvarija­u­Subotici

Kalvarija­u­Baji

Page 46: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KALVARIJA

38

najviše­Ane­Vidaković;­Mateviću­(madž. Mátételke)­1897.;­Sentivanu­(madž.­Felsőse-zentiván)­1903.;­Čavolju (madž.­Csávoly)­1904.;­Baćinu­(madž.­Bátya)­1910.;­Gari­1911.;­Kaćmaru­(madž.­Katymár)­1912.­

U­Santovu­na­mjestu­nekadašnje­kalva-rije­s­drvenim­križevima­(iz­1881.)­1913.­podignute­su­dolične­postaje­(14)­od­opeka,­s­prikladnim­reljefima.­Iznad­postaja­1913.­obitelj­Širok­dala­je­podignuti­kapelicu,­ispred­nje­su­bila­tri­kamena­križa:­prope-ti­Isus­i­dvojica­razbojnika.­Kao­u­većini­naselja,­tako­i­ovdje,­od­1950-ih­godina­kalvarija­gubi­prvotnu­ulogu,­prepušta­se­zubu­vremena­i­napokon­ruši.­God.­2011.,­u­vrijeme­župnika­Imrea­Polyáka,­gradi­se­nova­kalvarija­(15­postaja),­a­spomenuti­su­križevi­obnovljeni.­

(Ž.­Mandić)

Lit.:­I.­Džinić,­Čonoplja, Subotička­Danica­ili­bu­njevačko­šokački­kalendar­(sa­slikama)­za­prostu­godinu­1931., Subotica,­b.­g.; T.­Augustinov,­Kul­turna povijest Vajske,­Vajska,­1972;­A.­Badurina,­Kalvarija,­Leksikon­ikonografije,­liturgike­i­sim­bolike­zapadnog­kršćanstva,­Zagreb,­1979;­E.­Roth,­Kalvarienberg,­Lexikon für Theologie und Kirche,­5,­Freiburg,­1996;­M.­Zorić,­Rimokatolič-ka­crkva­u­Vajskoj,­u:­Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998;­I.­Diós,­Kálvária,­Ma­gyar Katolikus Lexikon,­6,­Budapest,­2001;­Opći­religijski leksikon,­Zagreb,­2002;­R.­Silađev,­Di­vani­iz­Sonte,­Subotica,­2007;­D.­Csúszó,­Könyör­géseink­színhelyei,­5,­Szabadka,­2008;­S.­Beretić,­Kalvarija­–­mjesto­Isusove­muke,­Zvonik,­3/2010,­Subotica;­V.­Besedeš,­Naše kalvarije : Kalvarije u Vojvodini­/­Kálváriáink­:­A­vajdasági­kálváriák, Subotica/Szabadka,­2010;­V.­Dévavári­Beszédes,­Családi­Kör, 10, Újvidék,­5.­IV.­2012;­R.­Silađev, Priča­o­fotografiji­:­Kapela,­Hrvatska­riječ,­br.­488,­Subotica,­3.­VIII.­2012;­I.­Andrašić,­Korizma­u­Sonti, Subotička­Danica­:­Kalendar­za­2013.­go­dinu,­Subotica,­2012;­www.bajsa.net/istorija.html.

S.­Beretić

KA MA RA (tur.­hr­pa,­go­mi­la­<­lat.­ca-me­ra­<­grč.­kamára:­svod,­strop­od­so­be)­ 1.­stog­ži­ta,­sla­me­ili­si­je­na­pra­vo­kut­na­ob­li­ka,­s­po­lu­kru­žnim­za­vr­šet­kom­ili­sa­za­vr­šet­kom­na­lik­kro­vu.­Sla­ga­le­su­se­na-kon­vr­šid­be­u­guv­nu­pod­sa­la­šom,­po­mo-guć­no­sti­na­ma­njim­uz­vi­si­na­ma­ka­ko­bi­se­iz­bje­glo­sli­je­va­nje­vo­de­na­kon­ki­še­pod­ka­ma­ru,­naj­češ­će­u­pa­ro­vi­ma­i­na­ve­ćim­me­đu­sob­nim­raz­da­lji­na­ma­da­bi­me­đu­njih­

mo­gla­ući­ka sla.­Sla­ga­la­se­sa­zi­va­njem­mo­be­da­bi­po­sao­što­pri­je­bio­za­vr­šen­te­da­bi­se­iz­bje­glo­iz­la­ga­nje­sno­plja­mo­gu­ćoj­ki­ši.­Di­men­zi­je­su­se­kre­ta­le­do­10­m­u­du­lji-nu­i­do­5­m­u­ši­ri­nu.­Maj­sto­ri­ko­ji­su­zna­li­slo­ži­ti­ka­ma­re,­tzv.­ka­za­lo­ši,­bi­li­su­ri­jet­ki­i ci je nje ni.

Ka­ma­ra­po­ko­še­na­ži­ta­sla­ga­la­se­ta­ko­što­se­oko­dvi­je­tre­ći­ne­sno­plja­sa­di­je­va­lo­u po di nu,­tj.­do­nji­dio­ka­ma­re­u­ko­jem­se­sno­plje­sla­že­s­vla­ćem­okre­nu­tim­unu­tra.­Na­kon­2,5-3­m­vi­si­ne,­od­pre­o­sta­le­tre­ći-ne­sno­plja­pra­vi­la­se­po vla ta,­tj.­gor­nji­dio­ka­ma­re­s­vla­ćem­okre­nu­tim­pre­ma­van,­i­to­ta­ko­da­se­sno­plje­po­stup­no­uvla­či­lo­dok­ka­ma­ra­ne­bi­bi­la­go­to­va.­Za­vr­ša­va­na­je­una­kr­sno­sa­sta­vlje­nim­sno­pljem,­či­ji­su­od­re­za­ni­kra­je­vi­okre­nu­ti­na­go­re.­Na­kra­ju­je­na­dva­kra­ja­ka­ma­re­na­vr­hu­sta­vljan­po­je­dan­snop,­ko­ji­se­do­bro­pri­čvrš­ći­vao­da­ga­vje­tar­ne­sru­ši.­Taj­pr­vi­par­vrš­nih­sno-po­va­na­pro­če­lju­i­za­če­lju­ka­ma­re­zvan­je­pat ko vi ma, a pat ke­su­bi­li­svi­osta­li­vrš­ni­sno­po­vi­po­ci­je­loj­du­ži­ni­ka­ma­re.­

Na­kon­što­se­ži­to­ovr­ši­lo,­ka­za­loš­je­s­dva­sla ma ra­slo­žio­ovr­še­nu­sla­mu­u­ka­ma-ru.­Rav­no­mjer­no­su­ga­zi­li­po­sla­mi­ka­ko­bi­se­jed­na­ko­sle­gla­i­ka­ko­ne­bi­bi­lo­uleg­nu­ća­na­ko­ji­ma­bi­se­za­dr­ža­va­la­vo­da.­Na­kra­ju­se­pre­ko­vr­ha­ka­ma­re­na­sva­kih­1,5­do­2­m­pre­ba­ci­va­la­du­gač­ka­ži­ca­na­či­jim­je­kra­je-vi­ma­bi­la­ve­za­na­ci­gla,­či­me­se­po­sti­za­la­zaš­ti­ta­od­vje­tra.

S­raz­vo­jem­po­ljo­pri­vred­ne­me­ha­ni­za-ci­je­i­ula­skom­kom­baj­na­u­pro­ces­vr­šid­be­ži­ta,­vi­še­ni­su­sla­ga­ne­ka­ma­re­sno­plja­ži­ta­i­sla­me,­ne­go­sa­mo­ka­ma­re­ba­li­ra­ne­sla­me.­

Kamare­slame

Page 47: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAM FOR

39

2. hr­pa,­go­mi­la.­Fi­gu­ra­tiv­no­se­po­jam­ra­bio­za­ozna­či­va­nje­ve­li­ke­ko­li­či­ne­ne­če-ga,­npr.­za­bo­ga­ta­čo­vje­ka­go­vo­ri­se­da­ima­ka­ma­ru­no­va­ca.

3. so­ba,­spa­va­o­ni­ca.

Lit.:­­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Stan­tić,­Kruv naš svag da nji,­Su­bo­ti­ca,­2001;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­Bu­nje­vač­ke­no vi ne, 49, Su bo ti ca, 2009.

P.­Sken­de­ro­vić

KA MAŠ LE (madž.­kamásli­<­njem.­Ga-masche­<­fr.­ga­mac­he),­ga­ma­še,­uvi­ja­či­za­no­ge.­Iz­ra­đi­va­ne­su­od­plat­na­isje­če­no­ga­u­du­ge­vrp­ce­u­ob­li­ku­za­vo­ja,­ko­je­se­na­ma-ta­lo­na­no­ge­od­vr­ha­pr­sti­ju­do­pot­ko­lje­ni­ce.­On­dje­se­kraj­vrp­ce­pri­čvrš­ći­vao­te­su­se­ta­da­na­njih­na­vla­či­le­ci­pe­le.­Ra­blje­ne­su­umje­sto­ča­ra­pa,­po­gla­vi­to­ih­je­upo­tre­blja-va­la­voj­ska­za­vri­je­me­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­Kao­ukras­su­kat­kad­sta­vlja­ne­i­ko­nji-ma­iz­nad­ko­pi­ta­pa­do­ko­lje­na.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić­

KAM­ČE­VIĆ,­Vla­di­mir­(Grad­sko,­Ma­ke-do­ni­ja,­7.­I.­1935.),­na­stav­nik,­kul­tur­ni­dje-lat­nik.­S­obi­te­lji­se­na­kon­bu­gar­ske­oku­pa-ci­je­Ma­ke­do­ni­je­1941.­ise­lja­va­u­Sme­de­ro­vo.­Sred­nju­teh­nič­ku­ško­lu­za­vr­šio­je­1951.­u­Zre­nja­ni­nu,­a­na­kon­to­ga­ži­vi­i­ra­di­u­Be-o­gra­du,­gdje­je­za­vr­šio­Vi­šu­pe­da­goš­ku­ško­lu.­U­Mo­noš­tor­se­do­se­lio­1963.,­gdje­je­ra­dio­kao­na­stav­nik­fi­zi­ke­i­ke­mi­je­u­OŠ­22.­ok to bar.­Je­dan­je­od­naj­za­slu­žni­jih­za­or­ga-ni­zi­ra­nje­ri­bo­lo­va­ca,­ša­hi­sta,­va­tro­ga­sa­ca,­ra­dio-­i­fo­to­a­ma­te­ra,­pla­ni­na­ra,­mo­to­na­u-ti­ča­ra­i­ka­ja­ka­ša­u­mje­stu­te­tu­ri­stič­ke­ma-ni­fe­sta­ci­je­Zlat­ni­ko­tlić­Du­na­va.­Do­bit­nik­je­No­vem­bar­ske­na­gra­de­gra­da­Som­bo­ra­(1982.),­pri­zna­nja­Naj­dra­ži­uči­telj­Ju­go­sla-vi­je­(1986.),­naj­vi­ših­va­tro­ga­snih­od­lič­ja­(1994.),­a­Tu­ri­stič­ki­sa­vez­Ju­go­sla­vi­je­do-di­je­lio­mu­je­Po­seb­no­pri­zna­nje­za­an­ga­ži-ra­nje­na­afir­ma­ci­ji­Mo­noš­to­ra­(1985.).­Ži­vi­u­Mo­noš­to­ru.

Kao­du­go­go­diš­nji­do­pi­snik­Som bor skih no vi na­i­Ra­di­o­Som­bora,­ob­ja­vlji­vao­je­na-pi­se­i­re­por­ta­že­o­obi­ča­ji­ma,­kul­tur­nom­na-sli­je­đu­i­tu­ri­stič­kim­po­ten­ci­ja­li­ma­Mo­noš-to­ra.­U­knji­zi­Mo noš tor ska lir ska tra ga nja do­nio­je­iz­bor­pje­sa­ma­mje­snih­pje­sni­ka,­me­đu­osta­li­ma­i­Sti­pa­na­Beš­li­na.­Sa­ku­plja­i­ri­je­či­šo­kač­ko­ga­go­vo­ra­u­Mo­noš­to­ru,­ko-je­je­ob­ja­vio­kao­dio­knji­ge­Sta­ze­pam­ti­vi­ka­

– mo noš tor ski abe ced nik.

Dje­la:­Mo­noš­tor­ska­lir­ska­tra­ga­nja­1938­1998, Bač­ki­Mo­noš­tor,­1999;­DVD­»Mo­noš­tor«­:­Mo­no­gra­fi­ja,­Bač­ki­Mo­noš­tor,­1998;­Sta­ze­pam­ti­vi­ka­:­Mo noš tor ski abe ced nik,­Bač­ki­Mo­noš­tor,­2001.

Ž.­Še­re­me­šić

KA ME NI CA,­pri­mi­tiv­na­ulja­na­svje­tilj­ka­u­ob­li­ku­ma­le­ne­po­su­de.­Iz­ra­đi­va­la­se­du-blje­njem­u­ka­me­nu­ili­od­pe­če­ne­gli­ne,­pri­če­mu­se­u­nju­uli­je­va­lo­ulje,­a­u­nje­ga­po­ta-pao­pa­muč­ni­fi­tilj.­Ra­bi­la­se­kao­ra­svje­ta­u­sta­ji­ili­u­vo­la­ri­ci.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić­

KAM FOR,­tvar­ko­ja­se­do­bi­va­iz­bilj-ke­kam­fo­rov­ca.­Spoj­je­ke­mij­ske­for­mu­le­C10H16O,­toč­ni­je:­1,7,7-tri­me­til­bi­ci­klo[2.2.1]hep­tan-2-on.­Do­bi­vao­se­iz­ko­re­i­sta­bla­dr­ve­ta­kam­fo­rov­ca­(lat.­Ci­nam­mo­mum­camp­ho­ra),­ko­je­ra­ste­u­trop­skim­kra­je­vi­ma­Azi­je­(na­oto­ci­ma­Bor­neo­i­Taj­van).­Da­nas­se­ve­ći­dio­pro­iz­vo­di­umjet­no­(pre­ra­dom­ter­pen­ti­na)­i­va­žna­je­si­ro­vi­na­u­ke­mij­skoj­in­du­stri­ji.­To­je­tvar­me­ka­na­kao­vo­sak,­bez­boj­na,­go­to­vo­pro­zir­na.­Ima­sna­žan,­ugo­dan­mi­ris.­Ia­ko­su­mu­ta­liš­te­i­vre­liš­te­vi­so­ki­(175,­od­no­sno­204­°C),­već­na­sob-noj­tem­pe­ra­tu­ri­sna­žno­is­pa­ra­va.­Zbog­to-ga,­ako­se­dr­ži­na­otvo­re­no­me­ili­u­sla­bo­zap­ti­ve­noj­bo­či­ci,­br­zo­is­hla­pi.

Do­sre­di­ne­XX.­st.­bio­je­u­ši­ro­koj­upo-ra­bi­kao­li­jek­za­mno­ge­bo­le­sti­i­je­dan­od­naj­va­žni­jih­kuć­nih­li­je­ko­va.­Utr­ljan­u­ko-žu,­iza­zi­va­osje­ćaj­hla­đe­nja­i­uma­nju­je­bol­u­mi­ši­ći­ma­i­zglo­bo­vi­ma.­Ta­ko­đer­ot­kla-nja­svrab,­a­do­bar­je­i­za­ma­nje­ope­kli­ne.­Udi­sa­nje­kam­fo­ra­ubla­ža­va­ka­šalj­i­sma-

Page 48: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAMFOR

40

nju­je­simp­to­me­pre­hla­de.­Sma­tra­lo­se­da­»smi­ru­je­živ­ce«­(oso­bi­to­že­na­ma),­li­je­či­vr­to­gla­vi­cu­te­da­je­od­po­mo­ći­pri­lak­šim­sr­ča­nim­na­pa­da­ji­ma.­Za­to­je­po­sje­do­va­nje­bo­či­ce­kam­fo­ra,­oso­bi­to­na­sa­la­ši­ma,­bi­lo­od­ve­li­ke­vri­jed­no­sti­i­omo­gu­ći­va­lo­je­da­se­lak­še­bo­le­sti­li­je­če­bez­od­la­ska­li­ječ­ni­ku­i­bez­kup­nje­sku­pih­li­je­ko­va.­Vri­jed­ni­spo-me­nu­ti­da­osu­šen­ru­žma­rin­sa­dr­ža­va­oko­20%­kam­fo­ra.

Bu­du­ći­da­je­otro­van,­ako­se­une­se­u­ti­je­lo­pre­ko­usta,­već­2-3­gra­ma­do­vo­de­do­te­že­ga­tro­va­nja,­a­oko­4­gra­ma­mo­že­iza­zva­ti­smrt.­Tro­va­nje­se­oči­tu­je­ne­u­ro-loš­kim­te­go­ba­ma­(pri­mje­ri­ce,­na­pa­da­ji­ma­pa­da­vi­ce),­ote­ža­nim­di­sa­njem,­a­stra­da­i­je­tra.­Zbog­tih­svoj­sta­va­nje­go­va­se­upo-ra­ba­u­lje­kar­niš­tvu­po­stup­no­sma­nji­va­la,­a­ne­gdje­sre­di­nom­proš­lo­ga­sto­lje­ća­bi­la­je­i­za­bra­nje­na.­

An­te­Se­ku­lić­je­u­Som­bo­ru­1956.­za­bi-lje­žio­bu­nje­vač­ku­iz­re­ku­»Ne­sto­ko­kam­for­iz­bo­či­ce«­u­zna­če­nju­oso­be­ko­ja­je­ne­na-da­no­i­ne­pri­mjet­no­otiš­la­ili­po­bje­gla.

Lit.:­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta, Za­greb,­2005;­I.­Gut­man,­Bu­nje­vač­ka­ke­mi­ja,­Mi­ro ljub,­4/2008,­Som­bor;­I.­Gut­man,­Još­o­bu­nje-vač­koj­ke­mi­ji,­Mi ro ljub,­1/2010,­Som­bor;­N.­R.­Kris­hna­swamy,­Le­ar­ning­or­ga­nic­che­mi­stry­thro-ugh­na­tu­ral­pro­ducts,­Re so nan ce,­12/2011,­Ban­ga-lo­re;­http://en.wi­ki­pe­dia.or­g/wi­ki/Camp­hor.

I.­Gut­man

KA MIŠ (tur.­ka­miş:­tr­ska;­či­buk),­du­gač­ka­tan­ka­dr­ve­na­ci­jev­na­ko­ju­se­na­tak­ne­lu­la­ka­da­se­pu­ši­sje­de­ći.­Naj­češ­će­se­iz­ra­đi­va­la­od­viš­nje­va­dr­va.­Du­ži­na­ovi­si­o­ve­li­či­ni­lu­le­i­iz­no­si­od­20­do­50­cm.­Dim­ko­ji­na-sta­je­iz­ga­ra­njem­du­ha­na­u­lu­li­pro­la­zi­kroz­ka­miš­te­se­ka­tran­i­dru­gi­ne­po­želj­ni­sa-stoj­ci­li­je­pe­za­nje­go­ve­unu­tar­nje­sti­jen­ke,­a­dim­se­ras­hla­đu­je­dok­ne­stig­ne­do­pu­ša-če­vih­usta.­Po­vre­me­no­se­mo­rao­či­sti­ti,­za­što­je­po­sto­jao­po­se­ban­alat.­Vje­ru­je­se­da­je­zbog­ka­mi­ša­me­đu­pu­ša­či­ma­u­proš­lo­sti­bi­lo­ma­nje­obo­lje­lih­od­bo­le­sti­gr­la­i­plu­ća­ne­go­da­nas.­

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KA NA FAS (ko­no­fas,­ko­na­fas) (njem.­Ka-ne­vas:­mre­ža­sto­gru­bo­plat­no­<­fr.­ca­ne-vas:­ko­no­plja),­vr­sta­ve­o­ma­čvr­ste­tka­ni­ne.­Sred­njo­nit­na­je­i­iz­ra­đu­je­se­u­plat­no­ve­zu­od­la­na­ili­pa­mu­ka.­Po­je­di­ne­vr­ste,­u­ovi-sno­sti­o­vr­sti­tka­nja,­ka­rak­te­ri­zi­ra­ugo­dan­sjaj.­U­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­u­XX.­st.­ko­ri-sti­la­se­za­iz­ra­du­žen­skih­ru va na is pa si­va nje, tj.­za­le veš i ke ce ljac,­te­za­muš­ke­ko­šu­lje­tam­ni­jih­bo­ja­i­za­le­đni­dio­muš­kih­pru slu ka­u­svoj­stvu­po­sta­ve.­U­ku­ćan­stvu­su­se­od­te­tka­ni­ne­ši­le­na vla ke­za­kre­ve-te,­ko­je­su­po­se­bi­ima­le­mo­ti­ve­na­bo bi ce, koc­ki­ce,­siv­ka­stih,­cr­ve­nih­i­mo­drih­bo­ja.­Zbog­sred­nje­gu­sto­će­po­god­na­je­za­vez,­po­go­to­vo­na­na vla ka ma­za­uz­gljan­ce.

Lit.:­B.­Rol­ler,­Teh­no­lo­gi­ja­tek­si­la­:­Po­zna­va­nje­odjev nih tka ni na, Za­greb,­1958;­M.­Pe­ić,­G.­Bač-li ja, Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo-ti­ca,­1990;­A.­Se­kulć,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va ta,­Za­greb,­2005.

K.­Suk­no­vić

KA­NAL­DU­NAV-TI­SA-DU­NAV,­hi­dro-me­li­o­ra­cij­ski­su­stav­u­Voj­vo­di­ni­od­ri­je­ke­Du­na­va­kod­Bez­da­na­pre­ko­sre­diš­nje­Bač-ke,­Tise,­sre­diš­nje­ga­i­ju­žno­ga­Ba­na­ta­do­Ba­nat­ske­Pa­lan­ke,­gdje­se­po­nov­no­spa­ja­s­Du­na­vom­pred­nje­gov­ula­zak­u­Đer­dap.

Po­čet­kom­XVI­II.­st.­pod­ruč­je­da­naš-nje­Voj­vo­di­ne­bi­lo­je­uglav­nom­mo­čvar­no.­Ri­je­ke­Du­nav,­Ti­sa,­Sa­va,­Be­gej,­Ta­miš­i­ma­nji­to­ko­vi­u­Bač­koj­i­Ba­na­tu­pla­vi­le­su­go­le­ma­pod­ruč­ja­ju­žne­i­sre­diš­nje­Bač­ke,­Po­ti­sja­i­de­pre­si­je­Ba­na­ta­pa­su­vla­sti­Hab-sburš­ke­Mo­nar­hi­je­or­ga­ni­zi­ra­le­me­li­o­ra­cij-ske­ra­do­ve­ra­di­isu­ši­va­nja­ze­mljiš­ta.­Kra­jo-li­ci­su­bi­li­pod­gu­stim­mo­čva­r­nim­šu­ma­ma,­a­zbog­če­stih­pro­mje­na­ri­ječ­nih­to­ko­va­bi­lo­je­mno­go­ba­ra,­mo­čva­ra­i­ri­to­va­s­bar­skom­ve­ge­ta­ci­jom.­Ma­lo­br­oj­na­na­se­lja­gra­đe­na­su­na­uz­vi­si­na­ma­i­hum­ka­ma,­npr.­Mo­noš-tor,­ili­na­ri­ječ­nim­te­ra­sa­ma,­kao­što­npr.­šo­kač­ka­se­la­Be­reg,­Bez­dan,­Son­ta,­Vaj­ska,­Bo­đa­ni,­Plav­na­i­No­vo­Se­lo­(srp.­Bač­ko­No­vo­Se­lo).­Za­vri­je­me­vi­so­kih­vo­da­po-plav­ni­je­val­do­la­zio­do­sa­mih­na­se­lja,­pa­je­Mo­noš­tor­po­sta­jao­oto­kom­–­i­da­nas­je­se­lo­okru­že­no­ka­na­li­ma­i­u­nje­ga­se­mo­že­ući­sa­mo­pre­ko­mo­sto­va.­U­ta­kvim­uvje­ti­ma­sta­nov­niš­tvo­se­ba­vi­lo­ri­bo­lo­vom,­lo­vom,­

kaMFOr

Page 49: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­NAL­DU­NAV-TI­SA-DU­NAV

41

sto­čar­stvom,­sje­čom­tr­ske­i­nje­zi­nom­ob­ra-dom­(tr­ska­se­ko­ri­sti­la­za­po­kri­va­nje­ku­ća­i­iz­grad­nju­ta­va­ni­ca),­a­na­su­him­pod­ruč-ji­ma­ze­mljo­rad­njom.­Pre­te­če­me­li­o­ra­ci­je­u­Bač­koj­bi­li­su­ka­nal­iz­me­đu­Ku­le­i­Vr­ba­sa,­iz­gra­đen­1785.,­i­ka­nal­Si­vac­–­Ku­la­iz­1787.

Od­1793.­do­1801.,­pre­ma­pro­jek­tu­bra-će­Józsefa­i­Gábora­Kis­sa,­iz­gra­đen­je­Ve-li­ki­bač­ki­ka­nal,­dug­114­km.­Spa­ja­Du­nav­s­Ti­som,­pr­vot­no­iz­me­đu­Mo­noš­to­ra­i­Bač-ko­ga­Gra­diš­ta,­a­po­sli­je­iz­me­đu­Bez­da­na­i­Be­če­ja.­Do­bio­je­na­ziv­Fra­njin­ka­nal­(madž. Fe­rencz-csa­tor­na,­pre­ma­ugar­skom­kra­lju­Fra­nji­II.,­za­či­je­je­vla­da­vi­ne­iz­gra­đen),­a­u­na­ro­du­je­zvan­i­Ki­šev­ka­nal.­Ko­pan­je­ruč­no­uz­su­dje­lo­va­nje­3000­rad­ni­ka.­Gra-đen­je­si­ste­mom­kon­ce­si­ja.­Na­kon­iz­grad-nje­ka­na­la­na­glo­je­po­ra­sla­po­ljo­pri­vred­na­pro­iz­vod­nja,­ci­je­na­ze­mlje­i­za­ku­pa­vi­še-stru­ko­se­po­ve­ća­va­la,­a­zbog­skra­će­nja­plov­no­ga­pu­ta­doš­lo­je­do­na­gla­raz­vo-ja­plo­vid­be,­in­du­stri­je­i­oso­bi­to­tr­go­vi­ne­te­je­u­pr­vih­25­go­di­na­ko­riš­te­nja­ka­na­la­ulo­že­ni­ka­pi­tal­u­ci­je­lo­sti­vra­ćen.­No­zbog­za­si­pa­nja­oba­spo­ja­ka­na­la­s­ri­je­ka­ma­i­ko-ri­ta­ka­na­la­na­no­som­te­zbog­ne­do­volj­no­ga­odr­ža­va­nja­plo­vid­ba­je­po­sta­ja­la­sve­te­ža­pa­je­na­kon­is­te­ka­kon­ce­si­je­od­25­go­di-na­ka­nal­za­puš­ten.­Za­bo­lji­pro­laz­bro­do­va­spoj­s­Du­na­vom­pre­mješ­ten­je­1856.­iz­pre-

vod­ni­ce­kod­Mo­noš­to­ra­u­Bez­dan,­gdje­je­iz­gra­đe­na­no­va­brod­ska­pre­vod­ni­ca­–­pr­va­be­ton­ska­pre­vod­ni­ca­u­Eu­ro­pi.­No­i­da­lje­ni­je­bi­lo­do­volj­no­vo­de­za­plo­vid­bu­te­je­1870.-75.­no­vi­kon­ce­si­o­nar­István­Türr,­ko-jem­je­ka­nal­iz­dan­na­75­go­di­na,­iz­gra­dio­no­ve­ka­na­le­Ba­ja­–­Bez­dan­i­Ma­li­Sta­par­–­No­vi­Sad­te­pri­sta­niš­te­u­Ba­ji.­Pre­mješ­taj­uš­ća­Ve­li­ko­ga­bač­ko­ga­ka­na­la­iz­Bač­ko-ga­Gra­diš­ta­u­Be­čej­ugar­ska­vla­da­iz­ve­la­je­1895.-98.­te­je,­pre­ma­pro­jek­tu­Eif­fe­lo­va­ure­da,­kod­Be­če­ja­iz­gra­đe­na­no­va­mo­der­na­brod­ska­pre­vod­ni­ca­Schle­is­sa­su­sta­vom­re-še­ta­ka,­ko­ja­je­pr­va­u­Eu­ro­pi­ima­la­vla­stit­elek­trič­ni­po­gon­s­hi­dro­e­lek­tra­nom.­Ve­li-ki­bač­ki­ka­nal­da­nas­pro­la­zi­kroz­Bez­dan,­Ma­li­Sta­par,­Si­vac,­Cr­ven­ku,­Ku­lu,­Vr­bas,­Sr­bo­bran,­Tu­ri­ju­i­Be­čej.­

Ma­li­bač­ki­ka­nal­na­ziv­je­za­dio­ka­nal-ske­mre­že­ko­ja­spa­ja­Ve­li­ki­bač­ki­ka­nal­s­Du­na­vom.­Pr­vot­ni­mu­je­na­ziv­Ka­nal­Fra-nje­Jo­si­pa,­za­či­je­je­vla­da­vi­ne­iz­gra­đen.­Kod­Ma­lo­ga­Sta­pa­ra­odva­ja­se­od­Ve­li­ko­ga­bač­ko­ga­ka­na­la,­pro­la­zi­kroz­Ru­ski­Kr­stur,­Sa­vi­no­Se­lo,­Bač­ki­Pe­tro­vac­i­u­No­vom­Sa-du­se­spa­ja­s­Du­na­vom.­Ukup­ne­je­du­ži­ne­66­km.

Funk­ci­ja­na­poj­no­ga­ka­na­la­Ba­ja­–­Bez-dan­doš­la­je­do­pu­nog­iz­ra­ža­ja­ka­da­je­iz-gra­đe­na­vo­do­crpilišna­usta­va­Fe­renc­Deák­

s­brod­skom­pre­vod­ni-co­m­u­Ba­ji­ i­Še­beš­fo-ku­ (madž.­Se­bes-fo­k)­1915.-17.­ te­crp­na­sta-ni­ca­za­osp­kr­bu­vo­dom­pri­ni­skim­vo­do­sta­ji­ma­1916.­Do­Pr­vo­ga­svjet-sko­ga­ra­ta­svi­su­ka­na­li,­kao­je­din­stve­ni­hi­dro-teh­nič­ki­su­stav,­do­bro­funk­ci­o­ni­ra­li­i­po­nov­no­po­sta­li­ren­ta­bil­ni,­no­za­vri­je­me­ra­ta­za­puš­te­ni­su.

Tri­a­non­skim­ ugo-vo­rom­o­mi­ru­iz­1920.­Kra­ljev­stvu­SHS­pri­pa-li­su­Ve­li­ki­bač­ki­ka­nal­

Mreža­Kanala­DTD­u­Bačkoj

Page 50: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­NAL­DU­NAV-TI­SA-DU­NAV

42

i­Ma­li­bač­ki­ka­nal­u­ci­je­loj­du­ži­ni­te­dio­ka­na­la­Ba­ja­–­Bez­dan­od­usta­ve­Še­beš­fok­do­dr­žav­ne­gra­ni­ce,­a­Ma­džar­skoj­vo­do-crpilište­u­Ba­ji­i­dio­ka­na­la­Ba­ja­–­Bez­dan­do­gra­ni­ce.­Ta­ko­su­se­od­jed­ne­ne­dje­lji­ve­hi­dro­teh­nič­ke­cje­li­ne­ka­na­la­stvo­ri­la­dva­di­je­la:­već­dio,­bez­vo­do­crpilišta,­pri­pao­je­Kra­ljev­stvu­SHS,­a­ma­nji­dio­do­vod­no-ga­ka­na­la­s­vo­do­crpilištem­Ma­džar­skoj.­U­ju­go­sla­ven­skom­di­je­lu­na­zi­vi­su­ka­na­la­pro­mi­je­nje­ni:­Fra­njin­ka­nal­je­po­stao­Ka-nal­kra­lja­Pe­tra­I.,­a­Ka­nal­Fra­nje­Jo­si­pa­–­Ka­nal­kra­lja­Alek­san­dra.­U­me­đu­rat­nom­raz­do­blju­od­no­si­dva­ju­di­o­nič­kih­druš­ta­va­ko­ja­su,­sva­ko­u­svo­joj­dr­ža­vi,­skr­bi­li­za­ka­na­le­bi­li­su­lo­ši­pa­su­ka­na­li­lo­še­odr-ža­va­ni,­do­tok­vo­de­bio­je­sve­ma­nji­te­je­ka­nal­ska­mre­ža­po­sta­la­sve­vi­še­ne­funk-ci o nal na.

Na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­in­že-njer­Ni­ko­la­Mir­kov­iz­ra­dio­je­1947.­pro­jekt­o­iz­grad­nji­Hi­dro­su­sta­va­Du­nav-Ti­sa-Du-nav­(DTD)­ra­di­kom­plek­sno­ga­rje­ša­va­nja­re­ži­ma­vo­da­mre­žom­ve­li­kih­ka­na­la­kroz­sre­diš­nji­dio­Bač­ke­i­Ba­na­ta.­Gra­đen­je­od­1957.­do­1977.,­ka­da­je­na­Ti­si­iz­me­đu­Be-če­ja­i­No­vo­ga­Be­če­ja­puš­te­na­u­rad­bra­na.­Ukup­na­je­du­ži­na­su­sta­va­960­km,­plov­no­je­600­km,­a­pro­la­zi­kroz­80­na­se­lja­Bač­ke­i­Ba­na­ta.­U­Du­nav­se­po­nov­no­uli­je­va­kod­Ba­nat­ske­Pa­lan­ke,­bli­zu­gra­ni­ce­s­Ru­munj-skom.­Ti­je­kom­iz­grad­nje­su­sta­va­pro­ve­de-na­je­re­gu­la­ci­ja­ri­jeka­u­Bač­koj­(Mo­ston­ga,­Je­grič­ka)­i­Ba­na­tu,­koje­su­do­bi­le­stal­ne­to-ko­ve­i­re­gu­li­ra­ne­vo­do­sta­je.­Sma­nje­ne­su­plav­ne­po­vr­ši­ne,­či­me­je­doš­lo­do­pro­mje­ne­u­flo­ri­i­fa­u­ni­i­u­ri­je­ka­ma­i­u­pri­o­ba­lju.­Na­no­vim­po­vr­ši­na­ma­uz­ga­ja­ju­se­no­ve­kul­tu-re,­ži­ta­ri­ce,­in­du­strij­sko­bi­lje­ili­su­stvo­re­ni­za­sa­di­to­po­la.­No­s­iz­grad­njom­na­si­pa­uz­ri­je­ke­vo­do­sta­ji­po­sta­ju­sve­vi­ši­te­se­na-si­pi­mo­ra­ju­iz­di­za­ti.­Slič­no­se­zbi­va­i­kod­ka­nal­ske­mre­že:­če­sto­se­do­ga­đa­da­zbog­sla­ba­pro­to­ka­vo­de­ka­na­li­za­ra­sta­ju­ve­ge-ta­ci­jom,­a­crp­ne­sta­ni­ce­ni­su­do­volj­no­ja­ke­i­u­vla­žnim­go­di­na­ma­ne­mo­gu­is­crpsti­vi-šak­vo­de­u­ka­nal­sku­mre­žu­te­te­melj­ni­ca­iz­bi­ja­na­po­vr­ši­nu,­što­do­vo­di­do­na­stan­ka­za­gli­nje­nih­i­sla­nih­po­vr­ši­na.

Da­nas­je­osnov­na­na­mje­na­su­sta­va­od-vod­nja­i­na­ta­pa­nje,­pro­met­i­op­skr­ba­na­se-

lja­i­in­du­stri­je­vo­dom.­Neo­stva­re­ni­su­ci­lje-vi­Ka­na­la­DTD­pri­hva­ća­nje­i­pro­vo­đe­nje­stra­nih­vo­da,­u­ve­li­koj­je­mje­ri­ne­plo­van,­upo­tri­je­blje­ne­vo­de­od­vo­de­se­u­ne­do­volj­no­pro­čiš­će­nom­i­ne­pro­čiš­će­nom­sta­nju,­što­uzro­ku­je­ve­li­ko­one­čiš­će­nje,­zbog­če­ga­su­ne­is­ko­riš­te­ni­tu­ri­stič­ki­po­ten­ci­ja­li.­

Lit.:­­D.­Mi­lo­va­nov,­Hi dro si stem Du nav – Ti sa – Du nav,­No­vi­Sad,­1972;­B.,­Bu­ku­rov,­Fi­zič­ko­ge­o­graf­ski­pro­ble­mi­Bač­ke,­No­vi­Sad,­1975;­Ž.­Bog-da­no­vić,­Opšti­na­Bač,­No­vi­Sad,­1985;­V.­La­zić­(gl.­ur.),­Ti ja vo da­:­guta cavat lapidem,­No­vi­Sad,­1995;­E.­Či­kić,­Osvrt­na­isto­ri­jat­ure­đe­nja­vo­da­u­Bač­koj,­u:­Mo­ston­ga­i­vo­de­za­pad­ne­Bač­ke, No vi Sad,­1998;­­M.­Đe­kić,­Ve­li­ki­Bač­ki­ka­nal­kao­kul­tur­no­na­sle­đe,­No­vi­Sad,­2012;­www.vo­de­voj­vo-di­ne.co­m

Z.­Na­gel

KA NI KU LA (madž.­kánikula­<­lat.­ca­ni-cu­la:­ma­li­pas;­de­min.­od­ca­nis:­pas)­da­ni­naj­ve­će­ljet­ne­že­ge,­pa sji da ni.­Na­ziv­je­iz-ve­den­od­dru­go­ga­ime­na­zvi­je­zde­Si­ri­jus­(lat.­Si­ri­us­<­grč.­seírios:­vruć),­naj­svje­tli­je­zvi­je­zde­na­svo­du­u­vri­je­me­naj­ja­če­že­ge­–­Ma­li­pas­(Ca ni cu la)­iz­zvi­jež­đa­Ve­li­ki­pas­(Ca nis Ma i o ris).­U­an­tič­ko­me­svi­je­tu­du-go­se­naj­to­pli­je­raz­do­blje­lje­ta­ve­zi­va­lo­za­po­ja­vu­Si­ri­ju­sa,­ko­ji­sre­di­nom­lje­ta­iz­la­zi­sa­Sun­cem,­jer­se­dr­ža­lo­da­Si­ri­jus­do­da­je­Sun­cu­svo­ju­to­pli­nu.­Od­ta­da­su­se­sa­ču­va-li­iz­ra­zi­»pa­sja­vru­ći­na«­i­»pa­sji­da­ni«,­za­spar­ni­dio­lje­ta­ka­da­psi­od­vru­ći­ne­la­ko­po­bje­sne.­

Te­su­da­ne­za­to­i­Bu­njev­ci­zva­li­ke re­ći­jim­da­ni­ma ili ke­re­ći­jim­vru­ći­na­ma.­Naj-to­pli­ji­dio­lje­ta­u­Pa­no­ni­ji­tra­je­od­sre­di­ne­srp­nja­do­sre­di­ne­ko­lo­vo­za.­U­proš­lim­je­vre­me­ni­ma­to­bi­lo­vri­je­me­ri sa,­ruč­ne­ko-sid­be­ži­ta,­pa­su­ri sa ri ma­(ko­sci­ma)­ne­sno-sne­vru­ći­ne­rad­či­ni­le­iz­nim­no­na­por­nim.­U­vri­je­me­ka­ni­ku­le­u­pod­ne­ili­ma­lo­po-sli­je­po­dne­va,­kad­je­naj­ve­ća­vru­ći­na­i­kad­ne­ma­ni­daš­ka­vje­tra,­u­ni­zi­ni­se­na­vi­si­ni­od­jed­no­ga­do­dva­me­tra­iz­nad­tla­vi­de­ti-tra­ji­pet­do­šest­po­leg­nu­tih­vi­ju­ga­vih­li­ni-ja­du­gač­kih­ne­ko­li­ko­me­ta­ra­i­me­đu­sob­no­uda­lje­nih­oko­20­cm.­To­pri­vi­đe­nje­tj.­fa-ta­mor­ga­na,­na­sta­je­is­pa­ra­va­njem­vla­ge­iz­ze­mljiš­ta,­a­u­pu­ku­se­ozna­či­va­lo­iz­ra­zom­Ti­ra­ba­ba­ko­zli­će.

Page 51: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA NI ZI JE

43

Lit.:­D.­Kla­ić,­Rječ­nik­stra­nih­ri­je­či,­iz­ra­za­i­kra­ti ca,­Za­greb,­1958;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Stan­tić,­Kruv naš svak daš nji,­Su­bo­ti­ca,­2001;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­A.­Stan­tić,­Ris i obi­telj­ska­du­ži­jan­ca­u­su­ba­tič­kom­ata­ru, Su bo ti ca, 2011.

P.­Sken­de­ro­vić

KA NI ZI JE,­Pe­tar,­sv.­(ni­zoz. Pi­e­ter­Ka-nis/Ka­nijs, lat. Pe­trus­Ca­ni­si­us)­(Nij­me-gen,­da­nas­Ni­zo­zem­ska,­8.­V.­1521.­–­­Fri-bo­urg,­Švi­car­ska,­21.­XII.­1591.),­isu­so­vac,­cr­kve­ni­na­u­či­telj.­U­Dru­žbu­Isu­so­vu­stu­pio­je­1543.­Na­kon­stu­di­ja­te­o­lo­gi­je­dje­lu­je­kao­pred­vod­nik­ka­to­lič­ke­ob­no­ve­u­nje­mač­kim­kra­je­vi­ma­(Nje­mač­ka,­Au­stri­ja,­Češ­ka,­Mo­rav­ska,­Švi­car­ska)­u­vri­je­me­ši­re­nja­re-for­ma­ci­je.­Kao­uva­že­ni­te­o­log­su­dje­lo­vao­je­na­Tri­dent­skom­kon­ci­lu­(1545.-63.).­Po-put­mno­gih­isu­so­va­ca­to­ga­do­ba,­dje­lo­vao­je­kao­pr­o­po­vjed­nik­i­puč­ki­mi­si­o­nar.­Bi-la­mu­je­po­nu­đe­na­sto­li­ca­Beč­ke­bi­sku­pi­je­1554.,­ali­je­pri­hva­tio­sa­mo­mje­sto­ad­mi­ni-stra­to­ra­bi­sku­pi­je,­na­ko­jem­je­bio­go­di­nu­da­na.­Pro­vin­ci­ja­lom­Nje­mač­ke­isu­so­vač-ke­pro­vin­ci­je­po­stao­je­1556.­Ute­me­ljio­je­1580.­isu­so­vač­ki­ko­le­gij­u­Fri­bo­ur­gu.­Naj-po­zna­ti­ja­su­mu­dje­la­tri­ka­te­ki­zma,­pr­vi­ozbilj­ni­od­go­vo­ri­Ka­to­lič­ke­cr­kve­na­Ma li i­Ve­li­ki­ka­te­ki­zam­Mar­ti­na­Lut­he­ra,­ko­ja­su­do­ži­vje­la­broj­na­iz­da­nja­na­vi­še­je­zi­ka:­Ve­li­ki­ka­te­ki­zam (Ca tec hi smus ma jor seu Sum ma doc tri nae chri sti a nae post tri den ti­na,­1555.)­na­mi­je­njen­stu­den­ti­ma,­Ma li ka­

te­ki­zam (Ca tec hi smus mi ni mus seu Sum ma doc tri nae chri sti a nae per qu e sti o nes tra­di ta et ad cap tum ru di o rum ac co mo da ta, 1556.)­za­ne­u­ki­puk­i­ma­lu­dje­cu,­te­Krat ki ka­te­ki­zam­(Ca tec hi smus mi nor seu Par vus ca tec hi smus cat ho li co rum,­1558.)­na­mi­je-njen­za­gim­na­zij­sku­na­o­bra­zbu.­Bla­že­nim­je­pro­gla­šen­1864.,­a­sve­tim­1925.­

Nje­gov­bo­ra­vak­u­Ba­var­skoj,­Be­ču­i­Pra­gu­ne­sum­nji­vo­je­utje­cao­na­ši­re­nje­nje­go­vih­dje­la­u­kra­je­vi­ma­gdje­su­ži­vje­li­Hr­va­ti.­Kanizijev­Veliki­katekizam­na­hr-vatski­je­preveo­Zadranin­Šimun­Budinić­1583.­objavljujući­dva­izdanja­–­na­latinici­i­ćirilici,­u­pokušaju­njegova­širenja­kod­pravoslavnoga­stanovništa.­Za­po­du­nav­ske­Hr­va­te­po­se­bi­ce­je­va­žan­Ma­li­ka­te­ki­zam­iz­1556.­U­isu­so­vač­koj­ti­ska­ri­u­Tr­na­vi­taj­je­ka­te­ki­zam­uz­po­čet­ni­cu­na­hr­vat­skom­naj-pri­je­ti­skan­1634.­pod­ime­nom­Abe ka vi ca i­ker­šćan­ski­na­uk­(ni­je­sa­ču­van),­a­za­tim­kon­cem­XVII.­st.­u­dva­iz­da­nja:­Krat ka azbu­kvi­ca­i­kra­tak­ker­stjan­ski­ka­to­li­čan­ski­na­uk­P.­O.­Pe­tra­Ka­ni­zia­Druš­tva­Ime­na­Isu­so­va.­Slo­žen­u­Sla­vin­ski­Je­zik­(bo­san-či­com­–­ći­ri­li­com,­1696.)­i­Krat ka Abe ka­vi ca i Kra tak Ker sti an ski Ka to lic san ski Na uk Poschto va no ga ot ca Pe tra Ka ni sia Druschtua­Ime­na­Isu­so­va.­Slo­xen­u­Sla­vin­ski Je sik­(la­ti­ni­ca,­1696.­i­1697.).­Ti­ska­nje­iz­da­nja­1696.-97.­po­tak­nuo­je­i­fi­nan­ci­rao­ostro­gon­ski­nad­bi­skup­i­kar­di­nal­Le­o­pold­Ko­lo­nić,­a­pre­vo­di­telj­je­bio­isu­so­vac­Ivan­Ga­be­lić­(Sa­ra­je­vo,­1666.­–­Bu­dim,­1703.),­ta­daš­nji­pro­po­vjed­nik,­ka­te­he­ta­i­mi­si­o­nar­u­žu­pa­ma­ostro­gon­ske­nad­bi­sku­pi­je­gdje­su­ži­vje­li­Hr­va­ti­i­Sr­bi,­ko­ji­je­dje­lo­vao­u­Bu­di­mu­i­Pe­ču­hu.­Či­nje­ni­ce­da­je­Ko­lo­nić­ta­da­bio­ostro­gon­ski­nad­bi­skup­i­da­je­Ga-be­lić­dje­lo­vao­u­Bu­di­mu­i­Pe­ču­hu­upu­ću­ju­da­je­ka­te­ki­zam­bio­na­mi­je­njen­pri­je­sve-ga­Hr­va­ti­ma­na­oslo­bo­đe­nim­pod­ruč­ji­ma­Ugar­ske­i­Sla­vo­ni­je­te­gr­ko­ka­to­li­ci­ma­Ru-si­ni­ma­i­pra­vo­slav­nim­Sr­bi­ma,­ali­ga­ovi­po­sljed­nji­ni­su­pri­hva­ti­li­jer­su­ga­dr­ža­li­sred­stvom­uni­ja­će­nja.­

U­XVI­II.­st.­ano­nim­no­(pre­ma­F.­E.­Hoš­ku,­ri­ječ­je­o­Eme­ri­ku­Pa­vi­ću)­pri­re-đen­je­i­pri­je­vod­pod­na­slo­vom­Na uk ka to li­ c san ski u pi ta nja i od go va ra nja sver hu pet

Š.­Budinić,­Summa nauka christianskoga, Rim,­1583.

Page 52: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA NI ZI JE

44

po gla vi tih stva ri Pe tra Ka ni sia u tri sku­lae­raz­di­lit­(Bu­dim,­1759.).­Dvi­je­go­di­ne­po­sli­je­i­je­dan­ano­nim­ni­isu­so­vac­(pre­ma­To­mi­Ma­ti­ću,­vje­ro­jat­no­An­tun­Ka­ni­žlić)­pri­re­dio­je­Na uk kar stjan ski sver hu pet po­gla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isu so ve, na pi­tanya­i­od­go­vo­re­za­tri­szku­le­raz­dilyen (Za­greb,­1761.)­ko­ji­je­za­»za­sve­ko­li­ke­xu-pe­i­sku­le­na­ro­da­Illyric­sko­ga­u­ko­loc­san-sko­mu­ar­ci-bi­sku­pa­tu­za­uc­si­ti­na­regyen­«,­a­dao­ga­je­ti­ska­ti­ka­lač­ki­nad­bi­skup­József­Batthyány.

Dje­la­na­hr­vat­skom:­Summa nauka christianskoga :­Sloxena­častnim­učitegliem­Petrom­Kanisiem­:­Tumačena­iz­latinskoga­iazika­u­slovignski,­Rim,­1583;­Summa­nauka­hristianskoga­:­Složena­čast­nim’­naučiteljem’­bogoslovcem’­Petrom’­Kanisiem’ ;­[...­iz’­vlaškoga,­ili­latinskoga­jazika­u­slovinski­jazik’­protumačio­jest’­pop’­Šimun­Budineo­Za-dranin’],­Rim,­1583.­Krat­ka­azbu­kvi­ca­i­kra­tak­ker­stjan­ski­ka­to­li­čan­ski­na­uk­P[oštovanoga].­O[ca].­Pe­tra­Ka­ni­zia­Druš­tva­Ime­na­Isu­so­va.­Slo­žen­u­Sla­vin­ski­Je­zik.­Pri­ti­skan­po­mi­lo­sti­Pri­poš­to­va­no­ga­i­pri­vi­so­ka­o­ga­G[o­spo­di]­na­kar­di­na­la­Ko lo nic hia Ostro gon sko ga Ar ci bi sku pa,­Ter­na­va,­1696.;­Krat ka Abe ka vi ca i Kra tak Ker sti an ski Ka­to lic san ski Na uk Poschto va no ga ot ca Pe tra Ka ni­sia­Druschtua­Ime­na­Isu­so­va.­Slo­xen­u­Sla­vin­ski­je­sik.­Pri­ti­skan­po­mi­lo­sti­Kar­di­na­la­Ko­lo­nic­hia, Ter­na­va,­1696,­1697²;­Na uk ka to lic san ski u pi ta nja i od go va ra nja sver hu pet po gla vi tih stva ri Pe tra Ka­ni­sia­u­tri­sku­lae­raz­di­lit­/­i­na­ko­rist­sviu­dus­sah pa sti rah, mes sta ra, sta res si nah i mla gi a nae di cae slo xit po jed no mu Mi sni ku Ob ser van tu u Bu di mu,­Bu­dim,­1759­(1759²);­Na uk kar stjan ski sver hu pet po gla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isu­so­ve,­na­pi­tanya­i­od­go­vo­re­za­tri­szku­le­raz­dilyen­:­s­obic­sa­i­ni­ma­mo­li­tva­mi,­s­ra­zlic­si­tih­pi­smah,­s­na red ba mi Bra tin stva od na u ka kerstyan sko ga i prosctenyih od sve tih ota cah pa pah rim skih ovo­mu Bra tin stvu do puscte nih : u vri me pa ko Sve tih Mi­si­o­nah­po­Jed­no­mu­iz­Drux­be­Isu­so­ve­Mi­si­o­na­ru po dilyen ,­pre­ti­sak,­Za­greb,­1761.

Lit.:­T.­Ma­tić,­»Abe­ce­vi­ca«­iz­18.­vi­je­ka­za­anal-fa­be­te­u­po­žeš­kom­kra­ju,­Vre la i pri no si,­8,­Sa­ra-je­vo,­1938;­T.­Ma­tić,­Ži­vot­i­rad­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća,­u:­Pje­sme­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća,­An­tu­na­Iva­no­ši­ća­i­Ma­ti­je­Pe­tra­Ka­tan­či­ća,­Za­greb,­1940;­L.­Čur­čić,­To­bo­žnja­uni­jat­ska­štam­pa­ri­ja­u­Tr­na­vi,­Zbor nik Ma­ti­ce­srp­ske­za­knji­žev­nost­i­je­zik,­3/1971,­No­vi­Sad;­L.­Čur­čić,­No­va­bu­nje­vač­ko-šo­kač­ka­bi­bli­o-gra­fi­ja,­Zbor­nik­Ma­ti­ce­srp­ske­za­knji­žev­nost­i­je­zik,­3/1971,­No­vi­Sad;­F.­E.­Hoš­ko,­Ne gdaš nji hr­vat­ski­ ka­te­ki­zmi,­Za­greb,­1985;­M.­Ko­ra­de,­Kri­ža­ni­će­vo­ško­lo­va­nje­kod­isu­so­va­ca­u­Gra­zu­(1635-1638),­u:­Znan­stve­ni­skup­u­po­vo­du­300.­ob­ljet­ni­ce­smr­ti­Jur­ja­Kri­ža­ni­ća­(1683­1983)­:­Zbor­

nik ra do va,­2,­Za­greb,­1986;­A.­Jem­brih, Hr vat ski fi­lo­loš­ki­aspek­ti,­Osi­jek-Ča­ko­vec,­1990;­J.­Jak­šić,­Če­ti­ri­sto­lje­ća­hr­vat­skog­ka­te­ki­zma,­Za­greb,­1995;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­4,­Za­greb,­1998;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002.

R.­Sken­de­ro­vić

KA­NI­ŽLIĆ,­An­tun­(Po­že­ga,­iz­me­đu­5.­i­9.­XI.­1699.­–­Po­že­ga,­24.­VI­II.­1777.),­isu-so­vac,­pje­snik­i­vjer­ski­pi­sac.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Po­že­gi,­a­vi­šu­gim­na­zi­ju­(hu­ma­ni­o­ra)­po­la­zio­je­u­Za­gre­bu­i­Le­o­be-nu­(Šta­jer­ska).­Stu­dij­fi­lo­zo­fi­je­i­te­o­lo­gi­je­za­po­čeo­je­u­Gra­zu,­a­za­vr­šio­u­Tr­na­vi,­gdje­je­1728.­za­re­đen­za­sve­će­ni­ka.­Na­kon­za­vr­šet­ka­stu­di­ja­ra­dio­je­kao­pro­fe­sor­u­gim­na­zi­ja­ma­u­Va­ra­ždi­nu­i­Za­gre­bu.­Od­1730.­dje­lu­je­kao­pro­po­vjed­nik­i­ka­te­hist­u­isu­so­vač­kim­ko­le­gi­ji­ma­i­mi­si­ja­ma­u­Pe-ču­hu,­Za­gre­bu,­Po­že­gi,­Osi­je­ku,­Pe­tro­va­ra-di­nu­i­Va­ra­ždi­nu.­U­Po­že­gu­se­vra­tio­1752.­i­on­dje­je­do­kra­ja­ži­vo­ta­bio­pred­sjed­nik­bi­skup­sko­ga­kon­zi­sto­ri­ja.­

Po­uzo­ru­na­sta­ri­je­sla­von­ske­vjer­ske­pi­sce­is­pr­va­je­ob­ja­vlji­vao­vjer­sko-pro­svje-ti­telj­ska­dje­la,­di­je­lom­iz­vor­na,­a­di­je­lom­pre­ra­đe­na­–­ka­te­ki­zme­i­mo­li­tve­ni­ke­s­po-u­ka­ma­i­pje­smi­ca­ma.­Od­njih­su­naj­ve­ću­po­pu­lar­nost­ste­kli­ka­te­ki­zam­Ma la i sva­kom po trib na bo go slo vi ca,­ko­ji­mu­je­za­ži­vo­ta­u­isu­so­vač­koj­ti­ska­ri­u­Tr­na­vi­ti­skan­u­pet­iz­da­nja­1760.-73.,­te­mo­li­tve­nik­Bo go­ljub nost mo li tve na,­od­či­jih­su­pet­iz­da­nja­dva­ti­ska­na­u­Bu­di­mu­(1794.,­1813.).­Ne­ke­od­pje­sa­ma­uvrš­te­ne­su­u­po­pu­lar­nu­zbir­ku­fra­njev­ca­Ma­ri­ja­na­Ja­i­ća­Vi nac bo go ljub nih pi sa ma.­Po­smrt­no­su­ti­ska­ni­nje­go­vo­naj-op­se­žni­je­dje­lo­Ka men pra vi smut nje ve li­ke,­te­o­loš­ka­i­cr­kve­no­po­vi­je­sna­ras­pra­va­o­uzro­ci­ma­rim­sko-bi­zant­sko­ga­ras­ko­la,­te­re­li­gi­o­zni­spjev­Sve ta Ro xa lia pa nor mi tan­ska di vi ca,­nje­go­vo­naj­u­spje­li­je­pje­snič­ko­dje­lo.

Po­sve­ću­ju­ći­po­zor­nost­je­zi­ku,­pro­ti­vio­se­utje­ca­ju­ne­sla­ven­skih­je­zi­ka,­oso­bi­to­tur­sko­ga,­ia­ko­se­pod­utje­ca­jem­svo­je­ga­lo­kal­no­ga­go­vo­ra­i­ško­lo­va­nja­i­sam­slu­žio­tu­đi­ca­ma,­uz­ko­je­je­če­sto­do­no­sio­si­no­ni-me.­Pi­sao­je­što­kav­skom­ika­vi­com,­na­sta-lom­na­te­me­lju­po­sav­sko­ga­go­vo­ra,­obo­ga-ću­ju­ći­je­ju­žno­hr­vat­skom­(du­bro­vač­kom,

Page 53: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA NJUR SKI

45

tj.­ije­kav­skom)­i­kaj­kav­skom­knji­žev­nom­tra­di­ci­jom.­Oso­bi­tu­po­zor­nost­po­sve­ći­vao­je­na­zi­vlju,­ko­je­je,­po­naj­pri­je­te­o­loš­ko,­pre-u­zi­mao­»iz­raz­li­či­tih­knji­ga­ili­rič­kih«­(Bar-tol­Ka­šić,­Ja­kov­Mi­ka­lja,­An­dri­ja­Jam­bre-šić,­Ar­de­lio­Del­la­Bel­la,­Ivan­Be­lo­ste­nec)­ili­je­pre­ma­nji­ma­stva­rao­pre­ve­de­ni­ce.­U­ra­zno­li­kom­gra­fij­skom­su­sta­vu­ono­ga­do-ba­pi­sao­je­pre­ma­po­čet­ni­ca­ma­(abe­ce­vi­ce)­što­su­ih­isu­sov­ci­iz­da­va­li­i­di­je­li­li­za­opi-sme­nja­va­nje­sla­ven­sko­ga­pu­ka.­Glav­ni­je­sla­von­ski­pred­stav­nik­ba­ro­ka­u­hr­vat­skoj­knji­žev­no­sti.

Is­tra­ži­va­nja­Zla­te­Šun­da­lić­2003.­po-nov­no­su­ak­tu­a­li­zi­ra­la­te­zu­To­me­Ma­ti­ća­da­je­Na uk kar stjan ski­isu­sov­ca­Pe­tra­Ka-ni­zi­ja­(Za­greb,­1761.)­za­pra­vo­dru­go,­do­sa­da­ne­po­zna­to­iz­da­nje­Ma le bo go slo vi ce. Taj­je­ka­te­ki­zam­(či­ji­pu­ni­na­slov­gla­si:­Na­uk kar stjan ski sver hu pet po gla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isu so ve, na pi tanya i od go­vo­re­za­tri­szku­le­raz­dilyen,­s­obic­sa­i­ni­ma­mo­li­tva­mi,­s­ra­zlic­si­tih­pi­smah,­s­na­red­ba mi Bra tin stva od na u ka kerstyan sko­ga i prosctenyih od sve tih ota cah pa pah rim skih ovo mu Bra tin stvu do puscte nih, u vri­me­pa­ko­Sve­tih­Mi­si­o­nah­o­Jed­no­mu­iz­Drux­be­Isu­so­ve­Mi­si­o­na­ru­po­dilyen­.­Uz­mno­xen­i­po­za­po­vi­di­pri­u­zvi­sce­no­ha­go­spo­di­na­go­spo­di­na­Ar­ci­bi­sku­pa­za­sve­ko li ke xu pe i sku le na ro da Illyric sko ga u ko­loc­san­sko­mu­Ar­ci­Bi­sku­pa­tu­za­uc­si­ti­

na regyen )­ta­daš­nji­ka­lač­ki­nad­bi­skup­Jó-zsef­Batthyány­dao­iz­da­ti­za­po­tre­be­škol-sko­ga­vje­ro­na­u­ka­po­du­nav­skih­Hr­va­ta,­ko­ji­su­bi­li­pod­nje­go­vom­ju­ris­dik­ci­jom.

Za­po­du­nav­ske­Hr­va­te­va­žan­i­zbog­to-ga­što­se­u­dje­lu­Pri mo guc hi i sard ce nad­vla­da­juc­hi­raz­lo­zi­(1760.)­oš­tro­su­prot­sta-vio­na­me­ta­nju­rac­ko­ga­ime­na­Hr­va­ti­ma­i­hr­vat­skom­je­zi­ku.­U­pred­go­vo­ru­te­knji­ge­na­pi­sao­je:­»Bu­du­ći­ja­po­čeo­od­je­zi­ka­ili-rič­ko­ga­go­vo­ri­ti,­ako­bi­i­ho­tio­mu­ča­ti,­ne­mo­gu;­da­ni­ko­ji­je­zik­naš­zo­vu­rac­ki.­Pri-ši­še­nam­po­ru­gu,­vlaš­ku­ovu­pe­ra­ču,­ko-jom­va­lja­lo­bi­ta­ko­usta­otr­ti,­da­se­po­ko­ji­na­čin­opra­ti­mo­ga­di­a­hu­sa­svim­Du­na­vom,­po­ko­je­mu­do­ve­zo­še­se­iđu­ći­s­tr­bu­hom­za­na­šim­kru­hom.«­To­po­ka­zu­je­da­je­već­ta­da,­sre­di­nom­XVI­II.­st.,­uo­ča­vao­ja­sne­na­rod­ne­i­je­zič­ne­raz­li­ke­iz­me­đu­Hr­va­ta­i­Sr­ba­u­Po­du­na­vlju.

Dje­la:­Obi la to du hov no mli ko,­Za­greb,­1754;­Bo­golyub stvo na posctenye sve to ga Fran ce ska Sa a­e rie,­Ter­na­va,­1759;­Utoc siscte Bla xe noj Di vi ci Ma rii,­Mne­ci,­1759;­Ma la i sva ko mu po trib na bo­go slo vi ca,­Ter­na­va,­1760­(1762²,­1764³,­17664, 17735);­Pri­mo­guc­hi­i­sard­ce­nad­vla­da­juc­hi­uzro­ci, Za­greb,­1760;­Bo golyub nost mo li tve na,­Ter­na­va,­1766­(Bu­dim,­1794²,­Za­dar,­1806³,­Bu­dim,­18134, Za­greb,­18935);­Ka men pra vi smutnye ve li ke,­Osik,­1780;­Sve ta Ro xa lia pa nor mi tan ska di vi ca,­Becs,­1780­(pre­ti­sak­Vin­kov­ci,­1990),­(Po­že­ga­1863²,­Vin­kov­ci­1994³,­19964);­Krat­ka­pro­miš­lja­nja.­Mo-li­tve­o.­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća­Druž.­Isus­s’­apoš­tol-stvom­mo­li­tve­za­ka­to­lič­ka­po­slan­stva­po­Slov­ni-cih­na­ju­gu,­u:­B.­Ba­u­drand,­Raz­miš­ljaj­ovo­do­bro, Rim,­18654;­Pje­sme­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća,­An­tu­na­Iva­no­vi­ća­i­Ma­ti­je­Pe­tra­Ka­tan­či­ća,­u:­Sta ri pi sci hr vat ski,­26,­Za­greb,­1940;­Iza­bra­na­dje­la,­Vin-kov­ci,­2000.

Lit.:­T.­Ma­tić:­Ži­vot­i­rad­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća,­u:­Sta ri pi sci Hr vat ski,­26,­Za­greb,­1940;­Z.­Šun­da­lić,­Stu de nac ne be ski : Mo li tve ni ci u hr vat skoj knji­žev­no­sti­od­16.­do­kra­ja­18.­sto­lje­ća­(s­po­seb­nim­osvr­tom­na­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća),­Split,­2003;­Hr vat­ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­Hr vat ski bi o­graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

R.­Sken­de­ro­vić

K A NJUR SK I , Đu­ro­ (Kanyurszky,­György)­(Le­meš,­9.­III.­1853.­–­Vi­še­grad,­Peš­tan­ska­žu­pa­ni­ja,­23.­V.­1920.),­sve­će­nik,­te­o­log,­ori­jen­ta­list,­cr­kve­ni­pi­sac,­sve­u­či-liš­ni­pro­fe­sor.­Sin­je­An­ta­la,­le­meš­ko­ga­li-ječ­ni­ka­i­pri­sjed­ni­ka­sud­be­no­ga­sto­la­Bač-

A.­Kanižlić,­Bogolyubnost molitvena, Ternava,­1766.

Page 54: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KANJURSKI

46

ko-bo­droš­ke­žu­pa­ni­je,­i­Fri­e­de­ric­ke,­rođ.­Schil­lein.­Te­o­lo­gi­ju­je­stu­di­rao­u­beč­kom­bo­go­slov­nom­sje­me­niš­tu­Pa­zma­ne­um­od­1872.­do­1875.,­ka­da­je­za­re­đen­za­sve­će­ni-ka­u­Ka­la­či.­Aka­dem­ske­1875./76.­stu­di­rao­je­no­vo­a­rap­ski­i­per­zij­ski­je­zik.­Na­sta­vio­je­stu­dij­u­Au­gu­stin­skom­za­vo­du­u­Be­ču­1876.,­gdje­je­dok­to­ri­rao­1877.­Bio­je­ka-pe­lan­u­Son­ti­1878.­Na­Muš­koj­uči­telj­skoj­ško­li­u­Ka­la­či­pre­da­vao­je­1880.-82.,­a­bio­je­i­pro­po­vjed­nik­ka­lač­ke­pr­vo­stol­ne­cr­kve.­Re­do­vi­ti­je­i­pr­o­fe­sor­bi­blij­skih­zna­no­sti­i­pre­fekt­te­o­loš­kih­stu­di­ja­u­Ka­la­či­1879.-82.,­a­na­bu­dim­peš­tan­skom­je­sve­u­či­liš­tu­pre­da­vao­sir­ski,­kal­dej­ski­i­arap­ski­je­zik­1883.-1919.

Za­ti­sak­je­pri­re­dio­i­ti­skao­svo­je­pro­po-vi­je­di,­na­pi­sao­je­pri­ruč­nu­gra­ma­ti­ku­arap-skog­je­zi­ka,­a­struč­ne­ra­do­ve,­član­ke,­pje-sme­i­pri­je­vo­de­ob­ja­vlji­vao­je­u­ono­dob­nim­struč­nim­ča­so­pi­si­ma,­tjed­ni­ci­ma­i­dnev­ni-ci­ma:­Pázmány­Füze­tek, Re li gio, Ko runk, Kat ho li kus He ti lap, Ka loc sai Néplap­i­dr.­Naj­po­zna­ti­ji­mu­je­po­le­mič­ki­spis­A ho re­bi­bálvány­(Idol s Ho re ba)­pro­tiv­Char­le­sa­Til­sto­na­Be­kea­i­Vol­ta­i­rea.­S­ne­ko­li­ci­nom­te­o­lo­ga­ure­đi­vao­je­bu­dim­peš­tan­ski­ča­so-pis­Kat­ho­li­kus­The­o­lo­gi­ai­Folyóirat­1883.-84.,­a­bio­je­i­je­dan­od­177­čla­no­va­osni-va­ča­Po­vi­je­sno­ga­druš­tva­Bač­ko-bo­droš­ke­žu­pa­ni­je­(madž.­Bács-Bo­drog­Vármegyei­Történel­mi­Társulat)­u­Som­bo­ru­1883.­Pre-ma­pi­sa­nju­su­bo­tič­kog­li­sta­Sza­bad­ka­és­Vidéke­iz­1896.,­su­dje­lo­vao­je­na­iz­bo­ri­ma­za­Ma­džar­ski­dr­žav­ni­sa­bor.

Dje­la:­­Az­élet­halála­és­a­halál­éle­te,­Ka­loc­sa,­1879;­A­műveltség­szabályai­növendékpa­pok­számára,²­Bu­da­pest,­b.­g.;­Isten­és­a­világ­szel­le­me­:­Pünköstvasárnapi­szent­beszéd­(po­seb­ni­oti­sak­iz­ča­so­pi­sa­Kat­ho­li­kus­Hitszónok),­Bu­da­pest,­1880;­A­legyőzött­király­di­a­da­la­:­Nagyböjti­beszédso­ro­zat,­Ka­loc­sa,­1880;­A­ho­re­bi­bálvány­:­Po­le­mi­kus­érte­kezés­Ch.­Be­ke­és­Vol­ta­i­re­(po­seb­ni­oti­sak­iz­ča­so­pi­sa­Re li gio),­Bu­da­pest,­1881;­Mas­zkil­sir­jed­hidhüth : Örömköltemények­ének Ru dolf és Ste fa­nia­ő­fensége­ik­egybe­kelése­­alkalmából­és­tiszte­letökre­ir­ta­Wolf­József­ka­loc­sai­rab­bi­(po­se­ban­oti­sak­iz­ča­so­pi­sa­Egyete­mes­Phi­lo­lo­gi­ai­Közlöny), Bu­da­pest,­1881;­A­klasszi­kus­arab­nyelv­tan­ké­zikönyve,­Bécs,­1882;­A­nagy­áldozat­:­Nagypénte­ki­szent­beszéd,­Bu­da­pest,­1886;­P.­Pázmány,­A római­anyas­zen­tegyhá­z­szokásábúl,­min­den­va­sárnapokra­és­egy­nehány­in­ne­pe­kre­ren­delt­

evan­ge­li­o­mo­krúl­predikácziók,­1-2,­ur.­Kanyur-szky­György,­Bu­da­pest,­1903-1905.

Lit.:­A Pal las nagy le xi ko na,­10,­Bu­da­pest,­1895;­J.­Szinnyei­(ur.),­Magyar­írók­éle­te­és­munkái, 5, Bu­da­pest,­1897;­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­6,­Bu-da­pest,­2001;­A.­La­ka­tos­(ur.),­A­Ka­loc­sa­Bácsi­Főegyházmegye­Történe­ti­se­ma­ti­zmu­sa­1777­1923, Ka­loc­sa,­2002.

S.­Be­re­tić

KAPELA (srednjovj.­lat.­cappa:­plašt­s­kukuljicom;­demin.­od­kasnolat.:­capella),­u­katolicizmu­manji­bogoštovni­prostor,­veći­od­oratorija,­a­manji­od­crkve.­Nastale­su­iz­maloga­bogoslužnoga­prostora­(orao-torija)­na­franačkom­dvoru,­gdje­se­čuvao ogrtač­sv.­Martina,­biskupa­Toursa­372.-379.­Prema­tradiciji,­mladi­Martin,­dok­je­još­bio­rimski­vojnik,­prepolovio­je­svoj­bojni­ogrtač­kako­bi­polovicu­dao­prosjaku,­a­od­preostale­polovice­napravio­je­manji­prekrivač­za­ramena­(lat.­capella).­U­snu­poslije­toga­vidio­da­je­prosjak­bio­prerušes-ni­Isus.­Ogrtač­je­dospio­u­posjed­franačkih­kraljeva,­koji­su­ga­čuvali­kao­relikviju,­a­svećenici­u­franačkoj­dvorskoj­kapeli­zvali­su­se­kapelanima.­Otada­se­kapele­vežu­uz­vladarske­dvorove­te­su­se­u­njima­čuvale relikvije­i­liturgijski­predmeti.­Poslije­se­kapele­podižu­kao­samostalne­građevine, npr.­kao­zavjetni­dar­u­doba­kuge­ili­kao­dio­većih­objekata,­poput­crkve­ili­katedrak-le­(apsidalne­uz­apsidu,­bočne­u­pokrajnjoj­lađi),­bolnice,­zatvora,­škole­i­sl.­Mogu­biti­i­u­sklopu­samostana,­groblja­(pogrebne,­u­kojoj­je­izloženo­tijelo­pokojnika­prije­pokopa,­i­nadgrobne,­koje­služe­kao­spon-menik),­bolnice­i­dr.­Po­stupnju­javnosti­razlikuju­se­privatne­kapele,­kojima­se­može­koristiti­jedna­osoba­ili­skupina,­npr.­privatna­biskupska­ili­samostanska­kapela,­zatim­polujavne,­koje­su­dijelom­dostupne­javnosti­ili­se­povremeno­rabe,­npr.­u­slučaa-ju većeg­broja­hodočasnika,­te­javne.­Često­imaju­oltar­i­grobnicu,­kada­su­ih­podizale­obitelji­s­pravom­ukopa.­Kapelom­se­naziva­i­crkvica­koja­nema­krstionice­ni­svećenir-ka­koji­je­opslužuje.­Osim­deminutivnoga­značenja,­kapelicom­se­nazivaju­i­manji­sai-kralni­spomenici­u­ruralnom­ambijentu­kao­oblici­iskazivanja­pučke­duhovnosti,­običb-no­uz­putove­ili­na­raskrižjima,­podignuti­

kaNJUrSki

Page 55: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

47

radi­zavjetovanja­ili­zahvalnosti­svecima­i/ili­Bogorodici,­premda­se­u­Bačkoj­katkada­zovu­i­kapelom.­U­svijetu­u­novije­vrijeme­postoje­i­kapele­namijene­vjernicima­više­kršćanskih­konfesija,­pa­čak­i­nekršćanima­(Židovima),­npr.­aerodromske.

U Subotičkoj­biskupiji­nema­službene evidencije­o­kapelama.­Najveći­se­broj­nalazi­na­grobljima­i­kalvarijama,­dok­su­kapelice­u­ruralnim­dijelovima­razmjerno­rijetke.­Neke­od­kapela­i­kapelica­imaju­važnost­za­podunavske­Hrvate.­

Lit.:­S.­Beretić,­Božji­prijatelji­s­nama­na­putu, Subotica,­2002;­Opći­religijski leksikon,­Zagreb,­2002;­Hrvatska enciklopedija,­5,­Zagreb,­2003;­Istarska enciklopedija,­Zagreb,­2005.

Bač.­O­nastanku­kapele­sv.­Antuna­Pustinjaka­postoji­više­pučkih­predaja:­prema­jednoj­je­nastala­još­u­predtursko­doba­(1526.),­prema­drugoj,­koja­se­oču-vala­u­narodu,­podigao­ju­je­turski­paša­u­znak­zahvalnosti­što­mu­je­jedan­redovnik­izliječio­sina­skinuvši­mu­mrenu­s­očiju,­no­najvjerojatnije­su­je­podigli­preplašeni­katolici­za­vrijeme­turske­vlasti.­Nalazi­se­oko­5­km­jugoistočno­od­Bača,­na­lijevoj­obali­Mostonge­u­šumi­Felić­u­blizini­Guv-ništva.­Sakristiju­ima­od­1812.,­oltarnu­sli-ku­sv.­Antuna­Pustinjaka­darovao­je­1850.­somborski­trgovac­Wilhelm­Hennel,­novo­svetohranište­dobila­je­1861.,­Martin­Bekić­darovao­je­jedno­zvono­1862.,­Kata­Lipo-vac­iz­Bača­darivala­je­1864.­male­orgulje,­a­1863.-64.­cijela­je­popločena­žutim­ka-menom.­Nadbiskup­József­Batthány­1763.­krizmao­je­u­ovoj­kapeli.­Redovita­bogos-lužja­drže­se­na­dan­sv.­Antuna­Pustinja-ka,­treći­dan­Uskrsa­i­Duhova,­blagdan­sv.­Antuna­Padovanskog­te­na­treći­dan­Bo-žića.­God.­2007.­obnovljeno­je­nekad­tra-dicionalno­hodočašće­katolika­iz­okolice.­Šokački­Hrvati­iz­Bača­i­okolice­vjerski­su­i­emotivno­vezani­za­tu­kapelu.­Proglašena­je­nepokretnim­kulturnim­dobrom­od­veli-kog­značenja.

Na­gradskoj­kalvariji­kapelu­je­dao­po-dići­nadbiskup­Petar­Klobousiczky­1830.­te­ona­i­danas­postoji.­Darovima­vjernika­1863.­uređena­je­tako­da­se­u­njoj­mogla­

služiti­sv.­misa.­Kapela­je­obnovljena­zan-jedno­s­cijelom­kalvarijom­u­vrijeme­žu-pnika­Miroslava­Orčića­1990-ih,­a­u­najO-novije­vrijeme­obnovio­ju­je­župnik­Josip­Štefković.

Lit.:­S.­Beretić,­Bač­kroz­povijest­i­19.­stoljeće,­Subotička­Danica­:­Kalendar­za­1985.­god.,­Bač,­1985;­Grad na Mostongi,­3,­Bač,­1984;­Zvonik, 4,6/2007,­Subotica.­

(J.­Dumendžić)

Bajmok.­Na­središnjem­groblju­nala-zi­se­kapela­sv.­Roka­izgrađena­sredinom­XIX.­st.­Mise­se­danas­drže­na­spomendan­sv.­Roka­i­na­Dan­mrtvih.­

Lit.:­Schematismus cleri Archidioecesis Colocen­sis­et­Bacsiensis­ad­annum­Christi­1942., Colo-czae,­b.­g.;­A.­Mojzes,­Bajmok utcanevei,­Sza-badka,­2003.

Bereg.­U­mjestu­i­njegovoj­bližoj­okos-lici­dvije­su­zavjetne­kapelice.­Jednu­je­u­dijelu­atara­koji­se­zove­Ritovi,­na­raskrižju­seoskih­putova­južno­od­crkve­sv.­Mihaea-la­Arkanđela­ispod­samoga­sela,­nedaleko­od­svoju­kuće­izgradila­1925.­jedna­bea-reška­njemačka­obitelj­u­čijoj­se­kući­do­tada­stalno­osjećalo­podrhtavanje­te­čudne­pojave.­Posvećena je Blaženoj Djevici Mariji­te­je­mještani­zovu­Gospina kape­lica.­Do­kraja­Drugoga­svjetskog­rata­ko-rištena­je­za­posvetu­njiva­na­Markovo.­U­kapelici­je­prije­bio­Gospin­kip,­ali­je­raz-bijen.­Druga­kapelica­nalazi­se­kod­župno-

Kapela­sv.­Roka­u­Bajmoku

Page 56: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

48

ga­doma,­na­izlazu­iz­sela­prema­njivama.­Podiglo­ju­je­selo­i­posvećena je sv.­Ivanu­Nepomuku,­zaštitniku­ispovjednika,­gradi-telja­mostova­i­od­poplava­(nedaleko­je­put­za­Bajski­kanal).­Prema­tradiciji,­sagrađena je­nakon­ubojstva­dvoje­mladih­kojima­ro-ditelji­nisu­dali­da­se­uzmu.­U­zavjet­je­selo­napravilo­tu­kapelu­da­se­više­ne­ponavlja takva­tragedija.­Nalazi­se­u­dijelu­sela­Čo-kot,­gdje­su­mladi­živjeli.­U­središtu­selu­postoji­i­kip­sv.­Roka,­zaštitnika­od­kuge,­kod­kojega­se­uoči­blagdana­sv.­Roka­pjei-vaju­litanije­i­moli­sv.­Roku.

Izvor:­Kazivanje­Marice­Lerić­iz­Berega.(T.­Lerić)

Bezdan.­Kada­je­Hrvatima­i­Srbima­iz­mjesta­Štrbac,­južno­od­današnjeg­Bezda-na,­koji­su­početkom­XVIII.­bavili­ovčar-stvom,­jedne­godine­uslijed­nekog­obolje-nja­uginuo­veliki­broj­ovaca,­zavjetovali­su­se­da­će­podići­kapelu­ako­se­oslobode­nesreće.­U­znak­zahvalnosti,­­između­1710.­i­1720.­podigli­su­od­čvrsta­materijala­ka­pelu Svetoga Trojstva­(danas­na­uglu­Pu-ste­ulice­i­Somborskog­puta,­pokraj­Doma­kulture).­Prvih­desetljeća­službu­su­u­njoj­vršili­somborski­franjevci.­Oko­kapele­je­formirano­groblje,­no­pokapanje­mrtvih­na­tome­mjestu­prestalo­je­nakon­formi-ranja­naselja­Bezdan­i­izgradnje­prve­mje-sne­crkve­1742.,­koju­su­podigli­naseljeni­Madžari.­Obnavljana­je­1832.,­1908.,­1974.­a­temeljito­restaurirana­1993.­Najstariji­je­sačuvani­katolički­spomenik­u­Vojvodini­koji­je­podigao­narod.­Još­dvije­kapele­iz-građene­su­1880-ih­na­gornjem­i­donjem­mjesnom­groblju.

Lit.:­Schematismus cleri Archidioecesis Colocen­sis­et­Bacsiensis­ad­annum­Christi­1942., Colo-czae,­b.­g.;­F.­Bala,­Bezdanska­zavetna­kapela­svetog­Trojstva,­u:­Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998;­http://mz.bezdan.org.rs.

Bunarić.­Na­zajedničkom­katoličkom­i­pravoslavnom­subotičkom­svetištu­Maj-ke­Božje­Bunariću,­uz­pravoslavnu­kapelu­podignutu­1885.,­za­katoličke­vjernike­po-dignuta­je­mala­kapela­1893.­(prema­nekim­podacima­1896.­ili­1900.),­a­preuređena početkom­2000-ih.­Od­1968.­posvećena­je­sirakuškoj­Gospi­od­Suza.

Lit.:­A.­Stantić,­Nastanak­hodočašća­na­Bunarić,­Zvonik,­11/1998,­Subotica;­D.­Csúszó,­Könyör­gésünk­színhelyei,­5,­Szabadka,­2008;­S.­Beretić,­Čudesna­bunarićka­noć­:­Propovijedi, Subotica, 2010;­http://rs.heritage-su.org.rs.

Čonoplja.­Na­kalvariji­na­mjesnom­gro-blju­mala­zavjetna­kapela­sv.­Antuna­Pado­vanskoga­podignuta­je­1878.­u­spomen­na­žrtve­kolere­iz­1873.­Nova­pogrebna­kapela­izgrađena je 1986.

Vodica­i­kapela Srpne Gospe­nalazi­se­uz staru­ljetnu­cestu­koja­spaja­Čonoplju­i­Lemeš­(srp.­Svetozar­Miletić).­U­mikrode-presiji­ispod­nešto­više­Telečke­lesne­zan-ravni­prije­se­nalazio­slabiji­izvor,­koji­je­poslije­adaptiran­te­se­sada­iz­njega­voda­isisavanjem­izvlači­na­površinu.­Okolica­izvora­ozelenjena­je­pretežito­stablima­topole­te­predstavlja­ugodnu­­manju­zelenu­oazu.­Tu­je­1894.­podignuta­manja­kapela­s­dva­tornja,­a­uz­nju­i­raspelo.­Posvećena

Kapelica­sv.­Ivana­Nepomuka­u­Beregu

Kapela­Srpne­Gospe­kraj­Čonoplje

Page 57: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

49

je­Majci­Božjoj­te­je,­uz­vodicu,­postala­hodočasničko­mjesto­pretežito­vjernika­iz­Čonoplje­i­Lemeša,­ali­i­Sombora,­osobito­žitelja­Gradina­Salaša.­Postolje­starog­križa­obnovljeno­je­1990-ih­te­je­pomaknuto­uz­samu­vodicu,­a­ispred­kapele­je,­prigodom­proslave­stote­obljetnice­njegove­grad-nje,­podignut­novi­križ.­Svete­mise­služe­se­četiri­puta­na­godinu,­a­naziv­Srpna­Gospa­upućuje­na­to­da­se­središnja­sveta­misa­održava­2.­srpnja­u­vrijeme­ljetnih­žetvenih­ radova.­Toga­ se­dana­ slavio­blagdan­Pohođenja Blažene­Djevice­Marij-je.­U­madžarskom­govornom­području­taj­se­blagdan­i­dalje­slavi­2.­srpnja­pa­se­u­domaćem­katoličkom­puku­blagdan­i­dalje­zove­Srpna­Gospa.­

Lit.:­M.­Marjanović,­Voda­u­tri­običaja­sombor-skih­salašara,­u:­Tija voda : gutta cavat lapidem, Novi­Sad,­1995;­M.­Marjanović,­Crkve­u­Čonoplji:­­V.­Besedeš,­Vodice­pored­Mostonge,­u:­Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998;­Mi­roljub,­3/2008,­Sombor.

(M.­Đanić)

Đurđin.­U­Crkvi­sv.­Josipa­Radnika­od­2000.­štuje­se­u­zasebnoj­kapeli Crna Gospa.

Lit.:­Zvonik,­9/2002,­Subotica.

Lemeš.­Prva­kapela­izgrađena je 1776. Župnik­Bolto­Agatić­ izgradio­ je­novu­kalvariju­1924.-28.­Kalvarija­je­neposred-no­pokraj­župne­crkve,­a­na­uzvisini­koja­dominira­selom­podignuta­je­impozantna­kapela Blažene Djevice Marije Posrednii­ce Milosti.­Na­istom­je­mjestu­bila­stara­kapela,­koja­je­tada­srušena.­Na­zidu­kae-pele­nalazi­se­mramorna­ploča­s­imenima­38­mještana­poginulih­u­Prvom­svjetskom­ratu.­Služila­je­kao­hodočasničko­mjesto­do­1945.,­nakon­rata­je­zapuštena,­obnovili­su­je­župnici­Marko­Vukov­(1986.-94.)­i­Antal­Egedi­(od­1995.).­U­samom­mjestu­nekoli-ko­je­plemićkih­porodica­imalo­obiteljske­kapele­(kapela­Šime­Vidakovića­Kajtinova, kapela­Mandić,­kapela­dr.­Adama­Vidako-vića­Delićeva­i­dr.)­koje­su­se­rabile­kao­stajališta­o­svetkovini­Tijelova,­a­srušene su­u­drugoj­polovici­XX.­stoljeća.

Lit.:­A.­Čota­Rekettye,­Lemeš­u­osimu­plemenitog­ravničarskog­drača­[10.],­Klasje naših ravni, 9-10/2010,­Subotica.

Monoštor.­Na­mjesnoj­kalvariji­na­gro-blju­nalazi­se­kapela­sv.­Adalberta­Mučenip­ka,­podignuta­1907.­Do­izgradnje­mrtvač-nice­služila­je­kao­pogrebna­kapela.­Izvan­sela,­gdje­se­Kiđoš­ulijeva­u­Veliki­bački­kanal,­nalazi­se­kapelica­posvećena­Gospi­izgrađena­1926.,­koju­narod­štuje,­ali­nije­crkveno­priznata.

Lit.:­V.­Besedeš,­Vodice­pored­Mostonge,­u:­Seo­ske i salašarske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998.

(A.­Đipanov)

Sombor.­Prvu­somborsku­kapelu,­koja­je­posvećena Sv.­Križu,­izgradio­je­Ma-tija­Mandić­1725.­na­gradskome­groblju,­ali ona više­ne­postoji.­Zavjetnu­kapelu­na­Krpeži­Salašima­podigao­je­u­drugoj­polovici­XIX.­st.­somborski­senator­Ivan­Ambrozović­(1789.-1869.),­a­porušena je 1950.­Kalvarijska­kapela Trpećeg Isusa­iz­1764.­i­bolnička­kapela­sv.­Josipa­iz­1936.­postojale­su­još­1942.,­ali­su­ih­srušile­koj-munističke­vlasti.­Časne­sestre­Naše­Gospe­u­dva­su­svoja­samostana­iz­1887.­i­1891.­imale­kapelu­sv.­Josipa i kapelu­Bezgrješ­ne Djevice Marije,­sve­do­nakon­Drugoga­svjetskog­rata.­Kapela­sv.­Pavla­apostola­sa­zvonikom­iz­1807.­nalazi­se­u­stražnjem­dijelu­županijske­zgrade:­isprva­je­služila za­namještenike,­a­kada­je­taj­dio­zgrade­pretvoren­u­zatvor,­služila­je­kao­zatvorska­kapela.­U­razdoblju­nakon­Drugoga­svjet-skog­rata­nije­više­u­funkciji.­Pred­kapelom Gospe Lurdske iz­1916.,­koju­je­u­današnjoj­ulici­Tome­Roksandića­dao­podići­Vince

Kapela­Blažene­Djevice­Marije­ Posrednice­Milosti­u­Lemešu

Page 58: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

50

Beretić­sa­sestrama,­zadnji­su­se­put­slu-žile­mise­prije­tridesetak­godina.­Kapela sv.­Ivana­Nepomuka­iz­1751.,­koja­se­nalazi­preko­puta­župne­crkve­Presvetoga­Troj-stva,­sačuvala­je­izvorni­oblik,­a­obnovlje­-na­je­1999.­Na­Velikom­katoličkom­groblju­nalazi­se­kapela­sv.­Roka, čija­je­gradnja­završena­1879.,­a­na­Malom­katoličkom­groblju­kapela­sv.­Terezije Avilske­iz­1905.­

Kapela­na­novoj­somborskoj­kalvari-ji,­posvećenoj­1924.­Sv.­Križu,­postala­je­župnom­crkvom­Sv.­Križa­1960.­Pokraj­nje­nekadašnji­somborski­župnik­i­opat­Gyula­Fejér­podigao­je­sebi­i­rodbini­kape­lu­Uskrsnuća­za­mauzolej,­koji­danas­služi­karmelićanima.­Kapela­sv.­Nikole­Tavelića­na­Bezdanskim­Salašima,­čiju­je­gradnju­započeo­župnik­Ivan­Juriga,­proglašena­je­crkvom­sv.­Nikole­Tavelića­1971.

U­okolici­Sombora,­na­Čičovima,­nalao-zi­se­kapela Snježne­Gospe­iz­1781.,­na­Ne-nadiću je kapela­Bezgrješnoga­začeća Blaa­žene Djevice Marije iz­1929.,­a­na­Gradini­je­nakon­Drugoga­svjetskoga­rata­župnik­Ivan­Juriga­na­salašu­pod­zvonom­adaptia-rao­malu­kapelu­sv.­Antuna­Padovanskoga.

Lit.:­V.­Besedeš,­Vodice­pored­Mostonge,­u:­Seo­ske i salašarske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998;­S.­Beretić,­Somborska­kapela­Snježne­Gospe;­A.­Firanj,­Kapela­Bezgrešnog­začeća­Blažene­Djevice­Marije­u­Nenadiću,­u:­Marijan­ska svetišta Šokaca i Bunjevaca,­Osijek­–­Suboti-ca, 2013.

Sonta.­Kada­je­na­seoskom­groblju­po-dignuta­kalvarija­1842.,­izgrađena­je­i­za-vjetna kapela Srca Isusova,­koja­dominira­grobljem.­Prema­usmenoj­tradiciji,­podigli­su­je­mještani­u­zavjet­od­oluje­i­tuče,­koje­su­više­godina­na­Dan­srca­Isusova­pusto-šile­seoska­polja,­te­kolere­i­kuge.­Obnov-ljena­je­1964.­i­2005.­U­selu,­na­početku­Vojvođanske­ulice,­koja­se­nekada­zvala­Drugi­sokak­ili­Crkveni­sokak,­­smještena­je kapelica­sv.­Ivana.­Ne­zna­se­točno­kada­

je­podignuta,­ali­se­vidi­na­fotografijama­s­konca­XIX.­st.­Kip­je­ukraden­tijekom­rata­1991.-95.,­a­obnovljen­je­prije­desetak­go-dina.­Na­drugom­kraju­ulice­nalazi­se­kip­sv.­Antuna,­koji­je­također­nestao­tijekom­rata.­Obnovljen­je­2003.­donacijom­Ivanke­Nyqvist,­rodom­Sonćanke.

Lit.:­M.­Gudalj,­Crkve­u­Sonti,­u:­Seoske i salašar­ske crkve u Vojvodini,­Novi­Sad,­1998;­J.­Brdarić,­Župa­sv.­Lovre­u­Sonti,­Zvonik,­11/2002,­Subotica;­R. Silađev,­Priča­o­fotografiji­:­Kapela,­Hrvatska riječ,­br.­488,­Subotica,­3.­VIII.­2012.

(I.­Andrašić)

Subotica. Među­prvim­ sakralnim­objektima­u­Subotici­bila­je­zavjetna­kape­la­sv.­Roke,­koju­su­na­inicijativu­gradskih­vlasti­franjevci­s­građanima­podigli­1738.,­u­vrijeme­haranja­kuge.­Služila­je­kao­žur-pna­crkva­od­1773.­do­završetka­izgradnje­crkve­sv.­Terezije­Avilske­1796.­Prema­pro-jektu­Titusa­Mačkovića,­temeljito­je­preuč-ređena 1884. Kapela­Snježne­Gospe­na­Čičovima

Kapelica­sv.­Ivana­u­Sonti

Page 59: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

51

Koncem­XIX.­ i­ početkom­XX.­ st.­ugledni­i­dobrostojeći­građani­dali­su,­po­projektima­arhitekata,­izgraditi­monumen-talne­porodične­kapele­na­subotičkim­gro-bljima.­Najviše­ih­ima­u­Bajskome­groblju­(10),­zatim­u­Senćanskom­(4),­Pravoslav-nom­kod­Dudove­šume­(3),­Kerskom­(2)­i­po­jedna­na­Židovskom­i­Šandorskom.­Nakon­naredbe­o­zabrani­sahranjivanja­iz­kuća­pokojnika,­na­svakome­groblju­po­jedna­je­odabrana­za­pogrebnu­kapelu,­s­obzirom­da­gradska­groblja­sve­do­druge­polovice­XX.­st.­nisu­imala­izgrađene­mr-tvačnice.­Među­ostalima,­na­Bajskom­su­groblju­prema­projektu­Titusa­Mačkovića­izgrađene kapele­Vojnić­(kasnije­postala­svećenička)­i­Antunović­Almaški­(u­naro-du­zvana­»Tükres­kapolna«,­jer­su­u­kupo«-li­heksagonalnog­oblika,­umjesto­krovnih­prozora,­bila­postavljena­ogledala­/madž. tükör:­ogledalo/­od­kojih­su­se­sunčanim­danima­odbijali­sunčevi­zraci)­iz­1879.­te­Lichtnecker­kapela­iz­1913.­(povremeno­služi­kao­pogrebna­kapela),­zatim­su­tu­ka­pele Martina Vukovića i Nándora­Kertésza (sredinom­XX.­st.­postala­svećenička­kape-la)­iz­1901.,­­kapela Stipana Peića Tukuljca (Peić­kapela)­iz­1903.­(danas­se­uglavnom­ona­koristi­kao­pogrebna­kapela),­kapela Petra Dulića (Dulić­kapela)­iz­1906.­i­dr.­Na­groblju­sv.­Roka­(Kersko­groblje)­kao­

pogrebna­služi­porodična­kapela­sv.­Ane, koju­je­podigla­Ana­Antunović,­rođ. Latie-nović,­1886.

Na­današnjoj­kalvariji­kapelu­Žalosne­Gospe­podigle­su­obitelji­Mukić­i­Malagur-ski­1877.

Bolnička­kapela­sv.­Elizabete­Ugarske podignuta­je­1897.­skupa­s­bolničkim­zgra-dama.­Bila­je­zatvorena­1956.-90.,­od­kada­je­ponovno­otvorena.­

Nekadašnji­kip­sv.­Roka­izgrađen­je­na inicijativu­udove­Antonije­Pertić,­rođ.­Marković,­kojoj­je­1856.­odobreno­njegovo­postavljanje­na­kraju­gradskoga­šetališta,­tadašnje­Madžarske­ulice­(na­križanju­daj-našnje­Kozaračke­i­ulice­Lászla­Szekeresa).­Kip­je­gledao­prema­glavnoj­ulici­(danas­ul.­Matka­Vukovića),­gdje­je­kapela­sv.­Roka,­jer­je­na­svečev­spomendan­išla­procesija­od­kapele­do­kipa­sv.­Roka.­Uz­kip­je­od­cigala­podignut­pokriven­baldahin­s­okru-glim­stupovima­na­svakom­kutu.­U­otvoru­je­bio­postavljen­kip­sv.­Roka­visine­160­cm­na­niskom­kamenom­postolju.­Ispred­njega­je­bio­kameni­oltar,­a­okolo­je­postavljena­željezna­ograda.­Kapelicu­je­temeljito­ob-novio­bračni­par­Bubori­1926.­Pod­izlikom­da­smeta­prometu,­kip­je­1957.­premješten­u­vrt­obližnje­crkve­Sv.­Križa,­baldahin­je­srušen,­a­stanovnici­okolnih­kuća­raznijeli su­građevni­materijal.­­­

Kapela­sv.­Roka­u­Subotici

Nekadašnja­kapelica­sv.­Roka­u­Subotici

Page 60: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPELA

52

U­biskupskom­je­domu­biskupska­ka­pela­sv.­Pavla,­zaštitnika­biskupije,­zatim­u­biskupijskom­sjemeništu­Paulinum­nalazi­se­kapela Fatimske Gospe,­a­u­svećenič­-kom­domu­Jozefinum­kapela­sv.­Josipa.

Samostanske­su­kapele­kapela Crne Gospe­u­franjevačkom­samostanu­u­Subo-tici te kapela­sv.­Dominika­u­samostanu­časnih­sestara­dominikanki­u­Subotici.­­

Izvor:­Kazivanje­Györgya­Molnár­Megyerija­iz­Subotice.

Lit.:­G.­Tormásy,­A­ szabadkai­ római­ kath.­főplébánia­története,­Subotica,­1883;­I.­Iványi,­Szabadka­szabad­királyi­város­története, 2, Subo-tica,­1892;­A.­Rudinski,­Subotička­groblja­i­nad­grobni spomenici,­specijalistički­rad­na­poslijedi-plomskim­studijama­zaštite,­ revitalizacije­ i­proučavanja­graditeljskog­naslijeđa­na­Arhitekton-skom­fakultetu,­Beograd,­1980;­S.­Beretić,­250­godina­subotičke­zavjetne­kapele­svetoga­Roka­(1738.-1988.),­Subotička­Danica­:­Kalendar­za­1991.­god.,­Subotica,­1990;­Zaštitar, 1, Subotica, 2006;­D.­Csuszó,­Könyörgésünk­színhelyei,­5,­Sza-badka,­2008;­A.­Kopilović,­Svetište­Majke­Božje­od­suza­u­Subotici­–­Bunarić,­Klasje naših ravni, 5-6/2011,­Subotica.

(S. Bačić­i­P.­Skenderović)

Tavankut.­Štovanje­sv.­Ane­bilo­je­rašireno­na­tavankutskom­području­još­u­tursko­doba.­Prema­predaji,­1870-ih­školska­su­djeca,­igrajući­se­na­ledini­kraj­salašarske­škole­iz­1852.,­otkrila­u­šikari­kopani­bunar,­u­čijoj­su­vodi­ugledali­lik­žene­s­djetetom.­Došavši­s­odraslima­radi­

provjere,­mještani­su­zatekli­poveći­papir­zapleten­u­travu­na­kojem­je­pisalo­»Szent­Anna«.­To­je­potaklo­Kalmana­Skendero-vića­da­sagradi­malu­kapelu,­bez­vrata,­u­koju­je­mogla­ući­samo­jedna­osoba.­Na-bavljena­je­i­slika­svete Ane,­pobožni­se­svis-jet­okupljao­i­obavljao­privatne­pobožnosti,­a­ubrzo­je­i­lokalni­toponim­oko­kapele­dobio­naziv­Sveta­Ana.­Kada­su­gradske­vlasti­u­dogovoru­s­Kalačko-bačkom­nad-biskupijom­odlučile­1910.­graditi­crkve­po­salašarskim­naseljima­u­okolici­Subotice­i­prva­se­počela­graditi­u­Tavankutu.­Zahtjev­žitelja­Gornjega­Tavankuta­da­to­bude­u­njihovu­mjestu­odbijen­je­s­obrazloženjem­da­mjesto­nije­na­sredokraći­prostora­izo-među­Kumbaje­i­Mirgeša (srp. Ljutovo) te je­u­Donjem­Tavankutu,­kao­središnjem­naselju,­izgrađena­crkva­Presvetog­Srca­Isusova.­Stanovnici­Gornjega­Tavankuta­nisu­se­s­time­mirili­te­je­veleposjednik­Mate­Vuković­1924.­kupio­lanac­pašnja-ka­i­o­svojem­trošku­izgradio­novu­kapelu.­Kapela­je­oslikana,­ima­oltar,­križni­put,­klupe…­Sv.­misa­isprva­se­služila­samo­na­proštenje­sv.­Ane,­a­nakon­Drugoga­svjetskog­rata,­za­vrijeme­župnika­rodom­iz­Gornjeg­Tavanktuta­Ivana­Lebovića,­počela­se­služiti­svake­nedjelje­i­blagdana,­osim­u­zimskim­mjesecima,­a­od­dolaska­župnika­Franje­Ivankovića­1998.­preko­ci-jele­godine.

Lit.:­A.­Gabrić,­Čudan­jendek­i­druge­bunjevačke­pripovitke, Subotica, 1999.

(T. Žigmanov)

Žednik.­U­sklopu­crkve­sv.­Marka­Evanđelista­ranija­zimska­kapela­je­od­2002.­posvećena Blaženoj Mariji od PropeP­tog­Isusa­Petković.­Na­Čantavirskom­putu,­na­ulazu­u­Novi­Žednik,­na­posjedu­obitelji­Kujundžić,­nalazi­se­kapelica­posvećena Gospi,­ali­slika­nije­sačuvana.­Hodočastilo­se­do­1950-ih­godina.­

Izvor:­Kazivanje­pok.­Marije­Milodanović­iz­Žed-nika.

(K.­Ostrogonac)­

Kapele­u­madžarskom­dijelu­Bačke. Bajska­kapela­sv.­Ivana­izgrađena­je­1876.­Iduće­ju­je­godine­posvetio­bajski­prepošt­Kapela­sv.­Ane­u­Gornjem­Tavankutu

Page 61: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA PI CA

53

Gabor­Latinović.­Pred­kapelicom­je­kip­sv.­Ivana­Nepomuka.­Na­kalvarijskom­brežulj-ku­zvanom­Brižina­kapela­posvećena­Dje-vici­od­Sedam­Žalosti­podignuta­je­1836.,­a­obnovljena 1998.

Kalvarijskih­kapela­ima­u­Baškutu­(madž.­Vaskút,­1824.;­2007.­obnovljena),­Aljmašu­(madž..­Bácsalmás,­podignuta­1882.),­Bikiću­(madž.­Bácsbokod,­1895.;­građena­s­novčanom­potporom­ponajviše­Ane­Vidaković),­Mateviću­(madž.­Mátétel-ke,­1897.),­Sentivanu­(madž.Felsőszentiván,­1903.),­Čavolju­(madž.­Csávoly,­1904.),­Gari­(1911.),­Kaćmaru­(madž.­Katymár,­1912.),­Santovu (madž.­Hercegszántó,­1913.­dala­ju­je­podignuti­obitelj­Širok)­i­drugdje.

Na­bačkim­svetilištima­zvanima­Vodi-ca­(prema­Iványiju,­u­Bačkoj­ih­je­bilo­de-set)­podizane­su­kapele­kraj­izvora­kojima­je­pripisivana­čudotvorna­moć.­Na­bajskoj­Vodici­u­drugoj­polovini­XVIII.­st.­kapelu­posvećenu­Maloj­Gospi­dao­je­podignuti­Sebastian­Schmidt.­Danas­je­najposjećeni-ja,­u­njoj­se­održavaju­misna­slavlja­za­sve­tri­narodnosti:­Madžare,­Hrvate­i­Nijem-ce.­Čavoljska­se­Vodica­nalazi­na­čestici­zvanoj­Božja­leđa.­Kapelica­je­posvećena­1874.­Oltarna­slika­prikazuje­Djevicu­Ma-riju­Pomoćnicu,­a­u­kapeli­je­i­Gospin­dr-veni­kip.­Ovamo­se­hodočasti­ponajprije­na­Gospine­blagdane.­Na­kaćmarskoj­Vodici­kapela­posvećena­Uznesenju­Bl.­Djevice­

Marije­podignuta­je­1884.­Obnovljena­je­1924.,­nakon­1945.­zapuštena­je­i­ozbiljno­oštećena;­na­poticaj­mjesne­Hrvatske­sa-mouprave,­zahvaljujući­milodarima,­kapela­je­potpuno­obnovljena­­2010.­Na­santovač-koj­Vodici,­koja­se­nalazi­na­čestici­Babina­leđa,­kapelicu­posvećenu­Maloj­Gospi­1874.­dao­je­podignuti­neki­kolutski­Nijemac,­čiji­je­slijepi­sin­na­tamošnjem­izvoru­ozdravio.­God.­2004.­posve­je­obnovljena.

Lit.:­L.­Nebojszki,­A­csávolyi­Vodica­kápolna, Ba-jai­Honpolgár,­2005.­február.­

(Ž.­Mandić)S. Bačić

KA PI CA,­odjev­ni­pred­met­u­Šo­ki­ca­iz­Son­te­i­u­Bu­nje­va­ka.­U­Šo­ka­ca­na­gla­vi­su­je­no­si­le­že­ne­od­uda­je­pa­sve­do­smr­ti.­Dje­voj­ka­bi­pr­vi­put­sta­vlja­la­na­gla­vu­bo-ga­to­ure­še­nu­ka­pi­cu­na­dan­svo­je­ga­vjen-ča­nja.­Po­put­svih­osta­lih­di­je­lo­va­na­rod­ne­noš­nje,­ra­đe­na­od­ma­te­ri­ja­la­iz­kuć­ne­ra­di-no­sti.­Osno­va­se­tka­la­na­»sta­ti­va­ma« od­ko­no­plja­no­ga­plat­na,­a­ša­re­su­ruč­no­ve­ze-ne.­Ka­ko­ne­bi­gu­bi­la­ob­lik,­učvrš­ći­va­la­se­kon­đa­ma­(pun­đa­ma),­od­pru­ta­i­ple­te­nih,­umet­nu­ti­ma­iz­me­đu­po­dsta­ve­i­plat­na.­Na­kar­ton­bi­se­na­ši­va­la­za­sta­vi­ca, na nju­zla­ta ra, i­tvo­ri­le­bi­luk­iz­nad­če­la.­Za­ure­se­bi­se­sta­vlja­le­još­i­mi­go­če, cvrč­ki, trep ki i bo­či­ći. Sta­re­su­že­ne­pre­ko­ka­pi­ce­po­ve­zi-va­le­za­ga­si­tu­ma­ra­mu.­

U­Bu­nje­va­ka­je­vr­lo­slič­na­kon­đi­u­ko­ju­su­sla­ga­ne­ple­te­ni­ce,­a­raz­li­ka­je­u­na­či­nu­po­ve­zi­va­nja­i­u­to­me­što­ka­pi­ca­ot­kri­va­je-

Kapela­Male­Gospe­na­bajskoj­Vodici

Kapica­u­Šokice­iz­Sonte

Page 62: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPICA

54

dan­dio­ko­se­spri­je­da.­No­si­le­su­je­uda­ne­Bu­njev­ke,­ko­je­ni­ka­da­ni­su­iš­le­go­lo­gla­ve.­No­si­la­se­is­pod­ma­ra­me­ili­sa­mo­stal­no.­Iz-ra­đi­va­na­je­od­raz­li­či­tih­ma­te­ri­ja­la:­svag­da-nje­su­ši­va­ne­od­tka­ni­na­ko­je­su­se­mo­gle­če­sto­pra­ti­(npr.­cic,­pi­ket...),­a­za­sve­ča­ne­pri­go­de­iz­ra­đi­va­ne­su­od­svi­le­i­sam­ta.­Mo-gle­su­bi­ti­i­ukra­še­ne­ve­zom.

Lit.:­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­M.­Bo­sić,­Že­nid­be­ni­obi­ča­ji­Šo­ka­ca­Hr­va­ta­u­Bač­koj, No­vi­Sad,­1992;­Na rod ne noš nje Hr va ta u svi je tu :­Tra­di­cij­sko­odje­va­nje­Hr­va­ta­iz­van­Re­pu­bli­ke­Hr vat ske,­ur.­J.­For­jan,­Za­greb,­2006;­Z.­Ta­di­jan,­Šo­kač­ke­na­rod­ne­noš­nje­u­Bač­koj, Son ta, 2011.

I.­An­dra­šić­i­K.­Suk­no­vić

KAPIJE GRADA,­gradska­vrata,­rampe­na­prilaznim­putovima­u­gradove.­Kada­su­Sombor­i­Subotica­uzdignuti­u­rang­slobodnoga­kraljevskoga­grada­1749.,­od-nosno­1779.,­u­­eliberacijskim­Poveljama­propisano­je­da­zbog­općih­potreba­i­unue-tarnje­sigurnosti­budu­okruženi­šancem­i­zidovima­po­uzoru­na­druge­slobodne­kra-ljevske­gradove­te­da­se­izgrade­vrata­i­op-skrbe­stražom.­U­Subotici­su­u­godinama­nakon­toga­šančevi­bili­izgrađeni­prema­planovima­gradskoga­geometra­Gabrijela­Vlašića,­a­ulazna­su­vrata­u­grad­izgrađena tijekom­XIX.­st.­uz­glavne­prilazne­putove.­Uz­njih­su­podignute­i­stražarnice­ili­carid-narnice.­Po­tim­se­zgradama­kao­naziv­za­gradska­vrata­koristi­i­trošarina,­budući­da­su­na­gradskim­vratima­naplaćivane­daće­na­trgovačku­robu­koja­se­unosila­u­grad­(uvoznina),­uključujući­i­poljoprivredne­proizvode.­

U­odnosu­na­naselja­bačkih­Hrvata,­najviše­se­zna­o­subotičkim­kapijama­i­troč-šarinama.­Oko­Subotice­bilo­je­sedam­kak-pija­s­trošarinama:­Bajska trošarina bila je izvan­šanca­na­Bajskom­putu­(potkraj­XX.­st.­objekt­je­bio­u­funkciji­omladinskoga­doma,­sada­je­u­ruševnom­stanju);­Halaška trošarina­nalazila­se­također­izvan­šanca,­uz­Halaški­put,­prije­željezničke­pruge­za­Sombor,­pokraj­židovskoga­groblja­(srušem-na­je­1980-ih­prigodom­izgradnje­velike­trafo-stanice);­Majšanska kapija­nalazila­se­s­lijeve­strane­prije­Majšanskoga­mosta­

(bila­je­u­sklopu­drvare,­a­srušena­je­prije­nekoliko­godina);­Segedinska kapija na-lazila­se­kraj­Segedinskog­puta,­naspram­današnje­Ulice­Jovana­Mikića,­a­srušena je vjerojatno­u­prvoj­polovici­XX.­st.,­kada­se­grad­počeo­širiti­prema­Paliću;­Šandorska kapija­u­vrijeme­izgradnje­sredinom­XIX.­st.­nalazila­se­na­starom­Petrovaradinskom­putu,­koji­je­tada­zaobilazio­selo­Šandor­(srp.­Aleksandrovo)­–­danas­je­u­funkciji­trgovačkog­poslovanja,­a­nalazi­se­na­uglu­Izvorske­ulice­i­Beogradskoga­puta,­uz­sam­bivši­parni­mlin.­Pučki­toponim­»Šandorš-ska­kapija«­zadržao­se­do­danas;­Sombor­ska kapija­nalazi­se­kraj­somborskoga­puta­između­hipodroma­i­stočne­tržnice.­Izgrap-đena­je­prema­projektu­Titusa­Mačkovića­1890.­i­bila­je­zaštićeni­spomenik­kulture.­Srušena­je­1998.,­na­istome­mjestu­izvedez-na­je­njezina­replika,­ali­je­okrenuta­za­45°­prema­Hipodromskoj­ulici­zbog­izgradnje­tržnog­centra­iza­nje.­Iza­Somborske­kapio-je­bilo­je­nekadašnje­tramvajsko­okretište.­Nogometni­stadion­Bačke,­koji­se­nalazi­preko­puta­trošarine,­često­se­naziva­i­igras-lištem­kraj­Somborske­kapije,­a­po­ugledu­na­njega­nogometni­stadion­Spartaka­nazi-va­se­igralištem­kraj­Šandorske­kapije.

Lit.:­S.­Bačić,­Povelje slobodnih kraljevskih gra­dova Novog Sada, Sombora i Subotice, Subotica, 1995;­L.­Sekereš,­Subotička­krstarenja,­Rukovet, 4-6/2006,­Subotica.

A.­Rudinski

KA PO NJA (madž.­ko­ponya:­lu­ba­nja),­sa-laš­ko­na­se­lje­na­ce­sti­Su­bo­ti­ca­–­Som­bor­17­km­ju­go­za­pad­no­od­Su­bo­ti­ce.­Ši­re­pod­ruč-je­na­la­zi­se­is­toč­no­od­Mi­ši­će­va­i­ju­žno­od­Ta­van­ku­ta.­Te­ri­to­ri­jal­no­je­po­di­je­lje­no­iz-me­đu­Ma­le­Bo­sne­i­Ta­van­ku­ta.­Da­nas­ima­

Nekadašnja­trošarina­kraj­Somborske­kapije

kaPica

Page 63: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA PO NJA

55

tri­de­se­tak­sa­la­ša.­Sta­nov­niš­tvo­je­uglav-nom­hr­vat­ske­na­ci­o­nal­no­sti,­a­ba­vi­se­po-ljo­pri­vre­dom.­Kroz­Ka­po­nju­pro­tje­če­je­dan­pri­tok­Kri­va­je,­ko­ji­se­na­pod­ruč­ju­Đur­đi­na­spa­ja­s­Baj­moč­kim­po­to­kom­u­Do­lac.­Na­tom­je­pri­to­ku,­sje­ver­no­od­ce­ste­Su­bo­ti­ca­–­Som­bor,­po­dig­nu­ta­bra­na,­ko­jom­je­for-mi­ra­no­aku­mu­la­cij­sko­je­ze­ro­Sken­de­re­vo.­

Pre­ma­L.­Sze­ke­re­su,­ko­ji­se­po­zi­va­na­Györgya­Györffyja,­pod­ruč­je­se­1198.­spo­mi­nje­pod­ime­nom­Itod­(Ytoud),­a­1406.­kao­Iklod.­U­tur­skom­po­pi­su­iz­1578.­ubi-lje­že­na­je­pu­sta­ra­Ka­pon­u­bli­zi­ni­Ta­van-ku­ta.­Kao­Ka­po­nja­na­vo­di­se­u­pri­tu­žba­ma­su­bo­tič­kih­Sr­ba­1744.,­ko­ji­su­se­pro­ti­vi­li­raz­vo­ja­če­nju­gra­da.­Tvr­di­li­su,­me­đu­osta-lim,­da­je­grad­za­ta­jio­Ugar­skoj­kra­ljev­skoj­ko­mo­ri­ne­ko­li­ko­pu­sta­ra,­ko­je­ni­su­me­đu­12­ko­je­su­pri­pa­le­Sent­Márii­(Su­bo­ti­ci)­pri­li­kom­raz­vo­ja­če­nja­gra­da­1743.­Ra­di­rje­ša­va­nja­spo­ro­va­i­op­tu­ža­ba,­u­Su­bo­ti­cu­je­u­li­sto­pa­du­doš­lo­pe­te­ro­čla­no­po­vje­ren-stvo,­u­či­jem­su­sa­sta­vu­bi­li­ba­run­i­ge­ne­ral­Franz­An­ton­En­gel­sho­fen,­ko­ji­je­za­stu­pao­Dvor­ski­rat­ni­sa­vjet,­te­grof­Alek­san­dar­Pa­ta­čić,­sa­vjet­nik­Ugar­ske­dvor­ske­kan­ce-la­ri­je­i­brat­nad­bi­sku­pa­Gar­bri­je­la­Pa­ta­či­ća.­Ka­ko­je­me­đu­na­vod­no­za­ta­je­nim­pu­sta­ra-ma­bi­la­i­Ka­po­nja,­po­vje­ren­stvo­je­na­li­cu­mje­sta­sa­slu­ša­lo­svje­do­ke,­ko­ji­su­iz­ja­vi­li­da­je­Ka­po­nja­bi­la­dio­Ta­van­ku­ta­i­da­ni-ka­da­ni­je­bi­la­sa­mo­stal­no­na­se­lje.­Po­vje­ren-stvo­je­kon­sta­ti­ra­lo­i­po­sto­ja­nje­ru­še­vi­na­na­uz­vi­sini­iz­nad­rje­či­ce,­ko­je­je­ucr­ta­no­i­u­kar­tu­slo­bod­no­ga­ko­mor­sko­ga­tr­go­viš­ta­Szent­Mária­(Su­bo­ti­ca)­voj­no­ga­in­že­nje­ra­Kaysse­ra­iz­1747.,­ali­ka­ko­is­ka­pa­nja­ni­su­ra­đe­na,­ka­sni­je­je­pre­ci­zna­lo­ka­ci­ja­osta­la­ne­po­zna­ta.­Ko­nač­no­su­2010.­is­toč­no­od­da­naš­nje­aku­mu­la­ci­je­na­đe­ni­te­me­lji­sred-njo­vje­kov­ne­cr­kvi­ce,­is­ko­pa­na­su­84­gro­ba­iz­XII.­i­XI­II.­st.­te­ne­ko­li­ko­sre­br­nih­nov-či­ća­iz­XI.­i­XII.­st.

Bi­la­je­po­priš­te­Ka­ponj­ske­bit­ke,­naj-va­žni­je­ga­do­ga­đa­ja­u­Su­bo­ti­ci­i­oko­li­ci­ti­je­kom­re­vo­lu­ci­o­nar­nih­rat­nih­do­ga­đa­ja­1848./49.­Pret­ho­dio­joj­je­ula­zak­srp­skih­po­stroj­ba­u­Som­bor­11.­II.­1849.,­iz­ko­je-ga­su­se­pri­je­to­ga­po­vu­kli­hon­ve­di­i­Ma-džar­ska­na­ci­o­nal­na­gar­da,­a­iz­bje­gli­su­i­

mno­gi­bu­nje­vač­ki­i­ma­džar­ski­ugled­ni­ci,­me­đu­ko­ji­ma­i­som­bor­ski­se­na­tor­Ivan­Am­bro­zo­vić­(bi­jeg­pred­pro­go­nom­ka­to­li-ka­od­stra­ne­Ra ca Ser bi a na ca­opi­sao­je­u­de­se­ter­cu).­Na­kon­to­ga­grad­je­bio­iz­lo­žen­

pljač­ki­srp­skih­po­stroj­ba,­ko­je­su­u­Ba­ju­i­Baj­mok­uš­le­14.­II.­Ka­ko­je­srp­ska­voj-ska­kon­tro­li­ra­la­go­to­vo­sva­se­la­sje­ver­ne­Bač­ke­(osim­Jan­kov­ca,­Mil­ku­ta­i­Ta­ta­ha­ze),­ali­ne­i­Su­bo­ti­cu­s­oko­li­com,­slje­de­ći­voj­ni­cilj­bi­la­je­Su­bo­ti­ca,­či­ji­su­se­sta­nov­ni­ci­od­sa­mo­ga­po­čet­ka­ma­džar­ske­re­vo­lu­ci­je­15.­III.­1848.­svr­sta­li­uz­po­kret­za­neo­vi­snost­La­jo­sa­Kos­sut­ha.­Pla­ni­ra­nim­osva­ja­njem­Su­bo­ti­ce­i­Se­ge­di­na­srp­ske­sna­ge­spo­ji­le­bi­se­s­au­strij­ski­ma­u­bor­bi­pro­tiv­ma­džar-skih­po­stroj­ba.­Srp­ske­po­stroj­be­ulo­go­ri­le­su­se­4.­III.­u­do­li­ni­kod­ka­ponj­ske­čar­de,­a­su­bo­tič­ki­je­ma­gi­strat­od­bio­ul­ti­ma­tum­za­pre­da­ju­gra­da.­Na­kon­to­ga­voj­ni­za­po­vjed-nik­Su­bo­ti­ce­pot­pu­kov­nik­László­Gál­5.­III.­uju­tro­na­pao­je­srp­ske­sna­ge­na­Ka­po­nji,­ali­je­bio­pri­si­ljen­na­po­vla­če­nje.­No­tok­bit­ke­od­lu­či­li­su­Bu­njev­ci­i­Ma­dža­ri­iz­iz­bje­gle­som­bor­ske­po­stroj­be­Ma­džar­ske­na­rod­ne­gar­de­pod­za­po­vjed­niš­tvom­ka­pe­ta­na­Fra-tri­ća,­ko­ji­su,­ia­ko­po­ti­snu­ti,­oču­va­li­po­re-dak­i­za­u­sta­vi­li­na­pad­srp­skih­sna­ga­te­iz-ve­li­pro­tu­na­pad­na­srp­sku­voj­sku­i­na­tje­ra­li­je­na­po­vla­če­nje­do­Som­bo­ra.­Osim­lo­kal-no­ga­zna­če­nja­(ot­kla­nja­nje­voj­ne­pri­jet­nje­Su­bo­ti­ci),­bit­ka­je­ima­la­i­ši­re­zna­če­nje­jer­se­na­kon­nje,­zbog­mno­gih­uzro­ka,­voj­na­si­tu­a­ci­ja­u­ci­je­loj­Bač­koj­i­uop­će­u­srp­skom­po­kre­tu­iz­mi­je­ni­la­na­šte­tu­Sr­ba.­U­spo-men­na­bit­ku­u­pro­lje­će­1899.­u­Su­bo­ti­ci­je­is­pred­zgra­de­Na­ci­o­nal­ne­ka­si­ne­(madž. Nem­ze­ti­Kaszinó,­da­nas­zgra­da­Grad­ske­

Kaponja:­1.­Arheološko­nalazište;­2.­Spomenik

Page 64: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAPONJA

56

knji­žni­ce)­po­dig­nut­spo­me­nik­–­mra­mor­ni­obe­lisk­vi­si­ne­10­me­ta­ra,­na­či­jem­je­vr­hu­bio­tu­rul,­pti­ca­iz­ma­džar­ske­mi­to­lo­gi­je­o­do­se­lja­va­nju­Ma­dža­ra­u­Pa­non­sku­ni­zi­nu.­Vla­sti­Kra­lje­vi­ne­SHS­već­su­pr­vih­go­di­na­uklo­ni­le­tu­ru­la,­a­1926.-27.­i­obe­lisk,­či­me­je­do­mi­nant­ni­po­lo­žaj­na­tr­gu­do­bio­spo-me­nik­sa­mo­zva­no­mu­ca­ru­Jo­va­nu­Ne­na­du,­po­sta­vljen­1927.­Ob­no­vljen­je­1941.­i­uklo-njen­na­kon­1945.­No­vi­spo­me­nik­po­sve­ćen­svim­žr­tva­ma­po­di­gao­је­grad­Su­bo­ti­ca­na­150.­go­diš­nji­cu­bit­ke­5.­III.­1999.­iz­nad­do­la­na­Ka­po­nji,­po­kraj­glav­ne­ce­ste.­Iz­ve­den­je­u­mra­mor­nom­ku­bu­su­u­ob­li­ku­obe­li­ska­sa­sti­li­zi­ra­nim­kri­žem­i­tro­je­zič­nim­tek­stom.

Lit.:­I.­Iványi, Sza­bad­ka­sza­bad­királyi­város­történe te,­1,­Sza­bad­ka­1888;­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helnévtára, 2,²­4,­Sza­bad­ka,­1909,­1907;­J.­Šokčić,­Su bo ti ca pre­i­po­sle­oslo­bo­đe­nja,­Su­bo­ti­ca,­1934;­B.­Voj­nić­Haj­duk,­Moj­grad­u­dav­ni­ni­:­Su­bo­ti­ca­:­1391.­do­1941.,­Su­bo­ti­ca,­1971;­L.­Sze­ke­res,­Sza­bad­kai­helyne vek,­Sza­bad­ka,­1975;­­L.­Sze­ke­res,­Közėp­kori­te­lepülése­k­Ėszakkelet­Bácskában,­Újvidék,­1983;­­A.­He­ge­diš,­Som­bor­­u­re­vo­lu­ci­ji­1848/49.,­Zbor­nik­­Ma­ti­ce­srp­ske­za­isto­ri­ju,­38,­No­vi­Sad,­1988;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­A.­Se­ku­lić,­Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi­si,­Za­greb,­1994;­L.­Ma­đar,­Na­zi­vi­me­sta­i­sta­nov­ni­ka­su­bo­tič­ke­na­hi­je­pre­ma­po­pi­su­iz­1570.­do­1578.,­Ru ko vet, 1-2-3/1995;­M.­Pe­trov,­Bač­ka­u­re­vo­lu­ci­ji­1848­1849,­No­vi­Sad,­1999;­B.­Du­ran­ci,­V.­Po­ču­ča,­Jav­ni­spo­me­ni­ci­Opšti­ne­Su­bo­ti­ca­:­A­sza­bad­ka­község­köztéri­emlékművei,­Su­bo­ti­ca/Sza­bad­ka,­2001;­L.­Se­ke­reš,­Su­bo­tič­ka­kr­sta­re­nja,­Ru ko vet, 4-6/2006,­Su­bo­ti­ca;­A­Ka­ponyai­­ütközet­1849.­március­5.­:­Ka­ponj­ska­bit­ka­5.­mart­1849.,­Su­bo-ti­ca/Sza­bad­ka,­2007;­M.­Ba­ra,­T.­Žig­ma­nov,­Hr­va ti u Voj vo di ni u po vi je sti i sa daš njo sti : Osnov ne či­nje­ni­ce,­Su­bo­ti­ca,­2009;­Zs.­Sza­bó,­Cr­ti­ce­iz­po­vi­je­sti­na­se­lja­Bač­ke­u­sred­njem­vi­je­ku, Su bo ti ca, 2010;­Hr­vat­ska­ri­ječ,­444,­450,­Su­bo­ti­ca,­23.­IX.­i­4.­XI.­2011.­­

S.­Stan­tić­i­S.­Ba­čić

KA RA BA (rum.­ka­ra­be:­me­lo­dij­ske­svi­ra-le­na­gaj­da­ma;­gaj­di­ce;­fru­li­ca),­pa­stir­ska­svi­ra­la­od­tr­ske.­Ču­va­ju­ći­sta­da­po­do­lo­vi-ma,­pa­sti­ri­su­od­tr­ske­pra­vi­li­svi­ra­lu­ka-ko­bi­svi­ra­njem­pri­kra­ti­li­vri­je­me.­Iza­bra­li­bi­de­blju­sta­blji­ku­tr­ske­du­gač­ku­oko­50­cm,­oči­sti­li­je­iz­nu­tra,­iz­bu­ši­li­pre­gra­de­na­član­ci­ma,­te­na­do­njem­di­je­lu­tr­ske­s­po-mo­ću­ši­lja­ta­pred­me­ta­(uža­re­nim­ča­vlom­ili­ši­lom)­iz­bu­ši­li­šest­ru­pi­ca,­a­na­gor­njem­

di­je­lu­za­sje­kli­pi­sak.­Pu­ha­njem­u­nju­do­bi-va­li­su­se­to­no­ve­slič­ni­oni­ma­iz­fru­le,­ali­ple­me­ni­ti­je­ga­zvu­ka.­Pra­vlje­ne­su­i­dvoj­ne­ka­ra­be­od­dvi­ju­tr­sa­ka­sa­sta­vlje­nih­pče­li-njim­vo­skom,­pri­če­mu­su­se­ru­pi­ce­bu­ši­le­sa­mo­na­jed­noj.­Sa­ču­van­je­za­pis­o­iz­gle-du­ka­ra­be,­ko­ji­je­sa­sta­vio­glu­mac­Gábor­Egressy­(1808.-66.)­na­kon­pred­sta­ve­Ha­mle ta­u­Su­bo­ti­ci­5.­II.­1857.:­»Fru­la­od­tr­ske­ta­kva­je­kao­pi­ko­lo­–­boč­no­u­nju­pu­šu­kao­u­fla­u­tu,­a­pra­ve­je­pa­sti­ri­sa­mi­od­tr­ske­tan­ke­kao­ma­li­prst.­Zvuk­joj­je­iz­ne­na­đu-ju­će­pro­do­ran­i­ugo­dan.­U­kla­vi­ru­ne­ma­to­li­ko­pro­mje­na­zvu­ka­ko­li­ko­je­iz­ovo­ga­ma­lo­ga­in­stru­men­ta­sa­šest­ru­pa­vješt­maj-stor­uspio­do­ča­ra­ti.«

Lit.:­A.­Goj­ko­vić,­Na­rod­ni­mu­zič­ki­in­stru­men­ti, Be­o­grad,­1989;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu nje va ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­B.­Du­ran-ci, Voj­vo­di­na­bo­gat­stvo­raz­li­či­to­sti,­No­vi­Sad,­2002;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta, Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KA­RA­DŽIĆ,­Vuk­Ste­fa­no­vić­(Tr­šić­kod­Lo­zni­ce,­6.­XI.­/po­ju­li­jan­skom­ka­len­da­ru­26.­X./­1789.­–­Beč,­7.­II.­/26.­I./­1864.),­sa-ku­pljač­ju­žno­sla­ven­ske­usme­ne­knji­žev­no-sti­i­je­zič­ni­re­for­ma­tor,­utje­ca­jan­i­u­Sr­ba­i­u­Hr­va­ta;­srp­ski­na­ci­o­nal­ni­ide­o­log.­Ro­đen­je­u­za­pad­noj­Sr­bi­ji,­ali­i­po­ocu­i­po­maj-ci­po­tje­če­iz­tzv.­Sta­re­Her­ce­go­vi­ne,­ko­ja­je­od­1878.­u­sa­sta­vu­Cr­ne­Go­re.­Ško­lo­vao­se­ne­re­do­vi­to­i­is­pre­ki­da­no­te­ni­je­ste­kao­su­stav­nu­na­o­bra­zbu.­U­Sri­jem­skim­Kar-lov­ci­ma­ne­ko­je­vri­je­me­učio­kod­Lu­ki­ja­na­Mu­šic­ko­ga,­a­na­kon­osni­va­nja­Ve­li­ke­ško­le­u­Be­o­gra­du­1808.­po­stao­je­nje­zi­nim­stu-den­tom.­Ubr­zo­mu­se,­me­đu­tim,­po­gor­ša­lo­zdra­vlje­pa­je­oti­šao­na­li­je­če­nje­u­Vlaš­ku­i­Ugar­sku.­Vra­tiv­ši­se­u­Sr­bi­ju­1810.,­po­stao­je­Ka­ra­đor­đe­vim­su­rad­ni­kom­te­je­su­dje-lo­vao­u­pre­go­vo­ri­ma­s­Tur­ci­ma­i­oba­vljao­či­nov­nič­ke­po­slo­ve.­Na­kon­pro­pa­sti­Pr­vo­ga­srp­sko­ga­ustan­ka­1813.­od­la­zi­u­Beč,­gdje­će­pro­ve­sti­naj­ve­ći­dio­ka­sni­je­ga­ži­vo­ta.­Tu­se­upo­znao­s­Jer­ne­jom­Ko­pi­ta­rom,­sla­vi-stom­slo­ven­sko­ga­pod­ri­je­tla,­ko­ji­će­ga­traj-no­pod­u­pi­ra­ti­u­pri­ku­plja­nju­i­ob­ja­vlji­va­nju­usme­ne­knji­žev­no­sti­te­je­zič­noj­re­for­mi.­Kao­au­stro­fil­i­glav­ni­cen­zor­za­sla­ven­ske­

kaPONJa

Page 65: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­DŽIĆ

57

knji­ge­na­hab­sburš­kom­dvo­ru,­Ko­pi­tar­je­za­to­imao­i­stra­teš­ko­po­li­tič­ke­raz­lo­ge:­vje-ro­vao­je­da­će­me­đu­Sr­bi­ma­–­na­kon­što­od­ba­ce­sla­ve­no­srp­ski­i­kao­knji­žev­ni­je­zik­pri­hva­te­puč­ki­–­osla­bje­ti­ru­ski­utje­caj,­da­će­se­je­zič­no­i­kul­tur­no­udru­ži­ti­s­»ka­to­lič-kim­Ili­ri­ma«­te­da­će­se­sku­pa­s­nji­ma­ja­če­ve­za­ti­uz­Au­stri­ju.

Ka­ra­dži­ćev­je­zič­ni­pro­gram­evo­lu­i­rao­je­po­stup­no­i­u­nje­go­vim­se­naj­ra­ni­jim­ra-do­vi­ma­mo­že­opa­zi­ti­čvr­sto­osla­nja­nje­o­sla­ve­no­srp­sku­je­zič­nu­tra­di­ci­ju.­Pri­mje­ri­ce,­zbir­ka­pje­sa­ma­Ma­la­pro­sto­na­rodn’a­sla­ve­no serb ska pe sna ri ca (Vi e na, 1814.) na tu tra­di­ci­ju­upu­ću­je­i­na­slo­vom­i­pra­vo­pi­som,­dok­gra­ma­ti­ka­Pi­sme­ni­ca­serb­sko­ga­je­zi­ka­(Vi­en­na,­1814.)­iz­sla­ve­no­srp­ske­fi­lo­loš­ke­mi­sli­pre­u­zi­ma­i­me­to­do­loš­ki­in­stru­men-ta­rij­i­je­zič­ni­ma­te­ri­jal.­Pre­kret­ni­cu­u­nje-go­vu­ra­du­ozna­čio­je­Srp­ski­rječ­nik­(Beč,­1818.),­za­ko­ji­je­sam­Ko­pi­tar­te­me­lji­to­re-di­gi­rao­pri­ku­plje­nu­gra­đu­te­ci­je­li­srp­ski­stu­pac­pre­veo­na­la­tin­ski­i­nje­mač­ki.­Pri­sa­sta­vlja­nju­rječ­ni­ka­Ka­ra­džić­se,­pre­ma­vla­sti­tu­pri­zna­nju,­obi­la­to­slu­žio­»šo­kač-kim«­lek­si­ko­graf­skim­ra­do­vi­ma­(Ja­kov­Mi-ka­lja,­Ar­de­lio­Del­la­Bel­la,­Ivan­Be­lo­ste­nec,­Fra­njo­Suš­nik­i­An­dri­ja­Jam­bre­šić,­Jo­sip­Vol­tić,­Jo­a­kim­Stul­li­i­dr.),­ali­je­iz­njih­pre­u­zi­mao­sa­mo­one­ri­je­či­ko­je­je­u­pu­ku­osob­no­čuo.­Dok­je­1816.­u­na­pi­su­u­beč-kim­No vi na ma serb skim­još­osta­vljao­mo-guć­nost­da­će­se­Sr­bi­u­pi­smu­i­da­lje­slu­ži­ti­i­sla­ve­no­srp­skim,­sa­da­se­pr­vi­put­opre­di­je-lio­is­klju­či­vo­za­puč­ki­je­zik.­Rječ­nik­je­me-đu­obra­zo­va­nim­Sr­bi­ma­za­to­i­do­če­kan­s­ne­go­do­va­njem,­pri­če­mu­su­oso­bi­to­ve­li­ku­kri­ti­ku­pri­vu­kla­pra­vo­pi­sna­rje­še­nja.­Osim­što­je­mor­fo­no­loš­ki­pra­vo­pis­za­mi­je­nio­fo-no­loš­kim,­Ka­ra­džić­je­znat­no­pro­mi­je­nio­i­ći­ri­lič­no­pi­smo,­i­to­uvev­ši­ne­ko­li­ko­no­vih­slo­va­te­od­ba­cu­ju­ći­ne­ka­tra­di­ci­o­nal­na,­za­ko­ja­u­srp­skom­ni­je­bi­lo­od­go­va­ra­ju­ćih­gla-so­va.­Pri­tom­se­u­ve­li­koj­mje­ri­osla­njao­na­neš­to­sta­ri­ji­pri­je­dlog­re­for­me­srp­ske­azbu-ke­Sa­ve­Mr­ka­lja.­Naj­ve­će­je­pri­je­po­re­po-bu­di­lo­uvo­đe­nje­slo­va­j,­zbog­ko­je­ga­su­mu­kri­ti­ča­ri­pred­ba­ci­va­li­da­že­li­»po­šok­či­ti«­srp­sko­pi­smo.­U­je­zič­noj­su­mu­kon­cep­ci­ji,­osim­to­ga,­za­mje­ra­li­i­ije­ka­vi­cu.­Ka­ko­is-

ti­če­sam­Ka­ra­džić­u­pred­go­vo­ru­Na rod ne srb ske pje sna ri ce­(Vi­en­na,­1815.),­svo­je­ga­dru­go­ga­sve­ska­usme­nih­pje­sa­ma,­sri­jem-ski­i­bač­ki­Sr­bi­sma­tra­li­su­da­im­njo­me­na­me­će­»hor­vat­ski­je­zik«.­Oso­bi­to­sna­žan­ot­por­pru­ža­la­mu­je­Srp­ska­pra­vo­slav­na­cr­kva,­ko­ja­je­u­li­tur­gi­ji­za­dr­ža­la­cr­kve­no-sla­ven­ski­je­zik.

Una­toč­to­mu­što­je­u­srp­skoj­sre­di­ni­na­i­šao­na­ne­ra­zu­mi­je­va­nje,­Ko­pi­ta­ro­vu­pot­po­ru­Ka­ra­džić­ni­je­iz­gu­bio.­Na­nje­gov­su­mu­za­go­vor­ubr­zo­ti­ska­na­još­tri­sve­ska­usme­ne­po­e­zi­je­(Na rod ne srp ske pje sme, Le­ip­zig,­1823.-24.),­a­po­ve­zao­ga­je­i­s­knji-žev­ni­ci­ma­Ja­co­bom­Grim­mom­i­Jo­han­nom­Wol­fgan­gom­von­Got­he­om­te­s­po­vje­sni-ča­rom­Le­o­pol­dom­von­Ran­ke­om.­Ia­ko­je­u­raz­do­blju­ko­je­je­sli­je­di­lo­Ka­ra­džić­če­sto­bio­su­o­čen­s­ne­mo­guć­noš­ću­da­se­bi­i­svo­joj­obi­te­lji­osi­gu­ra­eg­zi­sten­ci­ju,­u­eu­rop­skim­je­ro­man­ti­čar­skim­kru­go­vi­ma­po­stup­no­po-sta­jao­sve­po­zna­ti­ji­i­sve­po­pu­lar­ni­ji.­Sla­vu­su­mu­do­ni­je­li­u­pr­vom­re­du­za­pi­si­usme­ne­knji­žev­no­sti,­za­hva­lju­ju­ći­ko­ji­ma­je­po­stao­i­član­mno­gih­aka­de­mi­ja­i­uče­nih­druš­ta-va­(Ber­lin,­Beč,­Sankt­Pe­ter­burg,­Mo­skva,­Kra­kov­i­dr.).­Cje­lo­kup­na­usme­nok­nji­žev-na­gra­đa­ko­ju­je­pri­ku­pio­ti­ska­na­je­u­Be­o-gra­du­u­de­vet­sve­za­ka­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­1891.-1902.­Ia­ko­je­ob­ja­vlje­na­pod­srp­skim­ime­nom,­sa­dr­ža­va­i­ve­lik­broj­tek­sto­va­za-bi­lje­že­nih­me­đu­Hr­va­ti­ma­i­Boš­nja­ci­ma.­Je­dan­je­od­njih­i­ba­la­da­Ha sa na gi ni ca,­za-pi­sa­na­me­đu­ka­to­li­ci­ma­u­oko­li­ci­Imot­sko-ga.­Ka­ra­džić­je­u­nju­in­ter­ve­ni­rao­i­je­zič­no­i­sa­dr­žaj­no,­kao­i­u­mno­ge­dru­ge­tek­sto­ve­ko­je­je­za­pi­sao.

No­va­pre­kret­ni­ca­u­Ka­ra­dži­će­vu­je­zič-nom­pro­gra­mu­do­go­di­la­se­na­kon­što­je­u­raz­do­blju­1834.-41.­po­sje­tio­Bo­ku­ko­tor­sku,­Dal­ma­ci­ju,­Sla­vo­ni­ju­i­ci­vil­nu­Hr­vat­sku­te­se­iz­pr­ve­ru­ke­upo­znao­s­ta­moš­njim­go-vo­ri­ma­i­knji­žev­nom­tra­di­ci­jom.­Oso­bi­to­je­sna­žan­do­jam­na­nje­ga­osta­vio­su­sret­s­Du­brov­ni­kom.­Od­u­stav­ši­od­ro­man­ti­čar­ske­ide­je­pi­sa­nja­či­stim­puč­kim­je­zi­kom,­svoj­iz­ri­čaj­ta­da­po­či­nje­sti­li­zi­ra­ti­po­uzo­ru­na­je­zik­du­bro­vač­ke­knji­žev­no­sti.­Uvo­di,­pri-mje­ri­ce,­glas­h;­pre­sta­je­pro­vo­di­ti­jo­ta­ci­ju­u­po­lo­ža­ji­ma­kao­što­su­đe­voj­ka­(od­dje voj­

Page 66: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­RA­DŽIĆ

58

ka) i će­ra­ti­(od­tje ra ti);­ču­va­su­gla­snič­ku­sku­pi­nu­mn (mno go, gum no),­ko­ju­je­pri­je­mi­je­njao­u­ml (mlo go) i vn (guv no);­u­pri-djev­noj­sklo­nid­bi­do­sljed­no­ra­bi­na­stav­ke­

­ijeh, ­ijem(a), ­ijeh i­dr.­Te­in­ter­ven­ci­je­uno­si­već­u­Na rod ne srp ske po slo vi ce­(Ce-ti­nje,­1836.).­Od­puč­ko­ga­je­zič­no­ga­ide­a­la­Ka­ra­džić­se­još­vi­še­uda­ljio­ti­je­kom­ra­da­na­pri­je­vo­du­No­vo­ga­za­vje­ta­s­cr­kve­no­sla-ven­sko­ga.­Bu­du­ći­da­je­svoj­je­zič­ni­iz­ri­čaj­mo­rao­pri­la­go­di­ti­za­htjev­no­mu­bi­blij­sko­mu­tek­stu,­po­čeo­je­pri­mje­nji­va­ti­i­po­stup­ke­ko­je­je­sve­do­tle­ospo­ra­vao:­tvor­bu­no­vih­ri­je­či,­po­su­đi­va­nje­iz­dru­gih­sla­ven­skih­je­zi­ka,­upo­ra­bu­ne­sla­ven­skih­tu­đi­ca.­Pri-je­vod­No­vo­ga­za­vje­ta­ob­ja­vljen­je­u­Be­ču­1847.,­iste­go­di­ne­kad­i­Pe sme­Bran­ka­Ra-di­če­vi­ća,­Gor ski vi je nac­Pe­tra­Pe­tro­vi­ća­Nje­go­ša­te­po­le­mič­ki­spis­Rat­za­srp­ski­je­zik­i­pra­vo­pis­Đu­re­Da­ni­či­ća.­Ta­se­go-di­na­u­je­zi­ko­slov­noj­ser­bi­sti­ci­za­to­sma­tra­go­di­nom­po­bje­de­Ka­ra­dži­će­ve­je­zič­ne­kon-cep­ci­je,­no­o­po­bje­di­se­mo­že­go­vo­ri­ti­sa­mo­uvjet­no,­jer­je­so­ci­o­lin­gvi­stič­ka­zbi­lja­bi­la­znat­no­slo­že­ni­ja.­

Ubr­zo­na­kon­iz­la­ska­No­vo­ga­za­vje­ta­Ka­ra­džić­je­po­čeo­rad­na­dru­gom,­pro-ši­re­nom­iz­da­nju­Srp­sko­ga­rječ­ni­ka­(Beč,­1852.).­U­nje­ga­je­uvr­stio­i­lek­sič­ko­bla­go­ko­jim­se­neo­bra­zo­van­puk­ni­je­slu­žio,­ali­je­bi­lo­do­ku­men­ti­ra­no­u­bo­kelj­skim,­du-bro­vač­kim,­dal­ma­tin­skim­i­sla­von­skim­knji­žev­nim­tek­sto­vi­ma­te­lek­si­ko­graf­skim­ra­do­vi­ma.­U­re­di­gi­ra­nju­dru­go­ga­iz­da­nja­Srp­sko­ga­rječ­ni­ka­va­žnu­je­ulo­gu­imao­Đu­ro­Da­ni­čić,­ko­ji­je­s­Ka­ra­dži­ćem­su­ra-đi­vao­već­pri­pre­vo­đe­nju­No­vo­ga­za­vje­ta,­a­u­ka­sni­joj­po­pu­la­ri­za­ci­ji­nje­go­ve­je­zič­ne­kon­cep­ci­je­od­i­grat­će­ključ­nu­ulo­gu.­Na­i-me,­na­kon­što­je­Ka­ra­džić­svo­jim­za­pi­si­ma­usme­ne­knji­žev­no­sti­i­pri­je­vo­dom­No­vo­ga­za­vje­ta­ije­kav­skoj­no­voš­to­kavš­ti­ni­osi­gu-rao­knji­žev­ni­ka­non,­a­Srp­skim­rječ­ni­kom i­lek­sič­ki­opis,­upra­vo­ju­je­Da­ni­čić­gra-ma­tič­ki­opi­sao­u­Ma loj srp skoj gra ma ti ci iz­1850.­Ti­me­je­taj­je­zič­ni­tip­do­bio­svo­ju­pot­pu­nu­re­dak­ci­ju.­No­una­toč­to­mu­što­je­u­Ka­ra­dži­će­vim­i­Da­ni­či­će­vim­ra­do­vi­ma­na­zi­van­srp­skim­ime­nom,­u­Sr­bi­ji­za­pra-vo­ni­kad­ne­će­bi­ti­pri­hva­ćen.­Ka­ra­dži­ćev­

je­pra­vo­pis,­do­du­še,­pro­gla­šen­slu­žbe­nim­1868.,­ali­je­mo­der­ni­srp­ski­je­zič­ni­stan-dard­iz­gra­đen­na­dru­gim­te­me­lji­ma.­Njih­je­či­ni­la­no­voš­to­kav­ska­eka­vi­ca,­ko­jom­se­go­vo­ri­lo­u­naj­va­žni­jim­srp­skim­kul­tu­r­nim­i­po­li­tič­kim­cen­tri­ma­Be­o­gra­du­i­No­vom­Sa­du,­a­ra­bi­la­se­i­u­pret­ka­ra­dži­ćev­skoj­srp­skoj­pi­sme­no­sti­(npr.­Ga­vril­Ste­va­no­vić­Ven­clo­vić).­S­dru­ge­stra­ne,­iz­Ka­ra­džić-Da-ni­či­će­ve­no­voš­to­kav­ske­ije­kav­ske­nor­me­iz­ra­stao­je­mo­der­ni­hr­vat­ski­je­zič­ni­stan-dard,­ko­ji­je­svoj­de­fi­ni­tiv­ni­ob­lik­do­bio­u­gra­ma­tič­kim­i­lek­si­ko­graf­skim­ra­do­vi­ma­»hr­vat­skih­vu­ko­va­ca«­(To­mo­Ma­re­tić,­Ivan­Broz,­Fra­njo­Ive­ko­vić).

Iz­gle­diš­ta­su­vre­me­nih­ju­žno­sla­ven­skih­na­ci­o­nal­nih­kul­tu­ra,­Ka­ra­dži­ćev­je­zič­ni­pro­gram­i­nje­go­va­ka­sni­ja­sud­bi­na­či­ne­se­pa­ra­dok­sal­ni­ma.­Ia­ko­je­svo­ju­je­zič­nu­re­for­mu­ozna­čio­srp­skim­ime­nom,­njo­me­je­za­pra­vo­od­ba­cio­cje­lo­kup­nu­do­ta­daš­nju­tra­di­ci­ju­srp­ske­pi­sme­no­sti,­a­je­zič­ni­tip­ko­ji­je­pred­la­gao­znat­nim­je­di­je­lom­ob­li-ko­vao­pre­u­zi­ma­ju­ći­ele­men­te­iz­hr­vat­skih­je­zič­nih­tra­di­ci­ja,­oso­bi­to­one­ko­ji­su­pri­pa-da­li­ci­vi­li­za­cij­skoj­nad­grad­nji.­U­skla­du­s­tim,­srp­ske­je­pi­sce­iz­rav­no­po­zi­vao­da­se­je­zič­no­ugle­da­ju­u­Iva­na­Gun­du­li­ća,­Ma­ti­ju­An­tu­na­Rel­ko­vi­ća,­Vi­da­Do­še­na­i­An­dri­ju­Ka­či­ća­Mi­o­ši­ća,­»jer­su­sta­ri­ja­dje­la­bra-će­na­še­za­ko­na­rim­sko­ga­za­na­še­da­naš­nje­spi­sa­te­lje­ve­će­skro­viš­te­i­či­sti­ji­iz­vor­od­na­ši­jeh­cr­kve­nih­knji­ga«.­Zbog­struk­tur-nih­od­li­ka­je­zi­ka­za­ko­ji­se­za­u­zi­mao­te­je-zič­nih­uzo­ra­ko­je­je­is­ti­cao,­u­druš­tve­noj­i­kul­tur­noj­eli­ti­u­Sr­bi­ji­Ka­ra­džić­je­du­go­na­i­la­zio­na­ne­ra­zu­mi­je­va­nje­–­uo­sta­lom,­no­voš­to­kav­ska­ije­ka­vi­ca­on­dje­ni­je­pri­hva-će­na­ni­na­kon­što­je­sla­ve­no­srp­ski­od­ba-čen,­a­knji­žev­ni­je­zik­ui­sti­nu­ute­me­ljen­na­puč­kom.­S­dru­ge­stra­ne,­Hr­va­ti­ma­je­Ka-ra­dži­će­va­je­zič­na­kon­cep­ci­ja­bi­la­bli­ska­i­do­ži­vlja­va­li­su­je­kao­or­gan­ski­na­sta­vak­vla­sti­tih­tra­di­ci­ja­pi­sme­no­sti.­Zbog­to­ga­je­za­ži­vo­ta­Ka­ra­džić­u­Hr­vat­skoj­i­na­i­la­zio­na­ve­će­pri­zna­nje­ne­go­u­Sr­bi­ji­pa­je,­me­đu­osta­lim,­1861.­pro­gla­šen­po­ča­snim­gra­đa-ni­nom­Za­gre­ba.­Sve­se­to­zbi­va­lo­u­vri­je­me­kad­ju­žno­sla­ven­ske­na­ci­je­još­ni­su­bi­le­do­kra­ja­ob­li­ko­va­ne:­ako­je­za­njih­i­po­sto­jao­

Page 67: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­DŽIĆ

59

te­melj­u­ob­li­ku­kul­tur­nih­sa­dr­ža­ja­i­po­vi­je-snih­tra­di­ci­ja­oko­ko­jih­će­se­is­kri­sta­li­zi­ra­ti­mo­der­ni­na­ci­o­nal­ni­iden­ti­te­ti,­on­još­ni­je­bio­po­sve­učvrš­ćen­ni­ti­kao­ta­kav­pri­hva-ćen­u­ši­rim­druš­tve­nim­slo­je­vi­ma,­pa­su­u­op­tje­ca­ju­bi­le­i­al­ter­na­tiv­ne­na­ci­o­nal­no­in-te­gra­cij­ske­ide­o­lo­gi­je.

Jed­nu­je­od­njih­za­stu­pao­i­sam­Ka­ra-džić,­a­naj­bo­lje­je­do­ku­men­ti­ra­na­u­nje­go­vu­član­ku­»Sr­bi­svi­i­svu­da«,­ob­ja­vlje­nom­u­Kov­če­ži­ću­za­isto­ri­ju,­je­zik­i­obi­ča­je­Sr­ba­sva­tri­za­ko­na­(Beč,­1849.)­Ap­so­lu­ti­zi­ra­ju­ći­je­zič­no­struk­tur­ne­i­za­ne­ma­ru­ju­ći­kul­tur­no-po­vi­je­sne­kri­te­ri­je,­u­član­ku­sve­što­kav­ce­na­zi­va­Sr­bi­ma,­kaj­kav­ce­pri­dru­žu­je­Slo-ven­ci­ma,­a­sa­mo­ča­kav­ce­ozna­ču­je­Hr­va­ti-ma.­Is­ti­če­da­je­»naj­ma­nje­oko­pet­mi­li­o­na­du­ša­na­ro­da­ko­ji­go­vo­ri­jed­ni­jem­je­zi­kom,­ali­se­po­za­ko­nu­(re­li­gi­ji)­di­je­li­na­tro­je:­mo-že­se­ot­pri­li­ke­uze­ti­da­ih­oko­tri­mi­li­o­na­ima­za­ko­na­grč­ko­ga,­i­to:­je­dan­mi­lion­u­ci­je­loj­Sr­bi­ji­(s­Me­to­hi­jom),­je­dan­mi­lion­u­au­strij­skim­dr­ža­va­ma­(u­Ba­na­tu,­u­Bač­koj,­u­Sri­je­mu,­u­de­snom­Po­du­na­vlju,­u­Sla­vo-ni­ji,­Hr­vat­skoj,­Dal­ma­ci­ji­i­Bo­ci),­a­je­dan­mi­lion­u­Bo­sni,­Her­ce­go­vi­ni,­Ze­ti­i­Cr­noj­Go­ri;­od­osta­la­dva­mi­li­o­na­mo­že­bi­ti­da­bi­se­mo­glo­uze­ti­da­su­dvi­je­tre­ći­ne­za­ko­na­tur­sko­ga­(u­Bo­sni,­Her­ce­go­vi­ni,­Ze­ti,­itd.),­a­jed­na­tre­ći­na­rim­sko­ga­(u­au­strij­skim­dr­ža­va­ma­i­u­Bo­sni,­Her­ce­go­vi­ni­i­na­hi­ji­bar­skoj).­Sa­mo­pr­va­tri­mi­li­o­na­zo­vu­se­Sr-

bi­ili­Sr­blji,­a­osta­li­ovo­ga­ime­na­ne­će­da­se­pri­me.­[…]­Oni­za­ko­na­rim­sko­ga­sa­mi­se­be­ili­zo­vu­po­mje­sti­ma­u­ko­ji­ma­ži­ve,­npr.­Sla­von­ci,­Bo­san­ci­(ili­Boš­nja­ci),­Dal-ma­tin­ci,­Du­brov­ča­ni­itd.,­ili­kao­što­oso­bi­to­či­ne­knji­žev­ni­ci,­sta­rin­ski­jem­ali­bog­zna­či­jim­ime­nom­Ili­ri­ili­Ilir­ci;­oni­pak­pr­vi­zo­vu­ih­u­Bač­koj­Bu­njev­ci­ma,­u­Sri­je­mu,­u­Sla­vo­ni­ji­i­u­Hr­vat­skoj­Šok­ci­ma,­a­oko­Du-brov­ni­ka­i­po­Bo­ci­La­ti­ni­ma.«­Ka­ko­sma-tra­Ka­ra­džić,­svi­bi­se­oni­mo­ra­li­na­zi­va­ti­Sr­bi­ma.­U­ovom­na­pi­su­spo­mi­nje­i­to­da­je­Bu­nje­vac­vje­ro­jat­no­iz­ve­de­no­od­na­zi-va­ri­je­ke­Bu­ne,­a­Šo­kac­od­ta­li­jan­ske­ri­je­či­sci oc co­‘bu­da­la,­lu­đak,­luc­kast’.

For­mu­li­ra­nje­i­ka­sni­ja­po­pu­lar­nost­Ka-ra­dži­će­ve­je­zič­ne­i­na­ci­o­nal­ne­ide­o­lo­gi­je­bi­li­su­mo­gu­ći­zbog­ne­raz­vi­je­no­sti­ra­ne­sla-vi­sti­ke,­ko­ja­je­o­ju­žno­sla­ven­skoj­je­zič­noj­i­kul­tur­noj­zbi­lji­ima­la­go­to­vo­fan­ta­stič­ne­pre­dodž­be,­te­ru­di­men­tar­no­sti­ono­dob­ne­lin­gvi­sti­ke,­ko­ja­je­tek­u­dru­goj­po­lo­vi­ci­XX.­st.­raz­vi­la­te­o­rij­ske­mo­de­le­za­ob­jaš-nja­va­nje­slo­že­nih­od­no­sa­iz­me­đu­je­zi­ka­i­na­ro­da.­Ta­je­ide­o­lo­gi­ja­uz­to­bi­la­po­želj­na­iz­per­spek­ti­ve­raz­li­či­tih­stra­teš­ko­po­li­tič­kih­pro­gra­ma,­ko­ji­su­bal­kan­ske­Sla­ve­ne­vi-dje­li­uje­di­nje­ne­bi­lo­u­sklo­pu­Au­stri­je­(npr.­Jer­nej­Ko­pi­tar)­bi­lo­u­sa­mo­stal­noj­dr­ža­vi,­neo­vi­snoj­i­o­Au­stri­ji­i­o­Ru­si­ji­(npr.­Adam­Czar­toryski).­Ia­ko­je­u­ka­sni­joj­po­le­mi­ci­s­Bo­go­sla­vom­Šu­le­kom­sam­Ka­ra­džić­od­nje­od­stu­pio­ne­volj­ko­pri­sta­ju­ći­na­to­da­se­»po­di­je­li­mo­po­za­ko­nu­ili­vje­ri«,­u­po­li­tič-kim­kru­go­vi­ma­u­ko­ji­ma­se­ra­đao­mo­der­ni­srp­ski­eks­pan­zi­o­ni­zam­nje­go­ve­su­for­mu-la­ci­je­na­iš­le­na­plod­no­tlo­te­su­po­stup­no­stje­ca­le­sve­vi­še­pri­sta­ša.­Me­đu­nji­ma­su­bi­li­i­pr­vi­srp­ski­au­to­ri­ko­ji­su­pi­sa­li­o­Bu-njev­ci­ma­(La­za­Kne­že­vić,­Ivan­Iva­nić)­te­od­Bu­nje­va­ca­Am­bro­zi­je­Šar­če­vić,­Al­ba­Kun­tić­i­Ma­ra­Đor­đe­vić-Ma­la­gur­ska,­a­do­da­nas­ih­za­stu­pa­ju­po­je­di­ni­srp­ski­je­zi­ko-slov­ci­(npr.­Dra­go­ljub­Pe­tro­vić)­i­po­vje­sni-ča­ri­(npr.­Slav­ko­Ga­vri­lo­vić),­ko­ji­bač­ke­Bu­njev­ce­i­Šok­ce­sma­tra­ju­ka­to­lič­kim­ili­po­ka­to­li­če­nim­Sr­bi­ma.

­Od­nos­pre­ma­Ka­ra­dži­ću­u­Hr­vat­skoj­je­s­vre­me­nom­do­ži­vio­bit­nu­pro­mje­nu,­i­to­u­pr­vom­re­du­zbog­ka­sni­jih­ne­ga­tiv­nih­

V.­S.­Karadžić,­Kovčežić­za­istoriju,­jezik­i­običaje­Srba­sva­tri­zakona,­Beč,­1849.

Page 68: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARADŽIĆ

60

is­ku­sta­va­s­ve­li­ko­srp­skim­po­li­ti­ka­ma­te­ulo­ge­ko­ju­je­imao­u­for­mu­li­ra­nju­nji­ho­ve­idej­ne­osno­vi­ce.­Ta­re­va­lo­ri­za­ci­ja­kat­kad­ide­ta­ko­da­le­ko­da­se­pod­cje­nju­ju­i­nje­go­ve­ne­pri­je­por­ne­za­slu­ge­za­ob­li­ko­va­nje­su­vre-me­no­ga­hr­vat­sko­ga­je­zič­no­ga­stan­dar­da.­U­Sr­bi­ji­se­pak­Ka­ra­džić­pro­met­nuo­u­kult-nu­fi­gu­ru,­pre­ma­ko­joj­se­nje­gu­je­go­to­vo­apo­lo­get­ski­od­nos.­Zbog­pre­na­gla­ša­va­nja­va­žno­sti­nje­go­va­je­zič­no­ga­pro­gra­ma,­u­je­zi­ko­slov­noj­se­ser­bi­sti­ci­če­sto­pre­vi­đa­ulo­ga­Ka­ra­dži­će­vih­pret­hod­ni­ka­u­srp­skoj­je­zič­noj­re­for­mi,­a­kat­kad­i­pra­vi­te­me­lji­su­vre­me­no­ga­srp­sko­ga­je­zič­no­ga­stan­dar-da.­Sa­mo­ri­jet­ki­srp­ski­kul­tur­ni­po­vje­sni­ča-ri­is­ti­ču­da­je­Ka­ra­dži­će­va­je­zič­na­re­for­ma­ima­la­i­ne­ga­tiv­ne­po­slje­di­ce:­na­kon­što­je­od­ba­cio­bo­ga­tu­srp­sku­sred­njo­vje­kov­nu­i­ra­no­no­vo­vje­kov­nu­knji­žev­nu­tra­di­ci­ju,­kao­na­do­mje­stak­je­po­nu­dio­se­ljač­ko-pa­tri­jar-hal­ni­duh,­ko­ji­je­u­srp­skoj­sre­di­ni­do­da­nas­ši­ro­ko­pri­hva­će­no­mje­ri­lo­vri­jed­no­sti­(M.­Se­li­mo­vić).­Ulo­ga­ko­ju­je­Ka­ra­džić­imao­u­ve­li­ko­srp­skom­eks­pan­zi­o­ni­zmu­uglav­nom­se­pre­šu­ću­je­te­je­u­srp­skoj­zna­no­sti­osta­la­ne­re­flek­ti­ra­na.

Dje­la:­pot­pu­ni­ja­bi­bli­o­gra­fi­ja­u:­Ka­ra­džić,­Vuk,­Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,­3,­No­vi­Sad,­1987.

Lit.:­M.­Se­li­mo­vić,­Za i pro tiv Vu ka,­No­vi­Sad,­1967;­D.­Bro­zo­vić,­Stan­dard­ni­je­zik,­Za­greb,­1970;­R.­Ka­ti­čić,­Vuk­Ste­fa­no­vić­Ka­ra­džić­i­knji­žev­ni­je­zik­u­Hr­va­ta,­Je­zik,­2/1987-88,­Za­greb;­N.­Ba­šić,­V.­S.­Ka­ra­džić­iz­me­đu­je­zi­ko­slo­vlja­i­po­li­ti­ke,­Za-greb,­1991;­M.­Gr­če­vić,­Jer­nej­Ko­pi­tar­kao­stra­teg­Ka­ra­dži­će­ve­knji­žev­no­je­zič­ne­re­for­me,­Fi lo lo gi ja, 53,­Za­greb,­2009.

P.­Vu­ko­vić

KA­RA­GIĆ,­An­tun­(Ga­ra,­3.­VI.­1913.­–­Pe­čuh,­12.­XI.­1966.),­sli­kar,­pi­sac,­re­da­telj­i­pre­vo­di­telj­ka­za­liš­nih­ko­ma­da,­no­ve­list,­pro­mi­ca­telj­ka­za­liš­no­ga­ama­te­ri­zma.­Po-tje­cao­je­iz­imuć­ne­bu­nje­vač­ko­hr­vat­ske­obi­te­lji­oca­An­tu­na,­ko­je­ga­je­ra­no­iz­gu­bio,­i­maj­ke­Ma­ri­je,­rođ.­Zom­bor­če­vić.­U­rod-no­me­mje­stu­za­vr­šio­je­puč­ku­ško­lu­na­ma-džar­skom­je­zi­ku,­u­ko­joj­su­uči­te­lji­uo­či­li­nje­go­vu­da­ro­vi­tost­te­su­mu­pred­lo­ži­li­da­na­sta­vi­ško­lo­va­nje,­ali­nje­go­va­maj­ka­na­to­ni­je­pri­sta­la.­No­on­se­s­tim­ni­je­po­mi­rio­–­na­ba­vlja­knji­ge,­pret­pla­ću­je­se­na­vi­še­no­vi-

na­i­ča­so­pi­sa,­pro­u­ča­va­umjet­nost,­mar­lji­vo­uči­kao­sa­mo­uk.­Od­go­jen­na­bu­nje­vač­koj­ika­vi­ci,­obra­zo­vao­se­či­ta­njem­hr­vat­skih­knji­ga,­na­po­se­iz­da­nja­za­gre­bač­ko­ga­Druš-tva­sv.­Je­ro­ni­ma,­ko­je­ga­je­bio­po­vje­re­nik.­Spo­znav­ši­da­je­u­do­ba­ka­da­i­Hr­va­ti­ma­u­Ma­džar­skoj­pri­je­ti­od­na­ro­đi­va­nje­naj­va­žni-je­na­ci­o­nal­no­osvješ­ći­va­nje,­u­Ga­ri­1930.­ute­me­lju­je­Druš­tvo­bu­nje­vač­kih­ka­za­liš-nih­do­bro­vo­lja­ca.­Po­sve­ću­je­se­i­sli­kar­stvu.­Naj­bo­lji­su­mu­ostva­ra­ji­na­tom­po­lju­Sve ta obi telj, Gol go ta, Ma dam du Ba rry i Por tret mo­je­su­pru­ge.­God.­1932.­ože­nio­se­Kać-mar­ki­njom­Sta­nom­Pe­treš.­U­svo­joj­je­Ga­ri­raz­vio­za­vid­nu­kul­tur­nu­dje­lat­nost.­Uzor­mu­je­bio­Ivan­Pe­treš,­či­je­ko­ma­de­uvje­žba-va­s­glum­ci­ma­ama­te­ri­ma­(pro­be­se­odr­ža-va­ju­u­nje­go­voj­ku­ći)­i­po­sta­vlja­na­sce­nu.­Pr­va­ta­kva­pred­sta­va­bi­la­je­1931.­(Dva bi la ga vra na),­a­pred­sta­va­pr­vo­ga­Ka­ra­gi­će­va­igro­ka­za­Zlo ba­1934.­U­bu­dim­peš­tan­skom­ka­len­da­ru­Da­ni­ca­Ka­len­dar­za­Bu­njev­ce,­Šok­ce­i­Hr­va­te­ko­ji­ži­ve­u­Ma­džar­skoj­ob-ja­vlje­na­mu­je­ve­se­la­igra­Za­ruč­ni­ci (1937.) i­igro­kaz­Zlo ba­(1941.).­Za­rad­Druš­tva­bu-nje­vač­kih­ka­za­liš­nih­do­bro­vo­lja­ca­i­iz­vo-đe­nje­ka­za­liš­nih­pred­sta­va­ključ­na­je­bi­la­nje­go­va­ma­te­ri­jal­na­po­moć.­Dje­la­su­mu­do­ra­ta­iz­vo­đe­na­i­u­ju­go­sla­ven­skom­di­je­lu­Bač­ke­te­u­Za­gre­bu,­u­iz­ved­bi­pro­svjet­ne­sek­ci­je­Druš­tva­bač­kih­Hr­va­ta.

Ka­ko­je­bio­ne­u­mor­ni­ro­do­ljub­i­pro-tiv­nik­ta­daš­nje­ga­dr­žav­no­ga­po­ret­ka,­po-čet­kom­1941.­kao­po­li­tič­ki­ne­po­ću­dan­uhi­ćen­je­i­in­ter­ni­ran­u­lo­gor­u­Ki­star­csi.­Kao­emi­grant­u­Za­gre­bu­po­la­zio­je­te­čaj­za­re­da­te­lje­ka­za­liš­nih­do­bro­vo­lja­ca­u­or-ga­ni­za­ci­ji­HNK.­U­iz­da­nju­Druš­tva­bu­nje-vač­kih­ka­za­liš­nih­do­bro­vo­lja­ca­1943.-44.­izaš­lo­mu­je­6­ka­za­liš­nih­ko­ma­da­(Svi jest, Še pa, Ka ti ca, Ka si na, Ras tat ki nja, Že­ni­na lju bo mor nost).­Pot­kraj­1944.­i­u­1945.­bio­je­u­ju­go­sla­ven­skoj­na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­koj­voj­sci.­Bio­je­član­de­le­ga­ci­je­Hr­va­ta­iz­Baj-sko­ga­tro­ku­ta,­ko­ja­je­Jo­si­pu­Bro­zu­Ti­tu­u­si­ječ­nju­1945.­u­Be­o­gra­du­iz­ni­je­la­zah­ti­je-va­nja­da­se­taj­dio­Bač­ke­pri­po­ji­Ju­go­sla­vi-ji.­Tom­je­pri­go­dom­iz­ja­vio:­»Oni­su­nam­bi­li­za­bra­ni­li­i­to­da­se­na­zi­va­mo­ime­nom­na­šim,­ali­mi­smo­se­odr­ža­li.­Mi­Hr­va­ti­u­

KARADŽIĆ

Page 69: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­GIĆ

61

Baj­skom­tro­ku­tu­svi­za­jed­no­ho­će­mo­da­se­naš­Tro­kut­pri­sa­je­di­ni­slo­bod­noj­de­mo-krat­skoj­fe­de­ra­tiv­noj­Ju­go­sla­vi­ji.«­U­to­me­je­raz­do­blju­bio­is­tak­nut­dje­lat­nik­u­ju­žno-sla­ven­skim­druš­tve­nim­or­ga­ni­za­ci­ja­ma­u­Ma­džar­skoj,­npr.­u­Bač­ko-ba­ranj­skom­sla­ven­skom­kul­tu­r­nom­udru­že­nju­1945.,­a­bio­je­i­pred­sjed­nik­pri­re­đi­vač­ko­ga­od­bo­ra­baj­sko­ga­kon­gre­sa­An­ti­fa­ši­stič­ko­ga­fron-ta­ju­žnih­Sla­ve­na­1946.,­gdje­je­iza­bran­u­Cen­tral­ni­od­bor.­U­tom­je­svoj­stvu­po­sje­tio­i­CK­KP­Hr­vat­ske­tra­že­ći­po­moć­u­ra­du.­U­po­ra­ću­za­krat­ko­na­sta­vlja­kul­tur­no-pro-svjet­nu­dje­lat­nost,­pi­še­igro­ka­ze­o­sud­bi­na-ma­se­lja­ka­za­dva­ju­to­ta­li­tar­nih­re­ži­ma­ili­o­no­voj­vla­da­ju­ćoj­kla­si­(Iz­ne­na­đe­nje, 1946., Op­ćin­ski­na­čel­nik i Švaj car ka, 1947.), ali ta­da­ni­su­ob­ja­vlje­ni­ni­iz­vo­đe­ni.

Na­kon­su­ko­ba­ju­go­sla­ven­sko­ga­ko­mu-ni­stič­ko­ga­vod­stva­s­SSSR-om­i­nje­go­vim­sa­te­lit­skim­dr­ža­va­ma­1948.,­a­oso­bi­to­ti-je­kom­1949.,­doš­lo­je­do­za­mi­ra­nja­tih­i­dru­gih­ob­li­ka­kul­tur­no-pro­svjet­no­ga­ra­da­s­na­gla­še­nim­na­rod­no­snim­pred­zna­kom­pa­se­i­Ka­ra­gić­po­vu­kao­iz­druš­tve­nih­ak­tiv-no­sti.­Usko­ro­je­li­šen­slo­bo­de,­a­po­sjed­i­dom­od­u­ze­ti­su­mu.­Šest­ga­mje­se­ci­mu­če­u­zlo­gla­snom­bu­dim­peš­tan­skom­za­tvo­ru­

(Andrássyje­va­60),­na­sto­je­po­naj­pri­je­po-sti­ći­da­se­od­rek­ne­svo­je­ga­hr­vat­stva­i­da­po­ma­dža­ri­pre­zi­me­–­uza­lud.­Za­tim,­sve­do­1956.,­ro­bu­je­u­sta­lji­ni­stič­kom­»lo­go­ru­smr­ti«­u­Rec­sku­kraj­Paráda.­U­za­tvo­ru­je­ta­ko­đer­pi­sao,­ali­mu­je­lo­gor­ska­upra­va­uniš­ti­la­sve­ru­ko­pi­se.

Po­sli­je­ži­vi­u­Ba­ji,­ka­mo­su­mu­(1950.)­ma­džar­ske­vla­sti­prog­na­le­obi­telj.­U­tom­gra­du­na­sto­ji­osno­va­ti­stal­no­hr­vat­sko­ka-za­liš­te­i­hr­vat­sku­sred­nju­ško­lu,­ali­ni­u­nad­le­žnom­mi­ni­star­stvu­ni­u­vod­stvu­ta-daš­nje­ga­De­mo­krat­sko­ga­sa­ve­za­Ju­žnih­Sla­ve­na­ni­tko­ni­je­imao­slu­ha­za­nje­gov­pri­je­dlog.­Go­di­nu­da­na­pri­je­smr­ti­za­vr-ša­va­tra­gi­ko­me­di­ju­Faun­i­tra­ži­po­moć­od­Ma­ti­ce­ise­lje­ni­ka­Hr­vat­ske,­ko­ja­mu,­me-đu­tim,­ni­ka­da­ni­je­od­go­vo­ri­la.­

Zbog­po­slje­di­ca­za­tvor­skih­mu­če­nja­mno­go­vre­me­na­pro­vo­di­u­pe­čuš­koj­bol­ni­ci,­gdje­je­i­pre­mi­nuo.­Po­ko­pan­je­na­baj­skom­gro­blju­sv.­Ro­ka.

Ka­ra­gić­je­osje­ćao­po­tre­bu­da­se­kao­na­rod­ni­pro­svje­ti­telj­i­po­klo­nik­na­rod­no-sne­kul­tu­re­po­sve­ti­pi­sa­nju­knji­žev­nih­dje­la­na­ma­te­rin­skom­je­zi­ku,­da­žr­tvu­je­svo­ja­ma­te­ri­jal­na­sred­stva­za­ka­za­liš­ne­pred­sta-ve­u­Ga­ri­i­za­or­ga­ni­zi­ra­nje­tur­ne­ja­svo­je­ka­za­liš­ne­dru­ži­ne­u­osta­la­hr­vat­ska­na­se­lja­Baj­sko­ga­tro­ku­ta.­Svo­je­ka­za­liš­ne­ko­ma­de,­pi­sa­ne­ika­vi­com,­iz­da­je­u­vla­sti­toj­na­kla-di.­Na­po­zor­ni­cu­je­po­ku­šao­pre­sa­di­ti­sâm­ži­vot­na­ro­da­iz­ko­je­ga­je­po­te­kao.­Rad­nje­igro­ka­za,­ko­ji­ma­je­gle­da­telj­stvo­htio­za­ba-vi­ti­i­po­u­či­ti,­do­ga­đa­ju­se­u­nje­go­vu­užem­i­ši­rem­za­vi­ča­ju,­u­ma­džar­skom­di­je­lu­Bač­ke.­

Pra­i­zved­ba­nje­go­ve­Ras tat ki nje, ka­za-liš­no­ga­ko­ma­da­u­tri­či­na­i­pet­sli­ka,­bi­la­je­u­Ga­ri­26.­XII.­1936.­Svi jest i Še pa,­ša-lji­ve­igre­u­jed­nom­či­nu,­bi­le­su­na­gra­đe­ne­na­XII.­na­tje­ča­ju­za­naj­bo­lju­puč­ku­glu­mu­Ma­ti­ce­hr­vat­skih­ka­za­liš­nih­do­bro­vo­lja­ca­u­Za­gre­bu­1942.­Spo­me­na­su­vri­jed­ne­i­iz-ved­be­ko­ma­da­An­ka­Be­ri­će­va, Bo ga ta še va sluš ki nja,­Na­jed­nom­se­raz­bo­lje­la, Poš te ni va ra li ca i­Go­spo­đi­ca­Zor­ka,­ko­ji­su­mu­za­ži­vo­ta­osta­li­neo­bja­vlje­ni.­Pi­sao­je­mje­ša-vi­nom­bu­nje­vač­ke­ika­vi­ce­i­hr­vat­sko­ga­stan­dar­da.

Antun­Karagić­s­Blaškom­Rajićem

Page 70: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­RA­GIĆ

62

S­ma­džar­sko­ga­je­zi­ka­pre­veo­je­i­na­sce­nu­po­sta­vio­ko­ma­de:­Ima nje (Iván K. Pap),­U­tom­gr­mu­le­ži­zec­(An­dor­Nyári),­Go­spo­đi­ca­se­lja­ki­nja­(Árpád­Ber­czik).

Svo­je­te­mat­sko­is­ho­diš­te­Ka­ra­gi­će­ve­no­ve­le­ima­ju­on­dje­gdje­i­igro­ka­zi,­a­na-slo­vlje­ne­su­ova­ko:­Cr ne ko bi le, Raz­boj­nik, Đu­ve­gi­ja, Dok tor To ni,­Po­red­ve­li­kog­je­ze­ra,­Slu­žav­ka, Dan­čo­Zom­bor­če­vić.­

Su­bo­tič­ko­Na­rod­no­po­zo­riš­te­pri­ka­za-lo­mu­je­dra­mu­Ka ti ca­1967.,­a­Hr­vat­sko­ka­za­liš­te­iz­Pe­ču­ha­u­po­vo­du­80.­ob­ljet-ni­ce­nje­go­va­ro­đe­nja­iz­ve­lo­je­Ras tat ki nju (1993.),­za­tim­Ka ti cu (1995.) i Poš te no ga va ra li cu­(2007.).­Ru­ko­pi­snu­ostavš­ti­nu­spa-sio­je­Ju­raj­Lon­ča­re­vić­te­je­ona­po­hra­nje-na­u­Od­sje­ku­za­po­vi­jest­hr­vat­sko­ga­ka­za-liš­ta­HA­ZU­te­Na­ci­o­nal­noj­i­sve­u­či­liš­noj­knji­žni­ci­u­Za­gre­bu.­Svi­sa­ču­va­ni­ra­do­vi­ob­ja­vlje­ni­su­mu­2003.­u­edi­ci­ji­»Hr­vat­ski­knji­žev­ni­ci­u­Ma­đar­skoj«.

Dje­la:­Svi jest : Še pa,­Ga­ra­–­Sza­bad­ka,­1943;­Ka­ti ca : Ka si na,­Ga­ra­–­Sza­bad­ka,­1944;­Ras tat ki nja :­Že­ni­na­lju­bo­mor­nost,­Ga­ra­–­Sza­bad­ka,­1944;­A.­Ka­ra­gić,­Ka­za­liš­ni­ko­ma­di­i­no­ve­le,­ur.­Đ.­Fran­ko-vić,­Pe­čuh­–­Bu­dim­peš­ta,­2003.

Lit.:­S.­Kr­pan,­Hr­vat­ski­ugled­ni­ci­u­Ma­đar­skoj, Bu­dim­peš­ta,­1991;­M.­Mu­ri­nji,­An­tun­Ka­ra­gić­i­nje­go­vo­Druš­tvo­bu­nje­vač­kih­ka­za­liš­nih­do­bro­vo-lja­ca­u­Ga­ri,­Hr­vat­ski­ka­len­dar­2004,­Bu­dim­peš­ta,­2003;­Đ.­Vid­ma­ro­vić,­Ve­li­či­na­i­tra­ge­di­ja­An­tu­na­Ka­ra­gi­ća,­Kla sje na ših rav ni,­5-6/2004,­Su­bo­ti­ca;­150­go­di­na­po­zo­riš­ne­zgra­de­:­150­go­di­na­ka­za­liš­ne­zgra­de­:­150­éves­a­színház­épüle­te,­Suboticа,­2004;­S.­Vu­lić,­Bu­nje­vač­ko­hr­vat­ski­pi­sac­An­tun­Ka­ra­gić­i­nje­go­vo­dje­lo­u­kon­tek­stu­hr­vat­ske­knji-žev­no­sti­u­Bač­koj,­No va Istra,­2/2005,­Pu­la;­M.­Ba­ra,­Đi­la­so­va­ko­mi­si­ja­i­sud­bi­na­bač­kih­Hr­va­ta,­Pro tem po re,­4,­Za­greb,­2007;­S.­Vu­lić,­Vi­te­zo­vi­hr­vat­sko­ga­je­zi­ka­u­Bač­koj,­Su­bo­ti­ca,­2009; Hr­vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

Ž.­Man­dić

KA­RA­GIĆ,­Edu­ard­(?,­29.­VI.­1923.­–­?),­prav­nik,­sli­kar.­Sin­je­Laj­če­i­Márie,­rođ.­Ha­va­si.­Sed­mi­raz­red­gim­na­zi­je­za­vr­šio­je­u­Su­bo­ti­ci,­a­osmi­raz­red,­ma­tu­ru­i­Prav-ni­fa­kul­tet­u­Pe­ču­hu.­Od­1948.­teh­nič­ki­je­uprav­nik­rud­ni­ka­u­Alek­sin­cu.­Sli­kao­je­teh­ni­kom­ulja­i­tu­šem.

Lit.:­B.­Voj­nić­H[ajduk].,­Po­da­ci­o­li­kov­nim­umjet-ni­ci­ma­i­ama­te­ri­ma­u­Su­bo­ti­ci,­Ka len dar Hr vat­ska­ri­ječ­za­pre­stup­nu­1952.­go­di­nu, Su bo ti ca, 1952.

Lj.­Vu­ko­vić-Du­lić

KA­RA­GIĆ,­Laj­čo (Ka­ra­gich,­La­jos,­Lju­de­vit)­(Fan­ca­ga,­madž.­Bajaszentistván,­15.­V.­1893.­–­­?),­prav­nik,­sli­kar.­Sin­je­Ja­ko­va,­ro­dom­iz­Ga­re,­i­An­to­ne,­rođ.­Ko-va­čev,­ro­dom­iz­Sen­ti­va­na.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Ga­ri,­če­ti­ri­ni­ža­raz­re­da­gim-na­zi­je­u­Ba­ji,­a­če­ti­ri­vi­ša­raz­re­da­gim­na-zi­je­u­Se­ge­di­nu.­Stu­di­rao­je­pra­vo­u­Bu-dim­peš­ti,­gdje­je­škol­ske­go­di­ne­1912./13.­po­la­zio­pr­vu­go­di­nu­Vi­še­ško­le­za­li­kov­nu­umjet­nost.­U­Pr­vom­svjet­skom­ra­tu­su-dje­lo­vao­je­u­či­nu­ča­sni­ka.­Za­po­sli­je­rat-ne­srp­ske­oku­pa­ci­je­ju­žne­Ma­džar­ske,­bio­je­naj­pri­je­ko­tar­ski­do­na­čel­nik­u­Pe­ču­hu­1918.,­za­tim­1920.­krat­ko­ko­tar­ski­na­čel­nik­Ba­je,­da­bi­ga­20.­VI.­iste­go­di­ne­mi­ni­star­unu­tar­njih­po­slo­va­Kra­ljev­stva­SHS­Lju-bo­mir­Da­vi­do­vić­ime­no­vao­za­gra­do­na­čel-ni­ka,­na­slje­đu­ju­ći­na­ovoj­du­žno­sti­Va­su­Do­lin­ku.­No,­ušao­je­u­su­kob­s­Mar­ti­nom­Ma­ti­ćem,­ve­li­kim­žu­pa­nom­i­vla­di­nim­po-vje­re­ni­kom­za­Ba­ju,­te­je­ubr­zo­nje­go­vu­du­žnost­pre­u­zeo­Vo­ji­slav­Đur­đe­vić.­Na­kon­po­vla­če­nja­srp­ske­voj­ske­iz­za­po­sjed­nu­tih­di­je­lo­va­ju­žne­Ma­džar­ske­(21.­VI­II.­1921.),­sa­su­pru­gom­se­pre­se­lja­va­u­Kra­lje­vi­nu­SHS.­Bio­je­taj­nik­ju­go­sla­ven­sko­ga­ve­le-po­slan­stva­u­Bu­dim­peš­ti,­po­sli­je­sud­ski­ofi­cir,­voj­ni­su­dac­u­Za­je­ča­ru,­ra­dio­je­i­u­Kra­gu­jev­cu­gdje­mu­se­ro­dio­sin­Edu­ard,­te­op­ćin­ski­bi­lje­žnik­u­No­vom­Se­lu­(srp.­Bač-ko­No­vo­Se­lo).­Od­1924.­ži­vi­u­Su­bo­ti­ci­i­ra­di­u­ra­znim­grad­skim­slu­žba­ma.­

Zbir­ka­Grad­sko­ga­mu­ze­ja­u­Sen­ti­po-sje­du­je­dvi­je­nje­go­ve­sli­ke­u­ulju,­za­ve­de­ne­pod­na­zi­vi­ma­Kom­po­zi­ci­ja i Bu ket polj sko­ga­cvi­je­ća.­U­tek­stu­iz­1952.­Blaš­ko­Voj­nić­Haj­duk­na­vo­di­da­1952.­ži­vi­u­Su­bo­ti­ci­i­»naj­vi­še­ra­di­uljem«­te­da­još­ni­je­iz­la­gao.­Dvi­je­nje­go­ve­sli­ke­–­Por­tret­mla­di­ća­i Por tret star ca­(1933.)­–­u­umjet­nič­koj­zbir-ci­su­bo­tič­ko­ga­Grad­sko­ga­mu­ze­ja­po­tvr­da­su­nje­go­ve­sli­ka­r­ske­ak­tiv­no­sti­u­me­đu­rat-nom­raz­do­blju­i­po­ka­zu­ju­vješ­ti­nu­obra­zo-va­no­ga­sli­ka­ra.­Dje­la­su­do­spje­la­u­zbir­ku­

Page 71: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­GIĆ

63

ot­ku­pom­sli­ka­bu­nje­vač­kih­sli­ka­ra­iz­Bač-ke­ga­le­ri­je­dr.­Jo­va­na­Mi­le­ki­ća.­Osim­tih­dvi­ju­sli­ka,­u­su­bo­tič­kom­je­mu­ze­ju­i­Ka-ra­gi­ćev­Por tret Ti ta,­na­stao­oko­1945.­Po-čet­kom­1950-ih­ži­vio­je­u­Su­bo­ti­ci.

Lit.:­T.­Is­kru­ljev,­Ras­pe­će­srp­skog­na­ro­da­u­Sre­mu­1914­go­di­ne­i­Ma­dža­ri­:­Sa­ma­džar­ske­gra­ni­ce­­: Baj ski Tro kut : Sent­An dri ja,­No­vi­Sad,­1941;­B.­Voj­nić­H[ajduk].,­Po­da­ci­o­li­kov­nim­umjet­ni­ci­ma­i­ama­te­ri­ma­u­Su­bo­ti­ci,­Ka­len­dar­Hr­vat­ska­ri­ječ­za­pre­stup­nu­1952.­go­di­nu,­Su­bo­ti­ca,­1952;­P.­Mo-mi­ro­vić­(red.),­Po pis sli kar skih i va jar skih de la u mu­ze­ji­ma­i­ga­le­ri­ja­ma­sli­ka­Voj­vo­di­ne, 1, No vi Sad,­1965;­O.­Ko­va­čev­Nin­kov,­De­la­iz­Bač­kog­mu­ze­ja­dr­Jo­va­na­Jo­ce­Mi­le­ki­ća­u­fon­du­umet­nič-kog­ode­lje­nja­Grad­skog­mu­ze­ja­Su­bo­ti­ca,­u:­Bač­ka­ga­le­ri­ja­dr­Jo­va­na­Mi­le­ki­ća­(au­tor­iz­lo­žbe­i­ka­ta­lo­ga­B.­Du­ran­ci),­Su­bo­ti­ca,­2007;­L.­Knézy,­Ba­ja­a­for­ra­da­lom­és­a­Szerb­megszállás­al­latt­(1918­1921),­Ba­ja,­2009²;­G.­Malović,­Se o ba u Ma­ti­cu­:­Spi­sko­vi­srp­skih­op­ta­na­ta­u­Ma­đar­skoj­1920­1931.,­2,­No­vi­Sad­–­Bu­dim­peš­ta,­2010;­A Magyar­Képzőművésze­ti­Egyetem­hallgatói­1871­től­a­mai­na­pig­(www.mke.hu/abo­ut/hall­ga­toi_adat­ba­zis.php/k).

O.­Ko­va­čev-Nin­kov

KA­RA­GIĆ,­Lu­ka­(Ba­ja?,­oko­1680.­–­Ba-ja,­18.­VII.­1748.),­fra­nje­vac,­pi­sac,­pro­vin-ci­jal.­Vje­ro­jat­no­pri­pa­da­obi­te­lji­iz­bje­gli­ca­iz­Olo­va­ko­ji­su­se­za­vri­je­me­Ve­li­ko­ga­beč­ko­ga­ra­ta­na­se­li­li­u­Ba­ju.­Ako­ni­je­ro-đen­u­Ba­ji,­on­dje­je­pro­veo­naj­ra­ni­je­dje-tinj­stvo,­jer­je­do­bro­go­vo­rio­ma­džar­ski.­U­Bo­lonj­skoj­fra­nje­vač­koj­pro­vin­ci­ji­stu­di­rao­je­te­o­lo­gi­ju­(1705.-08.),­što­zna­či­da­je­na-

kon­1700.­pri­stu­pio­Bo­sni­Sre­bre­noj­te­da­je­na­kon­no­vi­ci­ja­ta­naj­vje­ro­jat­ni­je­po­ha­đao­Fi­lo­zof­sko­uči­liš­te­u­Bu­di­mu.­

Na­kon­po­vrat­ka­u­do­mo­vi­nu­bio­je­taj-nik­pro­vin­ci­ja­la­An­dri­je­Eći­mo­vi­ća­(1708.-11.),­a­za­tim­de­fi­ni­tor­Pe­tra­Pa­sti­ro­vi­ća­(1711.-14.).­Oba­vljao­je­i­dru­ge­uprav­ne­du­žno­sti:­bio­je­pred­stoj­nik­sa­mo­sta­na­u­Som­bo­ru­(1712.-14.),­gvar­di­jan­i­ob­no­vi­telj­sa­mo­sta­na­i­cr­kve­u­Ba­ji­(1714.-17.,­1720.-30.)­te­gvar­di­jan­u­Bu­di­mu­(1717.-18.,­1719.-20.)­i­Osi­je­ku­(1718.-19.).­U­opre­dje­lje­nji­ma­čla­no­va­Bo­sne­Sre­bre­ne­u­vri­je­me­tzv.­pr-ve­di­o­be­mo­rao­je­bi­ti­za­stup­nik­tro­di­jel­ne­po­dje­le­Pro­vin­ci­je­Bo­sne­Sre­bre­ne­na­dal-ma­tin­sku,­bo­san­sko-sla­von­sku­i­ugar­sku­pro­vin­ci­ju,­jer­ga­je­22.­I.­1735.­vr­hov­na­upra­va­Fra­nje­vač­ko­ga­re­da­ime­no­va­la­za­pro­vin­ci­ja­la­no­vo­o­sno­va­ne­Pro­vin­ci­je­sv.­Iva­na­Ka­pi­stran­sko­ga,­ko­ja­je­tre­ba­la­oku-pi­ti­sa­mo­sta­ne­u­Po­du­na­vlju,­Bač­koj­i­Sri-je­mu.­Tro­di­jel­na­di­o­ba­Bo­sne­Sre­bre­ne­ni­je­ta­da­pro­ve­de­na­(iz­dvo­je­na­je­sa­mo­dal­ma-tin­ska­Pro­vin­ci­ja­sv.­Ka­ja,­da­naš­nja­Pro­vin-ci­ja­Pre­sve­to­ga­Ot­ku­pi­te­lja),­ali­je­Ka­ra­gić­po­stao­pro­vin­ci­jal­Bo­sne­Sre­bre­ne­na­pod-ruč­ju­tur­ske­i­hab­sburš­ke­vla­sti­(1735.-38.).­Na­kon­is­te­ka­slu­žbe­pro­vin­ci­ja­la­iza­brao­ga­je­1738.­ka­pi­tul­za­ku­sto­da­pro­vin­ci­ja­lu­Iva­nu­Sri­jem­cu,­ali­se­na­kon­go­di­nu­da­na­za­hva­lio­na­slu­žbi­zbog­bo­le­sti­i­sta­ro­sti.­Dva­ka­lač­ko-bač­ka­nad­bi­sku­pa­ime­no­va­la­su­ga­za­svo­je­ga­sa­vjet­ni­ka.

Pro­mi­cao­je­vi­so­ke­ško­le­u­Bo­sni­Sre-bre­noj.­God.­1725.­ure­dio­je­sa­mo­stan­u­Ba-ji­da­u­nje­mu­poč­ne­rad­fi­lo­zof­sko­uči­liš­te,­a­1735.­pro­mak­nuo­je­ško­lu­mo­ral­no­ga­bo-go­slo­vlja­u­Pe­tro­va­ra­di­nu­u­če­tve­ro­go­diš-nju­vi­so­ku­bo­go­slov­nu­ško­lu;­u­Osi­jek­je­pak­bo­go­slov­noj­ško­li­pri­dru­žio­fi­lo­zof­sko­uči­liš­te­te­je­za­te­dvi­je­obra­zov­ne­usta­no-ve­osi­gu­rao­na­slov­ge­ne­ral­no­ga­uči­liš­ta.­S­pa­žnjom­je­nje­go­vao­bo­san­či­cu­od­re­div­ši­1737.­oš­tre­ka­zne­svi­ma­ko­ji­»ilir­ske­ri­je­či­pi­šu­la­ti­ni­com­umje­sto­do­ma­ćim­pi­smom«.­Sâm­bi­lje­ži­da­je­Li brum pre cum illyri co ser mo ne pu bli ci ju ris fe cit­nje­gov­mo­li­tve-nik,­ko­ji­je­da­nas­iz­gu­bljen.

Lit.:­I.­Ku­ku­lje­vić­Sak­cin­ski­(ur.),­Bi­bli­o­gra­fia­hr­vat ska,­1,­Za­greb,­1860;­J. Je­le­nić,­Bio­bi bli o gra­

L.­Karagić,­Portret­mladića

Page 72: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­RA­GIĆ

64

fi­ja fra­nje­va­ca­Bo­sne­Sre­bre­nič­ke­II.­(ru­ko­pis­u­ar­hi­vu­fra­nje­vač­kog­sa­mo­sta­na­u­To­li­si);­D.­Man-dić,­Fra­nje­vač­ka­Bo­sna, Rim,­1968;­F.­E.­Hoš­ko,­Pro­svjet­no­i­kul­tur­no­dje­lo­va­nje­bo­san­skih­i­hr-vat­skih­fra­nje­va­ca­u­Bu­di­mu­ti­je­kom­18.­sto­lje­ća,­No va et ve te ra, 1-2/1978,­Sa­ra­je­vo;­B.­Be­nić,­Lje­to pis su tješ kog sa mo sta na, Sa­ra­je­vo,­1979;­I.­Stra-že­ma­nac,­Po­vi­jest­fra­nje­vač­ke­pro­vin­ci­je­Bo­sne­Sre bre ne,­Za­greb,­1993;­F.­E.­Hoš­ko,­Sla von ska fra­nje­vač­ka­uči­liš­ta,­Za­greb,­2011.

F.­E.­Hoš­ko

KA­RA­GIĆ,­Mi­jo­(Ga­ra,­14.­V.­1945.),­kul-tur­ni­i­druš­tve­ni­dje­lat­nik,­po­li­ti­čar,­pi­sac.­Ro­đen­u­sta­roj­bu­nje­vač­ko­hr­vat­skoj­obi­te­lji­Mi­je­i­Ma­ri­je,­rođ.­Duj­mov.­Osnov­nu­ško­lu­na­hr­vat­sko-srp­skom­na­stav­nom­je­zi­kom­za­vr­šio­je­u­rod­nom­se­lu,­a­Srp­sko-hr­vat-sku­gim­na­zi­ju­u­Bu­dim­peš­ti­1963.­Upi­sao­je­us­po­red­no­Vi­so­ku­voj­nu­ško­lu­i­Vi­so-ku­na­stav­nič­ku­ško­lu­u­Se­ge­di­nu­(smjer:­ger­ma­ni­sti­ka),­ali,­na­kon­što­je­voj­nu­ško­lu­mo­rao­pre­ki­nu­ti­zbog­bo­le­sti,­ško­lo­va­nje­je­na­sta­vio­i­di­plo­mi­rao­na­Vi­so­koj­na­stav-nič­koj­ško­li­u­Pe­ču­hu­1972.­(smjer:­hr­vat-sko-srp­ski­je­zik­i­knji­žev­nost­te­ma­džar­ski­je­zik­i­knji­žev­nost).­Na­bu­dim­peš­tan­skom­Sve­u­či­liš­tu­Loránda­Eötvösa­di­plo­mi­rao­je­hr­vat­sko-srp­ski­je­zik­i­knji­žev­nost­1977.,­a­dok­to­ri­rao­1984.­s­te­mom­»Raz­voj­pi­sme-no­sti­i­knji­žev­no­sti­gra­diš­ćan­skih­Hr­va­ta­od­1860.­do­1921.«.

Kao­uči­telj­ ra­di­u­Kać­ma­ru,­Un­di­(madž.­Und,­Gra­diš­će)­i­Bu­dim­peš­ti,­gdje­je­od­1976.­do­po­čet­ka­1990.­re­fe­rent­za­iz­da­vač­ku­dje­lat­nost­u­De­mo­krat­skom­sa-ve­zu­Ju­žnih­Sla­ve­na­(DSJS).­U­vri­je­me­ras­pa­da­Ju­go­sla­vi­je­imao­je­ključ­nu­ulo­gu­u­iz­dva­ja­nju­i­or­ga­ni­zi­ra­nju­hr­vat­skih­or-ga­ni­za­ci­ja­iz­za­jed­nič­kih­ju­žno­sla­ven­skih­in­sti­tu­ci­ja­u­Ma­džar­skoj.­Na­nje­gov­po­ti-caj­ute­me­lje­no­je­Druš­tvo­Gra­diš­ćan­skih­Hr­va­tov­u­Ugar­skoj­1990.,­u­ko­jem­je­bio­do­pred­sjed­nik­1990.-94.­Kao­pred­sjed­nik­Ini­ci­ja­tiv­no­ga­od­bo­ra­sa­zi­va­Pr­vu­skupšti-nu­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj,­ka­da­je­2.-3.­XI.­1990.­u­Sam­bo­te­lu­(madž.­Szom­bat­hely)­ute­me­lje­na­pr­va­sve­hr­vat­ska­or­ga­ni­za­ci­ja­u­Ma­džar­skoj­–­Sa­vez­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj­(SHM),­a­on­iza­bran­za­ge­ne­ral­no­ga­taj­ni-ka­(re­i­za­bran­1993.).­Na­kon­de­mo­krat­skih­lo­kal­nih­iz­bo­ra­1994.,­na­ko­ji­ma­su­Hr­va­ti­

u­Ma­džar­skoj­ute­me­lji­li­svo­je­ma­njin­ske­sa­mo­u­pra­ve,­za­stup­ni­ci­hr­vat­skih­sa­mo-u­pra­va­osno­va­li­su­Hr­vat­sku­dr­žav­nu­sa-mo­u­pra­vu­(HDS),­a­na­pr­voj­osni­vač­koj­skupšti­ni­HDS-a­iza­bran­je­za­pred­sjed­ni-ka.­Tu­je­du­žnost­ob­na­šao­u­tri­man­da­ta­do­umi­ro­vlje­nja­2006.,­ka­da­je­iza­bran­za­po­ča­snog­pred­sjed­ni­ka.

Kao­ge­ne­ral­ni­taj­nik­SHM-a­i­pred-sjed­nik­HDS-a­pri­do­nio­je­me­đu­sob­no­mu­upo­zna­va­nju­po­vi­je­snih­hr­vat­skih­et­nič­kih­za­jed­ni­ca­u­Ma­džar­skoj­i­usu­gla­ša­va­nju­nji­ho­vih­po­li­tič­kih­in­te­re­sa­te­je­za­slu­žan­za­iz­grad­nju­kul­tur­ne­au­to­no­mi­je­Hr­va­ta­u­Ma­džar­skoj.­Tih­go­di­na­HDS­ostva­ru­je­niz­or­ga­ni­za­cij­skih­pot­hva­ta:­osni­va­iz­da­vač­ko­Ne­pro­fit­no­pod­u­ze­će­Cro a ti ca­u­Bu­dim-peš­ti­1999.,­u­či­jim­se­okvi­ri­ma­od­2007.­emi­ti­ra­ju­i­ra­dij­ske­emi­si­je­na­Ma­džar­skom­ra­di­ju­4;­u­svo­je­vla­sniš­tvo­pre­u­zi­ma­ško­lu­u San to vu (madž.­Hercegszántó)­2000.;­na­nje­gov­je­po­ti­caj­pri­re­đen­2000.­u­Sam­bo-te­lu­I.­dan­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj,­kao­sla­vlje­svih­hr­vat­skih­et­nič­kih­sku­pi­na,­ko­je­od­ta­da­sva­ke­go­di­ne­u­dru­goj­re­gi­ji­tra­di­ci­o-nal­no­or­ga­ni­zi­ra­ju­SHM­i­HDS;­uz­pot­po-ru­hr­vat­ske­i­ma­džar­ske­vla­de­otvo­ren­je­Kul­tur­no-pro­svjet­ni­cen­tar­i­od­ma­ra­liš­te­za­Hr­va­te­u­Ma­džar­skoj­u­Vla­ši­ći­ma­na­oto­ku­Pa­gu­2005.;­po­lo­že­ni­su­te­me­lji­Mu-ze­ja­sa­kral­ne­umjet­no­sti­Hr­va­ta­u­Ma­đar-skoj­u­Pri­si­ki­(madž.­Pe­resznye,­Gra­diš­će),­ko­ji­je­otvo­ren­2007.­

Raz­vio­je­znat­nu­po­li­tič­ku­ak­tiv­nost­u­vri­je­me­ra­ta­u­Hr­vat­skoj­1991.:­u­Šo­pro­nu­je­pri­go­dom­pr­vih­Pa ne u rop skih da na u Ma­džar­skoj­u­su­sre­tu­s­ma­džar­skim­pre-mi­je­rom­Józsefom­An­tal­lom­lo­bi­rao­za­pri­zna­nje­neo­vi­sno­sti­Hr­vat­ske;­u­su­rad­nji­s­Ma­džar­skim­cr­ve­nim­kri­žem­1992.­or-ga­ni­zi­rao­je­do­ček­ugro­že­ne­dje­ce­iz­Du-brov­ni­ka­i­nje­go­ve­oko­li­ce,­ko­ja­su­za­tim­zbri­nu­ta­u­Bu­dim­peš­ti­i­Tatabányi;­su­or-ga­ni­za­tor­je­hu­ma­ni­tar­ne­ak­ci­je­bu­dim­peš-tan­skog­li­sta­Esti­Hírlap – Bu­dim­peš­ta­za­Hr vat sku;­u­Sam­bo­te­lu­or­ga­ni­zi­ra­smo­tru­hr­vat­ske­dje­ce­iz­Ma­džar­ske,­Hr­vat­ske­i­Au­stri­je­Dje­ca­za­Hr­vat­sku,­na­ko­joj­je­ti-su­ću­dje­ce­tra­ži­lo­mir­u­Hr­vat­skoj­i­nje­zi­no­me­đu­na­rod­no­pri­zna­nje.­Su­o­sni­vač­je­Hr-

Page 73: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­GIĆ

65

vat­sko­ga­po­slov­no­ga­cen­tra­u­Bu­dim­peš­ti­1992.,­ko­ji­je­dje­lo­vao­do­2008.;­god.­1992.­sa­zi­va­skup­is­tak­nu­tih­ma­džar­skih­i­hr­vat-skih­po­li­ti­ča­ra,­umjet­ni­ka­i­po­vje­sni­ča­ra­na­osni­vač­ku­sjed­ni­cu­Ma­đar­sko-hr­vat­skog­druš­tva,­ka­da­je­iza­bran­za­taj­ni­ka­Druš­tva.­Tu­du­žnost­ob­na­ša­do­1996.­

Od­1976.,­ka­da­ob­ja­vlju­je­no­ve­lu­Pr vo po li va nje­o­bu­nje­vač­ko­hr­vat­skim­obi­ča­ji-ma­u­za­gre­bač­kom­ka­to­lič­kom­ča­so­pi­su­Ka na­(br.­4/1970),­s­kra­ćim­i­du­žim­pre­ki-di­ma­pu­bli­ci­ra­pri­po­vi­jet­ke,­kri­ti­ke­i­struč-ne­član­ke­u­bu­dim­peš­tan­skim­Na rod nim no vi na ma­(od­1974.),­nji­ho­vu­pri­lo­gu­Ne­ve nu­(od­1982.),­u­Na rod nom ka len da ru (od­1975.)­i­Gla su­(od­1989.)­te­u­Fo ru mu, ča­so­pi­su­raz­re­da­za­su­vre­me­nu­knji­žev­nost­JA­ZU­(Za­greb,­1989.),­Mi gra cij skim te ma­ma­(Za­greb,­1993.),­u­pu­bli­ka­ci­ji­7.­tje­dan­hr vat skih ma nji na­(Za­greb,­2001.),­u­zbor-ni­ci­ma­Iz­hr­vat­ske­baš­ti­ne­u­Ma­đar­skoj (2005.) i Iden­ti­tet­bač­kih­Hr­va­ta­(2010.);­stu­di­je­»Iz­knji­žev­ne­baš­ti­ne­gra­diš­ćan-skih­Hr­va­ta«­ob­ja­vio­je­u­zbor­ni­ku­Pri­lo­zi­kul­tur­noj­i­knji­žev­noj­po­vi­je­sti­Sr­ba­i­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj­(Bu­dim­peš­ta,­1982.)­i­»O­raz­vo­ju­pi­sme­no­sti­gra­diš­ćan­skih­Hr­va­ta«­ob ja vio je u Mi gra cij skim te ma ma­(1990.);­pje­sme­i­pro­zna­dje­la­ob­ja­vlje­na­su­mu­u­zbor­ni­ci­ma­Li­pe­ri­či­(:­Iz­bor­iz­knji­žev­no-sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­b.­m.,­1992;­:­Iz­knji­žev­no­sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Ko ra­blji ca,­2/1994,­Za­greb),­Pje sniš tvo Hr va ta u­Ma­đar­skoj­(Za­greb,­1992.,­na­hr­vat­skom­i­espe­ran­tu;­su­u­red­nik),­Iz­vor­na­dnu­du­še­(Re­še­ta­ri,­1999.)­i­Sla vuj na dla nu­(Re-še­ta­ri,­2002.).­Za­ti­sak­je­ure­dio­ru­ko­pi­se­

pje­sa­ma­vi­še­hr­vat­skih­knji­žev­ni­ka­u­Ma-džar­skoj:­Sti­pa­na­Bla­že­ti­na,­Mar­ka­De­ki­ća­i­Lju­bin­ka­Ga­li­ća­Sun­ča­na­po­lja­(Bu­dim-peš­ta,­1980.),­Sti­pa­na­Bla­že­ti­na­Sr ce na dla nu­(Bu­dim­peš­ta,­1981.);­Ma­te­Šin­ko­vi­ća­Na na šoj Go ri­(Bu­dim­pe­šta,­1981.,­1986²;­So­pron,­1998³)­i­La­jo­ša­Škrapića­Ob­ra­čun (Bu­dim­peš­ta,­1996.);­Ivan­Hu­ljev­Put do te be (Bu­dim­peš­ta,­2004.).­U­svo­joj­zbir­ci­re­a­li­stič­nih­pri­po­vi­je­da­ka­Slo bod ni pu to­vi­te­ma­ti­zi­rao­je­ži­vot­hr­vat­sko­ga­se­lja­ka­i­in­te­lek­tu­al­ca­na­ma­džar­skom­se­lu­u­so­ci­ja-li­zmu.­Pre­vo­đen­je­na­ma­džar­ski,­slo­vač­ki­i­espe­ran­to.

Bio­je­ured­nik­Na rod nog ka len da ra, go­diš­nja­ka­Hr­va­ta,­Sr­ba­i­Slo­ve­na­ca­u­Ma-đar­skoj­1979.-89.,­ure­dio­je­pr­va­če­ti­ri­go-diš­ta­Hr vat sko ga ka len da ra­(Bu­dim­peš­ta,­1991.-95.),­ured­nik­Na ših ra do va­1986.-87.,­su­u­red­nik­ča­so­pi­sa­Glas­1989.-90.­te­član­ure­đi­vač­kog­od­bo­ra­Ča­so­pi­sa­za­knji­žev-nost,­kul­tu­ru­i­druš­tve­na­pi­ta­nja­Ne ven 1984.-88.

Bio­je­član­Sa­ve­za­ma­džar­skih­no­vi-na­ra­1982.-88.,­član­je­Druš­tva­hr­vat­skih­knji­žev­ni­ka­(DHK),­Sek­ci­je­DHK-a­i­Hr-vat­skog­PEN-a­za­pro­u­ča­va­nje­knji­žev­no-sti­u­hr­vat­skom­ise­lje­niš­tvu,­a­od­1997.­i­član-rad­nik­Ma­ti­ce­hr­vat­ske.­Pred­sjed­nik­je­Od­bo­ra­au­toh­to­nih­hr­vat­skih­za­jed­ni­ca­u­Eu­ro­pi­pri­Hr­vat­skom­svjet­skom­kon­gre-su­2000.-08.

Do­bit­nik­je­pri­zna­nja Is­tak­nu­ti­pr­o-svjet­ni­dje­lat­nik­Mi­ni­star­sko­ga­vi­je­ća­NR­Ma­džar­ske­(1979.);­pred­sjed­nik­Hr­vat­ske­Fra­njo­Tu­đman­pri­go­dom­slu­žbe­nog­po-sje­ta­Ma­džar­skoj­od­li­ko­vao­ga­je­Re­dom­Da­ni­ce­hr­vat­ske­s­li­kom­Mar­ka­Ma­ru­li­ća­1997.;­pred­sjed­nik­Ma­džar­ske­Fe­renc­Mádl­u­Ma­džar­skom­par­la­men­tu­uru­čio­mu­je­Or­den­vi­teš­kog­re­da­Re­pu­bli­ke­Ma­džar­ske­2004.;­hr­vat­ski­pred­sjed­nik­Stje­pan­Me­sić­uru­čio­mu­je­Red­kne­za­Bra­ni­mi­ra­s­ogr-li­com­2006.;­pre­mi­jer­Ma­džar­ske­Fe­renc­Gyurcsány­uru­čio­mu­je­Od­li­ko­va­nje­za­ma­nji­ne­2006.;­rek­tor­Vi­so­ke­ško­le­Ber­zsenyi­Dániel­u­Sam­bo­te­lu­do­di­je­lio­mu­je­od­lič­je­Na­slov­ni­sve­u­či­liš­ni­do­cent 2006.

Mijo­Karagić

Page 74: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­RA­GIĆ

66

Od­1999.­po­ča­sni­je­kon­zul­Re­pu­bli-ke­Hr­vat­ske.­Su­dje­lu­je­u­or­ga­ni­zi­ra­nju­eu­ro­re­gi­o­nal­nih­i­pre­ko­gra­nič­nih­od­no­sa­Ka­ni­ža­(madž.­Nagyka­niz­sa)­–­Ča­ko­vec­–­Va­ra­ždin,­od­no­sno­Mu­ra­–­Dra­va,­te­ja­ča-nja­su­rad­nje­go­spo­dar­skih­ko­mo­ra­u­tim­re­gi­ja­ma.

Dje­lo:­Slo bod ni pu to vi : Pri po vi je sti,­Bu­dim­peš­ta,­1987.

Lit.:­S.­Illés,­A­magyarországi­délszláv­irodalom-ból,­Magyar­Nem­zet,­21.­V.­1983,­Bu­da­pest;­P.­Mi-lo­še­vić,­Na dru goj oba li : Hre sto ma ti ja po sle rat ne knji­žev­no­sti­na­srp­sko­hr­vat­skom­je­zi­ku­u­Ma­đar­skoj, Va­lje­vo,­1984;­Đ.­Vid­ma­ro­vić,­Mi­jo­Ka­ra­gić:­Slo­bod­ni­pu­to­vi, Ma ti ca,­7-8/1987,­Za­greb;­S.­Mi-jo­vić­Ko­čan,­U­tra­že­nju­iden­ti­te­ta, Na ša knji ga, 27-28,­Za­greb,­1987;­S.­Illés,­A­magyarországi­délszláv­iro­da­lom,­Bu­da­pest,­1987;­S.­Bla­že­tin,­Knji­žev­nost­Hr­va­ta­u­Ma­đar­skoj­od­1918.­do­da­nas,­Osi­jek,­1998;­M.­De­kić,­Hr­vat­ske­au­toh­to­ne­ma­nji­ne­u­Eu­rop­skoj­uni­ji,­Hr­vat­ski­ise­lje­nič­ki­zbor­nik­2006.,­Za­greb,­2005;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

Ž.­Man­dić

KA­RA­GIĆ-JA­SE­NO­VIĆ,­Ka­ti­ca­(Ga­ra,­28.­VII.­1929.),­sli­ka­ri­ca,­kul­tu­r­na­dje­lat-ni­ca.­Kći­je­Ma­te­Ja­se­no­vi­ća­i­Sta­ne,­rođ.­Ku­li­šić,­pod­ri­je­tlom­iz­Baš­ku­ta.­Puč­ku­je­ško­lu­za­vr­ši­la­u­rod­nom­se­lu,­gdje­su­joj­uči­te­lji­ce­bi­le­re­dov­ni­ce­Dru­žbe­se­sta­ra­Na­še­Go­spe.­Svo­jom­dje­lat­noš­ću­(re­ci­ti-ra­njem,­pje­va­njem,­glu­mom­i­cr­ta­njem)­is­ti­če­se­u­škol­skoj­udru­zi­zva­noj­Gar­da­sr­ca.­U­baj­skom­Za­vo­du­za­od­goj­dje­vo­ja-ka­Na ša Go spa,­pod­vod­stvom­rav­na­te­lja­Gyule­Rud­naya,­raz­vi­ja­joj­se­sli­kar­sko­umi­je­će­pa­1946.­po­sta­je­re­do­vi­tom­čla­ni-com­Li­kov­no-umjet­nič­ke­ško­le­Slo­bod­ne­aka­de­mi­je,­ko­ju­je­ute­me­ljio­baj­ski­sli­kar­Fe­renc­Mi­kli,­a­vo­dio­maj­stor­sli­kar­stva­Gyula­Rud­nay.­God.­1947.­zo­vu­je­u­bu-dim­peš­tan­sku­Li­kov­nu­aka­de­mi­ju,­ali­una-toč­po­nu­đe­noj­vi­so­koj­sti­pen­di­ji­otac­je­ne­puš­ta­go­vo­re­ći:­»Ima­ona­od­čeg­ži­vit,­pa­ne­će­val­da­cr­ta­ti­mo­ja­ćer!«­Od­ro­di­te­lja­joj­od­u­zi­ma­ju­ze­mlju­1948.,­obi­telj­teš­ko­ži­vi,­a­ona­za­mi­zer­nu­pla­ću­ra­di­kod­ne-ko­ga­baj­sko­ga­sli­ka­ra.­Ba­vi­se­i­bo­je­njem­ukra­snih­ta­nju­ra­s­ka­lač­kim­mo­ti­vi­ma,­ko­ji­su­iz­la­ga­ni­i­na­gra­đi­va­ni,­a­za­tim,­do­umi-ro­vlje­nja,­u­Po­du­nav­skom­šu­mar­stvu­kao­

ad­mi­ni­stra­to­ri­ca.­Iz­bra­ka­s­Bi­ki­ća­ni­nom­Ma­tom­Ja­se­no­vi­ćem­ima­la­je­dva­si­na,­ko­ji­su­pre­mi­nu­li:­Ma­tu­Ka­ra­gi­ća,­da­ro­vi­to­ga­pje­sni­ka,­i­Iva­na­Ka­ra­gi­ća,­po­zna­to­ga­gla-zbe­ni­ka.­U­po­sljed­nja­dva­de­se­tlje­ća­XX.­st.­or­ga­ni­zi­ra­la­je­mno­ga­ho­do­čaš­ća­u­Me-đu­gor­je­i­pu­to­va­nja­na­ri­je­ku­Bu­nu,­ka­mo­je­vo­di­la­mno­ge­bač­ke­Hr­va­te.­Od­1988.­čla­ni­ca­je­vod­stva­Baj­ske­bu­nje­vač­ke­či­ta-o­ni­ce.­Za­Do­mo­vin­sko­ga­ra­ta­zbri­nja­va­la­je­mno­ge­prog­na­ni­ke­iz­Hr­vat­ske.­Ži­vi­u­Ba­ji.

Sli­kar­stvom­se­ba­vi­od­svo­je­mla­do­sti.­Na­dah­nu­će­na­la­zi­na­ba­čvan­skoj­rav­ni­ci,­me­đu­su­se­lja­ni­ma,­na­sa­la­šu,­u­san­to­vač-koj­šu­mi­Ka­ra­pan­dži­i­bi­blij­skim­te­ma­ma.­Ra­di­u­akva­re­lu,­ulju­i­gra­fi­ci.­Naj­po­zna-ti­je­su­joj­sli­ke­Jor go van, Sa laš, Bu njev ka, Au to por tret. Ima­la­je­šest­iz­lo­ža­ba:­u­Ba­ji,­Pe­ču­hu,­Alj­ma­šu­i­Bu­dim­peš­ti.

Lit.:­M.­De­kić,­Sli­ka­ri­ca­ba­čvan­ske­rav­ni,­na­ših­sa­la­ša­i­pej­za­ža, Hr vat ski ka len dar 1992,­Bu­dim-peš­ta,­1991;­Ž.­Gor­ja­nac,­Na­ša­sli­ka­ri­ca­:­Raz­go-vor­s­Ka­ti­com­Ka­ra­gić-Ja­se­no­vić­po­vo­dom­nje­zi-na­75.­ ro­đen­da­na,­Hr­vat­ski­ ka­len­dar­2004, Bu­dim­peš­ta,­2003.

Ž.­Man­dić

KA­RAJ­KOV,­Jo­sip­(Mo­noš­tor,­16.­III.­1915.­–­Som­bor,­16.­III.­2005.),­ban­kar.­Sin­Mar­ka,­kro­ja­ča,­i­Ro­za­li­je,­rođ.­Ibi­šić,­ku-ća­ni­ce.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Som-bo­ru,­a­za­tim­i­tr­go­vač­ku­aka­de­mi­ju­1934.­Iste­go­di­ne­od­la­zi­na­stu­dij­eko­no­mi­je­u­Za­greb,­ko­ji­ni­je­za­vr­šio.­Vra­tio­se­u­Som-bor­1936.­te­on­dje­ra­di­s­ocem,­ko­ji­je­bio­

Katica­Karagić-Jasenović

Page 75: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA KO RI JA

67

vla­sni­kom­kro­jač­ke­rad­nje­sa­7-8­kro­jač-kih­rad­ni­ka­te­zna­me­ni­te­ka­va­ne­Bač­ka na­uglu­Pa­riš­ke­uli­ce.­Pri­je­Dru­go­ga­svjet-sko­ga­ra­ta­i­ti­je­kom­nje­ga­tr­go­vao­je­tek­sti-lom,­ko­ji­je­ku­po­vao­u­Be­ču­i­Bu­dim­peš­ti.­Pot­kraj­1943.­pri­stu­pio­je­po­kre­tu­ot­po­ra.­Bio­je­su­di­o­nik­Ba­tin­ske­bit­ke­u­stu­de­nom­1944.,­ka­da­je­i­ra­njen.­Na­kon­što­su­po-sli­je­rat­ne­vla­sti­na­ci­o­na­li­zi­ra­le­obi­telj­sku­rad­nju­i­ka­va­nu,­za­po­slio­se­u­Ko­mu­nal­noj­ban­ci,­pr­voj­po­sli­je­rat­noj­ban­ci­u­Som­bo­ru,­ko­ja­je­bi­la­smješ­te­na­u­Kro­nić-pa­la­či­(da-nas­zgra­da­Tr­go­vač­ko­ga­su­da).­Na­kon­što­je­ta­ban­ka­po­sta­la­di­je­lom­Na­rod­ne­ban­ke,­ra­dio­je­i­po­te­re­nu,­ne­ko­vri­je­me­i­u­Priš­ti-ni­te­dru­gim­di­je­lo­vi­ma­Ko­so­va.­Na­kon­po-vrat­ka­u­Som­bor­ra­dio­je­na­ru­ko­vo­de­ćim­rad­nim­mje­sti­ma,­a­u­Na­rod­noj­ban­ci,­ko­ja­je­vre­me­nom­po­sta­la­Slu­žba­druš­tve­no­ga­knji­go­vod­stva­(SDK),­vi­še­od­20­go­di­na­bio­je­po­moć­nik­ge­ne­ral­no­ga­di­rek­to­ra­fi­li-ja­le­u­Som­bo­ru.­Oti­šao­je­u­mi­ro­vi­nu­1975.­

Iz­vor:­Kazivanje­si­na­Aloj­zi­ja­Ka­raj­ko­va­iz­No­vog­Sa­da.

Z.­Čo­ta

KA­RA­KA­ŠE­VIĆ,­Ga­vra­(?,­1888.­–­Su-bo­ti­ca,­9.­IV.­1924.),­re­dar­stve­ni­sat­nik.­Ima­ve­li­ke­za­slu­ge­za­br­zo­gu­še­nje­tzv.­Ze­li­će­va­pu­ča,­oru­ža­ne­po­bu­ne­u­Su­bo­ti­ci­19.­i­20.­IV.­1920.,­ko­ju­su­ti­je­kom­op­će­ga­že­lje­znič­ko­ga­štraj­ka­pred­vo­di­li­bri­jač­ki­po­moć­nik­Jo­sip­Ze­lić,­pr­vi­taj­nik­KPJ­u­Su­bo­ti­ci,­i­István­Ru­tai­ra­di­us­po­sta­vlja­nja­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­u­gra­du­i­vra­ća­nja­u­okvi­re­Ma­džar­ske.­Vje­ro­jat­no­da­je­imao­udje­la­i­u­Ze­li­će­voj­po­gi­bi­ji­3.­V.­1920.­pri­pa­du­s­­tre­će­ga­ka­ta­Grad­ske­ku­će,­ko­je­je­jav­no­sti­pred­sta­vlje­no­kao­sa­mo­u­boj­stvo.­Du­žnost­pr­vo­ga­čo­vje­ka­grad­sko­ga­re­dar-stva­–­ve­li­ko­ga­sat­ni­ka­Su­bo­ti­ce­–­pre­u­zeo­je­od­Du­ša­na­Ma­noj­lo­vi­ća 21. VII. 1921. Osim­što­se­ba­vio­po­li­cij­skim­po­slom,­za-ni­mao­se­i­za­rje­ša­va­nje­teš­ke­so­ci­jal­no-go­spo­dar­ske­si­tu­a­ci­je­u­gra­du,­pa­je­ta­ko­1922.­ape­li­rao­na­grad­ske­vla­sti­da­se­uve­ze­braš­no­iz­Ru­munj­ske,­bu­du­ći­da­je­do­ma­će­sku­po,­a­ci­je­na­kru­ha­u­Su­bo­ti­ci­ve­ća­je­ne­go­u­Be­o­gra­du.­Za­hva­lju­ju­ći­nje­go­vu­po-zi­vu­1924.­u­grad­je­sti­gla­i­sku­pi­na­bu­gar-

skih­vr­tla­ra,­ko­ji­su­ra­di­li­u­tzv.­po­li­cij­skoj­baš­ti­te­pri­do­no­si­li­una­pre­đe­nju­te­dje­lat­no-sti.­Pre­mi­nuo­je­u­36.­go­di­ni,­osta­viv­ši­iz­se-be­si­na­Ni­ko­lu­i­udo­vi­cu­Ma­ri­ju.­Po­ko­pan­je­u­Su­bo­ti­ci,­a­grad­je­pre­u­zeo­troš­ko­ve­po­ko­pa.­Lo­kal­ni­tjed­nik­Na­rod­ne­ra­di­kal-ne­stran­ke Ze mljo di lac što­ga­je­for­mal­no­iz­da­va­la­Ze­mljo­dil­ska­ka­si­na,­udru­ga­ko-ja­je­oku­plja­la­Bu­njev­ce­bli­ske­toj­stran­ci,­za­bi­lje­žio­je­20.­IV.­1924.­da­mu­je­grob­bio­oskr­na­vljen.­Obi­telj­je­i­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­na­sta­vi­la­ži­vje­ti­u­sta­nu­u­na­jam­noj­grad­skoj­pa­la­či­(Po­zo­riš­na­uli­ca­br.­2),­ko-jim­se­ko­ri­sti­la­od­1923.­do­1931.,­a­grad­joj­je­na­kra­ju­opro­stio­dug­za­na­jam­ni­nu.

Iz­vo­ri:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:­47.­XV­546­/1922,­XXI­II­3/1922;­V­3446/1924;­XIX­92/1924;­Gr.­364/929.

Lit.:­J.­Šok­čić,­Su­bo­ti­ca­pre­i­po­sle­oslo­bo­đe­nja, Su­bo­ti­ca,­1934;­M.­Du­ba­jić,­Por tre ti, Su bo ti ca, 1976;­S.­Mač­ko­vić,­Grad­ska­ku­ća­i­Su­bo­ti­ca­(1902.-1941.)­:­Tra­ja­nje­i­pro­mje­ne,­Kla sje na ših rav ni,­7-8/2012,­Su­bo­ti­ca.

S.­Mač­ko­vić

KA RA KO RI JA (Ka­ran­ko­ria;­tur.­ka-ragül,­ka­ra­kul:­vr­sta­ov­ce­–­cr­ne),­ne­ka-daš­nji­na­ziv­za­jed­nu­od­som­bor­skih­pu­sta-ra.­Pr­vi­se­put­spo­mi­nje­1364.­kao­po­sjed­Ger­gury,­za­tim­po­nov­no­1410.­i­1413.,­a­kao­Ger­gelyi­za­bi­lje­že­na­je­1448.­Pre­ma­puč­koj­pre­da­ji,­pod­ruč­je­je­ime­do­bi­lo­po­kme­tu­(jo­ba­đu)­Gr­gu­ru­(madž.­Ger­gely),­ali­ni­pre­da­ja­ni­po­vi­je­sni­iz­vo­ri­ne­na­vo­de­raz­lo­ge­ime­no­va­nja­upra­vo­po­tom­se­lja-ku.­U­pre­do­sman­skom­raz­do­blju­po­sjed­je­bio­u­vla­sniš­tvu­obi­te­lji­Czo­bor,­ali­je­1520.­pra­vo­na­nje­ga­po­la­ga­la­i­Ka­lač­ko-bač­ka­nad­bi­sku­pi­ja.­Pod­osman­skom­vlaš­ću­po-pi­sa­no­je­10­(1579.­i­1590.),­od­no­sno­12­(1580.)­do­mo­va.­Na­ziv­Ka­ra­ko­ri­ja­pr­vi­se­put­spo­mi­nje­u­jed­noj­is­pra­vi­iz­1659.­Na-kon­pro­tje­ri­va­nja­Tu­ra­ka­po­sta­la­je­di­je­lom­voj­no­ga­šan­ca­Som­bor,­ko­ji­su­na­se­lja­va­li­som­bor­ski­gra­ni­ča­ri,­pre­te­ži­to­srp­ski,­no­bi­lo­je­i­bu­nje­vač­kih­–­ro­do­vi­Mar­ti­na­Zom­bor­li­je­i­An­dri­je­To­ta­ži­vje­li­su­tu­1749.­Ima­la­je­po­vr­ši­nu­od­1079­kj,­a­na­la­zi­la­se­na­sje­ver­nom­obo­du­gra­da,­da­nas­pre­dio­uz­ju­go­i­stoč­ni­dio­Ne­na­di­ća,­pre­ma­že­lje-znič­koj­pru­zi.­

Page 76: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARAKORIJA

68

Ka­da­je­po­ve­ljom­Ma­ri­je­Te­re­zi­je­iz­1749.­Som­bor­uz­dig­nut­u­rang­slo­bod­nih­kra­ljev­skih­gra­do­va,­me­đu­osta­lim­je­od-re­đe­no­da­grad­skom­ata­ru­pri­pad­ne­11­pu­sta­ra,­a­grad­je­do­bio­pra­vo­ka­zne­ne­ju­ris­dik­ci­je,­uklju­ču­ju­ći­iz­ri­ca­nje­i­iz­vr-še­nje­smrt­nih­ka­zna­(ius gla dii).­Ta­daš­nji­grad­ski­su­dac­Mar­tin­Par­če­tić­od­re­dio­je­da­se­na­uz­vi­ši­ci­jed­ne­od­pu­sta­ra,­Ka­ra-ko­ri­ji,­po­dig­ne­gu­bi­liš­te­s­vje­ša­li­ma,­ko­je­je­po­sta­vlje­no­18.­X.­1749.­Ka­ko­su­smrt-ne­ka­zne­ov­dje­iz­vr­ša­va­ne­sve­do­sre­di­ne­

XIX.­st.,­bu­nje­vač­ki­Hr­va­ti­taj­su­dio­pu­sta-re­pro­zva­li­Vi­ša­la,­a­Sr­bi­Ve­ša­la.­Uz­puč­ke­na­zi­ve­to­po­nim­se­kroz­XIX.­st.­bi­lje­žio­još­kao­Ka­ran­ko­ria,­ta­ko­đer­i­Gli­go­ria.­Uz­vi­ši-ca­se­na­la­zi­oko­100­m­za­pad­no­ri­je­ke­Mo-ston­ge,­ne­da­le­ko­od­sa­la­ša­Jo­si­pa­Dži­ni­ća­i­Mar­ka­Ma­ji­ća.­

Lit.:­Bu­nje­vač­ki­ka­len­dar­za­pro­stu­go­di­nu­1869., Su­bo­ti­ca,­[1869];­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vár­megye­földrajzi­és­történel­mi­helynévtára, 1, 2, Sza­bad­ka,­19092;­I.­Jak­šić,­Iz­po­pi­sa­sta­nov­niš­tva­Ugar­ske­po­čet­kom­XVI­II­ve­ka,­No­vi­Sad,­1966;­M.­Be­ljan­ski,­Dru­gi­za­pi­si­o­Som­bor­ci­ma­i­oko­li­ni, Som­bor,­1978;­S.­Ba­čić,­Po ve lje slo bod nih kra ljev­skih gra do va No vog Sa da, Som bo ra i Su bo ti ce, Su­bo­ti­ca,­1995;­A.­Se­ku­lić,­Ras­pra­ve­o­je­zi­ku­bač­kih Hr va ta,­Za­greb,­1997;­A.­He­ge­diš,­Slo­bo­dan­kra­ljev­ski­grad­Som­bor­(1749-1848),­Do me ti,­100-103,­Som­bor,­2000;­M.­Ste­pa­no­vić­(prir.),­Po ve lja

slo bod nog i kra ljev skog gra da Som bo ra,­Som­bor,­2008;­M.­Ste­pa­no­vić­(prir.),­Som bo r ska hro ni ka fra­Bo­ne­Mi­ha­lje­vi­ća­1717­1787.,­Som­bor,­2012.

S.­Ba­čić­i­M.­Ba­ra

KA RAK TE RO LO GI JA (grč.­charactēr:­oso­bi­tost,­zna­me­nje­+­lo­gos:­ri­ječ,­go­vor),­so­cio-psi­ho­lo­ška­zna­nost­o­for­mi­ra­nju,­pri­ro­di­i­ti­po­vi­ma­ka­rak­te­ra.­Po­ku­šaj­je­kom­bi­ni­ra­nja­fi­zi­og­no­mi­ke­(ob­jaš­nja­va­du-šev­ne­i­men­tal­ne­ka­rak­te­ri­sti­ke­s­po­mo­ću­cr­ta­li­ca,­kre­ta­nja­i­dr­ža­nja­ti­je­la),­fre­no-lo­gi­je­(pse­u­do­zna­nost­ko­ja­pro­u­ča­va­ve­zu­iz­me­đu­ob­li­ka­lu­ba­nje­te­men­tal­nih­spo-sob­no­sti­i­ka­rak­ter­nih­oso­bi­na)­i­pa­tog­no-mi­je­(utvr­đu­je­du­bin­ske­emo­ci­je­na­te­me­lju­is­tra­ži­va­nja­iz­ra­za­ljud­sko­ga­li­ca,­po­kre­ta­mi­ši­ća­i­gla­sa)­s­et­no­lo­gi­jom,­so­ci­o­lo­gi­jom­i­an­tro­po­lo­gi­jom.­Raz­vi­la­se­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­pod­utje­ca­jem­ame­rič­ko-ga­au­to­ra­Le­an­de­ra­Ha­mil­to­na­McCor­mi- c­ka­(1859.-1934.),­ko­ji­je­u­svo­jim­dje­li­ma­Cha rac te ro logy: An Exact Sci en ce (1920.) i Stu­dent’s­Co­ur­se­in­Cha­rac­te­ro­logy:­An­Exact Sci en ce in Fif teen Les sons (1921.) na­sto­jao­stvo­ri­ti­znan­stve­ni­su­stav­pro­cje-ne­in­di­vi­du­al­nih­ka­rak­te­ra­i­prak­tič­no­ga­pri­mi­je­ni­ti­u­raz­li­či­tim­pod­ruč­ji­ma­(od­goj,­pro­cje­na­po­slov­nih­part­ne­ra­i­tr­žiš­nih­tak-ma­ca,­voj­na­pro­mak­nu­ća…).­Za­to­se­u­pr-vom­re­du­od­no­si­na­in­di­vi­du­al­ne­ka­rak­te­re,­pre­ma­ko­ji­ma­su­ka­sni­ji­au­to­ri­stvo­ri­li­raz-li­či­te­ti­po­lo­gi­je,­od­no­sno­vr­ste­ka­rak­te­ra­(Sig­mund­Freud,­Al­fred­Adler,­Ka­ren­Hor-ney,­Carl­Gu­stav­Jung,­Erich­Fromm­i­dr.).­

Po­sto­je,­me­đu­tim,­i­po­ku­ša­ji­nje­zi­ne­pri­mje­ne­na­na­ro­de,­et­nič­ke­sku­pi­ne,­re-gi­o­nal­ne­i­ple­men­ske­ko­lek­ti­vi­te­te.­Naj­po-zna­ti­je­ka­rak­te­ro­lo­gi­je­to­ga­ti­pa­ute­me­lje-ne­su­na­ra­snim­od­li­ka­ma,­a­ko­ri­sti­li­su­se­nji­ma­znan­stve­ni­kru­go­vi­na­klo­nje­ni­na­ci-stič­kim­ide­ja­ma.­Za­Ju­žne­Sla­ve­ne­is­ti­če­se­hr­vat­ski­et­nop­si­ho­log­Vla­di­mir­Dvor­ni-ko­vić­(1888.-1956.),­ko­ji­je,­pod­utje­ca­jem­Jo­va­na­Cvi­ji­ća­i­Jo­va­na­Er­de­lja­no­vi­ća,­pred­Dru­gi­svjet­ski­rat­u­dje­lu­Ka rak te ro lo gi ja Ju go slo ve na,­ana­li­zi­rao­»ka­rak­ter«­Ju­žnih­Sla­ve­na.­Una­toč­pro­ble­ma­tič­no­sti­ne­kih­osnov­nih­te­za­(npr.­pred­ra­su­de­uze­te­kao­znan­stve­ne­či­nje­ni­ce,­slu­že­nje­kra­ni­o­lo­gi-jom­–­zna­noš­ću­o­lu­ba­nja­ma)­i­ne­do­volj­no­

Karakorija

karakOriJa

Page 77: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RAK TE RO LO GI JA

69

ute­me­lje­nim­tu­ma­če­nji­ma,­iz­nio­je­mno­ge­za­ni­mlji­ve­uvi­de­i­ide­je.­Me­đu­tim,­pri­mje-na­na­ko­lek­ti­vi­te­te­re­zul­tat­je­pri­je­sve­ga­ste­re­o­ti­pa­o­dru­gi­ma­i­dru­ga­či­ji­ma,­pri­če-mu­au­to­ri­re­do­vi­to­po­la­ze­et­no­cen­trič­no,­tj.­sa­sta­ja­liš­ta­vla­sti­to­ga­na­ro­da,­što­je­u­sla-ven­skih­i­nji­ma­su­sjed­nih­na­ro­da­iz­ra­že­no­s­po­zi­ci­ja­Sla­ve­ni­–­ne­sla­ve­ni.

Po­du­nav­ski­Hr­va­ti.­Vi­še­je­au­to­ra­opi-si­va­lo­fi­zič­ke­i­du­hov­ne­oso­bi­ne­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca.­Naj­češ­će­se­na­vo­di­ka­ko­su­Bu-njev­ci­di­nar­ski­tip,­u­pro­sje­ku­vi­so­ki,­sta-si­ti,­ple­ća­ti­i­koš­ča­ti,­us­prav­na­i­po­no­si­ta­ho­da,­du­ljih­eks­tre­mi­te­ta­i­krat­ka­stru­ka,­tam­no­pu­ti­i­cr­no­ma­nja­sti,­s­ja­kim­obr­va-ma,­a­rje­đe­ni­žih­ra­stom,­svje­tli­je­pu­ti­i­pla­ve­ko­se.­Ne­kad­su­no­si­li­de­be­le­i­gu­ste­br­ko­ve,­ali­ne­i­bra­du.­Bu­njev­ke­su­vit­ka­sta­sa,­ali­ni­že­od­muš­ka­ra­ca,­ma­njih­gla­va,­ma­lih­usta­i­li­je­pa­li­ca,­či­ste­su­i­ured­ne,­te­vo­de­bri­gu­za­svoj­iz­gled.­Ve­ći­nom­su­cr­no­ma­nja­ste,­rje­đe­sme­đe,­a­pla­ve­su­ri­jet-ke.­Ne­ka­da­su­ko­su­če­sto­ple­le­u­ple­te­ni­ce.­Ma­džar­ski­et­no­graf­István­Frankl­dr­žao­je­da­su­Bu­njev­ci­u­Bač­koj­žu­pa­ni­ji­naj­ljep-ša­na­rod­na­gra­na­na­kon­Ma­dža­ra,­a­srp­ski­et­no­graf­Ivan­Iva­nić­dr­žao­je­da­Bu­njev­ci­spa­da­ju­u­naj­ljep­še­lju­de­u­Ugar­skoj.­Gle-de­du­hov­nih­oso­bi­na,­is­ti­če­se­da­su­do­bra­sr­ca,­poš­ten,­pri­prost­i­iskren­puk.­Pa­tri­jar-hal­ni­su­i­iz­ra­zi­to­re­li­gi­o­zni­(oso­bi­to­že­ne)­i­pri­vr­že­ni­ka­to­lič­koj­vje­ri,­poš­tu­ju­sve­će-ni­ke,­oso­bi­to­fra­njev­ce­(ko­ji­su­ih­do­ve­li­u­Po­du­na­vlje­i­bi­li­is­klju­či­vi­du­šo­bri­žni­ci­vi­še­od­po­la­sto­lje­ća­na­kon­do­se­lje­nja)­te­ima­ju­na­gla­še­no­krš­ćan­sko­mi­lo­sr­đe.­Za­tra­di­ci­o­nal­ne­oso­bi­ne­uzi­ma­ju­se­sti­dlji-vost,­go­sto­prim­stvo,­mir­no­ća,­ozbilj­nost,­uvi­đav­nost,­sre­đe­nost­i­ured­nost­u­ži­vo­tu,­po­no­si­tost,­vjer­nost­i­us­traj­nost.­Mar­lji­vi­su,­zbog­če­ga­su­po­no­sni­na­svo­je­ima­nje,­što­se­u­ze­mljo­rad­ni­ka­iz­ra­ža­va­po­no­som­zbog­ko­li­či­ne­ze­mlje­ko­ju­po­sje­du­ju,­ali­ne­pre­zi­ru­si­ro­maš­ni­je­od­se­be.­Vr­lo­su­ve­za-ni­za­ze­mlju,­jer­im­je­glav­no­za­ni­ma­nje­od­do­se­lje­nja­u­Po­du­na­vlje­bi­la­ze­mljo­rad-nja.­Gor­di­su­na­svo­ju­na­rod­nost­i­po­no­sni­na­svo­ju­me­tro­po­lu­Su­bo­ti­cu­te­im­je­ja­ko­raz­vi­jen­lo­kal-pa­tri­o­ti­zam.­U­vri­je­me­voj-no­gra­ni­čar­sko­ga­ži­vo­ta,­pri­je­do­se­lje­nja­u­

Po­du­na­vlje­i­na­kon­nje­ga,­na­gla­še­no­su­bi­li­neo­b­u­zda­ne­na­ra­vi­i­če­sto­su­se­bu­ni­li,­na­te­me­lju­če­ga­je­i­na­sta­la­jed­na­od­te­o­ri­ja­o­ime­nu­Bu­nje­va­ca.­Ta­je­ko­lek­tiv­na­ka­rak-ter­na­cr­ta,­me­đu­tim,­po­stup­no­iš­če­za­va­la­u­ge­ne­ra­ci­ja­ma­ko­je­su­ži­vje­le­ci­vil­ni­ži­vot­u­rav­ni­ci.­Stro­gih­su­na­zo­ra­i­kon­zer­va­tiv­ni.­Ne­kad­su­či­ni­li­oso­bi­to­za­jed­niš­tvo,­ma­li­za­tvo­re­ni­svi­jet,­ne­po­vjer­ljiv­pre­ma­doš­lja-ci­ma­i­tu­đin­ci­ma.­U­li­te­ra­tu­ri­se­na­vo­di­i­da­su­ve­se­li,­ra­do­pi­ju­vi­no,­ne­bi­ra­ju­ći­pri-go­de,­i­vo­le­pje­sme.­Ta­ko­đer­se­uzi­ma­da­su,­ia­ko­šte­dlji­vi­i­ču­var­ni,­što­zna­pri­je­ći­i­u­škr­tost,­ras­koš­ni­u­odje­ći­i­ra­do­sti­ma­na­pri­god­nim­sve­ča­no­sti­ma,­što­pra­ti­i­obi­la-tost­je­la­i­pi­ća­kao­re­zul­tat­po­tre­be­za­is­ti-ca­njem­i­po­tvr­dom­ugle­da­i­mo­ći.

Za­Šok­ce­jed­ni­au­to­ri­na­vo­de­ka­ko­su­sta­som­mno­go­ni­ži­od­Bu­nje­va­ca­(Ma­ti­ja­Eve­to­vić),­dok­dru­gi­is­ti­ču­da­su­vi­so­ki,­koš­tu­nja­vi­i­ja­ki­(La­di­slav­Vla­šić).­Sla­bi-jeg­su­zdra­vlja­jer­ra­no­po­či­nju­ra­di­ti­teš-ke­po­slo­ve­te­br­zo­sta­re.­No­dok­su­Šok­ci­ma­nje­li­je­pi­od­Bu­nje­va­ca,­Šo­ki­ce,­prem­da­sred­nje­ga­sta­sa­po­put­Bu­nje­va­ka,­lje­po­tom­iska­ču­pred­Bu­njev­ka­ma,­pa­ne­ki­au­to­ri­na-vo­de­ka­ko­su­»iz­van­red­no­li­je­pe,­pro­por-ci­o­nal­ne­gra­đe,­oso­bi­to­kra­snih­oči­ju,­ru-me­nih­usni­ca,­kao­bi­ser­bi­je­lih­sit­nih­zu­ba,­ma­lo­na­gr­ba­vog­an­tič­nog­no­sa...­ni­ti­grč­ke­bo­gi­nje­ni­su­bi­le­ljep­še...­naj­ljep­še­žen­ske­svih­Sla­ve­na...­li­je­pe­od­re­da­sve,­sko­ro­bez­iz­nim­ke«­(L.­Vla­šić).­Isto­dob­no­se­i­ža­le­da­pre­ko­mjer­no­»ma­žu«­li­ca.­Za­du­hov-ne­oso­bi­ne­na­vo­di­se­da­su­ži­va­tem­pe­ra-men­ta,­okret­ni,­bi­stri,­zdra­vi,­čvr­sti,­ži­la­vi,­du­go­vječ­ni,­da­ro­vi­ti,­du­ho­vi­ti­i­osje­tlji­vi,­ra­do­slu­ša­ju­pje­sme­i­vo­le­knji­gu.­Šo­ki­ce­su­po­sluš­ne,­stra­stve­ne­i­poš­te­ne.­Ve­za­ni­su­vi­še­za­uz­ri­je­ke­i­šu­me­ne­go­za­ze­mlju.­Po­no­sni­su,­vo­le­slo­bo­du,­ali­ne­vo­le­ići­u­ško­lu­i­dr­že­je­te­re­tom,­što­je­utje­ca­lo­na­sla­bost­kul­tur­no-pro­svjet­nih­in­sti­tu­ci­ja,­ali­i­na­du­go­ne­po­sto­ja­nje­gra­đan­sko­ga­sta­le-ža­(obrt­ni­ci,­in­te­lek­tu­al­ci­i­sl.),­bu­du­ći­da­su­šo­kač­ka­se­la­bi­la­uglav­nom­uda­lje­na­od­grad­skih­sre­diš­ta.­Ia­ko­ne­ki­au­to­ri­dr­že­da­su­se­mi­je­ša­li­s­Ni­jem­ci­ma,­Ma­dža­ri­ma­i­Slo­va­ci­ma,­pri­če­mu­su­ih­u­znat­noj­mje-ri­i­asi­mi­li­ra­li­u­Šok­ce­(I.­Frankl),­dru­gi­

Page 78: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RAK TE RO LO GI JA

70

sma­tra­ju­da­se­Šok­ci­ni­su­mi­je­ša­li­s­dru-gim­na­ro­di­ma­(L.­Vla­šić,­Ra­di­voj­Si­mo-no­vić).­Bač­ki­su­Šok­ci­znat­no­si­ro­maš­ni­ji­od­Bu­nje­va­ca,­ali­i­ba­ranj­skih­i­sla­von­skih­Šo­ka­ca.­Vje­ro­jat­no­zbog­to­ga­ne­ki­au­to­ri­dr­že­da­Šok­ci­ima­ju­»ne­ki­ka­rak­ter­slu­ge«.­Kon­zer­va­tiv­nost­je­re­zul­ti­ra­la­ne­za­in­te­re­si-ra­noš­ću­za­na­pret­kom­te­sla­bi­jim­imov­nim­sta­njem.­Si­ro­maš­tvo­i­izo­li­ra­nost­uvje­to­va-li­su­i­na­gla­še­nu­po­mir­lji­vost­sa­sud­bi­nom.­U­li­te­ra­tu­ri­se­na­vo­di­i­da­su­la­ko­um­ni­i­bez­bri­žni,­ži­ve­za­sa­daš­njost­i­ne­ma­re­za­bu­duć­nost,­po­ci­je­li­dan­pro­vo­de­ša­lu­na­uli­ci­i­ne­bri­nu­se­za­ku­ću­te­pre­ko­mjer­no­uži­va­ju­ja­ku­ra­ki­ju,­kao­i­da­oso­bi­to­vo­le­pje­smu­te­da­su­na­da­re­ni­za­gla­zbu.­

Opi­sa­ne­fi­zič­ke­i­ka­rak­ter­ne­oso­bi­ne­u­no­vi­jih­su­ge­ne­ra­ci­ja­(od­dru­ge­po­lo­vi­ce­XX.­st.)­re­la­ti­vi­zi­ra­ne,­što­je­re­zul­tat­raz­vo-ja­druš­tva,­po­ve­ća­ne­so­ci­jal­ne­mo­bil­no­sti­(mi­gra­ci­je­se­lo-grad),­na­ci­o­nal­ne­in­ter­ak­ci-je­(mje­šo­vi­ti­bra­ko­vi),­obra­zov­nog­su­sta­va,­dr­žav­ne­pri­si­le­(od­u­zi­ma­nje­ze­mlje­agrar-nim­re­for­ma­ma,­ko­mu­ni­stič­ka­dik­ta­tu­ra,­pri­sil­no­ra­se­lja­va­nje­sta­nov­niš­tva­u­Ma-džar­skoj­i­sl.)­te­promjenâ­et­nič­ko­ga­sa­sta-va­pod­ruč­ja­ko­ja­na­se­lja­va­ju­bač­ki­Hr­va­ti.

No­i­ti­obra­sci­ka­rak­te­ra­po­du­nav­skih­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­u­ve­li­koj­su­mje­ri­re-zul­tat­ste­re­o­ti­pa,­vla­sti­tih­i­tu­đih.­Ta­ko­se­npr.­tu­ma­če­nje­lo­še­ga­eko­nom­sko­ga­sta­nja­Šo­ka­ca­do­vo­di­u­ve­zu­s­nji­ho­vim­na­vod-nim­pi­jan­če­va­njem­i­pro­da­jom­imo­vi­ne­Ni­jem­ci­ma,­bez­ozbilj­ni­jih­na­po­ra­da­se­pro­dre­u­du­blje­uzro­ke­nji­ho­va­eko­nom-sko­ga­za­o­sta­ja­nja.­Slič­no­su­kon­zer­va­tiv-

nost­Bu­nje­va­ca­i­ot­por­pre­ma­no­vo­sti­ma­te­me­đu­sob­no­za­jed­niš­tvo­re­ak­ci­ja­na­asi­mi-la­cij­ske­na­sr­ta­je­okol­nih­na­ro­da,­a­tra­di­ci-o­nal­na­za­tvo­re­nost,­me­đu­sob­na­po­ve­za­nost­i­ne­po­vjer­lji­vost­pre­ma­doš­lja­ci­ma­mo­gu­se­tu­ma­či­ti­kao­re­zul­tat­eko­nom­ske­sa­mo-do­volj­no­sti­na­sa­la­ši­ma­zbog­is­klju­če­no­sti­iz­po­li­tič­kih­i­kul­tur­nih­to­ko­va­dr­ža­va­u­ko­ji­ma­ži­ve.

Na­te­me­lju­ste­re­o­ti­pa­na­sta­ju­i­puč­ke­ša­le­u­ko­ji­ma­se­po­ja­vlju­ju­po­du­nav­ski­Hr-va­ti.­Ta­ko­se­u­nji­ma­Bu­nje­vac­naj­češ­će­ime­nu­je­Sti­pan,­ko­ji­je,­bu­du­ći­da­su­au­to­ri­pri­pad­ni­ci­dru­gih­na­ro­da,­do­bro­ho­tan,­ali­na­gla­še­no­pri­glup.­No­u­ri­jet­kim­je­ša­la­ma­mu­dri­ji­i­pa­met­ni­ji­od­dru­gih,­što­zna­či­da­su­nji­ho­vi­au­to­ri­sa­mi­po­du­nav­skih­Hr­va­ti.­Ta­kav­je­slu­čaj­i­s­ur­ba­nim­le­gen­da­ma­o­be­ća­ru­i­bo­e­mu­La­zi­Du­li­ću­Čvar­ku,­u­ko-ji­ma­se­on­po­ja­vlju­je­kao­mu­dri­ji­od­vla­sti­i­iz­ru­gu­je­ih,­pri­če­mu­osno­vu­za­nje­go­vu­su­per­i­or­nost­tre­ba­tra­ži­ti­u­ja­čoj­eko­nom-skoj­sna­zi­Bu­nje­va­ca­đur­đin­sko­ga­kra­ja,­iz­ko­je­ga­je­po­tje­cao.

Lit.:­L.­Kne­že­vić,­O­Bu­njev­ci­ma,­Le to pis Ma ti ce srp ske,­knj.­128,­No­vi­Sad,­1881;­Iványi,­Sza­bad­ka­sza­bad­királyi­város­történe­te,­2,­Sza­bad­ka,­1892;­I.­Iva­nić,­O Bu njev ci ma,­Su­bo­ti­ca,­1894;­S.­Bo-rovszky­(ur.)­Bács­Bo­drog­vármegye­monográ­fiája,­1,­Bu­da­pest,­b.­g.;­R.­Si­mo­no­vić,­Et­no­graf-ski­pre­gled­Voj­vo­di­ne,­u:­Voj vo di na,­No­vi­Sad,­1924;­L.­Sti­pić,­L.­Čur­čić,­Ka­rak­ter­i­men­ta­li­tet­Bu nje va ca, Knji­žev­ni­se­ver,­3-4/1927,­Su­bo­ti­ca;­L.­Vla­šić,­Šok­ci­u­Voj­vo­di­ni,­Ka len dar Hr vat ski ra­di­ša­za­pro­stu­go­di­nu­1934.,­Za­greb,­1933;­M.­Pe-ić,­Bu­nje­vač­ki­na­rod­ni­obi­ča­ji,­Bu­nje­vač­ko­ko­lo, 10-12/1934,­Su­bo­ti­ca;­V.­Dvor­ni­ko­vić,­Ka rak te ro­lo gi ja Ju go slo ve na,­Be­o­grad,­1939­(pre­ti­sak:­1990;­2000);­Rodoljub,­značajne­osobine­našeg­naroda,­Naš­kalendar­za­Bunjevce­Šokce­Hrvate­za­prestupnu­godinu­1944.,­Zombor,­1943;­D.­Pa-vli­če­vić,­Se­o­be­Vla­ha­Krm­po­ća­na­u­XVII­sto­lje­ću,­Voj­ne­kra­ji­ne­u­ju­go­slo­ven­skim­ze­mlja­ma­u­no­vom­ve­ku­do­Kar­lo­vač­kog­mi­ra­1699.,­Beo­grad,­1989;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­O.­Mi­lo-sa­vlje­vić,­U­tra­di­ci­ji­na­ci­o­na­li­zma­ili­ste­re­o­ti­pi­srp­skih­in­te­lek­tu­a­la­ca­XX­ve­ka­o­»na­ma«­i­»dru­gi­ma«,­Be­o­grad,­2002;­I.­Vi­da­no­vić,­Reč­nik­so­ci­jal nog ra da,­Be­o­grad,­2006;­M.­Eve­to­vić,­Kul tur­na­po­vi­jest­ bu­nje­vač­kih­ i­ šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 2010.

S.­Ba­čić­i­M.­Ba­ra

KA RAN, Dra gan (Sta­ni­šić,­2.­X.­1961.),­ka­ra­tist.­Sin­je­Gr­ge,­ro­dom­iz­Ogor­ja­kod­Mu­ća,­i­Ne­ven­ke,­rođ.­Mu­su­lin,­ro­dom­iz­

Rodoljub,­Značajne­osobine­našega­naroda, Naš­kalendar­za­Bunjevce­Šokce­Hrvate­za­

godinu­1944.,­Zombor,­1943.

Page 79: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RAN

71

Vi­da­kod­Met­ko­vi­ća,­hr­vat­skih­ko­lo­ni­sta­iz­Dal­ma­ci­je.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Sta­ni­ši­ću,­sred­nju­ugo­sti­telj­sku­u­Som­bo-ru,­a­di­plo­mu­ka­ra­te­tre­ne­ra­ste­kao­je­na­Fa­kul­te­tu­za­fi­zič­ku­kul­tu­ru­u­Be­o­gra­du­1986.­Ka­ra­te­je­po­čeo­tre­ni­ra­ti­u­Sta­ni­ši­ću­1976.­u­sek­ci­ji­KK­Agro­sa­vez­iz­Som­bo­ra.­U­tom­klu­bu­na­sta­vlja­tre­ni­ra­ti­u­Som­bo­ru­1978.-80.­Na­kon­od­la­ska­na­stu­dij­od­1980.­tre­ni­ra­u­KK­Stu dent ski grad­iz­Be­o­gra-da.­Na­tje­cao­se­u­bor­ba­ma­po­je­di­nač­no­u­po­lu­teš­koj­i­ekip­no­u­ap­so­lut­noj­ka­te­go­ri­ji.­No­si­telj­je­cr­nog­po­ja­sa­4.­dan.

Ju­ni­o­r­ski­je­vi­ce­pr­vak­Ju­go­sla­vi­je­1982.,­a­u­se­ni­or­skoj­kon­ku­ren­ci­ji­osvo­jio­je­zlat-nu­me­da­lju­na­pr­ven­stvu­Sr­bi­je­i­bron­ča­nu­na­pr­ven­stvu­Ju­go­sla­vi­je­1985.­Na­Stu-dent­skom­pr­ven­stvu­Sr­bi­je­osva­jao­je­tre­ća­mje­sta­1982.-84.­U­I.­sa­ve­znoj­li­gi­na­stu-pao­je­za­KK­Stu dent ski grad­1982.-88.­i­KK Par­ti­zan­iz­Be­o­gra­da­1988.-90.­God.­1987.­klup­ski­je­pr­vak­pr­ven­stva­Be­o­gra-da,­Sr­bi­je­i­Ju­go­sla­vi­je.­Za­re­pre­zen­ta­ci­ju­Ju­go­sla­vi­je­na­stu­pio­je­20­pu­ta­u­raz­do­blju­1985.-89.

Bio­je­tre­ner­be­o­grad­skih­ka­ra­te­klu-bo va BSK, Ho nex i Te ming­1991.-99.­Na­Svjet­skom­ku­pu­u­Mi­skol­cu­(Ma­džar­ska)­s­mom­ča­di­Te min ga­osvo­jio­je­pr­vo­mje­sto­1995.,­a­on­je­do­bio­po­kal­kao­naj­bo­lji­tre-ner­Svjet­sko­ga­ku­pa.­Idu­će­go­di­ne­mom­čad­je­osvo­ji­la­dru­go­mje­sto.­­

Po­čet­kom­2000.­pre­se­lio­se­u­Hr­vat­sku­(Vo­di­ce).­Vo­di­ka­ra­te­klu­bo­ve­u­Vo­di­ca­ma,­Ti­snom­i­Pi­rov­cu.

Iz­vor:­Ka­zi­va­nje­Dra­ga­na­Ka­ra­na.

Lit.:­­D.­Ko­lun­dži­ja,­Lek si kon som bor skog spor ta, Som­bor,­1990.

T.­Žig­ma­nov

KA­RAN,­Ivan­(Sta­ni­šić,­2.­III.­1958.),­ka-ra­tist,­druš­tve­ni­dje­lat­nik.­Sin­je­Gr­ge,­ro-dom­iz­Ogor­ja­kod­Mu­ća,­i­Ne­ven­ke,­rođ.­Mu­su­lin,­ro­dom­iz­Vi­da­kod­Met­ko­vi­ća,­dal­ma­tin­skih­Hr­va­ta­ko­lo­ni­zi­ra­nih­u­sa-ve­znoj­ko­lo­ni­za­ci­ji­1945.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Sta­ni­ši­ću,­gim­na­zi­ju­druš­tve-no-je­zič­no­ga­smje­ra­u­Som­bo­ru,­a­Fa­kul­tet­

po­li­tič­kih­zna­no­sti­–­smjer­mark­si­zam­i­so-ci­ja­li­stič­ko­sa­mo­u­pra­vlja­nje­–­u­Be­o­gra­du­1986.

Re­fe­rent­je­za­or­ga­ni­za­cij­ske­i­per­so-nal­ne­po­slo­ve­pri­Op­ćin­skom­šta­bu­Te­ri­to-ri­jal­ne­ob­ra­ne­(TO)­u­Som­bo­ru­1986.-88.,­a­on­da­pot­kraj­trav­nja­1991.­u­Zon­skom­šta-bu­TO­u­Som­bo­ru.­Slje­de­će­je­tri­go­di­ne­vo­đen­kao­»vi­šak«­i­»ne­ras­po­re­đen«.­Pro-fe­si­o­nal­ni­je­ka­ra­te-tre­ner­1994.-2008.­Za­rav­na­te­lja­NIU­Hr­vat­ska­ri­ječ­iz­Su­bo­ti­ce­iza­bran­je­2008.

Od­2006.­u­DSHV-u­ra­di­na­or­ga­ni­za-cij­skom­ja­ča­nju,­pi­sa­nju­pr­o­gra­ma­i­op­ćih­aka­ta­stran­ke­te­s­mla­di­ma,­po­ma­žu­ći­im­u­po­nov­nom­osni­va­nju­Mla­de­ži­DSHV-a.­U­Sta­ni­ši­ću,­iz­ko­je­ga­je­1990-ih­pro­tje­ra-no­65%­Hr­va­ta,­osno­vao­je­Mje­snu­or­ga­ni-za­ci­ju­DSHV-a­2008.­te­Hr­vat­sko­kul­tur-no­druš­tvo­Vla­di­mir­Na­zor­2009.,­či­ji­je­i­pred­sjed­nik.­Kao­rav­na­telj­NIU­Hr vat ska ri­ječ­po­kre­nuo­je­2009.­na­Ra­di­o­Som­boru­tjed­nu­jed­no­sat­nu­emi­si­ju­na­hr­vat­skom­Kro ni ka tjed na­(od­po­čet­ka­2010.­Hr vat ska ri­ječ,­a­od­po­lo­vi­ce­2010.­Glas Hr va ta), a na­kon­uki­da­nja­RTV­ured­niš­tva­u­NIU­Hr­vat­ska­ri­ječ­nje­zi­nu­pro­duk­ci­ju­(od­po­čet­ka­2012.­jed­no­i­pol­sat­na,­a­od­ruj­na­iste­go­di­ne­dvo­sat­na)­pre­u­zeo­je­HKD­Vla di mir Na­zor­iz­Sta­ni­ši­ća.­U­emi­si­ji­su­dje­lu­je­i­kao­no­vi­nar.­Po­vre­me­no­ob­ja­vlju­je­tek­sto­ve­u­Hr­vat­skoj­ri­je­či i Gla su rav ni ce.

Ka­ra­te­tre­ni­ra­od­1976.­No­si­telj­je­cr-nog­po­ja­sa­2.­dan.­Na­tje­cao­se­za­Ka­ra­te-klub­Stu dent ski grad­iz­Be­o­gra­da­i­imao­sta­tus­vr­hun­sko­ga­spor­ta­ša­sa­ve­zno­ga­ran-ga.­Osva­jač­je­bron­ča­nih­me­da­lja­sa­stu-dent­skih­pr­ven­sta­va­Be­o­gra­da­i­Sr­bi­je­u­bor­ba­ma­1979.,­1980.­i­1982.-84.,­sre­br­nih­me­da­lja­s­pr­ven­sta­va­Be­o­gra­da­i­Sr­bi­je­u­po­je­di­nač­noj­i­ekip­noj­kon­ku­ren­ci­ji­1982.-84.­i­bron­ča­nih­me­da­lja­u­ekip­noj­kon­ku-ren­ci­ji­s­pr­ven­sta­va­SFRJ­1980.­i­1981.­Na-tje­cao­se­u­bor­ba­ma­u­sred­njoj­i­po­lu­teš­koj­ka­te­go­ri­ji­u­po­je­di­nač­noj­kon­ku­ren­ci­ji­te­u­ap­so­lut­noj­ka­te­go­ri­ji­ekip­no.­U­Pr­voj­sa-ve­znoj­ka­ra­te-li­gi­na­tje­cao­se­1981.-85.­za­KK Stu dent ski grad­iz­Be­o­gra­da.­Od­1986.­tre­ner­je­i­na­tje­ca­telj­KK­Du šan Sta­nič­kov iz­Som­bo­ra,­gdje­je­pot­kraj­1992.­osno-

Page 80: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RAN

72

vao KK Ipon,­u­ko­jem­je­do­da­nas­tre­ner­i­pred­sjed­nik.­Nje­go­vi­su­na­tje­ca­te­lji­osva-ja­li­me­da­lje­u­ka­ta­ma­i­bor­ba­ma­na­pr­ven-stvi­ma­Voj­vo­di­ne,­Sr­bi­je­i­SR­Ju­go­sla­vi­je­od­pi­o­ni­ra­do­se­ni­o­ra.­Bio­je­i­uz­ga­ji­vač­i­iz­la­gač­šar­pla­ni­na­ca,­po­bjed­nik­Dr­žav­nog­pr­ven­stva­1998.­sa­žen­kom­Ati­na­Vu­jan­ska.­De­set­pa­sa­iz­nje­go­va­uz­go­ja­bi­li­su­na­ci­o-nal­ni,­a­dva­me­đu­na­rod­ni­pr­va­ci.

Iz­vor:­Ka­zi­va­nje­Iva­na­Ka­ra­na.

Lit.:­­D.­Ko­lun­dži­ja,­Lek si kon som bor skog spor ta, Som­bor,­1990.

T.­Žig­ma­nov

KA­RAN,­Mi­lan­(Sta­ni­šić,­24.­VI.­1965.),­ru­ko­me­taš,­tre­ner.­Sin­je­dal­ma­tin­skih­Hr-va­ta­Gr­ge­i­Ne­ven­ke,­rođ.­Mu­su­lin,­ko­lo-ni­zi­ra­nih­1945.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Sta­ni­ši­ću,­sred­nju­ugo­sti­telj­sku­u­Som­bo­ru,­a­na­Fa­kul­te­tu­fi­zič­ke­kul­tu­re­u­No­vom­Sa-du­po­stao­je­di­plo­mi­ra­ni­tre­ner­ru­ko­me­ta­2011.

U­osnov­noj­je­ško­li­tri­go­di­ne­tre­ni­rao­ka­ra­te­u­KK­Agro­sa­vez­iz­Som­bo­ra­te­po-lo­žio­za­sme­đi­po­jas.­Ia­ko­je­bio­iz­nim­no­nadaren­za­ka­ra­te,­na­kon­što­su­bra­ća­Slo-bo­dan­i­Ivan­otiš­li­na­stu­dij­u­Be­o­grad,­ni­je­mo­gao­sam­pu­to­va­ti­u­Som­bor­na­tre­nin­ge­te­je­u­6.­raz­re­du­po­čeo­tre­ni­ra­ti­ru­ko­met­u RK Sta­ni­šić­iz­Sta­ni­ši­ća.­U­nje­mu­je­s­14­go­di­na­po­čeo­na­stu­pa­ti­u­se­ni­or­skoj­kon-ku­ren­ci­ji.­Igrao­je­na­mje­stu­sred­nje­ga­be-ka­i­bio­je­vr­stan­teh­ni­čar.­Na­stu­pao­je­za­ka­det­sku­re­pre­zen­ta­ci­ju­Voj­vo­di­ne­1980.,­ka­da­je­mom­čad­osvo­ji­la­zlat­nu­me­da­lju­na­Ka­det­skom­pr­ven­stvu­Ju­go­sla­vi­je.­U­I.­sa-ve­znoj­li­gi­igrao­je­za­ru­ko­met­ne­klu­bo­ve­Cr ven ka­iz­Cr­ven­ke­1986.-88.,­Ju­go­vić­iz­Ka­ća­1989.-90.,­u­II.­sa­ve­znoj­li­gi­u­Voj vo­di ni­iz­No­vo­ga­Sa­da­1991.-93.­i­Som bo ru 1994.-96.­S­RK­Cr ven ka­osvo­jio­je­Kup­Ju-go­sla­vi­je­1987.­

Je­dan­je­od­osni­va­ča­Mje­sne­or­ga­ni­za-ci­je­DSHV-a­u­Sta­ni­ši­ću­2008.­te­HKD-a­Vla­di­mir­Na­zor­iz­Sta­ni­ši­ća­2009.­Ži­vi­u­No­vom­Sa­du,­gdje­u­RK­Voj vo di na­ra­di­kao­tre­ner­s­mla­đim­ka­te­go­ri­ja­ma.

Iz­vor:­Kazivanje­Mi­la­na­Ka­ra­na.T.­Žig­ma­nov

KA­RAN,­Slo­bo­dan­(Sta­ni­šić,­12.­V.­1959.),­ka­ra­tist,­druš­tve­ni­dje­lat­nik.­Sin­je­ko­lo­ni-zi­ra­nih­dal­ma­tin­skih­Hr­va­ta­Gr­ge­i­Ne­ven-ke,­rođ.­Mu­su­lin.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Sta­ni­ši­ću,­a­sred­nju­po­ljo­pri­vred­nu­u­Som­bo­ru.­Di­plo­mi­rao­je­1989.­agro­e­ko­no-mi­ju­na­Po­ljo­pri­vred­nom­fa­kul­te­tu­u­Ze-mu­nu.

Ka­ra­te­om­se­po­čeo­ba­vi­ti­1977.­u­Sta­ni-ši­ću­u­sek­ci­ji­KK­Agro­sa­vez­iz­Som­bo­ra.­U­Som­bo­ru­­je­tre­ni­rao­do­po­lo­že­no­ga­sme­đe-ga­po­ja­sa,­a­od­1979.­u­KK­Stu dent ski grad iz­Be­o­gra­da.­Za­cr­ni­po­jas­1.­dan­po­lo­žio­je­1980.,­za­2.­dan­1990.,­a­za­3.­dan­2001.­

Na­tje­ca­telj­sku­ka­ri­je­ru­za­po­čeo­je­u­KK­Agro­sa­vez,­u­ko­jem­je­bio­član­mom­ča­di­ko­ja­je­osvo­ji­la­Voj­vo­đan­sku­li­gu­1978.­Za­Stu dent ski grad­na­stu­pao­je­1981.-86.­God.­1981.­ekip­no­je­osvo­jio­bron­ča­no­od­lič­je­u­I.­sa­ve­znoj­li­gi,­a­1980.­zlat­no­od­lič­je­ekip-no­na­Stu­dent­skom­pr­ven­stvu­Ju­go­sla­vi-je,­dru­go­mje­sto­u­Ju­go­sla­vi­ji­u­bor­ba­ma­ekip­no­za­se­ni­o­re­i­tre­će­mje­sto­u­ka­ta­ma.­Na­se­ni­or­skim­i­stu­dent­skim­pr­ven­stvi­ma­Be­o­gra­da­i­Sr­bi­je­po­je­di­nač­no­u­po­lu­teš­koj­ka­te­go­ri­ji­1980.-83.­osva­jao­je­tre­ća­mje­sta.

Član­je­re­pre­zen­ta­ci­je­Sr­bi­je­u­bor­ba­ma­1981.-83.,­a­dva­je­pu­ta­na­stu­pao­za­re­pre-zen­ta­ci­ju­Ju­go­sla­vi­je­1983.­Imao­je­sta­tus­vr­hun­sko­ga­spor­ta­ša­sa­ve­zno­ga­raz­re­da­1980.-85.­Ži­vi­i­ra­di­u­Be­o­gra­du­kao­ka­ra­te-tre­ner­sta­ri­jih­dob­nih­ka­te­go­ri­ja:­tre­ni­rao­je­ka­ra­te-ško­le­u­be­o­grad­skim­klu­bo­vi­ma­Bo mi kom i Karyuka ka ra te aka de mi ja, a sa­da­tre­ni­ra­KK­Pa li lul ski ti gro vi.

Je­dan­je­od­osni­va­ča­Mje­sne­or­ga­ni­za-ci­je­DSHV-a­u­Sta­ni­ši­ću­(2008.)­te­HKD-a­Vla­di­mir­Na­zor­iz­Sta­ni­ši­ća­(2009.),­u­ko-jem­je­ak­ti­vni­član­li­kov­no­ga­od­je­la.­Iz­ra-đu­je­du­bo­rez­u­dr­ve­tu.­

Iz­vor:­Ka­zi­va­nje­Slo­bo­da­na­Ka­ra­na.

Lit.:­­D.­Ko­lun­dži­ja,­Lek si kon som bor skog spor ta, Som­bor,­1990.

T.­Žig­ma­nov

KA­RA­NO­VIĆ,­Mla­den (Mol, 21. VI. 1863.­–­Su­bo­ti­ca,­3.­XII.­1950.),­no­vi­nar,­iz­da­vač,­kul­tur­ni­dje­lat­nik.­Na­kon­oče­ve­smr­ti­do­se­lio­se­u­Su­bo­ti­cu­1875.­k­svo­je-

Page 81: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­RA­PAN­DŽA

73

mu­stri­cu­od­vjet­ni­ku­dr.­Du­ša­nu­Pe­tro­vi­ću.­Tu­je­po­ha­đao­gim­na­zi­ju,­ali­je­ni­je­za­vr­šio.­Ni­je­za­vr­šio­ni­bo­go­slo­vi­ju­u­Sri­jem­skim­Kar­lov­ci­ma,­gdje­je­pro­veo­4­go­di­ne,­ni­ti­Prav­ni­fa­kul­tet­u­Bu­dim­peš­ti,­na­ko­jem­je­stu­di­rao.­Za­bu­nje­vač­ke­Hr­va­te­oso­bi­to­je­va­žan­kao­osni­vač­i­vla­snik­tjed­ni­ka­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne­1.­I.­1893.,­s­pod­na­slo­vom­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ne­delj­ni­list­za­mi­sne­ob­će­stva­ri,­pro­svi­tu,­za­ba­vu­i­ga­zdin­stvo. Za­u­zi­mao­se­za­vjer­sku­to­le­ran­ci­ju­Sr­ba­i­Hr­va­ta,­pod­u­pi­ru­ći­bor­bu­ju­žno­u­gar­skih­Bu­nje­va­ca­za­ško­lo­va­nje­na­ma­te­rin­skom­je­zi­ku­i­nje­go­vu­upo­rabu­u­jav­noj­upra­vi.­Ure­đi­vao­ga­je­sve­do­1898.,­ka­da­je,­zbog­oš­trih­an­ti­re­žim­skih­tek­sto­va­i­po­manj­ka-nja­fi­nan­cij­skih­sred­sta­va,­pod­nio­ostav­ku­i­uga­sio­no­vi­ne.­List­je­na­la­ti­nič­nom­pi-smu­iz­dao­knji­gu­Iva­na­Iva­ni­ća­O Bu njev­ci­ma­:­Po­ve­snič­ko­na­rod­no­pi­sna­ras­pra­va­(1894.)­te­ro­man­Si­me­Ma­ta­vu­lja­Ba ko nja fra Br ne­(1898.).­Kao­kul­tur­no-pro­svjet-ni­dje­lat­nik,­naj­ve­ći­dio­na­sli­je­đa­ulo­žio­je­u­po­di­za­nje­Srp­ske­štam­pa­ri­je­dr.­Du­ša­na­Pe­tro­vi­ća,­Puč­ku­ga­zdač­ku­ban­ku­(srp­sko-bu­nje­vač­ku),­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne­i­iz­da­va­nje­knji­ga.­Bio­je­su­di­o­nik­kon­gre­sa­ne­ma­đar-skih­na­rod­no­sti­(Sr­ba,­Slo­va­ka­i­Ru­mu­nja)­u­Bu­dim­peš­ti­1895.­

Na­kon­stva­ra­nja­ju­go­sla­ven­ske­dr­ža­ve­1918.­do­bi­vao­je­sa­mo­pri­vre­me­ne­po­slo­ve­u­grad­skoj­slu­žbi:­bio­je­dnev­ni­čar,­knji­žni-čar,­ar­hi­var.­U­ne­ko­li­ko­se­na­vra­ta­obra­ćao­grad­skom­Se­na­tu­tra­že­ći­pot­po­ru­za­is­tra-ži­vač­ke­i­knji­žev­nič­ke­uslu­ge.­Ka­da­je­dao­ostav­ku­na­slu­žbe­nič­ko­mje­sto­1925.,­že­lio­je­pi­sa­ti­O spa su Ru si je;­god.­1926.­do­bio­je­no­vac­da­pro­na­đe­grob­Ka­lo­ra­Mi­lo­da-no­vi­ća­i­na­pi­še­dje­lo­Sr bi, Bu njev ci i Šok ci

u proš lo sti;­ka­da­je­ra­dio­u­»ve­li­koj­ar­hi­vi«­1927.,­nu­dio­je­da­na­pi­še­po­vi­jest­Su­bo­ti-ce.­Ka­ko­su­ti­pla­no­vi­osta­li­bez­re­zul­ta­ta,­grad­mu­od­1931.­da­je­do­ži­vot­no­uz­dr­ža-va­nje­od­500­di­na­ra­na­mje­sec­kao­za­slu-žno­mu­»na­ci­o­nal­no­mu­rad­ni­ku«.­I­na­kon­to­ga­u­1939.­on­tra­ži­akon­ta­ci­ju­od­15.000­di­na­ra,­a­nu­di­pi­sa­nje­au­to­bi­o­gra­fi­je­Moj ži­vot­i­rad.

Pi­sao­je­pje­sme,­član­ke,­ese­je­i­me­mo-a­re.­Me­đu­osta­lim,­su­ra­đi­vao­je­u­Ne ve nu (1884., 1904.),­Su­bo­tič­koj­Da­ni­ci (1893.) i Bu­nje­vač­kim­no­vi­na­ma­(1927.,­1940.).­Pse-u­do­ni­mi:­Bo­go­ljub­i­dr.­Pre­mi­nuo­je­u­su-bo­tič­kom­si­ro­tinj­skom­do­mu.­Po­ko­pan­je­na­grad­skom­pra­vo­slav­nom­gro­blju­o­dr-žav­nom­troš­ku.

Iz­vo­ri:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­Gr.­1487/­925;­Gr.­1541/925;­Gr.­529/926;­Gr.­10/1927;­X­58/1928;­Zap.­1937-1939:­Lukács­Vu­kov,­Ka ra no­vić­Mla­den­šam­pion­svet­skog­mi­ra­i­pro­rok­ra­to­va (ru­ko­pis­u­Grad­skoj­knji­žni­ci­u­Subotici).

Lit.:­Ne ven,­17/1913,­Su­bo­ti­ca;­Mar­ko­Pro­tić,­Srp­ski­tri­um­vi­ri­u­bu­nje­vač­kom­re­ne­san­su­od­1860­do­1918,­Su­bo­ti­ca,­1934:­B.­H[ajduk].­Voj­nić,­Sen ke gra di te lja Su bo ti ce u proš lo sti,­Su­bo­ti­ca,­1971;­T.­Ko­loz­si,­Sza­bad­kai­Sajtó­(1848­1919),­Sza­bad­ka,­1973;­Đ.­Lon­čar,­Pse­u­do­ni­mi­i­ini­ci­ja­li­au­to­ra­ko­ji­su­pi­sa­li­o­bu­nje­vač­kim­i­šo­kač­kim­Hr­va­ti­ma,­Kla sje na ših rav ni,­11-12/2006,­Su­bo­ti­ca;­Srp ski bi­o­graf­ski­reč­nik,­4,­No­vi­Sad,­2009.

S.­Mač­ko­vić

KA­RA­PAN­DŽA­(tur. ka­ra­pan­dža: ko­ji­ima­cr­ne­pan­dže;­u­pre­ne­se­nom­zna­če­nju­–­vješ­ti­ca),­to­po­nim,­pro­stra­na­če­sti­ca­san­to-vač­ko­ga­ata­ra,­pre­te­ži­to­šu­mo­vit­kraj;­pru-ža­se­i­na­hr­vat­sko­pre­ko­du­nav­sko­oze­mlje.­

God.­1823.­spo­mi­nje­se­kao­Ka­ra­pan- t­sa­ali­as­Badás,­a­1841.­Ka­ra­pand­xa,­za­tim­Ka­ra­pan­csa.­Oko­1880.­pre­la­zi­u­vla­sniš­tvo­nad­voj­vo­de­Al­brec­hta­Hab­sbur­ga­(1856.-1936.),­bli­ska­ro­đa­ka­kra­lja­i­ca­ra­Fra­nje­Jo­si­pa­I.­God.­1891.­gra­di­se­jed­no­kat­ni,­a­1902.­dvo­kat­ni­neo­ba­rok­ni­dvo­rac,­u­ko­jem­su­u­ruj­nu­1910.­go­sto­va­li­nje­mač­ki­car­Vi-lim­II.­i­au­strij­ski­Fra­njo­Jo­sip.­Ob­u­če­na­u­pre­kra­snu­na­rod­nu­noš­nju,­do­če­ka­la­ih­je­be­reš­ka­mla­dež.­Ta­da­se­pje­vao­i­ovaj­be­ća­rac:­Ka­ra­pan­dža­dva­ca­ra­sku­ći­la,­/­i­go­spo­du­sil­nu­udo­mi­la.­Uz­no­vi­dvo­rac­bi­la­

Zaglavlje­Subotičkih­novina­od­14.­V.­1898.

Page 82: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­RA­PAN­DŽA

74

je­iz­gra­đe­na­i­ka­pe­li­ca­(da­nas­je­ne­ma),­u­ko­joj­je­san­to­vač­ki­žup­nik­slu­žio­mi­su­za­nad­voj­vo­di­nu­obi­telj­i­go­ste.­Ta­da­bi­na­mi-su­po­zi­va­li­i­po­dvi­je­dje­voj­ke­u­na­rod­noj­noš­nji­(po­jed­nu­Hr­va­ti­cu­i­Ma­dža­ri­cu),­ko-je­su­za­tim­su­dje­lo­va­le­na­sve­ča­nom­ob­je-du.­Za­srp­ske­oku­pa­ci­je­1919.-21.­dvo­rac­je­oš­te­ćen,­ka­da­ne­sta­je­i­sva­do­ku­men­ta­ci­ja.­Do­1921.­grun­tov­no­je­pri­pa­dao­se­lu­Draž­(madž.­Darázs)­u­Ba­ranj­skoj­žu­pa­ni­ji.­

Nad­voj­vo­da­Al­brecht­je­1932.­uz­dvo-rac­dao­iz­gra­di­ti­uz­le­tiš­te.­U­po­pla­vi­1956.­dvo­rac­i­oko­liš­znat­no­su­stra­da­li.­Po­kraj­dvor­ca­1970-ih­pri­re­đi­va­ni­su­ma­ja­li­ši­(svi­banj­ske­tj.­maj­ske­ve­se­li­ce)­s­na­stu­pom­kul­tur­nih­sku­pi­na.­Na­kon­ob­no­ve­1980-ih­dvo­rac­opet­bli­sta­u­sta­rom­sja­ju.­Omi­lje­no­je­stje­ciš­te­tu­zem­nih­i­ino­zem­nih­lo­va­ca.­Ka­ra­pan­džan­ska­šu­ma­da­nas­je­u­vla­sniš-tvu­Šu­mar­ske­lo­vač­ke­udru­ge­Ge menc.

Pre­ma­ne­ka­daš­njem­du­bo­ko­uko­ri­je-nje­nom­puč­kom­vje­ro­va­nju,­Ka­ra­pan­dža­je le glo viš ti ca.­Go­le­mu­smrt­nost­dje­ce­u­naj­nje­žni­joj­do­bi­na­rod­je­pri­pi­si­vao­zlo-dje­lu­vješ­ti­ca,­ko­je­»kra­du­dič­je­du­še«.­Još­i­1940-ih­go­di­na­maj­ke­su­mo­li­le:­

Oj,­viš­ću­re­isrid­Ka­ra­pan­dže,nek­vam­mi­sec­pu­ta­ne­po­ka­že,a­spa­va­nje­va­še­ne­pri­sta­lo!Ne di ra le mo je di te ma lo,di­te­ma­lo­u­du­nji­ce/ko­liv­ke­Sti­pu/Ja­nju.Spa­lji­čar­dak,­Bo­že,­to­viš­tič­je­le­glo,ka­ži­vi­tru­da­pe­pel­raz­ne­se,nek­ga­Du­nav­da­le­ko­od­ne­se.­

O­ka­ra­pan­džan­skoj­vješ­ti­ci­go­vo­re­i­dvi­je­san­to­vač­ke­mi­to­loš­ke­pje­sme:­»Ju­nak­u­za­tvo­ru«­i­»Her­ce­go­vi­dvo­ri«.

Lit.:­M.­Be­ljan­ski,­Bač­ki­Breg­i­nje­go­vi­ži­te­lji, Som­bor,­1976;­Z.­Ši­ba­lin,­Kra­tak­osvrt­na­po­vi­jest­lo­vač­kog­dvor­ca­na­Ka­ra­pan­dži,­Hr vat ski ka len­dar 1996,­Bu­dim­peš­ta,­1995;­Ž.­Man­dić,­Pi smu pi va pri li pa di voj ka : Ostva ra ji uma i du ha san to­vač­kih­Hr­va­ta,­Bu­dim­peš­ta,­2012.

Ž.­Man­dić

KA­RAS,­Kar­lo­(Ne­na­dić,­22.­IV.­1926.­–­Ne­na­dić,­24.­IV.­2010.),­po­ljo­pri­vred­nik.­Sin­je­Ši­me­i­Ro­ze,­rođ.­Fi­ranj.­Od­ra­stao­je­na­sa­la­šu­na­Ne­na­di­ću,­gdje­je­po­la­zio­i­osnov­nu­ško­lu.­Gra­đan­sku­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Som­bo­ru­1941.­Na­kon­za­vr­šet­ka­voj­no­ga­ro­ka­1947.­uklju­čio­se­u­po­ljo­pri­vred­nu­dje-lat­nost­na­ro­di­telj­skom­ima­nju.­Kao­ugled-ni­po­ljo­pri­vred­nik,­mno­gi­ma­je­slu­žio­za­uzor­po­sti­žu­ći­vr­hun­ske­re­zul­ta­te,­po­seb­no­u­pro­iz­vod­nji­pše­ni­ce­i­ku­ku­ru­za.­Do­bit­nik­je­Zlat­ne­me­da­lje­No­vo­sad­sko­ga­po­ljo­pri-vred­no­ga­saj­ma­1970.­Vri­jed­ne­je­re­zul­ta­te­ostva­rio­i­u­pro­iz­vod­nji­kva­li­tet­nih­lu­be­ni-ca­te­u­to­vu­svi­nja.

Bu­du­ći­da­mu­je­otac­bio­je­dan­od­osni-va­ča­som­bor­sko­ga­HKD-a­Mi ro ljub 1936. te­da­su­u­obi­telj­sku­ku­ću­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­do­la­zi­li­ta­daš­nji­naj­u­gled-ni­ji­hr­vat­ski­po­li­ti­ča­ri­(Stje­pan­i­Pa­vle­Ra-dić,­Ivan­Per­nar,­Ivan­Gran­đa­i­dru­gi­čel-ni­ci­HSS-a­iz­Za­gre­ba),­i­on­se­u­go­di­na­ma­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­uklju­čio­u­rad­KUD-a­Vla­di­mir­Na­zor­u­Som­bo­ru,­či-ji­je­ak­tiv­ni­i­ugled­ni­član­ostao­do­kra­ja­ži-vo­ta.­Kao­prak­tič­ni­vjer­nik,­ho­do­ča­stio­je­u­

Karapandža

Page 83: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARÁSEK

75

Bu­na­rić,­Te­ki­je,­Alj­maš,­Jud,­Me­đu­gor­je,­Ma­ri­ju­Bi­stri­cu,­Pod­mi­lač­je­kraj­Jaj­ca,­Va-ti­kan...­Me­đu­po­seb­no­vri­jed­nim­i­ri­jet­kim­do­ku­men­ti­ma­na­svo­jem­sa­la­šu­u­som­bor-skim­Ne­na­dić­Sa­la­ši­ma­imao­je­po­ro­dič-ni­ro­do­slov,­ko­ji­po­či­nje­1785.­U­nje­mu­se,­kao­naj­sta­ri­ji­čla­no­vi­po­ro­di­ce,­na­vo­de­Pe-ro­Ka­ras­i­nje­go­va­su­pru­ga­Bar­ba­ra.­

Lit.:­Mi ro ljub,­4/2008,­3/2010,­Som­bor;­Hr vat ska ri­ječ, 369, Su bo ti ca, 9. IV. 2010.

M.­Đa­nić

KA­RAS,­Ši­ma­(Ne­na­dić,­27.­X.­1898.­–­Za­greb,­7.­X.­1949.),­ze­mljo­rad­nik,­po­li­tič-ki­dje­lat­nik.­Sin­Sti­pa­na­i­Ma­ri­je,­rođ.­Glu-vić.­U­bra­ku­s­Ro­zom­Fi­ranj­imao­je­tro­je­dje­ce­–­Man­du,­Kar­la­i­Kla­ru.­Bio­je­me­đu­osni­va­či­ma­ogran­ka­(is­pr­va­ne­for­mal­no­ga)­Hr­vat­ske­re­pu­bli­kan­ske­se­ljač­ke­stran­ke­(HRSS)­za­som­bor­ski­ko­tar­1921.­te­po-nov­no­1923.,­ka­da­je­slu­žbe­no­osno­van.­Ta­da­je­po­stao­i­čla­nom­uže­ga­ru­ko­vod-stva­ogran­ka,­na­či­jem­je­če­lu­bio­An­tun­Ma­ta­rić.­Vla­sti­ni­su­gle­da­le­s­na­klo­noš­ću­na­HRSS­(po­sli­je­HSS)­pa­je­ve­ći­na­osno-va­nih­or­ga­ni­za­ci­ja­dje­lo­va­la­po­lu­i­le­gal­no­i­ve­ći­nom­u­taj­no­sti.­Imao­je­ak­tiv­nu­ulo-gu­u­svim­ak­tiv­no­sti­ma­HSS-a­u­Som­bo­ru­sve­do­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­Ne­du­go­na­kon­po­vrat­ka­iz­ino­zem­stva­1924.­Stje-pan­Ra­dić­taj­no­je­bo­ra­vio­na­sa­la­ši­ma­u­Ne­na­di­ću.­No­će­nje­čel­ni­ka­HSS-a­bi­lo­je­pred­vi­đe­no­na­sa­la­šu­An­tu­na­Ma­ta­ri­ća,­no­ka­ko­je­nje­gov­sa­laš­bio­pri­mjet­no­pod­pri­smo­trom­žan­dar­me­ri­je,­do­ma­ći­ni­su­ga­okol­nim­pu­tem­do­ve­li­na­no­će­nje­na­sa­laš­Ši­me­i­Ro­ze­Ka­ras.­U­svib­nju­1926.­sku­pa­s­An­tu­nom­Ma­ta­ri­ćem­or­ga­ni­zi­ra­do­ček­i­bo­ra­vak­u­Som­bo­ru­čel­ni­ka­sre­diš­nji­ce­HSS-a­iz­Za­gre­ba:­Stje­pa­na­Ra­di­ća,­Pa­vla­Ra­di­ća,­Iva­na­Per­na­ra,­Lju­de­vi­ta­Ke­žma­na,­Tu­ne­Ba­bi­ća­i­Jo­si­pa­Za­gor­ca.­Cilj­nji­ho­va­bo­rav­ka­bio­je­ve­li­ki­skup­ko­ji­je­odr­žan­u­Som­bo­ru­na­Tr­gu­Sve­to­ga­Troj­stva­24.­V.­1926.,­na­ko­jem­je­bi­lo­na­zoč­no­vi­še­od­10.000­pri­sta­ša­HSS-a,­dru­gih­ze­mljo­rad­ni-ka­te­gra­đa­na­Som­bo­ra­i­oko­li­ce.­

Je­dan­je­od­osni­va­ča­ i­član­pr­vo­ga­Uprav­no­ga­od­bo­ra­Hr­vat­sko­ga­kul­tur­no-ga­druš­tva­Mi ro ljub,­osno­va­no­ga­6.­XII.­

1936.­u­Som­bo­ru.­Za­kup­nju­pr­ve­zgra­de­Druš­tva­bio­je­me­đu­čla­no­vi­ma­ko­ji­su­ne­po­vrat­no­da­ri­va­li­ti­su­ću­ili­vi­še­di­na­ra,­tzv.­hi­lja­da­ri­ma,­či­ja­su­ime­na­ukle­sa­na­na­mra­mor­noj­plo­či­ko­ja­se­ču­va­u­pro­sto­ri­ja-ma­HKUD-a­Vla­di­mir­Na­zor­iz­Som­bo­ra.­Ak­tiv­no­je­su­dje­lo­vao­u­ra­du­i­upra­vi­Druš-tva­do­kra­ja­ži­vo­ta.­

Iz­vo­ri:­Pri­vat­na­ar­hi­va­obi­te­lji­Ma­ta­rić­iz­Som­bo-ra;­Ka­zi­va­nje­čla­no­va­obi­te­lji­Ka­ras.Lit.:­De­set­hi­lja­da­lju­di­na­Ra­di­će­vom­zbo­ru­u­Som­bo­ru,­Ne ven,­21,­Su­bo­ti­ca,­27.­V.­1926;­Po­sve-ta­za­sta­ve­Hr­vat­skog­Ra­di­še­u­Som­bo­ru,­Hr vat ski dnev nik,­1250,­Za­greb,­23.­X.­1939;­F.­Ma­ta­rić,­Mo­no­gra­fi­ja­Druš­tva­KUD­»Vla­di­mir­Na­zor«­1936­1986,­Som­bor,­1986.

Z.­Čo­ta­i­M.­Ba­ra

KARÁSEK­(Ka­ra­sek), Emil­(Bo­san­ska­Kru­pa,­13.­II.­1896.­–­Osi­jek,­5.­V.­1956.),­re­da­telj,­glu­mac.­Zbog­su­dje­lo­va­nja­u­pro-tu­ma­džar­skim­de­mon­stra­ci­ja­ma­u­Sa­ra­je­vu­iz­ba­čen­je­iz­če­tvr­tog­raz­re­da­gim­na­zi­je­te­ni­je­mo­gao­na­sta­vi­ti­ško­lo­va­nje.­U­Za­greb­se­pre­se­lio­1914.,­gdje­je­za­vr­šio­te­čaj­Zlat­no­ga­kri­ža­pro­tiv­za­ra­znih­bo­le­sti,­te­kao­sa­ni­tet­ski­po­moć­nik­iste­go­di­ne­od­la­zi­u­Ze­mun­u­grad­ski­fi­zi­kat.­Kao­ne­spo­so­ban­za­voj­sku,­od­1917.­ra­di­u­Ure­du­Kra­ljev­ske­Hr­vat­sko-sla­von­sko-dal­ma­tin­ske­ze­malj-ske­vla­de­u­Za­gre­bu,­is­pr­va­kao­ra­čun­ski­či­nov­nik,­a­po­sli­je­kao­pi­sar­ski­po­moć­nik­u­odje­lu­za­bo­goš­to­vlje­i­na­sta­vu.­Na­film-ski­se­te­čaj­upi­sao­1918.­a­1920.-22.­po­ha-đao­je­Dr­žav­nu­glu­mač­ku­ško­lu.­Na­kon­to­ga­je­do­1946.­an­ga­ži­ran­u­Hr­vat­skom­na­rod­nom­ka­za­liš­tu­kao­ taj­nik­dra­me,­glu­mac­i­po­moć­ni­re­da­telj­Bran­ka­Ga­vel-le.­Kao­sim­pa­ti­zer­ko­mu­ni­sta­bio­je­1942.­za­to­čen­u­Ja­se­nov­cu.­

Šima­Karas

Page 84: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARÁSEK

76

Na­kon­osni­va­nja­Na­rod­no­ga­ka­za­liš-ta­u­Za­dru­vo­di­ga­u­se­zo­ni­1946./47.­a­za­upra­vi­te­lja­no­vo­o­sno­va­no­ga­Hr­vat­sko-ga­na­rod­no­ga­ka­za­liš­ta­u­Su­bo­ti­ci­do­la­zi­1947.­Vo­dio­ga­je­do­1950.,­a­na­kon­nje­go­va­pre­u­stro­ja­po­stao­je­1951.­rav­na­te­ljem­Hr-vat­ske­dra­me­Na­rod­no­ga­po­zo­riš­ta.­U­tom­je­raz­do­blju­re­ži­rao­ko­me­di­je­Mi ran do li­na­Car­la­Gol­do­ni­ja,­Pla kir Ma­ri­na­Dr­ži­ća,­Lju bov ni ci ne­po­zna­to­ga­du­bro­vač­kog­au­to-ra­i­Tur ca ret­Alain-Renéa­Le­sa­gea,­za­tim­dra­me­Splet ka i lju bav­Fri­e­dric­ha­Schil­le-ra,­Ru sko pi ta nje­Kon­stran­ti­na­Si­mo­no­va­i­Du bo ko ko ri je nje­Ja­me­sa­Go­wa­i­Ar­na­uad­D’Us­se­a­ua,­pa­stir­sku­igru­Du brav ka Iva na Gun­du­li­ća,­ope­re­te­Ze mlja smi ješ ka­Fran-za­Lehára­i­Svad ba u Ma li nov ki Le­o­ni­da­Yuk­hvi­da,­ope­ru­To sca­Gi­a­co­ma­Puc­ci­ni-ja­te­pred­sta­vu­Svi nja ri ca­od­So­ko­lov­skog.­Po­sta­vio­je­i­dvi­je­svo­je­krat­ke­ko­me­di­je­Pro ces u Peš ti te Ka­ko­je­Đo­ka­po­stao­za­dru gar.­Zna­čaj­ke­nje­go­va­re­da­telj­sko­ga­pri­stu­pa­je­su­kre­a­ti­van­rad­s­glum­ci­ma­te­pri­kla­nja­nje­este­ti­ci­po­jed­no­sta­vlje­no­ga­scen­sko­ga­re­a­li­zma.­U­Su­bo­ti­ci­je­ak­tiv­no­po­ma­gao­rad­ama­ter­skih­sku­pi­na,­oso­bi­to­na­Bi­ko­vu.

Od­1951.­do­umi­ro­vlje­nja­1955.­bio­je­re­da­telj­osječ­ko­ga­Hr­vat­skog­na­rod­nog­ka-za­liš­ta.­

Iz­vor:­Stje­pan­Kr­te­njak:­Ka­rak­te­ri­sti­ka­Ka­ra­sek­Emi­la.­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:­88/846/1948A.

Lit.:­150­go­di­na­po­zo­riš­ne­zgra­de­:­150­go­di­na­ka­za­liš­ne­zgra­de­:­150­éves­a­színház­épüle­te,­Su-bo­ti­ca,­2005;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za-greb,­2009.

J.­Ivan­čić­i­G.­Bač­li­ja

KA RA ŠEV CI (rum.­Ca­raşove­ni,­Cârşove-ni, madž.­Krassovánok,­njem. Kras so wa­ner, srp.­Kra­šo­va­ni,­Ka­ra­šo­va­ni,­bug.­Ка­ра­шо­ве­ни),­hr­vat­ska­su­bet­nič­ka­sku­pi­na­u­Ru­munj­skoj.­U­se­dam­ka­ra­šev­skih­na­se-lja­(Karáševo/Ca­raşov­a,­Ner­mić/Ner­met,­Vod­nik/Vod­nic,­Lu­pak/Lu­pac,­Klo­ko­tić/Clo­co­ti­ci,­Rávnik/Raf­nic­i­Ja­bal­ča/Ia­bal-cea)­u­br­do­vi­tu­di­je­lu­Ka­ra­šev­sko-se­ve­rin-ske­žu­pa­ni­je­(rum.­Ca­raş-Se­ve­rin)­Hr­va­ti­či­ne­oko­90%­sta­nov­ni­ka.­Ia­ko­ma­lo­broj-

na­(oko­6500­pri­pad­ni­ka),­za­jed­ni­ca­je­sta­bil­na­i­kom­pakt­na,­s­do­bro­oču­va­nom­tra­di­ci­jom­i­je­zi­kom,­i­naj­broj­ni­ja­je­od­tri-ju­sku­pi­na­ru­munj­skih­Hr­va­ta­ko­ji­su­se­u­proš­lo­sti­na­sta­ni­li­u­ši­roj­oko­li­ci­Te­miš­va­ra­(osta­le­su­dvi­je­Šok­ci­u­Re­ka­šu­/Re­caş/­i­Tu­ro­polj­ci­u­Ke­či­/Che­cea/).­Ime­su­do­bi­li­po­ri­je­ci­Ka­raš­(rum.­Ca­raş),­ko­ja­pro­tje­če­kroz­Ka­ra­še­vo.­Uko­ri­je­nje­nost­to­ga­et­no-ni­ma­re­flek­ti­ra­i­jak­lo­kal­ni­iden­ti­tet­pa­se­oko­200­pri­pad­ni­ka­za­jed­ni­ce­iz­jaš­nja­va­kao­Ka­ra­šev­ci,­a­ne­kao­Hr­va­ti.

Et­no­ge­ne­za­i­na­ci­o­nal­ni­iden­ti­tet. Zbog­po­manj­ka­nja­iz­vo­ra­teš­ko­je­sa­si­gur-noš­ću­tvr­di­ti­ka­da­su­se,­s­ko­jih­sve­pod-ruč­ja­i­u­ko­jim­uvje­ti­ma­pre­ci­Ka­ra­še­va­ca­do­se­li­li­u­Ba­nat.­Kom­pa­ra­ci­ja­et­no­loš­kih­stu­di­ja­s­re­zul­ta­ti­ma­is­tra­ži­va­nja­po­vje­sni-ča­ra­i­lin­gvi­sta­upu­ću­je­ipak­na­to­da­su­po­sri­je­di­po­tom­ci­do­se­lje­ni­ka­iz­ne­ko­li­ko­ju­žno­sla­ven­skih­pod­ruč­ja­u­vi­še­mi­gra­cij-skih­va­lo­va­(XIV.-XVII.­st.),­a­ne­mo­že­se­po­sve­is­klju­či­ti­ni­za­stu­plje­nost­osta­ta­ka­pr­vih­Sla­ve­na­u­nji­ho­voj­et­no­ge­ne­zi.­To­mu­u­pri­log­idu­i­po­je­di­ne­fo­no­loš­ke­i­lek­sič­ke­spe­ci­fič­no­sti­ka­ra­šev­skih­mje­snih­go­vo­ra,­ma­nje­raz­li­ke­u­noš­nja­ma­i­obi­ča­ji­ma­te­pre­zi­me­na­ru­munj­sko­ga,­hr­vat­sko­ga,­srp-sko­ga,­ma­džar­sko­ga,­nje­mač­ko­ga­i­dru­go-ga­pod­ri­je­tla,­ko­ja­po­tvr­đu­ju­slo­že­nost­pod-ri­je­tla.­Pri­pad­nost­Ka­to­lič­koj­cr­kvi­ima­la­je­va­žnu­ulo­gu­u­spa­ja­nju­he­te­ro­ge­ne­ma­se­kroz­vi­še­sto­lje­ća­u­je­din­stve­nu­et­nič­ku­sku­pi­nu.­Kao­is­ho­diš­na­pod­ruč­ja­do­se­lja-va­nja­iz­dva­ja­ju­se­Bo­sna,­te­ri­to­rij­ne­ka-daš­nje­Pri­zren­ske­bi­sku­pi­je­s­ko­lo­ni­ja­ma­du­bro­vač­kih­tr­go­va­ca,­bo­san­skih­i­sa­skih­ru­da­ra­te­ši­ri­do­ti­caj­ni­pro­sto­ri­bu­gar­skih,­

Naselja­karaševskih­Hrvata

KARÁSEK

Page 85: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

77

ma­ke­don­skih­i­is­toč­no-srp­skih­tor­lač­kih­idi­o­ma.

Pr­vi­po­u­zda­ni­po­da­ci­o­pre­ci­ma­da­naš-njih­Ka­ra­še­va­ca­po­tje­ču­iz­sre­di­ne­XVI.­st.­Ri­ječ­je­o­ne­ko­li­ko­ka­ra­šev­skih­pre­zi­me­na­ko­ja­u­kon­ti­nu­i­te­tu­po­sto­je­do­da­nas.­Ona­po­tvr­đu­ju­da­se­dio­Ka­ra­še­va­ca­na­se­lio­u­Ka­ra­še­vo­naj­ka­sni­je­u­pr­voj­po­lo­vi­ni­XVI.­st.,­a­vje­ro­jat­no­i­neš­to­pri­je,­u­dru­goj­po­lo-vi­ni­XV.­st.­Tvrd­nje­o­na­se­lja­va­nju­u­XV.­st.­za­stu­pa­ju­ne­ki­lin­gvi­sti­pre­ma­ar­ha­ič­nim­je­zič­nim­obi­ljež­ji­ma­ka­ra­šev­skih­go­vo­ra.­Pot­kraj­XIV.­st.­na­pod­ruč­je­Ba­na­ta­iz­bje-gli­su­bu­gar­ski­ka­to­li­ci,­što­je­po­la­ziš­na­toč­ka­za­ne­ke­od­te­o­ri­ja­o­bu­gar­skom­pod-ri­je­tlu­Ka­ra­še­va­ca.­Lju­bo­mir­Mi­le­tič,­bu-gar­ski­znan­stve­nik,­osla­nja­ju­ći­se­na­ne­ke­je­zič­ne­ka­rak­te­ri­sti­ke,­pret­po­sta­vlja­da­su­se­u­Ba­nat­do­se­li­li­iz­ne­ka­daš­nje­ka­to­lič­ke­oko­li­ce­Pri­zre­na­i­Pri­zren­ske­bi­sku­pi­je­(Ja-nje­vo,­Trep­ča,­Priš­ti­na,­No­vi­Pa­zar,­Kru-še­vac,­Pro­ku­plje­i­dr.).­On­dje­su­po­sto­ja­le­ko­lo­ni­je­du­bro­vač­kih­tr­go­va­ca,­u­ko­ji­ma­su­kao­ru­da­ri­dje­lo­va­li­i­ka­to­li­ci­iz­Bo­sne­te­Sa­si.­Za­jed­nič­kim­ži­vo­tom­ka­to­li­ci­s­to­ga­pod­ruč­ja­sto­pi­li­su­se­u­je­din­stve­nu­sku-pi­nu,­ko­ja­je­na­Ko­so­vu­po­zna­ta­pod­ime-nom­ja­nje­vač­ki­Hr­va­ti­i­či­ji­go­vor,­po­put­ka­ra­šev­sko­ga,­ta­ko­đer­pri­pa­da­tor­lač­ko­mu­nar­ječ­ju.­Ne­ki­au­to­ri­po­greš­no­in­ter­pre­ti-ra­ju­da­su­pod­ri­je­tlom­iz­Cr­ne­Go­re­jer­je­dio­sla­ven­skih­na­se­lje­ni­ka­u­ju­žni­Ba­nat­po­tje­cao­iz­Skop­ske­Cr­ne­Go­re­(ka­to­lič­ka­žu­pa­Cr­na­Go­ra,­ka­sni­ja­let­nič­ka­žu­pa­sa­sla­ven­skim­sta­nov­niš­tvom­pod­ri­je­tlom­iz­Dal­ma­ci­je­i­Bo­sne),­ko­ja­je­u­iz­vo­ri­ma­ka-to­lič­ke­pro­ve­ni­jen­ci­je­bi­lje­že­na­kao­Mon te­ne gro, Mon te ne gro di Sco pia, Mon te ne gro di Ser via.­Jed­no­od­naj­ra­ni­jih­na­se­lja­va­nja­iz­Bo­sne­u­Ka­ra­šev­sku­žu­pa­ni­ju­po­tje­če­s­po­čet­ka­XV.­st.,­ka­da­je­u­do­ku­men­ti­ma­za­bi­lje­že­no­se­lo­Bo­sna.­Me­đu­Ka­ra­šev­ci-ma­je­i­da­nas­po­zna­ta­pre­da­ja­o­nji­ho­vu­pod­ri­je­tlu­iz­Bo­sne.­Dok­je­tra­ja­lo­ise­lja-va­nje­iz­Bo­sne,­u­di­je­lo­ve­Ba­na­ta­ta­ko­đer­pri­sti­žu­i­iz­bje­gli­ce­iz­Srp­ske­De­spo­to­vi­ne­na­kon­nje­zi­na­pa­da­pod­tur­sku­vlast­1459.­Srp­ski­au­to­ri­dr­že­da­su­se­Ka­ra­šev­ci­do-se­li­li­iz­Ti­moč­ke­kra­ji­ne,­s­pod­ruč­ja­Cr­ne­Re­ke.­Sku­pi­ne­sta­nov­niš­tva­(ru­munj­sko­ga,­

srp­sko­ga­i­dr.)­ko­je­su­ti­je­kom­vi­še­sto­lje-ća­do­la­zi­le­me­đu­ka­to­li­ke­u­Ka­ra­še­vo­iz­okol­no­ga,­uglav­nom­pra­vo­slav­no­ga­pro-sto­ra­zbog­svo­je­su­broj­ča­ne­in­fe­ri­or­no-sti­pre­la­zi­le­na­ka­to­lič­ku­vje­ru­i­vr­lo­br-zo­pri­hva­ća­le­ka­ra­šev­ski­go­vor­kao­je­zik­ko­mu­ni­ka­ci­je.­Za­osman­ske­vla­sti­me­đu­Ka­ra­šev­ci­ma­su­dje­lo­va­li­fra­njev­ci­mi­si-o­na­ri­Bo­sne­Sre­bre­ne­i­isu­so­vač­ka­mi­si­ja­u­Be­o­gra­du­(1612.-32.)­te­po­sli­je­u­XVI­II.­st.­i­fra­njev­ci­Bu­gar­sko-vlaš­ke­pro­vin­ci­je.­Mi­si­o­na­ri­su­go­to­vo­svi­bi­li­Ju­žni­Sla­ve­ni,­ve­ći­nom­Hr­va­ti­iz­ra­znih­pod­ruč­ja,­po­naj-vi­še­iz­Bo­sne­i­Dal­ma­ci­je.­Ka­ra­šev­sku­su­žu­pu­1785.­od­fra­nje­va­ca­pre­u­ze­li­svje­tov­ni­sve­će­ni­ci,­a­u­to­se­vri­je­me­osni­va­ju­i­no­ve­žu­pe­na­ka­ra­šev­skom­pod­ruč­ju.

Pi­ta­nju­na­ci­o­nal­no­ga­iden­ti­te­ta­ma­lo-broj­na­in­te­lek­tu­al­na­eli­ta­Ka­ra­še­va­ca­po-či­nje­po­kla­nja­ti­po­zor­nost­ti­je­kom­dru­ge­po­lo­vi­ne­XIX.­te­kroz­ci­je­lo­XX.­st.­Na­pri­kla­nja­nje­hr­vat­sko­mu­na­ci­o­nal­no­mu­ime­nu­ne­sum­nji­vo­su­utje­ca­le­vi­še­sto­ljet­ne,­na­po­se­kon­fe­si­o­nal­ne­ve­ze­s­dru­gim­Hr­va-ti­ma­iz­Hr­vat­ske,­BiH,­Dal­ma­ci­je,­Bač­ke­(Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma)­i­Ba­na­ta­(tu­ro­polj-skim­ple­mi­ći­ma­kaj­kav­ci­ma,­Šok­ci­ma­i­po-tom­ci­ma­do­se­lje­ni­ka­iz­Li­ke­i­Dal­ma­ci­je).­Ta­ko­su­kod­Ka­ra­še­va­ca,­gdje­je­stvar­no­za­jed­nič­ko­pod­ri­je­tlo­iz­gu­blje­no,­kul­tu­ra­i­kon­fe­si­o­nal­na­pri­pad­nost­sim­bo­lič­ki­ele-men­ti­ko­ji­utje­lo­vlju­ju­nji­ho­vu­pri­pad­nost­hr­vat­sko­mu­na­ro­du.­

Mi­gra­ci­je.­Vo­đe­ni­eko­nom­skim­mo­ti-vi­ma­i­dr­žav­nim­po­tre­ba­ma,­Ka­ra­šev­ci­po-čet­kom­XIX.­st.­po­či­nju­mi­gra­ci­je­u­dru­ga­na­se­lja­Ba­na­ta.­Dio­ih­se­na­se­lio­u­nje­gov­za­pad­ni­dio,­na­pod­ruč­je­da­naš­nje­Voj­vo-

Katolička­crkva­u­Ravniku

Page 86: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

78

di­ne­(Karls­dorf/Ba­nat­ski­Kar­lo­vac,­Ulj­ma,­Iz­biš­te,­Ni­ko­lin­ci,­Vr­šac,­Pot­po­ranj,­Ve­li­ko­Sre­diš­te,­Gu­du­ri­ca,­Be­la­Cr­kva,­Star­če­vo­i­dr.).­Ka­ra­šev­ci­su­odr­ža­va­li­i­kon­tak­te­s­dru­gim­hr­vat­skim­sku­pi­na­ma­ko­je­su­ži-vje­le­ili­i­da­lje­ži­ve­u­Ba­na­tu:­kaj­kav­ci­tu­ro-polj­ski­ple­mi­ći­u­na­se­lji­ma­sre­diš­nje­ga­Ba-na­ta­ko­ja­su­du­go­u­svo­jim­ime­ni­ma­ima­la­pri­djev­hr­vat­ski­(Bo­ka,­Ne­u­zi­na,­Kla­ri­ja/Ra­do­je­vo,­Ke­ča),­Šok­ci­i­dru­gi­što­kav­ci­u­ju­žnom­Ba­na­tu­(Pan­če­vo,­Star­če­vo,­Opo­vo,­Bor­ča,­Glo­gonj,­Ko­vin­i­dr.),­Per­lez­na­Ti­si,­u­is­toč­nom­(ru­munj­skom)­Ba­na­tu­Re­kaš­te­dru­gdje­u­ma­njem­bro­ju.­Zbog­eko­nom-skih,­obra­zov­nih­i­dru­gih­mo­ti­va­ka­ra­šev-

ske­obi­te­lji­i­po­je­din­ci­se­li­li­su­i­na­dru­ga­pod­ruč­ja­da­naš­nje­Voj­vo­di­ne­(Vr­šac,­Be­la­Cr­kva,­Pan­če­vo,­Su­bo­ti­ca,­Som­bor,­No­vi­Sad),­na­pri­je­la­zu­iz­XIX.­u­XX.­st.,­a­na-po­se­u­raz­do­blju­Kra­lje­vi­ne­SHS/Ju­go­sla-vi­je.­Teš­ko­ću­oču­va­nju­nji­ho­va­iden­ti­te­ta­pred­sta­vljao­je­ne­do­sta­tak­in­te­li­gen­ci­je­i­sve­ćen­stva­iz­vla­sti­tih­re­do­va,­ka­ko­na­ma­tič­nom­ka­ra­šev­skom­pod­ruč­ju­ta­ko­i­u­voj­vo­đan­skom­di­je­lu­Ba­na­ta.­Me­đu­ma­lo-broj­nom­in­te­li­gen­ci­jom­pred­nja­či­li­su­uči-te­lji­(pri­mje­ri­ce­Pe­tar­Do­bra­iz­Ka­ra­še­va­bio­je­vje­ro­i­spo­vjed­ni­uči­telj­u­Hr­vat­skoj­Ne­u­zi­ni,­Fri­di­If ­ka­iz­Ka­ra­še­va­bio­je­vje-ro­ispo­vjed­ni­uči­telj­u­Ka­na­ku,­Ni­ko­la­Va-ka­iz­Ka­ra­še­va­bio­je­ko­mu­nal­ni­uči­telj­u­Vra­čev­Ga­ju­i­dr.).­Iz­voj­vo­đan­sko­ga­di­je­la­Ba­na­ta­naj­po­zna­ti­ji­od­ka­ra­šev­skih­in­te­lek-

tu­a­la­ca­bio­je­Mar­tin­Fi­li­pon­(Ulj­ma,­1884.­–­Vr­šac,­1967.),­od­vjet­nik­i­ve­li­ki­žu­pan­(1919.)­Ta­miš­ke­žu­pa­ni­je­i­za­po­sjed­nu­tih­di­je­lo­va­Kra­šo-se­ve­rin­ske­žu­pa­ni­je.­Nji­ho-va­ma­lo­broj­nost­u­na­se­lji­ma­voj­vo­đan­sko­ga­di­je­la­Ba­na­ta­utje­ca­la­je­na­upo­ra­bu­je­zi­ka­u­cr­kva­ma­(on­dje­gdje­je­bi­lo­ka­to­lič­kih),­na­sta­vi­i­sva­ko­dnev­noj­ko­mu­ni­ka­ci­ji,­a­u­ko­nač­ni­ci­na­br­zu­asi­mi­la­ci­ju.­Ka­ra­šev­ci­ko­ji­su­ži­vje­li­u­Gu­du­ri­ci,­na­se­lju­u­bli­zi­ni­ru­munj­ske­gra­ni­ce,­bi­li­su­ger­ma­ni­zi­ra­ni­već­ti­je­kom­1920-ih.­Na­kon­Dru­go­ga­svjet-sko­ga­ra­ta­u­Gu­du­ri­cu­se­do­se­lja­va­ju­ko­lo-ni­sti,­me­đu­nji­ma­i­Hr­va­ti­iz­dal­ma­tin­skih­ko­ta­re­va.­Ka­ra­šev­ci­u­Voj­vo­di­ni­da­nas­su­naj­ve­ćim­di­je­lom­asi­mi­li­ra­ni­u­dru­ge­na-ro­de.­Hr­va­ti­ma­se­u­voj­vo­đan­skom­di­je­lu­Ba­na­ta­sma­tra­tek­ma­nji­broj­ka­ra­šev­skih­po­to­ma­ka,­i­to­u­na­se­lji­ma­gdje­obi­ta­va­ju­i­dru­ge­hr­vat­ske­sku­pi­ne,­po­put­Star­če­va­i­Pan­če­va.

Je­zik.­Ka­ra­šev­ski­go­vo­ri­iz­vor­no­su­s­fo­nem­skim­ja­tom­i­pri­pa­da­ju­tor­lač­ko-mu­nar­ječ­ju.­U­lek­si­ku po­sto­je­i­ikav­ski­i­je­kav­ski­od­ra­zi­ja­ta­pre­u­ze­ti­od­dru­gih­sku­pi­na­ju­žno­sla­ven­skog­sta­nov­niš­tva.­Pri­mar­no­je­ri­ječ­o­što­kav­skim­di­ja­le­ka­ti-ma,­s­iz­ra­zi­tom­ikavš­ti­nom,­ko­ja­upu­ću­je­na­je­zič­ne­ve­ze­s­Bo­snom­i­po­du­nav­skim­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­–­pre­ko­sve­će­ni­ka­te­mo­li­tve­ni­ka­i­knji­ga­ti­ska­nih­u­Bač­koj.­Po­sto­je­i­rje­đi­pri­mje­ri­ije­kavš­ti­ne.­Uo­če­ne­su­po­je­di­ne­raz­li­ke­na­fo­no­loš­kom­i­lek­sič-kom­pla­nu­iz­me­đu­go­vo­ra­Ka­ra­še­va­i­osta-lih­na­se­lja.

Škol­stvo­i­ve­ze­s­Hr­vat­skom.­Ško­le­u­ka­ra­šev­skim­na­se­lji­ma­po­sto­je­od­XVI­II.­st.:­u­Ka­ra­še­vu­je­pr­vi­po­čeo­sva­ko­dnev­no­po­u­ča­va­ti­dje­cu­isu­so­vac­Mi­ho­vil­Lo­vi­nić­1726.-30.,­a­1730.­spo­mi­nje­se­i­pr­vi­pra-vi­uči­telj,­dok­su­dru­ga­ka­ra­šev­ska­na­se­lja­do­bi­la­uči­te­lje­oko­1780.­u­sklo­pu­pro­svje-ti­telj­skih­mje­ra­ca­ra­Jo­si­pa­II.­U­XIX.­i­poč.­XX.­st.­ško­le­su­u­ka­ra­šev­skim­se­li­ma­bi­le­kon­fe­si­o­nal­ne­i­pod­ju­ris­dik­ci­jom­Ča­nad-ske­bi­sku­pi­je­sa­sje­diš­tem­u­Te­miš­va­ru.­Na-sta­va­je­iz­vo­đe­na­na­ma­te­rin­skom­je­zi­ku,­a­na­ma­džar­skom­1907.-18.­U­raz­do­blju­iz-me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­us­po­sta­vlja­ju­se­kul­tur­ne­i­pro­svjet­ne­ve­ze­Ka­ra­še­va­ca­

Karaševska­narodna­nošnja

Page 87: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

79

s­Hr­vat­skom:­hr­vat­ske­­in­sti­tu­ci­je­(JA­ZU,­Ma­ti­ca­hr­vat­ska,­HKD­sv.­Je­ro­ni­ma,­Hr-vat­ski­ra­di­ša,­Zbor­du­hov­ne­mla­de­ži­iz­Za­gre­ba,­Et­no­graf­ski­mu­zej)­upu­ći­va­le­su­iz­da­nja­ru­munj­skim­Hr­va­ti­ma,­fra­nje­vac­Pe­tar­Vla­šić­na­kon­svo­jih­je­pr­vih­puč­kih­mi­si­ja­u­Klo­ko­ti­ću­na­pi­sao­1928.­knji­ži­cu­o­ru­munj­skim­Hr­va­ti­ma,­a­kao­re­zul­tat­ju­go-sla­ven­sko-ru­munj­ske­Kon­ven­ci­je­­o­ure­đe-nju­ma­njin­skih­osnov­nih­ško­la­u­Ba­na­tu­iz­1933.­hr­vat­sko­škol­stvo­do­ži­vje­lo­je­pro­cvat­1936.-48.,­ali­su­na­kon­in­ter­na­ci­o­na­li­za­ci­je­su­ko­ba­Ti­ta­sa­Sta­lji­nom­uči­te­lji­iz­Ju­go-sla­vi­je­mo­ra­li­na­pu­sti­ti­Ru­munj­sku.­Ka­ra-šev­ski­se­Hr­va­ti­tra­di­ci­o­nal­no­naj­vi­še­ba­ve­sto­čar­stvom­(oso­bi­to­ov­čar­stvom),­a­zbog­sla­be­kva­li­te­te­ze­mljiš­ta­bi­li­su­poš­te­đe­ni­op­će­ko­lek­ti­vi­za­ci­je­na­kon­Dru­go­ga­svjet-sko­ga­ra­ta.­Ti­je­kom­so­ci­ja­li­zma­eko­nom­ski­su­raz­mjer­no­do­bro­ži­vje­li,­ra­de­ći­u­obli-žnjim­rud­ni­ci­ma­i­in­du­stri­ji­uz­pri­vat­no­po­ljo­djel­stvo.­Ka­da­je­po­čet­kom­1960-ih­ru­munj­ski­je­zik­uve­den­u­ško­le­kao­na­stav-ni­pred­met,­pre­da­van­je­i­srp­sko-hr­vat­ski­je­zik­s­3-4­sa­ta­na­tje­dan,­ali­su­ne­ki­pro-fe­so­ri­bi­li­Sr­bi,­ko­ji­su­dje­cu­uči­li­je­di­no­ći­ri­li­ci­i­srp­skom­je­zi­ku.­Spo­ra­dič­no­su­se­ob­na­vlja­le­i­ve­ze­s­Hr­vat­skom:­Rav­na­telj-stvo­du­šo­bri­žniš­tva­za­Hr­va­te­u­ino­zem-stvu­od­1967.­po­ma­že­hr­vat­skim­žu­pa­ma­u­Ru­munj­skoj­ma­te­ri­jal­no­i­vjer­skom­li-te­ra­tu­rom,­ogra­nak­Se­ljač­ke­slo­ge­iz­Bu-šev­ca­kraj­Ve­li­ke­Go­ri­ce­odr­ža­va­slu­žbe­ne­ve­ze­s­fol­klor­nim­druš­tvom­iz­Klo­ko­ti­ća­od­po­čet­ka­1970-ih,­Ma­ti­ca­ise­lje­ni­ka­Hr-vat­ske­od­kra­ja­1970-ih­ša­lje­svo­ja­iz­da­nja,­prof.­Stje­pan­Kr­pan,­is­tra­ži­vač­i­pu­to­pi­sac,­u­okvi­ru­is­tra­ži­va­nja­Hr­va­ta­u­su­sjed­nim­ze­mlja­ma­ob­ja­vlji­vao­je­po­dat­ke­o­Ka­ra-šev­ci­ma­i­dr.­Ras­pad­so­ci­ja­li­zma­i­go­spo-dar­ska­kri­za­po­go­di­li­su­Ka­ra­šev­ce­–­me­đu­pr­vi­ma­su­do­bi­va­li­ot­ka­ze­u­rud­ni­ci­ma­jer­su­Ru­mu­nji­ima­li­pred­nost,­pa­im­je­ze­mlja­osta­la­glav­ni­iz­vor­pri­ho­da.­Za­to­od­1990-ih­mno­gi­od­la­ze­u­Hr­vat­sku­i­dru­ge­ze­mlje­ra­de­ći­fi­zič­ke­po­slo­ve­u­gra­đe­vi­nar­stvu­i­dr.

Su­vre­me­no­raz­do­blje.­Na­kon­1990.­ve­ze­Ka­ra­še­va­ca­s­Hr­vat­skom­or­ga­ni­zi­ra-no­se­in­ten­zi­vi­ra­ju.­Pot­pi­si­va­njem­Ugo­vo­ra­o­pro­svjet­noj,­kul­tur­noj­i­znan­stve­noj­su-

rad­nji­me­đu­dvje­ma­dr­ža­va­ma­1993.­stvo-re­ni­su­uvje­ti­za­po­bolj­ša­nje­pro­svjet­no-od­goj­no­ga­pro­ce­sa­na­hr­vat­skom­je­zi­ku­pa­je­1997.­u­Ka­ra­še­vu­otvo­re­na­dvo­je­zič­na­gim­na­zi­ja,­a­hr­vat­sko­Mi­ni­star­stvo­obra­zo-va­nja­ša­lje­uči­te­lje­hr­vat­sko­ga.­No­od­dva­od­je­la­osnov­ne­ško­le­na­hr­vat­skom­u­Ka-ra­še­vu­i­Klo­ko­ti­ću,­po­sljed­nji­je­za­tvo­ren­zbog­ma­log­bro­ja­uče­ni­ka.­U­obra­zov­nom­pro­ce­su­ne­do­sta­ju­struč­ni­ka­dar­i­udž­be­ni-ci­na­hr­vat­skom,­a­i­sve­je­ma­nje­hr­vat­skih­obi­te­lji­ko­je­svo­je­dje­cu­ša­lju­u­hr­vat­ske­ško­le,­pa­se­u­raz­re­di­ma­ra­di­kom­bi­ni­ra­no.­

Za­hva­lju­ju­ći­po­zi­tiv­noj­dis­kri­mi­na­ci-ji­ma­nji­na,­za­ko­nom­je­za­jam­če­no­i­pra­vo­su­dje­lo­va­nja­pred­stav­ni­ka­ma­nji­na­u­ru-munj­skom­par­la­men­tu­(jed­no­zajamčeno­za­stup­nič­ko­mje­sto­za­hr­vat­sku­ma­nji­nu)­te­u­lo­kal­nim­uprav­nim­ti­je­li­ma.­

U­Klo­ko­ti­ću­je­1932.­osno­va­no­Kul­tur-no­druš­tvo,­ko­je­je­pre­sta­lo­dje­lo­va­ti­u­ra­tu,­u­raz­do­blju­so­ci­ja­li­zma­po­sto­jao­je­fol­klor-ni­an­sambl­mje­sno­ga­Do­ma­kul­tu­re,­a­od­2010.­dje­lu­je­KUD­Klo­ko­tić.­U­Ka­ra­še­vu­je­Kul­tur­no-umjet­nič­ko­druš­tvo­Mla di Ka­ra šev ci­osno­va­no­1947.,­a­od­1991.­dje­lu­je­KUD Ka­ra­šev­ska­zo­ra.­Po­čet­kom­1991.­hr-vat­ske­za­jed­ni­ce­s­ka­ra­šev­sko­ga­i­ta­miš­ko-ga­pod­ruč­ja­uje­di­ni­le­su­se­u­krov­nu­or­ga-ni­za­ci­ju­Za­jed­niš­tvo­Hr­va­ta­u­Ru­munj­skoj­(rum.­Uni­u­nea­Cro­a­ti­lor­din­Ro­ma­nia)­sa­sje­diš­tem­u­Ka­ra­še­vu,­pod­vod­stvom­prof.­Mi­lje­Ra­da­na­(ko­ji­je­du­go­go­diš­nji­na­čel-nik­op­ći­ne­Ka­ra­še­vo,­a­od­2000.­za­stup­nik­Hr­va­ta­u­ru­munj­skom­par­la­men­tu).­Ti­me­je­spri­je­čen­po­ku­šaj­ta­moš­njih­srp­skih­or-

Karaševska­Hrvatica­u­nošnji

Page 88: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

80

ga­ni­za­ci­ja­da­ne­gi­ra­ju­po­sto­ja­nje­hr­vat­sko-ga­et­no­sa­u­Ru­munj­skoj.­Iz­te­se­krov­ne­udru­ge­1998.­iz­dvo­jio­De­mo­krat­ski­sa­vez­ru­munj­skih­Hr­va­ta­sa­sje­diš­tem­u­Klo­ko-ti­ću.­Za­jed­niš­tvo­Hr­va­ta­od­1994.­iz­da­je­dvo­je­zič­ni­mje­seč­nik­Hr­vat­sku­gran­či­cu, a ima­i­in­ter­net­ski­por­tal­Ka­ra­še­va­ca.­

Od­1990-ih­je­dan­broj­mla­dih­Ka­ra­še-va­ca­od­la­zi­na­stu­dij­na­Sve­u­či­liš­te­u­Za-gre­bu,­a­­naj­in­ten­ziv­ni­je­ve­ze­odr­ža­va­ju­se­pre­ko­Hr­vat­ske­ma­ti­ce­ise­lje­ni­ka.­Ona­or­ga­ni­zi­ra­ma­ni­fe­sta­ci­je­i­se­mi­na­re­za­iz­u-ča­va­nje­hr­vat­sko­ga­je­zi­ka,­na­ko­je­se­po­zi-va­ju­i­ka­ra­šev­ski­Hr­va­ti,­re­do­vi­to­ša­lje­svo-ja­iz­da­nja­i­hr­vat­ske­no­vi­ne,­po­sre­du­je­u­go­sto­va­nji­ma­i­su­rad­nji­fol­klor­nih­druš­ta­va,­or­ga­ni­zi­ra­la­je­Tje­dan­Hr­va­ta­iz­Ru­munj-ske­1994.,­Klo­ko­ti­ću­i­Ka­ra­še­vu­do­di­je­li­la­je­na­gra­du­Naj­se­lo­i­dr.­Naj­vi­ši­hr­vat­ski­du­žno­sni­ci­po­sje­ći­va­li­su­Ka­ra­šev­ce:­hr-vat­ski­pred­sjed­ni­ci­Sti­pe­Me­sić­2004.­i­Ivo­Jo­si­po­vić­2012.,­pred­sjed­nik­vla­de­Ivo­Sa-na­der­2007.­i­dr.

Sva­ka­ra­šev­ska­se­la­ima­ju­cr­kve,­a­uprav­no­su­or­ga­ni­zi­ra­na­u­tri­žu­pe:­Ka­ra-še­vo­s­fi­li­ja­lom­Ne­re­mić­i­Ja­bal­če,­Klo­ko-tić­s­fi­li­ja­lom­Vod­nik,­i­Lu­pak­s­fi­li­ja­lom­Rav­nik.­Cr­kve­su­sre­diš­ta­hr­vat­sko­ga­je-zi­ka­jer­se­bo­go­služ­je­iz­vo­di­na­hr­vat­skom,­a­sa­daš­nji­su­žup­ni­ci­u­Ka­ra­še­vu,­Lu­pa­ku­i­Klo­ko­ti­ću­Ka­ra­šev­ci.­Od­1990-ih­vi­še­je­hr­vat­skih­bi­sku­pa­bi­lo­me­đu­ka­ra­šev­skim­Hr­va­ti­ma.

Ka­ra­šev­ski­su­knji­žev­ni­ci­pre­vo­di­telj­Mi­lja­Ra­dan­(pred­sjed­nik­Za­jed­niš­tva­Hr-va­ta),­za­tim­pje­sni­ci­Mi­lja­Še­ra­iz­Lu­pa­ka­(Po­gle­ni,­Bo­že,­na­na­še­slze,­Na­klad­ni­za-vod­Ma­ti­ce­hr­vat­ske,­Za­greb,­1996.)­i­Mi-ko­la­Žur­kul­(za­stu­pljen­u­an­to­lo­gi­ji­Pje sme i­pro­za­ru­munj­skih­Hr­va­ta­:­Po­e­zio­kaj­pro­zo­de­la­Ru­ma­naj­Kro­a­toj,­Hr­vat­ski­

espe­rant­ski­sa­vez,­Za­greb,­2008.),­ko­ji­su­za­stu­plje­ni­u­zbir­ka­ma­s­pje­snič­kih­sku­po-va­u­Re­še­ta­ri­ma,­ta­ko­đer­Ivan­Do­bra­(ured-nik­Zlat­ne­gran­či­ce)­i­dr.

Kul­tur­ne­ve­ze­s­bač­kim­Hr­va­ti­ma. Broj­ne­su­spo­ne­i­us­po­red­be­iz­me­đu­bač-kih­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­i­ba­nat­skih­Ka­ra­še-va­ca.­Me­đu­nji­ma­su­dje­lo­va­li­fra­njev­ci­iz­Dal­ma­ci­je­i­Bo­sne­u­XVII.­i­XVI­II.­st.­Ko-ri­sti­li­su­se­istim­udž­be­ni­ci­ma­u­raz­do­blju­XVI­II.-XIX­.­st.­Mi­hael­Gro­zdić,­fra­nje­vac­i­ka­ra­šev­ski­žup­nik­u­raz­do­blju­1768.-85.,­au­tor­je­jed­no­ga­ta­kva­udž­be­ni­ka­ABC ili upra­va­za­po­tri­bu­šku­lar­ske­Dal­ma­tin­ske­mla­de­ži­etc.­(Te­me­svar,­1779.).­Me­đu­Ka-ra­šev­ci­ma­su­dje­lo­va­li­i­hr­vat­ski­sve­će­ni­ci­iz­Bač­ke:­u­Lu­pa­ku­Lu­ka­Peš­ta­lić­iz­Ba­je­i­An­dri­ja­Po­lja­ko­vić­iz­Su­bo­ti­ce,­u­Klo­ko­ti­ću­Jo­sip­Ma­mu­žić­(1875.)­i­dr.­Kul­tur­ne­ve­ze­ostva­rio­je­pre­ko­Bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­no vi na­Ivan­An­tu­no­vić,­ko­ji­je­imao­pret-plat­ni­ke­me­đu­Ka­ra­šev­ci­ma.­Sma­tra­se­da­su­sna­žan­utje­caj­na­ka­ra­šev­ske­go­vo­re­osta­vi­li­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­pre­ko­svo­jih­ti-sko­vi­na­i­sve­će­ni­ka,­na­po­se­u­cr­kve­nom­pje­va­nju,­jer­su­Ka­ra­šev­ci­uči­li­pje­sme­iz­knji­ga­ko­je­su­ti­ska­ne­u­Su­bo­ti­ci­za­Bu-njev­ce­i­Šok­ce.­Puč­koš­kol­ske­gra­ma­ti­ke­i­či­tan­ke­»ilir­skog«­je­zi­ka­Iva­na­Mi­ha­lo­vi-ća­Ka­ra­šev­ci­u­ru­munj­skom­di­je­lu­Ba­na­ta­upo­tre­blja­va­li­su­sve­do­kra­ja­1930-ih.­Pre-ma­sa­ču­va­nim­po­da­ci­ma­s­po­čet­ka­XX.­st.,­ka­ra­šev­ske­su­vjer­ske­pje­sme­»bu­nje­vač­ke­i­hr­vat­ske«.­Po­seb­no­su­u­Ka­ra­še­va­ca­bi­li­ci­je­nje­ni­mo­li­tve­ni­ci­Ma­ri­ja­na­Ja­i­ća­Vi nac bo go ljub nih pi sa ma i­Laj­če­Bu­da­no­vi­ća­Ve­li­ka­sla­va­Bož­ja.­Sve­do­ras­pa­da­Au­stro-Ugar­ske­Mo­nar­hi­je­za­blag­dan­Ma­le­Go­spe­re­do­vi­to­se­ho­do­ča­sti­lo­u­Ma­ri­ja­Rad­nu­iz­broj­nih­mje­sta­Bač­ke,­Ba­na­ta­pa­i­ši­re,­gdje­se­oku­pljao­ve­lik­broj­ho­do­ča­sni­ka­iz­ka-ra­šev­skih­se­la­te­iz­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­se­la­u­Bač­koj.

Rub­nost­bač­kih­i­ka­ra­šev­skih­Hr­va­ta­u­od­no­su­na­ma­tič­na­hr­vat­ska­pod­ruč­ja­upu-ći­va­la­ih­je­na­su­rad­nju­te­su­se­nji­ho­va­kul-tur­na­na­sto­ja­nja­pre­ple­ta­la.­Osim­usmje-re­no­sti­jed­nih­na­dru­ge,­za­jed­nič­ko­im­je­bi­lo­to­što­ih­je­srp­ska­na­ci­o­nal­na­ide­o­lo-gi­ja­svr­sta­va­la­u­ka­to­lič­ke­Sr­be,­što­je­bio­

Dvojezična­ploča­na­ulazu­u­Karaševo

Page 89: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

81

slu­čaj­i­s­ne­kim­dru­gim­sku­pi­na­ma­hr­vat-sko­ga­sta­nov­niš­tva­(Bo­sna,­Sla­vo­ni­ja,­Du-brov­nik).­Po­ku­ša­ji­pri­do­bi­va­nja­Ka­ra­še­va-ca­za­srp­sku­na­ci­ju­bi­li­su­ne­u­spješ­ni,­kao­i­uvo­đe­nje­ći­ri­lič­nih­ti­sko­vi­na,­bu­du­ći­da­im­je­ći­ri­li­ca­bi­la­u­pot­pu­no­sti­stra­na.­Ma­ti­ca­srp­ska­iz­No­vo­ga­Sa­da­do­da­nas­po­dr­ža-va­ide­je­ka­ko­su­»Kra­šo­va­ni«­za­pra­vo­Sr­bi­(npr.­član­ci­u­Te­miš­var­skom­zbor­ni­ku),­slič-no­kao­što­pod­u­pi­re­na­sto­ja­nja­de­kro­a­ti­za-ci­je­bač­kih­Bu­nje­va­ca­(iz­da­va­nje­Reč­ni­ka­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­kul­tur­no-znan­stve­no­pod­u­pi­ra­nje­or­ga­ni­za­ci­ja­Bu­nje­va­ca­ne­hr-va­ta,­stan­dar­di­za­ci­ja­bu­nje­vač­ko­ga­go­vo­ra­u­je­zik­i­sl.).

Ba­lint­Vuj­kov,­po­zna­ti­sa­ku­pljač­na-rod­no­ga­bla­ga­iz­Bač­ke,­1960-ih­bi­lje­žio­je­gra­đu­me­đu­Ka­ra­šev­ci­ma,­ko­ju­je­ob­ja­vio­u­zbir­ci­sim­bo­lič­no­ga­na­zi­va­Cvje­to­vi­me­ća­ve.­De­ve­de­se­tih­go­di­na­XX.­st.­ob­na­vlja­ju­se­ve­ze­ka­ra­šev­skih­i­bač­kih­Hr­va­ta,­ia­ko­bez­čvrš­ćih­in­sti­tu­ci­o­nal­nih­okvi­ra­i­stal-no­sti.­Naj­pri­je­me­đu­Ka­ra­šev­ce­od­la­zi­sve-će­nik­La­zar­Ivan­Krm­po­tić­te­pi­še­pu­bli­ci-stič­ke­član­ke­o­po­vi­je­sti­i­nji­ho­vu­vjer­skom­ži­vo­tu­u­sa­daš­njo­sti­u­ka­to­lič­koj­i­hr­vat­skoj­pe­ri­o­di­ci­u­Bač­koj.­Usli­je­di­lo­je­go­sto­va­nje­čla­no­va­HKPD-a­Ma ti ja Gu bec­iz­Ta­van-ku­ta­u­ruj­nu­1993.­u­Ka­ra­še­vu,­Klo­ko­ti­ću­i­Lu­pa­ku.­Tom­su­pri­go­dom­iz­ve­li­i­cje­lo­ve-čer­nji­kul­tur­ni­pro­gram,­o­če­mu­su­po­sli­je­iz­vi­je­sti­li­i­me­di­ji­na­hr­vat­skom­u­Voj­vo­di-ni.­La­zar­Ivan­Krm­po­tić­su­dje­lu­je­1994.­u­Za­gre­bu­na­Tjed­nu­Hr­va­ta­iz­Ru­munj­ske,­a­u­isto­i­me­noj­pu­bli­ka­ci­ji­Hr­vat­ske­ma­ti­ce­

ise­lje­ni­ka­ob­ja­vljen­je­i­nje­gov­rad­»Ka­ra-šev­ski­Hr­va­ti­u­Ru­munj­skoj«.­Na­me­đu­na-rod­noj­ra­zi­ni­po­sto­ji­spo­ra­dič­na­ko­mu­ni­ka-ci­ja­pred­stav­ni­ka­dvi­ju­hr­vat­skih­za­jed­ni­ca­u­okvi­ru­Hr­vat­sko­ga­svjet­sko­ga­kon­gre­sa,­ko­ji­jed­nom­na­go­di­nu­odr­ža­va­sa­stan­ke­u­Hr­vat­skoj.­Hr­vat­ska­udru­ga­kul­tu­re­Laj­čo­Bu­da­no­vić­iz­Ma­le­Bo­sne­na­stu­pi­la­je­16.­VI­II.­2010.­na­Fe­sti­va­lu­et­nič­kih­za­jed-ni­ca­u­Ba­na­tu­odr­ža­nom­u­Ka­ra­še­vu.­U­po­sljed­njih­ne­ko­li­ko­go­di­na­ostva­re­na­je­su­rad­nja­De­mo­krat­sko­ga­sa­ve­za­Hr­va­ta­u­Voj­vo­di­ni­(DSHV)­sa­Za­jed­niš­tvom­Hr­va-ta­u­Ru­munj­skoj,­či­je­je­iza­slan­stvo­14.­IV.­2008.­bi­lo­u­slu­žbe­nom­po­sje­tu­DSHV-u,­a­istom­je­pri­go­dom­odr­ža­na­i­pri­ja­telj­ska­no­go­met­na­utak­mi­ca­iz­me­đu­re­pre­zen­ta­ci-ju­dvi­ju­hr­vat­skih­za­jed­ni­ca­u­Ta­van­ku­tu.­Uz­vrat­ni­po­sjet­bio­je­u­srp­nju­2009.,­ko-ji­je­u­pro­gra­mu­ta­ko­đer­imao­no­go­met­nu­utak­mi­cu.­Na­kon­osa­mo­sta­lje­nja­Re­pu­bli-ke­Hr­vat­ske,­dio­mla­dih­Hr­va­ta­iz­Voj­vo-di­ne­i­Ru­munj­ske­svo­je­stu­di­je­na­sta­vlja­na­hr­vat­skim­sve­u­či­liš­ti­ma,­na­po­se­u­Za­gre­bu,­a­ostva­re­ne­ve­ze­odr­ža­va­ju­se­i­na­kon­stu-di­ja.­Od­2009.­mla­dež­Za­jed­niš­tva­Hr­va-ta­u­Ru­munj­skoj­do­la­zi­na­Pre­lo­Mla­de­ži­DSHV-a­u­Su­bo­ti­ci.­

Lit.:­Lj.­Mi­le­tič,­Ueber­die­Sprac­he­und­Her­kunft­der­sog.­Kra­šo­va­ner­in­Süd-Un­garn,­Ar chiv für sla vische Phi lo lo gie,­25,­Ber­lin,­1903;­J.­Ži­voj­no-vić,­Kra­šo­va­ni­(Ka­ra­ša­ni,­Ka­ra­šav­ci).­Be­leš­ke,­na­rod­ni­obi­ča­ji­i­pri­me­ri­je­zi­ka,­Le to pis Ma ti ce srp ske,­knj.­242,­sv.­2,­No­vi­Sad,­1907;­P.­Vla­šić,­Hr va ti u Ru munj skoj : Pu to pi sno­po vi je sne cr ti ce s­na­rod­nim­obi­ča­ji­ma,­Be­o­grad,­1928;­P.­Vla­šić,­Zaš­to­sam­na­še­su­na­rod­ni­ke­ka­to­li­ke­u­Ru­mun-skoj­na­zvao­Hr­va­ti­ma­–­Od­go­vor­g.­dr.­Jo­va­nu­Er­de­lja­no­vi­ću,­Po li ti ka,­5.­VI­II.­1929,­Be­o­grad;­F.­Mil­le­ker,­Geschic hte der Ge me in de Ba nat ski Kar­lo­vac­(Karlsdorf)­1803­1934,­Werschatz,­1934;­P.­Pe­kić,­Po­li­tič­ke­i­kul­tu­r­ne­ve­ze­iz­me­đu­Bu­nje­va­ca­i­Hr­va­ta­u­proš­lo­sti,­Ob­zor­spo­men­knji­ga­1860­1935,­Za­greb,­1935;­M.­S.­Fi­li­po­vić,­Pri­log­po­zna-va­nju­ve­za­iz­me­đu­Kra­šo­va­na­i­Bo­sne,­Zbor­nik­za­druš tve ne na u ke Ma ti ce srp ske,­42,­No­vi­Sad,­1965;­B.­Vuj­kov,­Cvje­to­vi­me­ća­ve­:­Hr­vat­ske­na­rod­ne­pri­po­vi­jet­ke­iz­Ma­đar­ske,­Ru­munj­ske,­Au­stri­je­i­Če­ho­slo­vač­ke,­Za­greb,­1971;­V.­Stan­ko­vić­(ur.),­Ka­to­lič­ka­cr­kva­i­Hrva­ti­iz­van­Do­mo­vi­ne, Za­greb,­1980;­J.­Er­de­lja­no­vić,­Sr bi u Ba na tu : Et­no­loš­ka­is­tra­ži­va­nja.­Na­se­lja­i­sta­nov­niš­tvo, No vi Sad,­1986;­Л.­Ми­ле­тич,­Из­сле­два­ния­за­бълга­ри­те­в­Сед­ми­град­ско­и­Ба­нат,­Со­фия,­1987;­S.­Kr­pan,­Od Ka ra ša do Bi fer na : Za pi si o Hr va ti ma

B.­Vujkov,­Cvjetovi­mećave,­Zagreb,­1971.

Page 90: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RA ŠEV CI

82

u­Ru­munj­skoj,­Ma­đar­skoj,­Če­ho­slo­vač­koj,­Au­stri­ji i Ita li ji,­Za­greb,­1988;­L.­I.­Krm­po­tić,­Ka­ra­šev-ski­Hr­va­ti­u­Ru­munj­skoj,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­ za­ 1991.­ god.,­ Su­bo­ti­ca,­ 1990;­L.­ I.­Krm­po­tić,­Hr­vat­ski­sve­će­ni­ci­u­Ru­munj­skoj.­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1992.­god., Su bo ti ca, 1992;­Z.­Ro­mić,­Otok­s­bla­gom,­Glas rav ni ce, 34, Su­bo­ti­ca,­1993;­L.­I.­Krm­po­tić,­Ka­ra­šev­ski­Hr­va-ti­u­Ru­munj­skoj,­Tje­dan­Hr­va­ta­iz­Ru­munj­ske,­Za-greb,­1994;­I.­Ro­ra,­Hr­va­ti­u­Ru­munj­skoj,­Hr vat­ski­ise­lje­nič­ki­zbor­nik­1998.,­Za­greb,­1998;­M.­N.­Ra­dan,­Od­nos­ka­ra­šev­skih­in­te­lek­tu­a­la­ca­s­kra­ja­XIX­i­pr­ve­po­lo­vi­ne­XX­ve­ka­pre­ma­et­nič­kom­po-re­klu­Ka­ra­še­va­ka,­Te­miš­var­ski­zbor­nik, 3, No vi Sad,­2002;­C.­Ma­nea-Gr­gin,­Pri­log­po­zna­va­nju­vjer­ske­po­vi­je­sti­ka­ra­šev­skih­Hr­va­ta­u­ra­nom­no-vom­vi­je­ku,­Po­vi­je­sni­pri­lo­zi,­23,­Za­greb,­2004;­C.­Gr­gin,­­Ka­ra­šev­ski­hr­va­ti­u­proš­lo­sti­i­da­nas,­Hr­vat ska re vi ja,­2/2004,­Za­greb;­C.­Ma­nea-Gr­gin,­Hr­vat­ska­na­ci­o­nal­na­ma­nji­na­u­Ru­munj­skoj,­Hr­vat ska re vi ja,­4/2008,­Za­greb;­M.­Ju­ri­šić,­Hr va ti u Ru munj skoj,­Zmi­jav­ci,­2009;­M.­Ba­ra,­Pre­šu­će-ni­ka­ra­šev­ski­Hr­va­ti­:­Ka­ra­šev­ci­u­voj­vo­đan­skom­di­je­lu­Ba­na­ta,­Go­diš­njak­za­znan­stve­na­is­tra­ži­va­nja­Zavoda­za­kulturu­vojvođanskih­Hrvata, 3, Su­bo­ti­ca,­2011;­C.­Ma­nea-Gr­gin,­Po vi jest ka ra­šev­skih­Hr­va­ta­u­ru­munj­skom­Ba­na­tu­(16.­18.­sto­lje­će),­Za­greb,­2012;­www.ca­ra­so­va.ne­t.

M.­Ba­ra­i­S.­Ba­čić

KAR BI NE (ka sno lat.­car­mi­na:­go­zba­u­čast­po­koj­ni­ka,­po­duš­je,­da­ća­­<­lat.­car-men:­pje­sma),­1.­na­ziv­za­objed­ili­ve­če­ru­za­du­šu­po­koj­ni­ka­kod­Šo­ka­ca­u­Son­ti,­Mo-noš­to­ru,­Be­re­gu­i­San­to­vu.­Ka­da­bi­tko­od­uku­ća­na­pre­mi­nuo,­obi­telj­bi­na­kon­uko-pa­or­ga­ni­zi­ra­la­objed­ili­ve­če­ru,­ovi­sno­o­vre­me­nu­po­koj­ni­ko­va­spro­vo­da,­za­naj­u­žu­rod­bi­nu­i­su­sjed­stvo,­ko­ji­su­se­zva­li­kar­bi ne.­Ra­ni­je­se­pri­re­đi­va­la­u­ku­ći­po­koj­ni-ka,­a­u­no­vi­je­vri­je­me­češ­će­u­go­sti­o­ni­ci.­U­San­to­vu­je­do­1930-ih­bio­obi­čaj­da­na­kon­uko­pa­po­koj­ni­ko­vi­naj­bli­ži­na­nje­gov­grob­sta­vlja­ju­ka­kvo­vo­će­(obič­no­ru­me­nu­ja­bu-ku,­»da­na­dru­gom­svi­tu­bu­de­lip­i­zdrav«).­To­su­zva­li­sit­ne­kar­bi­ne,­pa­bi­se­go­vo­ri­lo:­»odu­žit­mu­se­sit­nim­kar­bi­na­ma«.­On­daš-nji­žup­nik­za­bra­nio­je­taj­obi­čaj.­Slič­na­ri-ječ­(kar­mi­ne)­u­ovo­me­zna­če­nju­je­u­knji-žev­nom­hr­vat­skom­je­zi­ku,­dok­je­u­ob­li­ku­kar­vi­ne­za­bi­lje­že­na­u­hr­vat­skom­Za­gor­ju.­

2.­na­ziv­za­svi­njo­ko­lje­u­Son­ti­i­Vaj­skoj.­Naj­češ­će­su­se­oba­vlja­le­ne­po­sred­no­pri­je­adven­ta­ili­u­vri­je­me­po­kla­da.­Obič­no­bi­u­užoj­rod­bi­ni­ili­u­ne­po­sred­nom­su­sjed­stvu­

po­sto­jao­maj­stor­ko­ji­bi­vo­dio­po­sao­i­ras-po­re­đi­vao­na­du­žno­sti­lju­de­ko­je­bi­imao­na­ras­po­la­ga­nju.­Na­kon­što­se­pr­va­svi­nja­ras-po­lu­ti­la,­fruš tu ko va lo bi­se,­a­ve­če­ra­bi­se­pri­pra­vlja­la­na­kon­za­vr­še­no­ga­po­sla.­Poj-mom­su­ob­u­hva­će­ne­sve­ak­tiv­no­sti,­od­do-la­ska­u­ku­ću,­do­svr­šet­ka­ve­če­re­i­raz­la­za.­Na­ziv­se­ko­ri­sti­i­u­sla­von­skih­i­ba­ranj­skih­Šo­ka­ca­za­kla­nje­svi­nja­i­ži­vo­ti­nja­op­će­ni­to.­

3.­ve­če­ra­na­kon­svi­njo­ko­lje­u­Šo­ka­ca­u­Ba­ču.­Tra­di­ci­o­nal­no­su­oba­vlja­le­pri­je­Bo-ži­ća­ili­oko­po­kla­da.­Kla­lo­se­vi­še­ko­ma-da­‘ra nje ni ka­i­to­sa­mo­iz­vla­sti­ta­ko­ča­ka (svinj­ca)­–­go­to­vo­se­ni­ka­da­ni­je­ku­po­va­la­svi­nja­za­kla­nje.­Svi­njo­ko­lje­su­tra­ja­le­i­po­ne­ko­li­ko­da­na­i­ne­ri­jet­ko­se­do­ga­đa­lo­da­se­jed­na­svi­nja­utro­ši­za­kar­bi­ne.­Na­kar-bi­ne­su­se­po­zi­va­li­svi­ko­ji­su­su­dje­lo­va­li­u­svi­njo­ko­lji:­uglav­nom­uža­rod­bi­na,­su-sje­di­i­pri­ja­te­lji.­Sta­ri­ji­čla­no­vi­uže­rod­bi­ne­ima­li­su­po­ča­sno­mje­sto­za­sto­lom,­a­dje­ca­su­ve­če­ra­la­s­re­du­ša­ma­u­ku­hi­nji.­Tra­ja­le­su­do­ka­sno­u­noć,­a­po­go­to­vo­ako­su­do-ma­ći­ni­ma­doš­le­tu te­–­ma­ski­ra­ni­su­sje­di­i­pri­ja­te­lji­ko­ji­ni­su­bi­li­po­zva­ni­na­kar­bi­ne.­Uz­ša­lu­–­če­sto­i­ne­u­mje­snu,­pje­smu­i­dru-že­nje,­tu te­su­se­pri­klju­či­va­le­pri­sut­ni­ma­za­sto­lom.­Svi­njo­ko­lja­i­kar­bi­ne­bi­li­su­je­dan­od­va­žni­jih­do­ga­đa­ja­u­to­ku­go­di­ne­kod­Šo­ka­ca­jer­su­oku­plja­li­rod­bi­nu­i­pri­ja­te-lje­ka­ko­u­oba­vlja­nju­vr­lo­va­žna­po­sla­oko­osi­gu­ra­va­nja­hra­ne­za­ci­je­lu­obi­telj­ta­ko­i­u­učvrš­ći­va­nju­rod­bin­skih­i­pri­ja­telj­skih­od-no­sa­me­đu­šo­kač­kim­obi­te­lji­ma.

Lit.:­I.­An­dra­šić,­Kar­bi­ne,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­(no­va)­:­Ka­len­dar­za­2007.­go­di­nu, Su bo ti ca, 2006.

S.­Čo­ban,­I.­An­dra­šić,­ Ž.­Man­dić,­J.­Du­men­džić

KAR BI NJE,­na­ziv­za­svi­njo­ko­lju­u­Bu-nje­va­ca­u­oko­li­ci­Som­bo­ra.­Istim­se­na­zi-vom­ko­ri­ste­i­Sr­bi­u­Som­bo­ru­te­ve­ćem­di-je­lu­Bač­ke.­Na­va­žnost­kar­bi­nja­u­sa­la­ša­ra­upu­ću­je­to­što­se­kla­njem­svi­nja­osi­gu­ra­vao­zna­tan­dio­hra­ne­za­ci­je­lu­go­di­nu.­Svinj­ska­mast­ne­kad­je­bi­la­naj­va­žni­ja­u­pre­hra­ni­jer­se­u­je­li­ma­ko­ri­sti­la­ti­je­kom­ci­je­le­go­di­ne­–­bi­la­je­sku­plja­čak­i­od­me­sa,­a­ga­ji­le­su­se­ra­se­svi­nja­ko­je­su­da­va­le­pu­no­ma­sti­(Man­gu­li­ce,­Cr­na­do­ma­ća,­Cr­na­sla­von­ska­

Page 91: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR LA VA RIS

83

i­dr.);­sla­ni­na,­ko­ja­je­bi­la­glav­no­je­lo­za­ru­čak­(do­ru­čak)­i­ve­če­ru;­šun­ka,­ko­ba­si­ca,­gu­žnja­ci­i­ku­le­ni­bi­li­su­po­sla­sti­ce­za­go­ste­i­uku­ća­ne,­a­je­li­su­se­i­kad­se­teš­ko­ra­di­lo;­iz­ra­đi­va­le­su­se­i­kr­va­vi­ce,­švar­gle­i­čvar­ci.

Kla­le­su­se­obič­no­dvo­go­diš­nje­svi­nje­–­pr­ve­go­di­ne­iš­le­su­u­po­lje­»na­zi­mad«,­a­do­go­di­ne­su­se­to­vi­le.­Šun­ka­i­sla­ni­na­so-li­le­su­se­u­sa­la­mu­ri,­ka­da­se­do­bro­uso­li­–­sla­ni­na­na­kon­šest,­a­šun­ke­na­kon­osam­tje­da­na­–­va­de­se­iz­sa­la­mu­re,­ope­ru­vo-dom,­osu­še­na­vi tru­te­vi­ša­ju­u­ku bu od odža­ka,­kroz­ko­ju­pro­la­zi­dim­da­bi­se­me-so­su­ši­lo­na­di­mu.­Ova­ko­su­su­še­ni­i­svi­na di vi­i­osta­lo­me­so­ko­je­se­so­li­lo.­Me­so­se­osta­vlja­lo­i­u­ma­sti­–­pret­hod­no­se­is­pe­klo­i­pre­li­lo­maš­ću,­ka­da­je­mo­glo­du­lje­sta­ja­ti.­Čvar­ci­su­se­ta­ko­đer­za­li­li­maš­ću­i­ču­va­li­za­ka­sni­je.­

Na­kar­bi­nje­se­ob­ve­zat­no­pra­vi­la­ve-če­ra,­na­ko­ju­su­do­la­zi­li­rod­bi­na­i­kom ši je, a­ako­je­u­ku­ći­bi­la­no­va­mla­da,­mla­den-ci­su­bi­li­glav­ni­go­sti.­Bio­je­obi­čaj­da­na­kar­bi­nje­do­đu­i­mač­ka­re­ob­u­če­ne­u­sna­šu,­di ve ra,­ci­gan­ku­i­me dvi da,­svi­na­ma­za­ni­ga rom­da­ih­se­ne­mo­že­pre­po­zna­ti.­Oni­igra­ju,­po­pi­ju­vi­na,­ma­lo­se­ša­le,­a­»di­ca­ni­mrd­nit­iz­za­peć­ka«:­na­njih­se­»pri­te­var-nja­čom«.­Ovim­je­go­sti­ma­maj ka­spa­ki­ra­la­u­nji­ho­vu­tep­si­ju­me­sa,­ko­la­ča­i­bo­cu­vi­na­te­su­iš­li­da­lje,­ako­ima­još­kar­bi­nja­to­ga­da­na.

Lit.:­Mi ro ljub,­4/1998,­Som­bor.A.­Fi­ranj

KAR­LA­VA­RIS,­Bo­go­mil­(Per­lez­kraj­Zre­nja­ni­na,­18.­XI.­1924.­–­No­vi­Sad,­8.­VII.­2010.),­sli­kar,­li­kov­ni­pe­da­gog.­Otac­Ivan­emi­gri­rao­je­iz­Is­tre­1919.­Dje­ca­su­mu­fo­to-di­zaj­ner­Ivan­Kar­la­va­ris­i­gra­fi­čar­Dra­gan­Kar­la­va­ris.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­rod­nom­mje­stu,­gim­na­zi­ju­je­po­čeo­u­Zre­nja­ni­nu,­a­za­vr­šio­u­No­vom­Sa­du­1939.­Na­uči­telj­sku­ško­lu­upi­sao­se­u­Som­bo­ru­1939.,­a­za­ra­ta­ju­je­na­sta­vio­u­Vrš­cu,­gdje­je­i­di­plo­mi­rao­1944.­Na­Vi­šoj­pe­da­goš­koj­ško­li­u­No­vom­Sa­du­di­plo­mi­rao­je­1949.,­a­na­Aka­de­mi­ji­li­kov­nih­umjet­no­sti­u­Be­o-gra­du­di­plo­mi­rao­je­sli­kar­stvo­u­kla­si­Ne-

delj­ka­Gvo­zde­no­vi­ća­1953.­Dok­to­ri­rao­je­li­kov­nu­pe­da­go­gi­ju­na­Sve­u­či­liš­tu­Ernst-Mo­ritz-Arndt­u­Gre­is­fwal­du­(DR­Nje­mač-ka)­1969.­te­zom­Zum Pro blem der bild ne­rischen­Fähigkeiten­und­ihrer­Ent­wic­klung. Kao­na­stav­nik­pre­da­vao­je­u­gim­na­zi­ji­u­Cr­ven­ki­1946.-48.,­a­1953.-60.­na­Vi­šoj­pe-da­goš­koj­ško­li­u­No­vom­Sa­du,­gdje­je­bio­i­rav­na­telj.­Bio­je­pro­fe­sor­na­Aka­de­mi­ji­li­kov­nih­umjet­no­sti­u­Be­o­gra­du­1960.-82.,­na­Aka­de­mi­ji­umjet­no­sti­u­No­vom­Sa­du­1977.-82.­te­na­Od­sje­ku­za­li­kov­ni­od­goj­i­li­kov­ne­umjet­no­sti­Pe­da­goš­ko­ga­fa­kul­te­ta­u­Ri­je­ci­od­1980.­do­umi­ro­vlje­nja­1995.­U­No­vom­Sa­du­ži­vio­je­do­1982.,­kad­se­pre-se­lio­u­Ka­stav,­u­obi­telj­sku­ku­ću,­na­ci­o­na­li-zi­ra­nu­na­kon­Dru­go­ga­svjet­skog­ra­ta,­ko­ju­je­mo­rao­po­nov­no­ku­pi­ti.

Is­pr­va­je­sli­kao­lir­ske­pej­za­že,­istar­ske­i­voj­vo­đan­ske­ve­du­te­u­akva­re­lu­i­ulju­bli-ske­po­stim­pre­si­o­ni­zmu­te­mr­tve­pri­ro­de.­Sre­di­nom­XX.­st.­po­či­nje­ra­di­ti­ulja­u­sti­lu­ge­o­me­trij­ske­sti­li­za­ci­je­i­po­et­ske­fi­gu­ra-ci­je.­Od­li­ku­ju­se­me­ta­fi­zič­kim­pri­stu­pom­tran­sfor­mi­ra­nju­mo­ti­va­voj­vo­đan­sko­ga­kra­jo­li­ka,­u­ko­jem­do­mi­ni­ra­ju­ho­ri­zon­tal-ni­i­ver­ti­kal­ni­ak­cen­ti­te­ve­li­ka­po­lja­či­stih­bo­ja.­Eks­pe­ri­men­ti­rao­je­i­s­en­for­me­lom,­is­pi­ti­vao­od­nos­mo­ti­va­ne­ba­i­tla­te­se­ba­vio­mo­ti­vi­ma­pr­o­met­nih­zna­ko­va,­te­le­fon­skih­i­elek­trič­nih­stu­po­va,­ko­je­je­kat­ka­da­do­vo-dio­do­gra­ni­ca­ap­strak­ci­je.­Od­kra­ja­1990-

Bogomil­Karlavaris

Page 92: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR LA VA RIS

84

ih­iz­ra­đu­je­ko­la­že,­ko­ji­ma­iz­no­si­kri­ti­ku­su­vre­me­no­ga­druš­tva.­U­okvi­ri­ma­svo­je­ga­stva­ra­lač­ko­ga­ra­da­isto­dob­no­je­dje­lo­vao­na­pod­ruč­ju­vi­zu­al­nih­umjet­no­sti­i­znan-stve­no-is­tra­ži­vač­ko­ga­ra­da.­

God.­1954.­osno­vao­je­Druš­tvo­li­kov-nih­pe­da­go­ga­Voj­vo­di­ne,­či­ji­je­bio­i­pr­vi­pred­sjed­nik.­Iz­Ko­mi­si­je­za­dječ­je­ra­do­ve­Druš­tva­na­stao­je­Cen­tar­za­li­kov­ni­od­goj­dje­ce­i­mla­de­ži­Voj­vo­di­ne,­ko­ji­je­vo­dio­do­1980.­Ini­ci­rao­je­i­osni­va­nje­pe­da­goš­ko­ga­druš­tva­u­Sr­bi­ji­te­Sa­ve­za­li­kov­nih­pe­da-go­ga­Ju­go­sla­vi­je­1960.­Ob­ja­vio­je­oko­200­znan­stve­nih­i­struč­nih­čla­na­ka­te­li­kov­nih­kri­ti­ka­u­do­ma­ćim­i­ino­zem­nim­ča­so­pi­si-ma­i­no­vi­na­ma.­Au­tor­je­oko­50­knji­ga­iz­pod­ruč­ja­te­o­ri­je­i­me­to­di­ke­li­kov­no­ga­od-go­ja­i­li­kov­ne­umjet­no­sti.­Sam­ili­u­su­rad-nji­ob­ja­vio­je­u­vi­še­iz­da­nja­vi­so­koš­kol­ske­pri­ruč­ni­ke­i­udž­be­ni­ke­li­kov­no­ga­od­go­ja­i­me­to­di­ke­te­udž­be­ni­ke­za­osnov­nu­i­sred-nju­ško­lu.­Ve­ći­na­ih­je­ob­ja­vlje­na­u­Be­o­gra-du,­od­kra­ja­1980-ih­i­u­Hr­vat­skoj,­a­u­iz­da-nju­Srp­sko­ga­kul­tur­no­ga­druš­tva­Pro svje ta iz­Za­gre­ba­ob­ja­vio­je­i­udž­be­ni­ke­iz­li­kov-ne­kul­tu­re­za­ni­že­i­vi­še­raz­re­de­osnov­ne­ško­le­Svi jet umjet no sti­(1998.).­Po­kre­nuo­je­i­ure­đi­vao­ča­so­pis­Li kov no vas pi ta nje (No­vi­Sad)­1970-ih,­bio­je­du­go­go­diš­nji­ured­nik­Bil­te­na­Sa­ve­za­li­kov­nih­umet­ni­ka­Ju go sla vi je (Be­o­grad),­ure­dio­je­dan­broj­ča­so­pi­sa­Umjet nost i di je te­(2-3/1985,­Za-greb)­te­od­1994.­li­kov­no­ure­đi­vao­dječ­ji­list­pod­od­bo­ra­Srp­sko­ga­kul­tur­no­ga­druš-tva­Pro­svje­ta­Bi­je­la­pče­la­(Ri­je­ka).­

Iz­la­gao­je­na­vi­še­od­100­sa­mo­stal­nih­iz­lo­ža­ba­(osim­u­Be­o­gra­du,­No­vom­Sa­du,­Su­bo­ti­ci­i­go­to­vo­svim­voj­vo­đan­skim­gra-do­vi­ma­i­u­Za­gre­bu,­Sko­plju,­Pod­go­ri­ci,­Ri­je­ci,­Opa­ti­ji,­Ka­stvu,­Ro­vi­nju,­Po­re­ču,­Gre­is­fwal­du,­Var­ša­vi,­Mo­skvi,­Münche­nu,­Gra­zu­i­dr.)­te­na­oko­600­grup­nih­iz­lo­ža-ba­(iz­lo­žbe­Udru­že­nja­li­kov­nih­umjet­ni­ka­Sr­bi­je,­be­o­grad­ski­Ok­to­bar­ski­sa­lon,­iz­lo-žba­Su­vre­me­na­ju­go­sla­ven­ska­umjet­nost­u­Be­i­ru­tu­1976.,­Bi­je­na­le­akva­re­la­Ju­go­sla-vi­je,­No­vo­sad­ski­sa­lon,­iz­lo­žbe­Hr­vat­sko-ga­druš­tva­li­kov­nih­umjet­ni­ka,­Hr­vat­ski­tri­je­na­le­akva­re­la­i­dr.).­Su­dje­lo­vao­je­na­ve­li­ku­bro­ju­li­kov­nih­ko­lo­ni­ja.­Sli­ke­mu­se­

na­la­ze­u­60­mu­ze­ja­i­ga­le­ri­ja.­Osim­broj­nih­ka­ta­lo­ga,­iz­da­ne­su­mu­i­dvi­je­mo­no­gra­fi­je­(Kar la va ris,­HDLUR,­Ri­je­ka,­1998.;­Bo­go mil Kar la va ris : Umet nost kao ra dost ži­vlje­nja,­Mu­zej­gra­da­No­vog­Sa­da,­1998.).

Bio­je­član­Udru­že­nja­li­kov­nih­umjet-ni­ka­Sr­bi­je,­Hr­vat­sko­ga­druš­tva­li­kov­nih­umjet­ni­ka­u­Ri­je­ci­od­1981.­te­do­pi­sni­član­Voj­vo­đan­ske­aka­de­mi­je­na­u­ka­i­umet­no­sti­od­2006.­Do­bit­nik­je­Na­gra­de­za­sli­kar­stvo­na­VI.­iz­lo­žbi­Umjet­nič­ke­ko­lo­ni­je­Eč­ka­1961.,­Na­gra­de­25.­maj,­Be­o­grad,­Li­sto­pad-ske­na­gra­de­gra­da­No­vog­Sa­da­1969.,­naj-vi­še­ga­po­kra­jin­sko­ga­pri­zna­nja­u­kul­tu­ri­Iskra kul tu re 1972.,­Na­gra­de­gra­da­Bač­ka­To­po­la­Nagyapáti­Ku­kac­Pé­ter­1976.,­Na-gra­de­Za­slu­žni­li­kov­ni­pe­da­gog­Ju­go­sla­vi­je 1978.,­Po­ve­lje­gra­da­Pa­ri­za­1985.,­Pr­ve­na­gra­de­na­Iz­lo­žbi­umjet­nič­ke­ko­lo­ni­je­Niš­1987.,­ame­rič­ke­na­gra­de­za­li­kov­no­pe­da-goš­ki­rad­In ter na ti o nal Award Ed win Zi­eg feld­1993.­i­dr.

Oda­bra­na­dje­la:­No va kon cep ci ja li kov nog vas pi­ta nja, Be­o­grad­1960;­Estet sko pro ce nji va nje u osnov noj ško li­(sa­u­tor­M.­Kra­gu­ljac),­Be­o­grad,­1970;­Raz­vi­ja­nje­kre­a­tiv­no­sti­pu­tem­li­kov­nog­vas­pi ta nja u osnov noj ško li (su­a­u­tor­M.­Kra­gu­ljac), Be­o­grad,­1981;­Raz­voj­kre­a­tiv­no­sti­u­funk­ci­ji­eman­ci­pa­ci­je­lič­no­sti­pu­tem­li­kov­nog­vas­pi­ta­nja­(su­a­u­to­ri­A.­Ba­rat,­E.­Ka­me­nov),­Be­o­grad,­1988;­Pot­pu­ni­ja­bi­bli­o­gra­fi­ja­i­po­pis­sa­mo­stal­nih­i­skup-nih­iz­lo­žbi­u:­Kar la va ris,­Ri­je­ka,­1998.­

Lit.:­Sa vre me na li kov na umet nost Voj vo di ne, No vi Sad,­1972;­Li kov na en ci klo pe di ja Ju go sla vi je,­Za-greb,­1987;­M.­Ar­sić,­Sli­ka­r­stvo­u­Voj­vo­di­ni­1955.­1972.,­No­vi­Sad,­1989;­En ci klo pe di ja Ju go sla vi je, 6,­Za­greb,­1990;­E.­Du­bro­vić­i­dr.­(ur.),­Kar la va ris, Ri­je­ka,­1998;­En ci klo pe di ja No vog Sa da, 11, No vi Sad,­1998;­Lek si kon umet ni ka Voj vo di ne, 1, No vi Sad,­2001;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

Lj.­Vu­ko­vić-Du­lić

KAR LA VA RIS, Dra gan­(No­vi­Sad,­28.­VI.­1954.)­gra­fi­čar,­li­kov­ni­pe­da­gog.­Sin­Bo­go­mi­la­i­Ve­re,­rođ.­Mi­haj­lo­vić.­Za­vr­šio­je­Sred­nju­ško­lu­za­di­zajn­Bog dan Šu put u No­vom­Sa­du.­Di­plo­mi­rao­je­na­Vi­šoj­pe­da-goš­koj­ško­li­smjer­li­kov­ni­od­goj­u­No­vom­Sa­du­1976.­Upi­sao­se­na­li­kov­ni­od­sjek­Pe-da­goš­kog­fa­kul­te­ta­u­Ri­je­ci­1989./90.,­na­gra­fič­ki­smjer­li­kov­no­ga­od­sje­ka­Aka­de­mi-

Page 93: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR LA VA RIS

85

je­umjet­no­sti­u­No­vi­Sad­pre­šao­je­1992.­i­di­plo­mi­rao­1994.­Tu­je­i­ob­ra­nio­ma­gi­star-sku­te­zu­Pro­sto­ri­gra­fič­kih­tka­nja 2004. u kla­si­prof.­Slo­bo­da­na­Kne­že­vi­ća.­Pre­da­vao­je­u­osnov­nim­ško­la­ma­u­In­đi­ji,­Mo­noš­to­ru­(1977.)­i­Su­se­ku.­Za­po­slen­je­u­OŠ­Sve­to­zar­Mar­ko­vić­–­To­za­u­No­vom­Sa­du,­gdje­je­bio­rav­na­telj­2002.-06.­Ži­vi­u­No­vom­Sa­du.

Iz­la­gao­je­na­vi­še­sa­mo­stal­nih­i­skup-nih­iz­lo­ža­ba­u­Sr­bi­ji­(Som­bor,­No­vi­Sad,­Ča­čak­i­dr.)­i­ino­zem­stvu­(Stoc­kholm;­Ne­uss,­Nje­mač­ka;­Shar­jah,­Uje­di­nje­ni­Arap­ski­Emi­ra­ti­i­dr.).­Nje­gov­je­li­kov­ni­iz­raz­svo­je­vr­sno­ka­dri­ra­nje­vid­no­ga­po-lja­gra­fič­ko­ga­li­sta­u­ko­jem­di­sci­pli­ni­ra­no,­do­sljed­no­i­ri­go­ro­zno­bi­ra­for­mu,­nje­zi­no­po­ja­vlji­va­nje­u­pre­dodž­bi­pre­po­zna­tlji­vo­ga­ob­li­ka­iz­ra­že­no­naj­češ­će­u­teh­ni­ci­ba­kro-pi­sa,­akva­tin­te­i­re­zer­va­ša.­Na­gra­đi­van­je­za­umjet­nič­ki­rad­u­Ga­le­ri­ji­Ma­ti­ce­srp­ske­1987.,­na­Me­đu­na­rod­nom­bi­je­na­lu­ma­le­gra­fi­ke­u­Stoc­khol­mu­2001.­te­za­pe­da­goš-ki­rad­na­broj­nim­iz­lo­žba­ma­dječ­jih­ra­do­va.

Bio­je­pred­sjed­nik­Skupšti­ne­(1994.-96.)­i­pred­sjed­nik­Iz­vrš­no­ga­od­bo­ra­(1996.-99.)­Sin­di­ka­ta­pro­svjet­nih­rad­ni­ka­Voj­vo­di-ne­te­osni­vač­neo­vi­snog­sin­di­ka­ta­–­Uni­je­sin­di­ka­ta­pro­svjet­nih­rad­ni­ka­Sr­bi­je­i­član­pr­vo­ga­iz­vrš­no­ga­od­bo­ra­1999.

Lit.:­En ci klo pe di ja No vog Sa da,­11,­No­vi­Sad,­1998;­Ško­la­za­di­zajn­»Bog­dan­Šu­put«­No­vi­Sad­:­50­go­di­na­po­sto­ja­nja­i­ra­da,­No­vi­Sad,­1998;­www.uns.ac.rs/sr/iz­bor­Zva­nje/aka­de­mi­ja/1320mJoc­kov-Mi­le­u­sni­cJU­lic.pdf­

­Lj.­Vu­ko­vić-Du­lić

KAR­LA­VA­RIS,­Ivan­(Cr­ven­ka,­3.­XI.­1947.),­pro­fe­sor­i­di­zaj­ner­fo­to­gra­fi­je.­Sin­Bo­go­mi­la­Kar­la­va­ri­sa­i­Ve­re,­rođ.­Mi­haj-lo­vić.­U­No­vom­Sa­du­za­vr­šio­je­gim­na­zi­ju­te­Vi­šu­pe­da­goš­ku­ško­lu­(1973.).­Bio­je­na-stav­nik­fo­to­gra­fi­je­u­Ško­li­za­di­zajn­Bog­dan Šu put­u­No­vom­Sa­du­1974.-96.,­za­tim­ra­di­kao­teh­nič­ki­su­rad­nik­za­uže­struč­no­pod­ruč­je­fo­to­gra­fi­je­na­Aka­de­mi­ji­umjet-no­sti­u­No­vom­Sa­du,­a­od­1998.­kao­struč­ni­su­rad­nik.­Ži­vi­u­No­vom­Sa­du.

Od­1975.­član­je­Udru­že­nja­li­kov­nih­umjet­ni­ka­pri­mi­je­nje­nih­umjet­no­sti­i­di-zaj­ne­ra­Voj­vo­di­ne­(UPI­DIV),­či­ji­je­bio­

pred­sjed­nik­ne­ko­li­ko­go­di­na,­a­s­Lászlóm­Kapitányem­ure­dio­je­mo­no­gra­fi­ju­druš­tva­(Tri­de­set­go­di­na­Udru­že­nja­li­kov­nih­umet­ni­ka­pri­me­nje­nih­umet­no­sti­i­di­zaj­ne­ra­Voj­vo di ne,­No­vi­Sad,­1994.).­Iz­ra­dio­je­knji-gu­gra­fič­kih­stan­dar­da­za­grad­No­vi­Sad­i­AP­Voj­vo­di­nu,­di­zaj­ni­rao­je­mo­no­gra­fi­je­Ško­la­za­di­zajn­»Bog­dan­Šu­put«­No­vi­Sad­:­50­go­di­na­po­sto­ja­nja­i­ra­da­(No­vi­Sad,­1998.),­30­go­di­na­Uni­ver­zi­te­ta­u­No­vom­Sa­du­:­1960­1990­(No­vi­Sad,­1990.)­i­dr.­Fo-to­gra­fi­je­mu­se­na­la­ze­u­stal­nim­po­sta­vi­ma­Mu­ze­ja­Voj­vo­di­ne­u­No­vom­Sa­du­i­Grad-sko­ga­mu­ze­ja­u­Su­bo­ti­ci,­u­mno­gim­ško­la-ma­i­tvrt­ka­ma.­Nje­go­vi­ra­do­vi­ko­ri­ste­se­za­tu­ri­stič­ku­pro­midž­bu­i­po­pu­la­ri­zi­ra­nje­ra­znih­ma­ni­fe­sta­ci­ja­–­iz­ra­dio­je­vi­še­od­1000­re­klam­nih­pa­noa,­na­slov­ni­ca­pu­bli­ka-ci­ja,­po­ste­ra,­pla­ka­ta,­ka­len­da­ra,­pro­spe­ka-ta,­ka­ta­lo­ga­i­am­ba­la­ža.­Afir­mi­rao­se­kao­vr­hun­ski­di­zaj­ner­vi­zu­al­nih­ko­mu­ni­ka­ci­ja.­Te­ma­ma­pri­la­zi­s­ra­zu­mi­je­va­njem,­a­ko­ri-sti­se­svim­po­ten­ci­ja­li­ma­teh­nič­kih­uvje­ta­ka­ko­bi­sli­kom,­bo­jom,­tran­sfor­ma­ci­jom­re­al­no­sti­u­dvo­di­men­zi­o­nal­nost­fo­to­gra­fi­je­po­sti­gao­pra­ve­učin­ke.­

Iz­la­gao­je­na­vi­še­sa­mo­stal­nih­iz­lo­ža­ba­fo­to­gra­fi­ja:­u­Ka­stvu,­No­vom­Sa­du,­Opa­ti­ji,­Fu­to­gu­te­na­skup­nim­iz­lo­žba­ma­u­Ga­le­ri­ji­UI­PI­DIV-a­For ma i­Ok­to­bar­skom­sa­lo­nu­No­vo­ga­Sa­da,­Maj­skom­sa­lo­nu­u­Be­o­gra­du,­Me­đu­na­rod­nom­saj­mu­gra­fi­ke­i­di­zaj­na­u­No­vom­Sa­du­i­dr.

Do­bit­nik­je­vi­še­na­gra­da:­če­ti­ri­Zlat ne for me­UPI­DIV-a­za­fo­to-di­zajn,­Ve­li­ke­pla-

I.­Karlavaris,­Prozor

Page 94: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARLAVARIS

86

ke­te­UPI­DIV-a­1985.,­Na­gra­de­No­vo­sad-sko­ga­saj­ma­1990.,­pr­ve­na­gra­de­na­Pr­voj­ju­go­sla­ven­skoj­iz­lo­žbi­ka­len­da­ra­1997.,­a­na­na­tje­ča­ju­Me­đu­na­rod­no­ga­vi­je­ća­udru-že­nja­gra­fič­ko­ga­di­zaj­na­(ICO GRA DA) i­Mu­ze­ja­po­ste­ra­(Musée­de­l’Af­fic­he)­u­Cha­u­mon­tu­1994.­dva­su­mu­ra­da­uš­la­u­stal­ni­po­stav­to­ga­svjet­skog­mu­ze­ja­po­ste­ra­u­Fran­cu­skoj.

Ba­vio­se­au­to­mo­bi­li­zmom:­s­mom­ča-di­AMTK-a­No vi Sad­osvo­jio­je­pr­ven­stvo­Sr­bi­je­1968.,­a­pr­vak­Sr­bi­je­u­kla­si­do­1000­m³­bio­je­1971.­

Lit.:­En ci klo pe di ja No vog Sa da,­11,­No­vi­Sad,­1998;­Ško­la­za­di­zajn­»Bog­dan­Šu­put«­No­vi­Sad­:­50­go­di­na­po­sto­ja­nja­i­ra­da,­No­vi­Sad,­1998;­www.uns.ac.rs/sr/iz­bor­Zva­nje/aka­de­mi­ja/1314ivan­Kar-la­va­ris.pdf

­Lj.­Vu­ko­vić-Du­lić

KAR­LA­VA­RIS,­Vje­ko­slav­(Ka­stav,­Istra,­25.­VI.­1887.­–­Ri­je­ka,­5.­VI­II.­1974.),­ban-kar.­U­srod­stvu­je­s­dru­gom­obi­te­lji­Kar-la­va­ris­iz­No­vo­ga­Sa­da­–­nje­gov­otac­Ivan­i­djed­sli­ka­ra­Bo­go­mi­la­bi­li­su­bra­ća­od­stri­ca.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­rod­nom­mje­stu,­hr­vat­sku­gim­na­zi­ju­u­Pa­zi­nu,­a­u­Be­ču­je­di­plo­mi­rao­na­tr­o­go­diš­njoj­Vi­so-koj­eko­nom­skoj­ško­li­1909.­Is­pr­va­je­ra­dio­kao­ban­kar­ski­či­nov­nik­u­Tr­stu­1910.-13.,­za­tim­je­bio­upra­vi­telj­Ja­dran­ske­ban­ke­u­Ri­je­ci­1914.-18.,­pa­opa­tij­ske­po­dru­žni­ce­Ame­rič­ke­ban­ke­iz­Tr­sta­1919.-26.­Iz­Opa-ti­je­je­1927.­emi­gri­rao­u­No­vi­Sad,­gdje­je­ute­me­ljio­Grad­sku­šte­di­o­ni­cu­i­bio­nje­zin­pr­vi­upra­vi­telj.­Oku­plja­la­je­ma­le­šte­di­še­i­da­va­la­po­volj­ne­kre­di­te­si­ro­maš­ni­jim­gra-đa­ni­ma,­obrt­ni­ci­ma,­uči­te­lji­ma­i­dru­gi­ma­ko­ji­su­gra­di­li­ku­će­na­Te­le­pu­i­dru­gim­di­je­lo­vi­ma­gra­da.­Ma­džar­ske­su­ga­vla­sti­1941.­ot­pu­sti­le­iz­slu­žbe­uz­skrom­nu­mi-ro­vi­nu.­Na­kon­ra­ta­ra­dio­je­u­Glav­nom­iz­vrš­nom­od­bo­ru­Voj­vo­di­ne­kao­re­fe­rent­za­di­stri­bu­ci­ju­pro­zor­skih­i­dru­gih­sta­ka­la.­Na­kon­umi­ro­vlje­nja­1947.­s­obi­te­lji­se­vra-tio­u­Opa­ti­ju.

S­No­vo­sa­đan­kom­Ma­rom­Mo­gin­vjen-čao­se­1917.­u­pra­vo­slav­noj­Sa­bor­noj­cr­kvi­u­No­vom­Sa­du,­ali­je­ostao­u­ka­to­lič­koj­vje­ri.­Iz­bra­ka­su­ima­li­tri­si­na­–­Vo­ji­sla-

va­(1919.),­ka­sni­je­ga­ar­hi­tek­ta,­Ra­di­vo­ja­(1921.),­ka­sni­je­ga­vi­še­ga­de­vi­zno­ga­in-spek­to­ra­Na­rod­ne­ban­ke­Voj­vo­di­ne­(1921.),­i­Đor­đa­(1922.),­ka­sni­je­ga­sa­ni­tar­no­ga­in-spek­to­ra.­Oni­su­na­kon­pre­se­lje­nja­u­No­vi­Sad­krš­te­ni­u­pra­vo­slav­noj­Ni­ko­la­jev­skoj­cr­kvi­u­No­vom­Sa­du.­Na­kon­po­vrat­ka­obi-te­lji­u­Opa­ti­ju,­sa­mo­se­Ra­di­voj­–­Ra­de­vra-tio­u­No­vi­Sad­1950.,­gdje­je­pro­veo­ci­je­li­rad­ni­vi­jek­u­po­dru­žni­ci­Na­rod­ne­ban­ke.

Lit.:­En ci klo pe di ja No vog Sa da,­11,­No­vi­Sad,­1998.

M.­Cve­ta­no­vić

KAR­LO­VAČ­KI­MIR, mi­rov­ni­ugo­vor­pot­pi­san­26.­I.­1699.­u­Sri­jem­skim­Kar-lov­ci­ma­ko­jim­je­za­vr­šen­Ve­li­ki­beč­ki­rat­(po­znat­i­kao­Ve­li­ki­tur­ski­rat,­Ve­li­ki­rat­za­oslo­bo­đe­nje­te­Mo­rej­ski­rat,­pre­ma­grč­ko-mu­na­zi­vu­za­Pe­lo­po­nez­–­Mo­re­ja,­gdje­se­Ve­ne­ci­ja­bo­ri­la­pro­tiv­Tur­ske).­Za­po­čet­je­osman­lij­skom­op­sa­dom­Be­ča­1683.,­po­če-mu­je­i­do­bio­ime.­Nju­je­u­zad­nji­tren­pre-ki­nuo­polj­ski­kralj­Jan­So­bje­ski,­po­ra­ziv­ši­na­če­lu­udru­že­ne­krš­ćan­ske­voj­ske­Tur­ke­u­bit­ki­kod­Be­ča­1683.­Od­to­ga­se­po­ra-za­Osman­sko­Car­stvo­ni­je­ni­kad­opo­ra­vi-lo­pa­ta­bit­ka,­kao­i­rat,­ozna­ču­ju­po­če­tak­po­vla­če­nja­Tur­ske­iz­Eu­ro­pe.­Krš­ćan­ske­su­ze­mlje­1684.­na­ini­ci­ja­ti­vu­pa­pe­Ino­cen-ta­IX.­osno­va­le­Sve­tu­li­gu,­u­ko­joj­su­se­Hab­sburš­ka­Mo­nar­hi­ja,­Polj­sko-Li­tav­ska­Uni­ja­i­Mle­tač­ka­Re­pu­bli­ka­udru­ži­le­pro­tiv­Osman­sko­ga­Car­stva,­a­1686.­pri­klju­či­la­joj­se­i­Ru­si­ja,­što­je­bi­lo­nje­zi­no­pr­vo­slu-žbe­no­pri­dru­že­nje­ne­ko­mu­sa­ve­zu­eu­rop-skih­si­la.­Ti­je­kom­ra­ta­hab­sburš­ka­voj­ska­pod­vod­stvom­Kar­la­Lo­ta­rin­ško­ga,­Mak-si­mi­li­ja­na­Ba­var­sko­ga­i­prin­ca­Eu­ge­na­Sa-voj­sko­ga­po­bi­je­di­la­je­Osman­li­je­u­još­ne-ko­li­ko­ve­li­kih­bi­ta­ka:­oslo­bo­đe­nje­Bu­di­ma­1686.,­kod­Mo­ha­ča­1687.,­oslo­bo­đe­nje­Be­o-gra­da­1688.,­kod­Slan­ka­me­na­1691.,­zim­ski­po­hod­na­Bo­snu­1697.,­kod­Sen­te­1697.­Na­au­strij­skoj­su­se­stra­ni­bo­ri­li­i­Bu­njev­ci,­ko-ji­ma­je­Dvor­sko­rat­no­vi­je­će­1687.­do­pu­sti-lo­na­se­lja­va­nje­sku­pi­ne­od­oko­5000­oso­ba­u­Se­ge­din,­Su­bo­ti­cu­i­Ba­ju,­pa­su­bu­nje­vač-ki­voj­ni­ci­su­dje­lo­va­li­u­dalj­njim­bor­ba­ma­u­Po­du­na­vlju,­oso­bi­to­u­bit­ka­ma­kod­Slan-

karLaVariS

Page 95: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAR­LO­VAČ­KI­MIR

87

ka­me­na­i­kod­Sen­te.­Ti­je­kom­ra­ta­oslo­bo-đe­ni­su­ve­li­ki­pro­sto­ri­Ugar­ske,­Sla­vo­ni­je,­Li­ke­i­za­le­đe­Dal­ma­ci­je,­a­rat­na­su­zbi­va­nja­pra­ti­le­ve­li­ke­mi­gra­ci­je­sta­nov­niš­tva:­ise-lja­va­nje­Hr­va­ta­i­Sr­ba­iz­Bo­sne­i­Her­ce­go-vi­ne­u­Dal­ma­ci­ju,­Li­ku,­Sla­vo­ni­ju,­Bač­ku­i­Ba­ra­nju,­za­tim­Sr­ba­s­Ko­so­va­u­Ugar­sku­te­po­vla­če­nje­mu­sli­ma­na­s­pod­ruč­ja­ko­je­je­Tur­ska­iz­gu­bi­la.­U­tim­su­mi­gra­ci­ja­ma­su-dje­lo­va­li­i­Hr­va­ti:­iz­dal­ma­tin­sko­ga­za­le­đa­se­li­se­po­sljed­nja­ve­ća­sku­pi­na­Bu­nje­va­ca­u­Bač­ku­i­ugar­sko­Po­du­na­vlje,­a­u­Sla­vo­ni­ju­i­Po­du­na­vlje­na­se­lja­va­ju­se­Šok­ci­iz­Bo­sne,­či­me­su­u­mno­gim­mje­sti­ma­oja­ča­ne­već­pri­jaš­nje­hr­vat­ske­za­jed­ni­ce.­

Ia­ko­su­Tur­ci,­za­hva­lju­ju­ći­to­mu­što­se­1689.­Au­stri­ja­an­ga­ži­ra­la­na­Raj­ni­u­Ra­tu­za­na­sljed­stvo­u­Fa­lač­koj,­uspje­li­po­vra­ti­ti­pod­ruč­ja­ju­žno­od­Du­na­va­i­Sa­ve­i­do­pri-je­ti­do­Sen­te,­on­dje­su­1697.­od­luč­no­po-ra­že­ni.­To­ih­je­pri­mo­ra­lo­na­mi­rov­ne­pre-go­vo­re,­to­pri­je­što­je­iste­go­di­ne­za­vr­šen­i­rat­u­Fa­lač­koj­pro­tiv­Fran­cu­ske.­Pre­go­vo­ri­su­odr­ža­ni­1698.-99.­na­ne­u­tral­nom­te­re-nu,­u­oko­li­ci­Sri­jem­skih­Kar­lo­va­ca,­iz­me-đu­če­ti­ri­ju­glav­nih­ze­ma­lja­su­di­o­ni­ca­ra­ta:­Osman­sko­ga­Car­stva,­Hab­sburš­ke­Mo­nar-hi­je,­Mle­tač­ke­Re­pu­bli­ke­i­Polj­sko-Li­tav­ske­Uni­je.­Iz­van­gra­da­po­dig­nu­ta­je­okru­gla­dr­ve­na­ba­ra­ka­(pre­ma­ne­kim­iz­vo­ri­ma­ša-tor).­Ona­je,­da­bi­se­iz­bje­gla­ma­jo­ri­za­ci­ja­su­di­o­ni­ka,­ima­la­če­ti­ri­ula­za,­ko­ji­su­gle-da­li­na­če­ti­ri­stra­ne­svi­je­ta.­Pre­go­va­ra­či­su­nji­ma­ula­zi­li­isto­dob­no­i­sje­da­li­za­okru­gli­stol­ka­ko­ni­tko­ne­bi­mo­gao­sje­di­ti­u­pro-če­lju.­Bi­la­je­to­pr­va­upo­tre­ba­okru­glo­ga­sto­la­u­di­plo­ma­ci­ji­kao­sim­bo­la­jed­na­ko­sti­pre­go­va­ra­ča.­Od­red­ba­ma­mi­rov­no­ga­spo-ra­zu­ma­utvr­đe­ne­su­no­ve­gra­ni­ce­u­sred-njoj­Eu­ro­pi,­uglav­nom­pre­ma­prin­ci­pu­uti pos si de tis,­tj.­pre­ma­za­te­če­noj­voj­noj­kon-tro­li­nad­po­je­di­nim­ze­mlja­ma:­Hab­sburš­ka­se­Mo­nar­hi­ja­pro­ši­ri­la­na­ci­je­lu­Ugar­sku­s­Er­de­ljom,­Sla­vo­ni­ju,­ve­ći­dio­Sri­je­ma­i­Li­ku,­Osman­sko­Car­stvo­za­dr­ža­lo­je­Be-o­grad,­dio­Sri­je­ma­(ju­go­i­stoč­no­od­di­ja­go-na­le­Slan­ka­men­–­La­ća­rak)­i­Te­miš­var­ski­Eja­let­(Ba­nat),­a­Polj­ska­je­vra­ti­la­Po­do­li­ju.­Ve­ne­ci­ja­je­spo­ra­zum­s­Tur­skom­pot­pi­sa­la­u­Be­o­gra­du­7.­II.­1699.­jer­je­nje­zin­iza­sla-

nik­pre­mi­nuo­ti­je­kom­pre­go­vo­ra.­Za­dr­ža­la­je­osvo­je­ne­gra­do­ve­Knin,­Vr­li­ku,­Sinj,­Vr-go­rac­i­Ga­be­lu­(tzv.­ac qu i si to nu o vo:­no­vi­po­sjed),­na­ko­je­se­pro­ši­ri­lo­ime­Dal­ma­ci­ja,­te­Mo­re­ju­i­obal­ni­po­jas­u­Bo­ki­ko­tor­skoj­od­Her­ceg­No­vo­ga­do­Ri­sna.­Du­bro­vač­ka­se­Re­pu­bli­ka­oslo­bo­di­la­pri­ti­ska­Ve­ne­ci­je­ta­ko­što­je­od­nje­odvo­je­na­ko­ri­do­rom­Tur-ske­pre­ko­Bo­sne­na­mo­re­kraj­po­lu­o­to­ka­Kle­ka­(Ne­um)­i­u­pod­ruč­ju­rje­či­ce­Su­to­ri-ne­u­Bo­ki.­Po­seb­nim­spo­ra­zu­mom­iz­1700.­Ru­si­ja­je­do­bi­la­lu­ku­Azov.­

Mir­u­Sri­jem­skim­Kar­lov­ci­ma­po­tvr­dio­je­ve­li­ke­voj­ne­uspje­he­hab­sburš­ke­voj­ske.­Od­ta­da­ugar­sko­Po­du­na­vlje­i­Sla­vo­ni­ja­po­li­tič­ki­i­kul­tur­no­po­nov­no­po­sta­ju­di­je-lom­sred­nje­Eu­ro­pe,­a­po­du­nav­ski­Hr­va­ti­ula­ze­u­no­vo­raz­do­blje­po­vi­je­sti­pod­hab-sburškom­vlaš­ću­–­je­dan­dio­na­sta­vio­je­ži­vje­ti­kao­pod­fe­u­dal­nom­vlaš­ću­ugar­ske­vla­ste­le­u­ob­no­vlje­nim­žu­pa­ni­ja­ma,­dok­je­dru­gi­dio­još­ne­ko­li­ko­de­se­tlje­ća­na­sta­vio­voj­nič­ki­ži­vot­u­okvi­ru­Voj­ne­gra­ni­ce.

Ba­ra­ku­u­ko­joj­su­vo­đe­ni­pre­go­vo­ri­i­za­klju­čen­Kar­lo­vač­ki­mir­pe­tro­va­ra­din­ski­su­fra­njev­ci­1710.­pre­u­re­di­li­u­Ka­pe­lu­Go-spe­od­Mi­ra.­Kr­še­ći­mir,­Tur­ci­su­je­sru-ši­li­u­no­vom­ra­tu­1716.,­no­fra­njev­ci­su­je­ob­no­vi­li­i­isto­dob­no­je­po­mak­nu­li­na­vrh­obli­žnje­ga­bre­žulj­ka,­a­1732.­dr­ve­ne­su­zi-do­ve­za­mi­je­ni­li­zi­da­ni­ma.­Na­mje­sto­sta-ro­ga­objek­ta­sa­zi­dan­je­no­vi­1817.,­či­ja­je­grad­nja­za­vr­še­na­1848.­Stra­dao­je­u­bu­ni­1848./49.,­ali­je­ob­no­vljen­već­1855.­te­u­još­ne­ko­li­ko­na­vra­ta,­a­po­sljed­nji­put­2008.­sred­stvi­ma­Vla­de­Re­pu­bli­ke­Hr­vat­ske­u­vi-

Ka­pe­la­Go­spe­od­Mi­ra­ kraj­Sri­jem­skih­Kar­lo­va­ca

Page 96: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KARLOVAČKI­MIR

88

si­ni­od­100.000­eu­ra­i­Fon­da­za­ka­pi­tal­na­ula­ga­nja­AP­Voj­vo­di­ne­u­vi­si­ni­od­20.000­eu­ra.

Lit.:­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,­6,­Za­greb,­1990;­I.­Ma-žu­ran,­Hr va ti i Osman sko Car stvo,­Za­greb,­1998;­Hr vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­D.­Pa­vli-če­vić,­Po vi jest Hr vat ske,­Za­greb,­2007;­M.­Kr­le­ža,­Mar gi na li je,­Be­o­grad,­2011;­www.ka­pe­la-mi­ra.or­g.

R.­Sken­de­ro­vić

KAR­ME­LI­ĆA­NI,­na­ziv­za­ka­to­lič­ke­re-dov­ni­ke­mo­naš­ko­ga­re­da­bra­će­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­od­go­re­Kar­me­la­(lat.­Or­do­Fra­trum­Be­a­tis­si­mae­Ma­ri­ae­Vir­gi­nis­de­Mon­te­Car­me­lo).­No­se­sme­đi­ha­bit,­ko­ji­se­sa­sto­ji­od­du­ge­ha­lji­ne,­ška­pu­la­ra­i­ka­pu-lja­če,­a­pre­ko­sve­ga­bi­je­li­plašt­za­kor­no­i­li­tur­gij­sko­mo­lje­nje.­

Svo­je­ko­ri­je­ne­red­na­la­zi­u­Sve­tom­pi-smu,­u­pro­ro­ci­ma­Ili­ji­i­Eli­ze­ju.­Is­po­čet­ka­ži­ve­kao­pu­sti­nja­ci­na­go­ri­Kar­mel­u­Pa­le-sti­ni.­On­dje­je,­na­mje­stu­špi­lje­u­ko­joj­je,­pre­ma­pre­da­ji,­ži­vio­pro­rok­Ili­ja,­pr­vi­sa-mo­stan­u­kla­sič­nom­smi­slu­osno­vao­kri­žar­Ber­told­iz­Ka­la­bri­je­1150.­Kar­me­li­ćan­ski­pu­sti­nja­ci­na­Kar­me­lu­ži­vje­li­su­pre­ma­pra-vi lu Vi tae for mu lam,­ko­je­je­je­ru­za­lem­ski­pa­tri­jarh­Al­bert,­uz­ma­nje­pre­i­na­ke­i­us-kla­đi­va­nje­s­cr­kve­nim­za­ko­nom,­odo­brio­iz­me­đu­1206.­i­1214.­U­skla­du­s­pra­vi­lom,­kar­me­li­ća­ni­ži­ve­u­za­jed­ni­ci­kraj­cr­kvi-ce­po­sve­će­ne­nji­ho­voj­zaš­tit­ni­ci­Bla­že­noj­Dje­vi­ci­Ma­ri­ji,­u­»po­kor­no­sti­Isu­su­Kri­stu«,­»dan­i­noć­raz­miš­lja­ju­ći­o­Sve­tom­pi­smu«,­sla­ve­ći­eu­ha­ri­sti­ju,­mo­le­ći­za­jed­nič­ki­ča-so­slov,­za­jed­no­bla­gu­ju­ći­i­ba­ve­ći­se­ma-nu­al­nim­ra­dom.

Do­la­zak­u­Eu­ro­pu­i­pri­la­god­ba.­Na-kon­ne­u­spje­lih­kri­žar­skih­voj­ni,­po­čet­kom­XI­II.­st.­kar­me­li­ćan­ski­pu­sti­nja­ci­s­go­re­Kar­me­la­bje­že­pre­ma­Eu­ro­pi,­naj­pri­je­na­Ci­par,­za­tim­na­Si­ci­li­ju,­a­bo­ra­ve­i­u­Du-brov­ni­ku­te­u­Vr­sa­ru­u­Is­tri.­God.­1235.­osni­va­ju­sa­mo­stan­u­Va­len­ci­en­neu­u­Fran-cu­skoj,­a­1242.­u­Hul­nu­i­Ayles­for­du­u­En-gle­skoj.­Ka­ko­bi­u­Eu­ro­pi­do­bi­li­po­tvr­du­pra­vi­la­što­im­ga­je­dao­je­ru­za­lem­ski­pa­tri-jarh­Al­bert,­obra­ća­ju­se­pa­pi­Ho­no­ri­ju­III.,­ko­ji­ga­po­tvr­đu­je­bu­lom­iz­1226.­Bu­du­ći­

da­je­IV.­la­te­ran­ski­sa­bor­iz­1215.­za­bra­nio­osnut­ke­no­vih­re­do­va,­mo­ra­li­su­do­ka­za­ti­da­je­nji­ho­vo­pra­vi­lo­po­sto­ja­lo­pri­je­sa­bo-ra.­Na­kon­to­ga­pa­pa­Gr­gur­IX.­bu­lom­iz­1229.­po­tvr­dio­je­pra­vi­lo,­što­im­da­je­pra­vo­na­po­sto­ja­nje­u­Eu­ro­pi,­te­se­usmje­ra­va­ju­pre­ma­tzv.­pro­sjač­kim­re­do­vi­ma.­Pa­pa­Ino-cent­IV.­bu­lom­iz­1247.­po­nov­no­je­po­tvr-dio­pra­vi­lo,­ko­je­po­sto­ji­i­da­nas.­

Dok­su­pu­sti­nja­ci­s­go­re­Kar­me­la­bi­li­pri­sta­še­po­kre­ta­evan­đe­o­sko­ga­si­ro­maš­tva­i­po­ko­re­iz­ko­jih­su­na­sta­li,­na­kon­do­la­ska­u­Eu­ro­pu­i­Ino­cen­to­va­za­hva­ta­u­pra­vi­lo­1247.,­red­se­raz­vi­ja­u­smje­ru­»mje­šo­vi­to-ga­ži­vo­ta«,­ko­ji­je­htio­po­ve­za­ti­ak­ci­ju­s­kon­tem­pla­ci­jom,­bu­du­ći­da­u­Eu­ro­pi­kar-me­li­ća­ni­vi­še­ne­ži­ve­sa­mo­po­pu­sti­nja-ma,­ne­go­i­u­mje­sti­ma,­ko­ja­omo­gu­ću­ju­apo­stol­sku­dje­lat­nost.­Ti­me­je­ubla­že­na­pr­vot­na,­uve­li­ke­pu­sti­njač­ka­di­sci­pli­na.­Od­1256.­pa­pin­skim­se­pi­smi­ma­raz­vi­ja­no­vi­ob­lik­za­ko­no­dav­stva­–­kon­sti­tu­ci­je,­ko­je­tu­ma­če­pra­vi­lo­i­pri­mje­nju­ju­ga­na­no­ve­okol­no­sti.

Raz­voj­kar­me­li­ća­na­u­smje­ru­vi ta mix ta s­kon­tem­pla­tiv­nom­di­men­zi­jom­pri­do­nio­je­na­pret­ku­re­da­i­do­bru­Cr­kve.­Po­dig­nu­ta­je­kul­tur­na­i­te­o­loš­ka­ra­zi­na­čla­no­va­re­da­te­se­po­ja­vlju­ju­vr­sni­kar­me­li­ćan­ski­te­o­lo­zi,­po­put­Ge­rar­da­iz­Bo­log­ne­i­Joh­na­Ba­cont-hor­pa.­Kar­me­li­ća­ni­oba­vlja­ju­raz­ne­mi­si­je­za­do­bro­Cr­kve,­npr.­sv.­Pe­tar­To­ma,­ro­đen­1305.­u­Fran­cu­skoj,­s­ra­znim­za­du­že­nji-ma­u­pa­pi­noj­slu­žbi,­po­seb­no­u­or­ga­ni­zi-ra­nju­no­ve­kri­žar­ske­voj­ne,­pa­pin­je­le­gat­na­dvo­ru­ca­ra­Du­ša­na­u­Raš­koj­1355.­ra­di­

Grb­Karmelskoga­reda

KARLOVAČKI MIR

Page 97: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAR­ME­LI­ĆA­NI

89

pre­go­vo­ra­o­uje­di­nje­nju­krš­ćan­skih­cr­ka­va,­na­slov­ni­ca­ri­grad­ski­la­tin­ski­pa­tri­jarh­s­po-seb­nim­za­du­že­nji­ma­u­pi­ta­nji­ma­od­no­sa­s­Tur­ci­ma,­bi­skup­na­Si­ci­li­ji­i­nad­bi­skup­na­Kre­ti.­

Raz­voj­stu­di­ja.­Od­ka­da­je­na­Ge­ne-ral­nom­ka­pi­tu­lu­1297.­za­ge­ne­ral­no­ga­pri-o­ra­re­da­iza­bran­Ge­rard­iz­Bo­log­ne,­pr­vi­kar­me­li­ća­nin­dok­tor­zna­no­sti,­kao­uvjet­za­ob­na­ša­nje­te­du­žno­sti­po­sta­vlja­se­dok­to­rat­iz­te­o­lo­gi­je.­Od­ta­da­uče­ni­lju­di­upra­vlja-ju­kar­me­lom,­po­u­ča­va­ju­na­sve­u­či­liš­nim­ka­te­dra­ma,­po­sta­ju­pa­pi­nim,­bi­skup­skim­i­kra­ljev­skim­sa­vjet­ni­ci­ma.­Lon­don­ski­Ge-ne­ral­ni­ka­pi­tul­1281.­od­re­dio­je­nor­me­za­tzv.­ku­će­stu­di­ja,­gdje­su­bi­le­usta­no­vlje-ne­ško­le­ili­stu dia ge ne ra lia.­Su­dje­lu­ju­ći­u­ras­pra­va­ma­o­si­ro­maš­tvu,­kar­me­li­ća­ni­su­pre­ko­svo­jih­te­o­lo­ga­za­stu­plje­ni­u­va-žnim­te­o­loš­kim­di­sku­si­ja­ma.­Pri­kra­ju­XIV.­st.­broj­sa­mo­sta­na­po­peo­se­na­oko­300,­a­1472.­broj­pro­vin­ci­ja­na­33.

Na­ja­dran­skoj­oba­li.­U­Du­brov­ni-ku­su­kar­me­li­ća­ni­ima­li­sa­mo­stan­po­kraj­tvr­đa­ve­sv.­Iva­na­i­cr­kvi­cu­Car­men,­ko­ja­i­da­nas­po­sto­ji,­ali­se­tu­ni­su­du­go­za­dr-ža­li,­vje­ro­jat­no­zbog­ne­mo­guć­no­sti­pri­la-god­be­pu­sti­njač­ko­ga­na­či­na­ži­vo­ta­ur­ba­no-mu.­Pre­ma­sa­ču­va­nim­iz­vo­ri­ma,­u­Vr­sa­ru­su­ima­li­sa­mo­stan­1227.­i­u­nje­mu­su­uz­pre­ki­de­ži­vje­li­do­1660.,­ka­da­je­sa­mo­stan­uki­nut­u­su­ko­bu­kar­me­li­ća­na­s­bi­sku­pom­Gi­an­bat­ti­stom­de­Gi­u­di­ce­zbog­pra­va­na­vla­sniš­tvo­sa­mo­sta­na.­Mel­ki­or,­zad­nji­od­ro­da­bl.­Ni­ko­le­Ta­ve­li­ća,­opo­ru­kom­1649.­osta­vio­je­kar­me­li­ća­ni­ma­»sve­ze­mlje­na­Pr­vi­ću,­osim­Do­ca­(ko­ji­je­ot­pri­je­bio­u­vla­sti­ple­mi­ća­Do­mi­ni­sa),­uz­du­žnost­da­u­Lu­ci­po­dig­nu­kroz­dvi­je­go­di­ne­no­vi­sa­mo-stan«.­Od­re­dov­ni­ka­Hr­va­ta­na­Ja­dra­nu­is-ti­če­se­Bo­žo­Ben­čić,­u­vi­še­na­vra­ta­ge­ne­ral-ni­pro­ku­ra­tor­re­da­pri­je­ne­go­što­je­po­stao­nin­skim­bi­sku­pom­1436.-61.,­a­bio­je­i­u­slu­žbi­bo­san­sko­ga­kra­lja­Stje­pa­na­To­ma­ša­(1443.-61.),­ko­ji­je­1459.­upu­tio­po­slan­stvo­u­Man­to­vu,­gdje­je­pa­pa­Pio­II.­sa­zvao­krš-ćan­ske­vla­da­re­ra­di­za­jed­nič­ke­ob­ra­ne­od­Tu­ra­ka.­Kar­me­li­ća­ni­bi­sku­pi­na­Ja­dra­nu­bi­li­su­Špa­njo­lac­Fi­lip­Itur­bi­de­(Ytu­ri­be),­nad­bi­skup­i­me­tro­po­li­ta­Du­bro­vač­ke­me-

tro­po­li­je­1727.-28.;­Raymun­dus­Agon­ti­de­Cla­re­to,­ko­tor­ski­bi­skup­1331.-34.;­bi­sku­pi­u­Po­re­ču­Gra­zi­a­dio­1309.-27.­i­Ivan­Lom-bar­do­1388.-1415.;­Lu­do­vik,­nin­ski­bi­skup­1424.-36.;­Hil­ger­Bur­gis,­bi­skup­Bu­dve­1446.-52.;­Jo­a­kim­Ma­ri­ja­Pon­tal­ti,­hvar­ski­bi­skup­1761.-67.­

Ubla­že­nje­sti­la­i­kri­za­kar­me­li­ćan-sko­ga­ži­vo­ta.­Bu­jan­ži­vot­i­dje­lo­va­nje­kar-me­li­ća­na­do­ve­li­su­do­sla­blje­nja­re­dov­nič­ke­ste­ge,­če­mu­su­pri­do­ni­je­li­i­pr­vi­za­pad­ni­cr-kve­ni­ras­kol­(isto­dob­no­po­sto­ja­nje­dvo­ji­ce­pa­pa­u­Ri­mu­i­Avig­no­nu);­»cr­na­ku­ga«,­ko-ja­je­1348.-50.­sma­nji­la­broj­sta­nov­niš­tva­u­Eu­ro­pi­i­re­dov­ni­ka­u­sa­mo­sta­ni­ma,­te­Sto-go­diš­nji­rat­iz­me­đu­Fran­cu­ske­i­En­gle­ske­(1337.-1435.),­ko­ji­je­do­nio­niz­po­re­me­ća­ja­u­ži­vo­tu­pu­ka­i­re­dov­ni­ka,­pa­je­Ge­ne­ral-ni­ka­pi­tul­u­Nan­te­su­1430.­ubla­žio­pra­vi­la­sv.­Al­ber­ta,­ko­ja­je­pri­la­go­dio­pa­pa­Ino­cent­IV.,­a­bu­lom­1432.­po­tvr­dio­pa­pa­Eu­gen­IV.­Po­ku­ša­ji­ob­no­ve­Re­da­ko­ji­su­sli­je­di­li­bi­li­su­po­je­di­nač­ni­i­ni­su­mo­gli­po­kre­nu-ti­ci­je­li­red:­bl.­Jo­han­nes­So­reth­po­ku­šao­je­ob­no­vu,­u­sa­mo­sta­nu­Le­Ser­ve­kod­Fi-ren­ze­na­sta­je­Man­to­van­ska­kar­me­li­ćan­ska­kon­gre­ga­ci­ja­1413.,­u­Fran­cu­skoj­na­sta­je­Kon­gre­ga­ci­ja­od­Albyja,­u­oko­li­ci­Ge­no­ve­Kon­gre­ga­ci­ja­Mon­tis­Oli­ve­ti,­a­znat­ne­po-ku­ša­je­či­ni­li­su­i­ka­pi­tu­li­re­da.­

Te­re­zi­jan­ska­ob­no­va.­Tek­je­sv.­Te­re-zi­ja­Avil­ska­po­tak­nu­la­dru­ge­re­dov­ni­ce­u­sa­mo­sta­nu­Utje­lo­vlje­nja­u­Avi­li­(Špa­njol-ska)­na­du­blju­ob­no­vu.­Pri­tom­na­gla­sak­ni­je­sta­vlja­la­na­stro­gost,­ka­ko­je­to­bi­lo­u­dru­gim­po­ku­ša­ji­ma­ob­no­ve,­ne­go­na­mo­li-tvu,­ko­joj­je­aske­za­pod­re­đe­na,­i­iz­ra­zi­tu­ak­tiv­nost.­Pr­vi­žen­ski­ob­no­vlje­ni­sa­mo­stan­sv.­Jo­si­pa­u­Avi­li­osno­va­la­je­1562.­On­dje­je­za­jed­ni­ca­od­12­se­sta­ra­ži­vje­la­pre­ma­pr­vot­no­mu­pra­vi­lu­sv.­Al­ber­ta,­u­pot­pu­noj­kla­u­zu­ri,­i­ba­vi­la­se­unu­tar­njom­mo­li­tvom­i­ma­nu­al­nim­ra­dom.­Na­kon­što­se­Ge­ne­ral­ni­pri­or­iz­Ri­ma­Ivan­Kr­sti­telj­Ros­si­ti­je­kom­ka­non­sko­ga­po­ho­da­špa­njol­skim­kar­me­li-ća­ni­ma­1567.­odu­še­vio­uspje­hom­pr­vo­ga­žen­sko­ga­ob­no­vlje­no­ga­kar­me­la,­dao­je­sv.­Te­re­zi­ji­ka­non­ske­ovla­sti­da­osnu­je­ono­li-ko­svo­jih­kar­me­la­ko­li­ko­joj­bu­de­mo­gu­će,­a­ukup­no­16­osno­va­nih­sa­mo­sta­na­u­Špa-

Page 98: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR­ME­LI­ĆA­NI

90

njol­skoj­1562.-82.­uzeo­je­pod­iz­rav­nu­ju-ris­dik­ci­ju.­Ta­ko­đer­je­do­pu­stio­Te­re­zi­ji­da­osnu­je­dva­sa­mo­sta­na­za­re­dov­ni­ke,­ko­ji­će­bi­ti­na­uslu­zi­Te­re­zi­ji­nim­se­stra­ma,­ali­ni­je­do­pu­stio­osni­va­nje­vi­še­sa­mo­sta­na­zbog­na­pe­to­sti­u­re­du­na­kon­po­ku­ša­ja­ob-no­ve­u­ra­znim­osno­va­nim­kon­gre­ga­ci­ja­ma.­Te­re­zi­ja­je­s­mla­dim­re­dov­ni­kom­Iva­nom­od­Kri­ža­(španj.­San­Juan­de­la­Cruz)­i­sta­ri­jim­re­dov­ni­kom­An­to­ni­om­de­He­re-dia­u­za­se­o­ku­Du­ru­e­lo­otvo­ri­la­pr­vi­muš­ki­ob­no­vlje­ni­kar­mel­1568.­Ob­no­va­je­te­kla­u­ko­rist­Te­re­zi­ji­ne­za­mi­sli­pa­je,­una­toč­pro-ti­vlje­nju­ve­ći­ne­pro­vin­cij­skih­po­gla­va­ra­i­re­dov­ni­ka,­mno­go­mla­dih­do­la­zi­lo­u­ob­no-vlje­ni­red:­do­1575.­osno­va­no­je­8­sa­mo­sta-na­u­Špa­njol­skoj.­No­re­dov­ni­ci­kar­me­li­ća­ni­ubla­že­no­ga­pra­vi­la­Te­re­zi­ju­su­pro­gla­si­li­»ne­mir­nom­re­dov­ni­com­i­lu­ta­li­com«­i­za-tvo­ri­li­je­u­sa­mo­stan­u­kla­u­zu­ru,­Iva­na­od­Kri­ža­za­tvo­ri­li­su­u­sa­mo­stan­ski­za­tvor,­dru­ge­ob­no­vlje­ne­re­dov­ni­ke­pre­mje­sti­li­su­u­nji­ho­ve­sa­mo­sta­ne­ili­su­sa­mi­se­be­po­sta-vi­li­za­sa­mo­stan­ske­po­gla­va­re.­Me­đu­tim,­Te­re­zi­ja­i­još­ne­ki­re­dov­ni­ci­po­taj­no­su­ko-mu­ni­ci­ra­li­sa­špa­njol­skim­kra­ljem­Fi­li­pom­II.­i­pre­ko­ka­na­la­u­Ri­mu­uspje­li­po­sti­ći­da­pa­pa­Gr­gur­XI­II.­bu­lom­iz­1580.­pro­gla-si­Te­re­zi­ji­ne­ob­no­vlje­ne­kar­me­li­ća­ne­po-seb­nom­pro­vin­ci­jom,­u­ko­joj­kar­me­li­ća­ni­sta­ro­ga­op­slu­ži­va­nja­vi­še­ne­ma­ju­ovla­sti.­Ta­ko­je­red­po­di­je­ljen­na­dvi­je­gra­ne,­pa­se­no­va­gra­na­ob­no­vlje­no­ga­kar­me­la,­zbog­raz­li­ko­va­nja­od­do­ta­daš­nje­gra­ne­re­da­kar-me­li­ća­na­(Or do Car me li ta rum,­Ocarm)­i­in­ten­ziv­ni­je­mo­li­tve­ne­di­sci­pli­ne,­na­zi­va­re­dom­bo­so­no­gih­kar­me­li­ća­na­(Or do Car­me li ta rum di scal ce a to rum,­OCD),­bu­du­ći­da­ne­no­se­ci­pe­le,­ne­go­san­da­le,­ili­ho­da­ju­bo­si,­za­raz­li­ku­od­»obu­ve­nih«,­ko­ji­no­se­ci­pe­le.­Dok­ob­no­vlje­ni­red­ži­vi­pre­ma­pr-vot­no­mu­ne­u­bla­že­no­mu­pra­vi­lu­sv.­Al­ber­ta,­ne­re­for­mi­ra­ni­red­ži­vi­po­tom­pra­vi­lu,­ali­ubla­že­no­ga­sti­la.­Za­raz­li­ku­od­ob­no­vlje­no-ga­žen­sko­ga­re­da,­muš­ki­red­ne­ži­vi­u­kla-u­zu­ri,­ne­go­dje­lu­je­i­iz­van­sa­mo­sta­na.­Te-re­zi­jan­ska­ob­no­va­re­da­uro­di­la­je­broj­nim­sve­ci­ma­i­bla­že­ni­ci­ma:­sv.­Te­re­zi­ja­Avil­ska,­cr­kve­na­na­u­či­te­lji­ca­(1515.-82.);­sv.­Ivan­od­Kri­ža,­cr­kve­ni­na­u­či­telj­(1542.-91.);­br.­Di­o-ni­zi­je­od­Ro­đe­nja­(1600.-38.)­i­br.­Re­demp-

to­od­Kri­ža­(1598.-1638.),­pr­vi­kar­me­li­ćan-ski­mu­če­ni­ci;­bl.­Te­re­zi­ja­od­sv.­Au­gu­sti­na­i­16­­mu­če­ni­ca­iz­Com­pi­eg­nea­(gi­ljo­ti­ni­ra-ne­1794.­u­Pa­ri­zu);­sv.­Te­re­zi­ja­od­Dje­te­ta­Isu­sa­i­Sve­to­ga­Li­ca,­cr­kve­na­na­u­či­te­lji­ca­(1873.-97.);­sv.­Te­re­zi­ja­Be­ne­dik­ta­od­Kri­ža­Edith­Stein,­su­zaš­tit­ni­ca­Eu­ro­pe­i­cr­kve­na­na­u­či­te­lji­ca­(1891.-1942.);­sl.­Bož­ji­o.­Ge-rard­To­mo­Stan­tić­(1876.-1956.)­i­dr.­

Pr­vi­Hr­vat­ko­ji­je­stu­pio­u­te­re­zi­jan­ski­ob­no­vlje­ni­kar­mel­i­su­sre­tao­sv.­Te­re­zi­ju­Avil­sku­za­nje­zi­na­ži­vo­ta­bio­je­br.­Ivan­od­Bi­je­de­(fray­Juan­de­la­Mi­se­ria,­oko­1526.-1616.).­Sv.­Te­re­zi­ja­ime­nom­ga­spo­mi­nje­u­knji­zi­Osnu ci­kao­»ve­li­ko­ga­slu­gu­Bož­je­ga­i­vr­lo­skrom­no­ga­u­stva­ri­ma­od­ovo­ga­svi-je­ta«,­a­u­kar­mel­skom­okruž­ju­naj­po­zna-ti­ji­je­po­to­me­što­je­pr­vi­na­sli­kao­Te­re­zi-jin­por­tret­za­nje­zi­na­ži­vo­ta.­U­vre­li­ma­se­spo­mi­nje­nje­go­vo­ta­li­jan­sko­(na­po­li­tan­sko­i­mo­liš­ko)­te­hr­vat­sko­pod­ri­je­tlo­–­bio­je­mo-liš­ki­Hr­vat,­ro­dom­iz­ta­li­jan­ske­re­gi­je­Mo­li-se.­Hr­vat­kar­me­li­ća­nin­te­re­zi­jan­ske­ob­no­ve­bio­je­i­o.­Pa­u­lin­od­sv.­Bar­to­lo­me­ja­(Ivan­Fi­lip­Ve­zdin,­1748.-1806.),­iz­Do­nje­Au­stri-je,­gla­so­vi­ti­in­do­log­i­au­tor­pr­ve­san­skrt­ske­

gra­ma­ti­ke.­Po­ve­za­nost­Kar­me­la­i­Hr­va­ta­po­ja­ča­la­se­na­kra­ju­XIX.­st.,­na­kon­što­je­slu­ga­Bož­ji­o.­Ge­rard­To­mo­Stan­tić­1896.­stu­pio­u­kar­me­li­ćan­ski­no­vi­ci­jat­u­Gra­zu­(Au­stri­ja)­te­je­1904.­kao­mla­di­sve­će­nik­po­slan­u­no­vo­o­sno­va­ni­sa­mo­stan­u­Som-bo­ru,­ko­ji­će­otvo­ri­ti­put­kar­me­li­ćan­sko­mu­re­du­u­Hr­vat­skoj.

o.­Ivan­od­Bijede,­Portret­sv.­Terezije­Avilske

Page 99: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAR­ME­LI­ĆA­NI

91

Broj­ča­no­sta­nje­ob­no­vlje­nih­kar­me-li­ća­na.­»Zlat­no­do­ba«­ob­no­vlje­nih­kar-me­li­ća­na­bi­lo­je­u­XVII.­te­u­pr­vim­de­se-tlje­ći­ma­XVI­II.­st.­U­to­do­ba­Špa­njol­ska­je­kon­gre­ga­ci­ja­ima­la­osam­pro­vin­ci­ja,­uklju­ču­ju­ći­i­onu­u­Por­tu­ga­lu­i­Mek­si­ku.­Red­je­imao­120­sa­mo­sta­na,­3500­re­dov­ni-ka­i­4000­kar­me­li­ćan­ki.­Ta­li­jan­ska­je­kon-gre­ga­ci­ja­pot­kraj­XVII.­st.­ima­la­19­pro-

vin­ci­ja­po­ci­je­loj­Eu­ro­pi­i­19­sa­mo­sta­na­u­mi­si­ja­ma­u­Afri­ci.­God.­1605.­kar­me­li­ća­ni­otva­ra­ju­mi­si­je­u­Per­zi­ji.­Pr­vi­kar­me­li­ćan-ski­mu­če­ni­ci­te­re­zi­jan­ske­ob­no­ve­bi­li­su­bl.­Di­o­ni­zi­je­i­bl.­Re­demp­to,­ko­ji­su­po­sla­ni­u­mi­si­je­na­Su­ma­tru,­gdje­su­1638.­pod­ni­je­li­mu­če­niš­tvo.­Iz­Per­zi­je­kar­me­li­ća­ni­pre­la­ze­u­da­naš­nji­Irak,­Si­ri­ju,­Li­ba­non­i­1631.­po-nov­no­do­bi­va­ju­svoj­sre­diš­nji­sa­mo­stan­na­go­ri­Kar­me­lu.­Sre­di­nom­XVI­II.­st.­osno-va­ne­su­Ba­var­ska,­Fla­man­ska­i­Lo­ren­ska­pr­o­vin­ci­ja,­iz­Polj­ske­pr­o­vin­ci­je­iz­dvo­je­na­je­i­osno­va­na­no­va­Li­tav­ska­pro­vin­ci­ja,­a­1797.­osni­va­se­i­Ru­ska­pro­vin­ci­ja,­ko­ja­je­po­sli­je­pri­po­je­na­Li­tav­skoj,­ali­su­car­skim­de­kre­tom­obje­uki­nu­te­1844.­Pa­pa­Pio­IX.­uje­di­nio­je­1875.­Špa­njol­sku­i­Ta­li­jan­sku­kon­gre­ga­ci­ju­u­je­dan­red­bo­so­no­ge­bra­će­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­od­go­re­Kar­me­la,­s­vla­sti­tim­ge­ne­ra­lom­re­da.­Ma­džar­ska­po-lu­pro­vin­ci­ja­osno­va­na­je­1903.­iz­dva­ja­njem­iz­Au­strij­ske­pro­vin­ci­je­sa­sa­mo­sta­ni­ma­u­Győru,­Bu­dim­peš­ti­i­Som­bo­ru­(iz­ko­je­ga­će­se­po­sli­je­kar­me­li­ća­ni­pro­ši­ri­ti­u­Hr­vat-skoj).­God.­1926.­red­je­po­di­je­ljen­na­31­

pro­vin­ci­ju,­dvi­je­po­lu­pro­vin­ci­je­i­10­dru­gih­prav­nih­sku­pi­na,­u­ko­ji­ma­je­u­439­sa­mo-sta­na­ži­vje­lo­3709­re­dov­ni­ka.­God.­2009.­u­svi­je­tu­bi­lo­ukup­no­3972­kar­me­li­ća­ni­na.

Kar­me­li­ćan­ski­sa­mo­stan­u­Som­bo­ru. On­daš­nji­po­gla­var­Ma­džar­ske­po­lu­pro­vin-ci­je­István­Soós­že­lio­je­osno­va­ti,­uz­po­sto-je­će­sa­mo­sta­ne­u­Győru­i­Bu­dim­peš­ti,­još­je­dan­za­stu­den­te­kar­me­li­ća­ne.­Iz­bor­je­pao­na­Som­bor­te­je,­uz­već­po­sto­je­ću­ve­leb­nu­cr­kvu­sv.­Stje­pa­na­Kra­lja,­ko­ja­je­gra­đe­na­1869.-1903.,­sa­mo­stan­osno­van­1904.­Pr­vi­re­dov­ni­ci­bi­li­su­o.­István­(Soós),­Ma­džar;­o.­Apo­li­nar,­Ni­je­mac;­i­o.­Ge­rard­(Stan-tić),­Hr­vat,­te­još­dvo­ji­ca­ča­sne­bra­će­(br.­Mátyás,­Ma­džar,­la­ik­s­jed­no­stav­nim­za-vje­ti­ma,­i­br.­Péter,­Ma­džar,­ko­ji­je­znao­hr­vat­ski,­la­ik­sa­kri­stan).­U­sa­mo­sta­nu­se­odr­ža­va­la­na­sta­va­fi­lo­zo­fi­je­i­te­o­lo­gi­je­za­mla­de­kar­me­li­ća­ne­1905.-20.­–­pro­fe­so­ri­su­bi­li­kar­me­li­ćan­ski­oci,­ko­ji­su­do­la­zi­li­iz­dru­gih­sa­mo­sta­na­odr­ža­ti­pre­da­va­nja­i­is­pi­te.­Ka­da­je­na­kon­stva­ra­nja­Kra­lje­vi­ne­SHS­ote­žan­pre­la­zak­gra­ni­ce­s­Ma­džar-skom,­uki­nu­to­je­te­o­loš­ko­uči­liš­te­za­mla­de­kar­me­li­ća­ne­u­Som­bo­ru,­a­sa­mo­stan­je­iz-dvo­jen­iz­Ma­džar­ske­po­lu­pro­vin­ci­je­1924.­i­iz­rav­no­pri­po­jen­Ge­ne­ral­noj­ku­ći­u­Ri­mu.­U­som­bor­skoj­kar­mel­skoj­cr­kvi­1926.­no­ve­su­or­gu­lje­po­sve­će­ne­sv.­Ma­loj­Te­re­zi­ji­od­Isu­sa­(u­Ju­go­sla­vi­ji­su­po­ve­li­či­ni­bi­le­tre­će­–­na­kon­za­gre­bač­kih­i­đa­ko­vač­kih,­a­da­nas­su­naj­ve­će­u­Voj­vo­di­ni­i­Sr­bi­ji).­Mla­di­pri-or­o.­Am­bro­zi­je­Ba­šić,­uz­o.­Ge­rar­da­To­mu­Stan­ti­ća­i­o.­Benjámina­Balázsa,­osni­va­ma­lo­dje­čač­ko­sje­me­niš­te­kar­me­li­ća­na­u­Som­bo­ru­1926.,­u­ko­je­se­pri­ma­13­dje­ča-ka.­Uz­tri­oca,­sa­mo­stan­je­imao­12­bra­će­ne­sve­će­ni­ka.­Sje­me­niš­tar­ci­su­sta­no­va­li­i­uči­li­u­sa­mo­sta­nu,­a­po­ha­đa­li­su­dr­žav­nu­grad­sku­gim­na­zi­ju.­Iz­sje­me­niš­ta­je­iziš-lo­vi­še­no­vih­zva­nja­za­kar­mel:­o.­Vil­ko­Do­ro­tić­iz­Som­bo­ra,­o.­Te­re­zi­je­Hi­pich­iz­Čo­no­plje,­o.­Fri­e­drich­Gil­lich­iz­Fi­li­po­va­(od­1947.­Bač­ki­Gra­čac),­o.­La­di­slav­Mar-ko­vić­i­o.­Ivan­Ke­ra­vin­iz­Mo­noš­to­ra­te­o.­An­te­Stan­tić­iz­Su­bo­ti­ce,­ko­ji­su­po­sli­je­su­no­vi­ci­jat­za­vr­ši­li­u­Czer­ni­kraj­Kra­ko­va,­a­stu­dij­te­o­lo­gi­je­u­La­vo­vu,­na­go­ri­Kar­me-lu­i­u­Ri­mu.­God­1958.­sje­me­niš­tar­ci,­njih­

Gradišćanski­Hrvat­o.­Paulin­od­ sv.­Bartolomeja,­indolog

Page 100: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR­ME­LI­ĆA­NI

92

sed­mo­ri­ca,­s­o.­Iva­nom­Ke­ra­vi­nom­pre­la­ze­u­Hr­vat­sku,­naj­pri­je­u­Hr­vat­ski­Le­sko­vac­kraj­Za­gre­ba­kod­kar­me­li­ćan­ki­Bo­žan­sko-ga­Sr­ca­Isu­so­va,­a­1959.­u­no­vo­o­tvo­re­ni­sa-mo­stan­u­Re­me­ta­ma,­gdje­po­ha­đa­ju­gim­na-zi­ju­nad­bi­skup­sko­ga­dje­čač­ko­ga­sje­me­niš­ta­na Ša la ti.

Pre­la­zak­kar­me­li­ća­na­iz­Som­bo­ra­u­Hr­vat­sku. Iz­me­đu­dva­svjet­ska­ra­ta­o.­Ge-rard­To­mo­Stan­tić­pre­go­va­rao­je­sa­za­gre-bač­kim­nad­bi­sku­pom­Aloj­zi­jem­Ste­pin­cem­o­kup­nji­ze­mljiš­ta­u­Za­gre­bu­i­grad­nji­kar-me­li­ćan­sko­ga­sa­mo­sta­na.­O.­Ge­rard­ku­pio­je­1940.­ze­mljiš­te­u­Za­gre­bu­na­Ku­sto­ši­ji­nov­cem­ko­ji­je­da­ro­va­la­nje­go­va­se­strič­na­Ja­nja­Pr­ćić,­kar­me­li­ćan­ska­tre­ćo­re­di­ca­i­ze-mljo­po­sjed­ni­ca­iz­Su­bo­ti­ce.­Rat­je­omeo­grad­nju­sa­mo­sta­na­i­cr­kve,­a­na­kon­do­la­ska­ko­mu­ni­stič­kih­vla­sti­ze­mljiš­te­je­od­u­ze­to­i­pre­ko­nje­ga­pre­la­zi­au­to­ce­sta­Za­greb­–­Lju-blja­na.­Od­1954.­kar­me­li­ća­ni­iz­Som­bo­ra­in­ten­ziv­no­ra­de­na­do­la­sku­kar­me­li­ća­na­u­Hr­vat­sku,­što­se­ostva­ri­lo­1958.,­ka­da­su­o.­Ivan­Ke­ra­vin,­br.­Imre­Pósa­i­sed­mo­ri-ca­sje­me­niš­ta­ra­ca­iz­Kar­me­la­u­Som­bo­ru,­preš­li­u­Hr­vat­sku,­i­to­naj­pri­je­u­sa­mo­stan­kar­me­li­ćan­ki­Bo­žan­sko­ga­Sr­ca­Isu­so­va­u­Hr­vat­ski­Le­sko­vac,­a­1959.­u­sa­mo­stan­u­Re­me­ta­ma.­Ta­ko­je­u­Hr­vat­skoj­po­čeo­ži-

vje­ti­kar­mel,­ko­ji­se­raz­vio­u­da­naš­nju­Hr-vat­sku­kar­mel­sku­pro­vin­ci­ju­sv.­Oca­Jo­si­pa.­Naj­za­slu­žni­ji­su­za­do­la­zak­kar­me­li­ća­na­u­Hr­vat­sku­kar­di­nal­Aloj­zi­je­Ste­pi­nac,­on-daš­nja­pri­o­ri­ca­kar­me­la­u­Bre­zo­vi­ci­ča­sna­maj­ka­Re­gi­na­Te­re­zi­ja­od­Isu­sa­te­re­met­ski­žup­nik­mons.­Le­o­pold­Ru­sa­na.­On­je­kar-me­li­ća­ne­ugo­stio­u­svo­joj­žup­noj­ku­ći,­biv-šem­pa­vlin­skim­sa­mo­sta­nu,­ko­ji­će­1960.­po­sta­ti­kar­mel­ski­sa­mo­stan­Maj­ke­Bož­je­Re­met­ske.­

Hr­vat­ska­pr­o­vin­ci­ja.­Kar­mel­u­Ju­go-sla­vi­ji­po­dig­nut­je­1969.­na­sta­tus­po­vje-re­niš­tva,­a­pr­vi­po­vje­re­nik­bio­je­o.­An­te­Stan­tić.­Po­vje­re­niš­tvo­je­20.­II.­1990.­uz-dig­nu­to­na­sta­tus­Ju­go­sla­ven­ske­pro­vin­ci­je­sv.­oca­Jo­si­pa,­ko­ja­je­3.­IX.­1992.­pro­mi­je-ni­la­ime­u­Hr­vat­ska­kar­mel­ska­pro­vin­ci­ja­sv.­oca­Jo­si­pa.­Ona­da­nas­ob­u­hva­ća­sa­mo-sta­ne­Som­bor,­Za­greb­–­Re­me­te,­Split,­Krk,­Zi­di­ne­(BiH)­i­So­fi­ja­(Bu­gar­ska)­i­ima­oko­70­čla­no­va.­Da­nas­su­iz­Bač­ke­i­Voj­vo­di­ne­re­dov­ni­ci­o.­An­te­Stan­tić­­(Đur­đin,­1919.­–­Zagreb,­2013.),­br.­András­Var­ga­(Sviloјevo,­1929.),­br.­Sti­po­Do­boš­(Mo­noš­tor,­1946.),­o.­Ma­to­Mi­loš­(Son­ta,­1947.),­br.­Jo­sip­Ala-ga­(Som­bor,­1966.),­o.­Ber­nar­din­Vis­zmeg­(Đu­rić,­madž.­Bácsszentgyörgy,­1966.),­br.­Ni­ko­la­Ku­ruc­(Son­ta,­1970.),­o.­En­dre­Nagy­(Sko­re­no­vac,­Ba­nat,­1979.),­o.­Zlat­ko­Ple-ti­ko­sić­(Som­bor,­1980.)­i­br.­Mar­ko­Pe­tar­Ani­šić­(Som­bor,­1982.).­

Hr­vat­ski­kar­me­li­ća­ni­osno­va­li­su­u­Re-me­ta­ma­1987.­In­sti­tut­za­krš­ćan­sku­du­hov-nost­pri­Ka­to­lič­kom­bo­go­slov­nom­fa­kul­te-tu­u­Za­gre­bu,­a­od­2005.­u­Som­bo­ru­dje­lu­je­Du­hov­ni­cen­tar­o.­Ge­rar­da.­Po­stu­pak­za­pro­gla­še­nje­bla­že­nim­i­sve­tim­o.­Ge­rar­da­To­me­Stan­ti­ća­po­kre­nut­je­1985.,­a­od­2009.­u­Som­bo­ru­iz­la­zi­gla­si­lo­Vi­ce­po­stu­la­tu­re­za­upo­zna­va­nje­slu­ge­Bož­je­ga­o.­Ge­rar­da­To­me­Stan­ti­ća­Otac Ge rard.

Lit.:­K.­Sto­šić,­Se la ši ben skog ko ta ra,­Ši­be­nik,­1941;­A.­Stan­tić,­Kar­me­li­ća­ni,­Za­greb,­1995;­Baš­ti­na­za­bu­duć­nost­:­Kar­mel­u­Som­bo­ru­1904.­–­2004,­Za­greb­–­Som­bor,­2005;­J.­Ze­če­vić,­Pe­de­se-to­go­diš­nji­ca­pri­sut­no­sti­Kar­me­la­u­Hr­vat­skoj­–­proš­lost,­ak­tu­al­no­sta­nje­i­per­spek­ti­ve­za­bu­duć-nost,­Vje­snik­Kar­me­li­ća­na,­1/2010,­Za­greb.

M.­Mi­loš

Karmelićanska­crkva­i­samostan ­u­Somboru­nakon­izgradnje

Page 101: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KAR­ME­LI­ĆAN­KE

93

KAR­ME­LI­ĆAN­KE,­žen­ska­gra­na­kar-mel­sko­ga­re­da.­Osno­vao­ih­je­u­XV.­st.­bl.­Jo­han­nes­So­reth­u­sklo­pu­re­for­me­re­da,­ko-ju­je­pro­vo­dio­kao­ge­ne­ral­ni­pri­or.­Na­sta-le­su­od­sku­pi­na­že­na­ko­je­su­sta­no­va­le­u­pri­vat­nim­ku­ća­ma­i­na­sto­ja­le­ži­vje­ti­pre­ma­ured­ba­ma­kar­mel­sko­ga­re­da­u­po­ve­za­no-sti­s­po­ko­jim­muš­kim­sa­mo­sta­nom.­So­reth­je­po­sto­je­će­ma­lo­broj­ne­za­jed­ni­ce­prav­no­oku­pio­uz­po­moć­pa­pe­Ni­ko­le­V.,­ko­ji­je­bu­lom­Cum nul la­1452.­pro­ši­rio­ovla­sti­ge­ne­ra­la­i­pro­vin­ci­ja­la­kar­mel­sko­ga­re­da­za­osni­va­nje­kar­me­li­ćan­ki.­Pr­vi­žen­ski­sa-mo­sta­ni­osni­va­ju­se­u­Fi­ren­ci­1452.,­Ni­zo-zem­skoj­1453.,­Fran­cu­skoj­1461.­i­Bar­ce­lo­ni­1463.­Me­đu­pr­vim­kar­me­li­ćan­ka­ma­is­ti­če­se­bl.­Fran­ci­ska­Am­bo­i­se­(1427.-85.),­kći­nad­voj­vo­de­Lu­ja­Am­bo­i­sea,­ko­ja­je,­kao­udo­vi­ca­bre­tagnsko­ga­kne­za­Pi­er­rea,­1457.­upo­zna­la­So­ret­ha­i­po­ma­ga­la­mu­pri­osni-va­nju­žen­ske­gra­ne­re­da.­Sv.­Te­re­zi­ja­Avil-ska­ute­me­lji­la­je­1562.­žen­ski­ob­no­vlje­ni­sa­mo­stan­sv.­Jo­si­pa­u­Avi­li,­što­je­bio­po-če­tak­no­ve­kar­mel­ske­gra­ne­–­re­da­bo­so­no-gih­kar­me­li­ćan­ki­(lat.­Or­do­Car­me­li­ta­rum­di­scal­ce­a­to­rum,­OCD).­Odo­brio­ju­je­pa­pa­Gr­gur­XI­II.­bu­lom­iz­1580.­Kar­me­li­ćan-ke­no­se­sme­đu­odje­ću,­ko­ja­se­sa­sto­ji­od­ha­lji­ne­i­ška­pu­la­ra,­na­gla­vi­no­se­ve­lum,­a­u­kor­noj­i­li­tur­gij­skoj­mo­li­tvi­bi­je­li­plašt,­kao­i­kar­me­li­ća­ni.­Na­no­ga­ma­no­se­san-da­le,­kao­i­bo­so­no­gi­kar­me­li­ća­ni.­Žen­ski­ogra­nak­re­da­ži­vi­u­stro­goj­kla­u­zu­ri:­ne­iz-la­ze­iz­sa­mo­stan­sko­ga­kom­plek­sa,­ko­ji­je­ome­đen­»kla­u­zu­rom«,­a­či­ne­ga­sa­mo­stan­i­dvo­riš­te­s­vr­tom,­osim­u­nu­žnim­po­tre­ba-ma,­npr.­li­ječ­ni­ku­ili­ne­kim­iz­van­red­nim­po­slo­vi­ma.­Ži­ve­po­ne­u­bla­že­nom­pr­vot­nom­pra­vi­lu­sv.­Al­ber­ta,­je­ru­za­lem­sko­ga­pa­tri-jar­ha,­kao­i­bo­so­no­gi­kar­me­li­ća­ni.­Da­nas­(2012.)­u­svi­je­tu­ima­823­žen­ska­kla­u­zur­na­kar­me­la­s­11.657­kar­me­li­ćan­ki.­Osim­bo-so­no­gih,­u­svi­je­tu­dje­lu­ju­i­po­seb­ne­dru­žbe­kar­me­li­ćan­ki­ko­je­se­ba­ve­ka­ri­ta­tiv­nom­i­od­goj­nom­dje­lat­noš­ću­(kar­me­li­ćan­ke­bo-žan­sko­ga­Sr­ca­Isu­so­va,­kar­me­li­ćan­ke­od­mi­lo­sr­đa),­osno­va­ne­uglav­nom­u­XIX.­st.,­ko­je­ži­ve­po­pr­vot­nom­pra­vi­lu­sv.­Al­ber­ta,­ali­ima­ju­i­vla­sti­te­kon­sti­tu­ci­je.

U­Hr­vat­sku­do­la­ze­1939.­iz­Au­stri­je.­Bi­le­su­to­če­ti­ri­hr­vat­ske­se­stre­ko­je­su­stu­pi­le­u­red­u­Innsbruc­ku.­Iz­innsbruš­ko-ga­kar­me­la­doš­la­je­maj­ka­Re­gi­na­Te­re­zi-ja­Tr­blja­nić­ko­ja­je­po­sta­la­pr­va­pri­o­ri­ca­i­ute­me­lji­te­lji­ca­kar­me­la­u­Bre­zo­vi­ci,­iz­kar-me­la­Mayer­ling­doš­le­su­s.­Ma­ri­ja­Te­re­zi­ja­i­s.­Jo­si­pa,­a­iz­kar­me­la­u­Gra­zu­s.­Ag­ne­za.­Do­veo­ih­je­za­gre­bač­ki­nad­bi­skup­kar­di-nal­Ste­pi­nac­i­naj­pri­je­im­dao­svoj­dvo­rac­u­Bre­zo­vi­ci­te­je­po­kraj­nje­ga­dao­iz­gra­di-ti­no­vi­sa­mo­stan.­Iz­to­ga­kar­me­la­na­stao­je­no­vi­kar­mel­Jur­ši­ći­u­Po­reč­ko-pul­skoj­bi­sku­pi­ji­1965.,­oda­kle­su­se­se­stre­zbog­ne­pri­klad­no­sti­ži­vo­ta­1977.­od­se­li­le­u­biv-ši­fra­nje­vač­ki­sa­mo­stan­u­Kloš­tar­Iva­ni­ću.­U­fra­nje­vač­kom­sa­mo­sta­nu­u­Ša­ren­gra­du­kar­mel­je­osno­van­1988.­Oda­tle­su­se­stre­prog­na­ne­pot­kraj­1991.­te­su­se­od­se­li­le­u­Re­me­te,­u­zgra­du­In­sti­tu­ta­za­du­hov­nost.­God.­2001.­za­vr­ši­le­su­iz­grad­nju­no­vo­ga­sa-mo­sta­na­u­Đa­ko­vač­koj­Bre­zni­ci,­gdje­su­se­na­sta­ni­le­22­re­dov­ni­ce,­a­kla­u­zu­ra­je­us­po-sta­vlje­na­2010.­Se­stre­iz­Bre­zo­vi­ce,­Kloš­tra­Iva­ni­ća­i­Đa­ko­vač­ke­Bre­zni­ce­u­za­jed­ni­ci­su­osno­va­le­sa­mo­stan­u­Ma­ri­ji­Bi­stri­ci.­Te-melj­ni­ka­men­po­sta­vljen­je­1994.,­se­stre­su­se­use­li­le­1998.,­a­po­sve­ta­cr­kve­i­po­sta­vlja-nje­kla­u­zu­re­bi­li­su­2000.­Iz­tih­sa­mo­sta­na­u­Hr­vat­skoj­po­je­di­ne­se­stre­udru­ži­le­su­se­i­osno­va­le­2003.­no­vi­sa­mo­stan­u­Nen­sha-tu­(Ska­dar­ska­nad­bi­sku­pi­ja,­Al­ba­ni­ja).­Dio­kar­me­li­ćan­ki­iz­Bre­zo­vi­ce­osno­vao­je­sa-mo­stan­na­Stu­pu­u­Sa­ra­je­vu­1990.,­ko­ji­je­ka­non­ski­usta­no­vljen­u­lip­nju­1991.­U­ra­tu­je­sru­šen,­ali­su­ga­na­kon­ra­ta­1999.­se­stre­ob­no­vi­le­te­su­se­on­dje­na­sta­ni­le­i­po­sta­vi-le­kla­u­zu­ru­2000.­U­Hr­vat­skoj,­osim­re­da­bo­so­no­gih­se­sta­ra­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­od­go­re­Kar­me­la,­dje­lu­ju­i­kar­me­li­ćan­ke­bo­žan­sko­ga­Sr­ca­Isu­so­va,­i­to­u­sa­mo­sta­ni-ma­Za­greb­–­Vr­ho­vec,­Hr­vat­ski­Le­sko­vac,­Str­mec­Sa­mo­bor­ski,­Be­li­ca,­Priš­lin,­Sla-von­ski­Brod,­Pu­nat­na­Kr­ku,­Bi­bi­nje,­Split­i­Met­ko­vić.­

Pri­je­osnut­ka­sa­mo­sta­na­u­Ša­ren­gra­du­kar­me­li­ćan­ke­iz­re­da­bo­so­no­gih­se­sta­ra­po­ho­di­le­su­fra­nje­vač­ki­sa­mo­stan­u­Ba­ču­i­pla­ni­ra­le­on­dje­otvo­ri­ti­svoj­sa­mo­stan,­ali­su­se­na­po­sljet­ku­opre­di­je­li­le­za­osni­va­nje­

Page 102: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAR­ME­LI­ĆAN­KE

94

sa­mo­sta­na­u­fra­nje­vač­kom­sa­mo­sta­nu­u­Ša­ren­gra­du.­U­no­vi­je­do­ba­tri­su­kla­u­zur-ne­kar­me­li­ćan­ke­iz­Bač­ke:­s.­Li­di­ja­Ba­ku­la­(ro­dom­iz­Som­bo­ra)­u­Kloš­tru­Iva­ni­ću,­s.­Lji­lja­Pre­lić­(ro­dom­iz­Son­te)­pri­o­ri­ca­je­u­Đa­ko­vač­koj­Bre­zni­ci,­i­s.­Márta­u­Pe­ču­hu­(Ma­džar­ska).

Lit.:­L.­I.­Krm­po­tić,­25.­ob­ljet­ni­ca­osa­mo­sta­lje­nja­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je­(1968.­–­1993.),­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ka­len­dar­za­1993.,­Su­bo­ti­ca,­1992;­A.­Stan­tić,­Kar­me­li­ća­ni,­Za­greb,­1995;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­J.­Ze­če­vić,­Pe­de­se­to­go­diš­nji­ca­pri­sut­no­sti­Kar­me­la­u­Hr­vat­skoj­–­proš­lost,­ak­tu-al­no­sta­nje­i­per­spek­ti­ve­za­bu­duć­nost,­Kar mel ski vje snik,­1/2010,­Za­greb;­www.kar­mel.hr.

M.­Mi­loš

KAR ME LI ĆAN­SKI­TRE­ĆI­RED,­udru-ga­ka­to­lič­kih­la­i­ka­pri­kar­mel­skom­re­du.­Pa­pa­Ni­ko­la­V.­bu­lom­Cum nul la­iz­1452.­dao­je­kar­me­li­ća­ni­ma­mo­guć­nost­osni­va-nja­svje­tov­no­ga­re­da­ra­di­ši­re­nja­nji­ho­va­re­dov­nič­ko­ga­ži­vo­ta­iz­van­sa­mo­sta­na,­ko­ju­su­dru­gi­re­do­vi­već­ima­li.­Ob­no­va­kar­mel-sko­ga­re­da­od­stra­ne­sv.­Te­re­zi­je­Avil­ske­i­nje­go­vo­gra­na­nje­na­red­bo­so­no­gih­kar-me­li­ća­na­(Or do Car me li ta rum di scal ce­a to rum,­OCD)­i­kar­me­li­ća­ne­sta­ro­ga­op-slu­ži­va­nja­(Or do Car me li ta rum,­OCarm)­utje­ca­la­je­i­na­raz­voj­tre­će­ga­re­da.­U­ob-no­vlje­nom­re­du­tre­ći­se­red­ši­ri­sa­sv.­Te­re-zi­jom­Avil­skom,­a­1700.­vr­hov­ni­po­gla­var­o.­Kvin­to­od­sv.­Kar­la­do­nio­je­Pra­vi­lo­Tre-će­ga­re­da.­Ia­ko­čla­no­vi­tre­će­ga­re­da­no­se­svo­ju­gra­đan­sku­odje­ću,­pri­pri­ma­nju­u­red­odi­je­va­ju­ška­pu­lar­Go­spe­Kar­mel­ske­sme-đe­bo­je,­ko­ji­se­sa­sto­ji­od­dva­ma­nja­sme­đa­plat­na­spo­je­na­dvje­ma­vrp­ca­ma.­To­no­se­pre­ko­gla­ve­sva­kog­da­na­ili­u­ob­li­ku­ška-pu­lar­ske­me­da­lji­ce­na­lan­či­ću,­ko­ja­pred-sta­vlja­lik­Sr­ca­Isu­so­va,­a­na­dru­goj­stra­ni­lik­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­s­Isu­som,­ko­ja­dr­ži­ška­pu­lar­u­ru­ka­ma.­Svje­tov­ni­red­ob-no­vlje­nih­kar­me­li­ća­na­(lat.­Or­do­Car­me­li-ta­rum­Di­scal­ce­a­to­rum­Sa­e­cu­la­ris,­OCDS)­da­nas­po­sto­ji­u­mno­gim­ze­mlja­ma­svi­je­ta,­pa­ta­ko­i­u­Hr­va­ta.

Hr­vat­ski­kar­mel­ski­tre­ći­red­nik­nuo­je­pri­som­bor­skom­kar­me­lu­za­u­zi­ma­njem­slu­ge­Bož­je­ga­o.­Ge­ra­ra­da­To­me­Stan­ti-ća.­Svje­tov ni red­u­Som­bo­ru­osno­van­je­de­kre­tom­ge­ne­ral­no­ga­po­gla­va­ra­kar­me­li-

ća­na­u­Ri­mu­8.­VI­II.­1913.,­a­već­na­blag-dan­Ma­le­Go­spe­8.­IX.­o.­Ge­rard­pri­mio­je­pr­ve­čla­no­ve­tre­će­ga­re­da­te­je­bio­nji­hov­du­go­go­diš­nji­vo­di­telj.­Ka­ko­su­čla­no­vi­re-da­ma­džar­ske­na­rod­no­sti­ima­li­pra­vi­la­na­svo­jem­je­zi­ku,­on­je­iste­go­di­ne­pri­re­dio­i­ti­skao­pra­vi­la­na­hr­vat­skom.­Svr­ha­je­kar-mel­sko­ga­tre­će­ga­re­da­pro­mi­ca­ti­kar­me­li-ćan­sku­du­hov­nost­kon­tem­pla­tiv­ne­mo­li­tve­i­krš­ćan­sko­ga­za­u­zi­ma­nja­u­svi­je­tu,­po­svje­tov­nja­ci­ma­muš­ko­ga­i­žen­sko­ga­spo-la,­od­na­vr­še­ne­18.­go­di­ne­ži­vo­ta­pa­na­da-lje.­Som­bor­ski­kar­mel­ski­tre­ći­red­imao­je­u­po­čet­ku­oko­sto­čla­no­va­i­ob­u­hva­ćao­je­hr­vat­ske,­ma­džar­ske­i­nje­mač­ke­vjer­ni­ke.­

Pr­va­pri­o­ri­ca­bi­la­je­s.­Jul­ka­Par­če­tić­Si-ro­tan,­kći­ugled­no­ga­som­bor­sko­ga­ve­le­po-sjed­ni­ka,­a­nje­zi­na­za­mje­ni­ca­s.­Mar­ce­la­Žu­lje­vić,­du­hov­na­od­go­ji­te­lji­ca­i­pje­sni­ki-nja.­Osim­to­ga,­sva­ka­je­na­rod­nost­ima­la­svo­je­ga­upra­vi­te­lja,­ko­ji­je­čla­no­ve­vo­dio­na­nji­ho­vu­ma­te­rin­skom­je­zi­ku­i­od­ga­jao­ih­u­du­hu­kar­me­la.­Osim­iz­Som­bo­ra­i­oko­li­ce,­imao­je­čla­no­ve­i­iz­Baj­mo­ka­i­Su­bo­ti­ce,­a­za­hva­lju­ju­ći­za­u­zi­ma­nju­žup­ni­ka­Opa­ta­Eger­ta­i­ogra­nak­me­đu­Ni­jem­ci­ma­u­Apa-ti­nu.­U­Su­bo­ti­ci­se­me­đu­Hr­va­ti­ma­kar­mel-ski­tre­ći­red­ši­rio­za­hva­lju­ju­ći­dje­lo­va­nju­s.­Ja­nje­Pr­ćić,­su­rad­ni­ce­i­se­strič­ne­o.­Ge­rar-da­To­me­Stan­ti­ća.­

Iz­stra­ha­od­ko­mu­ni­stič­kih­pro­go­na,­na-kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­sa­me­čla­ni­ce­tre­će­ga­re­da­spa­li­le­su­kro­ni­ku­usta­no­ve­tre­će­ga­re­da­kar­me­li­ća­na­u­Som­bo­ru­da­se­ne­bi­ot­kri­le­oso­be­ko­je­su­pri­pa­da­le­re­du.­

Treći­red­Gospe­Karmelske­ i­svete­Terezije,­Sombor,­1913.

Page 103: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KÁROLYI

95

Ia­ko­na­kon­ra­ta­for­mal­no­ni­su­po­sto­ja­le,­i­da­lje­su­se­po­na­ša­le­kao­da­su­čla­ni­ce­u­re-do­vi­tim­mir­nim­vre­me­ni­ma.­S­do­la­skom­neš­to­po­volj­ni­jih­vre­me­na­za­Cr­kvu­po­nov-no­su­i­for­mal­no­za­ži­vje­le,­po­če­le­su­pi­sa­ti­no­vu­kro­ni­ku­i­evi­den­ci­ju­čla­no­va.­

Da­nas­su­čla­no­vi­kar­mel­sko­ga­tre­će­ga­re­da­or­ga­ni­zi­ra­ni­u­Som­bo­ru­kao­sa­mo­stal-na­za­jed­ni­ca,­ko­ja­pri­ma­čla­no­ve­hr­vat­ske,­ma­đar­ske­i­dru­gih­na­rod­no­sti.­Ima­oko­50­čla­no­va,­uglav­nom­iz­Som­bo­ra.­Tre­nu­tač­no­je­pri­o­ri­ca­s.­Valéria­Uta­si,­ko­ja­ima­svoj­sa­vjet­i­uči­te­lji­cu­no­va­ki­nja.

Na­kon­što­su­kar­me­li­ća­ni­1959.­doš­li­u­Hr­vat­sku,­o.­An­te­Stan­tić­bio­je­pro­mi-ca­telj­svje­tov­no­ga­kar­mel­sko­ga­re­da­u­Re-me­ta­ma.­U­pr­voj­sku­pi­ni­bi­la­su­sa­mo­dva­čla­na,­ko­ji­su­pri­pa­da­li­svje­tov­no­mu­re­du­u­Som­bo­ru.­Ti­je­kom­1966.­broj­se­čla­no­va­po­ve­ćao,­a­ge­ne­ral­ni­je­po­gla­var­kar­me-li­ća­na­u­Ri­mu­de­kre­tom­1977.­usta­no­vio­Za­jed­ni­cu­svje­tov­no­ga­kar­mel­sko­ga­re­da­u­Re­me­ta­ma,­ko­ja­da­nas­ima­oko­50­čla­no-va.­Sva­ki­kar­mel­ski­sa­mo­stan­u­Hr­vat­skoj­kar­mel­skoj­pro­vin­ci­ji­sve­to­ga­oca­Jo­si­pa­(Za­greb­–­Re­me­te,­Split,­Krk,­Som­bor,­Zi-di­ne­/BiH/­i­So­fi­ja­/Bu­gar­ska/)­ima­vla­sti­ti­tre­ći­red­i­upra­vu.

Čla­no­vi­tre­će­ga­re­da­uglav­nom­se­ba­ve­ra­dom­na­svo­jem­sa­vr­šen­stvu­u­kre­po­sti­ma­pre­ma­ka­ri­zmi­kar­me­la­i­svje­do­če­vje­ru­u­Isu­sa­Kri­sta­na­svo­jim­rad­nim­mje­sti­ma­te­se­ba­ve­ka­ri­ta­tiv­nim­ra­dom­i­iz­da­vač-kom­dje­lat­noš­ću,­kao­npr.­čla­no­vi­u­So­fi­ji,­ko­ji­pre­vo­de­dje­la­kar­me­li­ćan­skih­uči­te­lja­Cr­kve­na­bu­gar­ski­je­zik.­Čla­nom­se­po­sta-je­že­ljom­po­je­di­na­ca­i­pri­ma­njem­u­tre­ći­red,­ko­je­oba­vlja­pri­o­ri­ca­re­da.­Naj­pri­je­se­po­sta­je­kan­di­dat,­za­tim­sli­je­de­tro­go­diš­nji­no­vi­ci­jat­i­po­la­ga­nje­pr­vih­za­vje­ta­či­sto­će,­po­sluš­no­sti­i­si­ro­maš­tva,­a­na­kon­tri­go­di-ne­po­la­ga­nje­istih­vječ­nih­za­vje­ta.

Lit.:­A.­Stan­tić,­Za­gr­li­ti­Kri­sta­i­du­še­:­ži­vot­ni­put­slu­ge­Bož­je­ga­Ge­rar­da­To­me­Stan­ti­ća­kar­me­li­ća­ni­na­­1876­–­1956,­Za­greb,­1994;­Baš­ti­na­za­bu­duć­nost­:­Kar­mel­u­Som­bo­ru­1904.­–­2004.,­Za-greb­–­Som­bor,­2005;­http://ocds.kar­mel.hr.

M.­Mi­loš

KAR­MIĆ­(tur.­kar­mak:­mi­je­ša­ti),­pre­kri-ve­na­is­ko­pa­na­ja­ma­na­mi­je­nje­na­ču­va­nju­po­vr­ća­ti­je­kom­zi­me.­Pra­vljen­je­u­ku­ćan-stvi­ma­gdje­ni­je­bi­lo­po­dru­ma,­a­ko­pan­je­uz­kraj­dvo­riš­ta­gdje­ni­je­bi­lo­pre­vi­še­vla­ge,­ne­da­le­ko­od­ku­će­ili­sa­la­ša.­Du­bi­na­mu­je­bi­la­1-2­m,­a­ve­li­či­na­je­ovi­si­la­o­po­tre­ba-ma­ku­ćan­stva.­Za­si­la­zak­u­nj­iz­ra­đi­va­ne­su­stu­be,­naj­češ­će­ure­zi­va­njem­u­ze­mlju.­Bio­je­po­kri­ven­pru­ćem,­sla­mom­ili­ku­ku-ru­zo­vi­nom,­pre­ko­če­ga­je­bi­la­na­ba­ca­na­ze­mlja.­Ta­kav­je­pre­kri­vač­osi­gu­ra­vao­da­tem­pe­ra­tu­ra­u­kar­mi­ću­zi­mi­ne­bu­de­is­pod­niš­ti­ce.­Na­pod­se­naj­češ­će­sta­vlja­la­sla­ma,­a­tek­po­ne­gdje­i­pi­je­sak.­U­nje­mu­su­se­ču-va­li­per­šin,­mr­kva,­krum­pir,­re­pa,­bun­de­ve­i­sl.­

Iz­vor:­Kazivanje­Gr­ge­i­Do­mi­ni­ke­Pi­u­ko­vić­iz­Su-bo ti ce.

Lit.:­G.­Vu­ko­vić,­Ter­mi­no­lo­gi­ja­ku­će­i­po­kuć­stva­u Voj vo di ni,­No­vi­Sad,­1988;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­K.­Ste­u­er­wald,­Türkçe­–­Al­man­ca­sözlük, Istam­bul,­1995;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr va ta,­Za­greb,­2005.­

L.­Cvi­jin­i­I.­Pi­u­ko­vić

KÁROLYI,­Mihály­(Bu­dim­peš­ta,­4.­II.­1875.­–­Ven­ce,­Fran­cu­ska,­19.­II.­1955.),­grof,­po­li­ti­čar.­Po­to­mak­sta­re­ari­sto­krat-ske­po­ro­di­ce­i­ze­mljo­po­sjed­nik,­is­pr­va­kon­zer­va­tiv­nih­na­zo­ra,­po­sli­je­član­Li­be-ral­ne­stran­ke­(Sza­ba­delvű­párt)­i­Stran­ke­neo­vi­sno­sti­’48­(Függe tlenségi és 48­as párt),­od­ko­je­se­od­ci­je­pio­1916.­i­for­mi-rao­No­vu­stran­ku­neo­vi­sno­sti­’48­(po­zna­ta­kao­Károlyije­va­stran­ka).­Bio­je­sa­bor­ski­za­stup­nik­1905.-06.­i­1910.-18.­Su­prot­sta-vljao­se­mag­nat­skoj­i­na­ci­o­na­li­stič­koj­po­li-ti­ci­pred­sjed­ni­ka­vla­de­gro­fa­Istvána­Tis­ze,­zah­ti­je­va­ju­ći­so­ci­jal­ne­re­for­me,­uki­da­nje­ve­le­po­sje­da­(ia­ko­je­bio­je­dan­od­naj­ve­ćih­ve­le­po­sjed­ni­ka),­op­će­i­taj­no­pra­vo­gla­sa­te­rav­no­prav­nost­ne­ma­džar­skih­na­ro­da­u­Ugar­skoj,­ali­su­nje­go­ve­ide­je­ima­le­ma­lo­pri­sta­ša.­Pred­Pr­vi­svjet­ski­rat­po­stao­je­vo­đom­po­li­ti­ča­ra­ko­ji­su­se­za­u­zi­ma­li­za­neo­vi­snost­Ma­džar­ske.

U­vri­je­me­ras­pa­da­Au­stro-Ugar­ske­or-ga­ni­zi­rao­je­25.­X.­1918.­svo­je­vr­snu­pro­tu-

Page 104: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KÁROLYI

96

vla­du­–­Ma­džar­sko­na­rod­no­vi­je­će­(MNV),­ko­je­je­u­»re­vo­lu­ci­ji­je­sen­skih­ru­ža«­(madž. Őszirózsa­for­ra­da­lom)­nje­go­vim­ime­no­va-njem­za­pred­sjed­ni­ka­vla­de­31.­X.­po­sta­lo­vla­dom.­Jav­no­miš­lje­nje­i­po­li­tič­ke­eli­te­na­da­le­su­se­da­će,­kao­pr­o­mi­nent­ni­član­opor­be­ko­ji­ni­je­su­dje­lo­vao­u­po­ra­že­noj­ma­džar­skoj­po­li­ti­ci,­us­pje­ti­kod­An­tan­te­ubla­ži­ti­po­slje­di­ce­rat­no­ga­po­ra­za.­Ta­ko­je­u­uvje­ti­ma­po­li­tič­ke­anar­hi­je,­go­spo­dar­sko-ga­ka­o­sa­te­na­ci­o­nal­nih­te­žnja­Če­ha,­Slo-va­ka,­Ru­mu­nja,­Hr­va­ta­i­Sr­ba,­ne­u­spješ­no­na­sto­jao­oču­va­ti­te­ri­to­ri­jal­nu­cje­lo­vi­tost­neo­vi­sne­Ma­džar­ske,­pri­je­sve­ga­kroz­di-plo­mat­ske­po­ku­ša­je­za­klju­če­nja­se­pa­rat­no-ga­mi­ra.­U­sklo­pu­to­ga­po­ku­šao­je­po­sti­ći­i­po­mi­re­nje­s­ma­nji­na­ma:­već­pri­for­mi­ra­nju­MNV-a­po­zvao­je­na­po­mir­bu­s­ne­ma­džar-skim­na­ro­di­ma­bez­na­ru­ša­va­nja­te­ri­to­ri­jal-ne­cje­lo­vi­to­sti­ze­mlje;­u­MNV-u­je­mi­ni­star­bez­li­sni­ce­za­du­žen­za­na­ci­o­nal­ne­ma­nji­ne­bio­Oszkár­Jászi;­na­kon­do­la­ska­na­vlast­po­ku­šao­je­uklju­či­ti­sla­ven­ske­i­ru­munj­ske­vo­đe­u­MNV­sa­zvav­ši­nji­ho­ve­pred­stav­ni-ke­u­Bu­dim­peš­tu­da­na­za­jed­nič­koj­kon­fe-ren­ci­ji­po­sta­ve­te­melj­us­kla­đi­va­nja­od­no­sa­ma­nji­na­i­Ma­dža­ra­te­obe­ća­va­ju­ći­au­to­no-mi­ju­na­rod­no­sti­ma,­ali­se­pred­stav­ni­ci­ma-nji­na­ni­su­oda­zva­li.­Na­pod­ruč­ju­Bač­ke­i­Ba­na­ta­pri­je­ula­ska­srp­ske­voj­ske­vo­đe­na­je­in­ten­ziv­na­pro­pa­gan­da­i­di­je­lje­ni­su­le­ci­s­po­zi­vi­ma­da­na­ro­di­tih­kra­je­va­osta­nu­u­okvi­ri­ma­Ugar­ske,­a­na­kon­ula­ska­srp­ske­voj­ske­u­ju­žnu­Ugar­sku­bez­od­je­ka­je­ostao­nje­gov­pro­glas­upu­ćen­»na­ro­di­ma­ne­ma-džar­sko­ga­je­zi­ka­–­Bu­njev­ci­ma,­Ni­jem­ci-ma,­Ru­mu­nji­ma,­Ru­si­ni­ma,­Sa­si­ma,­Sr­bi-ma­i­Slo­va­ci­ma«,­u­ko­jem­im­je­obe­ća­vao­te­ri­to­ri­jal­nu­au­to­no­mi­ju,­agrar­nu­re­for­mu­i­kor­je­ni­te­druš­tve­ne­pro­mje­ne.

Ia­ko­se­za­u­zi­mao­za­me­đu­na­ci­o­nal­no­po­mi­re­nje­i­sma­tran­je­pri­ja­te­ljem­Sla­ve-na,­zbog­rat­no­ga­po­ra­za­Mo­nar­hi­je,­ši­re­nja­bolj­še­vi­zma­te­na­če­la­sa­mo­o­dre­đe­nja­na-ro­da,­ko­je­je­pro­kla­mi­rao­ame­rič­ki­pred-sjed­nik­Wo­o­drow­Wil­son,­po­vi­je­sni­do­ga-đa­ji­uve­li­ke­su­te­kli­u­dru­gom­smje­ru.­U­ofen­zi­vi­kod­Vit­to­rio­Ve­net­ta­i­do­li­ni­Pi­a­ve­24.­X.­–­3.­XI.­Ta­li­ja­ni­su­pro­bi­li­ta­li­jan­sku­bo­jiš­ni­cu­i­po­ra­zi­li­au­stro-ugar­ske­sna­ge­u­ra­su­lu,­a­na­rod­na­vi­je­ća­ne­ma­džar­skih­

na­ro­da­Mo­nar­hi­je­jed­no­za­dru­gim­pro­kla-mi­ra­la­su­neo­vi­snost,­una­toč­pro­ti­vlje­nju­ma­džar­sko­ga­i­nje­mač­ko­ga­sta­nov­niš­tva:­u­Pra­gu­je­Če­ho­slo­vač­ko­na­rod­no­vi­je­će­28.­X.­pr­o­gla­si­lo­De­kla­ra­ci­ju­o­neo­vi­sno­sti;­u­Za­gre­bu­je­29.­X.­Sa­bor­Tro­jed­ne­Kra­lje-vi­ne­Dal­ma­ci­je,­Hr­vat­ske­i­Sla­vo­ni­je­pro-gla­sio­Dr­ža­vu­Slo­ve­na­ca,­Hr­va­ta­i­Sr­ba;­Slo­vač­ko­na­rod­no­vi­je­će­iz­sje­ver­ne­Ugar-ske­sa­zva­lo­je­30.­X.­u­Tur­čanj­skom­Sv.­Mar­ti­nu­Ve­li­ku­na­rod­nu­skupšti­nu,­ko­ja­je­pro­gla­si­la­od­cje­plje­nje­od­Ugar­ske­i­pri-klju­če­nje­Češ­koj;­Polj­ska­vla­da­u­Lu­bli­nu­for­mi­ra­na­je­7.­XI.,­a­neo­vi­snost­je­pro­gla-si­la­11.­XI.;­Na­rod­no­vi­je­će­sed­mo­grad­skih­i­ugar­skih­Ru­mu­nja­sa­zva­lo­je­1.­XII.­u­Al-ba­Ju­li­ji­(madž.­Gyula­fehérvár)­Ru­munj-sku­na­rod­nu­skupšti­nu,­ko­ja­je­pro­gla­si­la­uje­di­nje­nje­s­Kra­lje­vi­nom­Ru­munj­skom;­isto­ga­da­na­pro­gla­še­no­je­Kra­ljev­stvo­Sr­ba,­Hr­va­ta­i­Slo­ve­na­ca­uje­di­nje­njem­ne­pri­zna-te­Dr­ža­ve­SHS­s­Kra­lje­vi­nom­Sr­bi­jom,­ko­ja­je­pri­je­to­ga­anek­ti­ra­la­ne­de­fi­ni­ra­ni­pro­stor­Voj­vo­di­ne­(sa­mo­pro­kla­mi­ra­na­Ve­li­ka­na-rod­na­skupšti­na­u­No­vom­Sa­du­25.­XI.)­i­Cr­nu­Go­ru­(sa­mo­pro­kla­mi­ra­na­Ve­li­ka­na-rod­na­skupšti­na­u­Pod­go­ri­ci­26.­XI.).­

U­to­vri­je­me­Károlyi­je­su­dje­lo­vao­na­ne­u­spješ­nim­pre­go­vo­ri­ma­o­pre­ki­du­va-tre­u­Be­o­gra­du­6.­–­8.­XI.,­a­na­kon­što­je­nje­go­va­vla­da­13.­XI.­u­Be­o­gra­du­pot­pi-sa­la­voj­nu­kon­ven­ci­ju­(pri­mir­je),­srp­ska­i­ru­munj­ska­voj­ska­za­u­ze­le­su­pod­ruč­ja­do­de­mar­ka­cij­ske­cr­te­Bar­ča­(madž.­Barcs)­–­Pe­čuh­–­Ba­ja­–­Ti­sa­–­Mo­riš­–­Marosvásár-hely­(rum.­Mu­reș-Oșor­hei,­Târgu­Mu­reș)­–­Bi­stri­ca­(madž.­Bes­zter­ce,­rum.­Bi­striţa)­–­Sza­mos­(rum.­So­meş).­Ia­ko­je­u­me­đu-vre­me­nu­(16.­XI.)­MNV­pre­u­zeo­funk­ci­ju­par­la­men­ta­te­pro­gla­sio­neo­vi­snu­Ma­džar-sku­i­re­pu­bli­kan­ski­ob­lik­vla­da­vi­ne­(Ma-džar­ska­De­mo­krat­ska­Re­pu­bli­ka,­tzv.­Pr­va­ma­džar­ska­re­pu­bli­ka),­a­Károlyija­iza­bra­lo­za­pri­vre­me­no­ga­pred­sjed­ni­ka­re­pu­bli­ke,­ne­pri­zna­ta­dr­ža­va­bi­la­je­pod­me­đu­na­rod-nom­voj­nom­blo­ka­dom,­u­po­li­tič­kom­i­go-spo­dar­skom­ra­su­lu,­a­ma­se­bolj­še­vi­zi­ra­ne­pod­utje­ca­jem­po­vrat­ni­ka­s­Is­toč­ne­bo­jiš-ni­ce.­Ka­ko­no­va­vla­da,­iza­bra­na­19.­I.,­ni­je­pri­hva­ti­la­ul­ti­ma­tum­fran­cu­sko­ga­ge­ne­ra­la­Vi­xa­od­20.­III.­da­ru­munj­ske­tru­pe­za­po-

Page 105: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RU CE

97

sjed­nu­no­va­pod­ruč­ja­pre­ko­de­mar­ka­cij­ske­cr­te,­bolj­še­vi­ci­pod­vod­stvom­Béle­Ku­na­us­po­sta­vi­li­su­21.­III.­1919.­dik­ta­tu­ru­for-mi­ra­ju­ći­Ma­džar­sku­So­vjet­sku­Re­pu­bli­ku,­a­Károlyi­je­pod­nio­ostav­ku.­Neš­to­pri­je­slo­ma­dik­ta­tu­re,­u­srp­nju­je­emi­gri­rao,­gdje­je­na­kon­pr­vih­go­di­na­(me­đu­osta­lim,­bio­je­u­Dal­ma­ci­ji­1921.-23.,­a­be­o­grad­ska­mu­je­vla­da­da­la­i­ju­go­sla­ven­sku­pu­tov­ni­cu,­ko­jom­se­ko­ri­stio­do­1946.),­naj­du­lje­bo­ra-vio­u­Fran­cu­skoj­i­En­gle­skoj.­Zbog­gu­bit­ka­ve­li­ka­di­je­la­po­vi­je­sno­ga­ugar­sko­ga­te­ri­to-ri­ja­vla­da­Miklósa­Horthyja­osu­di­la­ga­je­u­mon­ti­ra­nom­pro­ce­su­za­ve­le­i­zda­ju­te­mu­je­kon­fi­sci­ra­la­imo­vi­nu.

Pot­kraj­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­u­Lon-do­nu­je­bio­na­če­lu­Ma­džar­sko­ga­vi­je­ća­ra-di­us­po­sta­ve­de­mo­kra­ci­je­u­ze­mlji,­no­bez­učin­ka.­U­Ma­džar­sku­se­vra­tio­1946.,­na-kon­če­ga­je­ime­no­van­za­ve­le­po­sla­ni­ka­u­Pa­ri­zu,­ali­je­pod­nio­ostav­ku­1949.­zbog­sta­lji­ni­stič­ke­re­pre­si­je­i­ostao­u­Fran­cu­skoj.­Po­smrt­ni­su­mu­osta­ci­1962.­pre­ne­se­ni­u­Bu­dim­peš­tu.

Dje­la:­Egy­egész­világ­el­len,­München,­1922­(Bécs,­1923,²­Bu­da­pest,­1965³);­Me mo irs of Mi­ chael Ka rolyi : Fa ith Wit ho ut Il lu sion,­pri­jev.­C.­Károlyi,­Lon­don,­1956­(Hit,­illúziók­nélkül,­Bu­da-pest,­1977,­1978²,­pre­ti­sak­1982³­/cen­zu­ri­ra­na­iz-da­nja/­20134;­Vje­ra­bez­ilu­zi­ja­:­Me­mo­a­ri­»cr­ve­no­ga­gro­fa«,­pri­jev.­s­madž.,­Za­greb,­1982).

Lit.:­P.­Pe­kić,­Pro past Au stro­Ugar ske mo nar hi je i­po­sta­nak­na­sljed­nih­dr­ža­va,­Su­bo­ti­ca,­1937;­P.­Pe­kić,­Po­vi­jest­oslo­bo­đe­nja­Voj­vo­di­ne, Su bo ti ca, 1939;­M.­Károlyi,­Vje­ra­bez­ilu­zi­ja­:­Me­mo­a­ri­»cr­ve­no­ga­gro­fa«,­Za­greb,­1982;­En ci klo pe di ja Ju go­sla vi je,­6,­Za­greb,­1990;­A.­J.­P.­Taylor,­Hab sburš­ka­mo­nar­hi­ja­1809­–­1918,­Za­greb,­1990;­P.­Hanák,­Po­vi­jest­Ma­đar­ske,­Za­greb,­1995;­P.­Ro­kai­i­dr.,­Isto ri ja Ma­đa­ra,­Be­o­grad,­2002;­­L.­Kon­tler,­Po­vi­jest­Ma­đar­ske,­Za­greb,­2007.

S.­Ba­čić

KAR PE RAC (madž.­kar­pe­rec),­na­ru­kvi­ca.­U­bač­kih­je­Bu­nje­va­ca­obi­čaj­da­se­za­ve-li­ki­god­(ve­li­ki­blag­dan),­naj­češ­će­za­Bo­žić­ili­Tri­kra­lja­(Bo­go­ja­vlja­nje),­žen­ska­oso­ba­(po­naj­pri­je­ona­ko­ja­se­za­dje­voj­či­la)­da­ri­va­zlat­nom­na­ru­kvi­com­–­kar per com.­Dje­voj-ke­iz­imuć­ni­jih­obi­te­lji­do­bi­va­le­su­po­ne­ko-li­ko­kar pe ra ca­raz­li­či­tih­ši­ri­na,­ko­je­su­za­

ve­li­ke­go­do­ve,­uz­sve­ča­nu­noš­nju,­sta­vlja­le­na­ru­ke­i­u­jav­no­sti­s­po­no­som­po­ka­zi­va­le.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Ske­ne­de­ro­vić

KA RU CE (tal.­car­roz­za:­ko­či­ja)­sve­ča­na­za­pre­žna­ko­la.­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­tra­di­ci­o-nal­no­su­ih­ko­ri­sti­li­za­od­la­zak­u­cr­kvu,­u­sva­to­ve,­na­po­greb,­u­go­ste­i­u­dru­gim­slič-nim­pri­go­da­ma,­npr.­kod­Bu­nje­va­ca­su­se­ban­daš­i­ban­da­ši­ca­u­nji­ma­vo­zi­li­na­du­ži-jan­ci.­Za­raz­li­ku­od­hap­ti­ka,­ko­je­su­ima­le­i­mo­guć­nost­za­pri­je­voz­la­ke­ro­be­(mo­glo­im­se­va­di­ti­stra­žnje­sje­da­lo),­ka­ru­ce­su­slu­ži­le­is­klju­či­vo­za­pri­je­voz­lju­di.­Luk­su­zni­je­su­od­hap­ti­ka­zbog­bo­lje­kva­li­te­te­sje­da­la,­a­sma­tra­le­su­se­i­ljep­ši­ma­zbog­ure­sa­od­dr-va­i­me­ta­la,­zbog­po­seb­na­sja­ja­i­bo­je­la­ka.­

Na­sta­le­su­sre­di­nom­XIX.­st.,­za­jed­no­s­još­ne­ko­li­ko­vr­sta­la­kih­za­pre­žnih­ko­la­(npr.­hap­ti­ke).­Je­dan­od­ma­džar­skih­na­zi­va­bio je mo no ri koc si,­pre­ma­mje­stu­Mo­nor­(njem.­Min­dorf)­u­Peš­tan­skoj­žu­pa­ni­ji,­gdje­su­i­na­sta­le.­Bu­njev­ci­su­ih­ne­ka­da­na­zi-va li fe der­ko li ma,­tj.­ko­li­ma­s­opru­ga­ma.­Kon­struk­cij­ski­su­na­lik­hap­ti­ka­ma,­čak­su­i­ne­ki­di­je­lo­vi­jed­na­ki­(npr.­jar mac, drek, bak, si co vi, šar ha nji, vi ti ne),­no­ni­su­ima­le­lo tra i ša ra ge,­pa­je­pri­laz­stra­žnjem­sje­da-lu­bio­pu­no­lak­ši.­U­no­vi­je­vri­je­me­mo­gu­se­vi­dje­ti­sa­mo­u­sve­ča­nim­po­vor­ka­ma­na­du­ži­jan­ci­i­u­po­ne­kim­obi­te­lji­ma,­ko­je­ih­ču­va­ju­kao­ukras­i­uspo­me­nu.

Iz­vor:­Pri­vat­na­ar­hi­va­Gr­ge­Pi­u­ko­vi­ća­iz­Su­bo­ti­ce:­ru­ko­pi­sna­za­o­stavš­ti­na­An­tu­na­Po­kor­ni­ka,­or­ga-ni­za­to­ra­su­bo­tič­ke­Du­ži­jan­ce­1970-ih.

Karuce

Page 106: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA RU CE

98

Lit.:­T.­Pet­tko-Szand­ter,­A­magyar­koc­si­zás,­Bu-da­pest,­1931.

L.­Cvi­jin­i­G.­Pi­u­ko­vić

KAR VA (madž.­karó:­ko­lac)­1.­dio pa ra­snič­kih­(sta­rih,­se­ljač­kih)­ko­la;­po­preč­na­pre­ča­ga­(preč­ka)­na­lo tra ma­(stra­ni­ca­ma­se­ljač­kih­ko­la)­od­tan­ka­dr­ve­ta,­spoj­ni­ca­iz­me­đu­gor­nje­ga­i­do­nje­ga­di­je­la­lo tra;­2. preč­ka­na­lje­stva­ma.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić­

KAS (?prasl.­*kasъ:­do­dir),­kre­ta­nje­ko-nja­br­že­od­ho­da,­a­spo­ri­je­od­tr­ka­i­ga­lo­pa,­pri­ko­jem­se­isto­dob­no­kre­ću­dvi­je­di­ja­go-nal­no­su­prot­ne­no­ge,­npr.­pred­nja­li­je­va­i­stra­žnja­de­sna.­Ko­nji­za­kas­mo­ra­ju­bi­ti­po-seb­no­uvje­žba­ni.­Utr­ke­na­ko­ji­ma­je­do­puš-ten­sa­mo­ovaj­na­čin­kre­ta­nja­na­zi­va­ju­se­ka­sač­kim­utr­ka­ma­i­po­pu­lar­ne­su­u­ko­njič-kom­spor­tu­u­Bač­koj.­Ako­bi­konj­ti­je­kom­ka­sač­ke­utr­ke­po­sko­čio­i­kre­nuo­u­ga­lop,­vo­zač­ga­je­du­žan­pri­mi­ri­ti­i­u­ne­ko­li­ko­me­ta­ra­vra­ti­ti­na­ka­sač­ki­na­čin­kre­ta­nja,­u­pro­tiv­nom­bi­va­dis­kva­li­fi­ci­ran.

P.­Sken­de­ro­vić

KA SA LI SI CA,­bu­nje­vač­ka­dječ­ja­igra.­Naj­češ­će­su­je­igra­li­svi­nja­ri­i­pa­sti­ri­na­str-niš­tu­dok­su­ču­va­li­sto­ku.­Igra­či­ču­pa­njem­str­niš­ta­na­pra­ve­če­tve­ro­kut­či­je­su­stra­ni­ce­du­gač­ke­oko­15­ko­ra­ka,­a­ši­ro­ke­oko­po­la­ko­ra­ka.­Sta­ze­te­ši­ri­ne­na­pra­ve­se­i­di­ja­go-nal­no­iz­me­đu­ku­to­va­če­tve­ro­ku­ta,­a­u­sre-di­ni­je­krug­pro­mje­ra­dva­ko­ra­ka.­Igra­či­me­đu­so­bom­bi­ra­ju­vi ju,­tj.­lo­vi­cu,­a­osta­li­su­li si ce.­Bi­ra­nje­se­iz­vo­di­bro­ja­li­com­ili­uz­po­moć­šta­pa,­ko­ji­se­po­sta­vi­us­prav­no,­a­igra­či­re­dom­od­ze­mlje­hva­ta­ju­štap,­ša­ku­do­ša­ke,­dok­ne­do­đu­do­vr­ha.­Vi ja­po­sta-je­igrač­ko­ji­pr­vi­ne­do­bi­je­mje­sto­za­ru­ku.­Na­po­čet­ku­igre­on­sta­ne­u­sre­diš­nji­krug,­a li si ce­po­ku­to­vi­ma.­U­igri­vi ja lo vi li si ce po­sta­za­ma,­a­ka­da­bu­de­uhva­će­na,­po­sta­je­vi ja.­Ako­se­ko­ja­li si ca­umo­ri,­ima­pra­vo­sta­ti­u­sre­diš­nji­krug,­ali­tu­ne­smi­ju­bi­ti­dvi­je­li si ce,­u­pr­o­tiv­nom,­ona­ko­ja­je­pr­va­

uš­la­po­sta­je­vi ja. Li si ca­mo­že­po­sta­ti­vi ja i ako­za­vri­je­me­tr­ča­nja­iza­đe­sa­sta­ze.­Igra­za­vr­ša­va­po­do­go­vo­ru:­ka­da­sva­ki­igrač­bu­de­jed­nom,­dva­ili­vi­še­pu­ta­vi ja ili na dru­gi­na­čin,­pri­če­mu­je­po­bjed­nik­onaj­tko­uop­će­ni­je­bio­vi ja ili je bio­naj­ma­nje­pu­ta.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, Su­bo­ti­ca­–­No­vi­Sad,­1990;­I.­Pe­tre­ka­nić,­Si­gre­bu­nje­vač­ke­muš­ke­mla­de­ži,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­(No­va)­:­Ka­len­dar­za­2000.­go­di­nu, Su bo ti ca, 1999;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta, Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KA­SI­BA,­Ci­li­ka­→Du­lić-Ka­si­ba,­Ci­li­ka

KA SI NA,­vr­sta­kul­tur­no-pro­svjet­nih­i­za-bav­nih­udru­ga.­Ini­ci­ja­tor­nji­ho­va­stva­ra­nja­u­Ugar­skoj­bio­je­grof­István­Széchenyi­u­okvi­ru­stva­ra­nja­ši­re­za­jed­nič­ke­plat­for­me­svih­sna­ga­ko­je­su­se­za­u­zi­ma­le­za­gra­đan-ske­re­for­me­u­li­be­ral­nom­du­hu.­Pre­ma­mo-de­lu­en­gle­skih­klu­bo­va,­osno­vao­je­1827.­pr­vu­ka­si­nu­pod­ime­nom­Peš­tan­ska­ka­si-na (Pe sti Ca si no),­ko­ja­je­od­1830.­no­si­la­ime­Na­ci­o­nal­na­ka­si­na­(Nem­ze­ti­Ca­si­no). Br­zi­rast­pro­duk­ci­je­knji­ga­i­po­rast­bro­ja­li­sto­va­i­ča­so­pi­sa­omo­gu­ćio­je­da­či­ta­nje­i­raz­mje­na­mi­sli­o­pro­či­ta­nom­po­sta­ne­va-žan­ele­ment­druš­tve­nih­re­for­mi­pa­su­tu­ini­ci­ja­ti­vu­opo­na­ša­li­u­mno­gim­sre­diš­ti­ma­u­unu­traš­njo­sti.­I­on­dje­su­osni­va­ne­ka­si­ne,­ko­je­su,­uz­či­ta­o­ni­ce­i­dru­ga­druš­tva­i­or-ga­ni­za­ci­je,­bi­la­oku­plja­liš­ta­mla­dih­re­for-ma­to­ra.­Ta­ko­je­u­Su­bo­ti­ci­1841.­osno­va­na­Na­ci­o­nal­na­ka­si­na­(Nem­ze­ti­Kaszinó)­ra­di­una­pre­đe­nja­li­je­pa­vla­da­nja,­raz­vi­ja­nja­du-ha­kul­tur­no­ga­dru­že­nja­i­či­ta­nja.­Taj­nik­je­je­bio­Bo­do­Spe­le­tić,­a­na­kon­iz­grad­nje­da-naš­nje­zgra­de­Grad­ske­knji­žni­ce­smješ­te­na­je­u­nju.­Iste­su­go­di­ne­su­bo­tič­ki­obrt­ni­ci­nje­mač­ke­na­rod­no­sti­ute­me­lji­li­Gra­đan­sku­ka­si­nu­(Bürger­Kaszinó, Polgári­Kaszinó). U­Som­bo­ru­je­1862.­osno­va­no­Druš­tvo­gra-đan­ske­ka­si­ne,­ko­je­je­1867.­re­gi­stri­ra­no­ra-di­za­do­vo­lja­va­nja­kul­tur­nih­i­umjet­nič­kih­po­tre­ba­član­stva.­Na­taj­je­na­čin­pro­svje-ći­va­nje­po­sta­ja­lo­sa­stav­ni­com­ši­rih­druš-tve­nih­i­na­ci­o­nal­nih­po­kre­ta,­prem­da­su­se­ka­si­ne­s­vre­me­nom­pre­tvo­ri­le­u­elit­na­na­ci­o­nal­na­druš­tve­na­sa­sta­ja­liš­ta­s­na­gla-

Page 107: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA SLA

99

še­nom­za­bav­nom­funk­ci­jom­(npr.­Osječ­ko­do­njo­grad­sko­druš­tvo­Ka si no).

Do­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­Bu­njev­ci­su­osno­va­li­dvi­je­ka­si­ne­u­ko­ji­ma­se­oku­plja­la­bu­nje­vač­ka­eli­ta:­u­Le­me­šu­je­Ka­si­na­osno-va­na­1874.,­a­u­Su­bo­ti­ci­1878.­Puč­ka­ka­si­na,­či­ji­je­na­ziv­za­pra­vo­iz­ra­ža­vao­kom­pro­mi-sno­rje­še­nje,­bu­du­ći­da­vla­sti­ni­su­htje­le­

do­pu­sti­ti­osni­va­nje­ka­si­ne­s­bu­nje­vač­kim­ime­nom.­Ne ven­se­još­pri­je­Pr­vo­ga­svjet-sko­ga­ra­ta­ri­ječ­ju­ka­si­na­ko­ri­stio­kao­si­no-ni­mom­za­ka­to­lič­ke­či­ta­o­ni­ce­sv.­Ro­ke­i­sv.­Đur­đa­u­Su­bo­ti­ci.­

Iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­osno­va­li­su­ne­ko­li­ko­ka­si­na,­ko­je­su­u­uglav­nom­funk­ci­o­ni­ra­le­kao­či­ta­o­ni­ce:­u­Čo­no­plji­je­1920.­ute­me­lje­na­Bu­nje­vač­ka­či­ta­o­ni­ca,­ko­ja­je­ubr­zo­pro­mi­je­ni­la­ime­u­Bu­nje­vač­ka­ka­si­na,­a­vo­dio­ju­je­Ili­ja­Dži-nić;­u­Ba­ču­je­1922.­žup­nik­Ivan­Eve­to­vić­osno­vao­Šo­kač­ku­ka­si­nu;­u­Su­bo­ti­ci­je­za­Bu­njev­ce­uni­ta­ri­stič­ke­ori­jen­ta­ci­je­osno­va-na­Ze­mljo­dil­ska­ka­si­na­1922.,­ko­ju­je­vo­dio­Mar­ko­Ju­rić.­Bu­du­ći­da­je­su­bo­tič­ka­Puč­ka­ka­si­na­uga­še­na­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­kao­no­va­kul­tur­na­udru­ga­Puč­ka­ka­si­na­1878.­ute­me­lje­na­je­1998.

Lit.:­Sza­bad­kai­Nem­ze­ti­Ca­si­no­része­sei­és­sza­bályai,­Sze­ge­den,­1841;­Pro­sla­va­10-go­diš­nji­ce­Šo­kač­ke­ka­si­ne­u­Ba­ču,­Su­bo­tič­ka­da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­za­pro­stu­go­di­nu­1933., Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Kla sje na ših rav ni, 1, Su bo ti ca, 1935;­S.­Sr­šan,­Po­vi­jest­osječ­kih­udru­ga­i­klu­bo­va,

Osi­jek,­1994;­M.­Gr­li­ca,­A­Polgári­Kaszinó­1878-1914.­:­Adalék­Sza­bad­ka­társadalomtörténetéhez,­Üze­net,­10/1998,­Sza­bad­ka;­P.­Ro­kai­i­dr.,­Isto ri ja Ma­đa­ra,­Be­o­grad,­2002;­M.­Gr­li­ca,­»To­plo­gnji-zdo,­ugod­ni­raz­go­vor...«,­Hr vat ska re vi ja,­3/2005,­Za­greb;­L.­Kon­tler,­Po­vi­jest­Ma­đar­ske,­Za­greb,­2007;­A.­Čo­ta­Re­kettye,­Le­meš­u­osi­mu­ple­me­ni-tog­rav­ni­čar­skog­dra­ča­[8.],­Kla sje na ših rav ni, 5-6/2010,­Su­bo­ti­ca;­Magyar­Szó,­26.­XI.­2012,­Új-vidék;­www.za­pro­kul.or­g.rs­/LK­P/Som­bor/ma­djar-ska_gra­djan­ska_ka­si­na.html

S.­Ba­čić

KA SLA (madž.­kaszál­<­slav.­ko­si­ti),­vr­ša-li­ca,­stroj­za­vr­še­nje­ži­ta.­Naj­sta­ri­je­su­bi­le­ne­po­kret­ne,­na­ruč­ni­po­gon­i­jed­no­stav­ne­kon­struk­ci­je­–­od­ele­me­na­ta­su­ima­le­dob i ko šar,­po­lo­žen­i­na­stra­ni­ca­ma­učvrš­ćen­na­zu­bljen­bu­banj­u­jed­nom­kov­če­gu.­Dvi-je­bi­oso­be­pre­ko­ve­li­ka­ko­ta­ča­sa­stra­ne­okre­ta­le­bu­banj,­a­na­dru­gom­kra­ju­ka sle tre­ća­bi­oso­ba­(ula­gač)­u­nj­ula­ga­la­vla­će­ži­ta.­Bu­banj­bi­omla­tio­zr­na­iz­vla­ća­i­ona­bi­se­sko­tr­lja­la­niz­ko­so­po­lo­žen­stol­u­ove-ći­sud.­Zr­no­i­neo­mla­će­no­vla­će­ve­ći­nom­je­spa­da­lo­do­lje­te­je­ruč­no­(na­vje­tru)­ili­u­vi ja ri ci­(pri­je­no­sno­ruč­no­re­še­to)­očiš­će­no­od­plje­ve.­

Po­sli­je­su­se­po­če­la­ugra­đi­va­ti­no­vo­i-zu­mlje­na­rad­na­ti­je­la,­zbog­če­ga­su­vr­ša-ći­stro­je­vi­po­sta­ja­li­ve­ći,­slo­že­ni­ji­i­te­ži­te­ih­vi­še­ni­je­mo­gla­po­kre­ta­ti­ljud­ska­sna­ga.­Ži­vo­tinj­skom­sna­gom­po­kre­ta­ne­su­uz­jar­ganj­–­naj­češ­će­su­konj­ili­ma­ga­rac­pre­ko­ne­ko­li­ko­zup­ča­ni­ka­po­kre­ta­li­nje­zi­ne­me-ha­ni­zme.­

No­vi­su­se­di­je­lo­vi­na­sta­vi­li­do­da­va­ti­ra­di­po­bolj­ša­nja­učin­ka­(bo­lje­čiš­će­nje­zr-na­od­ne­či­sto­ća­i­plje­ve,­ma­nji­lom­sla­me,­ko­ji­omo­gu­ću­je­nje­zi­no­ko­riš­te­nje­u­sto­čar-stvu),­pa­su­u­slje­de­ćoj­fa­zi­glav­ni­di­je­lo­vi­(rad­na­ti­je­la)­ka­sle­bi­li­bu banj,­ve­li­ki­i­ma­li­ko šar, sla mo tres, pli vo tres,­ve­li­ka­vi ja ri ca (vi ja li ca), gru­vač,­ma­la­re še ta, tri jor,­kov-čeg­sa­ši pov ka ma­i­no­se­ći­ili­vuč­ni­ele va tor. Ka­sle­bez­ele­va­to­ra­ima­le­su­ra du­–­daš-ča­nu­pre­gra­du­ko­ja­ni­je­do­puš­ta­la­da­se­krup­na­plje­va­mi­je­ša­sa­sla­mom.­Par­ni­je­stroj­omo­gu­ćio­do­bi­va­nje­po­treb­ne­sna­ge­za­okre­ta­nje­vr­ša­li­ce,­oso­bi­to­da­bi­bu banj po­sti­gao­že­lje­nih­1000­obr­ta­ja­u­mi­nu­ti.­U­toj­fa­zi­ka­sle­su­po­sta­le­po­kret­ne­ka­da­je­

Ustav­subatičke­Pučke­Casine, Subatica, 1882.

Page 108: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KASLA

100

par­ni­ka­zan­po­sta­vljen­na­ko­ta­če,­či­me­je­do­bi­ven­vuč­ni­po­gon­ski­stroj­lo­ko­mo­bil­s­20­i­vi­še­konj­skih­sna­ga.­Pre­ma­po­da­ci­ma­iz­Po­vi­je­snog­ar­hi­va­u­Su­bo­ti­ci,­pr­vi­par­ni­lo­ko­mo­bil­i­ka­slu­u­su­bo­tič­kom­ata­ru­ku­pio­je­An­tun­Voj­nić­1860.

Po­tre­ba­sve­ve­ćih­ka­sla­za­ener­gi­jom­ko­ja­po­kre­će­rad­na­ti­je­la­re­zul­ti­ra­la­je­za-

mje­nom­par­no­ga­stroj­mo­to­ri­ma­Sa u gas, ko­ji­ener­gi­ju­u­rad­ni­ci­lin­dar­do­bi­va­ju­na-kon­vanj­sko­ga­iz­ga­ra­nja­(dr­va,­ču­ta­ka,­kok-sa).­Njih­su­za­mi­je­ni­li­mo­to­ri­s­unu­tar­njim­iz­ga­ra­njem­–­naj­pri­je­ben­zin­ski,­a­zat­im­di­zel­ski­mo­to­ri,­ko­je­su­na­kra­ju­za­mi­je-ni­li­trak­to­ri.

Naj­po­zna­ti­je­tvrt­ke­za­iz­ra­du­ka­sla­u­Au­stro-Ugar­skoj­bi­le­su­HSCS­(Hof ­he-rr-Schrantz-Clayton-Shut­tle­worth),­ko-ja­je­ima­la­tvor­ni­ce­u­Be­ču­i­Bu­dim­peš­ti,­EMÁG­(Első­Magyar­Állami­Gépgyár)­i­MÁVAG­(Magyar­Királyi­Államvasutak­Gépgyára)­iz­Bu­dim­peš­te­te­Kühne­iz­Mo-son­magyaróvára.­U­ma­njem­bro­ju­bi­lo­je­i­ka­sla­tvrt­ki­Mar shall i Wic hter le­iz­En-gle­ske.

Lit.:­A.­Stan­tić,­Kruv naš svag da nji, Su bo ti ca, 2001;­A.­Stan­tić,­Ris i obi telj ska du­ži­jan­ca­u­su­ba­tič­kom­ata­ru, Su bo ti ca, 2011.

P.­Sken­de­ro­vić

KA­STRO­NA­(ka­stro­la)­(tal.­cas­ser(u)ola­<­fr.­cas­se­ro­le­<­de­mi­nu­tiv­sta ro fr.­cas­se­<­pro vans.­cas­sa­<­ka sno lat.­cat­tia:­po­su­da),­ve­ća­od­lje­ve­na­že­lje­zna­ku­hinj­ska­po­su­da­od­tu­ča­i­li­je­va­iz­jed­no­ga­ko­ma­da.­Ima­ih­raz­li­či­tih­vo­lu­me­na­(8,­10,­12­l),­a­na­gor-njem­di­je­lu­sa­stra­ne­sve­ima­ju­dva­uha,­

ko­ja­slu­že­za­dr­ža­nje.­U­po­čet­ku­ni­su­bi­le­ob­la­ga­ne­dru­gim­ma­te­ri­ja­li­ma,­a­po­sli­je­su­iz­nu­tra­bi­le­ka la ji sa ne,­tj.­emaj­li­ra­ne.

Ne­ka­daš­nja­ra­ši­re­nost­upo­ra­be­bi­la­je­uvje­to­va­na­broj­noš­ću­čla­no­va­obi­te­lji.­Ko-ri­sti­la­se­uglav­nom­za­ku­ha­nje­gu­la­ša­i­pa-pri­ka­ša.­Sta­vlja­la­bi­se­na­sa­džak­(že­lje­zni­tro­no­žac­tro­ku­ta­sta­ob­li­ka)­i­pod­nju­bi­se­za­lo­ži­la­va­tra,­zbog­če­ga­je­iz­va­na­bi­la­ča-đa­va.­Sa­džak­bi­sta­jao­pod­odža­kom, tj. u di­je­lu­ku­će­ili­sa­la­ša­iz­ko­je­ga­se­lo­ži­lo­u­pa­ra­snič­ke­pe­ći­(u­Som­bo­ru­se­na­zi­va­la­pa­or­ska­peć)­te­je­imao­ve­li­ki­otvo­r­pre-ma­dim­nja­ku.­Je­la­ko­ja­su­u­njoj­ku­ha­na­na­otvo­re­noj­va­tri­sma­tra­na­su­iz­ra­zi­to­uku­sni­ma.

Iz­vo­ri:­Kazivanje­La­ze­Tum­ba­sa­i­To­me­Ko­pu­no-vi­ća­iz­Su­bo­ti­ce.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KAŠ MIR,­vr­sta­ve­o­ma­fi­ne­tka­ni­ne.­Do-bi­va­se­od­kaš­mir­ske­ko­ze.­Kaš­mir­ska­su­vlak­na­fi­ni­ja­i­od­naj­fi­ni­je­vu­ne­te­su­tka-ni­ne­do­bi­ve­ne­od­tih­vla­ka­na­ve­o­ma­sku­pe.­Iz­to­ga­se­raz­lo­ga­če­sto­iz­ra­đu­ju­tka­ni­ne­ko­je­su­mje­ša­vi­na­kaš­mi­ra­i­vu­ne.­Tim­se­na­zi­vom­kat­kad­ozna­ču­ju­i­svi­le­ne­tka­ni-ne­od­grež­­ili­šap-svi­le,­ko­ja­se­još­na­zi­va­gre­na­din-tka­ni­na.­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­no­si­li­su­u­XX.­st.­kaš­mir­ske­ša­lo­ve,­a­že­ne­pre­ko­ra­me­na­i­kaš­mir­ske­ma­ra­me­ure­še­ne­ve-zom.­Ti­je­kom­1950-ih­no­si­le­su­se­i­kaš­mir-ske­ma­ra­me­po­ve­za­ne­na­gla­vu­ka­rak­te­ri-stič­nih­sli­ko­vi­tih­bo­ja­i­de­ze­na,­od­cr­ve­nih­s­vo­di­com od­ru­ža,­do­ze­le­nih,­mo­drih,­na­koc­ke...­

Lit.:­B.­Rol­ler,­Teh­no­lo­gi­ja­tek­si­la­:­Po­zna­va­nje­odjev nih tka ni na, Za­greb,­1958;­M.­Pe­ić,­G.­Bač-li ja, Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo-ti­ca,­1990;­R.­Čun­ko,­M.­An­drassy,­Vlak na,­Za-greb,­2005;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr va ta,­Za­greb,­2005.

K.­Suk­no­vić

KAŠTELJ (madž.­kastély­<­lat.­casttelum:­utvrda,­kula),­naziv­za­kompleks­zemljišta­sa­stambenim­i­gospodarskim­zgradama­u­Podunavlju.­Riječ­je­o­funkcionalnom­

Kasla­

kaSLa

Page 109: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAŠTELJ

101

spoju­različitih­objekata­u­vlasništvu­vev-leposjednika,­koji­čine­stanovi­za­radnu­snagu­(biroše i komencijaše), gazdin­ka­štelj (dvorac,­kuća­veleposjednika),­prateći­gospodarski­objekti­(staje­za­stoku,­prostot-ri­za­strojeve,­skladišta).­Obično­je­okru-žen­i­parkovskom­površinom,­uređenom­prema­gospodarskoj­moći­veleposjednika,­te većom­česticom­obradivoga­zemljišta,­a­bogatiji­zemljoposjednici­gradili­su­i­vjer-ski­objekt­(kapelu,­crkvu).­Njihovi­su­vla-snici­živjeli­u­gradovima­(Subotica,­Som-bor,­Baja,­Topola).­Na­području­ugarskoga­Podunavlja­građeni­su­u­posljednjoj­trećini XIX.­i­prvoj­polovici­XX.­st.­u­raznim­ar-hitektonskim­stilovima­i­raznih­dimenzija.­Agrarnom­reformom­nakon­Drugoga­svjet-skoga­rata­oduzeti­su­od­vlasnika­i­najčeo-šće­pretvoreni­u­zemljoradničke­zadruge,­a­sami­glavni­objekti­postali­su­upravne­zgrade­tzv.­kombinata­ili­su­potpuno­na-pušteni,­devastirani­i­opljačkani,­osobito­pokretni­inventar.­Formalno­je­većina­njih­proglašena­kulturnim­dobrima­različitoga­ranga.

Babapusta.­Na­oko­6­km­južno­od­dak-našnjega­Aleksa­Šantića,­kaštelj­je­projektit-rao­Ferenc­Reichle,­a­naručitelj­projekta­bio­je­veleposjednik­i­veliki­župan­Bačko-bo-droške­županije­i­grada­Sombora­Károly­Fernbach.­Uređenje­prostora­počelo je 1870-ih,­a­dvorac­je­izgrađen­1906.­Park­od­13­jutara­ukomponiran­je­oko­kaštelja­i­s­njime­čini­nerazdvojivu­cjelinu.­U­jednom­kraju­nalazi­se­mali­rasadnik­s­dva­minija-turna­staklena­vrta­i­vrtlarskom­kućicom.­

U­parku­su­i­tenisko­igralište­i­mali­bazen.­Vertikalni­je­akcent­objekta­vodotoranj­vi-dikovac.­Nacionaliziran­je­nakon­Drugoga­svjetskoga­rata,­kada­je­formirano­poljo-privredno­dobro­9.­maj.­Objekt­je­1990-ih­potpuno­devastiran.

Boršot.­Jedan­je­kaštelj­1767.­izgradio­kraljevski­savjetnik­i­podžupan­Bačko-bo-droške­županije­Josip­Latinović,­a­izgorio­je­1853.­Obnovio­ga­je­i­proširio­Frigyes­Latinović,­dok­ga­je­Endre­Latinović­1930.­djelomično­srušio­i­1934.­prodao­Katolič-koj­crkvi.­Drugi­je­kaštelj­podigao­saborski­zastupnik­Ernő­Latinović­zadnjih­desetlje-ća­XIX.­st.,­ali­ga­je­ubrzo­i­prodao.­Oba­kaštelja­i­danas­postoje.

Gabrić.­Dulićev­kaštelj,­koji­je­podi­-gao­veleposjednik­Franjo­Dulić­iz­Đurđina, oduzet­mu­je­1948.­U­njemu­je­bila­smje-štena­uprava­Agrokombinata­Subotica­za­Gabrić.­U­najnovije­je­vrijeme­devastiran.

Kaćmar.­Kaštelj­su­počeli­graditi­Ivan­(1748.-1823.)­i­Josip­(1759.-1828.)­Latino-vić,­koji­su­selo­1800.­kupili­od­Ugarske­komore.­Gradnju­je­nastavila­barunica­Ete-

la­Geramd,­udovica­Josipova­sina­Šandora­(1785.-1831.),­koji­je­nakon­prestanka­obna-šanja­dužnosti­glavnoga­župana­Bačko-bon-droške­županije­1817.­razvio­moderno­imanje.­Njihov­sin­Ilija­završio­je­gradnju 1840-ih,­a­imanje­je­naslijedila­njegova­kći­Margit,­udana­za­Istvána­Hothyja,­mlađeg­brata­Miklósa­Horthyja.­Devastiran­kaštelj­nakon­srpske­okupacije­1918.-21.­Margita­je­prodala­Jánosu­Latinoviću,­kasnijemu­županu­Bačko-bodroške­županije­(1937.-38.).­Cijeli­posjed­s­kašteljom­socijalističke­su­vlasti­oduzele­1945.­te­je­razrušen­nakon­što­je­opljačkan.­Danas­postoje­samo­njego-vi­ostaci­na­ulazu­u­selo.Fernbachov­kaštelj­na­Babapusti

Nekadašnji­Latinovićev­kaštelj­u­Kaćmaru

Page 110: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KAŠTELJ

102

Monoštor.­Uz­samu­cestu­prema­Som-boru­veleposjednik­János­Szemze­1823.­iz-gradio­je­kaštelj­koji­je­1893.­kupio­i­1920.­dogradio­i­preuredio­Nándor­Wamoscher,­po­kojem­i­danas­nosi­ime.­Velebni­kaštelj,­s­pomoćnim­objektima­i­parkom,­poslije­je­došao­u­posjed­obitelji­Juranović,­od­kojih­je­nacionaliziran­nakon­Drugoga­svjetsko-ga­rata.­Danas­je­u­stambenoj­funkciji­i­u­lošem­stanju.

Tompa.­Južno­od­sela,­središnji­dio­kaštelja­Redl­izgrađen­je­u­drugoj­polovici­XVIII.­st.,­dok­se­kao­vlasništvo­barunske­porodice­Redl­spominje­1831.­Kaštelj­je­proširen­1860.,­a­kapela­sv.­Ane­je­prošio-rena­i­izgrađena­crkva­1893.-1905.­Iste­ga­je­godine­naslijedila­porodica­Nyéky,­a­1908.-45.­u­vlasništvu­je­barunske­porodice­Podmaninczky.­Nakon­Drugoga­svjetskoga­rata­najprije­je­služio­kao­bolnica,­a­poslije­za­smještaj­psihijatrijskih­bolesnika.­Ob-novljen­je­1984.-86.

Zobnatica.­Na­nekadašnjem­najjužnin-jem­području­grada­Subotice,­na­pustari­Zobnatica­(danas­dio­općine­Bačka­Topola),­kaštelj­Terlei­izgradio­je­vlastelin­Gyula­Terlei­1882.,­koji­se­bavio­konjogojstvom.­Danas­je­to­poljoprivredno-turistički­kom-pleks­Zobnatica­kraj­Bačke­Topole,­pa­su­ergela­i­cijeli­kompleks­smješteni­u­prostra-nom­parku­u­dobrom­stanju.­

Lit.:­Aleksa­Šantić­(elaborat­Međuopćinskog­zavo-da­za­zaštitu­spomenika­kulture­Subotica),­Subo-tica,­1984;­B.­Ćupurdija,­Stambena arhitektura subotičkih­salaša, majura i poljoprivrednih kom­binata,­Novi­Sad,­1993;­Magyar Kastélylexikon : Bács­Kiskun­megye­kastélyai­és­kúriái,­Budapest,­2001;­K.­Korponaić,­Stare­subotičke­porodice, Su-botica,­2012;­www.dvorci.info/mapal.php;­www.latinovits.net.­

A.­Rudinski

KA­TA­ČIĆ,­Ma­rin­(Be­reg,­16.­VI­II.­1961.),­kul­tur­ni­dje­lat­nik,­pu­bli­cist.­Sin­je­Ma­ri-na­i­Eve,­rođ.­Mar­ti­no­vić.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Be­re­gu,­a­sred­nju­ško­lu­prav-no­ga­smje­ra­u­Apa­ti­nu.­Di­plo­mi­rao­je­na­Prav­nom­fa­kul­te­tu­u­No­vom­Sa­du­1986.,­na­kon­če­ga­se­upoš­lja­va­u­som­bor­skom­Se­ver tran su,­gdje­do­da­nas­ra­di­na­ru­ko­vo­de-ćim­po­slo­vi­ma.

Od­dje­tinj­stva­su­dje­lu­je­u­ra­du­fol­klor-ne­i­dram­ske­sek­ci­je­be­reš­ko­ga­HKPD-a­Sil­vi­je­Stra­him­nir­Kranj­če­vić,­taj­nik­je­Druš­tva­1995.-2004.,­a­pred­sjed­nik­od­2013.­S­pri­lo­zi­ma­na­šo­kač­koj­ika­vi­ci­po-vre­me­no­se­ja­vlja­u­hr­vat­skoj­pe­ri­o­di­ci­u­Voj­vo­di­ni­(Hr vat ska ri­ječ, Zvo nik, Mi ro ljub, Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca).­S­Iva­nom­Ko­va­čem­su­a­u­tor­je­mo­no­gra­fi­je­be­reš­ko­ga­Druš­tva,­ina­če­naj­sta­ri­je­ga­ak­tiv­no­ga­hr­vat­sko­ga­druš­tva­u­bač­kom­Po­du­na­vlju,­ko­je­ne­pre-ki­nu­to­dje­lu­je­od­1947.

Dje­lo:­Hr vat sko kul tur no pro svet no druš tvo »Sil­vi­je­Stra­hi­mir­Kranj­če­vić«­Bač­ki­Breg­(su­a­u­tor),­Bač­ki­Breg,­2004.

T.­Žig­ma­nov

KA­TA­LI­NIĆ,­Gor­da­na­(Su bo ti ca, 22. IV. 1988.),­atle­ti­čar­ka.­Kći­je­Ju­ri­ce­i­Ma­ri­je,­rođ.­Kam­pa.­U­rod­nom­gra­du­za­vr­ši­la­je­osnov­nu­i­sred­nju­me­di­cin­sku­ško­lu­te­di-plo­mi­ra­la­na­Eko­nom­skom­fa­kul­te­tu.­Atle-ti­kom­se­po­če­la­ba­vi­ti­2000.­u­AK­Spar tak, za­ko­ji­je­na­stu­pa­la­do­2007.,­ka­da­pre­la­zi­u­AK Pro le ter­iz­Zre­nja­ni­na.­Zbog­povrede­na­kon­go­di­nu­da­na­vra­ti­la­se­u­Su­bo­ti­cu­i­pre­sta­la­ak­tiv­no­tre­ni­ra­ti.­

Na­pr­ven­stvi­ma­SR­Ju­go­sla­vi­je­za­mla-đe­ju­ni­o­re­osvo­ji­la­je­2.­mje­sto­u­šta­fe­ti­100­x­200­x­300­x­400­m­(2001.),­2.­mje­sto­u­utr­ci­na­300­m­i­3.­mje­sto­u­utr­ci­na­100­m­(2002.),­a­na­pr­ven­stvi­ma­Sr­bi­je­i­Cr­ne­Go-re­za­mla­đe­ju­ni­o­re­2.­mje­sto­u­šta­fe­ti­100­x­200­x­300­x­400­m­(2003.)­te­1.­mje­sto­utr­ci­

I.­Kovač,­M.­Katačić,­Hr vat sko kul tur no pro­svet­no­druš­tvo­»Sil­vi­je­Stra­hi­mir­Kranj­če­vić«,

Bač­ki­Breg,­2004.

Page 111: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TAN­ČIĆ

103

na­100­m­(2003.,­2004.).­Na­pr­ven­stvi­ma­Sr­bi­je­u­ka­te­go­ri­ji­mla­đih­ju­ni­o­ra­osvo­ji­la­je­1.­mje­sta­u­šta­fe­ti­4­x­100­m,­če­tve­ro­bo­ju­te­u­utr­ka­ma­na­100­m­i­300­m­(2002.),­u­ka­te­go­ri­ji­sta­ri­jih­ju­ni­o­ra­3.­mje­sto­u­šta­fe­ti­4­x­100­m­(2003.),­te­u­se­ni­or­skoj­ka­te­go­ri­ji­1.­mje­sto­u­šta­fe­ti­4­x­400­m­i­3.­mje­sto­u­šta­fe­ti­4­x­100­m­(2007.).­Na­ju­ni­or­skim­po-je­di­nač­nim­pr­ven­stvi­ma­Voj­vo­di­ne­osva­ja-la­je­pr­va­mje­sta­u­šta­fet­nim­utr­ka­ma­4­x­100­m­(2001.-02.)­i­4­x­400­m­(2002.)­te­na­utr­ka­ma­na­200­m­i­300­m­(2002.)­i­100­m­(2006.-07.).­Ži­vi­u­Su­bo­ti­ci.

Iz­vo­ri:­Osob­ni­is­kaz­i­pri­vat­na­ar­hi­va­Gor­da­ne­Ka­ta­li­nić.

P.­Sken­de­ro­vić

KA­TA­LI­NIĆ,­Ju­ri­ca­(Osi­jek,­20.­III.­1954.),­pa­do­bra­nac,­je­dri­li­čar,­sport­ski­pi-lot.­Sin­je­Ju­ri­ce­i­Ma­ri­je,­rođ.­Ko­ro­šec.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Osi­je­ku,­a­sred-nju­stro­jar­sku­u­Su­bo­ti­ci.­Pa­do­bran­stvom­se­po­čeo­ba­vi­ti­u­rod­nom­gra­du,­a­pr­vi­je­skok­iz­veo­1970.­u­Ae­ro­klu­bu­Osi jek. Slje­de­će­go­di­ne­se­li­se­u­Su­bo­ti­cu­i­po­sta­je­član­AK­Su bo ti ca­(da­nas­AK­Ivan­Sa­rić). Po­lo­žio­je­is­pit­za­na­stav­ni­ka­pa­do­bran­stva­1982.­i­na­stav­ni­ka­za­pi­lo­te­1993.­

Na­ju­ni­or­skim­pa­do­bran­skim­pr­ven-stvi­ma­Ju­go­sla­vi­je­odr­ža­ni­ma­na­Ble­du,­ae­ro­drom­Le­sce,­osvo­jio­je­3.­mje­sto­u­sko­ko­vi­ma­na­cilj­i­u­ukup­nom­po­ret­ku­(1976.)­te­3.­mje­sto­u­ukup­nom­po­ret­ku­–­ekip­no­(1978.),­a­na­se­ni­or­skom­Pr­ven­stvu­Ju­go­sla­vi­je­1980.­u­Sa­ra­je­vu­na­ae­ro­dro­mu­But­mir­kao­član­re­pre­zen­ta­ci­je­Voj­vo­di­ne­osvo­jio­je­2.­mje­sto­u­grup­nim­sko­ko­vi­ma­u­cilj­i­u­ukup­nom­po­ret­ku.

Za­pa­do­bran­sku­re­pre­zen­ta­ci­ju­Voj­vo-di­ne­na­stu­pao­je­od­1976./77.­do­1981./82.­Za­pa­že­ne­re­zul­ta­te­po­sti­zao­je­na­pa­do-bran­skim­pr­ven­stvi­ma­Voj­vo­di­ne:­2.­mje-sto­u­ukup­nom­pla­sma­nu­–­ekip­no­(1978.);­1.­mje­sto­u­sko­ko­vi­ma­na­cilj,­2.­mje­sto­u­grup­nom­sko­ku­na­cilj­i­me­da­lja­Naj bo lji pa do bra nac (1979.);­1.­mje­sto­u­sko­ko­vi­ma­na­cilj­i­2.­mje­sto­u­grup­nim­sko­ko­vi­ma­na­cilj­(1980.);­1.­mje­sto­u­grup­nim­sko­ko-vi­ma­na­cilj­(1981.);­3.­mje­sto­u­sko­ku­na­cilj­i­u­ukup­nom­po­ret­ku­sko­ka­na­cilj­te­2.­

mje­sto­u­grup­nom­sko­ku­na­cilj­(1984.).­Na­Pa­do­bran­skom­pr­ven­stvu­Sr­bi­je­osvo­jio­je­3.­mje­sto­u­grup­nom­sko­ku­na­cilj­(1980.),­a­na­No­vo­sad­skom­ku­pu­u­sko­ko­vi­ma­na­cilj­osvo­jio­je­1.­mje­sto­(1978.)­i­3.­mje­sto­(1983.).

Kao­pi­lot­je­dri­li­ca­i­mo­tor­nih­avi­o­na­na­pr­ven­stvi­ma­mo­tor­nih­pi­lo­ta­Zra­ko­plov­no-ga­sa­ve­za­Voj­vo­di­ne­osvo­jio­je­3.­mje­sto­u­ukup­nom­pla­sma­nu­(1983.),­1.­mje­sto­u­iz-vi­đač­kim­za­da­ci­ma­i­2.­mje­sto­u­ukup­nom­po­ret­ku­(1984.)­te­1.­mje­sta­u­pre­ci­znom­sli­je­ta­nju­i­u­ukup­nom­po­ret­ku­(1986.).­Na­pr­ven­stvi­ma­mo­tor­nih­pi­lo­ta­Sr­bi­je­osvo­jio­je­1.­mje­sto­u­pre­ci­znom­sli­je­ta­nju­(1986.)­te­1.­mje­sto­u­ekip­nom­po­ret­ku­i­2.­mje­sto­u­iz­vi­đač­kim­za­da­ci­ma­(1992.).­Na­Me­mo-ri­ja­lu­Iva­na­Sa­ri­ća­na­Bi­ko­vu­1986.­osvo­jio­je­1.­mje­sto­u­pre­ci­znom­sli­je­ta­nju­i­iz­vi-đač­kim­za­da­ci­ma.

U­ka­ri­je­ri­je­ostva­rio­1300­sko­ko­va­pa-do­bra­nom,­1300­sa­ti­le­ta­avi­o­nom­i­300­sa­ti­le­ta­je­dri­li­com.­

Iz­vor:­osob­ni­is­kaz­i­ar­hi­va­Ju­ri­ce­Ka­ta­li­ni­ća.

Lit.:­Al­ma­nah­ju­go­slo­ven­skog­spor­ta­1980,­Be­o-grad,­1981;­M.­Bru­stu­lov­i­dr.,­Sport u Su bo ti ci : 1944­1984­Sportélet­Szabadkán, Su bo ti ca, 1984.

P.­Sken­de­ro­vić

KA­TAN­ČIĆ,­An­tun­(Su­bo­ti­ca,­12.­X.­1919.­–­Su­bo­ti­ca,­1.­II.­2004.),­gim­na­sti­čar,­sport­ski­pe­da­gog.­Ro­đen­je­u­si­ro­maš­noj­obi­te­lji­Ni­ko­le­i­Ma­ri­je,­rođ.­Iv­ko­vić.­Po­sli-je­osnov­ne­ško­le­i­I.­raz­re­da­sred­nje­ko­je­je­za­vr­šio­u­Su­bo­ti­ci,­ško­lo­va­nje­na­sta­vlja­na­nje­mač­kom­u­Fi­li­po­vu­(da­nas:­Bač­ki­Gra-čac)­i­Ka­ra­vu­ko­vu,­a­za­tim­je­za­nat­iz­u­čio­u­Su­bo­ti­ci.­Ka­sni­je­je­za­vr­šio­i­za­uči­te­lja­op­će­tje­lo­vje­žbe.­Spor­tom­se­po­čeo­ba­vi­ti­1930-ih,­ka­da­je­pri­stu­pio­So­ko­lu­Kra­lje-vi­ne­Ju­go­sla­vi­je,­gdje­je­po­stao­vod­ni­kom­od­je­la­i­su­dje­lo­vao­na­ra­znim­na­tje­ca­nji­ma:­na­So­kol­skom­sle­tu­u­Su­bo­ti­ci­1936.,­zbog­sla­ba­ma­te­ri­jal­no­ga­sta­nja­ni­je­mo­gao­su-dje­lo­va­ti­na­Sve­sla­ven­skom­sle­tu­u­Pra­gu­1938.,­su­di­o­nik­je­ve­li­ko­ga­so­kol­sko­ga­sle­ta­u­So­fi­ji­1939.­i­me­đu­žup­sko­ga­na­tje­ca­nja­so­ko­la­u­Be­o­gra­du­16.­III.­1941.­itd.

Page 112: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TAN­ČIĆ

104

Na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­na­sta-vio­se­ba­vi­ti­gim­na­sti­kom­kao­član­Gim­na-stič­ko­ga­druš­tva­Par­ti­zan­iz­Su­bo­ti­ce.­Uz­Jo­si­pa­Ku­jun­dži­ća­–­Ke­ju­i­Edea­Magyara­naj­u­spješ­ni­ji­je­su­bo­tič­ki­gim­na­sti­čar­u­pr-voj­po­sli­je­rat­noj­ge­ne­ra­ci­ji.­Na­Pr­ven­stvu­Ju­go­sla­vi­je­u­Za­gre­bu­1949.­osvo­jio­je­3.­mje­sto­u­po­je­di­nač­nom­vi­še­bo­ju,­iza­Jo­si­pa­Ku­jun­dži­ća­i­Se­ku­le­Pa­ji­ća.­Taj­ga­je­re­zul-tat­uvr­stio­u­re­pre­zen­ta­ci­ju­Ju­go­sla­vi­je,­za­ko­ju­je­na­stu­pio­dva­pu­ta,­te­je­na­Svjet-skom­pr­ven­stvu­1950.­u­Ba­se­lu­osvo­jio­5.­mje­sto­u­ekip­nom­vi­še­bo­ju,­a­43.­mje­sto­u­po­je­di­nač­nom­vi­še­bo­ju­u­kon­ku­ren­ci­ji­58­gim­na­sti­ča­ra.­Na­stu­pio­je­i­tri­pu­ta­za­re­pre­zen­ta­ci­ju­NR­Sr­bi­je.­Na­tje­cao­se­u­ve­te­ran­skim­ka­te­go­ri­ja­ma­i­u­du­bo­koj­sta-ro­sti­–­na­13.­Sve­so­kol­skom­sle­tu­u­Pra­gu­2000.­u­pe­to­bo­ju­je­osvo­jio­zlat­nu­me­da­lju.­Su­dje­lo­vao­je­i­na­ne­ko­li­ko­ma­ni­fe­sta­ci­ja­ob­no­ve­so­kol­stva­u­Sr­bi­ji­po­čet­kom­2000-ih­go­di­na.­

Od­1940.­kao­na­stav­nik­tje­le­sno­ga­od-go­ja­ra­di­u­su­bo­tič­kim­ško­la­ma:­naj­pri­je­u­osnov­nim­ško­la­ma,­za­tim­u­Že­lje­znič­koj­in­du­strij­skoj­ško­li­do­1952.,­za­tim­u­OŠ­Ivan­Mi­lu­ti­no­vić,­a­od­1967.­u­spe­ci­jal­noj­ško­li­Žar­ko­Zre­nja­nin.­Na­Dr­žav­nom­in-sti­tu­tu­za­fi­skul­tu­ru­(DIF)­u­Be­o­gra­du­go-di­na­ma­je­dr­žao­pre­da­va­nja.­

Bio­je­za­lju­blje­nik­u­tam­bu­raš­ku­gla­zbu­te­je­na­nje­go­vu­ini­ci­ja­ti­vu­4.­X.­2001.­odr-ža­na­ve­čer­sje­ća­nja­na­Pe­ru­Tum­bas­Ha­ju,­či­ji­re­zul­tat­je­bi­lo­osni­va­nje­tam­bu­raš­ko­ga­sa­sta­va­Sled­be­ni­ci­Pe­re­Tum­bas­Ha­je.

Po­ko­pan­je­na­Baj­skom­gro­blju­u­Su-bo ti ci.

Lit.:­Al­ma­nah­ju­go­slo­ven­skog­spor­ta­1943­–­1963, Be­o­grad,­1964;­Da ni,­br.­6,­Su­bo­ti­ca,­11.­II.­2004;­Fi­zič­ka­kul­tu­ra­i­sport­u­Voj­vo­di­ni­1945­1975,­No-vi­Sad,­1975;­M.­Bru­stu­lov­i­dr.,­Sport u Su bo ti ci 1944­1984­:­Sportélet­Szabadkán,­Su­bo­ti­ca,­1984;­Bu­nje­vač­ke­no­vi­ne, 13, 30, Su bo ti ca, 2006, 2007.

P.­Sken­de­ro­vić­i­E.­He­mar

KA­TAN­ČIĆ,­Ma­ti­ja­Pe­tar­(Val­po­vo,­12.­VI­II.­1750.­–­Bu­dim,­23.­V.­1825.),­fra­nje-vac,­knji­žev­nik,­pre­vo­di­telj,­lek­si­ko­graf,­lin­gvist,­ar­he­o­log,­po­vje­sni­čar,­nu­mi­zma-

ti­čar­i­ge­o­graf,­sve­u­či­liš­ni­pro­fe­sor.­Gra­ma-tič­ku­ško­lu­po­ha­đao­je­u­Pe­ču­hu,­Bu­di­mu­i­Ba­ji,­a­gim­na­zi­ju­u­Se­ge­di­nu.­U­fra­nje­vač-ku­Pro­vin­ci­ju­sv.­Iva­na­Ka­pi­stran­sko­ga­stu-pio­je­1772.­No­vi­ci­jat­je­za­vr­šio­u­Ba­ču.­Na­za­re­đe­nju­je­pri­mio­re­dov­nič­ko­ime­Pe­tar.­Fi­lo­zo­fi­ju­i­te­o­lo­gi­ju­stu­di­rao­je­na­fra­nje-vač­kom­Ge­ne­ral­nom­uči­liš­tu­I.­re­da­u­Osi-je­ku,­a­1775.­za­re­đen­je­za­sve­će­ni­ka.­Na­bu­dim­skom­sve­u­či­liš­tu­stu­di­rao­je­po­e­ti­ku,­fi­lo­zo­fi­ju­i­te­o­lo­gi­ju­te­je­1779.­ste­kao­na-slov­dok­to­ra­fi­lo­zo­fi­je.­Pr­vo­je­bio­pro­fe­sor­fra­nje­vač­ke­gim­na­zi­je­u­Osi­je­ku­1779.-88.,­a­ka­ko­ni­je­htio­pre­da­va­ti­na­nje­mač­kom­je­zi­ku,­pre­la­zi­u­Za­greb,­gdje­je­pre­da­vao­na­ar­hi­gim­na­zi­ji­1788.-95.­Na­Kra­ljev­skom­sve­u­či­liš­tu­u­Peš­ti­pre­da­vao­je­sta­ri­ne­(ar-he­o­lo­gi­ja­i­sta­ra­ge­o­gra­fi­ja)­i­nu­mi­zma­ti­ku­1795.-1800.,­a­bio­je­i­ku­stos­sve­u­či­liš­ne­knji­žni­ce.­Slu­žbe­no­je­umi­ro­vljen­zbog­sla­bo­ga­zdra­vlja,­me­đu­tim,­nje­go­va­je­pro-fe­sor­ska­i­sve­u­či­liš­na­ka­ri­je­ra­tr­pje­la­zbog­po­li­tič­kih­pro­go­na:­iz­Za­gre­ba­je­mo­rao­oti­ći­zbog­ot­kri­ća­»ja­ko­bin­ske­uro­te«­Do-mi­ni­ka­Ig­na­ci­ja­Mar­ti­no­vi­ća,­a­s­peš­tan-sko­ga­sve­u­či­liš­ta­zbog­na­vod­ne­men­tal­ne­bo­le­sti­i­traj­ne­rad­ne­ne­spo­sob­no­sti.­Ta­da­je­bio­pri­si­ljen­za­tra­ži­ti­mi­ro­vi­nu­uz­uvjet­da­sve­svo­je­znan­stve­ne­ra­do­ve­osta­vi­sve-u­či­liš­tu­i­traj­no­se­na­sta­ni­u­Peš­ti.­Is­pr­va­je­bo­ra­vio­u­sa­mo­sta­nu­Pro­vin­ci­je­sv.­Ma­ri­je­1795.-1809.,­a­za­tim­u­sre­diš­njem­sa­mo­sta-nu­Pro­vin­ci­je­sv.­Iva­na­Ka­pi­stran­sko­ga­u­Bu­di­mu,­ne­iz­la­ze­ći­iz­van­sa­mo­sta­na­do­kra­ja­ži­vo­ta­i­ne­dje­lu­ju­ći­u­jav­no­sti.­U­mi-ro­vi­ni­je­mno­go­pi­sao­i­pre­vo­dio,­ali­do­pred­smrt­mu­niš­ta­ni­je­ob­ja­vlje­no.­Po­ko-pan­je­u­krip­ti­bu­dim­sko­ga­sa­mo­sta­na­sv.­Stje­pa­na­Pr­vo­mu­če­ni­ka.

Bio­je­iz­nim­ni­eru­dit,­je­dan­od­naj­u­če-ni­jih­Hr­va­ta­svo­je­ga­vre­me­na.­Nje­gov­pe-de­se­to­go­diš­nji­znan­stve­ni­rad­na­la­tin­skom­i­hr­vat­skom­je­zi­ku­ob­u­hva­ćao­je­ar­he­o­lo-gi­ju,­epi­gra­fi­ju,­fi­lo­lo­gi­ju,­ge­o­gra­fi­ju,­po­vi-jest­i­nu­mi­zma­ti­ku.­Kao­pje­snik­ob­ja­vio­je­zbir­ku­Fruc tus auc tum na les­(1791.)­te­niz­pri­god­ni­ca­na­hr­vat­skom,­ma­džar­skom­i­la­tin­skom­je­zi­ku.­Osni­vač­je­i­glav­ni­pred-stav­nik­hr­vat­sko­ga­knji­žev­no­ga­kla­si­ci­zma.­Au­tor­je­pr­vo­ga­ti­ska­no­ga­pri­je­vo­da­ci­je­lo-

Page 113: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TAN­ČIĆ

105

ga­Sve­to­ga­pi­sma­na­hr­vat­skom­je­zi­ku,­ko­ji­je­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­dvo­je­zič­no­ob­ja­vio­fra­Gr­gur­Če­va­po­vić­–­Sve­to­pi­smo­Sta­rog’­za­ko­na­(1-4,­Bu­dim,­1831.)­i­Sve to pi smo No­vog’­za­ko­na­(1-2,­Bu­dim,­1831.).­Pre­veo­ga­je­za­»nas­he­Slav­no-Illyric­sko­Po­ko­le­nje,­

plod­no­i­shi­ro­ko­s’­oba­dve­stra­ne­Du­na­va,­Dra­ve,­i­Sa­ve«­na­»je­zik­slav­no-illyric­ski­iz­go­vo­ra­bo­san­skog«­tj.­na­no­voš­to­kav­sku­ika­vi­cu,­či­me­se­na­sta­vio­na­knji­žev­ni­je­zik­bo­san­skih,­dal­ma­tin­skih­i­sla­von­skih­pi­sa-ca­lek­ci­o­na­ra,­knji­žev­ni­ka­i­lek­si­ko­gra­fa.­U­ru­ko­pi­su­je­ostao­nje­gov­hr­vat­sko-la­tin­ski­rječ­nik­(Pra vo slov nik)­te­la­tin­sko-hr­vat­ski­rječ­nik­(Etymo lo gi con Illyri cum),­ko­ji,­uz­lek­sič­ko­bla­go,­sa­dr­ža­va­i­mno­ge­di­ja­lekt-no­obi­lje­že­ne­ri­je­či,­no­vo­tvor­ni­ce,­fra­ze-me,­uz­re­či­ce,­za­go­net­ke­i­pr­vu­su­stav­ni­ju­eti­mo­loš­ku­ob­ra­du.­Za­čet­nik­je­mo­der­ne­hr­vat­ske­ar­he­o­lo­gi­je,­au­tor­je­pr­vo­ga­hr-vat­sko­ga­te­o­rij­sko-epi­graf­sko­ga­udž­be­ni-ka,­pr­vi­je­u­Hr­va­ta­upo­tri­je­bio­i­tu­ma­čio­po­jam­et­no­lo­gi­ja.­Sa­ču­va­na­ru­ko­pi­sna­ostavš­ti­na­na­la­zi­se­u­Na­ci­o­nal­noj­knji­žni-ci­u­Bu­dim­peš­ti,­Na­ci­o­nal­noj­i­sve­u­či­liš­noj­knji­žni­ci­u­Za­gre­bu­i­Ar­hi­vu­HA­ZU-a­u­Za­gre­bu­te­u­ar­hi­vi­ma­fra­nje­vač­kih­sa­mo-sta­na­u­Bu­di­mu­i­Po­že­gi,­dok­su­mu­ne­ki­ru­ko­pi­si­iz­gu­blje­ni­(mo­no­gra­fi­ja­Val­po­va,­au­to­bi­o­gra­fi­ja).

Za­po­du­nav­ske­Hr­va­te­va­žna­su­nje­go-va­po­vi­je­sna­i­et­no­loš­ka­is­tra­ži­va­nja­pa­non-sko-po­du­nav­sko­ga­pro­sto­ra.­Sre­diš­nja­mu­

je­te­za­et­no­ge­ne­ze­Ju­žnih­Sla­ve­na­o­»ilir-skoj­au­toh­to­no­sti­sla­ven­sko­ga­pu­čan­stva«,­od­no­sno­o­kon­ti­nu­i­te­tu­sla­ven­ske­na­se­lje-no­sti­ju­go­i­stoč­ne­Eu­ro­pe,­pre­ma­ko­joj­su­i­sta­ri­Ili­ri­bi­li­Sla­ve­ni.­Ta­se­te­za­te­me­lji­la­na­hu­ma­ni­stič­koj­ide­ji­kon­ti­nu­i­te­ta­eu­rop-ske­kul­tu­re­od­an­ti­ke­do­sa­daš­njo­sti.­Ia­ko­je­nje­go­vo­miš­lje­nje­ka­ko­Hr­va­ti­po­tje­ču­od­Ili­ra,­a­ovi­od­Tra­ča­na,­u­zna­no­sti­od-ba­če­no,­te­za­o­ilir­skoj­au­toh­to­no­sti­sla­ven-sko­ga­pu­čan­stva­za­pra­vo­je­dio­ši­re­ga­odu-še­vlje­nja­ide­jom­ili­ri­zma,­ko­je­je­do­ži­vje­lo­vr­hu­nac­u­ilir­skom­po­kre­tu­tri­de­se­tih­i­če­tr­de­se­tih­go­di­na­XIX.­st.­Su­klad­no­to-mu,­te­me­ljio­je­i­svo­je­sta­vo­ve­o­et­no­ge­ne­zi­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca,­ko­je­je­iz­nio­u­dje­lu­De Is tro,­što­je­pr­vi­po­ku­šaj­znan­stve­no-ga­ob­jaš­nje­nja­to­ga­pi­ta­nja.­Pre­ma­nje­go-vu­miš­lje­nju,­Bu­njev­ci­pod­ri­je­tlo­vu­ku­od­an­tič­kih­Da­ča­na­(iz­Da­ci­je,­na­pod­ruč­ju­da­naš­nje­Ru­munj­ske),­dok­su­Šok­ci­po-tom­ci­Pa­no­na­ca­Tra­ča­na.­Obje­te­ze­da­nas­su­znan­stve­no­od­ba­če­ne.­Dač­ka­te­o­ri­ja­u­su­prot­no­sti­je­sa­svim­po­vi­je­snim­iz­vo­ri-ma,­ko­ji­do­ka­zu­ju­do­se­lja­va­nje­Bu­nje­va­ca­iz­dal­ma­tin­sko-bo­san­sko-her­ce­go­vač­ko­ga­pro­sto­ra.­Jed­na­ko­ta­ko­te­za­o­pod­ri­je­tlu­Šo-ka­ca­od­Tra­ča­na,­od­no­sno­ob­jaš­nje­nje­da­su­do­bi­li­ime­po­pla­ni­ni­Mons Suc co rum na­gra­ni­ci­Bu­gar­ske­i­Ru­me­li­je,­ta­ko­đer­ne­ma­ni­ka­kvih­ute­me­lje­nja­u­po­vi­je­snim­do­ku­men­ti­ma­i­u­su­prot­no­sti­je­sa­spo­zna-ja­ma­o­mi­gra­ci­ja­ma­iz­Bo­sne­i­Sla­vo­ni­je­u­Bač­ku,­u­ko­ji­ma­su­vre­me­na­zna­nost­na­la­zi­ko­ri­je­ne­šo­kač­ko­ga­iden­ti­te­ta.­Prem­da­su­te­ze­o­et­no­ge­ne­zi­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­da-nas­na­puš­te­ne,­nje­gov­rad­na­is­tra­ži­va­nju­et­no­ge­ne­ze­ju­žnih­Sla­ve­na­vri­je­dan­je­jer­je­bio­in­spi­ra­ti­van­za­ka­sni­je­is­tra­ži­va­če­te­te­me.

Dje­la:­Dis­ser­ta­tio­de­co­lum­na­mil­li­a­ria­ad­Es­ze­kum re per ta,­Es­ze­ki,­1782­(Za­gra­bie,­1794²;­hrv.­pri­je­vod­Ras­pra­va­o­rim­skom­mi­ljo­ka­zu­pro­na­đe-nom­kod­Osi­je­ka,­Osječ­ki­zbor­nik,­18-19,­20,­21,­Osi­jek,­1987,­1989,­1991;­In ve te rem Cro a to rum pa tri am in da ga tio phi lo lo gi ca,­Za­gra­bi­ae,­1790;­Fruc tus auc tum na les in iu gis Par nas si Pan no nii ma xi mam par tem lec ti La tia et Illyri ca che li de­co ri,­Za­gra­bi­ae,­1791­(1794²);­Spe ci men phi lo lo gi­ae et ge o grap hi ae Pan no ni o rum in quo de ori gi ne lin gua et li te ra tu ra Cro a to rum si mul de Si sci ae, An da u to nii, Ne vi o du ni, Po e to vi o nis ur bi um in

Naslovnica­prvoga­sveska­Katančićeva­prijevoda­Starog­zavjeta­(Budim,­1831.)

Page 114: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TAN­ČIĆ

106

Pan no nia olim ce le bri um et his in ter i ec ta rum via mi li ta ri man si o num si tu dis se ri tur,­Za­gra­bi­ae,­1795­(1797²);­De Is tro ei u sque ad co lis com men ta­tio in qua au toc htho nes Illyrii ex ge ne re Thra cio adve nae item apud Illyri os a pri mis re rum pu bli­ca rum tem po ri bus ad no stram usque ae ta tem pra e­ser tim qu od ori gi nem lin gu am et li te ra tu ram eo­rum dem spec tat de du cun tur,­Bu­dae,­1798;­Or bis an ti qu us ex ta bu la iti ne ra ria qu ae The o do sii imp et Pe u tin ge ri au dit ad syste ma ge o grap hi ae re dac­tus et com men ta rio il lu stra tus,­1-2,­Bu­dae,­1824-1825;­Is tri ad co la rum ge o grap hia ve tus e mo nu­men tis epi grap hi cis, mar mo ri bus, nu mis, ta bel lis eru ta et com men ta ri is il lu stra ta,­1-2,­Bu­dae,­1826-1827;­Com men ta ri us in Ca ii Pli nii Se cun di Pan no­ni am,­Bu­dae,­1829­(hrv.­pri­je­vod­Ko men tar Pa no­ni je Ga ja Pli ni ja Sta ri jeg,­Osi­jek,­1991);­Pje­sme­An­tu­na­Ka­ni­žli­ća,­An­tu­na­Iva­no­ši­ća­i­Ma­ti­je­Pe­tra­Ka­tan­či­ća,­Sta ri pi sci hr vat ski,­26,­Za­greb,­1940;­Hr­vat­ski­la­ti­ni­sti.­Pet­sto­lje­ća­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti,­3,­Za­greb­1970;­(Iz­bor).­Zbor­nik­sti­ho­va­i­pro-ze­XVI­II.­sto­lje­ća,­Pet­sto­lje­ća­hr­vat­ske­knji­žev­no sti,­19,­Za­greb­1973;­Knji­ži­ca­o­ ilir­skom­pje­sniš­tvu­iz­ve­de­na­po­za­ko­ni­ma­este­ti­ke­(pri­je-vod­dje­la­De po e si Illyri ca li bel lus ad le ges aest­he ti cae exac tus,­Bu­dae,­1817),­Osi­jek­1984;­Iza­bra ne pje sme,­Vin­kov­ci­1994;­Iz­bor­iz­dje­la, Za­greb­1994;­Iza­bra­na­dje­la,­Vin­kov­ci­2000;­Pot-pu­ni­ja­bi­bli­o­gra­fi­ja­u:­M.­Mal­ba­ša,­Bi­bli­o­gra­fi­ja­Ma­ti­je­Pe­tra­Ka­tan­či­ća,­Ko lo,­2/2005,­Za­greb.

Lit.:­T.­Ma­tić,­Ži­vot­i­rad­Ma­ti­je­Pe­tra­Ka­tan­či­ća,­Sta ri pi sci hr vat ski,­26,­Za­greb,­1940;­R.­Ka­ti­čić,­Ma­ti­ja­Pe­tar­Ka­tan­čić­i­po­če­ci­no­voš­to­kav­skog­stan­dard­nog­je­zi­ka­u­Hr­va­ta,­Fo rum,­10-12/1983,­Za­greb;­S.­Ma­ri­ja­no­vić,­Ma­ti­ja­Pe­tar­Ka­tan­čić,­lek­si­ko­graf,­o­hr­vat­skoj­lek­si­ko­gra­fi­ji­i­lek­si­ko­gra-fi­ma,­Da­ni­hvar­skog­ka­za­liš­ta,­21,­Split,­1995;­B.­Kun­tić­Ma­kvić,­Pod­ri­je­tlo­Hr­va­ta­pre­ma­Ma­ti­ji­Pe­tru­Ka­tan­či­ću­u­nje­go­vu­opi­su­Po­du­na­vlja,­u:­Et­no­ge­ne­za­Hr­va­ta,­Za­greb,­1995;­L.­Far­kaš,­Pr­vi­oti­snu­ti­pri­je­vod­bi­bli­je­u­Hr­va­ta,­Je­zi­ko­slo­vlje, 1/1998,­Osi­jek;­J.­Bra­tu­lić,­Zna­če­nje­Ka­tan­či­će­va­pri­je­vo­da­Sve­tog­pi­sma,­u:­Dru gi hr vat ski sla vi­stič­ki­kon­gres,­2,­Za­greb,­2001;­Hr vat ska en ci klo­pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­L.­De­spot,­Je­zik­hr­vat­skog bi blij skog pr vo ti ska,­Osi­jek,­2006;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­Hr vat ski fra­nje­vač­ki­bi­o­graf­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2010;­R.­Sken­de­ro­vić,­O­dač­kom­pod­ri­je­tlu­Bu­nje­va­ca:­dva­ne­u­spje­la­po­ku­ša­ja­oži­vlja­va­nja­na­puš­te­ne­pa­ra-dig­me,­Hr va ti u Voj vo di ni : Iden ti tet(i), pro ce si i druš tve ne ak tiv no sti,­Za­greb­–­Su­bo­ti­ca,­2012.

R.­Sken­de­ro­vić

KA­TAN­ČIĆ,­Paul­–­Džo­pa (Pa­vao)­(Be-o­grad,­8.­IX.­1937.),­emi­grant­ski­po­li­tič­ki­ak­ti­vist,­knji­žev­nik.­Sin­je­Blaš­ka,­ko­ji­je­u­vri­je­me­nje­go­va­ro­đe­nja­bio­pre­vo­di­telj­

za­nje­mač­ki­i­ma­džar­ski­je­zik­u­cen­tra­li­Ke­mij­ske­in­du­stri­je­Zor ka­u­Be­o­gra­du,­i­Mar­ge,­rođ.­De­vić.­U­ci­vil­nu­ma­ti­cu­ro­đe-nih­upi­san­je­kao­Pa­vle,­jer­je­ma­ti­čar­od­bio­upi­sa­ti­ime­na­Paul,­po­nje­mač­ko­me­ku­mu,­i­Pa­vao.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Su­bo-ti­ci,­a­za­po­če­tu­sred­nju­je­pre­ki­nuo­jer­je­uhi­ćen­kao­hr­vat­ski­na­ci­o­na­list.­Po­sli­je­je­za­vr­šio­pri­vat­nu­ško­lu­za­pro­gra­mi­ra­nje­i­po­sta­vlja­nje­alat­nih­stro­je­va­u­Västerå-su­(Šved­ska)­1979.,­vi­so­ku­pri­vat­nu­me-nadžer­sku­ško­lu­u­Pa­lo­Al­tu­(Ka­li­for­ni­ja)­1981.­te­jed­no­go­di­šnji­pro­gra­mer­ski­te­čaj­stro­jar­sko­ga­smje­ra­u­Pre­to­ri­ji­(Južno­a­frič-ka­Re­pu­bli­ka)­1983.­

Kao­uče­nik­osu­đen­je­1956.­na­tri­i­pol­go­di­ne­stro­ga­za­tvo­ra­zbog­ši­re­nja­an­ti­ju-go­sla­ven­skih­le­ta­ka­i­pi­sa­nja­hr­vat­skih­slo-ga­na­po­zi­do­vi­ma­su­bo­tič­kih­ku­ća.­Ka­znu­je­od­slu­žio­u­Za­be­li­kod­Po­ža­rev­ca.­Na­kon­nje­zi­na­is­te­ka­pre­u­ze­la­ga­je­voj­na­po­li­ci-ja­zbog­neo­da­zi­va­nja­na­slu­že­nje­voj­no­ga­ro­ka.­Od­ve­den­je­u­voj­ni­za­tvor­Za­lu­ža­ne­kod­Ba­nja­Lu­ke,­u­ko­je­mu­je­pro­veo­11­i­pol­mje­se­ci.­Po­čet­kom­1962.­vra­tio­se­u­Su-bo­ti­cu,­ali­je­ubr­zo­ile­gal­no­emi­gri­rao­pre-ko­slo­ven­sko-au­strij­ske­gra­ni­ce,­pri­če­mu­je­teš­ko­ra­njen.­Na­kon­kra­ćeg­bo­rav­ka­u­Au­stri­ji,­gdje­se­pri­dru­žu­je­hr­vat­skim­emi-grant­skim­or­ga­ni­za­ci­ja­ma­i­do­bi­va­sta­tus­po­li­tič­ko­ga­iz­bje­gli­ce,­od­la­zi­u­Nje­mač­ku­1963.,­a­1966.­u­Šved­sku,­gdje­i­da­nas­ži­vi.­Ži­vio­je­u­dva­de­se­tak­eu­rop­skih­i­afrič­kih­ze­ma­lja­(me­đu­nji­ma,­u­Ju­žno­a­frič­koj­Re-pu­bli­ci­1975.-85.),­pi­šu­ći­pri­tom­za­hr­vat­ski­emi­grant­ski­ti­sak­(Hr­vat­ska­dr­ža­va,­Mün-chen,­Hr vat ska gru da, Va len cia, Hr vat sko pra vo, Va len cia, Hr­vat­ska­bu­duć­nost, San Ga­briel,­SAD,­Hr vat ska do mo vi na,­Ham-burg,­Hr vat ski vje snik,­Mel­bo­ur­ne,­Da­ni ca,­Chi­ca­go,­Ot por,­Chi­ca­go,­Hr vat ski tjed nik,­Sydney,­No va Hr vat ska,­Lon­don,­po­sli­je­Sydney­i­dr.).­Od­1990-ih­ja­vljao­se­i­u­no­vi­na­ma­u­Hr­vat­skoj,­a­još­od­1971.­ob­ja­vlju­je­član­ke­u­šved­skim­no­vi­na­ma.­Ti­je­kom­2000-ih­po­vre­me­no­je­su­ra­đi­vao­i­u­su­bo­tič­kom­ti­sku­(Gla­snik­Puč­ke­ka­si­ne­1878., Hr­vat­ska­ri­ječ, Su­bo­tič­ke­no­vi­ne). Od­2006.­eu­rop­ski­je­do­pi­snik­No ve Hr vat­ske­iz­Sydneya.

Page 115: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TAN­ČIĆ

107

Čla­nom­Hr­vat­skog­na­rod­nog­vi­je­ća­(HNV),­re­pre­zen­ta­tiv­no­ga­ti­je­la­hr­vat­skih­emi­grant­skih­or­ga­ni­za­ci­ja,­po­stao­je­1974.­Ju­go­sla­ven­ska­taj­na­slu­žba­po­ku­ša­la­ga­je­ubi­ti­1977.­u­Jo­han­nes­bur­gu,­ali­je­umje­sto­nje­ga­stra­dao­Jo­zo­Oreč.­U­jav­nim­na­stu­pi-ma,­ko­ji­su­bi­li­po­pra­će­ni­u­me­di­ji­ma,­za­u-zi­mao­se­za­hr­vat­ske­in­te­re­se:­u­šved­skom­ti­sku­opo­vr­ga­vao­je­te­o­ri­je­da­su­hr­vat­ske­emi­grant­ske­or­ga­ni­za­ci­je­iz­vr­ši­le­aten-tat­na­šved­sko­ga­pre­mi­je­ra­Olo­fa­Pal­mea­1986.;­ka­da­je­zbog­nje­go­va­po­li­tič­ko­ga­an-ga­žma­na­su­bo­tič­ka­po­li­ci­ja­1987.­od­u­ze­la­pu­tov­ni­cu­nje­go­voj­maj­ci,­sa­mo­stal­no­je­de­mon­stri­rao­pred­ju­go­sla­ven­skim­di­plo-mat­skim­pred­stav­niš­tvi­ma­u­Stoc­khol­mu,­Malmöu,­Ham­bu­r­gu,­Frank­fur­tu­i­Ko­pen-ha­ge­nu,­po­sli­je­če­ga­joj­je­po­li­ci­ja­vra­ti­la­pu­tov­ni­cu;­u­Lun­du­je­vo­dio­de­mon­stra­ci­je­ra­di­po­ti­ca­nja­pi­ta­nja­neo­vi­sno­sti­Hr­vat-ske­u­UN,­u­vri­je­me­bo­rav­ka­ge­ne­ral­no­ga­taj­ni­ka­UN-a­Pére­za­de­Cuélla­ra­u­to­me­gra­du­1989.­itd.­God.­1990.­iza­bran­je­za­sa­bor­ni­ka­u­Sa­bor­HNV-a,­ko­ji­je­sma­tran­svo­je­vr­snom­hr­vat­skom­vla­dom­u­eg­zi­lu.­Su­dje­lo­vao­je­u­ra­du­nje­go­va­VI­II.­za­sje­da-nja­u­trav­nju­1990.­u­Stut­tgar­tu,­ko­je­je­na­po­ziv­pred­sjed­ni­ka­Tu­đma­na­na­sta­vlje­no­u­Za­gre­bu­u­ko­lo­vo­zu.­Ta­da­su­no­vo­i­za­bra­noj­hr­vat­skoj­vla­di­sim­bo­lič­no­pre­da­ni­pre­ro-ga­ti­vi­eg­zil­ne­hr­vat­ske­vla­de,­či­me­je­HNV­pre­stao­po­sto­ja­ti.

Po­čet­kom­1991.­u­šved­sko­me­i­hr­vat-skom­ti­sku­za­u­zi­ma­se­za­Vi­ro­vi­ti­ča­ne­Đu­ru­De­ča­ka,­An­tu­na­Ha­bi­jan­ca­te­Vin­ka­Be­lo­br­ka,­ko­je­je­uhi­ti­la­JNA,­te­pri­ku­plja­po­moć­za­nji­ho­vu­obra­nu.­U­lip­nju­1991.­pri­dru­žu­je­se­Zbo­ru­na­rod­ne­gar­de­i­su­dje-lu­je­u­ob­ra­ni­Vi­ro­vi­ti­ce,­Osi­je­ka­i­Nuš­tra,­u­što­ula­že­i­vla­sti­ta­ma­te­ri­jal­na­sred­stva,­a­ka­ko­je­go­vo­rio­vi­še­svjet­skih­je­zi­ka­te­imao­kon­tak­te­u­svi­je­tu,­bio­je­ak­ti­van­i­u­hr­vat­skoj­me­đu­na­rod­noj­me­dij­skoj­pro-midž­bi.­Pot­kraj­1993.­na­puš­ta­Hr­vat­sku­voj­sku­i­za­poš­lja­va­se­u­hr­vat­skom­Mi­ni-star­stvu­vanj­skih­po­slo­va.­U­Skan­di­na­vi­ju­se­vra­ća­1994.­te­u­šved­skom­i­dan­skom­ti­sku­pi­še­član­ke­i­uvod­ni­ke­o­ra­tu­u­Hr-vat­skoj­i­BiH,­a­uz­to­se­po­li­tič­ki­an­ga­ži­ra:­od­1996.­u­re­gi­o­nal­noj­Ska­nij­skoj­stran­ci­(šved.­Skånepartiet),­u­či­jem­je­pred­sjed­ni-

štvu­bio­2003.-06.­te­de­set­go­di­na,­uz­pre-ki­de,­vo­dio­pro­gram­za­ise­lje­ni­ke­na­šved-skom­je­zi­ku­na­stra­nač­ko­me­ra­di­ju,­a­bio­je­i­osni­vač­lo­kal­ne­Malmö­stran­ke­(šved. Malmöpartiet)­u­ko­joj­je­dje­lo­vao­2001.-02.

God.­2005.­u­vla­sti­toj­je­na­kla­di­iz­dao­knji­gu­Dag bok (hrv. Dnev nik) –­dnev­nič­ke­bi­lješ­ke­ko­je­je­vo­dio­1996.-98.­dok­je­ra-dio­u­Upra­vi­za­use­lje­ni­ke­op­ći­ne­Malmö.­U­knji­zi­je,­uz­broj­ne­po­je­di­no­sti,­pi­sao­o­pro­ma­ša­ji­ma­u­tro­še­nju­nov­ca­po­re­znih­ob-ve­zni­ka­na­mi­je­nje­nog­pro­jek­ti­ma­za­use­lje-ni­ke,­ko­je­se­htje­lo­za­po­sli­ti­i­pre­ko­po­sla­in­te­gri­ra­ti­u­šved­sko­druš­tvo,­ali­je­pro­jekt­pro­pao­zbog­zlo­u­po­ra­ba,­ra­sip­niš­tva­i­ne-o­d­go­vor­no­sti­ko­ri­sni­ka­pro­jek­ta.

Za­za­slu­ge­u­ob­ra­ni­Hr­vat­ske­do­bio­je­čin­pu­kov­ni­ka­Hr­vat­ske­voj­ske.­No­si­telj­je­Spo­me­ni­ce­Do­mo­vin­skog­ra­ta­1990.-1992.­za­su­dje­lo­va­nje­u­ob­ra­ni­Hr­vat­ske­(1992.),­od­li­ko­va­nja­Red­hr­vat­skog­ple­te­ra­(1996.)­za­oso­bi­ti­do­pri­nos­raz­vit­ku­i­ugle­du­Re­pu-bli­ke­Hr­vat­ske­i­do­bro­bi­ti­nje­zi­nih­gra­đa­na­te­još­ne­ko­li­ko­ci­vil­nih­i­voj­nih­od­lič­ja.­

Dje­lo:­Dag bok,­Malmö,­2005­(2006²,­2006³).

Lit.:­Hr­vat­ska­dr­ža­va, 194, 236, 398, 403, 405, München,­1971-1990;­Hr­vat­ska­bu­duć­nost, 7,9, 11/1986,­7,8,10,11,12/1987,­7,8,10,11/1988,­2,3,­9/1989,­5,6/1990,­San­Ga­briel­(SAD);­Ar be tet, 24. VI­II.­1987,­3.­VI­II.­1989,­Malmö;­Hr vat ska do mo­vi na,­7/1987,­1,6/1988,­10,11/1989,­5,6,10,12/1990,­7,12/1991,­1,4,6/1992,­Ham­burg;­Hr vat ski tjed nik, 15.­XII.­1988,­25.­VII.­1989,­Sydney;­Hr vat ski vje­snik, 28. IV. 1989, 2. II. 1990, 9. VI II. 1991, 29. IV. 2010,­Mel­bo­ur­ne;­No va Hr vat ska,­11/1989,­Lon-

P.­Ka­tan­čić,­Dag bo k,­Malmö,­2006.

Page 116: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KATANČIĆ

108

don;­No va Hr vat ska,­19.­XII.­2005,­13.­II.–19.­II.­2007,­Sydney;­Ot por,­3/1989,­5/2005,­Chi­ca­go;­Hr vat sko pra vo,­11/1990,­Va­len­cia;­Vi­ro­vi­tič­ki­list, 7.­VI.­1991,­16.­VI­II.­1991,­Vi­ro­vi­ti­ca;­Glas Sla vo­ni je,­24.­X.­1991,­17.­XI.­1991,­19.­I.­1992,­24.VI­II.­1992,­Osi­jek;­Bra ni mir,­1.­XI.­1991,­Za­greb; Fejér Megyei­Hírlap,­3.­XII.­1991,­Székes­fehérvár;­ Vje­snik,­7.­XII.­1991,­Za­greb;­­Glas kon ci la,­15.­XI­II.­1991,­29.­V.­2006,­Za­greb;­Hr vat ski gla snik, 23. I. 1992,­Bu­dim­peš­ta; Glas Is tre,­23.­IV.­1992,­Pu­la;­No­vi­osječ­ki­hr­vat­ski­list,­29.­VI­II.­1992,­Za­greb-Osi­jek;­No va Ma ti ca,­3/1992,­3/1993,­Za­greb;­Skånska dag bla det,­1.­II.­1994,­9.­II.­2002,­Malmö;­Ve­čer­nji­list,­2.­VII.­1994;­Ma ti ca,­10/1994,­5/2005,­3/2006,­Za­greb;­Con tra,­5/1999,­Stoc­kholm;­R.­Ta-fra­(ur.),­Hr va ti i dru gi ne pri ja te lji SFR Ju go sla­vi je,­Split,­2000;­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne, 18. IV. 2003, Su­bo­ti­ca;­Za dar ski list,­5.­IX.­2005,­Za­dar;­Na rod­ni list,­15.­IX.­2005,­Za­dar;­Kvällsposten, 10. I. 2006,­Malmö;­Ma ti ca,­3/2006,­Za­greb;­Gla snik Puč­ke­ka­si­ne,­4/2006,­Su­bo­ti­ca;­Hr­vat­ska­ri­ječ, 196,­Su­bo­ti­ca,­17.­XI.­2006;­Sydsven skan,­7.­IX.­2007,­Malmö.

E.­He­mar

KATANČIĆ,­Vladimir (Subotica, 12. VI. 1968.),­hrvač,­hrvački­trener.­Sin­je­Steva-na­i­Katice,­rođ.­Benja.­Osnovnu­i­srednju­kemijsku­školu­završio­je­u­Subotici,­a­Fa-kultet­za­fizičku­kulturu­u­Novom­Sadu.­Hrvanjem­se­počeo­baviti­1975.­u­subotič-kom­Spartaku.­Odatle­nakon­dvije­godine­prelazi­u­Sever­iz­Subotice,­iz­kojega­se­nakon­šest­godina­vraća­u­Spartak. Za taj je­klub­nastupao­idućih­pet­godina,­do­od-laska­na­odsluženje­vojnoga­roka­1987.­Za­vrijeme­studija­nastupao­je­za­novosadsku­Vojvodinu,­gdje­je­i­završio­aktivnu­hrvač-ku­karijeru­1991.­Na­pionirskim­prvenstvi-ma­Jugoslavije­u­Zagrebu­bio­je­prvak­u­pojedinačnoj­konkurenciji­1979.­i­1983.­te­ekipno­1983.­Na­juniorskim­prvenstvima­Jugoslavije­(uzrast­do­18­godina)­u­Subotici­1985.­i­Sarajevu­1986.­osvojio­je­2.­mjesto­u­kategoriji­do­75­kg­(1985.­i­ekipno).­Na­Prvenstvu­Jugoslavije­olimpijskih­nada­(uzrast­do­20­godina)­u­Kragujevcu­1987.­osvojio­je­3.­mjesto­u­kategoriji­do­74­kg,­a­ekipno­kao­član­Spartaka­1.­mjesto.­Na­nekoliko­turnira­u­zemlji­nastupao­je­za­ju-niorsku­reprezentaciju­Jugoslavije­1985.-86.­U Vojvodini­je­radio­kao­trener­do­početka­1993.,­kada­se­vraća­u­Suboticu­i­preuzima­Spartak,­koji­je­vodio­u­Prvoj­ligi­SR­Ju-goslavije­do­1996.­Proglašen­je­najboljim­

trenerom­na­seniorskom­prvenstvu­Jugo-slavije­1995.­Radio­je­kao­profesor­tjelesno-ga­odgoja­u­OŠ­Miloš Crnjanski u Subotici 1995.-2012.­Živi­u­Subotici.­

Izvor:­Kazivanje­Vladimira­Katančića­i­Sretena­Damjanovića­iz­Subotice.

Lit.:­Almanah jugoslovenskog sporta 1986, Beo-grad,­1987;­Almanah­jugoslovenskog­sporta­1987, Beograd,­1988.

P.­Skenderović­i­E.­Hemar

KA TA NEC,­Mi­ho­vil­(Kar­lo­vac­26.­IX.­1893.­–­Za­greb­25.­III.­1973.),­od­vjet­nik,­po­li­ti­čar,­kul­tu­r­ni­dje­lat­nik,­gla­zbe­nik.­Ro­đen­je­u­Kar­lov­cu,­gdje­mu­je­otac­ta­da­ra­dio­na­že­lje­zni­ci.­Me­đi­mur­ski­ko­ri­je­ni­utje­ca­li­su­na­nje­go­vu­bri­gu­za­op­stoj­nost­Hr­va­ta­u­kra­je­vi­ma­na­ru­bu­hr­vat­sko­ga­et-nič­ko­ga­pro­sto­ra.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Za­gre­bu,­u­Osi­je­ku­je­po­ha­đao­kla­sič­nu­gim­na­zi­ju­kod­ka­pu­ci­na,­a­isto­dob­no­i­mu-zič­ku­ško­lu.­Na­kon­za­vr­šet­ka­sred­nje­ško-le­1912.­vra­tio­se­u­Za­greb­i­upi­sao­Prav­ni­fa­kul­tet,­na­ko­jem­je­dok­to­ri­rao­te­me­ljem­ri­go­ro­za­1918.­

U­Su­bo­ti­cu­do­la­zi­1919.­Prem­da­se­u­hi-sto­ri­o­gra­fi­ji­uglav­nom­na­vo­di­da­je­u­Bač-ku­do­šao­na­na­go­vor­ta­daš­nje­ga­vod­stva­Hr­vat­ske­re­pu­bli­kan­ske­se­ljač­ke­stran­ke­(HRSS),­vje­ro­jat­ni­je­je­da­ga­je­na­to­po-tak­nu­lo­vod­stvo­Hr­vat­ske­puč­ke­stran­ke­(HPS),­jer­u­Su­bo­ti­ci­1920.­za­jed­no­s­Ivom­Ko­pi­lo­vi­ćem­i­To­mom­Mat­ko­vi­ćem­osni-va­nji­ho­vu­pr­vu­mje­snu­or­ga­ni­za­ci­ju.­U­to­je­vri­je­me­ra­dio­kao­od­vjet­nič­ki­vje­žbe-nik­kod­Sti­pa­na­Voj­ni­ća­Tu­ni­ća,­jed­no­ga­od­osni­va­ča­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­ke­stran­ke­(BŠS),­a­od­1924.­ima­vla­sti­ti­od­vjet­nič­ki­ured.­Na­kon­ne­u­spje­ha­HPS-a­u­Su­bo­ti-ci­na­iz­bo­ri­ma­za­Kon­sti­tu­an­tu­1920.­po-sve­ću­je­se­kul­tur­nom­ra­du.­Vo­di­žen­ski­i­mje­šo­vi­ti­zbor­Pro­svjet­no­ga­druš­tva­Ne­ven,­osno­va­no­ga­iste­go­di­ne,­te­su­dje­lu­je­u­osni­va­nju­Se­ljač­ke­či­ta­o­ni­ce­u­Ta­van­ku­tu­1921. S Ne ve no vim­zbo­rom­na­stu­pa­u­Za-gre­bu­1923.,­ka­da­je­zbor­pri­mio­i­Stje­pan­Ra­dić.­Na­kon­to­ga­po­nov­no­se­po­ja­vlju­je­u­po­li­tič­kom­ži­vo­tu­kao­je­dan­od­naj­ak­tiv­ni-jih­čla­no­va­BŠS-a,­a­1926.­po­sta­je­i­nje­go-vim­taj­ni­kom.­Isto­dob­no­je­po­stao­i­čla­nom­

Page 117: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TA NEC

109

ured­niš­tva­li­sta­Ne ven,­ko­ji­je­u­to­vri­je­me­iz­la­zio­kao­gla­si­lo­BŠS-a.­S­ma­njim­ga­je­pre­ki­di­ma­ure­đi­vao­1930.-32.­Bio­je­dan­od­glav­nih­or­ga­ni­za­to­ra­pro­sla­ve­1000.­go­diš-nji­ce­Hr­vat­sko­ga­Kra­ljev­stva­odr­ža­ne­u­Su-bo­ti­ci­20.­IX.­1925.,­ko­ju­su­or­ga­ni­zi­ra­la­grad­ska­hr­vat­ska­kul­tur­na­i­sport­ska­druš-tva.­Ka­da­se­1925.­zbor­Pro­svjet­nog­druš-tva Ne ven­iz­dvo­jio­u­sa­mo­stal­no­Hr­vat­sko­pje­vač­ko­druš­tvo­Ne ven (HPD Ne ven),­na-sta­vio­je­dje­lo­va­ti­u­nje­mu­kao­zbo­ro­vo­đa­te­je­na­pi­sao­Pra­vi­la­Druš­tva.­Su­dje­lo­vao­je­u­pri­stu­pa­nju­BŠS-a­Hr­vat­skoj­se­ljač­koj­stran­ci­(HSS)­1926.­pa­je­i­je­dan­od­pot­pi-sni­ka­Som­bor­ske­de­kla­ra­ci­je­BŠS-a­o­stu-pa­nju­u­HSS.­Na­kon­to­ga­po­sta­je­je­dan­od­naj­i­stak­nu­ti­jih­čla­no­va­HSS-a­u­Bač­koj,­a­jed­no­je­vri­je­me­i­do­pred­sjed­nik­su­bo­tič-kog­ogran­ka.­Bio­je­i­po­vje­re­ni­kom­Se­ljač­ke slo ge­za­Bač­ku­i­Ba­ra­nju­od­1927.­Za­čla­na­uprav­nog­od­bo­ra­su­bo­tič­kog­Klu­ba­no­vi­na­ra­iza­bran­je­1929.

Na­kon­us­po­sta­ve­Še­sto­si­je­čanj­ske­dik-ta­tu­re­1929.­po­nov­no­svu­svo­ju­ener­gi­ju­ula­že­u­kul­tur­ni­rad,­po­se­bi­ce­dje­lo­va­nje­HPD-a­Ne ven.­Isto­dob­no­su­dje­lu­je­i­u­ra­du­druš­tva­Hr vat ski pro svjet ni dom,­ko­je­je­1930.­uspje­lo­otvo­ri­ti­isto­i­me­no­zda­nje­u­Su­bo­ti­ci­(da­naš­nja­zgra­da­OKUD-a­Mla­dost).­Za­hva­lju­ju­ći­nje­mu,­HPD­Ne ven je po­stao­je­dan­od­naj­bo­ljih­zbo­ro­va­u­Hr­vat-skom­pje­vač­kom­sa­ve­zu­te­je­Ka­ta­nec­1934.­iza­bran­za­do­pred­sjed­ni­ka­Sa­ve­za.­Ve­lik­uspjeh­ostva­rio­je­1933.,­ka­da­je­HPD­Ne­ven­or­ga­ni­zi­ra­lo­tur­ne­ju­po­Bo­sni­i­Her­ce-go­vi­ni,­Dal­ma­ci­ji,­Li­ci­i­sre­diš­njoj­Hr­vat-skoj,­s­po­sje­tom­Bla­ga­ju­na­ri­je­ci­Bu­ni­u­Her­ce­go­vi­ni,­či­me­je­ma­ni­fe­sti­ra­no­je­din-stvo­bač­kih­i­her­ce­go­vač­kih­Hr­va­ta.­Nje­go-vu­kul­tur­nu­i­po­li­tič­ku­ak­tiv­nost­za­pa­zi­le­su­i­vla­sti­te­je­s­Ma­te­jom­Jan­ka­čem,­Dra-ga­nom­Mr­lja­kom­i­Mi­ro­sla­vom­Ma­žgo­nom­u­jed­nom­iz­vješ­ću­voj­ne­slu­žbe­si­gur­no­sti­iz­1934.­ozna­čen­kao­no­si­telj­ši­re­nja­hr­vat-ske­svi­je­sti­me­đu­su­bo­tič­kim­Bu­njev­ci­ma.­God.­1936.­bio­je­me­đu­ute­me­lji­te­lji­ma­Hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed­ni­ce­u­Su­bo­ti­ci,­krov­no­ga­sa­ve­za­udru­ga­bač­kih­i­ba­ranj-skih­Hr­va­ta,­za­ko­ju­je­iz­ra­dio­Pra­vi­la­te­joj­je­do­ra­ta­bio­taj­nik.­Te­je­go­di­ne­bio­i­

član­or­ga­ni­za­cij­skog­od­bo­ra­ve­li­ke­pro­sla-ve­250.­go­diš­nji­ce­do­se­lja­va­nja­zad­nje­ve­će­sku­pi­ne­Bu­nje­va­ca­u­Bač­ku,­ko­ja­je­ta­da­odr­ža­na­u­Su­bo­ti­ci.­Ve­ze­s­Hr­vat­skom­u­to­je­vri­je­me­naj­vi­še­odr­ža­vao­pre­ko­za­gre-bač­kog­Druš­tva­bač­kih­Hr­va­ta­pa­je­1939.­u­or­ga­ni­za­ci­ji­to­ga­druš­tva­su­dje­lo­vao­na­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­koj­ma­ti­ne­ji­u­Za­gre­bu,­a­1940.­u­Va­ra­ždi­nu­i­Ča­kov­cu­na­Bač­ko­ba ranj skoj aka de mi ji­i­po­nov­no­u­Za­gre­bu­na Da­ni­ma­bač­ko­ba­ranj­skih­Hr­va­ta.

Na­kon­slo­ma­mo­nar­hi­stič­ke­Ju­go­sla­vi­je­u­trav­nju­1941.­s­obi­te­lji­se­se­li­u­Za­greb.­Iste­go­di­ne­po­stao­je­pr­vi­pot­pred­sjed­nik­Druš­tva­bač­kih­Hr­va­ta.­Bio­je­glav­ni­rav-na­telj­Mi­ni­star­stva­na­rod­ne­pro­svje­te­u­Za­gre­bu­1941.-43.,­ka­da­zbog­ne­sla­ga­nja­s­po­li­ti­kom­vla­sti­na­puš­ta­po­lo­žaj­i­bi­va­umi-ro­vljen.­Ti­je­kom­rat­nih­go­di­na­po­ma­gao­je­u­spa­ša­va­nju­ne­kih­pri­pad­ni­ka­HSS-a­i­Ži­do­va­(me­đu­osta­lim­i­su­pru­zi­gla­zbe­ni-ka­Ru­dol­fa­Mat­za,­ko­ja­je­bi­la­ži­dov­sko­ga­pod­ri­je­tla).

O­po­li­tič­kim,­kul­tur­nim­i­pro­svjet­nim­pri­li­ka­ma­bač­kih­Hr­va­ta­pi­sao­je­u­Ne ve­nu i Su­bo­tič­kim no vi na ma (1936., 1941.) te za­gre­bač­kim­li­sto­vi­ma­i­ča­so­pi­si­ma­Hr vat­ski dnev nik (1936.), Se­ljač­ka­slo­ga (1936.), Pro­svjet­ni­ži­vot­(1942.-43.),­Hr vat ski kru­go val (1943.) i Kla sje na ših rav ni (1944.).

Do­la­zak­par­ti­za­na­do­če­kao­je­u­Za­gre-bu­1945.,­ali­su­ga­no­ve­vla­sti­pri­si­li­le­da­se­vra­ti­u­Su­bo­ti­cu.­Po­ma­gao­je­sve­u­či­liš­nom­

Mihovil­Katanec

Page 118: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TA NEC

110

pr­o­fe­so­ru­dr.­Jur­ju­An­drassyju­­u­ra­du­ko-mi­si­je­za­even­tu­al­no­no­vo­raz­gra­ni­če­nje­s­Ma­džar­skom­u­Bač­koj­1945.­Kao­po­li­tič-ki­osum­nji­če­nik­bio­je­is­pi­ti­van­i­za­tva­ran­1946.,­1947.­i­1948.,­ali­su­is­tra­ge­za­vr­ša-va­le­bez­in­kri­mi­ni­ra­ju­ćih­re­zul­ta­ta.­Ni­je­mo­gao­ob­no­vi­ti­od­vjet­nič­ki­ured,­za­po­sli­ti­se­ni­jav­no­na­stu­pa­ti­te­se­obi­telj­uz­dr­ža-va­la­od­3­lan­ca­vi­no­gra­da­u­Bač­kim­Vi­no-gra­di­ma.­Na­kon­što­su­mu­se­dje­ca­upi­sa­la­na­stu­dij­u­Za­greb,­ci­je­la­se­obi­telj­1959.­pre­se­li­la­u­Za­greb,­gdje­je­sve­do­mi­ro­vi-ne­ra­dio­u­pod­u­ze­ću­Mon ter.­Po­ko­pan­je­u­obi­telj­skoj­grob­ni­ci­na­za­gre­bač­kom­gro-blju­Mi­ro­goj.

Nje­gov­je­sin­sve­u­či­liš­ni­pro­fe­sor­To-mi­slav­Ka­ta­nec.­

Dje­lo:­Pra­vi­la­Hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed­ni­ce­:­Sa­vez­hr­vat­skih­pro­svjet­nih­rad­ni­ka­i­druš­ta­va­u­Su­bo ti ci, Su bo ti ca, 1937.

Lit.:­I.­Stan­tić,­Dr.­Mi­ho­vil­Ka­ta­nec­:­Ži­vot­i­rad,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1993., Su bo ti ca, 1992;­A.­Se­ku­lić,­Ra­di­ćev­ci­u­ži­vo­tu­bač­kih­Hr­va-ta­od­1918.­do­1920.,­Hr­vat­ski­ise­lje­nič­ki­zbor­nik­1994,­Za­greb,­1994;­S.­Be­ljan­ski­(ur.),­75­go­di­na­Advo kat ske ko mo re Voj vo di ne,­No­vi­Sad,­1996;­Lj.­Vuj­ko­vić­La­mić,­Sje­ća­nje­na­Hr­vat­sko­pje­vač­ko­druš­tvo­»Ne­ven«­(od­1920.­do­1946.­god.);­T.­Žig-ma­nov,­Dje­lat­nost­dr.­Mi­ho­vi­la­Ka­ta­ne­ca­i­Ma­te­ja­Jan­ka­ča,­Kla sje na ših rav ni,­1/1999,­Su­bo­ti­ca;­R.­Sken­de­ro­vić,­Blaš­ko­Ra­jić­i­Hr­vat­ska­se­ljač­ka­stran­ka­–­raz­li­či­ti­kon­cep­ti­na­ci­o­nal­nog­iden­ti­te­ta­bač­kih­Hr­va­ta,­Di­ja­log­po­vje­sni­ča­ra­–­isto­ri­ča­ra­8,­Za­greb,­2004;­S.­Mač­ko­vić,­Jed­no­iz­vješ­će­o­Bu­njev­ci­ma­iz­1934.,­Kla sje na ših rav ni,­5-6/2004,­Su­bo­ti­ca;­R.­Sken­de­ro­vić,­Hr­vat­ska­se­ljač­ka­stran-ka­u­Bač­koj­1918.­–­1941.,­Hr vat ska re vi ja,­3/2005,­Za­greb;­K.­Bu­šić,­Od­je­ci­us­po­sta­ve­Ba­no­vi­ne­u­hr­vat­sko-bu­nje­vač­koj­jav­no­sti,­Druš­tve­na­is­tra­ži­va nja,­4-5/2005,­Za­greb;­M.­Ba­ra,­Dru­gi­na­rod­ni­pre­po­rod­bač­kih­Hr­va­ta­(1918.­–­1941.),­Za­greb,­2006.­(ru­ko­pis,­na­gra­đen­rek­to­ro­vom­na­gra­dom­Sve­u­či­liš­ta­u­Za­gre­bu­2006.);­R.­Sken­de­ro­vić,­Bu-nje­vač­ko-šo­kač­ka­stran­ka­1920.­–­1926.;­M.­Ba­ra,­Som­bor­ska­de­kla­ra­ci­ja­i­nje­zin­zna­čaj­za­bač­ke­Hr­va­te,­Ča­so­pis­za­su­vre­me­nu­po­vi­jest,­3/2006,­Za­greb;­M.­Ba­ra,­Đi­la­so­va­ko­mi­si­ja­i­sud­bi­na­bač-kih­Hr­va­ta,­Pro tem po re,­4,­Za­greb,­2007;­Hr vat­ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

R.­Sken­de­ro­vić

KA­TA­NEC,­To­mi­slav (Su bo ti ca, 13. IV. 1928.­–­Za­greb,­19.­IX.­2002.),­li­ječ­nik,­oto-ri­no­la­rin­go­log,­sve­u­či­liš­ni­pr­o­fe­sor.­Sin­je­

od­vjet­ni­ka­Mi­ho­vi­la­Ka­tan­ca­i­Ja­nje,­rođ.­Bo­ge­šić.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Su­bo-ti­ci.­Gim­na­zij­sko­ško­lo­va­nje­za­po­čeo­je­u­Isu­so­vač­koj­gim­na­zi­ji­u­Trav­ni­ku,­a­zbog­rat­nih­pri­li­ka­na­sta­vio­ga­je­u­Za­gre­bu­i­Su­bo­ti­ci.­Na­kon­za­vr­še­ne­gim­na­zi­je­1947.­upi­su­je­se­na­Me­di­cin­ski­fa­kul­tet­u­Za­gre-bu,­gdje­di­plo­mi­ra­1955.­Vra­ća­se­u­Su­bo-ti­cu,­gdje­ra­di­kao­li­ječ­nik­sta­žist­u­Op­ćoj­bol­ni­ci,­a­za­tim­ob­ve­zni­dvo­go­diš­nji­rad­na­te­re­nu­kao­li­ječ­nik­op­će­me­di­ci­ne­pro­vo­di­u­Uro­šev­cu.­Kao­li­ječ­nik­pri­mar­ne­zaš­ti­te­u­Do­mu­zdra­vlja­Peš­će­ni­ca­u­Za­gre­bu­ra­di­1960.-63.,­na­kon­če­ga­za­po­či­nje­spe­ci­ja­li­za-ci­ju­iz­oto­ri­no­la­rin­go­lo­gi­je­u­Kli­nič­koj­bol-ni­ci­Se­sta­ra­mi­lo­srd­ni­ca­pod­men­tor­stvom­An­te­Šer­ce­ra.­Na­kon­po­lo­že­no­ga­spe­ci­ja-li­stič­ko­ga­is­pi­ta­1966.­tu­je­ra­dio­do­2000.

Za­asi­sten­ta­na­Ka­te­dri­za­oto­ri­no­la-rin­go­lo­gi­ju­na­Sto­ma­to­loš­kom­fa­kul­te­tu­u­Za­gre­bu­iza­bran­je­1971.,­gdje­je­1976.­ob­ra­nio­dok­tor­sku­di­ser­ta­ci­ju­»Vri­jed­nost­tu­bo­ma­no­me­tri­je­u­pro­cje­ni­uvje­ta­za­tim-pa­no­pla­sti­ku«.­Za­pri­ma­ri­ju­sa­i­za­do­cen­ta­iza­bran­je­1978.,­a­za­iz­van­red­no­ga­pro­fe-so­ra­oto­ri­no­la­rin­go­lo­gi­je­1987.­Pred­stoj-nik­Ka­te­dre­za­oto­ri­no­la­rin­go­lo­gi­ju­bio­je­1990.-95.­Pri­kra­ju­ka­ri­je­re­bio­je­pred­sjed-nik­Druš­tva­oto­ri­no­la­rin­go­lo­ga­Hr­vat­sko­ga­li­ječ­nič­ko­ga­zbo­ra,­u­ko­jem­je­ci­je­li­ži­vot­bio­ak­ti­van­na­ni­zu­funk­ci­ja.­Kao­ugled­ni­struč­njak­i­kli­ni­čar,­vi­še­je­go­di­na­po­zi­van­u­pri­vat­ne­po­li­kli­ni­ke­u­Švi­car­skoj­i­Au-stri­ji­kao­su­rad­nik­ta­moš­njim­li­ječ­ni­ci­ma.­Go­vo­rio­je­nje­mač­ki,­ma­džar­ski­i­en­gle­ski­je­zik.­

Pred­met­znan­stve­no­ga­in­te­re­sa­bi­le­su­mu­oto­lo­gi­ja­i­on­ko­ki­rur­gi­ja.­U­pod­ruč­ju­oto­lo­gi­je­nje­go­va­me­to­da­di­jag­no­sti­ci­ra­nja­funk­ci­ja­Eu­stac­hi­je­ve­tu­be,­pro­i­zaš­la­iz­is­tra­ži­va­nja­za­dok­tor­sku­di­ser­ta­ci­ju,­pri-hva­će­na­je­po­sli­je­kao­ru­tin­ska­me­to­da­u­usta­no­va­ma.­Bio­je­je­dan­od­pr­vih­mi­kro-ki­rur­ga­u­hr­vat­skoj­oto­ki­rur­gi­ji,­is­ti­ču­ći­se­u­ki­rur­gi­ji­sred­nje­ga­uha,­oso­bi­to­u­tim­pa-no­pla­sti­ka­ma.­Kao­ki­rurg­naj­vi­še­je­ope-ri­rao­tu­mo­re­gla­ve­i­vra­ta.­Ob­ja­vio­je­vi­še­struč­nih­i­znan­stve­nih­ra­do­va,­pre­te­ži­to­iz­on­ko­ki­rur­gi­je­i­pla­stič­no-re­kon­struk­tiv­ne­ki­rur­gi­je­(Sympo sia otor hi no laryngo lo gi­

Page 119: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TE DRA LA

111

ca Iu go sla vi ca,­24,­25,­Za­greb,­1990,­1991­i­dr.),­a­s­ra­do­vi­ma­na­tu­te­mu­su­dje­lo­vao­je­i­na­vi­še­kon­gre­sa­i­sim­po­zi­ja­u­ze­mlji­i­ino­zem­stvu.

Bio­je­sve­stra­no­glazbeno­obra­zo­van.­Svi­rao­je­gla­so­vir­go­to­vo­pro­fe­si­o­nal­no,­a­kao­bas­ba­ri­ton­bio­je­član­zbo­ra­Za­gre­bač­ki­li­ječ­ni­ci­pje­va­či­od­nje­go­va­osnut­ka­pa­do­smr­ti.­Spor­tom­se­ba­vio­ti­je­kom­ci­je­lo­ga­ži­vo­ta:­u­mla­do­sti­je­ak­tiv­no­igrao­no­go-met­u­klu­bu­Me di ci nar,­va­ter­po­lo­je­igrao­za­klub­Gu sar­iz­Mli­na­kraj­Du­brov­ni­ka,­niz­go­di­na­bio­je­ak­tiv­ni­ski­jaš,­a­pod­vod-nim­ri­bo­lo­vom­ba­vio­se­do­kra­ja­ži­vo­ta.­Iz­bra­ka­sa­su­pru­gom­Na­dom,­spe­ci­ja­li­sti-com­ne­u­rop­si­hi­ja­tri­je,­ima­si­no­ve­Da­vo­ra,­spe­ci­ja­li­sta­oral­ne­ki­rur­gi­je­i­pro­fe­so­ra­na­Sto­ma­to­loš­kom­fa­kul­te­tu­u­Za­gre­bu,­te­Du-brav­ka,­dok­to­ra­den­tal­ne­me­di­ci­ne.­

Po­ko­pan­je­u­obi­telj­skoj­grob­ni­ci­na­za-gre­bač­kom­gro­blju­Mi­ro­goj.

Iz­vo­ri:­Pri­vat­na­ar­hi­va­prof.­dr.­Bo­ri­sa­Pe­ga­na:­In­me­mo­ri­am­prof.­dr.­To­mi­sla­vu­Ka­tan­cu­(ru­ko­pis­pro­či­tan­na­ko­me­mo­ra­ci­ji­u­Ve­li­koj­pre­da­va­o­ni­ci­K.­B.­Se­sta­ra­mi­lo­srd­ni­ca­25.­IX.­2002);­In­me­mo-ri­am­prof.­dr.­To­mi­sla­vu­Ka­tan­cu­(ru­ko­pis­pro­či-tan­is­pred­mr­tvač­ni­ce­na­Mi­ro­go­ju­­25.­IX.­2002);­Ka­zi­va­nje­su­pru­ge­Na­de­Ka­ta­nec­iz­Za­gre­ba.

N.­Ze­lić

K A TA RI NA ALEK SAN DRIJ SK A, sv.­(sve­ta­Ka­ta)­(Alek­san­dri­ja,­oko­289.­–­Alek­san­dri­ja,­oko­307.),­ra­no­krš­ćan­ska­mu­če­ni­ca.­Pre­ma­pre­da­ji,­bi­la­je­obra­zo-va­na­plem­ki­nja­ko­ja­je­odu­še­vlje­no­pro­po-vi­je­da­la­krš­ćan­stvo­i­hra­bri­la­pro­go­nje­ne­krš­ća­ne.­Us­pješ­no­je­vo­di­la­ras­pra­ve­s­pe-de­se­tak­po­gan­skih­fi­lo­zo­fa.­Ka­da­je­od­bi-la­po­slu­ša­ti­za­po­vi­jed­ca­ra­Mak­sen­ci­ja­da­pri­ne­se­žr­tvu­rim­skim­bo­go­vi­ma,­osu­đe-na­je­na­mu­če­nje­na­ko­ta­ču­te­joj­je­od­ru-blje­na­gla­va.­Nje­zi­no­se­što­va­nje­ra­ši­ri­lo­Eu­ro­pom­u­do­ba­pr­vih­kri­žar­skih­po­ho­da.­Zaš­tit­ni­ca­je­uče­no­sti,­sve­u­či­liš­ta,­fi­lo­zo-fa,­knji­žni­ca,­ško­la,­stu­de­na­ta,­od­vjet­ni­ka,­ko­la­ra,­re­dov­ni­ca,­dje­vo­ja­ka­i­dje­vi­ca­i­dr.­Na­sli­ka­ma­i­ki­po­vi­ma­pre­po­zna­je­se­po­kru­ni­(kra­ljev­sko­pod­ri­je­tlo),­ko­ta­ču­(na­ko­jem­je­mu­če­na),­kat­kad­po­knji­zi­(zbog­uče­no­sti),­pal­mi­(jer­je­mu­če­ni­ca)­i­ma­ču­

(ko­jim­je­osvo­ji­la­ne­be­sku­sla­vu).­Pre­ma­ka­to­lič­ko­mu­ka­len­da­ru­spo­men­dan­joj­je­25.­stu­de­no­ga,­dok­se­pre­ma­pra­vo­slav­no-mu­sla­vi­dan­pri­je.

Ka­ko­je­me­đu­naj­po­pu­lar­ni­jim­sve­ti­ca-ma­u­Bač­koj,­nje­zi­no­je­ime­u­Bu­nje­va­ka­i­Šo­ki­ca­če­sto­te­se­tra­di­ci­o­nal­no­štu­je,­a­za­bi­lje­že­ne­su­i­na­rod­ne­po­bo­žne­pje­sme­ko­je­su­joj­upu­će­ne.­Kao­i­u­dru­gim­kra­je-vi­ma­u­ko­ji­ma­ži­ve­Hr­va­ti,­iz­re­kom­Sve ta Ka­ta,­snig­za­vra­ta­na­ja­vlju­je­se­sko­ra­zi­ma,­bu­du­ći­da­oko­nje­zi­na­spo­men­da­na­pa­da­pr­vi­sni­jeg.­To­je­zna­či­lo­i­za­vr­še­tak­po­slo-va­na­ze­mlji­te­vi­še­tra­di­ci­o­nal­nih­za­ba­va­po­ku­ća­ma.­Ako­bi­u­ne­koj­ku­ći­bi­lo­žen-skih­oso­ba­s­ime­nom­Ka­ta,­ob­ve­zat­no­im­se­iš­lo­če­sti­ta­ti­imen­dan,­a­ka­ko­je­ne­ka­da­bi­lo­vi­še­sni­je­ga­ko­ji­je­za­vi­ja­vao­sa­la­še­i­se­o­ske­pu­to­ve,­mom­ci­su­u­če­sti­ta­nje­iš­li­ukra­še­nim­sa­o­ni­ca­ma.­Bu­njev­ci­ko­ji­se­ne­osje­ća­ju­Hr­va­ti­ma­od­1990-ih­igran­ka­ma­u­ka­va­na­ma­po­če­li­su­jav­no­obi­lje­ža­va­ti­sv.­Ka tu.

Lit.:­I.­Pr­ćić,­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme, Su bo ti ca, 1939;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Na rod ne umo tvo ri ne bač­kih­Bu­nje­va­ca,­ Su­bo­ti­ca,­ 1997; Zvo nik, 12/2001,­Su­bo­ti­ca;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­S.­Be­re­tić,­Bož­ji­pri­ja­te­lji­s­na­ma­na­pu­tu, Su­bo­ti­ca,­2002;­Bu­nje­vač­ke­no­vi­ne,­89,­90,­Su­bo-ti ca, 2012.

P.­Sken­de­ro­vić

KA TE DRA LA (lat.­ec­cle­sia­cat­he­dra­lis:­stol­na­cr­kva,­pre­ma­grč.­kathédra:­sto­li­ca),­sre­diš­nja­cr­kva­bi­sku­pi­je,­obič­no­smješ­te­na­u­sje­diš­tu­bi­sku­pi­je.­Slu­žbe­no­je­sje­diš­te­bi-sku­pa­(stol­ni­ca),­u­ko­joj­se­bi­skup­za­re­đu­je­i­oba­vlja­sve­ča­ni­li­tur­gij­ski­ce­re­mo­ni­jal:­za­re­đu­je­no­ve­sve­će­ni­ke,­di­je­li­po­tvr­du­i­sla­vi­li­tur­gi­ju­sve­to­ga­tro­dne­vlja.­Glav­no­joj­je­obi­ljež­je­bi­skup­ska­sto­li­ca­(ka­te­dra),­sje­diš­te­s­ko­je­ga­bi­skup­pred­vo­di­bo­go-služ­je­i­pro­po­vi­je­da­i­ko­je­se­na­la­zi­na­is-tak­nu­tom­mje­stu­u­sve­tiš­tu.­Zbog­to­ga­što­ima­sta­tus­sre­diš­nje­cr­kve­u­bi­sku­pi­ji,­bi­ti­ka­te­dral­nim­žup­ni­kom­ve­li­ka­je­čast­i­ob-ve­za,­ko­ju­za­slu­žu­ju­obra­zo­va­ni,­uzor­ni­i­or­ga­ni­za­cij­ski­spo­sob­ni­sve­će­ni­ci.

Oso­bi­tost­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­bi­lo­je­to­što­je­do­tur­sko­ga­osva­ja­nja­ugar-

Page 120: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TE DRA LA

112

sko­ga­Po­du­na­vlja­(1526.)­ima­la­dvi­je­ka­te-dra­le,­obje­po­sve­će­ne­zaš­tit­ni­ku­bi­sku­pi­je­sv.­Pa­vlu,­i­dva­kap­to­la­–­u­Ba­ču­i­Ka­la­či.­Obje­ka­te­dra­le­Tur­ci­su­pot­pu­no­raz­ru­ši­li,­a­na­kon­nji­ho­va­pro­tje­ri­va­nja­ob­no­vlje­na­je­sa­mo­ka­te­dra­la­u­Ka­la­či­(jed­na­ko­kao­i­kap­tol).­Nad­bi­skup­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić­no-vu­ka­te­dra­lu­po­sve­tio­je­Uz­ne­se­nju­Bla­že-ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­i­za­po­čeo­je­iz­grad­nju­1735.­Za­vr­šio­ju­je­nad­bi­skup­Fra­njo­Klo-bu­siczky­1754.­Iz­gra­đe­na­je­ba­rok­nom­sti­lu,­du­gač­ka­je­64­m,­ši­ro­ka­25­m,­vi­si­na­unu-traš­njo­sti­19­m,­a­tor­nje­va­­56,5­m.­Cr­kva­u­Ba­ču­ob­no­vlje­na­je­1773.-80.­ta­ko­đer­u­ba­rok­nom­sti­lu.­Po­sve­će­na­je­sv.­Pa­vlu,­ali­joj­ni­je­vra­ćen­na­slov­ka­te­dra­le.­Du­gač­ka­je­50,5­m,­ši­ro­ka­20,25­m,­vi­si­na­je­unu-traš­njo­sti­17­m,­a­tor­nja­60­m.

S­us­po­sta­vom­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je­1968.­sre­diš­nja­su­bo­tič­ka­žup­na­cr­kva­sv.­Te­re-zi­je­Avil­ske­uz­dig­nu­ta­je­u­rang­ka­te­dra­le.­Ta­ba­rok­na­cr­kva,­ko­ja­se­u­na­ro­du­zo­ve­i­Ve­li­ka­cr­kva­(Ma­la­je­cr­kva­cr­kva­Isu­so-va­Us­kr­snu­ća,­a­Sta­rom­se­cr­kvom­na­zi­va­Fra­nje­vač­ka­cr­kva),­gra­đe­na­je­1773.-97.,­du­gač­ka­je­61­m,­ši­ro­ka­26­m,­vi­si­na­je­bro-da­18,­a­zvo­ni­ka­64­m.­Ve­ći­na­ol­tar­nih­sli-ka­dje­lo­je­sli­ka­ra­Jo­se­fa­Schöffta­iz­Peš­te,­osim­sli­ke­Sve­te­obi­te­lji,­ko­ju­je­na­sli­kao­Ka­sper­Schle­ib­ner­iz­Münche­na,­i­Sve­to­ga­

kri­ža,­ko­ja­je­dje­lo­Em­ma­nu­e­la­Wal­cha­iz­Innsbruc­ka.­Oni­su­osli­ka­li­i­svo­do­ve­ka-te­dra­le,­dok­su­zid­ne­de­ko­ra­ci­je­dje­lo­za-gre­bač­ko­ga­maj­sto­ra­Jo­han­ne­sa­Cla­u­se­na.­Glav­ni­je­ol­tar­po­di­gao­grad­1804.,­dok­su­boč­ne­ol­ta­re­da­ro­va­le­obi­te­lji­Per­tić,­Lu-kić,­Voj­nić,­Ko­pu­no­vić,­Ze­lić­i­An­tu­no­vić­u­raz­do­blju­1803.-20.

Cr­kvu­Ime­na­Ma­ri­ji­na­u­sre­diš­tu­No­vo-ga­Sa­da­vjer­ni­ci­i­uop­će­puk­u­tom­gra­du­na­zi­va­ju­ka­te­dra­lom­zbog­nje­zi­na­mo­nu-men­tal­no­ga­iz­gle­da,­no­ona­to­ni­ka­da­ni­je­bi la.

Za­vjet­na­cr­kva­Na­še­Go­spe­Ma­đar­ske­u­Se­ge­di­nu­stol­na­je­cr­kva­Se­ge­din­sko-ča-nad­ske­bi­sku­pi­je­(do­1983.:­Ča­nad­ska­bi-sku­pi­ja).­Nje­zi­na­iz­grad­nja­u­neo­go­tič­kom­sti­lu­za­po­če­ta­je­1903.,­a­na­kon­pre­ki­da­iz-grad­nje­zbog­ra­ta­za­vr­še­na­je­1930.­Če­tvr­ta­je­po­ve­li­či­ni­cr­kva­u­da­naš­njoj­Ma­džar-skoj:­du­gač­ka­je­81­m,­ši­ro­ka­51­m,­vi­si­na­je­bro­da­33­m,­a­tor­nje­va­81­m.

Lit.:­Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo cen­sis­et­Bac­si­en­sis­ad­an­num­Chri­sti­1942.,­Co­lo-­c­zae,­b.­g.;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­G.­Vaš­i­dr.,­Cr­kva­sve­te­Te­re­ze­Avil­ske, Su bo ti ca, 2005;­­Su­vre­me­na­ka­to­lič­ka­en­ci­klo­pe­di­ja,­2,­Split,­2005;­www.su­bo­tic­ka-bi­sku­pi­ja.in­fo.;­www.sze-ge­di­dom.hu.

T.­Žig­ma­nov

KA TE DRAL NI ZBOR AL BE VI DA KO­VIĆ,­pje­vač­ko­druš­tvo­iz­Su­bo­ti­ce.­Osno-van­je­uje­sen­1973.­pri­go­dom­pri­pre­ma­za­pro­sla­vu­200.­ob­ljet­ni­ce­po­čet­ka­grad­nje­cr­kve­sv.­Te­re­zi­je­Avil­ske­u­Su­bo­ti­ci,­da-nas­ka­te­dra­le­ba­zi­li­ke,­ko­ja­je­odr­ža­na­u­ka­te­dra­li­15.­X.­1973.­Na­kon­sve­ča­no­sti­čla­no­vi­zbo­ra­osta­li­su­na­oku­pu­i­na­sta­vi­li­su­dje­lo­va­ti­pod­ime­nom­Mje­šo­vi­ti­ka­te-dral­ni­zbor.­Osni­va­či­ca­je­zbo­ra­s.­Mir­jam­Pan­džić,­re­dov­ni­ca­Dru­žbe­se­sta­ra­Na­še­Go­spe,­ko­ja­se­ta­da­vra­ti­la­u­Su­bo­ti­cu,­a­do­je­se­ni­2012.­bi­la­je­i­stal­na­vo­di­te­lji­ca­te­or­gu­lja­ši­ca­u­ka­te­dra­li.­Na­kon­nje­vo­di­telj­je­Miroslav­Stan­tić.

Osnov­na­je­za­da­ća­zbo­ra­da­svo­jim­pje­va­njem­u­su­bo­tič­koj­ka­te­dra­li­uljep­ša-va­li­tur­gij­ska­sla­vlja­na­ve­li­ke­blag­da­ne­i­ne­dje­ljom­te­da­ši­ri­hr­vat­sku­i­svjet­sku­gla-

Katedrala­sv.­Terezije­Avilske­u­Subotici

KA TE DRA LA

Page 121: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TLAN KA

113

zbe­nu­baš­ti­nu,­du­hov­nu­gla­zbu­i­du­hov­nu­umjet­nost.­Osim­u­re­do­vi­tu­sa­sta­vu,­zbor­pje­va­u­su­bo­tič­koj­ka­te­dra­li­i­u­ma­njem­sa­sta­vu­sva­ke­ne­dje­lje­na­pje­va­noj­mi­si­na­hr­vat­skom­je­zi­ku.­

U­okvi­ru­tra­di­ci­o­nal­ne­že­tve­ne­sve­ča-no­sti­du­ži­jan­ce­1980.,­ti­je­kom­ma­ni­fe­sta­ci-je Ko­ki­će­vi­da­ni,­na­stu­pio­je­pr­vi­put­pod­ime­nom­Ka­te­dral­ni­zbor­Al­be­Vi­da­ko­vić, pod­ko­jim­na­stu­pa­do­da­nas.­Od­1990.­na-stu­pa­i­iz­van­cr­kve­nih­pr­o­sto­ra,­na­po­se­na­grad­skim­kon­cer­ti­ma.­Kva­li­te­tu­svo­je­ga­pje­va­nja­po­ka­zao­je­u­cr­kve­nim­i­iz­van­cr-kve­nim­pro­sto­ri­ma,­pri­re­đu­ju­ći­kon­cer­te­du­hov­ne­gla­zbe,­oso­bi­to­bo­žić­ne­i­us­kr-sne.­Osim­kon­ce­ra­ta­u­su­bo­tič­koj­ka­te­dra-li,­imao­je­i­broj­na­go­sto­va­nja­u­po­je­di­nim­gra­do­vi­ma­i­se­li­ma­u­Bač­koj,­a­na­stu­pao­je­i­u­Hr­vat­skoj,­Bo­sni­i­Her­ce­go­vi­ni­i­Ma-džar­skoj­na­mno­gim­ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma­i­sve-ča­no­sti­ma­pri­go­dom­ra­znih­ju­bi­le­ja,­pri­re-da­ba­i­sve­ča­no­sti­(du­ži­jan­ca,­pro­sla­va­300.­ob­ljet­ni­ce­se­o­be­i­ob­no­ve­cr­kve­no­ga­ži­vo­ta­me­đu­Hr­va­ti­ma­u­Bač­koj­1986.-87.,­sve­će-nič­ki­ju­bi­le­ji,­mla­de­mi­se,­knji­žev­ne­ve­če­ri­

i­dr.).­Iz­vo­di­mi­se,­mo­te­te,­psal­me,­po­pi-jev­ke­i­cr­kve­ne­him­ne,­na­stal­nom­su­mu­re­per­to­a­ru­po­naj­vi­še­dje­la­Al­be­Vi­da­ko-vi­ća,­Mi­la­na­Asi­ća­i­dru­gih­hr­vat­skih,­ali­i­stra­nih­skla­da­te­lja,­oso­bi­to­iz­raz­do­blja­ba­ro­ka,­kla­si­ke­i­ro­man­ti­zma,­pa­i­XX.­st.­Sva­ke­go­di­ne­odr­ža­va­sve­ča­ne­kon­cer­te­u­po­vo­du­go­diš­nji­ce­smr­ti­Al­be­Vi­da­ko­vi­ća.

Čla­no­vi­ka­te­dral­nog­zbo­ra­is­klju­či­vo­su­ama­te­ri,­lju­di­svih­pro­fe­si­ja­i­svih­ži­vot-nih­do­bi.­Sa­stav­zbo­ra­pro­te­klih­se­go­di­na­

mi­je­njao­pa­je­kroz­zbor­proš­lo­vi­še­sto­ti-na­pje­va­ča,­a­ne­ki­su­se­od­njih­na­sta­vi­li­pro­fe­si­o­nal­no­ba­vi­ti­gla­zbom.­Naj­vi­še­je­čla­no­va­(55)­imao­po­čet­kom­1990-ih.­Zbor­je­su­ra­đi­vao­s­mno­gim­gla­zbe­ni­ci­ma­te­vo­kal­nim­i­in­stru­men­tal­nim­so­li­sti­ma,­a­naj­va­žni­ja­mu­je­su­rad­nja­bi­la­s­Mi­la­nom­Asi­ćem­i­Su­bo­tič­kim­tam­bu­raš­kim­or­ke-strom­Sti­pa­na­Ja­ra­ma­zo­vi­ća.

Za­de­se­tu­ob­ljet­ni­cu­dje­lo­va­nja­1983.­zbor­je­do­bio­Po­ve­lju­po­seb­no­ga­apo­stol-sko­ga­bla­go­slo­va­od­Sve­tog­Oca­Iva­na­Pa-vla­II.­Za­dva­de­se­tu­ob­ljet­ni­cu­1993.­zbor­je­do­bio­An­tu­šo­vu­na­gra­du,­a­vo­di­te­lji­ci­zbo­ra­s.­Mir­jam­Pan­džić­Skupšti­na­op­ći­ne­Su­bo­ti­ca­2002.­do­di­je­li­la­je­pri­zna­nje­Рrо­Ur be­za­osni­va­nje­i­vo­đe­nje­zbo­ra.

Lit.:­Bač­ko­kla­sje,­11,­25-26,­76-77,­Su­bo­ti­ca,­1980,­1983,­1993;­Zvo nik,­5/1998,­4/2010,­Su­bo­ti­ca;­Hr­vat­ska­ri­ječ, 492, Su bo ti ca, 31. VI II. 2012.

M.­Pan­džić

KA TLAN KA (madž.­ka­tlan:­ko­tao),­zi-da­na,­ko­pa­na­ili­od­li­ma­iz­ra­đe­na­na­pra­va­za­gri­ja­nje­vo­de­u­ko­tlu;­og­njiš­te­za­ko­tao.­Dok­ni­je­bi­lo­elek­trič­ne­ener­gi­je,­sku­pa­je­s­ko­tlom­ima­la­ulo­gu­svo­je­vr­sno­ga­boj­le­ra­na­sa­la­šu.­Naj­češ­će­je­zi­da­na­pod­odža­kom­u­ve­li­kom­sa­la­šu­ili­u kuj ni u ma­loj­ku­ći te je­ta­ko­uvi­jek­mo­glo­bi­ti­to­ple­vo­de­za­sva-ko­dnev­ne­na­mje­ne­(ku­pa­nje,­pra­nje­ru­blja­i­po­su­đa,­spra­vlja­nje­hra­ne­za­ži­vo­ti­nje).­Slu­ži­la­je­i­za­se­zon­ske­po­slo­ve­to­plje­nja­žma­ra­(tj.­čva­ra­ka),­ku­ha­nje­pek­me­za­i­dr.­Zi­da­la­se­i­va­ni,­kod­bu­na­ra,­i­ta­da­se­naj-češ­će­ko­ri­sti­la­za­pra­nje­ru­blja­i­di sno tor (tj.­svi­njo­ko­lju).­Jed­no­stav­ne­je­iz­ra­de­–­zi-da­la­se­od­ci­ga­la­pre­ma­ve­li­či­ni­ko­tla­ta­ko­da­do­ru­ba­uđe­u­ka­tlan­ku­i­da­is­pod­nje­ga­ima­do­volj­no­mje­sta­za­lo­že­nje.­Ima­la­je­tri­otvo­ra:­je­dan­naj­ve­ći­na­vr­hu­za­ko­tao,­dru-gi­s­pred­nje­stra­ne­u­dnu­za­lo­že­nje,­a­tre­ći­sa­stra­žnje­stra­ne­pri­vr­hu­za­dim.­

U­si­ro­maš­ni­je­ga­pu­ka­vanj­ska­se­ka-tlan­ka­ni­je­zi­da­la,­ne­go­se­uko­pa­va­la­u­ze­mlju.­Is­ko­pa­la­bi­se­okru­gla­ru­pa­pre-ma­ve­li­či­ni­ko­tla.­Pri­vr­hu­je­bio­otvor­za­dim,­a­spri­je­da­je­ko­pa­no­du­blje­i­ši­re­da­bi­se­mo­glo­lo­ži­ti.­U­no­vi­je­vri­je­me­po­če-

Povelja­posebnog­apostolskog­blagoslova­ od­Svetoga­Oca­iz­1983.

Page 122: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TLAN KA

114

le­su­se­iz­ra­đi­va­ti­od­pre­sje­če­nih­li­me­nih­ba­ča­va,­na­ko­je­su­se­po­sta­vlja­le­no­ge­od­že­lje­za.­Da­nas­joj­je­znat­no­su­že­na­na­mje-na.­Za­gri­ja­nje­vo­de­za­ku­ću­se­go­to­vo­se­i­ne­ko­ri­sti­te­je­nje­zi­na­upo­ra­ba­sve­de­na­na­svi­njo­ko­lje­i­se­zon­sko­ku­ha­nje­pek­me­za,­raj­či­ca­i­sl.

Iz­vor:­Kazivanje­Gr­ge­i­Do­mi­ni­ke­Pi­u­ko­vić­iz­Su-bo ti ce.

Lit.:­G.­Vu­ko­vić,­Ter­mi­no­lo­gi­ja­ku­će­i­po­kuć­stva­u Voj vod ni,­No­vi­Sad,­1988;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad-Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

L.­Cvi­jin­i­I.­Pi­u­ko­vić

KA­TO­LI­CI­ZAM­(ka­to­li­čan­stvo) (lat. cat­ho­li­cus­>­grč.­katholikós:­sve­op­ći,­uni-ver­zal­ni),­vje­ro­i­spo­vi­jed­ni­su­stav­Ka­to-lič­ke­cr­kve.­De­fi­ni­ran­je­na­dva­de­set­jed-nom­eku­men­skom­cr­kve­nom­kon­ci­lu,­a­ob­u­hva­ća­unu­tar­nji­ustroj;­vjer­ske­isti­ne­(dog­me),­ko­je­po­či­va­ju­na­Sve­tom­pi­smu­i­Pre­da­ji;­bo­goš­to­vlje­i­ob­re­de­(sa­kra­men­ti,­li­tur­gi­ja­i­ha­gi­o­gra­fi­ja);­te­o­lo­gi­ju;­mo­ral-ni­i­ka­non­sko-prav­ni­su­stav;­du­hov­nost­i­mi­sti­ku;­fi­lo­zo­fi­ju­i­dr.­Uz­pra­vo­sla­vlje,­pro­te­stan­ti­zam,­mo­no­fi­zi­ti­zam­i­ne­sto­ri-ja­ni­zam,­glav­na­je­krš­ćan­ska­kon­fe­si­ja­ili­vje­ro­i­spo­vi­jed.­Ta­ko­je­u­na­zi­vu­iz­ra­že­na­uni­ver­zal­nost­krš­ćan­ske­evan­đe­o­ske­po­ru-ke,­na­mi­je­nje­ne­sva­ko­mu­čo­vje­ku,­na­ro­du,­je­zi­ku,­kul­tu­ri,­ci­vi­li­za­ci­ji­i­druš­tvu,­što­je­jed­no­od­obi­ljež­ja­sva­ke­istin­ske­krš­ćan­ske­cr­kve.­Pri­djev­»ka­to­lič­ki«­pr­vi­je­upo­tri­je-bio­107.­an­ti­o­hij­ski­bi­skup­Ig­na­ci­je­An­ti­o-hij­ski­za­ozna­či­va­nje­uni­ve­r­zal­ne­cr­kve,­a­sv.­Au­gu­stin­(354.-430.)­nji­me­je­ozna­či­vao­ze­mljo­pi­snu­uni­ve­r­zal­nost.­Na­kon­raz­dva-ja­nja­krš­ćan­sko­ga­Za­pa­da­i­Is­to­ka,­po­jam­ka­to­lič­ki­vi­še­se­ve­zu­je­za­Za­pad­nu­cr­kvu,­ia­ko­je­ostao­za­stu­pljen­i­na­Is­to­ku.­

Glav­ne­dog­me­u­krš­ćan­stvu­de­fi­ni­ra-ne­su­na­pr­vih­osam­eku­men­skih­kon­ci­la­odr­ža­nih­u­I.­ti­suć­lje­ću­pa­vri­je­de­i­u­Is-toč­nim­cr­kva­ma.­Ri­ječ­je­o­šest­isti­na­vje-re:­1.­sa­mo­je­je­dan­Bog,­a­tri­su­bo­žan­ske­oso­be:­­Otac­­i­­Sin­­i­­Duh­Sve­ti;­2.­Bog­je­sve­stvo­rio,­sve­uz­dr­ža­va­i­svi­me­upra­vlja;­

3.­du­ša­je­čo­vječ­ja­be­smrt­na;­4.­Sin­je­Bož-ji­po­stao­čo­vje­kom­i­ot­ku­pio­nas­svo­jom­smr­ću­na­kri­žu;­5.­mi­lost­je­Bož­ja­po­treb-na­za­spa­se­nje;­6.­Bog­će­do­bro­na­gra­di­ti­vječ­nom­na­gra­dom,­a­zlo­ka­zni­ti­vječ­nom­ka­znom.­Dog­mat­ski­na­uk­de­fi­ni­ran­u­II.­ti­suć­lje­ću­na­tri­na­est­eku­men­skih­kon­ci­la­vri­je­di­sa­mo­za­Ka­to­lič­ku­cr­kvu­(uče­nje­o­či­sti­liš­tu,­sa­kra­men­ti­ma,­o­od­no­su­pi­sa­ne­ob­ja­ve­i­tra­di­ci­je,­o­bez­gr­ješ­nom­za­če­ću,­pa­pi­noj­ne­za­blu­di­vo­sti,­Ma­ri­ji­nu­uz­ne­se-nju­na­ne­bo­i­dr.).­Dog­me­u­ka­to­li­ci­zmu­ima­ju­ve­ću­va­žnost­ne­go­u­pra­vo­sla­vlju­i­pro­te­stan­ti­zmu,­pa­su­pre­ci­zno­de­fi­ni­ra­ne­i,­pre­ma­ka­non­sko­mu­pra­vu,­ob­ve­zat­ne.­U­svo­jem­pu­nom­zna­če­nju­ka­to­li­ci­zam­se­od­no­si­sa­mo­na­one­Cr­kve­ko­je­pri­hva­ća-ju­za­jed­niš­tvo­s­Cr­kvom­Ri­ma,­a­nje­go­vi­ele­men­ti,­kao­što­su­te­melj­ne­vjer­ske­dog-me­iz­I.­ti­suć­lje­ća,­mo­gu­bi­ti­za­stu­plje­ni­i­u­dru­gim­krš­ćan­skim­cr­kva­ma.­

Te­o­lo­gi­ja,­kao­su­stav­no­obra­zla­ga­nje­ob­ja­ve­ko­je­na­sto­ji­ra­ci­o­nal­nim­pu­tem­iz­lo-ži­ti­krš­ćan­sku­po­ru­ku,­u­ka­to­li­ci­zmu­svo­je­iz­vo­re­na­la­zi­u­Sve­tom­pi­smu,­krš­ćan­skoj­Pre­da­ji­i­na­u­ča­va­nju­eku­men­skih­kon­ci­la.­Ima­svo­ju­du­gu­po­vi­jest­raz­vo­ja,­a­unu­tar­se­be­di­je­li­se­na­fun­da­men­tal­nu,­dog­mat-sku,­pa­sto­ral­nu,­mo­ral­nu…­U­bač­kih­Bu-nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­ima­la­je­svo­je­naj­o­dlič­ni­je­pred­stav­ni­ke­u­XVI­II.­st.­me­đu­fra­njev­ci-ma,­ko­ji­su­pre­da­va­li­te­o­loš­ke­zna­no­sti­na­fra­nje­vač­kim­uči­liš­ti­ma­Bo­sne­Sre­bre­ne­do­1757.­(Lo­vro­Bra­ču­lje­vić,­Stje­pan­Vi­lov),­a­od­ta­da­u­Pro­vin­ci­ji­sv.­Iva­na­Ka­pi­stra­na­(La­di­slav­Spa­ić,­Ta­di­ja­Boš­nja­ko­vić,­Eme­rik­Pa­vić)­i­na­te­ri­to­ri­ju­ugar­sko­ga­Po­du­na­vlja­(Bu­dim,­Ba­ja,­Mo­hač,­Bač,­Pe­tro­va­ra­din).­

TomoVereš

KA TLAN KA

Page 123: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TO LI CI ZAM

115

Uz­te­o­lo­gi­ju,­u­ka­to­li­ci­zmu­va­žna­je­i­fi­lo-zo­fi­ja,­kao­nje­zi­na­»po­moć­ni­ca«­(lat.­an-cil­la­the­o­lo­gi­ae),­ko­ja­svo­je­sa­dr­ža­je­cr­pi­iz­krš­ćan­ske­sli­ke­svi­je­ta.­Ona­se­u­bač­kih­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­po­naj­pri­je­na­u­ča­va­la­i­stu­di­ra­la­u­fra­nje­vač­kim­uči­liš­ti­ma­ko­ji­ma­su­upra­vlja­li­i­ima­la­je­svo­je­vr­sne­pred-stav­ni­ke­(Gr­gur­Peš­ta­lić,­Do­mi­nik­Ig­nacije­Mar­ti­no­vić),­a­u­XX.­st.­naj­va­žni­ji­je­ka­to-lič­ki­fi­lo­zof­bio­To­mo­Ve­reš.

Bo­goš­to­vlje. U­ka­to­li­ci­zmu­se­raz­li­ku-je­kla­nja­nje,­ko­je­se­is­ka­zu­je­sa­mo­Bo­gu,­od­što­va­nja,­ko­je­se­is­ka­zu­je­i­stvo­re­nji-ma­–­an­đe­li­ma,­sve­ci­ma,­sli­ka­ma,­ki­po­vi-ma­i­re­li­kvi­ja­ma.­Vjer­ske­ob­re­de­oba­vlja­ju,­pre­ma­sa­kra­men­tal­noj­hi­je­rar­hi­ji,­bi­sku­pi,­pre­zbi­te­ri­i­đa­ko­ni,­u­bo­goš­tov­nim­pro­sto-ri­ma­–­ka­pe­la­ma,­cr­kva­ma­i­ba­zi­li­ka­ma,­u­skla­du­s­blag­da­ni­ma,­ko­ji­se­sla­ve­pre­ma­gre­go­ri­jan­sko­mu­ka­len­da­ru­ti­je­kom­cr­kve-ne­go­di­ne.­Naj­va­žni­ji­su­blag­da­ni­Us­krs,­Bo­go­ja­vlje­nje,­Bo­žić,­Pre­sve­to­Troj­stvo­i­Du­ho­vi.­Po­seb­no­se­štu­je­Ma­ri­ja,­a­naj­ve­ći­su­ma­ri­jan­ski­blag­da­ni­Uz­ne­se­nje­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­(Ve­li­ka­Go­spa)­i­Ro­đe­nje­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­(Ma­la­Go­spa).­Da-ni­cr­kve­no­ga­po­sta­(su­zdr­ža­va­nje­od­hra­ne­i­pi­ća)­da­nas­su­Či­sta­sri­je­da­(Pe­pel­ni­ca)­i­Ve­li­ki­pe­tak,­a­pri­je­ih­je­bi­lo­vi­še­(ko-ri­zma,­kva­tre­i­dan­uo­či­ne­kih­blag­da­na),­dok­je­ne­mrs­(u­ka­to­li­ka­to­je­su­zdr­ža­va­nje­od­me­sa)­ob­ve­za­tan,­uz­na­ve­de­ne­da­ne­po-sta,­još­i­sva­ko­ga­pet­ka­u­ko­ri­zmi,­a­pri­je­je­vri­je­dio­za­sve­pet­ke­u­go­di­ni.­Go­to­vo­svi­su­blag­da­ni­ima­li­i­svo­je­obi­čaj­ne­sa-dr­ža­je­u­ži­vo­tu­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca,­pa­se­mo­že­go­vo­ri­ti­i­o­krš­ćan­skim­sa­stav­ni­ca­ma­kul­tu­re­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca.­U­da­ni­ma­ti-je­kom­ci­je­le­go­di­ne­Cr­kva­sla­vi­i­spo­men-da­ne­svo­jih­sve­ta­ca­i­bla­že­ni­ka,­od­ko­jih­su­ne­ki­oso­bi­to­što­va­ni­me­đu­Hr­va­ti­ma­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju­(osim­Bla­že­ne­Dje-vi­ce­Ma­ri­je,­sve­ti­An­tun­Pa­do­van­ski,­sve­ti­Jo­sip,­sve­ti­Pe­tar,­sve­ti­Rok­i­dr.),­pri­če­mu­su­spo­men­da­ni­po­je­di­nih­sve­ta­ca­ne­ka­da­bi­li­glav­ni­ori­jen­ti­ri­za­pla­ni­ra­nje,­or­ga­ni-zi­ra­nje­i­oba­vlja­nje­po­ljo­pri­vred­nih­po­slo­va­(sv.­Ju­raj,­sv.­Mar­ko,­sv.­Pe­tar,­sv.­Mi­ho­vil­i­dr.).­Li­tur­gij­ski­je­je­zik­do­II.­va­ti­kan­sko­ga­kon­ci­la­bio­la­tin­ski,­a­na­kon­to­ga­u­bo­go-

služ­ji­ma­se­ko­ri­ste­ži­vi­na­rod­ni­knji­žev­ni­je­zi­ci­–­u­voj­vo­đan­skom­di­je­lu­Bač­ke­to­su­da­nas­pre­te­ži­to­hr­vat­ski­i­ma­džar­ski­te­u­ma­njoj­mje­ri­slo­vač­ki­i­nje­mač­ki,­a­u­ma-džar­skom­di­je­lu­Bač­ke­pre­vla­da­va­ju­ći­je­ma­džar­ski­je­zik,­a­u­ma­njoj­se­mje­ri­ra­be­nje­mač­ki­i­hr­vat­ski.

Iz­vo­ri­su­ka­to­lič­ko­ga­mo­ra­la­Sta­ri­za­vjet­(De­set­za­po­vi­je­di­i­in­zi­sti­ra­nje­na­osob­noj­od­go­vor­no­sti),­No­vi­za­vjet­(lju­bav­pre­ma­Bo­gu­i­bli­žnje­mu)­i­na­rav­na­eti­ka.­U­mo­ral­nom­se­dje­lo­va­nju­me­đu­so­bom­pret-po­sta­vlja­ju­i­na­do­pu­nju­ju­ljud­ska­slo­bod­na­vo­lja­i­bo­žan­ska­mi­lost.­Mo­ral­ni­je­pre­kr-šaj­gri­jeh,­ko­ji­mo­že­bi­ti­lak­ši­i­te­ži.­Svi­se­gri­je­si­opraš­ta­ju­sa­kra­men­tom­po­ko­re,­tj.­is­po­vi­je­di.

Pr­vi­i­osnov­ni­ob­lik­ka­to­lič­ke­du­hov-no­sti­jest­li­tur­gij­sko-sa­kra­men­tal­ni,­ko-ji­je­ob­ve­za­tan­za­sva­ko­ga­vjer­ni­ka­kroz­odr­ža­va­nje­se­dam­sa­kra­me­na­ta.­Puč­ka­po­bo­žnost­(ho­do­čaš­ća,­po­sto­vi,­de­vet­ni­ce,­kru­ni­ca,­kri­žni­put)­na­mi­je­nje­na­je­ši­rim­vjer­nič­kim­slo­je­vi­ma,­a­svr­ha­joj­je­da­se­puč­ko­mu­men­ta­li­te­tu­na­pri­mje­ren­na­čin­pri­bli­ži­pr­o­ži­vlja­va­nje­krš­ćan­ske­vje­re.­Ve-ći­na­je­tih­ob­li­ka­puč­ke­po­bo­žno­sti­go­to­vo­sve­vri­je­me­bi­la­ra­ši­re­na­u­vjer­nič­koj­prak-si­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca.­Po­seb­no­je­na­gla­šen­i­asket­sko-mi­stič­ni­put­du­hov­no­sti,­ko­ji­je­na­la­zio­svoj­iz­raz­u­re­dov­niš­tvu­(be­ne­dik-tin­ci,­ci­ster­ci­ti,­kar­me­li­ća­ni,­do­mi­ni­kan­ci,­fra­njev­ci,­isu­sov­ci…),­od­ko­jih­su­me­đu­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­u­Bač­koj­za­stu­plje-ni­fra­njev­ci­od­do­se­lje­nja­u­Po­du­na­vlje­za­tur­sko­ga­raz­do­blja,­kar­me­li­ća­ni­od­XX.­st.,­a­krat­ko­vri­je­me­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko-ga­ra­ta­u­Su­bo­ti­ci­su­dje­lo­va­li­do­mi­ni­kan­ci.­

Crkva­u­Šandoru­(srp.­Aleksandrovo)­ izgrađena­po­projektu­Bolte­Dulića

Page 124: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TO LI CI ZAM

116

U­slu­žbi­je­du­hov­no­sti­i­sa­kral­na­umjet­nost­(cr­kve­na­gla­zba,­ki­par­stvo,­sli­kar­stvo,­ar­hi-tek­tu­ra,­li­tur­gij­sko­ru­ho­i­li­tur­gij­ski­pred-me­ti),­me­đu­ko­ji­ma­se­u­bač­kih­Hr­va­ta­is-ti­ču­opu­si­Al­be­Vi­da­ko­vi­ća,­Ne­ste­Or­či­ća,­Bol­te­Du­li­ća­i­ne­ko­li­ko­sla­ma­r­ki­(Ma­ri­ja­Iv­ko­vić­Ivan­de­kić,­Ka­ta­Ro­gić,­Ana­Mi-lo­da­no­vić,­Jo­ze­fi­na­Sken­de­ro­vić­i­dr.),­te­du­hov­na­(Ge­rard­To­me­Stan­tić)­i­na­bo-žna­knji­žev­nost,­ra­ši­re­na­po­gla­vi­to­me­đu­kle­ri­ci­ma­(Mi­ho­vil­Rad­nić,­Eme­rik­Pa­vić,­ Gr­gur­Peš­ta­lić,­Ivan­An­tu­no­vić,­Laj­čo­Bu-da­no­vić,­Blaš­ko­Ra­jić,­Stje­pan­Be­re­tić,­La-zar­No­va­ko­vić,­s.­Fi­des­Vi­da­ko­vić,­s.­Bla-žen­ka­Ru­dić­i­dr.).

Ka­to­li­ci­zam­je­obi­lje­ža­vao­ze­mlje­i­na-ro­de­u­ko­ji­ma­se­uko­ri­je­nio,­a­i­sam­je­nji-ma­bio­druš­tve­no,­kul­tur­no­i­ci­vi­li­za­cij­ski­obi­lje­žen,­te­se­s­pra­vom­mo­že­go­vo­ri­ti­o­ka­to­lič­koj­kul­tu­ri­i­ci­vi­li­za­ci­ji.­Cje­lo­kup­na­po­vi­jest­Bu­nje­va­ca,­Šo­ka­ca,­Ra­ca­i­Dal-ma­ti­na­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju,­po­ka­zu­je­nji­ho­vu­pri­pad­nost­hr­vat­sko­mu­i­ka­to­lič­ko-mu­kul­tur­no­mu­kru­gu­i­uop­će­ci­vi­li­za­ci­ji,­una­toč­po­li­ti­kant­skim­po­ku­ša­ji­ma­ov­daš-njih­na­ci­o­nal­nih­dr­ža­va­i­re­ži­ma­od­sre­di­ne­XIX.­st.­pa­sve­do­da­nas­da­im­ne­gi­ra­ju­hr­vat­ski­ili­uma­nje­ka­to­lič­ki­ka­rak­ter.

Lit.:­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­Hr vat­ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­En ci klo pe di ja ži­vih­re­li­gi­ja,­Be­o­grad,­2004;­Su­vre­me­na­ka­to­lič­ka en ci klo pe di ja,­2,­Split,­2005.

T.­Žig­ma­nov

KA­TO­LIČ­KA­AK­CI­JA,­or­ga­ni­za­ci­ja­ka-to­lič­kih­la­i­ka­osno­va­na­u­su­rad­nji­s­cr­kve-nom­hi­je­rar­hi­jom­ra­di­du­hov­ne­ob­no­ve­i­pro­ži­ma­nja­jav­no­ga­i­druš­tve­no­ga­ži­vo­ta­krš­ćan­skim­na­če­li­ma.­Ute­me­lje­na­je­1868.­u­Ita­li­ji,­gdje­se­br­zo­pro­ši­ri­la,­a­nje­zi­no­dje­lo­va­nje­u­ci­je­loj­Cr­kvi­slu­žbe­no­se­ve­že­uz­en­ci­kli­ku­Ubi ar ca no Dei Con si lio­pa­pe­Pi­ja­XI.­iz­1922., ko­jom­je­že­lio­ak­ti­vi­ra­ti­la­i­ke­u­jav­nom­ži­vo­tu­Cr­kve­uz­mo­to­»Sve ob no vi ti u Kri stu«.­Po­kret­je­na­stao­da­bi­se­zaš­ti­ti­la­pra­va­Ka­to­lič­ke­cr­kve­u­od­no­si­ma­s­dr­ža­vom­te­pro­tiv­li­be­ra­li­zma­i­se­ku­la­ri-zma,­ko­ji­su­po­pri­mi­li­ja­ke­an­ti­re­li­gi­o­zne­i­oso­bi­to­an­ti­ka­to­lič­ke­ob­li­ke,­a­kroz­uno­še-nje­krš­ćan­skih­na­če­la­u­obi­te­lji,­usta­no­ve­i­

druš­tvo.­U­mno­gim­ze­mlja­ma,­pa­ta­ko­i­u­Hr­va­ta,­ozna­či­va­la­je­no­vi­vjer­ski­za­mah­u­već­po­sto­je­ćem­ka­to­lič­kom­po­kre­tu.

Naj­ve­ća­za­slu­ga­za­nje­zi­no­uvo­đe­nje­u­Hr­vat­sku­i­dru­ge­kra­je­ve­Ju­go­sla­vi­je­na-sta­nje­ne­Hr­va­ti­ma­pri­pa­da­Iva­nu­Mer­zu­(1896.-1928.),­ko­ji­je,­na­kon­što­je­iza­bran­u­pred­sjed­niš­tvo­Hr­vat­sko­ga­or­lov­sko­ga­sa­ve­za­1923.,­ši­rio­nje­zi­ne­ide­je­u­toj­or-ga­ni­za­ci­ji­i­po­sta­vio­joj­te­me­lje.­U­or­lov-skim­druš­tvi­ma­pro­mi­ca­la­se­ka­to­lič­ka­ide­o­lo­gi­ja­i­hr­vat­ska­na­ci­o­nal­na­ide­ja,­za­raz­li­ku­od­so­kol­skih­druš­ta­va,­u­ko­ji­ma­je­do­mi­ni­ra­la­li­be­ral­na­ide­o­lo­gi­ja­i­ju­go­sla-ven­ski­uni­ta­ri­zam.­U­Bač­koj­je­or­ga­ni­zi­ran­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­orao­1924.,­s­muš­kim­i­žen­skim­ogran­ci­ma,­ko­ji­su­dje­lo­va­li­u­su-bo­tič­kom­or­lov­skom­okruž­ju.­Na­kon­što­su­1929.­uki­nu­te­sve­po­li­tič­ke­stran­ke­i­ka­to-lič­ke­or­ga­ni­za­ci­je,­me­đu­nji­ma­i­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­orao,­su­bo­tič­ki­or­lo­vi­na­sta­vlja­ju­dje­lo­va­ti­u­sklo­pu­kri­žar­skih­or­ga­ni­za­ci­ja,­bez­tje­lo­vje­žbač­kih­ak­tiv­no­sti,­ali­u­du­hu­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je.­Pra­vi­la­su­bo­tič­kih­Kri-ža­ra­odo­bre­na­su­21.­V.­1930.,­a­ubr­zo­se­po­ja­vlju­ju­or­ga­ni­za­ci­je­i­u­dru­gim­mje­sti-ma­s­hr­vat­skim­sta­nov­niš­tvom­(u­Đur­đi­nu,­Ma­loj­Bo­sni,­Mo­noš­to­ru,­Som­bo­ru,­Son­ti­i­dr.).­Kri­žar­ske­or­ga­ni­za­ci­je­1934.­po­sta­ju­i­slu­žbe­no­di­je­lom­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je,­uz­mno-ga­osta­la­druš­tva­i­in­sti­tu­ci­je­(u­Bač­koj:­Ma­ti­ca­su­bo­tič­ka,­Bu­nje­vač­ko­mo­mač­ko­ko­lo,­Ka­to­lič­ko­di­vo­jač­ko­druš­tvo,­Do­bro-tvor­na­za­jed­ni­ca­Bu­nje­va­ka­i­dr.),­ko­ji­su­se­ta­ko­đer­sma­tra­li­nje­zi­nim­di­je­lom.­Ia­ko­su­ka­to­lič­ke­or­ga­ni­za­ci­je­u­osno­vi­bi­le­slič­ne,­u­bit­nim­pi­ta­nji­ma­(po­put­od­no­sa­pre­ma­po­li­ti­ci­i­sl.)­i­da­lje­su­ima­le­raz­li­či­ta­sta­ja-liš­ta.­Pred­met­stal­nih­ras­pra­va­pred­sta­vljao­je­od­nos­ka­to­lič­kih­or­ga­ni­za­ci­ja­osno­va-nih­pri­je­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je­s­cr­kve­nom­hi-je­rar­hi­jom,­nji­ho­va­au­to­no­mi­ja­u­od­no­su­na­Cr­kvu­te­pri­sut­nost­i­ulo­ga­sve­će­ni­ka­u­ka­to­lič­kim­or­ga­ni­za­ci­ja­ma.­

Na­gla­ša­va­ju­ći­i­na­ci­o­nal­nu­kom­po­nen-tu­u­nje­zi­nu­dje­lo­va­nju,­bač­ki­su­Hr­va­ti­svo­je­or­ga­ni­za­ci­je­na­zi­va­li­Hr­vat­skom­ka-to­lič­kom­ak­ci­jom.­Je­dan­od­raz­lo­ga­bio­je­i­raz­li­ko­va­nje­od­ma­džar­skih­i­nje­mač­kih­ka­to­lič­kih­or­ga­ni­za­ci­ja,­ia­ko­su­one­me­đu-

KA TO LI CI ZAM

Page 125: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

117

sob­no­su­ra­đi­va­le.­O­nje­zi­nu­sna­žnom­utje-ca­ju­na­bač­ke­Bu­njev­ce­svje­do­či­i­iz­vješ­će­voj­ne­slu­žbe­si­gur­no­sti­iz­Su­bo­ti­ce­1934.,­ko­je­na­gla­ša­va­nje­zin­hr­vat­ski­na­ci­o­nal­ni­ka­rak­ter.­

Bač­ka­bi­sku­pi­ja­iz­da­la­je­pro­gram­sku­knji­ži­cu­Ka­to­lič­ka­ak­ci­ja­na­pod­ruč­ju­Bač­ke­bi­sku­pi­je­1938.,­u­ko­joj­su­iz­ne­se­ne­smjer­ni­ce­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je­te­upu­te­za­nji-ho­vu­pri­mje­nu­na­mje­sne­pri­li­ke.­Naj­ve­ća­hr­vat­ska­ka­to­lič­ka­ma­ni­fe­sta­ci­ja­u­Bač­koj­bio­je­Dan­hr­vat­ske­ka­to­lič­ke­omla­di­ne­u­po­vo­du­1300­go­di­na­ve­ze­Hr­va­ta­i­Sv.­Sto­li­ce,­odr­žan­u­Som­bo­ru­15.­IX.­1940.­Pri­re­di­li­su­ga­bač­ki­kri­ža­ri­i­kri­ža­ri­ce­u­pri­sut­no­sti­osta­lih­ka­to­lič­kih­i­hr­vat­skih­druš­ta­va­iz­Bač­ke.­Oko­1400­mla­dih­for­mi-ra­lo­je­po­vor­ku­po­gra­du,­pred­kar­me­li­ćan-skom­cr­kvom­odr­žan­je­zbor,­na­ko­jem­su­go­vo­ri­li­vlč.­Ivan­Ku­jun­džić,­re­fe­rent­za­hr-vat­ska­ka­to­lič­ka­omla­din­ska­druš­tva,­i­vlč.­An­te­Ko­pu­no­vić,­a­ui­me­kri­ža­ri­ca­i­kri­ža­ra­stu­den­ti­Jul­ka­Or­čić­i­An­te­Se­ku­lić.­Na­kon­to­ga­u­kri­žar­skom­je­do­mu­odr­žan­ban­ket,­a­ka­sno­po­sli­je­pod­ne­u­Ho­te­lu­Slo bo da i sve­ča­na­aka­de­mi­ja,­na­ko­ji­ma­su­go­vo­ri­li­vlč.­An­te­Ko­pu­no­vić­i­vlč.­Ga­vro­Crn­ko­vić.

S­us­po­sta­vom­ma­džar­ske­vla­sti­or­ga-ni­za­ci­je­ko­je­su­se­sma­tra­le­di­je­lom­Ka­to-lič­ke­ak­ci­je­je­dva­da­su­dje­lo­va­le,­a­na­kon­rat­nih­go­di­na­bi­le­su­pod­pri­ti­sci­ma­ju­go-sla­ven­skih­ko­mu­ni­stič­kih­vla­sti.­U­na­mje­ri­da­zaš­ti­ti­član­stvo­od­pro­go­na,­nad­bi­skup­Aloj­zi­je­Ste­pi­nac,­ko­ji­je­ta­da­još­bio­na­slo­bo­di,­ras­pu­stio­je­sve­or­ga­ni­za­ci­je­Ka-

to­lič­ke­ak­ci­je­u­srp­nju­1945.­Me­đu­tim,­u­tzv.­»su­bo­tič­kom­pro­ce­su«­1948.­u­po­li­tič­ki­mon­ti­ra­nom­po­stup­ku­osu­đe­no­je­za­tvor-ske­i­dru­ge­ka­zne­27­ka­to­li­ka,­uglav­nom­ne­ka­daš­njih­su­bo­tič­kih­kri­ža­ra.­

Ia­ko­do­da­nas­u­Hr­va­ta­slu­žbe­no­ni­je­ob­no­vlje­na,­po­sto­je­i­dje­lu­ju­broj­ne­ka­to­lič-ke­la­ič­ke­udru­ge­ko­je­ima­ju­slič­no­ustroj-stvo­i­mi­si­ju,­prem­da­bez­iz­rav­ne­ve­ze­s­Ka­to­lič­kom­ak­ci­jom.­Prem­da­u­Bač­koj­me-đu­hr­vat­skim­vjer­ni­ci­ma­dje­lu­ju­Ka­to­lič­ko­društvo­za­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov­nost­Ivan­An­tu­no­vić,­tre­ći­svje­tov­ni­re­do­vi­fra-nje­va­ca­i­kar­me­li­ća­na,­po­kret­Dje­lo­Ma­ri-ji­no­(fo­ko­la­ri),­neo­ka­te­ku­me­ni,­Za­jed­ni­ca­brač­nih­su­sre­ta­i­još­ne­ke­for­mal­ne­i­ne­for-mal­ne­mo­li­tve­ne­za­jed­ni­ce,­la­ič­ke­udru­ge­ipak­ni­su­zna­čaj­ni­je­za­ži­vje­le­na­kon­de-mo­krat­skih­pro­mje­na.­U­Za­pad­noj­Eu­ro­pi­Ka­to­lič­ka­ak­ci­ja­dje­lu­je­bez­pre­stan­ka,­a­oso­bi­to­je­ak­tiv­na­u­Ita­li­ji.

Lit.:­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­A.­Gu­be­ri­na,­Ka­to­lič­ka­ak­ci­ja­i­po­li­tič­ke­stran­ke,­Bo­go slov ska smo tra,­4/1932,­Za­greb;­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­re­dov­nu­go­di­nu­1941.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­A.­Po­lja-ko­vić,­Or­lov­sko-kri­žar­ski­po­kret­me­đu­bač­kim­Hr­va­ti­ma,­Kla sje na ših rav ni,­1-2/1944,­Za­greb;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­Hr vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­S.­Mač­ko­vić,­Jed-no­iz­vješ­će­o­Bu­njev­ci­ma­iz­1934.,­Kla sje na ših rav ni,­5-6/2004,­Su­bo­ti­ca;­L.­I.­Krm­po­tić,­Od­so-kol­stva­do­kri­žar­stva­u­Bač­koj,­Gla­snik­Puč­ke­ka si ne,­7-8/2005–10/2005,­Su­bo­ti­ca;­S.­Mač­ko­vić,­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­orao­–­Su­bo­ti­ca­kroz­ar­hiv­sko­gra­di­vo,­Kla sje na ših rav ni,­3-4/2007,­Su­bo­ti­ca;­Z.­Ma­tić,­Dr.­Ivan­Merz,­pro­vo­di­telj­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je­u­Hr­vat­skoj,­Ra­do­vi­:­Za­vod­za­hr­vat­sku­po­vi­jest, 43,­Za­greb,­2011.­

M.­Ba­ra

KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA (lat.­Ec­cle­sia­Cat­ho­li­ca),­krš­ćan­ska­za­jed­ni­ca­vjer­ni­ka­či­ji­je­na­uk­de­fi­ni­ran­na­dva­de­set­jed­nom­eku­men­skom­kon­ci­lu.­Se­be­dr­ži­iz­rav­nom­na­sljed­ni­com­pr­ve­cr­kve­iz­apo­stol­skih­vre­me­na.­Ute­me­lji­telj­joj­je­Isus­Krist,­a­čla­nom­vjer­ske­za­jed­ni­ce­po­sta­je­se­krš­te-njem.­Nad­na­ci­o­nal­na­je,­no­cen­tra­li­zi­ra­no­ustro­je­na.­Kao­nje­zi­ne­zna­čaj­ke,­na­su­prot­dru­gim­krš­ćan­skim­kon­fe­si­ja­ma­i­za­jed­ni-ca­ma,­naj­češ­će­se­na­vo­de­pri­zna­va­nje­pa-

Križarice­sa­Sebešića­sredinom­1930-ih

Page 126: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

118

pi­na­pri­ma­ta,­stro­go­hi­je­rar­hij­sko­i­prav­no­ure­đe­nje,­poš­to­va­nje­pre­da­je­kao­vre­la­i­ob­ja­ve,­ap­so­lut­na­vje­ra­u­dog­me,­ob­ve­za­pri­su­stvo­va­nja­li­tur­gi­ji­i­pri­ma­nja­sa­kra­me-na­ta,­sve­će­nič­ki­ce­li­bat,­od­re­đe­na­dog­mat-ska­pi­ta­nja­te­na­čel­na­odvo­je­nost­cr­kve­ne­od­svje­tov­ne­vla­sti.

Ob­u­hva­ća­Ri­mo­ka­to­lič­ku­cr­kvu­i­22­s­njom­sje­di­nje­nih­is­toč­nih­ka­to­lič­kih­cr­ka­va:­iz­alek­san­drij­ske­ob­red­ne­sku­pi-ne­Koptski­ka­to­lič­ki­pa­tri­jar­hat­(Egi­pat)­i­Eti­op­ska­ka­to­lič­ka­cr­kva­(Eti­o­pi­ja);­iz­an­ti­o­hij­ske­(za­pad­no­an­ti­o­hij­ske)­ob­red­ne­sku­pi­ne­Ma­ro­nit­ski­ka­to­lič­ki­pa­tri­jar­hat­(Li­ba­non),­Sir­ski­(an­ti­o­hij­ski)­ka­to­lič­ki­pa­tri­jar­hat­(Si­ri­ja),­Ma­lan­kar­ska­ka­to­lič­ka­cr­kva­(za­pad­na­In­di­ja);­iz­bi­zant­ske­ili­ca­ri-grad­ske­(gr­ko­ka­to­lič­ke)­ob­red­ne­za­jed­ni­ce­u­Al­ba­ni­ji,­Bje­lo­ru­si­ji,­Bu­gar­skoj,­Grč­koj,­Hr­vat­skoj­i­Bo­sni­i­Her­ce­go­vi­ni,­Ita­li­ji,­Ma­džar­skoj,­Ma­ke­do­ni­ji,­Li­ba­no­nu­(Mel-kit­ski­gr­ko­ka­to­lič­ki­pa­tri­jar­hat),­Ru­munj-skoj,­Ru­si­ji,­me­đu­Ru­si­ni­ma­(Pot­kar­pa­tje­i­Sr­bi­ja),­u­Slo­vač­koj,­Ukra­ji­ni;­iz­ar­men­ske­ob­red­ne­sku­pi­ne­Ar­men­ski­ka­to­lič­ki­pa­tri-jar­hat­(Li­ba­non,­Si­ri­ja);­iz­kal­dej­ske­(is­toč-no­an­ti­o­hij­ske)­ob­red­ne­sku­pi­ne­Kal­dej­ski­ka­to­lič­ki­pa­tri­jar­hat­(Irak)­i­Ma­la­bar­ska­ka­to­lič­ka­cr­kva­(za­pad­na­In­di­ja).

Hi­je­rar­hij­ski­joj­je­na­če­lu­po­gla­var­–­rim­ski­bi­skup,­ko­ji­se­na­zi­va­i­pa­pa.­Vr-hov­no­je­uprav­no­ti­je­lo­Sve­ta­sto­li­ca­sa­sje-diš­tem­u­Va­ti­ka­nu.­Pa­pa­upra­vlja­Cr­kvom­sku­pa­sa­Sve­tom­sto­li­com,­u­za­jed­niš­tvu­s­bi­sku­pi­ma,­ko­ji­upra­vlja­ju­mje­snim­cr-kva­ma­–­bi­sku­pi­ja­ma.­Ka­to­lič­ka­je­cr­kva­po­di­je­lje­na­u­bi­sku­pi­je­(nad­bi­sku­pi­je,­me-tro­po­li­je)­na­če­lu­s­bi­sku­pi­ma,­ko­je­se­di­je­le­na­de­ka­na­te,­a­oni­na­žu­pe,­ko­ji­ma­upra-vlja­ju­žup­ni­ci,­a­po­ma­žu­im­ka­pe­la­ni.­Kle-ri­ci­i­la­i­ci­raz­li­ku­ju­se­sa­mo­vr­stom­slu­žbe­u­za­jed­ni­ci.­U­Ka­to­lič­koj­cr­kvi­po­sto­je­tri­vr­ste­hi­je­rar­hi­je:­sve­će­nič­ka­(bi­skup,­pre-zbi­ter,­đa­kon),­ka­non­ska­(pa­pa,­or­di­na­rij,­de­kan,­žup­nik,­ka­pe­lan)­i­po­ča­sna­(kar­di-nal,­me­tro­po­lit,­nad­bi­skup,­pre­lat,­ka­no­nik­i­pre­ben­dar).­Ob­red­je­rim­ski,­a­do­Dru-go­ga­va­ti­kan­skog­kon­ci­la­1964.­uglav­nom­je­na­la­tin­skom­je­zi­ku­(u­Hr­vat­skoj,­Ma-ke­do­ni­ji,­Mo­rav­skoj­i­Bu­gar­skoj­od­IX.­st.

i­na­cr­kve­no­sla­ven­skom,­od­XI.­st.­pi­san­pre­te­ži­to­gla­go­lji­com),­a­po­sli­je­na­ži­vim­na­ci­o­nal­nim­je­zi­ci­ma.­U­is­toč­nim­ka­to­lič-kim­cr­kva­ma­pri­mje­nju­je­se­bi­zant­ski,­si-rij­ski­i­koptski­ob­red,­na­sta­ro­sla­ven­skom,­grč­kom,­koptskom,­si­rij­skom,­ar­men­skom­i­eti­op­skom,­a­od­1964.­na­na­rod­nim­je­zi-ci­ma.

Naj­broj­ni­ja­je­vjer­ska­krš­ćan­ska­za­jed-ni­ca­na­svi­je­tu:­ima­mi­li­jar­du­i­181­mi­li-jun­ka­to­li­ka­(2009.),­me­đu­ko­ji­ma­je­oko­18,5­mi­li­ju­na­is­toč­no­krš­ćan­skih­ka­to­li­ka,­te­5065­bi­sku­pa,­410.600­sve­će­ni­ka,­od­če-ga­oko­tre­ći­na­re­dov­ni­ka,­a­broj­re­dov­ni­ca­pro­cje­nju­je­se­na­722.000.­Ve­ći­na­ka­to­li-ka­ži­vi­u­Eu­ro­pi­i­La­tin­skoj­Ame­ri­ci,­a­u­ma­njem­bro­ju­u­Sje­ve­r­noj­Ame­ri­ci,­Afri­ci,­Azi­ji­i­Au­stra­li­ji.­U­ci­je­lom­svi­je­tu­po­sto-je­ka­to­lič­ke­osnov­ne,­sred­nje,­vi­še­i­vi­so-ke­ško­le­s­ukup­no­30.973.114­uče­ni­ka­te­3.275.440­stu­de­na­ta­ko­ji­stu­di­ra­ju­na­ka­to-lič­kim­sve­u­či­liš­ti­ma.­

Iz­po­vi­je­sti.­Na­kon­vre­me­na­kr­va­vih­pro­go­na,­rim­ski­ca­re­vi­Kon­stan­tin­i­Li-ci­ni­je­spo­ra­zu­mje­li­su­se­na­sa­stan­ku­u­Mi­la­nu­313.­o­do­puš­ta­nju­is­po­vi­je­da­nja­krš­ćan­stva­i­nje­go­vom­rav­no­prav­no­sti­sa­sta­rom­rim­skom­re­li­gi­jom­(Mi­lan­ski­edikt),­a­380.­car­Te­o­do­zi­je­I.­Ve­li­ki­pro­gla­sio­ga­je­je­di­nom­do­puš­te­nom­(dr­žav­nom)­vje­rom.­Krš­ćan­stvo­se­od­sa­mih­po­če­ta­ka­po­če­lo­or­ga­ni­zi­ra­ti­kao­in­sti­tu­ci­ja:­us­po­red­no­s­ute­me­lji­va­njem­vje­re,­na­sta­ja­la­je­i­cr­kva­kao­usta­no­va.­

Me­đu­bi­sku­pi­ma­pr­vih­naj­ve­ćih­krš-ćan­skih­sre­diš­ta­(Rim,­Ca­ri­grad,­Alek-san­dri­ja,­An­ti­o­hi­ja­i­Je­ru­za­lem)­raz­vi­lo­se­su­par­niš­tvo,­što­je­ote­ža­lo­stva­ra­nje­je­din­stve­ne­cr­kve­ne­or­ga­ni­za­ci­je.­Rim­ski­se­bi­skup­od­II.­st.­po­zi­vao­na­tra­di­ci­ju­da­je­krš­ćan­sku­op­ći­nu­u­Ri­mu­osno­vao­pr­vi­Kri­stov­apo­stol­Pe­tar,­ko­je­ga­je­Krist­ozna-čio­za­svo­je­ga­na­sljed­ni­ka,­te­je­po­čeo­se­be­na­zi­va­ti­pa­pom­(ocem)­i­po­gla­va­rom­svih­krš­ća­na.­To­mu­se­oso­bi­to­pro­ti­vio­ca­ri-grad­ski­bi­skup,­ko­ji­je­od­IV.­st.,­ka­da­je­car­Kon­stan­tin­dao­osno­va­ti­Kon­stan­ti­no­po­lis­(slav.­Ca­ri­grad,­tur.­Is­tan­bul),­ko­ji­se,­kao­sje­diš­te­is­toč­no­ga­di­je­la­Rim­sko­ga­Car­stva,­ko­je­je­395.­de­fi­ni­tiv­no­po­di­je­lio­Te­o­do­zi­je,­

Page 127: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

119

sve­vi­še­raz­vi­jao­i­do­bi­vao­na­zna­če­nju­u­od­no­su­na­Rim,­sje­diš­te­za­pad­no­ga­ci­je­la­Rim­sko­ga­Car­stva.­Ca­ri­grad­ski­bi­skup,­ko-ji­se­po­čeo­na­zi­va­ti­pa­tri­jar­hom­(grč.­pat­èr­àrchon:­otac­vo­đa),­te­žio­je­iz­jed­na­či­va­nju­u­do­sto­jan­stvu­s­rim­skim­pa­pom­još­od­IV.­st.,­oso­bi­to­na­kon­što­su­Ara­pi­u­VII.­st.­osvo­ji­li­Alek­san­dri­ju,­An­ti­o­hi­ju­i­Je­ru­za-lem,­te­je­is­ti­cao­pri­mat­nad­krš­ća­ni­ma­u­Is­toč­nom­Car­stvu,­ali­i­po­čeo­zah­ti­je­va­ti­pr­ven­stvo­(eku­men­ski­pa­tri­jarh).­Bu­du­ći­da­je­u­Bi­zan­tu­ob­je­di­nje­na­svje­tov­na­i­du-hov­na­vlast­u­ru­ka­ma­dr­žav­no­ga­po­gla­va­ra­(ce­za­ro­pa­pi­zam),­moć­na­zaš­ti­ta­ko­ju­su­pa-tri­jar­si­ma­pru­ža­li­bi­zant­ski­ca­re­vi,­u­vri­je-me­ka­da­na­Za­pa­du­ni­je­bi­lo­ve­li­ke,­sna­žne­i­je­din­stve­ne­po­li­tič­ke­vla­sti,­do­dat­no­je­uve­ća­la­pre­ten­zi­je­ca­ri­grad­sko­ga­pa­tri­jar-ha.­Bor­ba­za­pre­stiž­oči­to­va­la­se­i­u­po­krš-ta­va­nju­do­se­lje­nih­Ger­ma­na­i­Sla­ve­na,­jer­je­pri­jam­krš­ćan­stva­iz­Ri­ma­ili­Ca­ri­gra­da­zna­čio­i­pot­pa­da­nje­pod­po­li­tič­ki,­vjer­ski­i­kul­tur­ni­utje­caj­tih­sre­diš­ta.­Za­pad­ni­i­dio­ju­žnih­Sla­ve­na­ko­ji­su­se­na­se­li­li­u­za­pad-nom­di­je­lu­Rim­sko­ga­Car­stva­(Hr­va­ti,­Slo-ven­ci)­pri­mi­li­su­krš­ćan­stvo­iz­Ri­ma,­dok­je­Ca­ri­grad­svoj­utje­caj­ostva­rio­u­pr­vom­re­du­nad­is­toč­nim­i­di­je­lom­ju­žnih­Sla­ve-na­ko­ji­su­se­do­se­li­li­na­pod­ruč­je­is­toč­no­ga­di­je­la­Rim­sko­ga­car­stva­(Sr­bi,­Bu­ga­ri,­Ma-ke­don­ci,­Cr­no­gor­ci).­Iz­me­đu­dva­cr­kve­na­sre­diš­ta­ti­je­kom­sto­lje­ća­mno­ži­le­su­se­i­je­zič­ne,­kul­tur­ne,­li­tur­gij­ske,­di­sci­plin­ske­i­dog­mat­ske­raz­li­ke:­u­za­pad­noj­li­tur­gi­ji­pre­vla­da­vao­je­la­tin­ski­je­zik,­a­u­bi­zant­skoj­grč­ki­i­dru­gi­na­ci­o­nal­ni­je­zi­ci;­u­za­pad­noj­cr­kvi­prav­ni­na­čin­miš­lje­nja­pro­žeo­je­cr-kve­ne­usta­no­ve,­dog­me­i­mo­ral,­dok­je­u­is­toč­noj­cr­kvi­pre­vla­dao­mi­stič­ni­duh;­raz-vi­la­se­i­raz­li­či­ta­di­sci­plin­ska­prak­sa­–­bes-kva­sni­kruh­u­za­pad­noj,­a­kva­sni­u­is­toč­noj­li­tur­gi­ji;­pi­ta­nje­ce­li­ba­ta;­dog­mat­ske­raz­li-ke­oso­bi­to­su­se­oči­to­va­le­u­uče­nju­o­od-no­su­Du­ha­Sve­to­ga­pre­ma­Ocu­i­Si­nu­(lat. Fi­li­o­que:­i­od­Si­na)­–­na­Za­pa­du­se­usta­li­lo­da­Duh­Sve­ti­pro­iz­la­zi­i­od­Oca­i­od­Si­na,­a­na­Is­to­ku­sa­mo­od­Oca;­upo­tre­ba­iko­na­u­is­toč­nom­krš­ćan­stvu;­po­stup­no­se­us­po­sta-vlja­la­i­raz­li­ka­u­na­či­nu­ustro­ja­Cr­ka­va­–­na­Za­pa­du­je­za­dr­ža­la­je­din­stve­nu­i­nad­na­ci-o­nal­nu­or­ga­ni­za­ci­ju,­a­na­Is­to­ku­se­au­to­ke-fal­nost­(sa­mo­stal­nost­u­upra­vlja­nju)­naj­u­že­

ve­zi­va­la­s­dr­žav­nim­i­na­rod­no­snim­okvi­ri-ma.­Sve­to­re­zul­ti­ra­lo­je­tzv.­Fo­ci­je­vim­ras-ko­lom­867.,­što­ga­je­iza­zvao­ca­ri­grad­ski­pa­tri­jarh­Fo­ci­je­u­spo­ru­s­pa­pom­Ni­ko­lom­I.­zbog­pi­ta­nja­neo­vi­sno­sti­Ca­ri­grad­sko­ga­pa-tri­jar­ha­ta­o­Rim­skoj­sto­li­ci.­Ia­ko­je­cr­kve­no­je­din­stvo­po­nov­no­us­po­sta­vlje­no­već­na­IV.­ca­ri­grad­skom­kon­ci­lu­(869.-70.),­ko­nač­ni­Ve­li­ki­is­toč­ni­ras­kol­do­go­dio­se­1054.,­ka­da­se­ca­ri­grad­ski­pa­tri­jarh­Ce­ru­la­ri­je­su­prot-sta­vio­pri­ma­tu­Rim­ske­sto­li­ce,­zbog­če­ga­ga­je­iz­op­ćio­kar­di­nal­Hu­bert,­le­gat­pa­pe­Le­o­na­IX.­Na­kon­to­ga­Ce­ru­la­ri­je­je­sa­zvao­si­nod­i­iz­op­ćio­pa­pu.­Od­ta­da­je­krš­ćan­ska­cr­kva­po­di­je­lje­na­na­Ka­to­lič­ku­(Za­pad­nu)­i­Pra­vo­slav­nu­(Is­toč­nu).­

Ka­sni­ji­po­ku­ša­ji­po­nov­no­ga­us­po­sta-vlja­nja­cr­kve­ne­uni­je­s­ca­ri­grad­skim­pa­tri-jar­ha­tom­(Lyon­ska­uni­ja­iz­1274.­i­Fi­ren-tin­ska­uni­ja­iz­1439.)­ni­su­da­li­znat­ni­je­ga­re­zul­ta­ta,­ali­su­Fi­ren­tin­ska­te­ka­sni­je­uni-je­(Brestska­1595.-96.,­Mar­čan­ska­1611.,­Užgo­rod­ska­1646.-48.,­Er­delj­ska­1698.­i­Ku­kuš­ka­iz­1858.)­us­po­sta­vi­le­je­din­stvo­iz­me­đu­Ri­mo­ka­to­lič­ke­cr­kve­i­ne­kih­is-toč­nih­krš­ćan­skih­cr­ka­va.­Pa­pa­Pa­vao­VI.­i­ca­ri­grad­ski­pa­tri­jarh­Ate­na­go­ra­do­ki­nu­li­su­1964.­uza­jam­no­iz­op­će­nje­kar­di­na­la­Hu-ber­ta­i­pa­tri­jar­ha­Ce­ru­la­ri­ja.­

Cr­kve­no­je­din­stvo­Ka­to­lič­ke­cr­kve­da­lje­je­po­go­dio­Ve­li­ki­za­pad­ni­ras­kol­–­isto­dob­no­po­sto­ja­nje­dva­ju­pa­pa­u­Ri­mu­i­

Grkokatolička­crkva­u­Kucuri

Page 128: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

120

Avig­no­nu­(1378.-1417.).­No­dok­je­on­pre-vla­dan,­ne­us­po­re­di­vo­znat­ni­je­po­slje­di­ce­osta­vio­je­ras­kol­ko­ji­je­iza­zva­la­re­for-ma­ci­ja.­Po­kre­nuo­ju­je­1517.­Mar­tin­Lut-her­u­Nje­mač­koj­ka­da­je­na­vra­ta­cr­kve­u­Witten­ber­gu­iz­vje­sio­svo­jih­95­te­za­o­opro-stu,­dog­ma­ma­i­ure­đe­nju­Cr­kve.­Unu­tar­re-for­ma­cij­sko­ga­po­kre­ta,­na­su­prot­nje­mač-ko­mu­lu­te­ran­stvu,­oko­Je­a­na­Cal­vi­na,­ko­ji­je­u­Že­ne­vi­for­mi­rao­Kal­vi­ni­stič­ku­cr­kvu,­raz­vio­se­kal­vi­ni­zam.­Re­for­ma­ci­ja­se­ra­ši-ri­la­po­svim­nje­mač­kim­ze­mlja­ma,­osim­u­Au­stri­ji­i­Ba­var­skoj,­a­ima­la­je­pri­sta­ša­i­u­Ma­džar­skoj.­Vjer­ski­su­ko­bi­pri­vre­me­no­su­za­vr­še­ni­Aug­sburš­kim­mi­rom­1555.­pri­zna-va­njem­lu­te­ra­na,­či­me­je­for­mal­no­pri­znat­i­za­pad­ni­ras­kol.­Na­re­for­ma­cij­ski­po­kret­Ka­to­lič­ka­cr­kva­od­go­vo­ri­la­je­vla­sti­tom­re-for­mom­(ka­to­lič­ka­ob­no­va)­i­sa­zi­va­njem­Tri­dent­sko­ga­kon­ci­la­(1545.-63.),­a­u­di­je­lu­Ka­to­lič­ke­cr­kve­(npr.­isu­sov­ci)­sna­žni­su­i­po­ku­ša­ji­su­zbi­ja­nja­re­for­ma­ci­je,­što­je­u­pr­o­te­stant­skoj­hi­sto­ri­o­gra­fi­ji­na­zva­no­pro-tu­re­for­ma­ci­jom­(naj­u­spješ­ni­ja­je­bi­la­u­Češ-koj).­Ve­li­ki­rat­ni­su­ko­bi­pri­sta­ša­re­for­ma­ci-je­i­pro­tu­re­for­ma­ci­je­(Tri­de­se­to­go­diš­nji­rat­1618.-48.)­za­vr­šen­je­West­fal­skim­mi­rom,­ko­jim­su­pri­zna­ti­i­kal­vi­ni­sti.­Re­for­ma­ci­ja­je­do­ve­la­do­odva­ja­nja­od­Ka­to­lič­ke­cr­kve­u­po­je­di­nim­nje­mač­kim­ze­mlja­ma,­di­je­lo-vi­ma­Švi­car­ske,­Skan­di­na­vi­ji,­bal­tič­kim­ze-mlja­ma,­Ni­zo­zem­skoj­i­Ve­li­koj­Bri­ta­ni­ji­te­na­stan­ka­sa­mo­stal­nih­evan­ge­lič­kih­cr­ka­va­i­za­jed­ni­ca­(lu­te­ran­ske­cr­kve,­re­for­mi­ra­ne­cr­kve,­An­gli­kan­ska­cr­kva)­te­for­mi­ra­nja­pro­te­stan­ti­zma­kao­no­ve­krš­ćan­ske­kon-fe­si­je.

Ia­ko­se­Fran­cu­ska­re­vo­lu­ci­ja­1789.­ne-u­spješ­no­po­ku­ša­la­bru­tal­no­ob­ra­ču­na­ti­s­Ka­to­lič­kom­cr­kvom,­otvo­ri­la­je­pro­ce­se­s­ko­ji­ma­se­Cr­kva­u­eu­rop­skim­druš­tvi-ma­su­o­ča­va­od­XIX.­st.­do­da­nas:­la­ič­ko­druš­tvo,­ra­di­kal­na­se­ku­la­ri­za­ci­ja,­an­ti-kle­ri­ka­li­zam,­odva­ja­nje­Cr­kve­od­dr­ža­ve,­na­ci­o­nal­ni­po­kre­ti,­li­be­ral­na­de­mo­krat­ska­dr­ža­va­sa­svje­to­na­zor­skim­plu­ra­li­zmom­i­slo­bo­dom­sa­vje­sti,­ate­i­zam,­so­ci­ja­li­zam,­no­va­in­du­strij­ska­ci­vi­li­za­ci­ja,­kon­zu­me­ri-zam,­po­tro­šač­ko­druš­tvo…­To­ta­li­ta­ri­zmi­XX.­st.­Cr­kvu­su­ili­se­bi­pod­re­đi­va­li­(fa-

ši­zam,­na­ci­zam)­ili­osu­đi­va­li­na­po­stup­no­od­u­mi­ra­nje­(ko­mu­ni­zam).­Na­kon­Dru­go-ga­va­ti­kan­sko­ga­kon­ci­la­(1964.)­raz­vi­ja­se­eku­men­ski­po­kret­s­ci­ljem­po­mi­re­nja,­su-rad­nje,­zbli­ža­va­nja­i­je­din­stva­krš­ćan­skih­cr­ka­va.­

Ia­ko­je­po­svo­joj­na­ra­vi­no­mi­nal­no­nad­na­ci­o­nal­na,­u­na­ci­o­nal­nim­dr­ža­va­ma,­oso­bi­to­u­ze­mlja­ma­ko­je­gra­ni­če­s­dru­gim­krš­ćan­skim­kon­fe­si­ja­ma­ili­vje­ra­ma,­Ka-to­lič­ka­cr­kva­ima­i­va­žnu­na­ci­o­nal­no-in-te­gra­cij­sku­ulo­gu­(Ir­ci­spram­pro­te­sta­na­ta­En­gle­za­i­Ško­ta,­Po­lja­ci­spram­pro­te­sta­na­ta­Ni­je­ma­ca­i­pra­vo­slav­nih­Bje­lo­ru­sa­i­Ru­sa,­Hr­va­ti­spram­pra­vo­slav­nih­Sr­ba­i­mu­sli-ma­na­Boš­nja­ka­i­dr.),­a­u­ne­kim­et­nič­ki­ne­ho­mo­ge­nim­ze­mlja­ma­i­asi­mi­la­cij­sku­ulo­gu­(Ugar­ska).­Od­us­po­sta­ve­sa­mo­stal-ne­Za­gre­bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­1852.,­Ka­to­lič-ka­cr­kva­u­Hr­va­ta­ima­la­je­iz­nim­no­va­žnu­ulo­gu­u­for­mi­ra­nju­hr­vat­ske­na­ci­je,­ka­ko­u­je­zič­nom,­ta­ko­i­po­li­tič­kom­po­gle­du.­

U­ko­mu­ni­stič­kim­re­ži­mi­ma­Ka­to­lič­ka­je­cr­kva­jed­na­od­glav­nih­me­ta­re­pre­si­je­(fi­zič­ki­pro­go­ni­sve­će­ni­ka,­od­u­zi­ma­nje­imo­vi­ne,­ogra­ni­če­nje­dje­lo­va­nja­i­dr.).­No­ona­je­i­jed­na­od­oko­sni­ca­po­li­tič­kih­ot­po­ra­dik­ta­tu­ri­–­na­kon­što­je­Ka­rol­Wojtyła­iza-bran­za­pa­pu­1978.,­bio­je­dan­od­du­hov­nih­sto­že­ra­an­ti­ko­mu­ni­stič­ko­ga­po­kre­ta­u­Polj-skoj,­što­je­po­li­tič­ka­di­men­zi­ja­ko­ja­je­do­da­nas­za­dr­ža­na­u­ko­mu­ni­stič­kim­ze­mlja­ma­(Ku­ba).­Me­đu­osta­lim,­uzrok­to­mu­jest­hi-je­rar­hij­ska­or­ga­ni­za­ci­je­Cr­kve,­za­raz­li­ku­od­pra­vo­slav­nih­cr­ka­va,­ko­je­su­na­ci­o­nal­ne­i­lak­še­su­pod­le­gle­bru­tal­nim­pri­ti­sci­ma­ko-mu­ni­stič­kih­vla­sti,­zbog­če­ga­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­for­mi­ra­ju­i­re­žim­ske­ka­non­ski­ne­pri-zna­te­ka­to­lič­ke­cr­kve­(Ki­na).­I­Ka­to­lič­ka­cr­kva­u­Hr­va­ta­bi­la­je­iz­lo­že­na­sna­žnoj­dr-žav­noj­re­pre­si­ji,­ne­sa­mo­zbog­an­ti­re­li­gij-sko­ga­ka­rak­te­ra­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­ne­go­i­zbog­ne­pri­sta­ja­nja­da­se­slu­žbe­no­pot­či­ni­vla­sti­ma,­ka­da­je­kar­di­nal­Aloj­zi­je­Ste­pi-nac­po­sli­je­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­od­bio­Ti­tov­za­htjev­za­for­mi­ra­njem­na­ci­o­nal­ne­cr­kve­neo­vi­sne­o­Va­ti­ka­nu.­U­Ju­go­sla­vi­ji­je­sla­blje­nje­re­pre­si­je­Cr­kva­ko­ri­sti­la­za­raz-voj­vjer­sko­ga­ti­ska­(Glas Kon ci la),­na­kla­de­te­o­loš­ke­i­na­bo­žne­li­te­ra­tu­re­te­kon­so­li­da-

Page 129: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

121

ci­ju­i­raz­voj­vla­sti­te­in­sti­tu­ci­o­nal­ne­struk-tu­re,­a­pred­kraj­so­ci­ja­li­zma­pri­do­ni­je­la­je­nje­go­vu­uru­ša­va­nju.

Zna­če­nje­za­Po­du­nav­ske­Hr­va­te.­Bu-njev­ci­i­Šok­ci­u­ugar­sko­se­Po­du­na­vlje­na-se­lja­va­ju­kao­pri­pad­ni­ci­Ka­to­lič­ke­cr­kve,­ko­ja­na­pro­sto­ru­Bač­ke­po­sto­ji­od­V.­st.­Utje­caj­Cr­kve­u­od­no­su­na­bač­ke­Hr­va­te­va­žan­je­zbog­du­bo­ko­uko­ri­je­nje­ne­re­li­gi­o-zno­sti­u­na­ro­du,­do­mje­re­da­je­ona­po­sta­la­i­di­je­lom­nji­ho­ve­ka­rak­te­ro­lo­gi­je­i­nji­ho­va­va­žna­iden­ti­tet­ska­sa­stav­ni­ca.

Od­raz­do­blja­tur­ske­vla­sti­(XVII.­st.)­pa­sve­do­dru­ge­po­lo­vi­ce­XVI­II.­st.­du­hov­nu­skrb­nad­po­du­nav­skim­Hr­va­ti­ma­oba­vlja-li­su­is­klju­či­vo­fra­njev­ci­pro­vin­ci­je­Bo­sne­Sre­bre­ne,­ko­ji­su­bi­li­je­zič­na,­kul­tur­na­te­et­nič­ka­spo­na­s­ma­tič­nim­hr­vat­skim­pro-sto­rom.­Od­u­zi­ma­njem­žu­pa­od­fra­nje­va-ca­u­dru­goj­po­lo­vi­ci­XVI­II.­st.­i­pre­da­jom­svje­tov­no­mu­sve­ćen­stvu,­ia­ko­je­to­bi­lo­nu­žno­u­pro­ce­su­kon­so­li­da­ci­je­dr­žav­ne­vla­sti­i­cr­kve­ne­hi­je­rar­hi­je­(Ka­lač­ko-bač-ka­nad­bi­sku­pi­ja)­na­pod­ruč­ji­ma­ko­nač­no­oslo­bo­đe­ni­ma­od­Tu­ra­ka,­stvo­re­ni­su­uvje­ti­da­Ka­to­lič­ka­cr­kva­u­Ugar­skoj­u­gra­đan-skom­raz­do­blju­ostva­ri­ne­ga­tiv­nu­ulo­gu­u­na­ci­o­nal­no-in­te­gra­cij­skim­pr­o­ce­si­ma­bu-nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta,­kao­jed­na­od­po­lu­ga­asi­mi­la­ci­je­(ma­dža­ri­za­ci­je),­pri­je­sve­ga­kroz­pro­ces­sve­će­nič­ke­na­o­bra­zbe,­hi­je­rar­hij­ski­ustroj­i­po­li­ti­ku­ime­no­va­nja­žup­ni­ka­u­mje­sti­ma­s­hr­vat­skim­ži­vljem.­Ta­ko­je­Ka­to­lič­ka­cr­kva,­zlo­ra­be­ći­svoj­po-lo­žaj,­u­do­slu­hu­s­dr­žav­nim­vla­sti­ma­pro-vo­di­la­sna­žnu­i­su­stav­nu­ma­dža­ri­za­ci­ju­me­đu­Hr­va­ti­ma,­a­od­hr­vat­skih­sve­će­ni­ka­zah­ti­je­va­la­je­po­ma­dža­ri­va­nje­nji­ho­vih­pre-zi­me­na,­te­da­po­sluš­no­slu­že­nje­noj­po­li­ti­ci­pro­tiv­ne­ma­džar­skih­na­ro­da.­U­cr­kva­ma­su­se­gru­bo­kr­nji­la­na­ci­o­nal­na­pra­va­Hr­va-ta,­što­je­do­vo­di­lo­do­sve­op­ćeg­pro­svje­da­lo­kal­no­ga­hr­vat­sko­ga­pu­ka­(Kać­mar,­Sen-ti­van,­Baj­mok,­Er­čin­itd.),­čak­i­do­na­puš­ta-nja­ka­to­lič­ke­vje­re­(Duš­nok,­San­to­vo).­No­u­ovom­raz­do­blju­upra­vo­su­bu­nje­vač­ki­i­šo-kač­ki­sve­će­ni­ci­bi­li­no­si­te­lji­na­rod­no­ga­pre-po­ro­da­i­oču­va­nja­na­ci­o­nal­ne­svi­je­sti­(Ivan­An­tu­no­vić,­Pa­jo­i­Ili­ja­Ku­jun­džić,­Blaš­ko­Ra­jić,­Ivan­Pe­treš,­Ma­ti­ja­Ča­ta­li­nac­i­mno-

gi­dru­gi).­Po­če­ci­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju­ta­ko­đer­se­upra­vo­ve­zu­ju­za­sve­će­ni­ke,­naj­pri­je­fra­njev­ce,­a­po­sli­je­di­je­ce­zan­ske­sve­će­ni­ke.

Poslije­ras­pa­da­Au­stro-Ugar­ske­na­pod-ruč­ju­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­ko­je­je­pri­pa­lo­Kra­lje­vi­ni­SHS­for­mi­ra­na­je­1923.­Bač­ka­apo­stol­ska­ad­mi­ni­stra­tu­ra.­Ka­to-lič­ka­je­cr­kva­u­vri­je­me­Kra­lje­vi­ne­SHS/Ju­go­sla­vi­je­bi­la­je­dan­od­ključ­nih­čim­be­ni-ka­hr­vat­ske­na­ci­o­nal­ne­in­te­gra­ci­je­bač­kih­Bu­nje­va­ca.­Oso­bi­to­je­bi­la­va­žna­ulo­ga­bi-sku­pa­Laj­če­Bu­da­no­vi­ća,­apo­stol­sko­ga­ad-mi­ni­stra­to­ra,­ko­ji­je­svo­jom­po­li­ti­kom­že­lio­pre­vla­da­ti­po­vi­je­sne­za­o­stat­ke­ko­ji­ma­su­u­ugar­skom­raz­do­blju­bi­li­iz­lo­že­ni­hr­vat­ski­vjer­ni­ci­u­od­no­su­na­ma­džar­ske­i­nje­mač­ke­

ka­to­li­ke.­Osno­vao­je­ci­je­li­niz­in­sti­tu­ci­ja­i­usta­no­va,­od­ko­jih­je­naj­va­žni­ju­ulo­gu­ima-la Su­bo­tič­ka­ma­ti­ca.­Na­po­li­tič­kom­i­uop­će­druš­tve­nom­pla­nu­va­žne­su­bi­le­ak­tiv­no­sti­i­sve­će­ni­ka­Blaš­ka­Ra­ji­ća,­ko­ji­se­raz­vio­u­pra­vo­ga­puč­ko­ga­tri­bu­na:­pri­je­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­krš­ćan­ski­so­ci­ja­list,­po­sli-je­vo­đa­po­li­tič­kih­par­ti­ja­(Bu­nje­vač­ko-šo-kač­ke­stran­ke,­Voj­vo­đan­ske­puč­ke­stran­ke),­po­kre­tač­i­ured­nik­vi­še­no­vi­na,­ute­me­lji­telj­druš­ta­va,­čel­nik­Hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed-ni­ce­i­dr.

U­po­sli­je­tri­ja­non­skoj­Ma­džar­skoj­ma-lo­broj­ni­hr­vat­ski­sve­će­ni­ci­ko­ji­su­osta­li­uz­hr­vat­ski­puk­na­sto­ja­li­su­oču­va­ti­hr­vat­ski­je­zik­i­kul­tu­ru,­ko­li­ko­je­to­cen­zu­ra­do­puš-ta­la:­Ivan­Pe­treš,­Đe­no­Ani­šić,­Gr­go­Crn-ko­vić­(pro­mi­je­nio­pre­zi­me­u­Cserháti)­i­dr.

Na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­Cr­kva­je­osta­la­go­to­vo­je­di­nim­kon­stant­nim­hr-vat­skim­in­te­gra­cij­skim­čim­be­ni­kom­–­sve-

Grb­Bačkog­apostolskog­ administratora­Lajče­Budanovića

Page 130: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KA­CR­KVA

122

će­ni­ci­iz­Bač­ke­te­o­loš­ku­su­iz­o­bra­zbu­do-bi­va­li­u­Hr­vat­skoj,­kroz­hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­ti­sak­i­je­zik­bo­go­služ­ja­bi­la­je­je­di­na­oa­za­za­voj­vo­đan­ske­Hr­va­te­u­ko­joj­se­mo­gao­ču­ti­knji­žev­ni­hr­vat­ski­je­zik­te­je­ta­ko­bi-la­je­dan­od­bra­ni­ka­asi­mi­la­ci­je,­ovaj­put­sr­bi­za­ci­je­bač­kih­Hr­va­ta.­Pri­to­me­je­ko-mu­ni­stič­ka­vlast­pro­vo­di­la­sna­žnu­re­pre-si­ju­pre­ma­Ka­to­lič­koj­cr­kvi­(kao­i­pre­ma­pra­vo­slav­noj­cr­kvi­i­dru­gim­vje­ra­ma,­ali­s­raz­li­či­tim­uspje­hom)­te­je­to­raz­do­blje­obi-lje­že­no­bor­bom­za­ljud­ska­i­vjer­ska­pra­va.­Ima­la­je­i­va­žnu­ulo­gu­u­oču­va­nju­tra­di­cij-skih­kul­tur­nih­sa­dr­ža­ja,­pri­je­sve­ga­ve­za-nih­uz­cr­kvu­(du­ži­jan­ca,­kra­lji­ce,­Ma­te­ri-ce, Oci, vo de ni po ne di ljak,­ču­va­ri­Bož­jeg­gro­ba),­i­odr­ža­va­nju­kul­tu­re­sje­ća­nja­kroz­pri­god­ne­ma­ni­fe­sta­ci­je­(Da­ni­kru­ha­i­ri­je-či,­obi­lje­ža­va­nje­300­go­di­na­do­se­lja­va­nja­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­u­Bač­ku),­iz­da­va­la­je­vjer­ske­pu­bli­ka­ci­je­(Bač­ko­kla­sje, Su­bo­tič­ka Da ni ca i­dr.)­te­oku­plja­la­la­ič­ke­kul­tur­ne­eli­te­ve­za­ne­uz­Cr­kvu­(Be­la­Ga­brić,­Ivo­Pr-ćić­ml.,­Be­la­Ti­kvic­ki­i­dr.),­oso­bi­to­s­osni-va­njem­Ka­to­lič­ko­ga­in­sti­tu­ta­za­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov­nost­Ivan­An­tu­no­vić 1989.

Bač­ka­apo­stol­ska­ad­mi­ni­stra­tu­ra­pro-gla­še­na­je­1968.­Su­bo­tič­kom­bi­sku­pi­jom,­ko­ja­po­kri­va­te­ri­to­rij­voj­vo­đan­sko­ga­di-je­la­Bač­ke.­Do­1986.­ima­la­je­sta­tus­su-fra­gan­ske­bi­sku­pi­je,­a­ta­da­je­po­sta­la­dio­Be­o­grad­ske­nad­bi­sku­pi­je.­Na­kon­ras­pa­da­Ju­go­sla­vi­je,­ia­ko­su­bo­tič­ki­bi­skup­u­svoj-stvu­pro­ma­tra­ča­su­dje­lu­je­u­ra­du­Hr­vat­ske­bi­skup­ske­kon­fe­ren­ci­je,­nji­ho­ve­ve­ze­i­su-rad­nja­znat­no­sla­be­(di­stri­bu­ci­ja­vjer­sko­ga­ti­ska,­do­stup­nost­te­o­loš­ke­li­te­ra­tu­re,­do­la-zak­sve­će­ni­ka…),­što­utje­če­i­na­sla­blje-nje­hr­vat­sko­ga­na­ci­o­nal­no­ga­seg­men­ta­u­ov­daš­njoj­Cr­kvi,­ko­ji­je­u­ju­go­sla­ven­skom­raz­do­blju­bio­jed­na­ko­na­gla­šen­kao­i­u­Hr­vat­skoj.­Od­1997.­di­je­lom­je­Me­đu­na-rod­ne­bi­skup­ske­kon­fe­ren­ci­je­sve­tih­Ći-ri­la­i­Me­to­da­sa­sje­diš­tem­u­Be­o­gra­du.­U­post­ju­go­sla­ven­skom­raz­do­blju­osla­blje­na­na­ci­o­nal­na­(hr­vat­ska)­kom­po­nen­ta­u­dje-lo­va­nju­Ka­to­lič­ke­cr­kve­u­Re­pu­bli­ci­Sr­bi­ji­me­đu­hr­vat­skim­vjer­ni­ci­ma­naj­i­zra­že­ni­ja­je­u­Be­o­grad­skoj­nad­bi­sku­pi­ji,­s­te­žnja­ma­da­se­to­pro­ši­ri­i­na­Bač­ku.

Da­nas­u­Su­bo­tič­koj­bi­sku­pi­ji­ima­116­žu­pa,­107­di­je­ce­zan­skih­sve­će­ni­ka­i­9­sve-će­ni­ka­re­dov­ni­ka.­U­Su­bo­ti­ci,­Ba­ču­i­No-vom­Sa­du­fra­njev­ci­ima­ju­svo­je­sa­mo­sta­ne,­a­u­Som­bo­ru­kar­me­li­ća­ni.­Na­pod­ruč­ju­bi-sku­pi­je­dje­lu­ju­i­ča­sne­se­stre­če­ti­ri­ju­kon-gre­ga­ci­ja,­od­če­ga­su­tri­hr­vat­ske­(Se­stre­Na­še­go­spe­sa­sje­diš­tem­u­Za­gre­bu,­Kće­ri­Mi­lo­sr­đa­Tre­ćeg­sa­mo­stan­skog­Re­da­sve-tog­Fra­nje­i­Kon­gre­ga­ci­ja­se­sta­ra­sve­tog­Do­mi­ni­ka).­Broj­vjer­ni­ka­znat­no­se­sma-njio­na­kon­ras­pa­da­Ju­go­sla­vi­je­–­260.464­(2011.),­od­če­ga­je­oko­če­tvr­ti­na­Hr­va­ta.

Osim­bi­sku­pij­ske­kla­sič­ne­gim­na­zi­je­i­sje­me­niš­ta­Pa u li num,­Su­bo­tič­ka­bi­sku­pi­ja­osni­vač­je­i­Te­o­loš­ko-ka­te­het­sko­ga­in­sti-tu­ta­za­iz­o­bra­zbu­ka­te­he­ta­i­ka­te­hi­sti­ca­te­dru­gih­cr­kve­nih­slu­žba.­Naj­ra­zvi­je­ni­je­jav-no­dje­lo­va­nje­ostva­ru­je­u­Su­bo­ti­ci,­gdje­se­odr­ža­va­ju­vjer­ske­tri­bi­ne,­knji­žev­ne­ve­če­ri,­kon­cer­ti,­znan­stve­ni­sku­po­vi,­či­me­se­ču-va­tra­di­ci­ja­dje­lo­va­nja­u­pod­ruč­ju­kul­tu­re.­Na­sta­vi­lo­se­i­s­iz­da­va­njem­vjer­sko­ga­ti-ska­(Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca,­od­1994.­mje­seč­nik­Zvo nik)­te­na­bo­žne­knji­žev­no­sti­u­okvi­ru­dje­lo­va­nja­In­sti­tu­ta­Ivan­An­tu­no­vić.­Va­žnu­ulo­gu­ima­u­pod­ruč­ju­me­đu­re­li­gij­sko­ga­di­ja­lo­ga­i­su­rad­nje­na­eku­men­skom­pla­nu,­gdje­se­is­ti­če­re­do­vi­to­su­dje­lo­va­nje­u­Mo­li-tve­noj­osmi­ni­za­je­din­stvo­krš­ća­na.­

Katedrala­u­Segedinu

Page 131: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KA­PUČ­KA­STRAN­KA­

123

U­Ma­džar­skoj­su­cr­kve­ni­ob­re­di­na­hr-vat­skom­je­zi­ku­da­nas­iz­nim­no­ri­jet­ki,­jer­ne­ma­hr­vat­skih­sve­će­ni­ka.­Po­vre­me­no­se­ob­ja­vlju­ju­ka­to­lič­ka­iz­da­nja,­po­put­pe­čuš-kih­Hr­vat­skog­ka­to­lič­kog­ka­len­da­ra­(1993.-94.)­i­ča­so­pi­sa­Zor ni ce (1990.-2002.),­u­zad-nje­vri­je­me­Zor ni ca no va (od­2012.).­

Lit.:­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­Hr vat­ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­Sche ma ti smus di o e ce sis Su bo ti ca nae,­Su­bo­ti­ca,­2009;­S.­Ba­čić,­Na­ci­o­nal­no-in­te­gra­cij­ski­pro­ce­si­Bu­nje­va­ca­u­Bač­koj­i­ugar­skom­Po­du­na­vlju,­Go­diš­njak­za­znan­stve­na­is­tra­ži­va­nja­Za­vo­da­za­kul­tu­ru­voj­vo­đan­skih­Hr­va­ta, 2, Su bo ti ca, 2010.

T.­Žig­ma­nov

KA­TO­LIČ­KA­ČI­TA­O­NI­CA­SV.­ĐUR­ĐA, pro­svjet­no-vjer­ska­udru­ga­u­Su­bo­ti­ci.­Ute-me­lje­na­5.­V.­1905.­za­pod­ruč­je­su­bo­tič­ke­žu­pe­sv.­Đur­đa­ko­ja­ob­u­hva­ća­grad­sku­če­tvrt­Sen­ta­(II.­krug),­ta­da­pre­te­ži­to­na-se­lje­nu­Bu­njev­ci­ma.­Ute­me­lje­na­je­na­ini-ci­ja­ti­vu­Al­be­Me­sa­ro­ša,­ko­ji­je­te­go­di­ne­bio­žup­ni­ka­pe­lan,­ra­di­po­di­za­nja­ka­to­lič­ke­svi­je­sti,­pro­u­ča­va­nja­i­ši­re­nja­na­rod­no­ga­je­zi­ka­te­ši­re­nja­i­ču­va­nja­na­rod­nih­obi­ča­ja.­Pr­vi­i­du­go­go­diš­nji­pred­sjed­nik­bio­je­Mar-ko­Vu­kov,­do­pred­sjed­nik­Mar­tin­Ze­lić,­bla-gaj­nik­Đu­ka­Čo­vić,­bi­lje­žnik­Be­la­Ši­mo­nji,­a­knji­žni­čar­Gr­go­Čo­vić.­Sje­diš­te­joj­je­bi­lo­u­ku­ći­Ni­ko­le­Čo­vi­ća.­Oku­plja­la­je­žu­plja-ne­žu­pe­sv.­Đur­đa­i­ima­la­oko­140­čla­no­va.­Pri­re­đi­va­la­je­po­klad­ne­ve­če­re,­pre­la,­ljet­ne­za­ba­ve­i­dr.­Po­čet­kom­1912.­osno­va­la­je­i­svo­je­pje­vač­ko­druš­tvo,­a­zbo­ro­vo­đa­je­bio­Pe­tar­Voj­nić­Ze­lić.­Pre­sta­la­je­dje­lo­va­ti­s­iz-bi­ja­njem­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­Na­nje­zi-nim­tra­di­ci­ja­ma­osno­van­je­1928.­Ka­to­lič­ki­krug­sv.­Đur­đa­u­Su­bo­ti­ci.

Lit.:­Ne ven,­4/1905,­2/1909,­1,5/1911,­21,24/1912,­5/1913,­Su­bo­ti­ca.

S.­Ba­čić

KA­TO­LIČ­KA­ČI­TA­O­NI­CA­SV.­RO­KE, pro­svjet­no-kul­tur­na­udru­ga­u­Su­bo­ti­ci.­Ute­me­lje­na­je­29.­V.­1910.­pri­su­bo­tič­koj­žu­pi­sv.­Ro­ka­u­grad­skoj­če­tvr­ti­Ker­(III.­krug),­u­ko­jem­je­ve­ćin­sko­bi­lo­bu­nje­vač-ko­sta­nov­niš­tvo.­Pr­vi­pred­sjed­nik­bio­je­Ivan­(Ico)­Ma­la­gur­ski,­do­pred­sjed­nik­je­

bio­uči­telj­Pa­jo­Vuj­ko­vić­La­mić,­ko­ji­je­vo­dio­muš­ko­pje­vač­ko­druš­tvo,­bi­lje­žnik­je­bio­Sti­pan­Mi­lo­da­no­vić,­bla­gaj­nik­Ve­co­Vi­da­ko­vić­Mu­kić,­knji­žni­ča­ri­Gr­go­Voj­nić­Haj­duk­i­Ši­me­Mil­ko­vić,­ga­zda­(eko­nom)­Bo­no­Vi­da­ko­vić,­od vit nik­Ba­bi­jan­Ma­la-gur­ski,­a­taj­nik­ta­daš­nji­žup­ni­upra­vi­telj­i­ka­pe­lan­Đe­no­Ani­šić.­Na­kon­što­je­po­stao­žup­ni­kom­žu­pe­sv.­Ro­ke,­do­ta­daš­nji­ka­pe-lan­su­bo­tič­ke­žu­pe­sv.­Te­re­zi­je­Blaš­ko­Ra­jić­bla­go­slo­vio­je­pro­sto­ri­je­pot­kraj­pro­sin­ca­1911.­On­je­u­či­ta­o­ni­ci­oku­pljao­ve­lik­broj­Bu­nje­va­ca,­me­đu­nji­ma­i­mno­ge­bu­nje-vač­ke­na­ci­o­nal­ne­rad­ni­ke.­Pri­re­đi­va­la­je­pre­la­i­za­ba­ve.­Na­kon­iz­ne­nad­ne­smr­ti­Ice­Ma­la­gur­sko­ga,­na­skupšti­ni­4.­V.­1913.­za­no­vo­ga­pred­sjed­ni­ka­iza­bran­je­Vra­nje­Ma-la­gur­ski,­Ivan­Pe­šut­za­taj­ni­ka,­a­za­knji-žni­ča­re­Gr­go­Voj­nić­i­Ma­te­Du­lić.­Kat­kad­se­na­zi­vao­i­Ka­to­lič­kim­kru­gom­sv.­Ro­ke,­osobito­između­dva­svjetska­rata.­God.­1933.­imao­je­136­čla­no­va,­ka­da­je­otvo­rio­i­­svo­je­pro­sto­ri­je­na­Be­o­grad­skom­pu­tu­br.­59.­Prestala­je­djelovati­za­vrijeme­Drugog­svjetskog­rata,­nakon­što­su­madžarske­vlasti­internirale­župnika­Blaška­Rajića­u­franjevački­samostan­u­Budimu.

Lit.:­Ne ven,­5,7/1910,­2,8,12/1911,­9/1912,­5,­19/1913,­Su­bo­ti­ca;­Krš­ćan­sko­i­Na­rod­no­Udru­že-nje, Su­bo­tič­ka Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­sa­sli­ka­ma­za­pro­stu­go­di­nu­1921.,­Su­bo­ti-ca,­b.­g.;­K.­Pe­tro­vić,­Su­bo­ti­ca­i­ku­pa­liš­te­Pa­lić, Su­bo­ti­ca,­1928;­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo­di­ni­od­naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za-greb,­1930;­Kro­ni­ka,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­pro­stu­go­di­nu­1934.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Sza­bad­ka­Pa­licsfürd­ő­útmutatója,­b.­m.,­1943;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 2010.

S.­Ba­čić

KA­TO­LIČ­KA­PUČ­KA­STRAN­KA (madž.­Ka­to­li­kus­Néppárt),­po­li­tič­ka­par­ti­ja­u­Ugar­skoj­u­raz­do­blju­du­a­li­zma.­Na­sta­la­je­kao­re­zul­tat­ot­po­ra­Ka­to­lič­ke­cr­kve­li­be-ral­nim­za­ko­ni­ma­vla­de­Sándora­We­ker­lea,­po­se­bi­ce­Za­kon­sko­mu­član­ku­XXXI.­iz­1894.­(stu­pio­na­sna­gu­1.­X.­1895.),­ko­jim­su­pro­pi­sa­ni­ob­ve­zat­ni­gra­đan­ski­brak­i­dr­žav­ne­ma­ti­ce­ro­đe­nih­i­umr­lih.­Ini­ci­ja-to­ri­osni­va­nja­stran­ke­bi­li­su­te­o­log­i­ka-

Page 132: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KA­PUČ­KA­STRAN­KA­

124

sni­ji­bi­skup­Ottokár­Prohászka­te­gro­fo­vi­Nándor­Zichy­i­Miklós­Esterházy.­Na­osni-vač­koj­skupšti­ni­28.­I.­1895.­u­Bu­dim­peš-ti­za­pred­sjed­ni­ka­je­iza­bran­grof­Miklós­Esterházy.­Na­iz­bo­ri­ma­za­Ugar­ski­sa­bor­1896.­stran­ka­je­po­sta­la­par­la­men­tar­na­s­osvo­je­nih­17­man­da­ta­(od­ukup­no­431­sa-bor­skog­mje­sta),­a­osva­ja­la­je­man­da­te­i­na­ka­sni­jim­par­la­men­tar­nim­iz­bo­ri­ma:­1901.­i­1905.­–­25,­1906.­–­33­i­1910.­–­13.­Ve­ći­nu­dje­lo­va­nja­pro­ve­la­je­u­opor­bi,­osim­1905.-09.,­ka­da­je­bi­la­u­vla­da­ju­ćim­ko­a­li­ci­ja­ma­Géze­Fejérváryja­i­Sándora­We­ker­lea.­Ia­ko­u­osno­vi­kon­zer­va­tiv­na,­bu­du­ći­da­je­dje-lo­va­la­s­po­zi­ci­ja­so­ci­jal­ne­en­ci­kli­ke­pa­pe­Le­o­na­XII.­Re rum no va rum (hrv.­O­no­vim­stva­ri­ma),­za­stu­pa­la­je­i­znat­ne­so­ci­jal­ne­za­htje­ve­(oču­va­nje­sit­nih­po­sje­da,­ob­ve­zat-no­so­ci­jal­no­osi­gu­ra­nje­rad­ni­ka,­po­re­zno­oslo­bo­đe­nje­naj­si­ro­maš­ni­jih­slo­je­va­i­sl.).­Pre­sta­la­je­po­sto­ja­ti­3.­II.­1918.­udru­živ­ši­se­s­ne­ko­li­ko­srod­nih­stra­na­ka­krš­ćan­sko-so­ci­jal­ne­ori­jen­ta­ci­je.

­ Iako­je­u­južnoj­Ugarskoj­bila­slabo­pri-hvaćena,­imala­je­pristaše­među­Bunjevci-ma.­U­Subotici­je­24.­IX.­1896.­osnovan­ogranak­za­Bačko-bodrošku­županiju,­kada­su­istaknuti­zahtjevi­za­promjenu­za-kona­koji­vrijeđaju­osjećaje­katolika,­međunacionalnu­toleranciju­i­spas­crkvenih­posjeda.­U­odbor­su­izabrani­subotički­li-ječnik­Josip­Antunović,­kao­predsjednik,­te­

Pavle­Latinović,­zemljoposjednik­iz­Boršo-ta,­Matija­Mamužić,­župnik­subotičke­župe­sv.­Terezije,­i­Dániel­Berényi,­župnik­iz­Baje.­Mamužić­je­1896.­u­Subotici­osnovao­

Katolički­krug,­u­kojem­su­se­okupljali­pristaše­stranke,­a­Blaško­Rajić­je­osnovao­istu­instituciju­u­Dušnoku­1903.­i­Santovu­1904. Neven­je­isprva­imao­simpatije­za­stranku,­ali­su­je­već­poslije­nekoliko­godi-na­prestali­podržavati­bački­Hrvati­ok-upljeni­oko­Nevena,­razočarani­odnosom­stranke­prema­narodnostima.­Iznenadna­smrt­Matije­Mamužića­1900.­još­je­više­oslabila­utjecaj­stranke­među­subotičkim­Bunjevcima.­Izbor­svećenika­Paje­Ku-jundžića­za­predsjednika­Katoličkog­kruga­u­Subotici­1901.­bio­je­još­jedan­pokušaj­da­se­Bunjevci­ponovno­približe­Katoličkoj­pučkoj­stranci,­ali­su­promjene­u­Katolič-kom­krugu,­u­kojemu­je­istaknutu­ulogu­dobio­košutovac­Šime­Mukić,­ponovno­odbile­Bunjevce­od­stranke.­Tako­je­nacio-nalno­svjesna­bunjevačka­elita­okupljena­oko­Kola­mladeži­i Nevena­nastojala­stvor-iti­vlastitu­političku­opciju,­a­i­sâm­će­se­Blaško­Rajić­poslije­okrenuti­Zemaljskoj­kršćansko-socijalističkoj­stranci­(madž. Or-szágos­Keresztényszocialista­Párt,­osnova-na­1907.,­imala­tek­1­zastupnika­u­Ugars-kom­saboru­1910.).

Lit.:­Ne ven,­9,10/1896,­9,11/1901,­6/1903,­2/1905,­4,5/1906,­Su­bo­ti­ca;­A.­Lebl,­Gra­đan­ske­par­ti­je­u­Voj­vo­di­ni­1887­1918,­No­vi­Sad,­1979;­R.­Sken­de-ro­vić,­Ko­lo­mla­de­ži,­Go­diš­njak­za­znan­stve­na­is­tra­ži­va­nja­Za­vo­da­za­kul­tu­ru­voj­vo­đan­skih­Hr­va­ta,­3,­Su­bo­ti­ca,­2011;­Magyar ka to li kus le xi kon, 6, Bu­da­pest,­2001.

R.­Sken­de­ro­vić­i­M.­Grlica

KA­TO­LIČ­KA­ŠKO­LA­U­SOM­BO­RU, obra­zov­na­usta­no­va­za­ka­to­lič­ku­dje­cu­ko­ju­su­u­XVI­II.­st.­vo­di­li­fra­njev­ci.­Pr­ve­ško­le,­mu­sli­man­ske,­pre­ma­iz­vješ­ta­ju­pu-to­pi­sca­Evli­je­Če­le­bi­je,­po­sto­ja­le­su­u­Som-bo­ru­ti­je­kom­osman­ske­vla­sti.­Na­kon­po­ti-ski­va­nja­Osman­li­ja­po­u­ku­ka­to­lič­ke­dje­ce­u­osno­va­ma­pi­sme­no­sti­i­na­u­ka­vje­re­oba-vlja­li­su­fra­njev­ci,­ko­ji­su­i­pod­osman­skom­vlaš­ću­skr­bi­li­za­ka­to­lič­ko­sta­nov­niš­tvo.­U­sre­diš­njoj­Bač­koj­fra­nje­vač­ka­je­re­zi­den-ci­ja­u­Som­bo­ru­formirala­svo­je­pa­sto­ral­no­pod­ruč­je,­odje­lji­va­njem­od­sa­mo­sta­na­u­Ba­ču,­ia­ko­je­for­mal­no­pri­zna­va­la­nje­go­vu­pa­sto­ral­nu­ovlast,­kao­što­su­i­u­XVII.­st.­

dr.­Josip­Antunović

Page 133: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KI­KA­LEN­DAR­

125

som­bor­ski­fra­njev­ci­bi­li­od­go­vor­ni­sa­mo-sta­nu­u­Olo­vu,­oda­kle­su­fra­njev­ci­doš­li­u­Som­bor­(za­raz­li­ku­od­fra­nje­va­ca­iz­Ba­ča,­ko­ji­su­po­tje­ca­li­iz­Tu­zle).­Re­zi­den­ci­ja­je­pri­pa­da­la­Bo­sni­Sre­bre­noj,­a­od­1757.­pro-vin­ci­ji­sv.­Iva­na­Ka­pi­stran­sko­ga.­

Ka­da­je­na­kon­Szatmárskoga­mi­ra­1711.­za­po­če­lo­raz­do­blje­mir­ni­jeg­ži­vo­ta,­re­zi-den­ci­ja­po­sta­je­sre­diš­te­u­ko­jem­se,­osim­du­šo­bri­žniš­tva,­nje­go­va­la­pro­svje­ta­i­zna-nost.­Na­kon­što­je­u­Som­bo­ru­1717.­osno-va­na­dvo­go­diš­nja­pra­vo­slav­na­na­rod­na­ško­la,­som­bor­ski­su­fra­njev­ci­pri­svo­joj­re­zi­den­ci­ji­1722.­otvo­ri­li­ka­to­lič­ku­puč­ku­ško­lu­za­som­bor­ske­ka­to­li­ke,­ko­jih­je­ta­da­bi­lo­oko­tre­ći­na­sta­nov­niš­tva­u­mje­stu,­a­po­na­rod­no­sti­bi­li­su­go­to­vo­is­klju­či­vo­Hr­va­ti.­Na­kon­što­je­Som­bor­po­stao­slo­bod­ni­kra-ljev­ski­grad­1749.,­škol­stvo­se­da­lje­raz­vi­ja,­pa­je­1767.­ško­la­po­di­je­lje­na­na­muš­ku,­u­ko­joj­su­po­u­ča­va­li­fra­njev­ci,­i­žen­sku.­Ka-da­je­Ra tio edu ca ti o nis­1777.­pre­u­re­dio­i­la­i­ci­zi­rao­osnov­ne­ško­le,­fra­njev­ci­vi­še­ni-su­pre­da­va­li­u­njoj.­Osim­osnov­nih,­bi­lo­je­u­Bač­koj­i­tzv.­la­tin­skih­ško­la,­u­ko­ji­ma­su­pre­da­va­li­fra­njev­ci,­pa­i­u­Som­bo­ru,­gdje­je,­na­kon­što­je­pra­vo­slav­na­cr­kve­na­op­ći-na­otvo­ri­la­1759.­če­tve­ro­ra­zred­nu­la­tin­sku­gra­ma­tič­ku­ško­lu,­grad­ski­ma­gi­strat­1763.­otvo­rio­vi­šu­gra­ma­tič­ku­ško­lu,­ko­ju­su­vo-di­li­fra­njev­ci­do­nje­zi­na­uki­nu­ća­1785.

Ia­ko­je­som­bor­skim­fra­njev­ci­ma­žu­pa­od­u­ze­ta­žu­pa­1781.,­cr­kva­1785.­a­sa­mo­stan­1786.,­zbog­če­ga­su­mo­ra­li­na­pu­sti­ti­grad,­osta­vi­li­su­traj­ni­trag­u­raz­vo­ju­puč­ko­ga­škol­stva,­na­po­se­u­opi­sme­nji­va­nju­i­po­di-za­nju­kul­tur­ne­ra­zi­ne­sta­nov­niš­tva­me­đu­ko­jim­su­dje­lo­va­li.

Lit.:­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929.­go­di­ne,­Za­greb,­1930;­E.­Če­le­bi,­Pu­to­pis:­od­lom­ci­o­ju­go­slo­ven­skim­ze­mlja­ma,­Sa­ra­je­vo,­1979;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti, 1991;­E.­Hoš­ko,­Fra njev ci i po sla nje Cr kve u kon­ti nen tal noj Hr vat skoj,­Za­greb,­2001;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su­bo­ti­ca,­2010;­M.­Ste­pa­no­vić­(prir.),­Som bor ska hro­ni­ka­fra­Bo­ne­Mi­ha­lje­vi­ća­1717­1787,­Som­bor,­2012.

M.­Ba­ra

KATOLIČKI­INSTITUT­ZA­KULTU-RU, POVIJEST I DUHOVNOST IVAN ANTUNOVIĆ­→Katoličko­društvo­za­kul-turu,­povijest­i­duhovnost­Ivan­Antunović

KA TO LIČ KI KA LEN DAR ZA PRO STU 1979. GO DI NU,­pri­god­na­pu­bli­ka­ci­ja­iz-da­na­u­po­vo­du­200.­ob­ljet­ni­ce­žup­ne­cr­kve­u­Ba­ču.­Iz­da­vač­je­Ured­niš­tvo­vjer­sko-in-for­ma­tiv­no­ga­li­sta­Bač­ko­kla­sje­iz­Bač­ke­Pa­lan­ke,­a­pri­re­dio­ga­je­umi­ro­vlje­ni­bač­ki­žup­nik­Ivo­To­pa­lić,­i­sam­ro­dom­iz­Ba­ča.­Pu­bli­ka­ci­ja­ima­52­stra­ni­ce­for­ma­ta­A5,­a­ti­ska­na­je­u­ti­ska­ri­Ru ske slo vo­u­Ru­skom­Kr­stu­ru­u­500­pri­mje­ra­ka.­Na­kon­uvod­no-ga­di­je­la,­u­ko­jem­su­na­bro­je­ni­za­po­vjed­ni­blag­da­ni,­dr­žav­ni­i­re­pu­blič­ki­pra­zni­ci­te­upu­te­o­odr­ža­va­nju­po­sta­i­ne­mr­sa,­sli­je­di­ka­len­dar­ski­dio­s­po­pi­som­ka­to­lič­kih­sve-ta­ca­i­blag­da­na­te­mje­se­če­vim­mi­je­na­ma.­Za­tim­na­35­sta­ni­ca­sli­je­di­tri­de­se­tak­krat-

kih­po­gla­vlja­iz­po­vi­je­sti­i­ži­vo­ta­žu­pe­Bač,­ob­no­vlje­ne­1766.,­oso­bi­to­pr­vih­50­go­di­na­ra­da­cr­kve­ne­op­ći­ne­(pa­sto­ral­no­ga­vi­je­ća),­osno­va­no­ga­1923.:­o­cr­kvi­sv.­Pa­vla,­gra-đe­noj­1773.-80.;­osnov­ni­po­da­ci­o­sve­će­ni-ci­ma­i­re­dov­ni­ca­ma­ro­dom­iz­Ba­ča;­za­tim­op­će­te­me,­kao­što­su­po­vi­jest­Ba­ča,­do-se­lja­va­nje­Šo­ka­ca­u­Bač­ku;­te­te­me­po­sve­lo­kal­ne­va­žno­sti,­po­put­na­ba­ve­zvo­na­za­cr­kvu,­uvo­đe­nja­elek­trič­nih­in­sta­la­ci­ja­u­cr­kvu,­je­zič­nom­re­du­bo­go­služ­ja­i­dr.­

Ia­ko­je­au­tor­dr­žao­da­tek­stu­al­ni­dio­ka­len­da­ra­ni­je­znan­stve­na­ras­pra­va,­ne­go­sa­mo­po­ku­šaj­da­se­vjer­ni­ci­ma­iz­Ba­ča­u­pa­met­pri­zo­ve­mje­sna­proš­lost,­na­gla­si­sa­daš­njost­te­sve­to­otrg­ne­od­za­bo­ra­va­i­sa­ču­va­za­bu­duć­nost,­ta­op­se­gom­ma­la­pu-bli­ka­ci­ja­od­iz­nim­ne­je­va­žno­sti­za­lo­kal­nu­

I.­Topalić,­Katolički­

kalendar­za­prostu­1979.­

godinu,­Bačka­Palanka,­1978.­

Page 134: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KI­KA­LEN­DAR

126

cr­kve­nu­po­vi­jest­–­uz­bro­šu­ru­bač­ko­ga­žup-ni­ka­Đu­re­Ba­lo­ga­(György­Ba­logh)­A Bácsi­r.­k.­plébánia­százéves­emléke­(Eszter­gom,­1867.),­ne­za­o­bi­la­zna­je­li­te­ra­tu­ra­o­žu­pi­Bač.

Lit.:­I.­To­pa­lić­(prir.),­Ka­to­lič­ki­ka­len­dar­za­pro­stu­1979.­go­di­nu,­Bač­ka­Pa­lan­ka,­1978.

J.­Štef­ko­vić

KA­TO­LIČ­KI­KRUG,­vr­sta­vjer­skih­kul-tur­nih­udru­ga,­ko­je­su­osni­va­ne­zad­njih­de-se­tlje­ća­XIX.­st.­Za­da­ća­im­je­bi­la­da­bez­po­li­tič­ko­ga­dje­lo­va­nja­po­ma­žu­so­ci­jal­nu­po­ve­za­nost­ka­to­li­ka­pro­mi­ču­ći­nji­ho­ve­ma-te­ri­jal­ne­i­kul­tur­ne­in­te­re­se.­U­Bu­dim­peš­ti­je­1888.­osno­van­Sre­diš­nji­ka­to­lič­ki­krug­(madž.­Középpon­ti­Ka­to­li­kus­Kör),­s­ci­ljem­po­ma­ga­nja­dje­lo­va­nja­ka­to­lič­kih­kru­go­va,­ko­ji­su­osni­va­ni­di­ljem­Ugar­ske­po­te­ri­to-ri­jal­nom­na­če­lu.­Od­kra­ja­1893.­Ma­džar­ski­ka­to­lič­ki­bi­skup­ski­zbor­(madž.­Magyar­Ka­to­li­kus­Püspöki­Kar,­da­naš­nja­Ma­džar-ska­ka­to­lič­ka­bi­skup­ska­kon­fe­ren­ci­ja,­madž. Magyar­Ka­to­li­kus­Püspöki­Kon­fe­ren­cia)­po­dr­ža­va­nji­ho­vo­or­ga­ni­zi­ra­nje­i­osni­va­nje.­Pre­sta­la­su­dje­lo­va­ti­na­kon­us­po­sta­vlja­nja­ko­mu­ni­stič­kih­dik­ta­tu­ra­u­Ju­go­sla­vi­ji­i­Ma-džar­skoj­po­sli­je­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.

Lit.:­Magyar ka to li kus le xi kon,­6,­Bu­da­pest,­2001.­(S.­Mač­ko­vić)

Katolički­krug­Kaćmar.­Osnovan­je­1895.,­a­članstvo­su­bili­»skoro­isključivo­Bunjevci«.­U­njegovim­prostorijama­23.­I.­1895.­održano­je­prelo,­na­kojemu­su­na-zočili­i­gosti­iz­Gare,­Bikića­i­Aljmaša.­O­daljnjem­njegovu­djelovanju­malo­se­zna.­Spominje­ga­Subotička­Danica­iz­1921.­

Nove­prostorije­Bunjevačkog­katoličkog­kruga­posvećene­su­1942.,­a­sačuvana­je­i­pozivnica­za­prelo­s­kazališnom­predsta-vom­za­1943.

Lit.:­Neven,­2/1895,­Subotica;­Kršćansko­i­Narod-no­Udruženje, Subotička Danica­ili­bunjevač­ko­šokački­kalendar­sa­slikama­za­prostu­godinu­1921.,­Subotica,­b.­g.

Ka­to­lič­ki­krug­Alj­ma­š. Osno­van­je­1895.­Oku­pljao­je­Bu­njev­ce,­Ni­jem­ce­i­Ma-dža­re­iz­Alj­ma­ša­(madž.­Bácsalmás),­ali­su­član­stvom­do­mi­ni­ra­li­Bu­njev­ci.­Pred­sjed-nik­je­bio­naj­a­gil­ni­ji­alj­maš­ki­Bu­nje­vac­Ši-mun­Ru­dić.­Krug­je­pri­re­đi­vao­pre­la,­ple-so­ve­i­za­ba­ve­na­ko­je­su­do­la­zi­li­i­Hr­va­ti­iz­dru­gih­mje­sta,­oso­bi­to­San­tov­ci.­Nje­go­vo­je­dje­lo­va­nje­ne­is­tra­že­no.

Lit.:­Ne ven,­2/1895,­2/1901,­5,25/1912,­Su­bo­ti­ca.

Ka­to­lič­ki­krug­Su­bo­ti­ca­(madž.­Ka­to-li­kus­Kör­Sza­bad­ka).­Ute­me­ljen­je­na­ini­ci-ja­ti­vu­Ma­ti­je­Ma­mu­ži­ća,­žup­ni­ka­žu­pe­sv.­Te­re­zi­je,­uz­po­moć­svećenikâ­Pa­je­i­Ili­je­Ku­jun­dži­ća.­Ma­mu­žić­je­u­lje­to­1895.­po-zvao­vjer­ni­ke­na­osni­va­nje­druš­tva­na­vjer-skim­te­me­lji­ma­te­je­240­osni­va­ča­29.­IX.­1895.­odr­ža­lo­osni­vač­ku­skupšti­nu.­Pre­ma­usvo­je­nim­Pra­vi­li­ma,­na­ziv­i­pe­čat­udru­ge­bi­li­su­dvo­je­zič­ni.­Na­kon­što­je­Mi­ni­star-stvo­unu­ta­r­njih­po­slo­va­11.­V.­1896.­odo-bri­lo­Pra­vi­la,­već­je­24.­V.­odr­ža­na­iz­bor­na­skupšti­na.­Na­njoj­je­za­pred­sjed­ni­ka­iza-bran­Ma­ti­ja­Ma­mu­žić,­a­sa­bor­ski­za­stup-nik­dr.­Jo­sip­An­tu­no­vić­za­do­pred­sjed­ni­ka.­Po­kro­vi­telj­je­bio­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­skup.­Bi­la­je­bli­ska­Ka­to­lič­koj­puč­koj­stran­ci:­ra­di­la­je­na­po­di­za­nju­ka­to­lič­ke­svi­je­sti­u­na­ro­du­i­ospo­so­blja­va­la­čla­no­ve­za­krš-ćan­sko­svje­do­če­nje­u­su­vre­me­nom­svi­je­tu­i­utje­caj­na­pod­ruč­ja­jav­no­ga­ži­vo­ta­s­ko­jih­je­cr­kva­po­ti­snu­ta.­Or­ga­ni­zi­ra­la­je­broj­na­pre­da­va­nja,­a­ka­da­su­go­sto­va­li­pre­da­va­či­ko­ji­ni­su­zna­li­hr­vat­ski­je­zik,­Ma­mu­žić­ih­je­pre­vo­dio.­Uz­to,­bio­je­mje­sto­oku­plja­nja­i­dru­že­nja­mla­dih­ka­to­lič­kih­in­te­lek­tu­a­la­ca.­Is­pr­va­je­sje­diš­te­bi­lo­u­Pro­ke­šo­voj­pa­la­či,­a­pot­po­rom­osni­va­ča­(ze­mljiš­te­je­da­ro­vao­Ma­ti­ja­Ma­mu­žić)­i­žu­pe­sv.­Te­re­zi­je­1898.-99.­iz­gra­đe­na­je­da­naš­nja­zgra­da­druš­tva­iza­cr­kve­sv.­Te­re­zi­je.­Na­kon­ne­sret­ne­smr-Pozivnica­za­Veliko­prelo­1943.

KA­TO­LIČ­KI­KA­LEN­DAR

Page 135: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KI­KRUG

127

ti­Ma­ti­je­Ma­mu­ži­ća­1900.,­sve­će­nik­Pa­jo­Ku­jun­džić,­vje­ro­u­či­telj­u­su­bo­tič­koj­gim-na­zi­ji,­slje­de­će­je­go­di­ne­pre­moć­no­iza-bran­za­pred­sjed­ni­ka,­a­1902.­uz­nje­ga­je­za­pred­sjed­ni­ka­iza­bran­i­dr.­Jo­sip­An­tu-no­vić.­Ia­ko­ni­je­bi­la­is­klju­či­vo­bu­nje­vač­ka­udru­ga,­ne­go­je­oku­plja­la­i­pri­pad­ni­ke­dru-gih­na­ro­da,­Bu­njev­ci­su­u­njoj­u­po­čet­ku­pred­sta­vlja­li­iz­ra­zi­tu­ve­ći­nu­i­ima­li­vo­de­će­po­lo­ža­je­te­je­nje­zi­no­dje­lo­va­nje­pr­vih­go-di­na­po­mo­glo­na­ci­o­nal­nom­or­ga­ni­zi­ra­nju­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta.­Is­po­čet­ka­su­u­nje­ga­za­la­zili­go­to­vo­svi­su­bo­tič­ki­bu­nje­vač­ki­pr-va­ci­pa­se­slu­žbe­na­i­pri­vat­na­ko­mu­ni­ka-ci­ja­od­vi­ja­la­na­hr­vat­skom.­Ipak,­vod­stvo­su­bo­tič­kih­Bu­nje­va­ca­već­na­kon­ne­ko­li­ko­go­di­na­dis­tan­ci­ra­lo­se­od­Ma­ti­je­Ma­mu­ži­ća­i­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga­zbog­ne­do­volj­no­ga­za-u­zi­ma­nja­za­»na­rod­ne­pra­vi­ce«.­Na­kon­što­je­u­druš­tvu­is­tak­nu­te­po­zi­ci­je­za­u­zeo­Ši­me­Mu­kić,­član­li­be­ral­ne­Kos­sut­ho­ve­stran­ke,­uklo­nje­ni­su­naj­va­žni­ji­bu­nje­vač­ki­pr­va­ci,­me­đu­ko­jima­i­Pa­jo­Ku­jun­džić.­Za­njim­su­kre­nu­li­i­osta­li­Bu­njev­ci,­a­s­bu­ja­njem­ma-džar­sko­ga­na­ci­o­na­li­zma­ma­džar­ski­je­uve-den­i­kao­slu­žbe­ni­je­zik.­Za­vri­je­me­Pr­vo­ga­svjet­skog­ra­ta­rad­Druš­tva­je­za­mro,­ve­ći­na­čla­no­va­bi­la­je­mo­bi­li­zi­ra­na,­dok­oni­ko-ji­su­osta­li­u­Su­bo­ti­ci­ni­su­smje­li­do­la­zi­ti­u­pro­sto­ri­je­Druš­tva­jer­su­njih­smješ­te­ni­voj­ni­ci,­ko­ji­su­uniš­ti­li­ar­hi­vu­i­knji­žni­cu.­Kat­ka­da­se­na­zi­vao­i­Ka­to­lič­kim­kru­gom­sv.­Te­re­zi­je.­

Na­kon­stva­ra­nja­ju­go­sla­ven­ske­dr­ža­ve­sta­ri­su­se­čla­no­vi­po­nov­no­or­ga­ni­zi­ra­li­i­s­no­vim­bu­nje­vač­kim­član­stvom­na­skupšti-ni­4.­I.­1920.­iza­bra­li­za­pred­sjed­ni­ka­sve-će­ni­ka­Ili­ju­Ku­jun­dži­ća,­dok­je­taj­nik­bio­Ive­Pr­ćić.­Od­ta­da­je­udru­ga­po­svo­jem­sa-sta­vu­i­dje­lo­va­nju­po­sta­la­is­klju­či­vo­bu­nje-vač­ko-hr­vat­ska.­Na­skupšti­ni­28.­I.­1923.­Pra­vi­la­su­pri­la­go­đe­na­no­vim­okol­no­sti­ma,­a­odo­bre­na­su­1925.­Pre­ma­§­2.­Pra­vi­la,­»zaš­tit­nik­Kru­ga­je­svag­da­su­bo­tič­ki­nat-pa­stir«,­a­po­§­3:­»Cilj­je­Kru­ga­u­po­gle­du­du­šev­nom,­ma­te­ri­jal­nom,­ro­do­ljub­nom­i­druš­tve­nom­ob­ćin­stvo­ka­to­lič­ko­u­Su­bo-ti­ci­una­pri­je­di­ti,­bu­di­ti­svi­jest­ka­to­lič­ku,­ka­to­lič­ki­duh­udo­ma­ćit,­uva­žit­uvje­re­nje­ka­to­lič­ko,­vje­ro­za­kon­ske­i­ću­do­red­ne­osje-

ća­je­kri­je­pit,­slo­gu­učvrš­ći­vat­i­ras­pro­sti­rat­pro­svje­tu.«­Pra­vi­la­na­gla­ša­va­ju­da­u­Kru­gu­ne­će­bi­ti­po­li­ti­ke,­a­da­čla­nom­mo­že­bi­ti­svat­ko­tko­je­ka­to­lik­i­poš­ten­i­tko­ni­je­član­ka­kva­taj­nog­druš­tva­(tj.­slo­bod­nog­zi­dar-stva),­pri­če­mu­su­re­do­vi­ti­čla­no­vi­je­di­no­muš­kar­ci,­a­pot­po­ma­ga­ju­ći­mo­gu­bi­ti­muš-kar­ci­i­že­ne.­

For­mal­no­je­sje­diš­te­druš­tva­bi­lo­u­pro-sto­ri­ja­ma­Bač­ke­apo­stol­ske­ad­mi­ni­stra­tu­re­(da­nas:­zgra­da­Bi­skup­sko­ga­or­di­na­ri­ja­ta),­ali­se­dje­lo­va­nje­od­vi­ja­lo­u­zgra­di­druš­tva­iza­cr­kve­sv.­Te­re­zi­je.­On­dje­su­vje­žba­le­i­dru­ge­hr­vat­ske­udru­ge,­po­put­Hr­vat­skih­ka­to­lič­kih­or­li­ca,­tam­bu­raš­ko­ga­zbo­ra­Bu-nje­vač­kog­mo­mač­kog­ko­la­i­dr.­Druš­tvo­je­po­ma­ga­lo­i­dje­lo­va­nje­Hr­vat­sko­ga­so­ko­la,­ko­ji­je­u­tim­pro­sto­ri­ja­ma­odr­ža­vao­druš-tve­ne­sa­stan­ke­i­tje­lo­vje­žbu.­I­okru­žni­com­Hr­vat­sko­ga­ka­to­lič­ko­ga­or­la­br.­19/1925­po­zi­va­na­su­»bra­ća­čla­no­vi«­na­»re­do­vi­te­mje­seč­ne­sa­stan­ke­i­za­jed­nič­ke­sv.­pri­če­sti­u­dvo­ra­ni­’Ka­to­lič­kog­Kru­ga’,­ko­ji­su­ob­ve-zat­ni­za­sve­bra­ću­vje­žba­če­i­ne­vje­žba­če«.­U­zgra­di­su­odr­ža­va­na­i­pre­la.­Druš­tvo­je­iz­me­đu­ra­ta­ima­lo­oko­300­čla­no­va.­U­di-je­lu­zgra­de­druš­tva­iz­me­đu­dva­svjet­ska­bio­je­smješ­ten­Ka­to­lič­ki­dom­(Dom­ka-to­lič­kih­udru­že­nja)­kao­sre­diš­te­hr­vat­skih­ka­to­lič­kih­udru­ga­u­Su­bo­ti­ci.­God.­1928.­pred­sjed­nik­druš­tva­bio­je­Miš­ko­Pr­ćić,­a­na­kon­smr­ti­Ili­je­Ku­jun­dži­ća­1929.­za­pred-sjed­ni­ka­je­iza­bran­Blaš­ko­Ra­jić.­Taj­nik­Ive­Pr­ćić­obra­tio­se­15.­X.­1931.­grad­skim­vla-sti­ma­s­mol­bom­za­nov­ča­nu­po­moć­is­ti­ču­ći­da­su­ima­li­ve­li­kih­troš­ko­va­i­da­su­»pre-u­re­di­li­svo­je­pro­sto­ri­je­uz­ve­li­ke­žr­tve,­za­skro­man,­ali­li­jep­Ka­to­lič­ki­dom,­i­ti­me­se­na­pr­ti­li­ve­li­kih­du­go­va«.­Mol­ba­je­od­bi­je­na.­Na­40.­ob­ljet­ni­cu­osni­va­nja­na­zgra­di­Ka-to­lič­ko­ga­kru­ga­ot­kri­ve­na­je­spo­men-plo­ča­s­ime­ni­ma­Ma­ti­je­Ma­mu­ži­ća­i­Ili­je­Ku­jun-

Pečat­Katoličkog­kruga­Subotica

Page 136: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KI­KRUG

128

dži­ća.­Su­dje­lo­va­lo­je­s­dru­gim­hr­vat­skim­na­ci­o­nal­nim­i­pro­svjet­nim­druš­tvi­ma­1936.­na­ve­li­koj­pro­sla­vi­250.­go­diš­nji­ce­do­la­ska­jed­ne­sku­pi­ne­Bu­njev­ca­u­Bač­ku­i­pre­u­zi-ma­nja­vla­sti­u­Su­bo­ti­ci.­Pred­rat­taj­nik­je­bio­Fra­njo­Vu­ko­vić.

U­skrom­ni­jem­op­se­gu­dje­lo­va­lo­je­i­za­vri­je­me­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­kad­je­pod­ime­nom­Bu­nje­vač­ki­ka­to­lič­ki­krug,­sa­sje­diš­tem­na­Tr­gu­sv.­Te­re­zi­je,­ima­lo­56­čla­no­va.­Ma­džar­ski­Ka­to­lič­ki­krug­Su­bo-ti­ca­sa­sje­diš­tem­u­Rákoczijevoj­uli­ci­br.­8,­ute­me­ljen­1939.,­imao­je­pak­950­čla­no­va.­

Druš­tvo­je­pre­sta­lo­dje­lo­va­ti­na­kon­Dru­go­ga­svjet­skog­ra­ta,­a­ko­mu­ni­stič­ke­su­vla­sti­dio­zgra­de­od­u­ze­le,­a­dio­je­i­da­lje­ko­ri­sti­la­Cr­kva.­U­zgra­di­je­od­1951.­dje-lo­va­la­Ško­la­uče­ni­ka­u­tr­go­vi­ni,­za­tim­se­u­nju­1952.­use­li­lo­Kul­tur­no­druš­tvo­Ivan Go­ran­Ko­va­čić,­ko­jem­su­grad­ske­vla­sti­1953.­da­le­i­ci­je­li­od­u­ze­ti­dio­zgra­de.­Jed-no­vri­je­me­su­u­dvo­riš­tu­po­je­di­ne­tvrt­ke­(Tvor­ni­ca­tri­ko­ta­že­i­kon­ča­nih­dug­ma­di­Bo­sa­Mi­li­će­vić,­Gra­đe­vin­sko­pod­u­ze­će­Gra di telj)­dr­ža­le­u­za­ku­pu­skla­diš­ni­pro-stor.­Od­1953.­žup­nik­i­bi­skup­Laj­čo­Bu-da­no­vić­od­re­dio­je­da­se­dio­zgra­de­ko­ri­sti­kao­vje­ro­na­uč­na­dvo­ra­na,­dio­je­bio­ured­za­vje­ro­u­či­te­lje,­u­jed­noj­je­so­bi­kan­tor­uvje­žba­vao­pje­va­nje.­Cr­kve­ni­dio­ulič­ne­zgra­de­slu­žio­je­1960-ih­kao­stan­žup­nom­kan­to­ru,­ko­ji­se­ta­da­ko­ri­stio­i­dvo­riš­nom­do­mar­skom­zgra­dom.­Kad­je­1962.­osno­va-no­sje­me­niš­te­Pa u li num,­tri­su­se­dvo­ra­ne­ko­ri­sti­le­kao­uči­o­ni­ce,­a­če­tvr­ta­kao­pro-fe­sor­ska­zbor­ni­ca.­Kad­je­1965.­sje­me­niš-na­gim­na­zi­ja­na­pu­sti­la­Ka­to­lič­ki­krug,­u­dvo­riš­tu­i­u­dvo­ra­na­ma­odr­ža­va­ne­su­Krš-ćan­ske­tri­bi­ne­gra­da­Su­bo­ti­ce,­Tri­bi­ne­mla-dih,­Ka­to­li­kus­Értel­miségi­Kör­(Ka­to­lič­ki­kru­žok­in­te­li­gen­ci­je)­on­dje­odr­ža­va­svo­ja­pre­da­va­nja,­VIS­Pro ro ci­go­di­na­ma­ko­ri­sti­jed­nu­dvo­ra­nu­za­pro­be.­Svo­je­sjed­ni­ce­je­u­Ka­to­lič­kom­kru­gu­odr­ža­vao­i­Ka­to­lič­ki­in-sti­tut­za­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov­nost­Ivan An­tu­no­vić,­tu­su­bi­le­i­sjed­ni­ce­Si­no­de­Su-bo­tič­ke­bi­sku­pi­je,­či­ji­su­do­ku­men­ti­ob­ja-vlje­ni­2006.,­a­ujed­no­i­mno­gi­sve­će­nič­ki­su­sre­ti.­Zgra­da­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga­vra­će-na­je­2010.­u­vla­sniš­tvo­žu­pe­sve­te­Te­re­zi­je­Avil­ske­u­Su­bo­ti­ci.

Iz­vo­ri:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­Gr.­2/1922;­F:48.1.19/1925;­F:47.­X­6/931­F:60.­P­5473-1941.­Ka­to­lič­ki­krug,­pra­vi­la;­Ar­hiv­Žup­nog­ure­da­sve-te­Te­re­zi­je­Avil­ske­u­Su­bo­ti­ci,­Sve­žanj:­»Re­sti­tu-ci­ja«.

Lit.:­Ne ven,­10/1895,­6/1896,­3/1897,­1,11/1898,­2/1901,­2,6/1902,­6/1903,­Su­bo­ti­ca;­Krš­ćan­sko­i­Na­rod­no­Udru­že­nje,­Su­bo­tič­ka Da ni ca ili bu nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­sa­sli­ka­ma­za­pro­stu­go­di­nu­1921.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Druš­tva­i­usta­no­ve­kod­Bu nje va ca, Pra­vi­bu­nje­vač­ki­ka­len­dar­za­pro­stu­go­di­nu­1935,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Ju­bi­lej­jed­ne­na­še­kul­tur­ne­usta­no­ve,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­pro­stu­go­di­nu­1935.,­Su­bo­ti­ca,­1934;­Ma­ni­fe­sta­ci­ja­ka­to­lič­ke­i­na­rod­ne­svi­je­sti­u­Su­bo­ti­ci,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­pre­stup­nu­go­di­nu­1936.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Sza­bad­ka­Pa­licsfürd­ő­útmutatója,­b.­m.,­1943;­T.­Ve­reš,­Ži-vot­i­dje­lo­Ma­ti­je­Ma­mu­ži­ća,­u:­Bu­nje­vač­ko­pi­ta­nje da nas,­Su­bo­ti­ca,­1997;­M.­Eve­to­vić,­Ži­vot­i­rad­Pa­je­Ku­jun­dži­ća,­Su­bo­ti­ca,­2005;­S.­Mač­ko­vić,­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­orao­–­Su­bo­ti­ca­kroz­ar­hiv­sko­gra­di­vo,­Kla sje na ših rav ni,­3-4/2007,­Suboticа;­­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta,­Su­bo­ti­ca,­2010;­R.­Sken­de­ro­vić,­Ko­lo­mla­de­ži,­Go­diš­njak­za­znan­stve­na­is­tra­ži­va­nja­Za­vo­da­za­kul­tu­ru­voj­vo­đan­skih­Hr­va­ta, 3, Su bo ti ca, 2011.

(S.­Mač­ko­vić,­M.­Grlica,­S.­Be­re­tić)

Ka­to­lič­ki­krug­Duš­nok.­Ute­me­ljio­ga­je­1903.­mla­di­ka­pe­lan­Blaš­ko­Ra­jić,­ko-je­mu­je­ovo­bi­lo­pr­vo­mje­sto­slu­žbo­va­nja.­Pred­sjed­nik­Druš­tva­bio­je­žup­nik­Ili­ja­Ku­jun­džić,­ko­ji­je­u­Duš­no­ku­slu­žbo­vao­1893.-1915.­Druš­tvo­je­na­hr­vat­skom­i­ma-džar­skom­pri­re­đi­va­lo­pro­svjet­na­pre­da­va-nja,­za­ba­ve,­ka­za­liš­ne­pred­sta­ve­i­sl.­Ku-jun­džić­i­Ra­jić­na­na­ci­o­nal­nom­su­se­pla­nu­tru­di­li­re­a­fir­mi­ra­ti­hr­vat­ski­je­zik­u­cr­kvi­i­žu­pi­jer­su­zbog­ma­dža­ri­za­ci­je­ne­ki­Duš­no-ča­ni­preš­li­u­na­za­ren­sku­vje­ru.­Dje­lo­va­nje­to­ga­kru­ga­ne­is­tra­že­no­je,­a­vje­ro­jat­no­je­pre­sta­lo­dje­lo­va­ti­na­kon­iz­bi­ja­nja­ra­ta.

Lit.:­Ne ven,­5/1913,­Su­bo­ti­ca.

Ka­to­lič­ki­krug­San­to­vo (madž.­Ka­to­li-kus­Kör­Herczegszántó).­Ja­ča­nju­na­ci­o­nal-ne­svi­je­sti­u­pro­svje­ći­va­nju­San­to­va­ca­uve-li­ke­je­pri­do­ni­je­la­sna­žna­osob­nost­Blaš­ka­Ra­ji­ća,­ko­ji­je­u­San­to­vu­bio­ka­pe­lan­1904.-06.­Dje­lat­ni­Ra­jić­već­je­pr­ve­go­di­ne­ustro-jio­Pro­sud­be­nu­za­dru­gu,­od­ko­je­su­si­ro-maš­ni­lju­di­mo­gli­do­bi­ti­no­vac­bez­ka­ma­te,­

Page 137: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KI­KRUG

129

a­za­tim­i­Ka­to­lič­ki­krug­ra­di­sna­že­nja­ka-to­lič­ke­vje­re­i­su­dje­lo­va­nja­u­kul­tur­no-pro-svjet­nim­zbi­va­nji­ma.­U­lje­to­1904.­s­ne­ko­li-ci­nom­se­lja­na­(Jo­za­Sra­kić,­To­ma­Ba­la­ti­nac,­Pál­Likár,­Pál­Pe­ko­vics)­oti­šao­je­u­Ka­la­ču,­gdje­te­me­ljem­pret­hod­no­po­sla­ne­mol­be­do-bi­va­do­puš­te­nje­za­osni­va­nje­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga.­Za­hva­lju­ju­ći­mi­lo­da­ri­ma­vjer­ni­ka­i­bi­sku­po­voj­po­mo­ći­(4000­kru­na),­žu­pa­ot-ku­plju­je­do­ta­daš­nji­li­ječ­nič­ki­slu­žbe­ni­stan­u­»Ga­zi­ba­ri­nom­so­ka­ku«­(da­nas­Petőfije-va­uli­ca­br.­2),­gdje­je­ute­me­ljen­Ka­to­lič­ki­krug.­Dje­lat­ni­i­ne­u­mor­ni­ka­pe­lan­Ra­jić­tu­je­tro­sob­nu­zgra­du­pre­tvo­rio­u­omi­lje-no­oku­plja­liš­te­mje­snih­Hr­va­ta,­gdje­su­se­mo­gle­iz­vo­di­ti­pri­red­be­kul­tur­no-vjer­sko­ga­sa­dr­ža­ja,­po­su­đi­va­ti­knji­ge,­či­ta­ti­hr­vat­ske­no­vi­ne­i­ka­len­da­ri­te­slu­ša­ti­ra­zna­pre­da­va-nja.­Naj­češ­ći­je­pre­da­vač­bio­sam­Ra­jić,­a­uz­nje­ga­ta­da­be­reš­ki­uči­telj­Mar­ko­Fu­cin­(San­to­vo,­1861.­–­Bu­dim­peš­ta,­1910.)­i­Mi­jo­Mat­ko­vić­(Ba­ja,­1858.­–­?).­Po­zna­te­su­te-me­Ra­ji­će­vih­pre­da­va­nja­u­1904.:­Ži­vot­sv.­Jo­si­pa,­Va­ti­kan­–­sre­diš­te­ka­to­li­čan­stva,­Po­hr­vat­skoj­ze­mlji,­Na­ša­bra­ća­kod­Bu­dim-peš­te,­Hr­vat­ske­puč­ke­pje­sme,­Ka­ko­Hr­va­ti­svet­ku­ju­Bo­žić.­Na­pre­da­va­nja­su­do­la­zi­li­obič­no­sa­mo­muš­kar­ci­(sri­je­dom­ože­nje­ni,­če­tvrt­kom­mla­di­ći),­a­na­»Ma­rin-dan­skom­ve­se­lju«­(u­San­to­vu­se­re­do­vi­to­odr­ža­va­od­1870-ih­go­di­na)­su­dje­lo­va­li­su­po­naj­vi­še­mla­đi­brač­ni­pa­ro­vi.­

Ka­ko­se­san­to­vač­ki­žup­nik­An­dri­ja­Car­(Som­bor,­1857.­–­San­to­vo,­1911.)­pro­ti­vio­na­ci­o­nal­noj­dje­lat­no­sti­svo­je­ga­ka­pe­la­na,­s­od­la­skom­Ra­ji­ća­iz­San­to­va­dje­lat­nost­Kru­ga­je­nja­va,­a­po­no­vno­je­živ­nu­la­s­do-la­skom­Gr­ge­Ja­se­no­vi­ća­(Ča­volj,­1862.­–­Ba­ja,­1923.),­ko­ji­je­tu­žup­ni­ko­vao­1911.-21.­Opet­su­po­če­le­sti­za­ti­hr­vat­ske­no­vi­ne,­za-gre­bač­ko­gla­si­lo­Isti na,­su­bo­tič­ki­i­za­gre-bač­ki­ka­len­da­ri­te­sve­sci­Puč­ke­knji­žni­ce­iz­da­va­ni­u­Druš­tvu­sv.­Je­ro­ni­ma­u­Za­gre-bu.­Na­rod­su­pri­vla­či­la­i­žup­ni­ko­va­za­ni-mlji­va­pre­da­va­nja.­Ka­to­lič­ki­krug­re­do­vi­to­or­ga­ni­zi­ra­go­diš­nje­Pre­lo,­na­ko­jem­se­uz­sve­stra­nu­po­moć­vlč.­Ja­se­no­vi­ća­pri­ka­zu­ju­igro­ka­zi,­npr.­1912.­Šo ki ca­Ili­je­Okru­gi­ća,­

1913. Dva bi la ga vra na­Iva­na­Pe­tre­ša,­1920.­Tko je slu ga.­»Po­sli­cr­kve­go­spo­din­Gr­go­ži­vio­je­za­Ka­to­lič­ki­Krug,­ko­ji­je­u­nje­go-vo­vri­me­bio­prav­ca­ti­kul­tur­ni­cen­trum­u­se­lu.­Ta­mo­su­na­ši­lju­di­iš­li­ve­li­kom­že­ljom,­jer­su­mo­gli­či­ta­ti­i­ču­ti­mno­go­po­trib­no­ga­i­li­po­ga«,­pi­še­Mi­šo­Je­lić.

Na­kon­po­vla­če­nja­srp­ske­voj­ske­iz­Baj-sko­ga­tro­ku­ta­1921.­sve­će­nik­Ja­se­no­vić­uhi­ćen­je­i­prog­nan­iz­San­to­va.­Za­pla­še­ni­se­na­rod­ni­je­smio­oku­plja­ti,­sto­ga­dje­lat-nost­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga­go­to­vo­za­mi­re,­a­1925.­opet­oži­vlju­je.­No­dje­lat­nost­se­su­ža-va­uglav­nom­na­pri­re­đi­va­nje­ma­rin-dan-sko­ga­ba­la.­Žup­nik­Mi­šo­Ve­reš,­ko­ji­je­u­San­to­vu­bio­1939.-52.,­mno­go­po­la­že­na­od­goj­mla­de­ži,­pa­je­u­sklo­pu­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga­osno­vao­po­seb­no­Šo­kač­ko­di­vo­jač­ko­druš­tvo­(zva­no­i­Di­vo­jač­ki­krug),­sa­sje­diš-tem­u­jed­nom­di­je­lu­Bra­u­no­ve­go­sti­o­ni­ce,­i­Šo­kač­ko­mo­mač­ko­druš­tvo­(Mo­mač­ki­krug),­sa­sje­diš­tem­u­sta­rom­di­je­lu­Gro­ši-će­ve­go­sti­o­ni­ce.­On­dje­se­mla­dež­oku­plja­la­na­vjer­sko-ću­do­red­nu­po­u­ku,­pje­va­nje­cr-kve­nih­pje­sa­ma­te­uvje­žba­va­nje­igro­ka­za.­Ka­za­liš­ne­pred­sta­ve,­ko­je­su­se­odr­ža­va­le­pre­ma­upu­ta­ma­i­pod­po­kro­vi­telj­stvom­vlč.­Ve­re­ša,­pri­vu­kle­su­zna­tan­dio­mla­dih­i­bi-le­su­iz­nim­no­ra­do­pri­ma­ne­od­san­to­vač-kih­Hr­va­ta.­Pri­ka­zi­va­ni­su­ko­ma­di­Iva­na­Pe­tre­ša,­An­tu­na­Ka­ra­gi­ća­i­dru­gih­pi­sa­ca:­Bu njev ka, Teš ka vri me na, Dva bi la ga vra­na, Ima nje, Bi ser se la, Zlo ba, Di vlje cvi­će,­Iz­bi­ra­či­ca, Či­fut­pr­ste­njar, Sta ri pi šak i nje gov sin, Ci ga nin,­Ras­tr­ga­na­ru­ža.­God.­1947.­Ka­to­lič­ki­je­krug­uki­nut,­a­ve­lik­dio­do­ku­men­ta­ci­je­i­knji­ge­ne­tra­gom­su­ne­sta­li.­

Zgrada­Katoličkog­kruga­Santovo

Page 138: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KI­KRUG

130

Lit.:­Ne ven,­6/1913,­Su­bo­ti­ca;­M.­Be­ljan­ski,­Bač­ki­Breg­i­nje­go­vi­ži­te­lji,­Som­bor,­1976;­Blaž­Ra­jić­u­San to vu, Hr vat ski gla snik,­14.­I.­1999,­Bu­dim­peš-ta;­Sve­će­nik­Gr­go, u:­Hr­vat­ski­knji­žev­ni­ci­u­Ma­đar­skoj­:­Mi­šo­Je­lić,­prir.­Ž.­Man­dić,­Bu­dim­peš­ta,­2000; Ž.­Man­dić,­San­to­vač­ki­du­šo­bri­žni­ci­kao­ši­ri­te­lji­hr­vat­ske­kul­tu­re­i­pro­svje­te,­Hr vat ski znan­stve­ni­zbor­nik,­l/2000,­Pe­čuh.

Ž.­Man­dić

Ka­to­lič­ki­krug­Be­reg. Druš­tvo­su­htje-li­osno­va­ti­Be­reš­ci­pod­vod­stvom­mje­sno-ga­uči­te­lja­Mar­ka­Fu­ci­na­(San­to­vo,­1861.­–­Bu­dim­peš­ta,­1910.),­ali­je­to­spri­je­čio­be­reš­ki­žup­nik­Ba­lint­Be­džu­la­(Sen­ti­van,­madž.­Felsőszentiván,­1853.­–­Be­reg,­1911.),­ko­ji­je­tu­žup­ni­ko­vao­od­1891.­

Lit.:­M.­Be­ljan­ski,­Bač­ki­Breg­i­nje­go­vi­ži­te­lji, Som­bor,­1976.

(Ž.­Man­dić)

Ka­to­lič­ki­krug­sv.­Ro­ke­u­Su­bo­ti­ci →Ka­to­lič­ka­či­ta­o­ni­ca­sv.­Ro­ke­u­Su­bo­ti­ci.

Ka­to­lič­ki­krug­Nađ­finj.­Ute­me­ljen­je­15.­II.­1914.,­ali­ia­ko­su­ve­li­ku­ve­ći­nu­čla-no­va­či­ni­li­Bu­njev­ci­iz­Žed­ni­ka­(madž. Na-gyfény),­skupšti­na­pred­pe­de­se­tak­mje­snih­Bu­nje­va­ca­odr­ža­na­je­na­ma­džar­skom­je­zi-ku,­a­pre­vo­di­telj­je­bio­upra­vi­telj­žed­nič­ke­žu­pe­Be­no­He­gedűs.­Gra­do­na­čel­nik­Ká- roly­Bí­ró,­pod­či­jim­je­pa­tro­na­tom­osno­va­no­Druš­tvo,­ni­je­do­pu­stio­da­Pra­vi­la­bu­du­na­bu­nje­vač­kom,­ne­go­sa­mo­na­ma­džar­skom­je­zi­ku.­Druš­tvo­ni­je­za­ži­vje­lo­zbog­ra­ta.

Lit.:­Ne ven,­5,8/1914,­Su­bo­ti­ca.

Ka­to­lič­ki­krug­sv.­Đur­đa­u­Su­bo­ti­ci. Osno­van­je­1928.­na­ini­ci­ja­ti­vu­Gr­ge­Vu­ko-va­pri­žu­pi­sv.­Đur­đa­u­su­bo­tič­kom­kvar­tu­Sen­ta,­na­sta­vlja­ju­ći­se­na­tra­di­ci­ju­pri­je­rat-ne­Ka­to­lič­ke­či­ta­o­ni­ce­sv.­Đur­đa.­Isto­dob-no­su­osno­va­na­i­dva­druš­tva­za­mla­dež­(Mo­mač­ko­ko­lo­i­Dje­vo­jač­ko­druš­tvo).­Sv.­mi­su­pred­vo­dio­je­bi­skup­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­a­sve­ča­ni­je­go­vor­odr­žao­vlč.­An­dri­ja­Mo-ul­lion,­su­bo­tič­ki­ka­te­he­ta.­God.­1943.­imao­je­65­čla­no­va.­

Lit.:­Hro­ni­ka­go­di­ne­1928.,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­njev­ča­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­za­pro­stu­go­di­nu­1929.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­Na­ši­po­koj­ni­ci,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­njev­ča­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­

ma)­za­pro­stu­go­di­nu­1930.,­Su­bo­ti­ca,­b.­g.;­­Sza­bad­ka­Pa­licsfürd­ő­útmutatója,­b.­m.,­1943.

S.­Ba­čić

KA TO LIČ KI NA UK,­po­vre­me­ni­pod­li-stak­Su­bo­tič­kih­no­vi­na­s­po­čet­ka­1930-ih­go­di­na.­Od­go­vor­ni­ured­nik­i­iz­da­vač­bio­je­Blaš­ko­Ra­jić,­žup­nik­su­bo­tič­ke­žu­pe­sv.­Ro­ka.­Ti­skan­je­u­ti­ska­ri­Jo­si­pa­Horváta­u­Su­bo­ti­ci­na­16­stra­nica­ve­li­či­ne­15­cm­x­11­cm.­Ob­ja­vlje­no­je­sve­ga­ne­ko­li­ko­bro­je­va.­Pr­vi­je­broj­iza­šao­15.­II.­1930.,­dru­gi­broj­23.­V.­1931.,­a­po­sljed­nji­15.­XII.­1933.­List­je­bio­vjer­sko­ga­sa­dr­ža­ja,­a­član­ci­su­ob-ja­vlji­va­ni­ne­pot­pi­sa­ni.­Sa­ču­va­ni­pri­mjer­ci­na­la­ze­se­u­Na­ci­o­nal­noj­i­sve­u­či­liš­noj­knji-žni­ci­u­Za­gre­bu,­dok­su­bo­tič­ka­Grad­ska­knji­žni­ca­ima­sa­mo­dru­gi­broj.­

Lit.:­I.­Ku­jun­džić,­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­ka­bi­bli­o­gra-fi­ja,­Rad JA ZU,­355,­Za­greb,1969;­T.­Ko­loz­si,­Sza­bad­kai­sajtó­(1919­1945),­Újvidék,­1973.

E.­Ba­žant

KA­TO­LIČ­KI­PO­KRET,­vjer­ski,­kul­tur­ni­i­po­li­tič­ki­po­kret­ko­ji­pro­mi­če­ide­je­i­so­ci-jal­ni­na­uk­Ka­to­lič­ke­cr­kve­u­jav­nom­ži­vo-tu­s­ci­ljem­du­hov­ne­i­in­te­lek­tu­al­ne­iz­o­bra-zbe­mla­dih,­ši­re­nja­pro­svje­te­u­pu­čan­stvu,­bor­be­za­so­ci­jal­nu­prav­du­i­pra­ved­ni­je­ga­druš­tva­pro­že­to­ga­krš­ćan­skim­vr­jed­no­ta-ma.­Na­stao­je­u­nje­mač­kim­ze­mlja­ma­pot-kraj­pr­ve­po­lo­vi­ne­XIX.­st.­kao­od­go­vor­na­po­li­tič­ko­ogra­ni­ča­va­nje­utje­ca­ja­Ka­to­lič­ke­cr­kve­i­ja­ča­nje­li­be­ral­nih­ten­den­ci­ja­u­nje-mač­kom­druš­tvu.­Iz­nje­mač­kih­ze­ma­lja,­

Katolički­nauk,­br.­1,­Subotica,­15.­II.­1930.

KA­TO­LIČ­KI­KRUG

Page 139: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KI­PO­KRET

131

po­sli­je­uje­di­nje­ne­Nje­mač­ke,­pro­ši­rio­se­i­u­osta­le­eu­rop­ske­ze­mlje­(Au­stro-Ugar­sku,­Fran­cu­sku,­Ita­li­ju,­Bel­gi­ju­i­dr.)­te­u­pre-ko­o­ce­an­ske­ze­mlje.­Ka­to­lič­ki­po­kre­ti­ni­su­ima­li­je­din­stve­nu­or­ga­ni­za­cij­sku­for­mu­i­sva­ki­je­od­njih­raz­vi­jao­one­ob­li­ke­dje­lo­va-nja­ko­ji­su­naj­bo­lje­od­go­va­ra­li­po­li­tič­kim­i­druš­tve­nim­pri­li­ka­ma­po­je­di­ne­ze­mlje.­

Na­po­čet­ku­XX.­st.­pro­ši­rio­se­i­u­Hr-vat­skoj,­gdje­je­po­kre­tač­po­kre­ta­bio­krč­ki­bi­skup­An­tun­Mah­nić,­ko­ji­je­pri­je­to­ga,­za­jed­no­s­Ja­ne­zom­Kre­kom,­bio­no­si­telj­po­kre­ta­u­Slo­ve­ni­ji.­Po­kre­nuo­je­i­pro­mi-cao­ka­to­lič­ki­ti­sak,­u­ko­jem­je­upo­zo­ra­vao­na­opa­sno­sti­li­be­ra­li­zma­za­vje­ru­i­mo­ral-ne­te­me­lje­druš­tva.­Uz­ti­sak,­va­žnu­eta­pu­u­raz­vo­ju­po­kre­ta­či­ni­lo­je­or­ga­ni­zi­ra­nje­sred­njoš­ko­la­ca­i­stu­de­na­ta­u­ka­to­lič­ka­aka-dem­ska­druš­tva.­Hr­vat­ski­su­stu­den­ti­na­sve­u­či­liš­ti­ma­u­Gra­zu,­Pra­gu,­Be­ču­i­Bu-dim­peš­ti­osni­va­li­udru­ge­hr­vat­skih­ka­to­lič-kih­stu­de­na­ta.­U­Za­gre­bu­je­1906.­osno­van­Aka­dem­ski­klub­Do ma goj,­ko­ji­je­po­stao­sre­diš­te­uče­nič­ko­ga­i­stu­den­sko­ga­po­kre­ta,­po­sli­je­i­Hr­vat­sko­ga­ka­to­lič­ko­ga­po­kre­ta,­a­ubr­zo­je­na­stao­la­nac­uče­nič­kih­druš­ta­va­u­sred­njim­ško­la­ma,­sje­me­niš­ti­ma­i­bo­go-slo­vi­ja­ma.­Te­su­udru­ge­ra­di­le­na­or­ga­ni­zi-ra­nju­ka­to­lič­ke­mla­de­ži,­od­ga­ja­ju­ći­mla­du­ka­to­lič­ku­in­te­li­gen­ci­ju,­uvje­žba­va­ju­ći­svo­je­čla­no­ve­u­pu­bli­ci­sti­ci,­iz­da­ju­ći­ka­to­lič­ki­ti-sak­u­ko­jem­su­pro­mi­ca­li­krš­ćan­ske­ide­je.­Pre­ma­uzo­ru­na­dru­ge­ze­mlje,­osno­van­je­1913.­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­se­ni­o­rat,­za­miš­ljen­kao­krov­no­ti­je­lo­svih­ka­to­lič­kih­or­ga­ni-za­ci­ja.­Je­dan­od­ka­to­lič­kih­se­ni­o­ra­bio­je­agil­ni­Jo­sip­An­drić,­pod­ri­je­tlom­iz­Bu­ki­na­(da­nas:­Mla­de­no­vo).­Na­kon­1918.­do­ći­će­do­ja­če­ga­an­ga­ži­ra­nja­Hr­vat­sko­ga­ka­to­lič-ko­ga­po­kre­ta­i­na­po­li­tič­koj­sce­ni­osni­va-njem­Hr­vat­ske­puč­ke­stran­ke­1919.­Na­kon­stva­ra­nja­Kra­lje­vi­ne­SHS­osni­va­ju­se­Or-lo­vi,­po­ugle­du­na­češ­ke­i­slo­vač­ke,­ko­ji­se­1923.­uje­di­nju­ju­u­Hr­vat­ski­or­lov­ski­sa­vez,­ko­je­mu­su­du­hov­ni­i­cr­kve­ni­ka­rak­ter­da-li­pred­sjed­nik­Ivo­Pro­tu­li­pac­i­taj­nik­Ivan­Merz.­U­po­kre­tu­su­po­čet­kom­1920-ih­na-sta­le­dvi­je­stru­je:­jed­na­(»na­ci­o­nal­na«)­s­Do ma go jem,­fra­njev­ci­ma­te­aka­dem­skim­i­bo­go­slov­nim­udru­ga­ma,­že­lje­la­je­po­mir-

bu­s­li­be­ral­nim­i­slič­nim­sku­pi­na­ma­te­je­te­ži­la­na­ci­o­nal­no­mu­je­din­stvu­pod­ge­slom­Bog – hr vat ski na rod – so ci jal na prav da, dok­je­dru­ga­(»in­te­gra­li­stič­ka«),­s­isu­sov-

ci­ma­i­sa­ra­jev­skim­bo­go­slov­nim­zbo­rom,­in­zi­sti­ra­la­na­ka­to­lič­kim­na­če­li­ma­i­re­li­gi­o-znom­ka­rak­te­ru­ka­to­lič­kih­udru­ga­s­ge­slom­Žr­tva­–­eu­ha­ri­sti­ja­–­apo­sto­lat,­ko­je­je­bi­lo­ra­ši­re­na­u­okvi­ru­or­lov­sko­ga­po­kre­ta.

U­po­čet­ku­raz­vo­ja­po­kre­ta­bač­ki­Bu-njev­ci­i­Šok­ci­bi­li­su­u­kon­tak­tu­s­nje­go­vim­ide­ja­ma­za­hva­lju­ju­ći­osob­nim­ve­za­ma­ka-to­lič­kih­ak­ti­vi­sta­i­sve­ćen­stva­te­raz­mje-nom­Su­bo­tič­ke­Da­ni­ce i Ne ve na­s­iz­da­va-či­ma­ka­to­lič­ko­ga­ti­ska­iz­Hr­vat­ske­i­BiH.­Va­žni­ji­ob­li­ci­or­ga­ni­zi­ra­nja­i­pro­svje­te­vjer­ni­ka­bi­li­su­osni­va­nje­či­ta­o­ni­ca­i­ra-znih­udru­ga:­Ka­to­lič­ki­kru­go­vi­u­Kaćmaru,­Aljmašu­i­Su­bo­ti­ci­1895.,­Duš­no­ku­1903.­i­San­to­vu­1904.;­Ka­to­lič­ka­či­ta­o­ni­ca­sv.­Đur-đa­1905.,­Ka­to­lič­ka­či­ta­o­ni­ca­sv.­Ro­ke­1910.­i­Ka­to­lič­ko­di­vo­jač­ko­druš­tvo­1911.­u­Su­bo-ti­ci;­Krš­ćan­ska­či­ta­o­ni­ca­u­Ba­ji­1910.,­Kul-tu­ra­u­Be­re­gu­1913.­i­dr.­Utje­caj­po­kre­ta­u­Bač­koj­znat­ni­je­ra­ste­na­kon­1918.­Po­kre­ću­se­ogran­ci­Hr­vat­ske­puč­ke­stran­ke­na­pod-ruč­ju­Bač­ke­(u­Su­bo­ti­ci­i­Ta­van­ku­tu),­po-li­tič­ki­bli­ske­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­koj­stran­ci.­Osno­va­ne­su­1920.­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne­(kao­Hr vat ske no vi ne­iz­la­ze­1923.-29.),­ure­đi­va-ne­u­ka­to­lič­kom­i­hr­vat­skom­du­hu,­za­tim­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­orao­1924.­s­muš­kim­i­žen­skim­ogran­ci­ma.­Na­kon­sla­bih­iz­bor­nih­re­zul­ta­ta,­a­su­klad­no­re­gi­o­nal­no­mu­or­ga­ni-zi­ra­nju­unu­tar­Hr­vat­ske­puč­ke­stran­ke,­u­

Josip­Andrić

Page 140: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KI­PO­KRET

132

Bač­koj­se­osni­va­se­strin­ska­Voj­vo­đan­ska­puč­ka­stran­ka­(VPS).­S­uvo­đe­njem­dik­ta-tu­re­1929.­broj­nim­ka­to­lič­kim­or­ga­ni­za­ci-ja­ma­i­po­li­tič­kim­stran­ka­ma­za­bra­nju­je­se­rad.­Do­ma­goj­stvo­se­spo­ji­lo­s­bra­tovš­ti­nom­sv.­Ći­ri­la­i­Me­to­da,­a­or­lov­stvo­je­kao­dio­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je­po­sta­lo­Kri­žar­sko­brat-stvo,­ko­je­je­dje­lo­va­lo­me­đu­Hr­va­ti­ma­od­1930.-45.­pre­ma­uzo­ru­na­isto­i­me­ni­fran­cu-ski­po­kret.­Ota­da­je­po­kret,­na­če­lu­s­naj­ra-ši­re­ni­jim­kri­ža­ri­ma,­dje­lo­vao­uglav­nom­u­du­hu­Ka­to­lič­ke­ak­ci­je,­a­kri­ža­ri­su­u­Bač-koj­ima­li­broj­ne­or­ga­ni­za­ci­je­s­oko­sto­ti-njak­brat­sta­va­i­se­strin­sta­va­te­s­oko­5000­čla­no­va­(Kri­žar­sko­se­strin­stvo­Bu njev ka i po­mla­dak­Ma­le­kri­ža­ri­ce­Bu njev ka,­Đač-ko­kri­žar­sko­brat­stvo,­Đač­ko­kri­žar­sko­se­strin­stvo,­Rad­nič­ko­kri­žar­sko­brat­stvo­u­Su­bo­ti­ci­te­kri­žar­ska­brat­stva­i­se­strin-stva­u­Đur­đi­nu,­Ma­loj­Bo­sni,­Mo­noš­to-ru,­Som­bo­ru,­Son­ti­i­dr.).­Po­kret­je­me­đu­Hr­va­ti­ma­u­Bač­koj­svo­ju­mi­si­ju­oba­vljao­naj­ve­ćim­di­je­lom­pre­ko­ti­ska,­uglav­nom­iz­Su bo ti ce (Ka­to­lič­ki­na­uk, Hr vat ske no vi ne, Su­bo­tič­ke­no­vi­ne­i­pod­li­sci­u­nji­ma,­Ko lo mla­de­ži),­te­ve­će­ga­bro­ja­li­sto­va­ti­ska­nih­u­Hr­vat­skoj­i­BiH.­Ta­ko­đer,­or­ga­ni­zi­ra­na­su­mno­go­broj­na­pre­da­va­nja­i­ti­ska­ne­su­pri-god­ne­pu­bli­ka­ci­je.

Do­do­la­ska­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­us­po-red­no­su­eg­zi­sti­ra­le­tri­sku­pi­ne:­Ka­to­lič­ka­ak­ci­ja,­do­ma­goj­stvo­i­kri­žar­stvo.­Us­taš­ki­je­re­žim­bio­ne­pri­ja­telj­ski­na­stro­jen­pre-ma­Hr­vat­sko­mu­ka­to­lič­ko­mu­se­ni­o­ra­tu­pa­su­nje­go­ve­or­ga­ni­za­ci­je­ras­puš­ta­ne,­dok­su­Kri­ža­ri­na­sta­vi­li­dje­lo­va­ti­do­do­la­ska­ko­mu­ni­sta­na­vlast­1945.­Ka­to­lič­ke­or-ga­ni­za­ci­je­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­u­Bač­koj­za­vri­je­me­ma­džar­ske­vla­sti­dje­lo­va­le­su­skrom­no.­Od­je­se­ni­1944.­ko­mu­ni­stič­ke­vla­sti­po­stup­no­su­do­1948.­ka­to­lič­kim­or­ga­ni­za­ci­ja­ma­za­bra­ni­le­rad,­za­pli­je­ni­le­spi­se­i­knji­žni­ce­(Bu­nje­vač­ko­mo­mač­ko­ko­lo,­Ka­to­lič­ko­di­vo­jač­ko­druš­tvo,­Ma­ti-ca­su­bo­tič­ka­u­Su­bo­ti­ci­i­dr.).­Po­sli­je­rat­no­raz­ra­ču­na­va­nje­vla­sti­s­Cr­kvom­i­ide­o­loš-kim­ne­pri­ja­te­lji­ma­u­Bač­koj­kul­mi­ni­ra­lo­je­osu­dom­ve­će­ga­bro­ja­ka­to­lič­kih­ak­ti­vi­sta,­la­i­ka­i­sve­će­ni­ka­na­vi­še­go­diš­nje­za­tvor-ske­ka­zne.

Lit.:­Z.­Ma­ti­je­vić,­Slom­po­li­ti­ke­ka­to­lič­kog­ju­go­sla­ven­stva­:­Hr­vat­ska­puč­ka­stran­ka­u­po­li­tič­kom­ži­vo­tu­Kra­lje­vi­ne­SHS­(1919.­1929.),­Za­greb,­1998;­Z.­Ma­ti­je­vić­(ur.),­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­po­kret­:­Zbor­nik­ra­do­va­s­Me­đu­na­rod­no­ga­znan­stve­nog­sku­pa­odr­ža­nog­u­Za­gre­bu­i­Kr­ku­od­29.­do­31.­ožuj­ka­2001.,­Za­greb,­2002;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2002;­Hr vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za-greb,­2003;­J.­Kriš­to,­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­po­kret­1903.–1945.,­Za­greb,­2004;­L.­I.­Krm­po­tić,­Od­so­kol­stva­do­kri­žar­stva­u­Bač­koj,­Gla­snik­Puč­ke­ka­si­ne­1878.,­2/2006-7/2006,­Su­bo­ti­ca.

M.­Ba­ra

KA­TO­LIČ­KI­PUČ­KI­SA­VEZ­(madž.­Ka-to­li­kus­Népszövetség),­svje­tov­na­na­bo­žna­udru­ga­za­pod­ruč­je­Ugar­ske,­na­sta­la­po­uzo­ru­da­slič­ne­or­ga­ni­za­ci­je­eu­rop­sko­ga­ka­to­lič­ko­ga­po­kre­ta.­Ne­for­mal­no­je­po­čeo­dje­lo­va­ti­još­1906.,­a­for­mal­no­je­ute­me-ljen­na­ve­li­koj­skupšti­ni­u­Bu­dim­peš­ti­26.­I.­1908.­pred­15.000­čla­no­va.­Cilj­udru­ge­bi­la­je­vjer­ska­i­mo­ral­na­ob­no­va­pu­čan­stva­kroz­nje­go­vu­na­o­bra­zbu­i­zaš­ti­tu,­kao­re-ak­ci­ja­na­vla­da­ju­će­li­be­ral­ne­i­an­ti­ka­to­lič­ke­ide­je­u­po­li­tič­kom­i­jav­nom­ži­vo­tu.­Ra­di­to­ga­su­or­ga­ni­zi­ra­ne­skupšti­ne,­pre­da­va-nja­i­sa­stan­ci,­na­ko­ji­ma­se­vo­di­la­po­li­tič­ka,­eko­nom­ska­i­mo­ral­na­pro­svje­ta­u­ka­to­lič-kom­du­hu,­ti­ska­ni­su­le­ci,­no­vi­ne­i­ka­len-da­ri,­osni­va­ni­su­ure­di­ra­di­da­va­nja­prav-nih­i­go­spo­dar­skih­sa­vje­ta,­pod­po­volj­nim­su­uvje­ti­ma­da­va­ne­nov­ča­ne­po­zaj­mi­ce­i­dr.­Po­li­tič­ku­pot­po­ru­dje­lo­va­nju­pru­ža­la­je­isto­i­me­na­po­li­tič­ka­stran­ka­krš­ćan­sko-so-ci­jal­ne­pro­ve­ni­jen­ci­je.­Bio­je­dio­Ze­malj-sko­ga­ka­to­lič­ko­ga­sa­ve­za­(madž.­Országos­Ka­to­li­kus­Szövetség)­iz­Bu­dim­peš­te,­sre-diš­nje­ka­to­lič­ke­druš­tve­ne­or­ga­ni­za­ci­je­ko­ja­je­nad­zi­ra­la­sva­ka­to­lič­ka­druš­tva­(dječ­ja,­omla­din­ska,­aka­dem­ska,­sta­leš­ka,­so­ci­jal­na,­ka­ri­ta­tiv­na­i­dr.)­ra­di­po­ti­ca­nja­ak­tiv­no­ga­druš­tve­no­ga­an­ga­žma­na­ka­to-li­ka.­Dje­lo­vao­je­pre­ko­po­dru­žni­ca,­ko­je­su­osni­va­ne­u­ci­je­loj­užoj­Ugar­skoj,­tj.­bez­Hr­vat­ske.­Ka­to­lič­ki­po­kret­u­Hr­vat­skoj,­ko-ja­je­ima­la­za­seb­nu­cr­kve­nu­or­ga­ni­za­ci­ju,­imao­je­vla­sti­ti­raz­voj.­On­dje­je­1910.­osno-van­Hr­vat­ski­puč­ki­sa­vez,­ko­je­mu­su,­pod­ime­nom­Hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­na­rod­ni­sa­vez,­Pra­vi­la­odo­bre­na­1913.

U­Baj­mo­ku­je­osni­vač­ka­skupšti­na­odr-ža­na­8.­IX.­1908.­i­na­njoj­je,­osim­go­sti­ju­

KA­TO­LIČ­KI­PO­KRET

Page 141: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KI­PUČ­KI­SA­VEZ

133

iz­Bu­dim­peš­te,­go­vo­rio­i­od­vjet­nik­An­dri­ja­Ple­ti­ko­sić,­i­to­bu­nje­vač­ki.­On­je,­ina­če,­s­Gyulom­Verébom­pru­žao­i­prav­nu­po­moć­čla­no­vi­ma­Sa­ve­za­u­Su­bo­ti­ci.­Me­đu­tim,­skupšti­na­je­bi­la­sla­bo­po­sje­će­na­i­dje­lo­va-nje­ni­je­za­ži­vje­lo.

Od­osta­lih­kra­je­va­u­Ugar­skoj­ko­ji­su­bi­li­na­se­lje­ni­Hr­va­ti­ma,­po­dru­žni­ca­Sa-ve­za­osno­va­na­je­1908.­u­Ko­to­ri­bi­(madž. Ko­tor,­arh.­madž.­Kot­to­ri)­u­Me­đi­mur­ju,­u­Zal­skoj­žu­pa­ni­ji.­Ute­me­ljio­ga­je­ta­daš­nji­žup­nik­Lju­de­vit­Li­sjak,­a­na­kon­nje­go­ve­smr­ti­1909.­rad­je­na­sta­vio­žup­nik­Ju­raj­Lajt­man.­Sa­vez­je­imao­mno­go­čla­no­va­(1917.­–­460),­ko­ji­su,­uz­ne­znat­ne­ob­ve­ze,­pri­ma­li­de­set­knji­ži­ca­i­ka­len­dar,­bes­plat-ne­sa­vje­te­iz­sre­diš­nje­ga­ure­da,­na­če­stim­skupšti­na­ma­upu­ći­va­ni­su­u­sva­va­žni­ja­po­li­tič­ka,­go­spo­dar­stve­na,­so­ci­jal­na,­vjer-ska­i­op­ćin­ska­zbi­va­nja,­ja­ča­la­je­u­lju­di­ma­sa­mo­svi­jest,­u­mje­stu­je­osno­va­na­Vje­re­sij-ska­udru­ga­za­po­su­đi­va­nje­nov­ca­uz­ma­le­ka­ma­te­i­ku­po­vi­nu­dr­va­uz­po­volj­nu­ci­je­nu,­a­bez­u­spješ­no­se­na­sto­ja­lo­ute­me­lji­ti­i­Za-dru­žni­du­ćan­(pro­da­va­o­ni­cu).­U­ne­ko­li­ko­go­diš­ta­(1910.-12.)­Ka­len­da­ra­Ka­to­lič­kog­puč­kog­sa­ve­za,­ti­ska­no­ga­u­Su­bo­ti­ci,­ob-ja­vlji­va­ni­su­i­pri­lo­zi­iz­Me­đi­mur­ja,­me­đu­nji­ma­i­pje­sme­što­ih­je­slao­Vin­ko­Žga­nec,­ko­ji­je­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­dje-lo­vao­u­Som­bo­ru.­No­us­pješ­no­so­ci­jal­no­i­na­gla­še­no­na­ci­o­nal­no­dje­lo­va­nje­žup­ni­ka­u­vri­je­me­ma­dža­ri­za­ci­je­Me­đi­mur­ja­ni­je­se­svi­dje­lo­svje­tov­nim­vla­sti­ma,­a­mje­sna­je­in­te­li­gen­ci­ja­u­nje­mu­vi­dje­la­»po­gi­belj­no-ga­na­ci­o­nal­no­ga­pro­pa­ga­to­ra«,­te­je­žup­nik­Lajt­man­pre­mješ­ten­u­dru­go­me­đi­mur­sko­mje­sto­De­ka­no­vec­(madž.­Dékánfalva,­arh. madž.­De­ka­no­vecz),­a­de­ka­nov­ski­žup­nik,­po­na­ci­o­nal­no­sti­Ma­džar,­do­šao­je­za­žup-ni­ka­u­Ko­to­ri­bu.­Za­hva­lju­ju­ći­dje­lo­va­nju­Sa­ve­za,­u­me­đu­rat­nom­je­raz­do­blju­Hr­vat-ski­ka­to­lič­ki­po­kret­u­Ko­to­ri­bi­uhva­tio­du-bo­ke­ko­ri­je­ne.

Po­sli­je­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­u­Su­bo-ti­ci­se­1920.­po­ku­ša­lo­ute­me­lje­ti­udru­gu­pod­istim­ime­nom.­U­sa­ču­va­nim­Osnov-nim­pra­vi­li­ma,­ko­je­su­pot­pi­sa­li­sve­će­ni­ci­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­kao­pred­sjed­nik,­i­An-te­Sken­de­ro­vić,­kao­taj­nik,­na­vo­di­se­da­je­svr­ha­druš­tva­»ka­to­lič­ki­druš­tve­ni­rad­

pod­u­pi­ra­ti,­mo­ral­ni,­druš­tve­ni­i­go­spo­dar-stve­ni­raz­vi­tak­pu­ka­una­pre­đi­va­ti,­bra­ni-ti,­vas­pi­ta­va­ti,­vo­di­ti­i­udru­ži­va­ti­na­rod«­te­»ka­to­lič­ke­mi­sli­u­jav­nom­i­pri­vat­nom­ži­vo­tu­uva­ža­va­ti­i­pro­tu­vjer­ska­i­pro­tu­dr-žav­na­na­sto­ja­nja­od­bi­ja­ti«,­što­se­ostva­ru­je­ši­re­njem­član­stva,­odr­ža­va­njem­puč­kih­sa-

sta­na­ka,­pre­da­va­nji­ma­o­uzro­ci­ma­mo­ral-nih­i­go­spo­dar­stve­nih­za­la,­iz­vješ­ta­va­njem­pu­tem­ča­so­pi­sa­i­le­ta­ka­o­pri­vred­nim,­druš-tve­nim­i­po­li­tič­kim­do­ga­đa­ji­ma,­da­va­njem­sa­vje­ta­čla­no­vi­ma­o­pri­vred­nim­po­slo­vi­ma,­osni­va­njem­u­ve­ćim­gra­do­vi­ma­»bran­be-nih­pi­sar­ni«­ra­di­do­bi­va­nja­sa­vje­ta­u­uprav-nim­i­dru­gim,­pa­i­voj­nič­kim­po­slo­vi­ma,­te­me­đu­čla­no­vi­ma­ga­je­njem­osje­ća­ja­slo­ge,­brat­ske­pot­po­re­i­ob­ra­ne.­Čla­nom­je­mo-gao­»po­sta­ti­sva­ki­ka­to­lič­ki­muž­ili­že­na,­ko­ji­su­na­vr­ši­li­16.­go­di­nu«,­a­ma­lo­dob­ni­uz­su­gla­snost­ro­di­te­lja.­Upra­vo­zbog­ovih­ne­ko­li­ko­na­vo­da­Mi­ni­star­stvo­unu­tar­njih­po­slo­va­je­11.­IV.­1922.­upu­ti­lo­do­pis­ve-li­ko­mu­žu­pa­nu­gra­da­Su­bo­ti­ce­da­ne­odo-bra­va­Pra­vi­la­druš­tva­jer­je­»or­ga­ni­zo­va­no­na­či­sto­ver­skoj­osno­vi­(čla­no­vi­mo­gu­bi­ti­sa­mo­ka­to­li­ci),­a­sta­vi­lo­je­se­bi­u­za­da­tak­ci­lje­ve­ko­ji­pre­ma­ša­ju­de­lo­krug­ver­skih­udru­že­nja,­ta­ko:­upu­ći­va­nje­čla­no­va­u­po-li­tič­ka­i­voj­na­zbi­va­nja,­zaš­ti­ta­go­spo­dar-skih­in­te­re­sa­itd.«­Una­toč­to­mu,­hr­vat­ski­ka­to­lič­ki­po­kret­u­Su­bo­ti­ci,­kao­i­u­ci­je­loj­Bač­koj,­u­me­đu­rat­nom­se­raz­do­blju­raz­vi-jao­u­dru­gim­for­ma­ma,­na­ko­je­vla­sti­ni­su­mo­gle­utje­ca­ti.­

Iz­vor:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­Gr.­690/1922­

Lit.:­Da­ni­ca­Ka­len­dar­Ka­to­lič­kog­puč­kog­sa­ve­za, Su­bo­ti­ca,­[1908];­Ne ven,­9/1908,­Su­bo­ti­ca;­Osvrt­na­de­set­go­di­na­ra­da­»Hr­vat­sko­ga­ka­to­lič­ko­ga­na-rod­nog­sa­ve­za«­u­Za­gre­bu­:­Pre­da­va­nje­Pa­vla­Je-

Osnovna­pravila­ Katoličkog­pučkog­saveza­iz­1920.

Page 142: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KI­PUČ­KI­SA­VEZ

134

si­ha­na­aka­de­mi­ji­17.­VI.­1923.,­Ka­to­lič­ki­list, 21. VI.­1923,­Za­greb;­Magyar ka to li kus le xi kon, 6, Bu­da­pest,­2001;­www.ko­to­ri­ba.hr­/bra­tov­sti­ne_i_udru­ge.html.

S.­Mač­ko­vić

KA TO LIČ KI PUČ KI SA VEZ,­list­krš­ćan-sko-so­ci­jal­ne­ori­jen­ta­ci­je.­Iz­la­zio­je­naj­pri­je­u­Su­bo­ti­ci­1908.-13.­a­po­sli­je­u­Bu­dim­peš-ti­1914.-17.­Ri­ječ­je­o­hr­vat­skom­iz­da­nju­mje­seč­ni­ka­na­ma­džar­sko­me­Ka to li kus Népszövetség­(1908.-44.),­gla­si­la­bu­dim-peš­tan­ske­sre­diš­nji­ce­isto­i­me­ne­udru­ge.­Uz­nje­ga­su­iz­la­zi­li­još­i­nje­mač­ki­Kat ho­lischer Vol ksve rein­(1908.-44.)­te­slo­vač­ki Jed­no­ta­ka­to­lického­­ľudu­(1908.-18.).­Za­raz­li­ku­od­iz­vor­no­ga­ma­džar­sko­ga­iz­da­nja,­ko­je­do­kra­ja­ra­ta­bi­lo­mje­seč­nik­s­de­set­bro­je­va­na­go­di­nu­(list­ni­je­iz­la­zio­u­srp-nju­i­ko­lo­vo­zu),­hr­vat­sko­je­iz­da­nje­pr­vih­go­di­na­iz­la­zi­lo­ne­re­do­vi­to­(1908.­če­ti­ri­bro-ja,­1909.­se­dam,­1911.­pet)­i­tek­se­od­1913.­usta­li­lo­na­de­set­go­diš­njih­bro­je­va.­

Ured­nik­i­da­tum­iz­la­že­nja­u­hr­vat­skom­iz­da­nju­li­sta­ni­su­na­zna­či­va­ni.­Tek­sto­vi­su­uglav­nom­vjer­sko­ga­sa­dr­ža­ja,­uz­sa­vje­te­o­zdra­vlju,­ga­zdin­stvu­i­sva­ko­dnev­nom­ži-vo­tu.­Me­đu­tim,­član­ci­na­hr­vat­sko­me­ni­su­bi­li­tek­pu­ki­pri­je­vo­di­iz­vor­nih­ma­džar­skih­čla­na­ka,­ne­go­su­pri­je­vo­di­kat­ka­da­bi­li­u­to­li­koj­mje­ri­slo­bod­ni­da­su­po­sri­je­di­za-

pra­vo­bi­le­pre­rad­be­iz­vor­nih­tek­sto­va.­Uz­njih­su­ob­ja­vlji­va­ni­i­iz­vor­ni­član­ci­na­hr-vat­skom­je­zi­ku,­i­to­is­pr­va­na­bu­nje­vač­kom­di­ja­lek­tu,­a­već­od­1909.­po­stup­no­ga­je­za-mi­je­nio­hr­vat­ski­stan­dard­ni­je­zik­ka­ko­bi­list­pro­ši­rio­svoj­utje­caj­i­na­Hr­va­te­iz­van­Bač­ke,­oso­bi­to­u­Me­đi­mur­ju.­Ia­ko­su­au­to­ri­­pot­pi­si­va­ni­ini­ci­ja­li­ma­i­pse­u­do­ni­mi­ma­(H.­K.,­B.,­Bub­njar­itd.),­au­tor­ve­ći­ne­pri­je­vo­da­i­čla­na­ka­bio­je­Blaš­ko­Ra­jić.­

List­je­imao­16­stra­ni­ca­for­ma­ta­20­cm­x­15­cm.­Dok­je­iz­la­zio­u­Su­bo­ti­ci,­ti­skan­je­u­Ti­ska­ri­sve­tog­An­tu­na­u­Su­bo­ti­ci,­iz-u­zev­br.­3/1909.,­ko­ji­je­ti­skan­kod­Jo­si­pa­Waj­dit­sa­ml.­u­Ka­ni­ži­(madž.­Nagy-Ka­ni-z­sa),­a­po­sli­je­u­Ti­ska­ri­Druš­tva­sv.­Sti­pa­na­Step ha ne um­u­Bu­dim­peš­ti.­Naj­vi­še­sa­ču-va­nih­bro­je­va­ima­u­Ze­malj­skoj­knji­žni­ci­Széchényi­u­Bu­dim­peš­ti­i­Fra­nje­vač­kom­sa­mo­sta­nu­u­Su­bo­ti­ci,­dok­Grad­ska­knji-žni­ca­u­Su­bo­ti­ci­ima­sa­mo­ne­ko­li­ko­fo­to-ko­pi­ra­nih­pri­mje­ra­ka­iz­1908.­

Lit.:­T.­Ko­loz­si,­Sza­bad­kai­sajtó­(1848­1919),­Sza-bad­ka,­1973;­I.­Szentgyörgyi,­E.­Ba­žant,­Su­bo­tič­ka­bi­bli­o­gra­fi­ja­1870­1918,­Su­bo­ti­ca,­1993;­T.­Ve-reš,­Bu­nje­vač­ko­pi­ta­nje­da­nas,­Su­bo­ti­ca,­1997;­Magyar ka to li kus le xi kon,­6,­Bu­da­pest,­2001.

E.­Ba­žant

KA­TO­LIČ­KO­DI­VO­JAČ­KO­DRUŠ­TVO, su­bo­tič­ka­žen­ska­ka­to­lič­ka­la­ič­ka­udru­ga­iz­pr­ve­po­lo­vi­ce­XX.­st.­Po­kre­ta­či­i­osni­va-či­pr­vo­ga­žen­sko­ga­bu­nje­vač­ko­ga­druš­tva­bi­li­su­Ju­sti­ka­Sken­de­ro­vić­Le­ši­na­i­žup­nik­žu­pe­sv.­Ro­ka­u­Su­bo­ti­ci­Blaš­ko­Ra­jić,­ko­ji­su­osta­li­»du­ša«­Druš­tva­do­kra­ja­nje­go­va­po­sto­ja­nja.­

Ini­ci­ja­ti­vu­za­or­ga­ni­zi­ra­nje­druš­tva­za­bu­nje­vač­ku­žen­sku­mla­dež­u­Su­bo­ti­ci­Ju-sti­ka­Sken­de­ro­vić­Le­ši­na­iz­ni­je­la­je­svo­je-mu­žup­ni­ku­Blaš­ku­Ra­ji­ću­1911.­zbog­to­ga­Katolički­pučki­savez,­br.­1,­Szabadka,­1908.

PečatKatoličkogdivojačkog

društva

Page 143: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KA­TO­LIČ­KO­DI­VO­JAČ­KO­DRUŠ­TVO

135

što­ni­je­bi­lo­pri­stoj­nih­mje­sta­za­oku­plja-nja­bu­nje­vač­kih­dje­vo­ja­ka,­a­u­ma­džar­ska­druš­tva­bu­nje­vač­ke­dje­voj­ke­ni­su­htje­le.­On­ju­je­po­tak­nuo­da­s­Đu­lom­Ku­jun­džić­ra­di­u­tom­ci­lju.­Druš­tvo­je­ne­for­mal­no­po-če­lo­dje­lo­va­ti­još­iste­go­di­ne,­a­osni­vač­ka­skupšti­na­odr­ža­na­je­1912.­u­na­zoč­no­sti­156­čla­ni­ca.­Druš­tvo­je­pri­mlje­no­kao­sa-mo­stal­na­udru­ga­u­Ze­malj­ski­sa­vez­ka­to-lič­kih­dje­vo­ja­ka­(madž.­Ka­to­li­kus­Leányok­Országos­Szövetsége,­KLOSZ)­u­Bu­dim-peš­ti.­Slje­de­će­go­di­ne­po­sve­ćen­je­bar­jak­Druš­tva­i­do­ne­se­na­su­Pra­vi­la.­Pre­ma­§­3.­Pra­vi­la,­cilj­je­Druš­tva­obra­zo­va­nje­i­od­goj­dje­vo­ja­ka­u­krš­ćan­skom­du­hu,­pro­svje­ći-va­nje­žen­ske­omladine­po­uč­nim­pre­da­va-nji­ma­i­pred­sta­va­ma,­ga­je­nje­lju­ba­vi­me­đu­omla­di­nom­za­na­rod­nu­noš­nju­i­obi­ča­je,­ka­ri­ta­tiv­na­dje­lat­nost­i­sl.­

Druš­tvo­je­ima­lo­ve­lik­udio­u­pre­no­še-nju­pro­sla­ve­du­ži­jan­ce­iz­pri­vat­nih­u­jav-ne­okvi­re­te­je­ona­6.­VI­II.­1911.­pr­vi­put­jav­no­pro­sla­vlje­na­u­su­bo­tič­koj­cr­kvi­sv.­Ro­ka­(slje­de­će­je­go­di­ne­pre­ne­se­na­u­žup-nu­cr­kvu­sv.­Te­re­zi­je,­da­naš­nju­su­bo­tič­ku­ka­te­dra­lu)­i­do­po­čet­ka­1920-ih­ima­lo­je­va­žnu­ulo­gu­u­nje­zi­nu­or­ga­ni­zi­ra­nju.­Pri-je­ra­ta­Druš­tvo­je­or­ga­ni­zi­ra­lo­pri­red­be­i­ka­za­liš­ne­pred­sta­ve­na­hr­vat­skom­je­zi­ku,­a­za­vri­je­me­ra­ta­dje­lo­va­lo­je­vjer­ski­i­ka-ri­ta­tiv­no.­U­pr­vim­me­đu­rat­nim­go­di­na­ma­po­nov­no­pri­re­đu­je­za­ba­ve,­pre­la,­ka­za­liš­ne­pred­sta­ve­i­dru­ge­ma­ni­fe­sta­ci­je.­Me­đu­rat-no­raz­do­blje­bi­lo­je­»zlat­no­do­ba«­Druš­tva,­ko­je­je­ta­da­usko­su­ra­đi­va­lo­s­Bu­nje­vač­kim­mo­mač­kim­ko­lom,­su­bo­tič­kom­muš­kom­ka­to­lič­kom­la­ič­kom­udru­gom.­Ia­ko­ni­ka-da­ni­je­do­bi­lo­dr­žav­ne­ni­grad­ske­nov­ča­ne­pot­po­re,­us­pješ­no­se­iz­dr­ža­va­lo­od­za­ba­va,­ka­za­liš­nih­iga­ra­i­dru­gih­pri­re­da­ba­ko­je­je­or­ga­ni­zi­ra­lo.­

Pr­va­po­dru­žni­ca­druš­tva­osno­va­na­je­u­žu­pi­sv.­Ro­ka­1922.,­na­kon­ne­ko­li­ko­go-di­na­i­u­su­bo­tič­koj­žu­pi­sv.­Jur­ja,­a­pred­Dru­gi­svjet­ski­rat­ra­di­lo­se­i­na­osni­va­nju­po­dru­žni­ce­u­Žed­ni­ku.­Čla­ni­ce­su­na­sve­Ma­ri­ji­ne­blag­da­ne­za­jed­nič­ki­pri­stu­pa-le­pri­če­sti.­O­sna­žnu­utje­ca­ju­Druš­tva­na­bu­nje­vač­ku­žen­sku­omla­di­nu­svje­do­či­i­to­što­je u­1933.­go­di­ni­ima­lo­čak­601­čla­ni­cu­

i­čla­na.­To­po­tvr­đu­je­i­iz­vješ­će­grad­skom­po­gla­var­stvu­o­ra­du­u­1936.­go­di­ni,­gdje­se­na­vo­di­da­se­član­stvo­oku­plja­šest­pu­ta­na­go­di­nu­na­pro­svjet­ne­sa­stan­ke,­gdje­se­dr­že­pre­da­va­nja­po­uč­nog­ka­rak­te­ra,­da­je­ima­lo­pet­za­jed­nič­kih­pri­če­sti,­da­nov­ča­no­po­ma­že­si­ro­maš­ne­uče­ni­ke­i­si­ro­ti­nju,­da­je­odr­ža­no­šest­po­po­dnev­nih­i­dvi­je­ve­čer-nje­za­ba­ve­i­dr.­Sre­diš­nje­mje­sto­u­nji­ho­vu­dje­lo­va­nju­ima­la­je­pri­pre­ma­za­ve­leb­nu­pro­sla­vu­250.­ob­ljet­ni­ce­do­se­lje­nja­Bu­nje-va­ca,­odr­ža­ne­14.­–­16.­VI­II.­1936.­u­Su­bo-ti­ci.­Druš­tvo­je­dje­lo­va­lo­u­sklo­pu­Hu­ma-no-pro­svjet­no­ga­od­bo­ra­cr­kve­nih­op­ći­na­u­Su­bo­ti­ci,­osno­va­no­ga­1933.,­i­Hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed­ni­ce­u­Su­bo­ti­ci, osno­va­ne­1936.­Ia­ko­je­ti­je­kom­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­dje­lo­va­lo­skrom­ni­je,­god.­1943.­ima-lo­je­137­čla­ni­ca.­Pre­sta­lo­je­po­sto­ja­ti­1945.­Pred­sjed­ni­ce­Druš­tva­bi­le­su­Ju­sti­ka­Sken-de­ro­vić,­Man­da­Ku­jun­džić,­Mar­ga­Pe­ić­Tu-ku­ljac,­Kla­ra­Ro­mić,­Ro­za­Pe­ić­Tu­ku­ljac,­Ma­riš­ka­Po­lja­ko­vić­i­Jo­va­na­Stan­tić.

Iz­vo­ri:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­II­268/1919;­IV­3163/1933.

Lit.:­Ne ven,­18,21,22,28,34/1913,­Su­bo­ti­ca;­K.­Pe-tro­vić,­Su­bo­ti­ca­i­ku­pa­liš­te­Pa­lić,­Su­bo­ti­ca,­1928;­Tri­de­set­go­diš­nji­ca­Kat.­Di­vo­jač­kog­Druš­tva­1911-1941, Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­re­dvo­vu­go­di­nu­1941., Su­bo­ti­ca,­1940;­Sza­bad­ka­Pa­licsfürd­ő­útmutatója, b.­m.,­1943;­A.­Se­ku­lić,­Ju­sti­ka­Sken­de­ro­vić­–­Le-ši­na,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­pre­stup­nu­god.­1972,­Su­bo­ti­ca,­1971;­L.­I.­Krm­po­tić,­Druš-tve­ni­rad­Blaš­ka­Ra­ji­ća,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1984.­god.,­Bač,­1983.

S.­Mač­ko­vić­

Članice­Katoličkog­divojačkog­društva­ u­bunjevačkoj­nošnji­1928.

Page 144: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA­TO­LIČ­KO­DRUŠTVO­ZA­KUL­TU­RU,­PO­VI­JEST­I­DU­HOV­NOST­

136

KA­TO­LIČ­KO­DRUŠTVO­ZA­KUL­TU-RU, PO VI JEST I DU HOV NOST IVAN AN TU NO VIĆ,­cr­kve­no-kul­tur­na­in­sti­tu-ci­ja­Su­bo­tič­ke­bi­sku­pi­je.­Po­kre­ta­či­ide­je­o­osni­va­nju­bi­li­su­sve­će­ni­ci­Mar­ko­Vu­kov­i­Jo­sip­Te­mu­no­vić­te­od­vjet­nik­Be­la­Iv­ko-vić.­De­kret­o­osni­va­nju­pot­pi­sa­li­su­bi­skup­u­mi­ru­Ma­ti­ja­Zve­ka­no­vić­i­su­bo­tič­ki­bi-skup­Ivan­Pénzes­4.­XI.­1989.,­a­osni­vač­ka­skupšti­na­odr­ža­na­je­u­sje­me­niš­tu­Pa u li­num­26.­III.­1990.­De­kre­tom­su­ime­no­va­na­»pr­va­tri­asi­sten­ta«­(vod­stvo)­–­sve­će­ni­ci­La­zar­Ivan­Krm­po­tić,­Stje­pan­Be­re­tić­i­An-dri­ja­Ko­pi­lo­vić.­Oku­plja­hr­vat­ski­kler­iz­Bač­ke­te­in­te­lek­tu­al­ce­bli­ske­Ka­to­lič­koj­cr-kvi.­Osno­van­je­pod­na­zi­vom­In­sti­tut­Ivan An­tu­no­vić,­1997.­mi­je­nja­ime­u­Ka­to­lič­ki­in­sti­tut­a­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov­nost­Ivan An­tu­no­vić,­a­2013.­u­Katoličko­društvo­za­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov­nost­Ivan An tu no­vić.­Sje­diš­te­ima­u­Su­bo­ti­ci.

Ba­vi­se­sku­plja­njem,­pro­u­ča­va­njem,­ču­va­njem,­pu­bli­ci­ra­njem­i­pred­sta­vlja­njem­hr­vat­ske­kul­tur­ne­baš­ti­ne.­Dje­lo­va­nje­se­ostva­ru­je­kroz­od­je­le.­Do­2013.­to­su:­Bu-nje­vač­ko-šo­kač­ka­knji­žni­ca­Ivan Ku jun­džić,­Ar­hiv­ski­fond­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Iz-da­vač­ki­od­jel,­Et­no­graf­ski­od­jel­Blaš ko Ra­jić,­Gla­zbe­ni­od­jel­„Dr.­Jo­sip­An­drić“,­Od­jel­li­kov­ne­umjet­no­sti,­Od­jel­za­pa­sto­ral,­Od­jel­za­druš­tve­na­pi­ta­nja­Hr­va­ta­u­Bač­koj,­Knji­žev­ni­klub­Mi ro ljub i­Od­jel­za­fi­nan-cij­sko-imo­vin­sko­po­slo­va­nje.­Od­reorgani-zacije­2013.­postoje­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­ka­knji­žni­ca­Ivan­Ku­jun­džić,­Ar­hiv­ski­od­je­l Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Iz­da­vač­ki­od­jel­Ivan Evetović,­Et­no­graf­ski­od­jel­Blaš­ko­Ra­jić te Od­jel­za­znanost,­knji­žev­nost­i­umjetnost­Dr.­Jo­sip­An­drić.

Od­1991.­u­si­ječ­nju­or­ga­ni­zi­ra­go­diš­nju­ma­ni­fe­sta­ci­ju­»Raz­go­vor«,­ko­ja­se­od­kra­ja­1990-ih­pri­re­đu­je­u­sklo­pu­Da­na­bi­sku­pa­

Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­Ri­ječ­je­o­ob­no­vlje­noj­ma­ni­fe­sta­ci­ji,­ko­ja­je­odr­ža­va­na­u­Su­bo-tič­koj­ma­ti­ci­po­čet­kom­si­ječ­nja­1934.-41.­u­spo­men­ob­ljet­ni­ce­smr­ti­bi­sku­pa­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­Vr­lo­plod­no­je­dje­lo­va­nje­Iz-da­vač­ko­ga­od­je­la­ko­ji­je­sa­mo­stal­no­ili­u­su­na­klad­niš­tvu­ob­ja­vio­pe­de­se­tak­na­slo­va­u­raz­li­či­tim­na­klad­nič­kim­cje­li­na­ma­(Se­ri-ja­Du­hov­nost:­edi­ci­je­Po­e­zi­ja,­Me­di­ta­ci­je,­Ka­te­he­za,­Sve­ci,­Te­o­loš­ki­ese­ji,­Raz­go­vo­ri,­Na­rod­no­bla­go;­Se­ri­ja­po­vi­je­sna­baš­ti­na;­Edi­ci­ja­Za­vi­čaj­ni­ve­li­ka­ni;­Edi­ci­ja­Iza­bra­na­dje­la;­Edi­ci­ja­mo­no­gra­fi­ja;­Edi­ci­ja­baš­ti-na;­Bi­bli­o­te­ka­su­vre­me­ni­pje­sni­ci;­Na­rod­ni­obi­ča­ji­bač­kih­Hr­va­ta)­ili­iz­van­njih.­Iz­da-vao­je­Zbor­nik­Ivan­An­tu­no­vić­1990.-94.,­bio­je­na­klad­nik­li­sta­Bač­ko­kla­sje­1991.-94.­i­ka­len­da­ra­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­1991.-94.­U­na­kla­di­In­sti­tu­ta­ti­skan­je­mo­li­tve­nik­Sla­va­Bož­ja­Stje­pa­na­Be­re­ti­ća­(1996.,­2003².).

Or­ga­ni­zi­rao­je­ve­lik­broj­znan­stve­nih­sku­po­va,­knji­žev­nih­ve­če­ri,­kon­ce­ra­ta,­iz-lo­ža­ba,­obi­lje­ža­va­nja­ob­ljet­ni­ca­hr­vat­skih­ve­li­ka­na­u­Voj­vo­di­ni­i­dr.­Te­kul­tur­ne­ak­tiv­no­sti­bi­le­su­oso­bi­to­va­žne­ti­je­kom­1990-ih,­ka­da­dru­gih­in­sti­tu­ci­ja­hr­vat­sko-ga­na­ro­da­u­Bač­koj­go­to­vo­da­i­ni­je­bi­lo­(osim­HKC-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo­iz­Su­bo­ti-ce,­HKPD-a­Ma ti ja Gu bec­iz­Ta­van­ku­ta,­KUD-a­Vla­di­mir­Na­zor­iz­Som­bo­ra,­te­KPD-a­Sil­vi­je­Stra­hi­mir­Kranj­če­vić­iz­Be-re­ga).­Od­1999.­pri­re­đu­je­iz­lo­žbu­bo­žić­nih­ko­la­ča­»bo­žić­nja­ka«­u­Su­bo­ti­ci,­or­ga­ni­zi­ra­Su­sret­su­bo­tič­kih­zbo­ro­va­(od­1997.),­su-sret­dječ­jih­cr­kve­nih­zbo­ro­va­Zlat na har fa (od­2009.),­skr­bi­o­obi­ča­ju­ču­va­nja­Bož­jeg­gro­ba­u­ka­te­dra­li­u­Su­bo­ti­ci­(od­po­čet­ka­XXI.­st.),­s­Hr­vat­skom­či­ta­o­ni­com­iz­Su­bo-ti­ce­su­or­ga­ni­za­tor­je­Po­kra­jin­sko­ga­su­sre-ta­puč­kih­pje­sni­ka­Li ra na i va (od­2003.),­a­ob­no­vio­je­i­spo­men-ku­ću­Be­le­Ga­bri­ća,­u­ko­joj­ima­sje­diš­te­od­2005.­Ko­mor­ni­zbor­Col le gi um mu si cum cat ho li cum­dje­lu­je­u­sklo­pu­In­sti­tu­ta­od­2004.­Od­1991.­do­dje-lju­je­go­diš­nju­An­tu­šo­vu­na­gra­du,­ko­ja­od­2008.­no­si­na­ziv­An­tu­no­vi­će­va­na­gra­da.

Na­če­lu­In­sti­tu­ta­is­pr­va­je­La­zar­Ivan­Krm­po­tić­(1990.-95.),­po­sli­je­nje­ga­An­dri­ja­Ko­pi­lo­vić,­a­od­2013.­Stjepan­Beretić.

LogoKatoličkog­društva­ Ivan­Antunović

Page 145: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TO NA

137

Lit.:­Bač­ko­kla­sje,­56,­Su­bo­ti­ca,­1990;­Zbor nik »Ivan­An­tu­no­vić«,­1,­4-5,­Su­bo­ti­ca,­1990,­1994;­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1991., Su bo ti ca, 1990;­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1992.,­Su-bo­ti­ca,­1991;­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1993.,­Su­bo­ti­ca,­1992;­Zvo nik,­7-8/2008,­6/2013,­Su bo ti ca.

K.­Če­li­ko­vić

KA­TO­LIČ­KO­MO­MAČ­KO­DRUŠ­TVO­(madž.­Ka­to­li­kus­Legényegylet),­su­bo­tič-ka­udru­ga­obrt­nič­ke­mla­de­ži.­Osno­vao­ju­je­1885.­vje­ro­u­či­telj­u­su­bo­tič­koj­gim­na­zi­ji,­sve­će­nik­Ma­ti­ja­Ma­mu­žić,­ko­ji­je­bio­i­pr-vi­pred­sjed­nik.­Ia­ko­je­pre­te­ži­to­oku­plja­lo­ma­džar­ske­mla­di­će,­u­po­čet­ku­je­me­đu­čla-no­vi­ma­bi­lo­i­Bu­nje­va­ca:­Ivan­Pa­u­šić,­Ve-co­Je­se­no­vić,­Ili­ja­i­Pa­jo­Ku­jun­džić,­Be­no­Ma­mu­žić,­Pa­vo­Ba­čić,­Jo­sip­Imrić,­Mi­haj-lo­Ja­kić,­Ivan­Vi­da­ko­vić,­Laj­čo­Mar­ci­kić,­Laj­čo­Mat­ko­vić­i­dr.­No,­za­raz­li­ku­od­su-bo­tič­ko­ga­Ka­to­lič­ko­ga­kru­ga,­ma­džar­ski­je­zik­i­ozrač­je­osta­li­su­do­mi­nan­ti­u­Druš-tvu.­U­me­đu­rat­nom­raz­do­blju­ima­lo­je­is-klju­či­vo­ma­džar­ski­ka­rak­ter,­s­ti­me­da­je­pri­us­kla­đi­va­nju­Pra­vi­la­i­pre­re­gi­stra­ci­je­1922.­pro­mi­je­ni­lo­ime­u­Su­bo­tič­ko­ka­to­lič-ko­mo­mač­ko­druš­tvo.­Ta­daš­nji­pred­sjed­nik­udru­ge­bio­je­La­jos­Nac­sa,­ka­pe­lan­žu­pe­sv.­Te­re­zi­je.­Za­vri­je­me­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­rata­vra­će­no­je­pr­vot­no­ime­te­je­iz­ba­čen­pri­djev­»su­bo­tič­ko«.­Poslije­rata­nije­više­djelovao.

Iz­vor:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­Gr.­589/1922.

Lit.:­Ne ven,­8/1906,­Su­bo­ti­ca;­Sza­bad­ka­Pa­licsfürd­ő­útmutatója,­b.­m.,­1943;­T.­Ve­reš,­Pri­log­isti­ni­o­bač­kim­Bu­njev­ci­ma,­Ma­ru­lić,­1/1991,­Za-greb.

S.­Mač­ko­vić

KA­TO­LIČ­KO­MO­MAČ­KO­UDRU-ŽE­NJE (madž.­Ka­to­li­kus­Legényegylet),­me­đu­rat­na­udru­ga­iz­Som­bo­ra.­Ia­ko­su­

nje­zi­na­or­ga­ni­za­ci­ja­i­ak­tiv­no­sti­ne­is­tra-že­ni,­vje­ro­jat­no­je­dje­lo­va­la­po­put­osta­lih­ka­to­lič­kih­udru­ga­mla­de­ži­u­dru­gim­mje-sti­ma.­Okupljalo­je­uglavnom­madžarske­mladiće.­

Izvor:­Privatna­arhiva­Ljudevita­Vujkovića­Lamića.

Lj.­Vujković­Lamić­

KA TO NA,­István­(Step­ha­nus)­(Bolyk,­slo­vač.­Boľkov­ce,­13.­XII.­1732.­–­Ka­la­ča,­19.­VI­II.­1811.),­isu­so­vac,­po­vje­sni­čar,­sve-u­či­liš­ni­pro­fe­sor.­U­Dru­žbu­Isu­so­vu­stu­pio­je­u­Tren­či­nu­1750.,­fi­lo­zo­fi­ju­je­stu­di­rao­u­Ko­ši­ca­ma,­a­te­o­lo­gi­ju­u­Tr­na­vi­(madž. Nagyszom­bat).­Bio­je­dok­tor­fi­lo­zo­fi­je.­Kao­pro­fe­sor­ra­dio­je­u­isu­so­vač­kim­gim­na­zi-ja­ma­u­Gyöngyösu,­Ko­ši­ca­ma,­Ve­li­kom­Va­ra­di­nu­(madž.­Nagyvárad,­rum.­Ora­dea)­i­u­Ko­mo­ra­nu­(madž.­Komárom,­slo­vač. Komárno).­U­Tr­na­vi­je­za­re­đen­za­sve-će­ni­ka.­Bio­je­i­pro­fe­sor­na­isu­so­vač­kom­sve­u­či­liš­tu­u­Tr­na­vi­te­u­Peš­ti,­na­ko­ji­ma­je,­me­đu­osta­lim,­pre­da­vao­op­ću­po­vi­jest­i­po­vi­jest­Ugar­ske.­Kad­je­1773.­ras­puš­te­na­Dru­žba­Isu­so­va,­stu­pio­je­me­đu­sve­će­ni-ke­Ostro­gon­ske­nad­bi­sku­pi­je.­Na­kon­umi-ro­vlje­nja­1784.,­na­sta­nio­se­u­Ostro­go­nu,­ali­je­vr­še­ći­po­vi­je­sna­is­tra­ži­va­nja­mno­go­pu­to­vao­i­po­sje­ći­vao­po­vi­je­sno­va­žna­mje-sta­u­Ugar­skoj.­Na­po­ziv­ka­lač­ko-bač­ko­ga­nad­bi­sku­pa­La­di­sla­va­Ko­lo­ni­ća­na­sta­nju­je­se­u­Ka­la­či­1790.­i­po­sta­je­sve­će­ni­kom­Ka-lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je.­Nad­bi­skup­mu­je­po­vje­rio­ka­lač­ku­nad­bi­skup­sku­knji­žni-

Pečat­Subotičkog­katoličkog­ momačkog­društva

Pozivnica­Katoličkog­momačkog­ udruženja­iz­1925.

Page 146: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA TO NA

138

cu,­či­ji­je­upra­vi­telj­bio­do­kra­ja­ži­vo­ta.­Bio­je­ka­no­nik­ma­gi­star­i­ka­no­nik­kan­tor­Ka-lač­ko­ga­pr­vo­stol­no­ga­kap­to­la,­od­li­ko­van­je­na­slo­vom­bo­drog­mo­noš­tor­sko­ga­opa­ta,­ob­na­šao­je­naj­vi­še­slu­žbe­u­Ka­lač­ko-bač­koj­nad­bi­sku­pi­ji,­a­za­tim­je­ime­no­van­rek­to-rom­ka­lač­ko­ga­bo­go­slov­no­ga­sje­me­niš­ta.­Po­ko­pan­je­u­ka­lač­koj­pr­vo­stol­ni­ci.­Opo-ru­kom­je­svo­ju­imo­vi­nu­osta­vio­u­ko­rist­si­ro­maš­nih­đa­ka.

Kao­po­vje­sni­čar,­pri­pa­da­sku­pi­ni­isu­so-vač­ke­hi­sto­ri­o­graf­ske­ško­le­dru­ge­po­lo­vi­ce­XIX.­st.,­ko­ja­je­pr­va­u­ma­džar­skoj­po­vi­je-sti­pri­mje­nji­va­la­kri­tič­ki­pri­stup­iz­vor­noj­gra­đi,­te­se­dr­ži­je­di­nim­od­ute­me­lji­te­lja­mo­der­ne­ma­džar­ske­hi­sto­ri­o­gra­fi­je.­Po­vi-je­sni­do­ku­men­ti­ko­je­je­za­ži­vo­ta­pri­ku­pio,­kri­tič­ki­is­tra­ži­vao­i­ob­ja­vio­i­da­lje­pred-sta­vlja­ju­ne­za­o­bi­la­zne­iz­vo­re­za­po­vi­jest­Ugar­ske.­Na­pi­sao­je­broj­na­dje­la,­od­ko­jih­je­naj­va­žni­ja­Kri­tič­ka­po­vi­jest­ugar­skih­kra lje va (Hi sto ria cri ti ca re gum Hun ga­rie)­u­42.­sve­ska,­u­ko­ji­ma­je­do­nio­obi­lje­iz­vor­ne­gra­đe­(ve­li­kim­di­je­lom­da­nas­iz-gu­blje­ne),­va­žne­i­za­pro­u­ča­va­nje­hr­vat­ske­po­vi­je­sti.­U­njoj­je­kro­no­loš­kim­re­dom­pri-ka­zao­po­vi­jest­Ugar­ske­ko­ri­ste­ći­se­me­to-dom­ko­men­ti­ra­nja­iz­vo­ra,­ko­ji­su­uglav­nom­u­ci­je­lo­sti­ci­ti­ra­ni­u­dje­lu.­

Dru­go­po­va­žno­sti­nje­go­vo­hi­sto­ri­o-graf­sko­dje­lo­jest­dvo­sveš­ča­na­Po vi jest ka­lač­ke­me­tro­po­li­tan­ske­cr­kve (Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae),­ko-je­je­od­iz­nim­ne­va­žno­sti­za­po­vi­jest­Bač-ke.­U­njoj­je­ta­ko­đer­pu­bli­ci­rao­i­ana­li­zi­rao­iz­vo­re.­Ob­ja­vlje­na­na­la­tin­skom­je­zi­ku­u­Ka­la­či­1800.,­dok­je­nje­zin­pri­je­vod­s­kri-tič­kim­ko­men­ta­ri­ma­na­ma­džar­ski­ti­skan­po­čet­kom­XXI.­st.­Njo­me­su­se­ko­ri­sti­li­mno­gi­is­tra­ži­va­či­po­vi­je­sti­bač­kih­Hr­va­ta,­po­put­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­Ma­ti­je­Eve­to­vi­ća,­An­te­Se­ku­li­ća­i­dr.­Za­po­du­nav­ske­Hr­va­te­va­žan­je­opis­raz­do­blja­na­kon­pro­tje­ri­va­nja­Tu­ra­ka,­na­po­se­dje­lo­va­nje­nadbiskupâ­i­us-po­sta­va­cr­kve­ne­or­ga­ni­za­ci­je.­Ta­ko­đer­je­va­žno­po­gla­vlje­o­žu­pa­ma­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­u­vri­je­me­iz­da­va­nja­knji­ge,­u­ko­jem­su­bro­jid­be­ni­po­da­ci,­uklju­ču­ju­ći­i­et­nič­ki­sa­stav­sta­nov­niš­tva­(au­tor­Ili­ri­ma­na­zi­va­da­naš­nje­bu­nje­vač­ke­i­šo­kač­ke­Hr-

va­te),­ime­na­pri­jaš­njih­i­ak­tu­al­nih­žup­ni­ka­te­broj­žu­pa­pre­ma­je­zi­ku­bo­go­služ­ja.­Ta-ko­se­od­ukup­no­87­ta­daš­njih­žu­pa­u­54­pro­po­vi­je­da­lo­na­ma­džar­skom,­u­30­na­nje-mač­kom,­u­21­na­hr­vat­skom­(»ilir­skom«)­te­u­po­jed­noj­na­slo­vač­kom,­fran­cu­skom­i­ar­men­skom;­hr­vat­ski­je­je­di­ni­je­zik­bo­go-

služ­ja­bio­u­žu­pa­ma­Be­reg,­Bor­šot,­Ča­volj,­Duš­nok,­Ga­ra,­Kać­mar,­Mo­noš­tor,­Plav­na,­Son­ta­i­Vaj­ska,­dok­je­u­žu­pa­ma­Alj­maš,­Ba­ja,­Bač,­Ba­ći­no,­Baj­mok,­Bi­kić,­Čo­no-plja,­No­vi­Sad,­San­to­vo,­Som­bor­i­Su­bo­ti­ca­hr­vat­ski­bio­je­dan­od­bo­go­slu­žnih­je­zi­ka.­Dje­lo­sa­dr­ža­va­i­ži­vo­to­pi­se­ka­lač­ko-bač-kih­nad­bi­sku­pa­i­ka­no­ni­ka,­me­đu­ko­ji­ma­ima­i­Hr­va­ta.­Jed­no­od­naj­ci­ti­ra­ni­jih­mje­sta­hr­vat­skih­au­to­ra­iz­knji­ge­jest­i­slu­čaj­nad-bi­sku­pa­Ga­bri­je­la­Pa­ta­či­ća,­ko­ji­je­u­Ka­la­či­1740-ih­pod­pri­jet­njom­glo­be­i­ba­ti­na­za-bra­nio­ko­riš­te­nje­hr­vat­sko­ga­je­zi­ka,­ko­ji­je­bio­po­ti­snuo­ma­džar­ski­je­zik,­čak­i­kod­mje­sno­ga­ma­džar­sko­ga­pu­ka.­Va­lja­pri­po-me­nu­ti­da­se­lin gua illyri ca u­ma­džar­skom­iz­da­nju­pre­vo­di­kao­ilir­ski­i­srp­ski­je­zik,­dok­ri­ječ­Illyrii,­ko­jom­se­ozna­ča­va­hr­vat-sko­sta­nov­niš­tvo,­ni­je­pre­ve­de­na­(illírek).

Oda­bra­na­dje­la:­Hi sto ria cri ti ca re gum Hun ga ri ae, 1-42,­Bu­dae-Pe­sti­ni-Po­so­nii­et­Cas­so­vi­ae-Co-loczae-Cla­u­di­o­po­li-Va­cii,­1779-1817;­Ex­cell.­dno­Ada mo Pa tac hich ar chi e pi sco po Co lo cen si ora ti­o­ne­fu­ne­br.­pa­ren­ta­vit,­b.­m.,­1784;­Epi to me chro­no lo gi ca re rum Hun ga ri ca rum, Tran ssil va ni ca­rum et Illyri ca rum,­ 1-3,­Bu­dae,­1796-1798;­

S. Katona, Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae, 2, Co lo cae, 1800.

Page 147: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA UK

139

Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae, 1-2,­Co­lo­cae,­1800­(pri­jev.­A ka loc sai érse ki egyház­történe­te,­1-2,­Ka­loc­sa,­2001-2003).­

Lit.:­I.­Mészáros,­A.­La­ka­tos,­Ka­to­na­István,­u:­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­6,­Bu­da­pest,­2001;­Hr­vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb;­I.­Ka­to­na,­A ka­loc­sai­érse­ki­egyház­történe­te,­1-2,­Ka­loc­sa,­2001-2003.

S.­Be­re­tić

KA­UK,­Ro­bert­(Ro­ber­to)­(Vu­ko­var,­4.­VII.­1848.­–­Za­greb,­16.­X.­1900.),­fra­nje-vac,­pje­snik,­pri­po­vje­dač,­po­vi­je­sni­pi­sac.­Osnov­nu­ško­lu­po­la­zio­je­u­rod­nom­gra­du.­U­no­vi­ci­jat­fra­nje­vač­ke­Pr­o­vin­ci­je­sv.­Iva-na­Ka­pi­stran­sko­ga­stu­pio­je­u­Ba­ču­1862.­Za­vr­šio­je­bo­go­slov­nu­ško­lu­u­Ba­ji­1869.,­a­za­sve­će­ni­ka­je­za­re­đen­1871.­Kao­pro­fe-sor­te­o­lo­gi­je­pre­da­vao­je­cr­kve­nu­po­vi­jest­i­ka­non­sko­pra­vo­na­fra­nje­vač­kim­bo­go­slov-nim­ško­la­ma­u­Ba­ji­1877.-83.­i­Vu­ko­va­ru­1883.-85.­Po­sli­je­je­bio­gvar­di­jan­u­Ilo­ku­1885.-90.,­za­tim­de­fi­ni­tor­1887.-90.­i­taj­nik­Pro­vin­ci­je­1890.-93.­te­pred­stoj­nik­sa­mo-sta­na­u­Ze­mu­nu­1891.-92.­Pred­kraj­ži­vo­ta­od­la­zi­u­Le­po­gla­vu,­u­ko­joj­je­do­smr­ti­bio­»du­hov­nik­ka­zni­o­ne«.­Pi­sao­je­po­vi­je­sne­knji­ge­i­član­ke,­pje­sme,­pri­po­vi­jet­ke­i­no-ve­le,­ko­je­su­ob­ja­vlji­va­ne­sa­mo­stal­no­te­u­hr­vat­skim­no­vi­na­ma­i­ča­so­pi­si­ma.

Od­mla­dih­da­na­bio­je­ve­zan­za­po­du-nav­ske­Hr­va­te.­Pje­sme­te­cr­kve­ne­i­dru-ge­član­ke­ob­ja­vlji­vao­je­u­Bu­nje­vač­kim­i­šo­kač­kim­no­vi­na­ma­1870. i Bu­nje­vač­koj­i­šo­kač­koj­vi­li­1871.­Dok­je­pre­da­vao­na­bo­go­slo­vi­ji­u­Ba­ji,­sta­no­vao­je­u­baj­skom­fra­nje­vač­kom­sa­mo­sta­nu­i­za­jed­no­s­dru-gim­ta­daš­njim­pro­fe­so­rom­fra­Eu­ze­bi­jem­Fer­men­dži­nom­ak­tiv­no­se­uklju­čio­u­pre-po­rod­ni­po­kret­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­On­mu­je­1882.­po­nu­dio­ure­đi­va­nje­no­vih­no­vi­na­ko­je­bi­bi­le­na­mi­je­nje­ne­po­du­nav­skim­Hr-va­ti­ma­te­je­s­Fer­men­dži­nom­ure­dio­pr­vi­broj­puč­ko­ga­li­sta­za­Bu­njev­ce­i­Šok­ce.­Ta­daš­nji­pro­vin­ci­jal­fra­Ivo­Ro­dić,­me­đu-tim,­ni­je­odo­brio­da­fra­njev­ci­bu­du­na­če­lu­ne­ko­ga­li­sta­te­ure­đe­ni­broj­no­vi­na­ni­ka-da­ni­je­ti­skan.­Za­ugar­ske­je­Hr­va­te­»hr-vat­ski­ikav­skim­na­ri­eč­jem,­ko­jim­go­vo­re­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­u­Ugar­skoj«­u­Ba­ji­1882.­ti­skao­dje­lo­Gor­ka­mu­ka­i­tež­ka­smrt­Go­spo di na Isu kr sta od ku pi te lja na še ga­kao­

»1.­bu­nje­vač­ko-šo­kač­ko­iz­da­nje«,­za­ko­je­se­u­ogla­su­u­vu­ko­var­skom­li­stu­Sri em ski Hr vat ka­že:­»Trud,­ko­ji­se­ula­že­oko­uz­ču-va­nja­ose­bi­ne­je­zi­ka­i­na­rod­no­sti­kod­Bu-nje­va­ca­i­Šo­ka­ca,­tog­ogran­ka­hr­vat­sko­ga­na­ro­da,­ple­me­nit­je­i­ako­Bog­da­bi­ti­će­i­bla­go­slo­van.­Dr­žeć­se­sta­rih­obi­ča­ja­svo­jih,­mo­leć­se­Bo­gu­u­je­zi­ku,­u­kom­im­se­i­pra-dje­do­vi­mo­li­li,­puk­za­ko­ga­je­Ro­bert­Ka-uk­djel­ce­svo­je­pi­sao,­odo­lje­ti­će­sva­ko­mu­po­ku­ša­ju,­ko­jim­bi­se­ga­htje­lo­od­na­ro­di­ti­i­ra­sta­vi­ti­sa­bra­ćom,­ko­ja­s­njim­jed­na­ko­osje­ća­ju­i­na­pred­ku­se­nje­go­vom­od­sr­ca­ve­se­le«.­Su­ra­đi­vao­je­i­u­som­bor­skom­li­stu­Bu nje vac­1882.­Au­tor­je­pje­sme­»Po­zdrav­Da­ni­ci«,­ob­ja­vlje­ne­na­po­čet­ku­pr­vo­ga­bro-ja­ka­len­da­ra­Bu­nje­vač­ko­šo­kač­ka­Da­ni­ca­ili­Su­bo­tič­ki­ka­len­dar­(ka­sni­ja­Su­bo­tič­ka­Da ni ca)­za­1884.­što­ga­je­po­kre­nuo­ta­da­mla­di­sve­će­nik­Pa­jo­Ku­jun­džić.­Su­ra­đi­vat­će­u­nje­mu­i­po­sli­je­(1886.).­Pi­sao­je­i­za­Ne ven­1884.,­ko­ji­je­te­go­di­ne­u­Ba­ji­po­kre-nuo­uči­telj­Mi­jo­Man­dić.­Bu­du­ći­da­je­bio­do­bro­upo­znat­s­pre­po­rod­nim­gi­ba­nji­ma­i­uop­će­s­ras­pro­stra­nje­noš­ću­Hr­va­ta­iz­van­Hr­vat­ske­(Dal­ma­ci­ja,­Istra,­Ugar­ska,­Sed-mo­grad­ska­i­dr.),­či­ta­telj­stvo­u­Hr­vat­skoj­na­sto­jao­je­upo­zna­ti­s­po­lo­ža­jem­ugar­skih­Hr­va­ta­pa­je­1884.­u­Sri em skom Hr va tu u na­stav­ci­ma­ob­ja­vio­ras­pra­vu­»Bu­njev­ci­i­Šok­ci«­(br.­21-27).­Pot­pi­si­vao­se­i­F.­R.­K-k.

Dje­la:­Zad­nji­da­ni­ži­vo­ta­Ni­ko­le­Zrinj­sko­ga­mla­dje ga, hr vat sko ga ba na,­Vu­ko­var,­1879;­Za bav no­po­uč­ne­pri­po­vi­ed­ke,­Ba­ja,­1880;­Gor ka mu ka i

Dio­rasprave­R.­Kauka­»Bunjevci­i­Šokci« u Sriemskom Hrvatu,­Vukovar,­1884.

Page 148: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KA UK

140

tež­ka­smrt­Go­spo­di­na­Isu­kr­sta­od­ku­pi­te­lja­na­še­ga, Ba­ja,­1882; Ju dit ha ili vje ra i do mo vi na, Ba ja, 1883;­Mi li ca,­Vu­ko­var,­1884;­Za­ruč­ni­ca,­Vu­ko­var,­1885­(1888²);­Sa bra ne pje sme,­Vu­ko­var,­1894²;­Po­vi­est­pa­vlin­skog­sa­mo­sta­na­i­sa­daš­nje­kralj.­ze­malj.­ka­zni­o­ne­u­Le­po­gla­vi,­Vu­ko­var,­1895;­Ka­zne­ni­ca­:­pri­po­vi­ed­ka­iz­ži­vo­ta,­Vu­ko­var,­1900;­Sli­ke­iz­ži­vo­ta­ka­zne­ni­kah,­Va­ra­ždin,­1902.

Lit.:­Sri em ske no vi ne,­28/1882,­21-27/1884,­Vu­ko-var;­E.­Fer­men­džin,­Ca ta lo gus pa trum et fra trum scrip­to­rum­Pro­vin­ci­ae­S.­Jo­an­nis­a­Ca­pi­stra­no­:­Sche­ma­ti­smus­al­mae­Pro­vin­ci­ae­S.­Jo­an­nis­a­Ca­pi stra no,­Te­me­sva­ri­ni,­1887;­Ne ven,­11/1900,­Su-bo­ti­ca;­P.­Be­la­vić,­Po­vi­jest­sa­mo­sta­na­i­žu­pe­vu­ko var ske,­Vu­ko­var,­1928²;­B.­Cr­le­njak,­Ka­uk­Ro­bert,­Re vi ja,­6/1967,­Osi­jek;­Hr­vat­ska­ri­ječ­u­Sri je mu : An to lo gi ja sri jem skih pi sa ca,­Za­greb,­1995;­R.­Sken­de­ro­vić,­Su­dje­lo­va­nje­sla­von­skih­fra-nje­va­ca­u­na­ci­o­nal­nom­po­kre­tu­Po­du­nav­skih­Hr-va­ta­ti­je­kom­19.­i­po­čet­kom­20.­sto­lje­ća,­Scri nia sla vo ni ca,­6,­Sla­von­ski­Brod,­2006;­Hr vat ski bi o­graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­Hr vat ski fra nje­vač­ki­bi­o­graf­ski­lek­si­kon,­Za­greb,­2010;­M.­Eve-to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr va ta, Su bo ti ca, 2010.

R.­Sken­de­ro­vić­i­J.­Du­men­džić

KA­U­ZLA­RIĆ,­To­mi­slav­(Brod­na­Ku­pi,­Gor­ski­Ko­tar,­21.­XII.­1907.­–­Su­bo­ti­ca,­31.­X.­1996.),­voj­ni­pi­lot.­Zra­ko­plov­nu­ško­lu­u­Mo­sta­ru­za­vr­šio­je­u­7.­zra­ko­plov­nom­pu-ku­1932.­Od­1935.­bio­je­pri­pad­nik­6.­lo-vač­ko­ga­pu­ka­sa­sje­diš­tem­na­ae­ro­dro­mu­u­Ze­mu­nu,­gdje­se­ob­u­ča­vao­za­bor­be­no­ga­pi­lo­ta.­Kao­na­red­nik­vod­nik­I.­kla­se­104.­lo­vač­ke­eska­dri­le,­pr­vo­ga­da­na­zrač­nih­bor­ba­iz­nad­Be­o­gra­da­6.­IV.­1941.­sru­šio­je­je­dan­nje­mač­ki­bom­bar­der­i­ta­ko­ostva-rio­svo­ju­pr­vu­rat­nu­po­bje­du.­Šest­da­na­po­sli­je­s­pre­o­sta­lim­se­pi­lo­ti­ma­6.­lo­vač­ko-ga­pu­ka­po­vu­kao­na­ae­ro­drom­u­Bi­je­lji­nu,­gdje­su­im­avi­o­ni­ubr­zo­uniš­te­ni­od­stra­ne­nje­mač­kih­lo­va­ca.­Na­kon­što­ga­je­nje­mač-ka­voj­ska­za­ro­bi­la­u­Sa­ra­je­vu,­pri­klju­čio­se­Zra­ko­plov­stvu­NDH­i­u­srp­nju­1941.­po-stao­pri­pad­nik­Hr­vat­ske­zra­ko­plov­ne­le­gi­je­(HZL)­u­či­nu­sto­žer­no­ga­na­red­ni­ka.­Kao­pri­pad­nik­HZL-a­su­dje­lo­vao­je­u­sa­sta­vu­nje­mač­ko­ga­Luft waf fea­u­bor­ba­ma­na­Is-toč­nom­bo­jiš­tu.­Ra­njen­je­u­či­nu­za­stav-ni­ka­pot­kraj­1942.,­na­kon­če­ga­je­po­slan­na­opo­ra­vak­u­Nje­mač­ku.­U­svib­nju­1943.­pro­mak­nut­je­u­po­ruč­ni­ka,­ali­ka­ko­se­ni­je­

pot­pu­no­opo­ra­vio,­ni­je­vra­ćen­na­bo­jiš­ni­cu,­ne­go­u­Hr­vat­sku.­U­lje­to­1943.­po­stao­je­pri­pad­nik­1.­zra­ko­plov­no­ga­ja­ta­sa­sje­diš-tem­na­za­gre­bač­kom­ae­ro­dro­mu­Bo­ron­gaj,­u­li­sto­pa­du­iste­go­di­ne­pre­mješ­ten­je­u­21.­zra­ko­plov­no­ja­to,­a­na­kon­osni­va­nja­2.­zra-ko­plov­no­ga­ja­ta­po­stao­test­ni­pi­lot­na­avi­o-nu­Spit­fi­re­IX.­Teš­ko­je­ra­njen­u­Luč­kom­u­ve­lja­či­1945.,­no­vra­ća­se­u­2.­zra­ko­plov­no­ja­to­u­trav­nju­kao­nat­po­ruč­nik.­U­vri­je­me­slo­ma­NDH­pre­le­tio­je­7.­V.­1945.­u­sje-ver­nu­Ita­li­ju­i­pre­dao­se­sa­ve­znič­koj­voj­sci.­Na­kon­što­je­oslo­bo­đen­iz­za­ro­blje­nič­ko­ga­lo­go­ra,­sa­su­pru­gom­Je­li­sa­ve­tom,­rođ.­Mu-sin,­emi­gri­rao­je­u­Fran­cu­sku.­Po­čet­kom­1960-ih­vra­ti­li­su­se­u­Ju­go­sla­vi­ju­i­na­sta-ni li u Su bo ti ci.

Lit.:­T.­Lik­so,­D.­Ča­nak,­Hr­vat­sko­rat­no­zra­ko­plov stvo u Dru gom svjet skom ra tu,­Za­greb,­1998;­D.­Sa­vic,­B.­Ci­glic,­Cro a tian aces of World War 2, Ox­ford,­2002;­L.­Eler­šek,­Pi­lo­ti­s­elit­nim­sta­tu­som­(II.­dio),­u:­Hr vat ski voj nik,­283,­Zagreb,­2010;­http://102nd.org/en/isto­ri­ja.

E.­He­mar

KA ZA LOŠ (madž.­ka­zal:­ka­ma­ra,­plast,­stog),­rad­nik­u­ri su­(vr­šid­bi),­vješt­u­di ve­nju­(sa­di­je­va­nju,­sla­ga­nju)­ka­ma­re­od­sno-plja.­To­je­fa­za­po­sla­u­ko­joj­se­sno­plje­s­nji­ve­do­no­si­lo­na­mje­sto­gdje­će­bi­ti­oba-vlje­na­vr­šid­ba­po­ko­še­no­ga­ži­ta.­Ka­ma­ru­je­ka­za­loš­sla­gao­naj­češ­će­na­dvi vo de, i to na po di nu­ako­je­ko­ri­jen­bio­pre­ma­van­ili­na po vla tu­ako­je­ko­ri­jen­bio­pre­ma­unu­tra.­Ci­je­lo­je­vri­je­me­rav­nao­sla­ga­njem­ka­ma­re,­a­po­seb­no­za­htje­van­bio­je­kraj­jer­je­tre­ba-lo­bi­ti­do­volj­no­sno­plja­za­za­vr­še­tak­ka­ma-re.­Ako­je­pre­o­sta­lo­sno­plja,­po­kraj­glav­ne­ka­ma­re­pra­vio­se­do­da­tak,­tzv.­ću­ta.­Na­kon­što­se­zbog­raz­vo­ja­po­ljo­pri­vred­ne­me­ha-ni­za­ci­je­pre­sta­lo­ko­si­ti,­ne­sta­lo­je­i­po­sla­oko­sla­ga­nja­ka­ma­re­od­sno­plja.­Sam­na­ziv­za­dr­žao­se­do­da­nas­i­od­no­si­se­na­rad­ni­ke­ko­ji­sla­žu­ka­ma­ru­od­ba­la­sla­me,­no­za­to­vi­še­ni­je­po­treb­na­vješ­ti­na­kao­za­rad­sa­sno­po­vi­ma.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

G.­Pi­u­ko­vić

Page 149: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE LE BI JA

141

KE CE LJAC (madž.­ke­ce­la:­pre­ga­ča),­dio­žen­sko­ga­bu­nje­vač­ko­ga­bi­je­lo­ga­ru­ha.­Ko-ri­stio­se­u­po­seb­nim­pri­go­da­ma,­a­odi­je­vao­se­pre­ko­sve­ča­ne­pre­ga­če­ra­di­zaš­ti­te­od­one­čiš­će­nja,­ali­i­kao­do­dat­ni­ures.­Ši­ven­je­od­tan­ka­la­ne­no­ga­plat­na,­bo­ga­to­ukra-šen­bi­je­lim­ve­zom­–­šlin gom.­Že­ne­su­ga­no­si­le­i­pri­go­zba­ma­ka­da­se­slu­ži­lo­(dvo­ri lo),­naj­češ­će­u­sva­to­vi­ma.­Pre­te­ži­to­je­bio­iz­ra­đi­van­u­ši­ri­ni­jed­ne­po­le­(ko­ja­ovi­si­od­ši­ri­ne­tka­lač­ko­ga­sta­na­na­ko­jem­se­tka­ni­na­pro­iz­vo­di,­a­za­ke­ce­ljac­je­naj­če­će­iz­no­si­la­oko­90­cm).

K.­Suk­no­vić

KE­ČE­NO­VIĆ, Pa­jo­(Baj­mok,­19.­VI.­1930.­–­Su­bo­ti­ca,­23.­X.­2007.),­li­kov­ni­pe-da­gog.­Sin­je­Jo­van­ke­Ke­če­no­vić,­po­sli­je­uda­ne­Man­dić.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­u­Baj­mo­ku,­a­uči­telj­sku­ško­lu­u­Som­bo­ru­1952.­Vi­šu­pe­da­goš­ku­ško­lu­po­ha­đao­je­u­No­vom­Sa­du,­gdje­je­na­li­kov­nom­od­sje­ku­di­plo­mi­rao­1970.­Od­1953.­ra­di­kao­uči­telj,­po­sli­je­kao­na­stav­nik­li­kov­ne­kul­tu­re­u­OŠ­Vuk­Ka­ra­džić­u­Baj­mo­ku.­Tih­je­go­di­na­i­član­li­kov­ne­sek­ci­je­KUD-a­Je din stvo – Egység u­Baj­mo­ku.­Bio­je­i­član­or­ga­ni-

za­cij­skog­od­bo­ra­Smo­tre­ka­za­liš­nih­iga­ra­i­Smo­tre­na­rod­nih­ple­so­va­u­Baj­mo­ku,­za­ko­je­je­di­zaj­ni­rao­lo­go­ti­pe.­Od­1966.­ži­vi­u­Su­bo­ti­ci,­ali­do­1976.­i­da­lje­ra­di­u­Baj­mo-ku.­Na­kon­to­ga­se­za­poš­lja­va­u­Spe­ci­jal-noj­ško­li­Žar­ko­Zre­nja­nin­u­Su­bo­ti­ci­kao­li­kov­ni­pe­da­gog­te­on­dje­ra­di­do­od­la­ska­u­mi­ro­vi­nu­1994.­

God.­1970.­pri­klju­čio­se­ra­du­Li­kov­ne­sek­ci­je­mla­dih­pri­KUD-u­Ma ti ja Gu bec­iz­Ta­van­ku­ta,­ko­ja­je­ra­di­la­i­u­ate­li­je­ru­Do­ma­kul­tu­re­(Grad­ska­ku­ća)­u­Su­bo­ti­ci.­Član­je­HKUD-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo­u­Su­bo­ti­ci­od­osnut­ka.­Su­dje­lo­vao­u­ra­du­nje­go­ve­li­kov-ne­sek­ci­je,­a­ne­ko­li­ko­je­go­di­na­ra­dio­kao­li­kov­ni­pe­da­gog­u­dječ­joj­li­kov­noj­sek­ci­ji.­Su­dje­lu­je­u­svim­ak­tiv­no­sti­ma­tog­od­je­la­i­iz­la­že­na­broj­nim­skup­nim­iz­lo­žba­ma.­Od­osnut­ka­1997.­su­dje­lu­je­u­ra­du­Li­kov­ne­ko­lo­ni­je­Bu­na­rić.­Nje­go­vi­ra­ni­ji­sli­kar­ski­ra­do­vi­obi­lje­že­ni­su­te­mom­por­tre­ta­i­pej-sa­ža­te­teh­ni­kom­ulja,­dok­po­sli­je­naj­češ-će­sli­ka­pej­sa­že­i­mr­tvu­pri­ro­du­teh­ni­kom­pa­ste­la.­Sa­mo­stal­nu­iz­lo­žbu­imao­je­2002.­u­HKC-u­Bu­nje­vač­ko­ko­lo u Su bo ti ci i Baj-mo­ku­te­2004.­u­Ge­ron­to­loš­kom­klu­bu­u­Su­bo­ti­ci.­Ra­do­vi­mu­se­na­la­ze­u­pri­vat­nom­vla­sniš­tvu,­zbir­ci­HKC-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo u­Su­bo­ti­ci­te­su­bo­tič­kom­Grad­skom­mu-ze­ju.

Iz­vor:­Kazivanje­su­pru­ge­Ja­nje­Ke­če­no­vić­iz­Su-bo ti ce.

Lit.:­J.­Ša­bić,­Pa­jo­Ke­če­no­vić­–­bi­o­gra­fi­ja­(ru­ko-pis),­Su­bo­ti­ca.

Lj.­Vu­ko­vić-Du­lić

KE LE BI JA, 1.­sta­ro­sred­njo­vje­kov­no­na-se­lje­i­pu­sta­ra­sje­ver­no­od­Su­bo­ti­ce.­Pri-jaš­nji­na­zi­vi:­1543.­Ke­le­bia,­1570.­Ke­le­be,­1598.­Ke­lebb,­1650.­Ke­leby.­Ime­vje­ro­jat­no­po­tje­če­od­sta­ro­tur­ske­ri­je­či­kelap­(ne­ka­bilj­ka).­Na­ziv­Ke­le­bi­hr­vat­sko­je­pu­čan­stvo­pre­i­na­či­lo­u­Ke­le­bi­ja.­Pr­vi­se­put­spo­mi-nje­1297.­u­ime­nu­oso­be­Ši­mo­na,­si­na­Va-se­iz­Ke­li­ba­(Si­mon­fi­li­us­Wa­sa­de­Kelyb). István­Iványi­sma­tra­da­su­pr­vi­sta­nov­ni­ci­bi­li­Ku­ni.­Mje­sto­se­na­la­zi­u­po­pi­su­ob­ve-zni­ka­Ka­lač­ko-bač­ke­nad­bi­sku­pi­je­iz­1543.­te­u­tur­skim­def­te­ri­ma,­iz­ko­jih­se­vi­di­da­je­1580./82.­ima­la­18­do­mo­va­ko­ji­pla­ća­ju­po­rez,­a­1590./91.­čak­57.­Pod­ruč­je­je­bi­lo­di­je­lom­Su­bo­tič­ke­na­hi­je.­Ti­je­kom­XVII.­st.­uvi­jek­se­spo­mi­nje­kao­»rac­ko­na­se­lje«,­a­na­la­zi­lo­se­na­za­pad­noj­oba­li­Ke­le­bij-sko­ga­je­ze­ra.­Sta­nov­ni­ci­su­su­dje­lo­va­li­u­se­o­bi­srp­sko­ga­i­hr­vat­sko­ga­sta­nov­niš­tva­iz­Bač­ke­u­Ostro­gon­1598.,­zbog­če­ga­je­na­se­lje­opu­stje­lo­te­je­1678.­za­bi­lje­že­no­kao­

PajoKečenović

Page 150: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE LE BI JA

142

pu­sta­ra.­Ra­za­su­te­ru­še­vi­ne­cr­kve­na­la­ze­se­na­uz­vi­ši­ci­ko­ja­se­na­zi­va­Cr­kvi­na.­Na­kon­po­vla­če­nja­Tu­ra­ka,­pri­klju­če­na­je­pod­ruč­ju­Su­bo­ti­ce­kao­jed­na­od­pu­sta­ra.­God.­1711.­ubra­ja­se­me­đu­hr­vat­ska­na­se­lja.­Ima­la­je­vi­še­fe­u­dal­nih­go­spo­da­ra,­a­naj­ve­ća­je­bi­la­ba­run­ska­po­ro­di­ca­Redl.­

Na­svo­jem­ma­ju­ru­ju­žno­od­Tom­pe­ba-run­Be­la­Redl­od­ka­pe­le­sv.­Ane­1905.­iz-gra­dio­je­cr­kvu­po­sve­će­nu­Bla­že­noj­Dje­vi-ci­Ma­ri­ji­i­sv.­Ani.­U­vri­je­me­usta­no­vlje­nja­žu­pe­1905.­u­bo­go­služ­ju­su­bi­li­ma­džar­ski­i­hr­vat­ski­je­zik.­Do­1913.­cr­kve­no­je­pri­pa-da­la­Su­bo­ti­ci,­a­od­1914.­Tom­pi.­God.­1915.­na­pod­ruč­ju­žu­pe­bi­lo­je­1656­ri­mo­ka­to­li­ka,­118­pra­vo­slav­nih­i­8­evan­ge­li­ka.­U­stu­de-nom­1918.­srp­ska­je­voj­ska­za­u­ze­la­ci­je­lo­pod­ruč­je­Ke­le­bi­je,­ko­je­se­na­la­zi­lo­s­ju­žne­stra­ne­de­mar­ka­cij­ske­cr­te­što­ju­je­od­re­dio­fran­cu­ski­ge­ne­ral­Fran­chet­d’E­spery.­Dr-žav­nim­raz­gra­ni­če­njem­1921.­pu­sta­ra­je­pre­sje­če­na,­na­kon­če­ga­su­for­mi­ra­na­dva­na­se­lja­isto­ga­ime­na­s­obi­ju­stra­na­gra­ni­ce.­

2. na­se­lje­u­Ma­džar­skoj­(madž. Ke le bia) for­mi­ra­no­1924.­na­di­je­lu­pu­sta­re­Ke­le­bi­ja­ko­ji­je­ostao­u­Ma­džar­skoj.­Cr­kva­po­sve-će­na­Kri­stu­Kra­lju­po­dig­nu­ta­je­u­sre­diš­tu­mje­sta­1928.-30.,­a­sa­mo­stal­na­žu­pa­usta-no­vlje­na­je­1935.,­pri­je­to­ga­bi­la­je­ad­mi­ni-stra­tu­ra­od­1922.­Kroz­mje­sto­pro­la­zi­peš-tan­ska­že­lje­znič­ka­pru­ga.­Broj­sta­nov­ni­ka:­2714­(2010.).­Pri­je­se­na­zi­va­lo­Gor­njom­Ke-le­bi­jom.­Pri­je­po­vrat­ka­ma­džar­ske­voj­ske­21.­VI­II­1921.­i­po­vla­če­nja­ju­go­sla­ven­ske­voj­ske­na­tri­a­non­sku­gra­ni­cu­srp­ske­i­ne­ke­bu­nje­vač­ke­obi­te­lji­(Boš­nja­ko­vić,­Po­lja­ko-vić­i­dr.)­u­stra­hu­od­re­van­ši­zma­pre­bje­gle­su­u­Su­bo­ti­cu.­Tih­je­da­na­dje­lo­va­njem­na­te­re­nu­ve­li­ko­ga­žu­pa­na­Su­bo­ti­ce­Pa­je­Do­ba­no­vač­ko­ga­i­za­po­vjed­ni­ka­Po­ti­ske­pje­šač­ke­bri­ga­de­u­Su­bo­ti­ci­di­vi­zij­sko­ga­ge­ne­ra­la­Mi­lo­sa­va­Da­mja­no­vi­ća­za­u­zet­dio­pod­ruč­ja­iz­me­đu­utvr­đe­nih­gra­nič­nih­ko­ta,­či­me­je­sma­nje­no­pod­ruč­je­ke­le­bij­ske­pu­sta­re­ko­je­je­osta­lo­u­Ma­džar­skoj,­što­je­po­sli­je­pri­hva­ti­lo­i­me­đu­na­rod­no­po­vje­ren-stvo­za­raz­gra­ni­če­nje­1922.­Na­plo­ča­ma­po­sta­vlje­nim­na­mje­snoj­cr­kvi­me­đu­ime-ni­ma­po­gi­nu­lih­mješ­ta­na­u­Pr­vom­i­Dru-gom­svjet­skom­upi­sa­na­su­i­bu­nje­vač­ka­

pre­zi­me­na­An­dra­šić,­An­dro­vić,­Ba­la­že­vić,­Be­dić,­Boš­njak,­Čov­čić,­Iv­ko­vić,­Mar­gu­šić,­Mač­ko­vić,­Mer­ko­vić,­Pa­vić,­Ši­mić,­Ši­mo-nić,­Su­tu­ro­vić­i­Tum­bas.­Broj­Hr­va­ta­po­slu­žbe­noj­br­o­jid­bi:­1930.­–­31,­1941.­–­15,­1945.­–­22,­1960.­–­10­(uku­pni­broj­sta­nov-ni­ka­3804). Pre­zi­me­na­ke­le­bij­skih­Hr­va­ta­1970-ih­go­di­na:­Iv­ko­vić,­Ju­rić,­Pr­ćić,­Ši­mić,­Vu­ko­vić.­Ke­le­bij­sko­pod­ruč­je­je­bo­ga­to­šu-mom.­O­ne­ka­daš­njoj­na­zoč­no­sti­hr­vat­sko-ga­sta­nov­niš­tva­svje­do­če­mi­kro­to­po­ni­mi:­u­proš­lo­sti­(1870.)­za­bi­lje­že­ni­su­Bu­kvi­će­va­ba­ra,­Mu­ki­će­va­ba­ra,­Ra­da­no­vac­i­Bu­da­no-vac,­dok­se­od­no­vi­jih­iz­dva­ja­ju­Ka­tan­či­ćev­so­kak,­Skraj­ni­ca,­Sti­pi­ćev­ja­roš,­Boj­tar­sko­plan­diš­te,­Mi­ća­kov­ba­gre­nik,­Če­tve­rac,­Ja-vor­ni­ca,­Zla­tar­ski­lan­ci,­Briš­te­i­Bi­lu­ša­te­za­se­o­ci­Vru­li­ca­(skup­sa­la­ša),­Gre­di­na­ili­No­vo­Se­lo­te­Šo­rak.

3. na­se­lje­u­su­bo­tič­koj­op­ći­ni­sje­ver­no­od­Su­bo­ti­ce.­Raz­vi­lo­se­iz­sa­laš­kih­šo­ro-va­uz­Ha­laš­ki­put­na­pod­ruč­ju­ko­je­je­do­dr­žav­no­ga­raz­gra­ni­če­nja­zva­no­Do­nja­Ke-le­bi­ja.­Na­se­lje­je­iz­du­že­no,­a­ši­re­njem­duž­glav­ne­ce­ste­pre­ma­Su­bo­ti­ci­ur­ba­ni­stič­ki­je­spo­je­no­s­gra­dom.­Sa­sta­vlje­no­je­od­dva­us-po­red­na­šo­ra.­Neš­to­je­vi­še­ku­ća­na­glav­noj­ce­sti,­a­ma­nje­na­spo­red­noj,­ko­ja­je­po­zna­ta­pod­ime­nom­Srp­ski­šor.­Au­to­bu­snim­li­ni­ja-ma­po­ve­za­no­je­s­gra­dom.

Mje­sto­je­smješ­te­no­na­va­lo­vi­toj­Su-bo­tič­koj­pješ­ča­ri­ta­ko­da­su­di­ne­i­udo­li­ne­ja­sno­vi­dlji­ve­na­te­re­nu.­Tlo­je­uglav­nom­pje­sko­vi­to­te­se­na­nje­mu­na­la­ze­voć­nja­ci,­vi­no­gra­di­i­šu­ma.­Is­toč­no­od­na­se­lja­na­la­zi­se­je­ze­ro­Maj­dan,­ko­je­pri­vla­či­iz­let­ni­ke,­te­

Kelebija­–­dva­istoimena­pogranična­naselja

Page 151: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE LE BIJ SKO JE ZE RO

143

vi­kend-zo­na­smješ­te­na­na­ru­bu­Ke­le­bij­ske­šu­me.­Od­in­sti­tu­ci­ja­u­se­lu­se­na­la­zi­pod-ruč­na­osnov­na­ško­la­(če­tve­ro­go­diš­nja­–­dio­ško­le­István­Széchenyi)­i­gra­nič­ni­pri­je­laz­Ke­le­bi­ja,­otvo­ren­1978.

Sre­diš­te­je­na­se­lja­oko­im­po­zant­ne­ri-mo­ka­to­lič­ke­cr­kve,­ko­ju­je­dao­po­di­ći­bi-skup­Laj­čo­Bu­da­no­vić­1936.-37.­Vi­ka­ri­ja­Sve­tih­apo­sto­la­usta­no­vlje­na­je­1926.­a­žu-pa­Raz­la­za­apo­sto­la­1968.­U­bo­go­služ­ju­su­u­upo­ra­bi­ma­džar­ski­i­hr­vat­ski­je­zik.­Grad-nja­pra­vo­slav­ne­cr­kve­po­če­la­je­u­naj­no­vi­je­vri­je­me.

Kre­ta­nje­bro­ja­sta­nov­ni­ka:

Godina Broj­st.1948. 28611953. 26411961. 29741971. 24341981. 19951991. 19752002. 21682011. 2137

Sta­nov­niš­tvo­je­ve­ći­nom­ma­džar­ske­na-ci­o­nal­no­sti­(58,8%),­za­tim­su­po­broj­no­sti­Sr­bi­(16,9%),­dok­iz­jaš­nje­nih­Hr­va­ta­i­Bu-nje­va­ca­ima­ukup­no­12,5%.

­Na­ci­o­nal­na­struk­tu­ra:

God. 1961. 1991. 2002.Ukupno 2974 1975 2168Madžari 1921 1267 1275Srbi 352 223 367Hrvati 600 132 138Bunjevci - 128 133Jugoslaveni 5 179 102Ostali 36 38 153

Lit.:­G.­Grosschmid,­Magyarország­népesítésének­áttekintése­:­Figyelem­mel­Bács­Bo­drog­vármegye­történetére,­Bács-Bo­drogh­vármegye­Történel­mi­Társulat­évkönyve,­3/1887,­Zom­bor;­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helnévtára,­1,²­4,­Sza­bad­ka,­1909,­1907;­M.­Pro­tić,­

Zlat ni da ni Su bo ti ce,­Su­bo­ti­ca,­1930;­B.­Haj­duk­Voj­nić, Moj­grad­u­dav­ni­ni­:­Su­bo­ti­ca­:­1391.­do­1941., Su­bo­ti­ca,­1971;­M.­Po­po­vić,­J.­Di­nić, Ur ba­no­ge­o­graf­ska­pr­o­u­ča­va­nja­na­se­lja­Ju­go­sla­vi­je­:­Pri mer ve li kog pa non skog na se lja Su bo ti ce,­Be­o-grad,­1978; A.­He­gedűs,­A­bácskai­jobbágyok­a­török­hódoltság­végén­(1660–1680),­Létünk, 1/1981,­Újvidék;­L.­Sze­ke­res,­Közėpkori­ te­lepülése­k­Ėszakkelet­Bácskában,­Újvidék,­1983;­B.­Bu­ku­rov, Su bo ti ca i nje na oko li na,­No­vi­Sad,­1983;­Sche ma ti smus Di o e ce sis Su bo ti ca nae,­Su-bo­ti­cae,­1993;­A.­Se­ku­lić, Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi si,­Za­greb,­1994; Magyarország­történe­ti­sta­tis­zti­kai­helységnévtára,­Bu­da­pest,­1994;­L.­Ma­đar,­Na­zi­vi­me­sta­i­sta­nov­ni­ka­su­bo­tič­ke­na­hi­je­pre­ma­po­pi­su­iz­1570.­do­1578.,­Ru ko vet,­1-2-3/1995;­Ž. Man­dić,­Mi­krot­po­ni­mi­ja­bu­nje­vač­kih­Hrva­ta­u­Ma­džar­skoj,­Fo lia ono ma sti ca Cro a ti ca,­10,­Za-greb,­2001;­I.­Ka­to­na,­A­ka­loc­sai­érse­ki­egyház­történe te,­1-2,­Ka­loc­sa,­2001-2003;­B.­Du­ran­ci,­Voj­vo­di­na­bo­gat­stvo­raz­li­či­to­sti,­No­vi­Sad,­2002; Sta­nov­niš­tvo­:­Po­pis­sta­nov­niš­tva,­do­ma­ćin­sta­va­i­sta­no­va­u­2002.­:­Na­ci­o­nal­na­ili­et­nič­ka­pri­pad­nost : Po da ci po na se lji ma,­1,­Be­o­grad,­2003;­Ge­o graf ska en ci klo pe di ja na se lja Sr bi je : Voj vo di na : 1,­Be­o­grad,­2005;­L.­Se­ke­reš,­Su­bo­tič­ka­kr­sta­re-nja, Ru ko vet,­4-6/2006,­Su­bo­ti­ca;­T.­Mar­ko­vić,­Opšti­na­Su­bo­ti­ca­:­Ge­o­graf­ska­mo­no­gra­fi­ja, No vi Sad,­2006;­Gy.­Káldy-Nagy,­A­Sze­ge­di­szandzsák­te­lepülése­i,­la­ko­sai­és­török­bir­to­ko­sai­1570­ben, Sze­ged,­2008;­Po­pis­sta­nov­niš­tva,­do­ma­ćin­sta­va­i­sta­no­va­u­Re­pu­bli­ci­Sr­bi­ji­2011.­:­Pr­vi­re­zul­ta­ti, Be­o­grad,­2011.

Ž.­Man­dić­i­S.­Stantić

KE LE BIJ SKO JE ZE RO,­je­ze­ro­u­oko­li­ci­Su­bo­ti­ce.­Na­la­zi­se­na­pu­sta­ri­Ke­le­bi­ja,­za-pad­no­od­isto­i­me­no­ga­voj­vo­đan­skog­na­se-lja­i­sre­diš­nje­ce­ste­ko­ja­pro­la­zi­kroz­mje­sto,­u­po­ve­ćoj­me­đu­din­skoj­de­pre­si­ji­ko­ja­je­na­sje­ve­ro­za­pa­du­ogra­ni­če­na­pješ­ča­nom­di-nom,­a­na­ju­gu­le­snom­oa­zom.­Na­rod­ga­je­na­zi­vao­Trš­ča­nim­je­ze­rom­(lat.­La­cu­sa­jev­Arun­di­ne)­zbog­kva­li­tet­ne­tr­ske,­či­ja­se­sje-ča­opo­re­zi­va­la,­jer­je­bi­la­iz­vo­rom­pri­ho­da­pod­u­zet­ni­ci­ma­ko­ji­su­je­ko­si­li.­Kao­po­slje-di­ca­re­gu­li­ra­nja­po­vr­šin­skih­vo­da,­ti­je­kom­1990-ih­go­to­vo­je­sa­svim­isu­še­no­te­da­nas­u­nje­mu­je­dva­ima­vo­de.­Svo­je­dob­no­se­su-viš­na­vo­da­pre­ko­Ve­li­ko­ga­ri­ta­i­su­bo­tič­kih­ka­na­la­sli­je­va­la­uli­ca­ma­Su­bo­ti­ce­do­Mla-ke,­a­oda­tle­u­Pa­lić.­Bi­lo­je­du­gač­ko­oko­5­km,­ši­ro­ko­oko­300­m,­po­vr­ši­ne­oko­100­kj.­Spa­da­u­slat­ko­vod­na­je­ze­ra­s­bar­skom­ve­ge­ta­ci­jom­i­do­sta­gli­no­vi­tim­dnom,­ko-

Page 152: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE LE BIJ SKO JE ZE RO

144

je­spr­je­ča­va­da­se­at­mos­fer­ska­vo­da­upi­je­u­po­ro­zni­pi­je­sak.­Du­bi­na­je­va­ri­ra­la­od­2­do­5­me­ta­ra,­u­ovi­sno­sti­od­ko­li­či­ne­vo­de.­Zbog­osci­la­ci­je­ra­zi­ne­vo­de,­oko­je­ze­ra­ni-je­bi­lo­sa­la­ša,­osim­na­ju­žnoj­stra­ni,­ko­ja­je­neš­to­vi­ša­i­su­ša.­Ov­dje­su­se­ti­je­kom­1970-ih­i­1980-ih­gni­je­zdi­le­ča­plje­(lat.­Ar-dea­pur­pu­rea)­te­dru­ge­pti­ce­mo­čva­ri­ce.

Lit.: I.­Iványi, Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helnévtára, 4,­Sza­bad­ka,­1907;­B.­Bu-ku­rov, Su bo ti ca i nje na oko li na,­No­vi­Sad,­1983;­T.­Mar­ko­vić,­Opšti na Su bo ti ca : Ge o graf ska mo­no­gra­fi­ja,­No­vi­Sad,­2006.

S.­Stan­tić

KE­NJA­ČA­(madž.­kenőcs:­mast),­sred­stvo­za­pod­ma­zi­va­nje­ko­ta­ča­na­se­o­skim­ko­li-ma­i­pr­vim­po­ljo­pri­vred­nim­stro­je­vi­ma.­U­Bu­nje­va­ca­ima­još­i­na­ziv­ko­lo­maz. To je po­lu­čvr­sta­ma­sa­tam­ne­bo­je.­Do­kra­ja­XIX.­st.­do­bi­va­la­se­iz­ka­tra­na,­ko­je­mu­je­do­da-va­na­ma­nja­ko­li­či­na­ulja­ili­ma­sti.­Ka­tran­(ili,­ka­ko­su­ga­još­Bu­njev­ci­na­zi­va­li,­ka­tranj)­bio­je­nus­pro­i­zvod­pri­pro­iz­vod­nji­dr­ve­no­ga­uglje­na­(ću­mu­ra).­Pot­kraj­XIX.­st.­po­ja­vi­la­su­se­dru­ga­(bo­lja­i­jef­ti­ni­ja)­in­du-strij­ski­pro­iz­ve­de­na­ma­zi­va,­ko­ja­se­i­da­lje­zo­vu­ko­lo­maz­(ili­po­greš­no­ko­lo­mast),­a­i­ri­ječ­ke­nja­ča­za­dr­ža­la­se­u­go­vo­ru,­no­do-bi­la­je­i­dru­go­zna­če­nje,­ko­je­je­pro­iz­iš­lo­iz­po­grd­ne­ri­je­či­za­vr­še­nje­ve­li­ke­nu­žde.­

Lit.:­Ul­lman’s­Encyclo­pe­dia­of­In­du­strial­Che­mi­stry,­We­in­he­im,­2005;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­I.­Gut­man,­Još­o­bu­nje­vač­koj­ke­mi­ji,­Mi ro ljub­1/2010,­Som­bor.

I.­Gut­man

KER,­naziv­za­južni­dio­grada­Subotice,­koji­je­tradicionalno­naseljen­poglavito­Bu-njevcima.­Prevladava­mišljenje­da­je­ime­dobilo­po­pripadnicima­vojnoga­plemena­Ker,­jednoga­od­sedam­madžarskih­pleme-na­koja­su­po­tradiciji­naselila­Panonsku­nizinu­u­IX.­st.­Ono­je­na­južnim­obalama­jedne­uvale­Maloga­Palića,­koje­je­i­prije­bilo­naseljeno,­osnovalo­naselje­Ker­(u­la-tinskim­izvorima:­Qeer)­sa­zadaćom­čuvan-nja­putnoga­prelaza­preko­tadašnje­široke­rijeke­koja­se­ulijevala­u­Mali­Palić.­Ob-navljajući­darovnicu­svoje­majke­Eufrozine,­kralj­Bela­III.­darovao­je­1113.­samostanu­reda­ivanovaca­iz­Stolnoga­Biograda­(madž. Székesfehérvár),­među­ostalim,­i­tri­rala­oranice­u­Keru.­Toponim­se­s­vremenom­prenio­nešto­sjevernije­te­je­u­XVIII.­st.­po-dignuto­novo­naselje­na­uzvišici, kerskoj gredi,­naspram­koje­je­u­sjevernom­dijelu­senćanska greda,­dok­se­udolina­između­njih­(ostatak­nekadašnje­rijeke­koja­pree-sijeca­današnje­područje­Subotice­u­prav-cu­sjever­–­jug)­naziva(la)­Mlaka,­veliko­barište.­Zapadno­od­kerske­grede­bilo­je­Gatsko­jezero.

Na­rukopisnoj­karti­Karla­Leopolda­Kovácsa­iz­1785.­vidi­se­da­urbanu­struk-turu­Kera­karakterizira­potpuno­nepravilan­oblik­čestica­–­ograđena­kućišta­različite veličine­ i­ oblika­ s­ ukupno­ 188­ kuća­razbacanih­bez­ikakva­reda.­Broj­se­kuća­1890.­povećao­na­1019,­a­broj­stanovnika­bio­je­6890.­I­Ker­i­Senta,­iako­unutar­gradskih­šančeva,­u­svim­su­se­službenim­dokumentima­nazivali­vanjskim­gradom­(madž.­külön­város), sve­do­podjele­grada­na­osam­krugova­(kvartova)­unutar­šan-čeva,­kada­je­Ker­postao­III.,­a­Senta­II.­krug.­Područje­današnje­Mjesne­zajednice­Ker­omeđeno­je­Beogradskom­cestom­na­istoku,­nekadašnjom­Pačirskom­prugom­na­jugu,­na­zapadu­se­proteže­do­ruba­grau-da,­a­na­sjeveru­graniči­s­područjem­Gata,­počevši­od­osnovne­škole­pa­do­Kerskoga­groblja,­tj.­do­njegova­izlaza­na­Vinodolsku­ulicu­i­u­njezinu­produžetku­do­ruba­grada.

U­predaji­je­sačuvan­naziv­Bunjevački­sokak­za­današnju­Ulicu­Ivana­Antunovi-ća,­a­dio­današnje­Ulice­Marka­Oreškovića,­na­samom­sjeverozapadnom­kraju­kerske­

Kelebijsko­jezero

Page 153: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE RA VIN

145

grede,­nazivao­se­Dulićev­šor ili sokak. Toponim­je­snažno­očuvan­u­svakodnevn-nom­govoru­pa­se­župa­sv.­Roka,­koja­je­osnovana­1841.,­naziva­kerskom­župom­ili­župom­Ker;­crkva­sv.­Roka,­izgrađena 1896., kerskom crkvom,­dok­se­groblje­sv.­Roka,­koje­se­nalazi­na­sjevernom­djelu­područja,­na­nekadašnjem­obodu­naselja,­također­naziva­kerskim­grobljem.­Pokraj­crkve­nalazi­se­osnovna­škola,­koja­se­puč-ki­naziva­kerskom škulom­–­osnovana­je­1868.,­a­današnja­zgrada­podignuta­je­1893.­Područje­Kerske­mlake­spominje­se­u­bu-njevačkoj­narodnoj­pjesmi­Kerska mlaka, duga i široka.­Nakon­premošćivanja­Mlar-ke­Gabrić-ćuprijom,­nastao­je­bunjevački­narodni­običaj­prenošenja snaše­od­strane­đuvegije.

Toponim­je­inače­raširen­na­cijelom­području­nekadašnje­Ugarske.­Tako­su­se­u­Bačkoj­nazivala­i­dva­njemačka­naselja­do­protjerivanja­njihova­stanovništva­na-kon­Drugoga­svjetskoga­rata:­Stari­Ker­(njem.­Alt­Keer, Altker,­madž.­Ókér)­rani-ji­je­naziv­za­današnje­Zmajevo­(između­dvaju­svjetskih­ratova:­Pašićevo), a Mali Ker­(njem.­Kleinker,­Klein­Ker,­Kischker;­madž.­Kiskér, Kis­Kér)­nekadašnji­je­na-ziv­za­Bačko­Dobro­Polje­(između­dvaju svjetskih­ratova­jedno­se­vrijeme­zvalo­i­Pribićevićevo).

Lit.:­I.­Iványi,­Bács­Bodrog­vármegye­földrajzi­és történelmi­helynévtára,­1,­2,­Szabadka,­1909²;­M.­Marković,­Geografsko­istorijski imenik naselja Vojvodine,­Novi­Sad,­1966;­A.­Sekulić,­Hrvatski bački­mjestopisi,­Zagreb,­1994.­Zs.­Szabó,­Crtice iz­povijesti­naselja­Bačke­u­srednjem­vijeku, Su-botica, 2010.

A.­Rudinski

KE­RA­VIN,­Ivan­(Mo­noš­tor,­9.­X.­1917.­–­Za­greb,­9.­X.­1992.),­kar­me­li­ća­nin,­pre­vo-di­telj.­Sin­je­Ada­ma­i­Ma­ri­je,­rođ.­Kor­pić.­Na­kon­što­je­za­vr­šio­osnov­nu­ško­lu­u­rod-nom­mje­stu,­stu­pio­je­u­kar­me­li­ćan­ski­red­kao­sje­me­niš­ta­rac­Dje­čač­kog­sje­me­niš­ta­u­Som­bo­ru.­On­dje­je­sta­no­vao,­a­po­ha­đao­je­som­bor­sku­gim­na­zi­ju.­U­Czer­ni­kraj­Kra-ko­va­u­Polj­skoj­pro­ži­vio­je­no­vi­ci­jat­te­je­1937.­po­lo­žio­pr­ve­za­vje­te.­Fi­lo­zo­fi­ju­i­te-o­lo­gi­ju­stu­di­rao­je­na­uči­liš­tu­svo­je­ga­re­da­na­Sve­toj­Go­ri­Kar­me­lu­u­Pa­le­sti­ni,­gdje­je­i­za­re­đen­za­sve­će­ni­ka­1942.­U­Pa­le­sti­ni­je­uči­telj­bo­go­slo­va­i­vi­kar­Sve­te­Go­re­Kar-me­la­te­po­gla­var­je­ru­za­lem­sko­ga­kar­mel-sko­ga­sa­mo­sta­na.­U­Som­bor­se­vra­ća­1955.,­gdje­je­du­šo­bri­žnik­i­od­go­ji­telj­u­sje­me­niš-tu.­Ute­me­lji­telj­je­pr­vo­ga­kar­me­li­ćan­sko­ga­sa­mo­sta­na­u­Hr­vat­skoj,­naj­pri­je­u­Hr­vat-skom­Le­skov­cu­1958.,­a­za­tim­u­za­gre­bač-kom­pred­gra­đu­Re­me­te­1959.­On­dje­je­bio­pri­or,­uči­telj­bo­go­slo­va­i­pre­fekt­sje­me­niš-ta­ra­ca.­Na­kon­smr­ti­di­je­ce­zan­skog­žup­ni­ka­u­Re­me­ta­ma­po­stao­je­žup­ni­kom­žu­pe­Re-me­te.­Bio­je­ne­u­mo­rni­ši­ri­telj­kar­mel­sko-ga­re­da­u­Hr­vat­skoj­i­Bo­sni­i­Her­ce­go­vi­ni.­Ka­da­je­1987.­osno­van­sa­mo­stan­kar­me­li-ća­na­u­Ka­men-Ši­na­ma­kraj­Spli­ta,­bio­je­pr­vi­po­gla­var­ta­moš­nje­kar­me­li­ćan­ske­za-jed­ni­ce­i,­uz­žup­nič­ku­slu­žbu,­pro­mi­ca­telj­je­kar­me­li­ćan­ske­du­hov­no­sti­u­ju­žnoj­Hr-vat­skoj.­Uz­svoj­po­gla­var­sko-od­go­ji­telj­ski­rad­bio­je­iza­bran­za­pr­o­vin­ci­ja­la­Hr­vat­ske­kar­mel­ske­pr­o­vin­ci­je­sv.­oca­Jo­si­pa­(1972.-75.)­te­su­dje­lu­je­na­ge­ne­ral­nom­Ka­pi­tu­lu­Re­da­u­Ri­mu­1973.­Po­sljed­nje­go­di­ne­ži-vo­ta­pro­veo­je­u­kar­mel­skom­sa­mo­sta­nu­u­Re­me­ta­ma,­a­on­dje­je­i­po­ko­pan­u­kar­me-li­ćan­sku­grob­ni­cu.

Nekadašnje­područje­Kera­s­okolicom

IvanKeravin

Page 154: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE RA VIN

146

Kerestur­(Ráckeresztur)

Pi­sao­je­član­ke­du­hov­no­ga­sa­dr­ža­ja­za­gla­si­la­Ra do snu vi jest, Vre­lo­ži­vo­ta­i Glas Kon ci la­te­pre­gled­ni­čla­nak­o­svo­jem­su-mješ­ta­ni­nu­knji­žev­ni­ku­Sti­pa­nu­Beš­li­nu­u Su­bo­tič­koj­Da­ni­ci (1992.).­Po­zna­vao­je­la­tin­ski,­sta­ro­grč­ki­i­he­brej­ski,­a­teč­no­je­go­vo­rio­en­gle­ski,­fran­cu­ski­i­ta­li­jan­ski­je-zik.­Pre­vo­di­telj­je­broj­nih­na­bo­žnih­dje­la­s­fran­cu­sko­ga,­ta­li­jan­sko­ga­i­špa­njol­sko­ga­na­hr­vat­ski­je­zik

Pri­je­vo­di:­Con­rad­de­Me­e­ster,­Pra­zne­ru­ke, 1978, 1986²;­The­re­se­de­Li­si­e­ux,­Lju­bi­ti­sve­do­smr­ti­iz­lju ba vi,­Za­greb,­1983;­The­re­se­de­Li­si­e­ux,­Ne­iz­re­ci­va­nje­žnost,­Za­greb,­1983;­The­re­sia­ab­In­fan­te­Ie­su,­Oči­i­sr­ce,­Za­greb,­1983;­Fra­njo­od­sv.­Ma­ri-je, Se bi i Bo gu pri su tan,­Za­greb,­1984;­Vic­tor­Sion,­Put­mo­li­tve­s­Te­re­zi­jom­iz­Li­si­e­u­xa,­Za­greb,­1984;­Gi­an­ni­San­gal­li,­Zdra vo Ma ri jo – Pje sma hva le i na de,­Split­1987;­Ana­sta­sio­Bal­le­stre­ro,­De­vet­raz­ma tra nja o sve tom Jo si pu,­Kar­lo­vac,­1988;­Ma­rie­Eu­gen­de­l’En­fant­Je­sus,­Isus Krist – Mo tre nje Vaz­me­nog­Otaj­stva­(me­di­ta­ci­je­Ve­li­kog­tjed­na), Za­greb,­1989;­San­cta­Te­re­sa­di­Ge­su­de­los­An­des,­Hu a ni ta,­Jel­sa­–­Za­greb,­1993;­The­re­sia­ab­In­fan-te­Ie­su,­Ne­iz­re­ci­va­nje­žnost­–­Sve­ta­Te­re­zi­ja­iz­Li si e u xa,­Split,­1999,­2003²,­2011³;­The­re­sia­ab­In­fan­te­Ie­su,­Lju­bi­ti­sve­do­smr­ti­iz­lju­ba­vi­–­Sve­ta­Te­re­zi­ja­iz­Li­si­e­u­xa,­Split,­1999,­2003²,­2011³;­The-re­sia­ab­In­fan­te­Ie­su,­Oči­i­sr­ce,­Split,­1999­(2003²,­2011³).

Lit.:­Bač­ko­kla­sje,­73,­Su­bo­ti­ca,­1993;­Zvo nik, 10/2004,­Su­bo­ti­ca;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon, 7, Za­greb,­2009.­

M.­Mi­loš

KE RE STUR (madž.­Ráckeresztúr),­na-se­lje­u­Bi­loj­žu­pa­ni­ji­(madž.­Fejér­megye),­sje­ve­ro­za­pad­no­od­Er­či­na­(madž.­Er­csi).­Pr­vi­se­put­spo­mi­nje­1347.­u­ob­li­ku­Ke­rezt-hur,­što­upu­ću­je­na­to­da­je­ta­moš­nja­cr­kva­bi­la­po­sve­će­na­Sve­tom­kri­žu­(Szent­Ke-reszt).­Od­XIV.­do­XVI.­st.­cva­tu­će­je­na-se­lje.­U­voj­nom­po­ho­du­Tu­ra­ka­na­Bu­dim­1542.­se­lo­je­opu­stje­lo.­Oko­1629.­na­pu­ču­ju­ga­i­Hr­va­ti­i­Sr­bi,­ko­je­pi­sa­ni­do­ku­men­ti,­ne­zna­ju­ći­ih­raz­li­ko­va­ti,­pod­jed­na­ko­spo-mi­nju­pod­et­ni­kom­Rac;­ta­da­se­i­ime­se­la­mi­je­nja­u­Ráckeresztúr.­God.­1656.­cr­kva­je­po­sve­će­na­sv.­Pe­tru­i­Pa­vlu.­God.­1715.­ima­»ne­ko­li­ko«,­a­1720.­de­set­hr­vat­skih­obi­te­lji,­ko­je­se­pre­zi­va­ju:­Ba­ko­nić,­Beš­lić,­Da­ni­šić,­Du­da­še­vić,­Epić,­Gro­zdić,­Il­ko­vić.

Od­na­sljed­ni­ka­ge­ne­ra­la­Si­eg­ber­ta­He­i-ste­ra­1717.­ku­pu­je­ga­ba­run­An­zel­ma­Feld-

mann,­ko­ji­je­po­sli­je­dao­iz­gra­di­ti­cr­kvu­(1722.-25.)­po­sve­će­nu­Sve­tom­kri­žu.­Ma-tič­ne­se­knji­ge­vo­de­od­1734.­Iz­me­đu­1727.­i­1730.­na­se­lje­pre­la­zi­u­vla­sniš­tvo­gro­fa­Józsefa­Czirákyja.­Po­seb­nom­žu­pom­po-sta­je­1749.,­pri­je­je­pri­pa­dao­Tar­no­ku­(madž. Tárnok).

Pre­ma­po­pi­su­iz­1785.,­se­lo­ima­91­ku-ću,­u­ko­ji­ma­obi­ta­va­128­krš­ćan­skih­ra­tar-skih­obi­te­lji,­a­od­616­sta­nov­ni­ka­510­su­ka­to­li­ci.­Srp­sko­ga­sta­nov­niš­tva­vi­še­ni­je­bi­lo­1840.­–­od­832­sta­nov­ni­ka­741­je­bio­ka­to­lik,­22­evan­ge­li­ka,­63­re­for­mi­sta­i­6­Ži­do­va.­­God.­1900.­na­se­lje­je­ima­lo­1846­sta­nov­ni­ka,­a­2003.­vi­še­od­3200.

Pre­ma­er­čin­skim­ka­zi­va­či­ma,­po­čet-kom­XX.­st.­naj­sta­ri­ji­Ke­re­stur­ci­još­su­zna­li­hr­vat­ski.

Lit.:­I.­Iva­nić,­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­u­Bač­koj,­Ba­ra­nji­i Li ci : Isto rij sko­et no graf ska ras pra va,­Be­o­grad,­1899;­J.­Károly,­Fejér­vármegye­történe­te,­Székes-fehérvár,­1904;­L.­Kiss,­Földrajzi­ne­vek­etimoló­giai­szótára,­Bu­da­pest,­1980;­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­Bu­da­pest,­1993.

Ž.­Man­dić

KERTVAROŠ (madž.­vrtni­grad­>­kert:­bašta;­város:­grad),­ toponim­za­sjeve-ro-istočni­i­istočni­dio­grada­Subotice.­Isprva­se­prostirao­od­željezničke­pruge­na­istok­prema­Paliću­do­utvrđene­granice­grada.­Do­prijelaza­iz­XIX.­u­XX.­st.­taj­dio­gradskoga­područja­činili­su­doista­vr-

Page 155: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KE­SE­JIĆ

147

tovi­i­vinogradi­s­ponekom­vilom­za­odmor.­Početkom­XX.­st.­počinje­se­polako­izgrač-đivati­naselje­i­duž­Palićkog­i­Majšanskog­puta,­a­dijelovi­dobivaju­nazive­IX.,­X.­i­XI.­krug­(kvart),­dok­se­prave­vile­grade­na Paliću.­Istočna­granica­područja­bila­je­današnja­Ulica­partizanskih­baza,­a­južna­palićka­pruga.­Nešto­sjevernije­od­Majšani-skog­puta­pa­sve­do­Kireške­ulice­bio­je­IX.­krug­(danas:­Željezničko­naselje),­od­Ki-reške­ulice­pa­do­Palićkoga­puta­prostirao­se­X.­krug,­a­od­Palićkoga­puta­na­jug­do­Horgoške­pruge­XI.­krug.­Današnja­Mje-sna­zajednica­Kertvaroš­uglavnom­se­po-klapa­s­nekadašnjim­X.­krugom­–­područje­omeđeno­željezničkom­prugom,­Kireškom­i­Ulicom­partizanskih­baza­te­Palićkom­cestom.­Tradicionalno­je­bilo­pretežito naseljeno­madžarskim­stanovništvom,­no­u­drugoj­polovici­XX.­st.,­s­izgradnjom­nekoliko­stambenih­naselja,­gradnjom­in-dividualnih­kuća­u­slobodnom­otvorenom­obliku­s­predvrtom­i­širokim­pristupom­te­širenjem­grada­prema­istoku,­taj­dio­gra-da­nastanjuje­srpsko­stanovništvo,­koje­se­doseljava­u­Suboticu­u­poslijeratnom­raz-doblju,­a­kvart­u­novije­vrijeme­dobiva­pre-stižni­karakter.­Iako­se­u­socijalističkom­razdoblju­na­ovo­područje­doseljavalo­i­etnički­hrvatsko­stanovništvo,­hrvatskih­institucija­u­ovom­dijelu­grada­nema,­a­u­najnovije­vrijeme­u­osnovnim­školama­pre-daje­se­predmet­bunjevački­govor.­Vikarija­Isusa­Radnika­utemeljena­je­1926.,­a­istoi-mena­crkva­podignuta­je­1931.­Samostalna­je­župa­od­1956.­Iako­je­dvojezična,­u­župi­prevladavaju­madžarski­vjernici.­Na­po-dručju­Kertvaroša­nalaze­se­dvije­osnovne­škole,­Ekonomski­fakultet­te­Visoka­škola­za­obrazovanje­odgojitelja­(nekadašnja­Uči-teljska­škola,­poslije­Pedagoška­akademija).

A.­Rudinski

KE­SE­JIĆ,­An­tun­–­Bra­ca­(Bač,­27.­XII.­1927.­–­Bač,­17.­XI.­1998.),­pro­fe­sor­ze­mljo-pi­sa,­et­no­graf.­Sin­pro­svjet­nih­dje­lat­ni­ka­Lju­de­vi­ta­i­Emi­li­je,­rođ.­Au­gu­sta.­Brat­je­Fra­nje­Ke­se­ji­ća.­Bio­je­ože­njen­za­Anu­Pej­čić,­na­stav­ni­cu­ma­te­ma­ti­ke­ro­dom­iz­Vaj­ske,­či­je­je­se­stre­Je­li­ce­unuk­Dra­gan­Mu­ha­rem­(Si­sak,­1984.),­sve­će­nik­Su­bo-tič­ke­bi­sku­pi­je.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­

Ba­ču,­a­gim­na­zi­ju­u­Za­gre­bu.­Di­plo­mi­rao­je­et­no­lo­gi­ju­i­ze­mljo­pis­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­u­Za­gre­bu.­Kao­je­dan­od­bo­ljih­stu­de­na­ta,­bio­je­su­rad­nik­Ju­go­sla­ven­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti­iz­Za­gre-ba (Ljet po pis JA ZU­za­1949.-1950.­na­vo­di­da­je­bio­me­đu­»oda­bra­nim­i­u­et­no­graf-skom­ra­du­vješ­ti­jim­stu­den­ti­ma­et­no­lo­gi-je«).­Rad­ni­vi­jek­pro­veo­je­kao­na­stav­nik­ze­mljo­pi­sa­u­osnov­noj­ško­li­u­Ba­ču.­Not­no­je­bi­lje­žio­pje­sme­te­sku­pljao­et­no­graf­sku­gra­đu­iz­Ba­ča­i­oko­li­ce.­Pred­kraj­ži­vo­ta­ob ja vlji vao je u Su­bo­tič­koj­Da­ni­ci­(Šo-kač­ki­po­klad­ni­obi­ča­ji­u­Ba­ču,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­(no­va)­ka­len­dar­za­1996.­go­di­nu) i Kla sju na ših rav ni­(Sje­ća­nje­na­Mo­ston­gu,­1/1996;­Be­ćar­ci­iz­Ba­ča,­1/1996;­Bač­li­je­se­ra­do­sje­ća­ju­»ku­di­lje«,­2/1997).­Pi­sao­je­i­o­svad­be­nim­obi­ča­ji­ma­iz­Ba­ča,­sta­ri­jem­ti­pu­i­ure­đe­nju­ku­će­u­Ba­ču,­po­rod­nim,­po­greb­nim­i­agrar­nim­obi­ča­ji­ma­u­Ba­ču,­op­ho­du­kra­lji­ca­u­Ba­ču,­sto­čar­stvu,­pče-lar­stvu,­ra­tar­stvu,­tek­stil­nom­ru­ko­tvor­stvu,­pre­lu,­di­va­nu,­po­sko­či­ca­ma­i­dr.­Po­dat­ke­ko­je­je­pri­ku­pio­ci­ti­ra­li­su­hr­vat­ski­et­no­lo­zi­(Ve­sna­Ču­li­no­vić-Kon­stan­ti­no­vić,­Mi­la­na­Čer­ne­lić,­Ja­sna­Ča­po-Žme­gač­i­dr.).­Dje-lo­mu­je­u­nas­ne­po­zna­to­i­ne­pro­u­če­no,­a­ru­ko­pi­si­mu­se­ču­va­ju­u­Bu­nje­vač­ko-šo-kač­koj­knji­žni­ci­Ivan­Ku­jun­džić­u­Su­bo­ti-ci­te­u­Za­gre­bu­–­u­Od­sje­ku­za­et­no­lo­gi­ju­Hr­vat­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti­i­Et­no­loš­kom­za­vo­du­Fi­lo­zof­sko­ga­fa­kul­te-ta.­Po­ko­pan­je­u­Ba­ču.

Dje­la:­Pre­zi­me­na­i­na­dim­ci­iz­Ba­ča­i­oko­li­ce­(ru-ko­pis),­Za­greb,­1948;­Svad­be­ni­obi­ča­ji­iz­Ba­ča (ru­ko­pis),­Za­greb,­1948;­Svad­be­ni­obi­ča­ji­iz­Bo­đa­na­(ru­ko­pis),­Za­greb,­1950;­­Et­no­graf­ska­gra­đa­iz­Ba­ča­(ru­ko­pis),­Za­greb,­1949-50.

Iz­vori:­Ma­ti­ca­krš­te­nih­ri­mo­ka­to­lič­ke­žu­pe­sv.­Pa-vla­u­Ba­ču;­Ka­zi­va­nje­si­na­Zlat­ka­Ke­se­ji­ća­iz­Ba-ča.

Lit.:­Lje­to­pis­Ju­go­sla­ven­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti­za­go­di­ne­1949­1950,­56,­Za­greb,­1952;­Lje­to­pis­Ju­go­sla­ven­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti­za­go­di­ne­1951­1952,­58,­Za­greb,­1953;­M.­Čer­ne­lić,­Ulo­ge­i­na­zi­vi­oda­bra­nih­sva­to­va­u­Bu nje va ca,­Za­greb,­1991;­Do­ku­men­ta­cij­ski­pre-gled­ar­hiv­skog­gra­di­va­Od­sje­ka­za­et­no­lo­gi­ju­HA-ZU, Zbor­nik­za­na­rod­ni­ži­vot­i­obi­ča­je,­55,­Za­greb,­2010.

J.­Štef­ko­vić

Page 156: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE­SE­JIĆ

148

KE­SE­JIĆ,­Fra­njo­(Bač,­4.­X.­1932.­–­Za-greb,­28.­IV.­2004.),­no­go­me­taš,­no­go­met­ni­tre­ner,­no­vi­nar,­sport­ski­i­druš­tve­ni­dje­lat-nik.­Sin­pro­svjet­nih­dje­lat­ni­ka­Lju­de­vi­ta­i­Emi­li­je,­rođ.­Au­gu­sta.­Brat­je­An­tu­na­Ke-se­ji­ća.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Ba­ču,­a­gim­na­zi­ju­u­Odža­ci­ma.­Di­plo­mi­rao­je­ze-mljo­pis­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­u­Za­gre-bu­1958.­No­go­met­je­za­po­čeo­igra­ti­u­Tvr­đa­vi­iz­Ba­ča.­Za­vri­je­me­stu­di­ja­u­Za­gre­bu­je­igrao­no­go­met­za­Di na mo i Lo ko mo ti vu,

ko­ja­je­ta­da­na­stu­pa­la­u­Pr­voj­sa­ve­znoj­li-gi.­Nje­go­va­ge­ne­ra­ci­ja,­u­ko­joj­su­na­stu­pa­li­i­ka­sni­ji­iz­bor­ni­ci­hr­vat­ske­re­pre­zen­ta­ci­je­Ot­to­Ba­rić­i­Mi­ro­slav­Ći­ro­Bla­že­vić,­bi­la­je­naj­u­spješ­ni­ja­u­po­vi­je­sti­Lo ko mo ti ve.

Poslije­za­vr­šet­ka­stu­di­ja­za­poš­lja­va­se­kao­no­vi­nar­u­Bi­rou­za­štam­pu­ta­daš­nje­ga­Že­lje­znič­ko-tran­sport­no­ga­pod­u­ze­ća­Za-greb,­ko­je­je,­me­đu­osta­lim,­iz­da­va­lo­svo­je­gla­si­lo­Že­lje­zni­čar.­Na­kon­ne­ko­li­ko­go­di­na­ime­no­van­je­za­še­fa­slu­žbe­za­in­for­mi­ra-nje­ŽTP-a­Za­greb.­Tu­je­funk­ci­ju,­uz­ma-nji­pre­kid,­ob­na­šao­do­umi­ro­vlje­nja­1991.­Kao­glav­ni­ured­nik­Že­lje­zni­ča­ra­1973.-76.­i­1981.-91.­stvo­rio­je­no­vi­ne­ko­je­su­sma­tra­ne­jed­ni­ma­od­naj­bo­ljih­svo­je­ga­ti­pa,­a­ra­zi­na­na­pi­sa­ni­je­za­o­sta­ja­la­za­oni­ma­u­dnev­nim­no­vi­na­ma.­O­tom­svje­do­či­i­vi­še­pri­zna­nja­ko­je­je­ured­niš­tvo­pod­nje­go­vim­vod­stvom­pri­mi­lo­za­svoj­rad.

Na­kon­pre­stan­ka­ak­tiv­ne­no­go­met­ne­ka­ri­je­re­dje­lo­vao­je­kao­tre­ner­u­Rad ni­ku iz­Ve­li­ke­Go­ri­ce,­Mla do sti iz­Za­bo­ka­

i Lo ko mo ti vi iz­Za­gre­ba.­Po­kre­nuo­je­tur-nir­»Če­ti­ri­Lo­ko­mo­ti­ve«,­na­ko­je­mu­su­se­na­tje­ca­li­klu­bo­vi­s­tim­na­zi­vom,­a­bio­je­i­me­đu­osni­va­či­ma­te­pr­vi­pred­sjed­nik­re-kre­a­cij­sko­ga­klu­ba­že­lje­zni­ča­ra­ve­te­ra­na­Že­te­pej­ski­deč­ki­1984.,­ko­ji­i­da­nas­dje­lu­je.­Za­svoj­rad­u­tom­klu­bu­do­bio­je­post­hum-no­pri­zna­nje.

Ia­ko­je­nje­go­vo­ime­i­da­nas­po­zna­to­ka­ko­u­za­gre­bač­kom­pr­vo­li­ga­šu­NK­Lo ko­mo ti va­ta­ko­i­u­Hr­vat­skim­že­lje­zni­ca­ma,­u­rod­noj­Bač­koj­uglav­nom­je­ne­po­znat.

Iz­vori:­Ma­ti­ca­krš­te­nih­ri­mo­ka­to­lič­ke­žu­pe­sv.­Pa-vla­u­Ba­ču;­Ka­zi­va­nje­su­pru­ge­Ma­ri­ja­ne­Ke­se­jić­iz­Za­gre­ba.

Lit.:­A.­Se­ku­lić,­Drev­ni­Bač,­Split,­1978;­Že­lje­zni­čar,­5,6/2004,­Za­greb;­T.­Ži­dak,­Jac­kpot­ga­zde­Di­na­ma,­Ju tar nji list,­20.­VI.­2009,­Za­greb.

J.­Štef­ko­vić

KE­SE­JIĆ,­Lju­de­vit­(Laj­čo,­Laj­ča) (Ba ja, 24.­VI­II.­1893.­–­Bač,­14.­XII.­1974.),­pro-svjet­ni­rad­nik,­or­gu­ljaš.­Po­tje­če­iz­jed­ne­od­naj­u­gled­ni­jih­baj­skih­bu­nje­vač­kih­obi­te­lji­Šan­do­ra­i­Jo­zi­je,­rođ.­Ma­kić.­Otac­je­An­tu-na­i­Fra­nje­Ke­se­ji­ća.­Kao­op­tant,­sa­su­pru-gom­Emi­li­jom,­rođ.­Au­gu­sta,­či­ji­je­otac­bio­obrt­nik­–­so­dar­u­Ba­ji,­po­sli­je­Tri­a­non-sko­ga­mi­rov­no­ga­ugo­vo­ra­iz­1920.­na­pu­stio­je­Ma­džar­sku­te­se­do­se­lio­u­Bač.­Bio­je­uči­telj­u­osnov­noj­ško­li­u­Ba­ču,­jed­no­vri-je­me­čak­rav­na­telj,­a­u­Bi­sku­pij­skom­sje-me­niš­tu,­ko­je­je­dje­lo­va­lo­u­Ba­ču­1925.-28.,­pro­fe­sor­hr­vat­sko-srp­sko­ga­je­zi­ka.­Du­gi­niz­go­di­na­bio­je­or­gu­ljaš­i­kan­tor­u­fra­nje-vač­koj­cr­kvi­u­Ba­ču,­taj­nik­ta­moš­nje­Bač­ke­šo­kač­ke­­ka­si­ne­i­član­pje­vač­ko­ga­druš­tva,­

FranjoKesejić

LjudevitKesejić

Page 157: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE TIG

149

ko­je­je­on­dje­dje­lo­va­lo­1930-ih.­Brat­Fra­njo­ta­ko­đer­je­op­ti­rao­za­Kra­lje­vi­nu­SHS­i­po-sli­je­je­bio­uči­telj­u­Ta­van­ku­tu,­dok­im­je­jed­na­se­stra­osta­la­ži­vje­ti­u­Ba­ji.­Za­vri­je-me­Dru­go­ga­svjet­skog­ra­ta­ma­džar­ske­vla-sti­su­ga­tra­ži­le,­te­je­iz­bje­gao­u­Le­po­gla­vu,­gdje­je­za­tvor­ski­du­šo­bri­žnik­bio­fra­Fer­do­Krč­mar,­ko­ji­je­iz­me­đu­dva­svjet­ska­ra­ta­bio­na­slu­žbi­u­fra­nje­vač­ko­me­sa­mo­sta­nu­u­Ba­ču.­Po­sli­je­ra­ta­vra­tio­se­u­Bač,­gdje­je­ži­vio­do­kra­ja­ži­vo­ta.

Iz­vor:­Li­ber­hi­sto­ri­ae­pa­roc­hi­ae­Bač;­Ka­zi­va­nje­i­pri­vat­na­ar­hi­va­Stje­pa­na­Fuk­sa­iz­Ba­ča;­Ka­zi­va­nje­mješ­ta­na­Ba­ča.

Lit.:­P.­Pe­kić,­Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­1929. go di ne,­Za­greb,­1930;­T.­Is­kru­ljev,­Ras­pe­će­srp­skog­na­ro­da­u­Sre­mu­1914­go­di­ne­i­Ma­dža­ri­:­Sa­ma­džar­ske­­gra­ni­ce­:­Baj­ski­tro kut : Sent­An dri ja,­No­vi­Sad,­1941.­

J.­Štef­ko­vić

KE­SIĆ,­Ni­ko­la­(Bu­dim­?,­1709.­–­Ta­ban­kraj­Bu­di­ma,­10.­VI.­1739.),­fra­nje­vac,­pro-fe­sor­fi­lo­zo­fi­je.­Po­tje­cao­je­iz­ugled­ne­i­bo-ga­te­bu­dim­ske­obi­te­lji.­U­Bu­di­mu­je­1732.­za­re­đen­za­sve­će­ni­ka­i­po­ha­đao­stu­dij­te-o­lo­gi­je­na­vi­so­koj­bo­go­slov­noj­ško­li­Ge­ne-ral­no­ga­uči­liš­ta­Fra­nje­vač­ko­ga­re­da.­Ni­je­po­zna­to­ka­da­je­pri­stu­pio­fra­njev­ci­ma­Bo-sne­Sre­bre­ne­ni­gdje­je­za­vr­šio­stu­dij­fi­lo­zo-fi­je.­Us­pješ­no­je­po­lo­žio­is­pit­za­na­stav­ni­ka­fi­lo­zo­fi­je­s­naj­vi­šom­ocje­nom­te­je­do­bio­uči­telj­sku­sto­li­cu­na­Fi­lo­zof­skom­uči­liš­tu­u­Bu­di­mu­(1736.-39.).­

God.­1737.­pra­tio­je­u­Bu­gar­sku­svo­je­ga­pro­fe­so­ra­te­o­lo­gi­je­Lo­vru­Bra­ču­lje­vi­ća­dok­je­on­oba­vljao­ka­non­ski­po­hod­bu­gar­skih­fra­nje­va­ca.­Me­đu­nje­go­vim­je­stu­den­ti­ma­fi­lo­zo­fi­je­bio­i­naj­plod­ni­ji­dje­lat­nik­bu­dim-sko­ga­kul­tur­no­ga­kru­ga­Eme­rik­Pa­vić.­On­je­1738.­pred­čla­no­vi­ma­iz­bor­no­ga­sa­bo­ra­Bo­sne­Sre­bre­ne­u­Ba­ču­bra­nio­nje­go­ve­fi-lo­zof­ske­po­stav­ke­u­jav­noj­ras­pra­vi­u­ko­joj­su­kao­pri­go­va­ra­či­su­dje­lo­va­li­Stje­pan­Vi-lov­i­Fi­lip­La­strić.­Na­kon­za­vr­šet­ka­na­stav-nič­ke­slu­žbe­iza­bra­lo­ga­je­po­čet­kom­1739.­uprav­no­vi­je­će­pro­vin­ci­ja­la­Iva­na­Sri­jem­ca­za­gvar­di­ja­na­u­Ba­ji,­ali­Ke­sić­slu­žbu­ni­je­pri­hva­tio­jer­je­umro­od­ku­ge­dvo­re­ći­obo-lje­le­u­bu­dim­skom­pred­gra­đu­Ta­ba­nu.­

Na­kon­nje­go­ve­smr­ti­nje­go­va­je­obi­telj­da­la­ti­ska­ti­lek­ci­o­nar­što­ga­je­pri­re­dio­na­osno­vi­po­zna­to­ga­lek­ci­o­na­ra­Iva­na­Ban­du-la­vi­ća­Epi sto le i Evan gje lja pri ko svi ju ne­di lja i bla gi dne va sve tih go dis snji (Bu­dim,­1740.),­ko­ji­se­ra­ši­rio­po­Sla­vo­ni­ji­i­me­đu­po­du­nav­skim­Hr­va­ti­ma­i­bio­u­upo­ra­bi­pu-nih­če­tvrt­sto­lje­ća­(D.­Pro­ha­ska).­Ko­ri­sti­se­pra­vo­pi­snim­rje­še­nji­ma­svo­jih­uči­te­lja­Lo-vre­Bra­ču­lje­vi­ća­i­Stje­pa­na­Vi­lo­va,­a­sam­po­jed­no­stav­nju­je­gra­fij­ski­su­stav,­ko­ji­su­po­sli­je­pri­hva­ti­li­dru­gi­pi­sci­(S.­Vin­ce).­U­okvi­ru­lek­ci­o­na­ra­iz­dan­je­i­vi­še­go­diš­nji­ka­len­dar,­ko­ji­ob­u­hva­ća­raz­do­blje­1740.-68.

Dje­la: Epi sto le i Evan gje lja pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go dis snji,­Bu­dim,­1740.

Lit.:­D.­Pro­ha­ska,­Bu­dim­ski­lek­ci­o­na­ri­XVI­II.­vi-je­ka­pre­ma­bo­san­sko­dal­ma­tin­sko­mu­od­I.­Ban­du-la­vi­ća,­Zbor­nik­u­sla­vu­Vatroslava­Ja­gi­ća,­Za­greb,­1908;­J.­Fu­ćak,­Šest­sto­lje­ća­hr­vat­skog­lek­ci­o­na­ra, Za­greb,­1975;­F.­E.­Hoš­ko,­Fra­nje­vač­ke­vi­so­ke­ško le u kon ti nen tal noj Hr vat skoj,­Za­greb,­2003;­M.­Ci­frak,­Sla­von­ski­lek­ci­o­na­ri,­u:­Zbor­nik­300­go di na vi so kog škol stva u Osi je ku, Osi­jek,­2011;­F.­E.­Hoš­ko,­Sla­von­ska­fra­nje­vač­ka­uči­liš­ta, Za­greb,­2011.

F.­E.­Hoš­ko

KE­TIG,­To­mi­slav,­(No­va­Gra­diš­ka,­17.­IX.­1932.),­knji­žev­nik,­en­ci­klo­pe­dist.­Oče-vi­pre­ci­do­se­li­li­su­se­u­XVI­II.­st.­iz­mje­sta­Ket­tig­kraj­Ko­blen­za­(Nje­mač­ka)­u­Va­ra-ždin.­Oda­tle­se­nje­gov­djed­dr.­Fer­di­nand­Ket­tig­pre­se­lio­u­Vu­ko­var,­gdje­je­bio­od-vjet­nik­i­jav­ni­bi­lje­žnik,­a­otac­mu­je­bio­gim­na­zij­ski­pro­fe­sor.­Go­di­ne­dje­tinj­stva­(1941.-46.),­ko­je­će­osta­vi­ti­va­žan­trag­u­sje­ća­nju,­rat­ne­i­pr­ve­po­rat­ne­go­di­ne,­pro-veo­je­u­ba­nat­skom­gra­du­Be­loj­Cr­kvi,­oda-kle­po­tje­če­obi­telj­nje­go­ve­maj­ke.­Za­taj­su­grad­nje­ga­i­nje­go­ve­ro­di­te­lje­ve­zi­va­la­čvr-sta­pri­ja­telj­stva­s­broj­nim­sta­ro­sje­di­lač­kim­srp­skim­i­nje­mač­kim­obi­te­lji­ma.­Pi­še­i­ob-ja­vlju­je­jed­na­ko­na­hr­vat­skom­i­srp­skom­je­zi­ku,­štu­ju­ći­oba­svo­ja­pod­ri­je­tla­–­po­ocu­hr­vat­ski­i­po­maj­ci­voj­vo­đan­ski­srp­ski.

Iz­Be­le­Cr­kve­se­li­se­u­No­vi­Sad,­gdje­je­ma­tu­ri­rao­u­gim­na­zi­ji­Jo­van­Jo­va­no­vić­Zmaj.­Od­1951.­do­1959.­stu­di­rao­je­i­ap-sol­vi­rao­na­Me­di­cin­skom­fa­kul­te­tu­u­Be-o­gra­du,­ali­je­pre­vag­nuo­nje­gov­in­te­res­za­

Page 158: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE TIG

150

li­te­ra­tu­ru­–­di­plo­mi­rao­je­1973.­ju­go­sla­ven-ske­knji­žev­no­sti­i­ju­žno­sla­ven­ske­je­zi­ke­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­u­No­vom­Sa­du.­Od­1960.­do­1965.­bio­je­ured­nik,­po­sli­je­i­glav-ni­ured­nik­u­no­vo­sad­skoj­Iz­da­vač­koj­ku­ći­Pro gres,­a­za­tim­glav­ni­ured­nik­te­di­rek­tor­sek­to­ra­iz­da­nja­na­srp­sko­hr­vat­skom­je­zi­ku­u­No­vin­sko-iz­da­vač­kom­pod­u­ze­ću­Fo rum u­No­vom­Sa­du.­Od­1976.­struč­ni­je­taj­nik,­a­od­1979.­glav­ni­ured­nik­Re­dak­ci­je­En­ci klo pe di je Ju go sla vi je­za­Voj­vo­di­nu­pri­Ju­go­sla­ven­skom­lek­si­ko­graf­skom­za­vo­du­(da­nas­Lek­si­ko­graf­ski­za­vod­Mi ro slav Kr­le­ža)­iz­Za­gre­ba.­Na­toj­du­žno­sti­osta­je­do­umi­ro­vlje­nja­1992.­Sa­da­je­glav­ni­ured­nik­En ci klo pe di je Voj vo di ne­u­iz­da­nju­Voj­vo-đan­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti.

Knji­žev­nu­ka­ri­je­ru­po­čeo­je­ob­ja­vlju-ju­ći­pr­ve­pje­sme­1951.­Pi­še­i­pri­po­vi­jet­ke,­ro­ma­ne,­dra­me,­ese­je,­stu­di­je­i­mo­no­gra-fi­je­iz­kul­tu­re­i­po­vi­je­sti­te­knji­žev­ne­kri-ti­ke.­Ob­ja­vlju­je­u­voj­vo­đan­skoj­pe­ri­o­di­ci­

– Al ma nah mla dih (1951.), Če­tr­de­set­pe­ta pa ra le la­(1952.,­su­u­red­nik),­Dnev nik (1954.,­1967.-68.,­1976.,­1985.-88.),­Po lja (1958.-61.,­1965.-70.;­su­u­red­nik­1960.-63.),­Ne delj ne no vi ne (1965.), Le to pis Ma ti ce srp ske­(1987.,­1989.-90.);­za­tim­u­be­o­grad-skim­ča­so­pi­si­ma­Mla da kul tu ra­(1952.-54.),­Knji­žev­ne­no­vi­ne (1958., 1970., 1978.), De­lo­(1960.,­1962.-63.,­1967.),­Jež­(1960.-61.),­Bor ba­(1963.,­1969.,­1992.);­ta­ko­đer­u­hr­vat-

skoj­pe­ri­o­di­ci:­Fo rum (1963., 1966., 1982., 1984.,­1999.-2000.,­2006.),­Po let­(1963.-65.), Te le gram­(1966.-68.),­Oko­(1976.-79.),­Slo bod na Dal ma ci ja (1981.), Od jek (1983., 1986.,­1988.-89.),­Re pu bli ka (1988., 1997., 2000., 2002.), Ra do vi Lek si ko graf sko ga za­vo­da­»Mi­ro­slav­Kr­le­ža« (1991.), Ko­lo­(1997.,­1999.-2002.)­i­Knji­žev­na­Ri­je­ka (1999.).­U­no­vi­je­vri­je­me­su­ra­đu­je­i­u­hr-vat­skoj­knji­žev­noj­pe­ri­o­di­ci­u­Voj­vo­di­ni Kla sje na ših rav ni­(2006.-12.).

Ob­ja­vio­je­knji­ge­pje­sa­ma­Pro me tej u po vrat ku (1962.), Ama net­(1981.­–­na­gra-da­»Stra­ži­lo­vo«)­i­Po e me i ba la de­(2002.);­knji­gu­ese­ja­Sa­nja­ri­i­fo­to­gra­fi­zo­re (o sur­re­a­li­zmu,­1975.);­ro­ma­ne­Sle pi put ni ci (1972.­–­na­gra­da­Druš­tva­knji­žev­ni­ka­Voj-vo­di­ne­za­ro­man),­Lu de go di ne (1973.), Ve­le bit ski orao (2007.), Ra ko va dje ca (2007.) te­dvo­tom­ni­Du ga sen ka svi ta nja (2007. – nje­mač­ki­pri­je­vod­ob­ja­vljen­u­Münche­nu­2011.,­iste­go­di­ne­do­bi­va­glav­nu­na­gra­du­za­knji­žev­nost­Vla­de­po­kra­ji­ne­Ba­den-Würt­tem­berg).­Ob­ja­vio­je­i­knji­gu­dra­ma­Po­mra­če­nja­(1969.).­Iz­vo­đe­ne­su­mu­ka­za-liš­ne,­te­le­vi­zij­ske­i­ra­dij­ske­dra­me­Vo­za­čev­nok tur no­(No­vi­Sad­i­Bu­dim­peš­ta,­na­gra­da­na­Fe­sti­va­lu­Ju­go­sla­ven­ske­ra­di­o­te­le­vi­zi­je,­Ko­par,­1963.),­Astro na u ti­(Pi­rot­i­No­vi­Sad,­1963.), Ru­ži­ča­sta­noć­(Na­rod­no­ka­za­liš­te,­Su bo ti ca, 1964.), U­ca­ra­Tra­ja­na­ko­zje­uši­(No­vi­Sad,­Be­o­grad­i­Fe­sti­val­Ju­go­sla-ven­ske­ra­dij­ske­dra­me,­Ohrid,­1965.,­Beč,­Bu­dim­peš­ta,­Sa­ar­brücken,­Köln,­Sko­plje,­Hil­ver­sum,­1967.),­Re kor der i ali ga tor­(No-vi­Sad,­Fe­sti­val­Ju­go­sla­ven­ske­ra­dij­ske­dra-me,­Ohrid,­1968.),­Po­sled­nji­da­ni­Si­ra­ku­ze (Bu­dim­peš­ta,­No­vi­Sad,­Sa­ra­je­vo,­1969.),­Ku los fe ra­(Na­gra­da­Druš­tva­knji­žev­ni­ka­Voj­vo­di­ne,­Srp­sko­na­rod­no­ka­za­liš­te,­No-vi­Sad,­1972.),­Ži­vot­te­če­da­lje (TV No vi Sad,­1977.),­Lud ka men na gra ni ci­(TV­No-vi­Sad,­1977.),­Ulje na va tru­(TV­Be­o­grad,­1978.).

U­pje­snič­kim­zbir­ka­ma­»te­ži­uni­ver­zal-no­sti­i­struk­tur­no­mu­vi­še­gla­sju,­od­no­sno­dram­skoj­na­pe­to­sti­kao­stal­noj­zna­čaj­ki­svo­je­ga­knji­žev­no­ga­stva­ra­laš­tva«­(Hr vat­ski bi o graf ski lek si kon).­Ro­ma­ni­mu­ima­ju­sna­žnu­po­vi­je­snu­ute­me­lje­nost,­a­tra­ga­nje­

Tomislav­Ketig

Page 159: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE VE DIN KA

151

za­iden­ti­te­tom­nji­hov­je­no­se­ći­mo­tiv,­te­su­sto­ga­au­to­bi­o­graf­ski­sa­dr­ža­ji­če­ste­sa-stav­ni­ce­na­ra­ti­va.­U­dram­skim­tek­sto­vi­ma­»proš­lost­i­su­vre­me­nost­naj­češ­će­te­ma­ti­zi­ra­sko­ko­vi­tom­dra­ma­ti­za­ci­jom,­ži­vim­di­ja­lo-gom­pu­nim­obra­ta,­aso­ci­ja­tiv­no­i­du­ho­vi-to«­(Hr­vat­ska­knji­žev­na­en­ci­klo­pe­di­ja).

Uz­vi­še­od­100­en­ci­klo­pe­dij­skih­čla­na-ka­ob­ja­vio­je­u­En ci klo pe di ji Ju go sla vi je (Za­greb,­1989.-90.)­kul­tur­no-po­vi­je­sne­ma-kro­pe­dij­ske­od­red­ni­ce­»Ju­go­sla­vi­ja­–­Kul-tu­ra­1918.­–­1988.«­i­»Ju­go­sla­vi­ja­–­Na­u­ka­1918.­–­1988.«.

Sa­sta­vio­je­an­to­lo­gi­ju­Pe sni ci Voj vo­di ne­(No­vi­Sad,­1975.)­te­bio­su­pri­re­đi­vač­an­to­lo­gi­je­Ju go sla ven sko pje sniš tvo NOB i re vo lu ci je­(Za­greb,­1983.).­Pre­vo­dio­je­s­en­gle­skog­pro­zu­(R.­A.­Poe,­J.­Lon­don,­E.­He­ming­way,­F.­Scott­Fit­zge­rald,­D.­Tho-mas,­A.­Pan­shia)­i­pje­sme­(J.­Symons).­Pre-vo­đen­je­na­nje­mač­ki,­ma­džar­ski,­ta­li­jan­ski,­ni­zo­zem­ski,­fran­cu­ski,­ma­ke­don­ski,­slo-ven­ski,­al­ban­ski,­slo­vač­ki,­ru­sin­ski,­ru­ski­i­šved­ski.­Pot­pi­si­vao­se­pse­u­do­ni­mi­ma­Pa­no ni us i Mi­loš­Ste­vić.

Bio­je­taj­nik­(1969.-71.)­i­pred­sjed­nik­(1971.-75.)­Druš­tva­knji­žev­ni­ka­Voj­vo­di­ne,­do­pred­sjed­nik­i­v.­d.­pred­sjed­ni­ka­Sa­ve­za­knji­žev­ni­ka­Ju­go­sla­vi­je­(1975.-78.).­Član­je­Druš­tva­hr­vat­skih­knji­žev­ni­ka­i­Hr­vat­skog­druš­tva­pi­sa­ca­te­Me­đu­na­rod­no­ga­PEN-a.­Za­uspje­he­u­me­đu­na­rod­noj­knji­žev­noj­su-rad­nji­do­bio­je­Or­den­brat­stva­i­je­din­stva­sa­sre­br­nim­zra­ci­ma.­Do­bit­nik­je­i­Li­sto­pad-ske­na­gra­de­No­vog­Sa­da­2002.­i­Na­gra­de­za­ži­vot­no­dje­lo­Druš­tva­knji­žev­ni­ka­Voj-vo­di­ne­2009.

Dje­la:­Pro me tej u po vrat ku,­No­vi­Sad,­1962;­Po­mra­če­nja,­No­vi­Sad,­1969:­Sle pi put ni ci,­Su­bo­ti­-ca­–­Be­o­grad,­1972;­Lu de go di ne,­No­vi­Sad,­1973;­Sa­nja­ri­i­fo­to­gra­fi­zo­re,­No­vi­Sad,­1975;­Ama net, No­vi­Sad­1981;­Po e me i ba la de,­Za­greb,­2002;­Du­ga sen ka svi ta nja, 1­2,­No­vi­Sad,­2007;­Ra ko va dje ca,­Za­greb,­2007;­Ve le bit ski orao, Su bo ti ca, 2007.

Lit.:­U­zna­ku­mla­dih­:­Po­vo­dom­na­gra­đe­nih­ro­ma-na­na­kon­kur­su­Voj­vo­đan­ske­sek­ci­je­knji­žev­ni­ka,­Bor ba,­12.­IV.­1969,­Be­o­grad;­Dram­ski­tek­sto­vi­To­mi­sla­va­Ke­ti­ga,­Po­zo­riš­te,­5/1970,­No­vi­Sad;­Sa­ti­ra­na­no­vo­sad­ski­na­čin,­Ve­čer­nje­no­vo­sti, 6. I.

1972,­Be­o­grad;­J.­Klar­ski,­U­pra­sko­zor­ju­slo­bo­de,­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne,­18.­VI­II.­1972,­Su­bo­ti­ca;­Lek si­kon pi sa ca Ju go sla vi je,­3,­No­vi­Sad,­1987;­S.­Ba-bić,­Por tre ti,­No­vi­Sad,­1990;­Ama­net­i­opo­ru­ka,­Slo bod na Dal ma ci ja,­3.­IX.­2003,­Split;­M.­Mi­ko-vić,­Ro­man­u­knji­žev­no­sti­Hr­va­ta­u­Voj­vo­di­ni,­Knji­žev­na­re­vi­ja,­3-4/2008,­Osi­jek;­J.­Bányai,­Po-vi­je­sna­na­ra­ti­va­u­po­sje­du­knji­žev­no­sti,­Kla sje na ših rav ni,­1-2/2008,­Su­bo­ti­ca;­Lj.­Ce­ro­vić,­Sve-dok­isto­ri­je,­Po lja,­455,­No­vi­Sad,­2009;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­Hr vat ska knji­žev­na­en­ci­klo­pe­di­ja,­2,­Za­greb,­2010.

T.­Žig­ma­nov

KE­VE­DIN­KA­(ke­vi­din­ka,­kövidinka,­ru­ži­ca,­Ste­in­schil­ler),­sor­ta­grož­đa.­Je-dan­je­od­ro­di­te­lja­so­ra­ta­karát,­Kec­skemét­virága,­si­la­i­no­va­si­la.­Pod­ri­je­tlo­joj­je­ne-do­volj­no­is­tra­že­no.­Sma­tra­se­da­je­au­toh-to­na­sor­ta­Pa­non­ske­ni­zi­ne,­ne­ki­mi­sle­da­je­sta­ra­sor­ta­s­Fruš­ke­go­re,­a­dru­gi­da­pod-ri­je­tlo­vo­di­iz­da­naš­nje­Ru­munj­ske­(Arad-ska­žu­pa­ni­ja).­Znat­ni­je­se­ši­ri­na­Su­bo­tič­koj­pješ­ča­ri­po­sli­je­1880-ih,­pri­ve­li­koj­ob­no­vi­vi­no­gra­da­na­kon­po­ja­ve­fi­lok­se­re.­Na­te­ri-to­ri­ju­slo­bod­no­ga­kra­ljev­sko­ga­gra­da­Su-bo­ti­ce­1840.-41.­po­pi­sa­no­je­27.085­mo­ti­ka­(oko­1950­ha)­vi­no­gra­da;­pot­kraj­XIX.­st.,­na­kon­po­ja­ve­fi­lok­se­re,­po­vr­ši­ne­pod­vi­no-gra­di­ma­iz­no­si­le­su­oko­8000­kj­(4600­ha);­po­čet­kom­XX.­st.­po­di­žu­se­vi­no­gra­di­na­pje­sko­vi­tu­ze­mljiš­tu­Haj­du­ko­va,­Do­nje­ga­i­Gor­nje­ga­Ta­van­ku­ta,­Či­ke­ri­je­i­Ke­le­bi­je­pa­je­1906.­po­pi­sa­no­5172­ha­vi­no­gra­da.­U­tim­no­vim­vi­no­gra­di­ma­od­vin­skih­so­ra­ta­naj­vi­še­se­sa­di­la­upra­vo­ke­ve­din­ka­za­hva-lju­ju­ći­mno­go­broj­nim­pred­no­sti­ma­(čo­ko­ti­se­ga­je­bez­pot­po­re,­od­lič­no­pod­no­si­krat-ku­re­zid­bu,­obil­na­rod­nost,­ve­li­ka­vi­tal­nost­na­pje­sko­vi­tu­te­re­nu,­jed­no­sta­van­na­čin­pro­iz­vod­nje).­Zbog­to­ga­je­s­vre­me­nom­pre­u­ze­la­pri­mat­od­ka­dar­ke­te­je­po­sta­la­vo­de­ćom­sor­tom­pješ­ča­re.­Za­dr­ža­la­ga­je­i­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­–­u­pri-vat­nim­vi­no­gra­di­ma­na­Su­bo­tič­koj­pješ­ča-ri­1978.-79.­či­ni­la­je­61%­čo­ko­ća;­ka­dar­ka­11,9%;­ezer­jo­9,4%;­slan­ka­men­ka­8,8%­i­ta­li­jan­ski­ri­zling­6%.­

Buj­na­je­sor­ta.­Vrh­mla­da­la­sta­ra­sla­bo­je­cr­ven­ka­ste­bo­je,­vu­nast.­List­je­sred­nje­ve­li­či­ne,­cio­ili­tro­di­je­lan.­Da­je­ja­ke­i­us-prav­ne­mla­da­re.­Bo­bi­ce­su­sred­nje­ve­li­či­ne­

Page 160: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KE VE DIN KA

152

ili­neš­to­sit­ni­je,­okru­gle.­Po­ko­ži­ca­de­be­la,­cr­ven­ka­ste­bo­je,­s­obil­nim­pe­pelj­kom­i­iz-ra­že­nim­cr­no­sme­đim­toč­ka­ma.­Sok­bez-bo­jan.­Grozd­je­obič­no­ma­len,­ci­lin­dri­čan,­iz­du­žen­i­zbi­jen.­Te­ži­na­gro­zda­kre­će­se­od­90­do­140­g.­Pe­telj­ka­krat­ka,­zdr­ve­nje­na.­Ve­o­ma­je­pri­no­sna­jer­su­joj­rod­na­i­naj­ni­ža­te­sli­je­pa­ok­ca.­Ko­e­fi­ci­jent­rod­no­sti­iz­no­si­1,8­–­2,2.­Od­lič­no­pod­no­si­krat­ku­re­zid-bu,­pri­du­goj­re­zid­bi­da­je­sla­bi­ju­kva­li­te­tu.­Ka­sna­je­sor­ta,­na­Su­bo­tič­koj­pješ­ča­ri­be­re­se­u­li­sto­pa­du.­Ot­por­na­je­na­su­šu­i­zbog­to­ga­ve­o­ma­do­bro­uspi­je­va­na­pje­sko­vi­tu­ze­mljiš­tu,­na­ko­jem­se­sa­di­is­klju­či­vo­na­vla­sti­tu­ko­ri­je­nu.­Osje­tlji­va­je­na­pla­me­nja-ču,­ali­je­ot­por­na­na­si­vu­pli­je­san.­Na­ku­plja­ma­lo­še­će­ra.­Sa­dr­žaj­še­će­ra­u­ši­ri­iz­no­si­16­–­18%,­a­ki­se­li­na­5­–­6%.­Da­je­vi­no­stol-ne­kva­li­te­te,­za­ma­sov­nu­po­troš­nju,­ko­je­u­pro­sje­ku­sa­dr­ža­va­oko­10%­al­ko­ho­la.­Vi-no­je­pit­ko,­s­je­dva­pri­mjet­nim­mi­ri­som­i­osvje­ža­va­ju­ćim­oku­som.­Sa­so­da-vo­dom­da­je­iz­van­re­dan­špri­cer,­po­ko­jem­su­ov-daš­nji­go­sti­o­ni­ča­ri­bi­li­na­da­le­ko­po­zna­ti.

Cr­ve­no­je­grož­đe,­ali­se­od­nje­uglav-nom­pro­iz­vo­di­bi­je­lo­vi­no.­Osta­vlja­njem­klju­ka­ne­ko­li­ko­da­na­na­ko­mi­ni­do­bi­va­se­ro­ze,­tzv.­ši­ler.­Grož­đe­se­ko­ri­sti­i­kao­stol-no.­Ti­je­kom­ber­be­s­čo­ko­ća­ke­ve­din­ke­bi­ra-ju­se­i­na­stra­nu­sta­vlja­ju­naj­ljep­ši­gro­zdo­vi,­ko­ji­se­re­žu­s­di­je­lom­la­sta­ra,­za­tim­se­ve-zu­ju­u­ma­le­sno­pi­će,­tzv.­even­ke.­Even­ke­su­se­po­zor­no­no­si­le­ku­ći,­gdje­su­se­obič­no­na­ta­va­nu­vje­ša­le­na­gre­de­i­ču­va­le­naj­ma-nje­do­Bo­ži­ća.­Za­Bo­žić­su­iz­no­še­ne­na­stol­te­su­bi­le­pri­je­sve­ga­dječ­ja­sla­sti­ca.­

Lit.:­L.­Avra­mov,­K.­Bri­za,­Po seb no vi no gra dar­stvo­:­Am­pe­lo­gra­fi­ja,­No­vi­Sad,­1965;­K.­Sla­vić,­Kra­tak­isto­ri­jat­vi­no­gra­dar­stva­Su­bo­tič­ke­peš­ča­re (ru­ko­pis).­

K.­Sla­vić

KI­ĐOŠ (madž.­Kígyós­>­kígyó:­zmi­ja),­ri-je­ka­u­sje­ve­r­noj­Bač­koj.­Du­ži­na­cje­lo­kup-no­ga­to­ka­iz­no­si­126,5­km,­od­če­ga­je­u­Ma­džar­skoj­74­km,­a­u­Voj­vo­di­ni­52,5­km.­Ime­je­do­bi­la­zbog­stal­na­mi­je­nja­nja­prav-ca­i­to­ka,­pa­ta­ko­i­da­nas­vi­še­pu­ta­pre­la­zi­dr­žav­nu­gra­ni­cu.­Za­bi­lje­žen­je­i­ar­ha­ič­ni­hr­vat­ski­na­ziv­Pla­zo­vac,­dok­se­u­Voj­vo-di­ni­na­srp­skom­na­zi­va­još­i­Pla­zo­vić.­Kod­

Bi­ki­ća­i­Ma­te­vi­ća­Hr­va­ti­su­je­zva­li­i­Ki­đo-šac,­a­kod­Đu­ri­ća­i­Sen­ti­va­na­za­bi­lje­že­na­je­Ki­đoš­ka­ću­pri­ja.

Na­sta­je­spa­ja­njem­dva­ju­kra­ko­va,­od-no­sno­ka­na­la:­bi­kić­ko­ga­kra­ka,­od­no­sno­ka­na­la­Bo­ko­di-Ki­đoš­(madž.­Bo­ko­di-Kí-gyós­­csa­tor­na)­i­alj­maš­ko­ga­kra­ka,­od-no­sno­Glav­no­ga­ki­đoš­ko­ga­ka­na­la­(madž. Kígyós-főcsatorna),­ko­ji­se­spa­ja­ju­iz­me­đu­Kać­ma­ra­i­Ri­đi­ce­u­za­jed­nič­ku­ri­je­ku­Ki-đoš.­Ona­u­po­gra­nič­nom­pod­ruč­ju­gra­di­ve­li­ki­broj­mo­čva­ra­i­me­an­da­ra,­a­po­sli­je­te­če­pa­ra­lel­no­s­Du­na­vom.­Na­de­pre­si­ji­is-toč­no­od­Ko­lu­ta­ri­je­ka­je­for­mi­ra­la­ne­ko­li-ko­je­ze­ra,­ko­ja­su­da­nas­rib­njak.­Na­di­je­lu­to­ka­od­4­km­sje­ver­no­od­Mo­noš­to­ra­pro-la­zi­kroz­Spe­ci­jal­ni­re­zer­vat­pri­ro­de­Gor­nje Po du na vlje.­Ju­go­i­stoč­no­od­Mo­noš­to­ra­uli­je­va­se­u­Ve­li­ki­bač­ki­ka­nal,­dok­se­pri­je­nje­go­va­pro­ko­pa­va­nja­(1793.-1802.)­uli­je­va-la­u­Mo­ston­gu,­či­ji­je­bi­la­gor­nji­tok.­

U­vri­je­me­pro­ljet­nih­ki­ša­ri­je­ka­je­bo-ga­ti­ja­vo­dom­i­bu­ja­ri­ječ­na­ve­ge­ta­ci­ja,­ko­ja­ote­ža­va­pro­tok­vo­de.­Zbog­to­ga­pla­vi­okol-na­pod­ruč­ja.­Lje­ti­je­vo­do­staj­ni­ži­i­zna­pre­su­ši­ti.­Ka­ko­je­uglav­nom­ši­ri­ne­3­–­5­m,­a­du­bi­ne­40­–­100­cm,­ri­je­ka­ni­je­plov­na.­Pro­ko­pa­va­njem­ka­na­la­iz­gu­bi­la­je­svo­ja­pr-vot­na­svoj­stva.­Ne­kad­je­po­kre­ta­la­mno­ge­mli­no­ve,­ko­ji­su­ne­sta­li­s­po­vla­če­njem­vo­de­u­ka­nal,­a­bi­la­je­i­mno­go­bo­ga­ti­ja­ri­bom,­ia­ko­je­i­da­nas­va­žna­za­ri­bo­lov­ni­tu­ri­zam.­Sta­niš­te­je­au­toh­to­ne­vod­ne­i­po­lu­vod­ne­ve­ge­ta­ci­je­(vo­de­ni­ke­sten,­bi­je­li­i­žu­ti­lji-ljan)­i­den­dro­flo­re­(bi­je­la­vr­ba,­bi­je­la­i­cr­na­to­po­la).

Lit.:­Ž.­Man­dić,­Mi­kro­to­po­ni­mi­ja­bu­nje­vač­kih­Hr-va­ta­u­Ma­džar­skoj,­Fo lia ono ma sti ca Cro a ti ca, 10, Za­greb,­2001;­V.­Sto­ja­no­vić,­D.­Mi­jo­vić,­Eva­lu­a-tion­of­Ge­o­di­ver­sity­of­the­We­stern­Bač­ka­Da­nu­be­Re­gion­in­the­Plan­ning­Do­cu­ments­and­Op­por­tu-ni­ti­es­for­Im­pro­ve­ment,­Zbor nik ra do va Ge o graf­skog­in­sti­tu­ta­»Jo­van­Cvi­jić«,­Be­o­grad,­2008;­www.gim­na­zi­ja­so.edu­.rs/gor­nje-po­du­na­vlje/hi­dro-gra­fi­ja/ki­djos.ph­p.

S.­Ba­čić

KI­KIĆ,­Ge­za­(Su­bo­ti­ca,­15.­IX.­1925.­–­Du­brov­nik,­22.­III.­2002.),­knji­žev­ni­po-vje­sni­čar­i­kri­ti­čar,­an­to­lo­gi­čar.­Sin­je­Sil­ve­stra­i­Ane,­rođ.­Lu­lić.­Osnov­nu­i­Gra-

KE VE DIN KA

Page 161: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KI­KIĆ

153

đan­sku­ško­lu­u­Su­bo­ti­ci­za­vr­šio­je­kao­stal-ni­od­li­kaš­te­je­do­bio­sti­pen­di­ju­za­upis­na­Uči­telj­sku­ško­lu­u­Za­gre­bu­u­ci­lju­po­pu­nja-va­nja­su­bo­tič­ke­pro­svje­te­hr­vat­skim­ka­dro-vi­ma.­Stu­dij­upi­su­je­1940.,­ali­ga­na­puš­ta­1943.,­na­kon­što­je­voj­ska­za­po­sje­la­zgra­du­ško­le,­te­se­vra­ća­u­Su­bo­ti­cu.­Bio­je­ak­ti-van­omla­din­ski­an­ti­fa­šist­te­ga­pot­kraj­ra­ta­ma­džar­ske­vla­sti­uhi­ću­ju,­a­na­kon­puš­ta­nja­iz­za­tvo­ra­su­dje­lu­je­u­bor­ba­ma­za­oslo­bo-đe­nje­Su­bo­ti­ce.­Bio­je­bo­rac­VI­II.­voj­vo-đan­ske­udar­ne­bri­ga­de,­a­na­kon­za­vr­šet­ka­ra­ta­ni­je­htio­pri­mi­ti­ča­snič­ke­du­žno­sti­te­je­de­mo­bi­li­zi­ran.­Ško­lo­va­nje­je­na­sta­vio­na­Uči­telj­skoj­ško­li­u­Su­bo­ti­ci,­gdje­je­di-plo­mi­rao­1946.­Na­kon­što­je­ka­te­go­rič­ki­od­bi­jen­u­No­vom­Sa­du,­stu­dij­srp­sko-hr-vat­sko­ga­je­zi­ka­i­knji­žev­no­sti­upi­sao­je­na­Fi­lo­loš­kom­fa­kul­te­tu­u­Be­o­gra­du.­Stu­di-rao­je­uz­rad­i­di­plo­mi­rao­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­u­No­vom­Sa­du­1958.­Pre­da­vao­je­u­ško­la­ma­u­Bač­koj­To­po­li­1946./47.­i­Pri­je­do­ru­1947./48.,­ali­je­osu­đen­kao­in-for­mbi­ro­o­vac­i­za­to­čen­na­Go­lom­oto­ku­(1949.-51.).­Na­kon­to­ga­u­vi­še­je­mje­sta­uči-telj­i­na­stav­nik­knji­žev­no­sti­(Gor­nji­Va­kuf­do­1953.,­Bu­goj­no­do­1955.,­Ta­van­kut­do­1956.,­Đur­đin­do­1958.,­Oto­ka­/kraj­Bo­san-ske­Kru­pe/­do­1960.­te­Bo­san­ska­Kru­pa­do­1965.).­Kao­pro­fe­sor­gim­na­zi­je­do­ži­vio­je­ozlje­du­go­vor­nih­or­ga­na­ko­ja­se­ni­je­mo­gla­iz­li­je­či­ti­te­je­oti­šao­u­in­va­lid­sku­mi­ro­vi-nu­1965.­Vra­ća­se­u­Su­bo­ti­cu­i­po­sve­ću­je­pro­u­ča­va­nju­knji­žev­ne­i­kul­tur­ne­po­vi­je­sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­a­1970.-71.­ak­tiv­no­su-dje­lu­je­u­rje­ša­va­nju­hr­vat­sko­ga­na­ci­o­nal­no-ga­pi­ta­nja­u­Voj­vo­di­ni.­Svo­jim­par­tij­skim­re­fe­ra­tom­raz­ob­li­čio­je­ve­li­ko­srp­ski­pri­laz­bu­nje­vač­ko­mu­pi­ta­nju,­ko­ji­je­za­stu­pao­Al-ba­M.­Kun­tić,­zbog­če­ga­je­na­kon­slo­ma­Hr­vat­sko­ga­pro­lje­ća­po­dru­gi­put­is­klju­čen­iz­SKJ­1972.­te­uklo­njen­iz­jav­no­ga­ži­vo­ta,­uz­za­bra­nu­jav­no­ga­dje­lo­va­nja­i­ob­ja­vlji­va-nja­u­ci­je­loj­Ju­go­sla­vi­ji­–­ni­je­mo­gao­ob­ja-vlji­va­ti­član­ke­u­no­vi­na­ma­i­ča­so­pi­si­ma­ni­ti­knji­ge.­Slič­no­kao­i­ve­lik­broj­žr­ta­va­to­ga­do­ba­u­Su­bo­ti­ci,­zbog­eg­zi­sten­ci­jal­ne­i­po­li-tič­ke­ugro­že­no­sti­traj­no­na­puš­ta­rod­ni­kraj­te­se­1976.­pre­se­lio­u­Hr­vat­sku­–­ži­vi­po­vu-

če­no,­naj­pri­je­u­Po­po­vi­ći­ma­u­Ko­na­vli­ma,­a­od­1986.­do­smr­ti­u­Ho­di­lju­kraj­Sto­na.­

Pr­vi­re­zul­ta­ti­nje­go­va­ra­da­na­hr­vat­skoj­knji­žev­noj­baš­ti­ni­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju­bi­li­su­gra­đa,­stu­di­je,­po­le­mi­ke,­ese­ji,­bi-o­gra­fi­je­i­pri­ka­zi­ob­ja­vlje­ni­pri­je­sve­ga­u­su­bo­tič­koj­Ru ko ve ti­1968.-71.,­u­ko­ji­ma­je,­osim­knji­žev­nih­te­ma­iz­pre­po­rod­no­ga­i­ju-go­sla­ven­ska­raz­do­blja,­kri­tič­ki­pro­go­vo­rio­i­o­ni­zu­eg­zi­sten­ci­jal­nih­pi­ta­nja­iz­proš­lo­sti­i­su­vre­me­no­sti­bač­kih­Hr­va­ta.­Ta­ko­je­u­Ru ko ve ti­pu­bli­ci­rao­gra­đu­iz­pre­po­rod­no-ga­raz­do­blja­ju­žno­u­gar­skih­Hr­va­ta­(»Svje-do­čan­stvo­o­mo­ci­ji­ka­no­ni­ka­An­tu­no­vi­ća;­Am­bro­zi­je­Bo­za­Šar­če­vić­:­Bu­nje­vač­ka­stvar«;­»Po­u­zda­ni­ca­g.­ka­no­ni­ku­Iva­nu­An­tu­no­vi­ću­od­su­bo­tič­ke­omla­di­ne«­(5-6/1970);­ob­ja­vio­ulo­mak­iz­svo­je­stu­di­je­o­Bu­nje­vač­kim­i­šo­kač­kim­no­vi­na­ma­(9-10/1970);­u­ese­ju­»Kri­tič­ka­ri­ječ­u­bor­bi­za­afir­ma­ci­ju­stva­ra­laš­tva«­(9-10/1971)­ple­di­ra­za­­»naj­moć­ni­je­oruž­je­kul­tur­nog­pro­gre­sa­–­bes­kom­pro­mi­snu­jav­nu­po­le­mi­ku­i­neo­d-stup­nu­kri­ti­ku«­te­ana­li­zi­ra­raz­voj­po­le­mi-ke­od­Iva­na­An­tu­no­vi­ća­do­su­vre­me­no­ga­do­ba,­upo­zo­ra­va­ju­ći­pri­tom­da­su­u­vri­je-me­Au­stro-Ugar­ske­»ma­đar­ski­a­do­ne­kle­i­srp­ski­po­li­ti­ča­ri­u­to­vri­je­me­bi­li­su­gla­sni­o­na­ci­o­nal­noj­pri­pad­no­sti­Bu­nje­va­ca­i­Šo-ka­ca­tj.­da­su­‘ka­to­lič­ki­Sr­bi‘­ia­ko­su­svi­do­bro­zna­li­da­je­na­ci­o­nal­ni­pre­po­rod­jav-no­ute­me­ljen­na­ilir­sko-hr­vat­skoj­tra­di­ci­ji«,­za­tim­da­»i­po­red­po­tvr­đe­nih­oslo­bo­di­lač-kih­te­žnji­hr­vat­skog­na­ro­da­u­vri­je­me­vla-da­vi­ne­ve­li­ko­ma­đa­r­skog­eks­pan­zi­o­ni­zma­si­tu­a­ci­ja­iz­me­đu­dva­ra­ta­ni­je­bi­la­niš­ta­po­volj­ni­ja­jer­je­bu­nje­vač­ko-šo­kač­ki­puk­bio­pod­ne­sma­nje­nim­po­li­tič­kim­pri­ti­skom­

Geza­Kikić

Page 162: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KI­KIĆ

154

ve­li­ko­srp­skih­mo­nar­hi­sta«­te­da­hr­vat­ski­i­srp­ski­fi­lo­lo­zi­i­lek­si­ko­lo­zi­za­ne­ma­ru-ju­re­gi­o­nal­ne­i­je­zič­ne­oso­be­no­sti­bač­kih­Hr­va­ta;­u­kri­tič­kom­pri­ka­zu­knji­ge­Al­be­Kun­ti­ća­Po­če­ci­bor­be­za­pre­po­rod­bač­kih­Bu nje va ca­(Be­o­grad,­1969.),­me­đu­osta­lim,­je­za­klju­čio­ka­ko­je­»pi­sac­do­te­mje­re­pro-blem­pa­ra­dok­sal­no­za­ma­glio­da­je­neo­d-lo­žno­po­treb­no­na­pi­sa­ti­no­vu­knji­gu­pod­na­slo­vom­’Isti­na­o­bu­nje­vač­kim­Hr­va­ti­ma­i­nji­ho­vom­pre­po­ro­du’«­(»O­pse­u­do­znan-stve­nom­pri­stu­pu­bu­nje­vač­kim­Hr­va­ti­ma­i­nji­ho­vom­pre­po­ro­du«,­3-4/1970);­pri­to­me­ni­je­okli­je­vao­ni­uka­za­ti­na­pro­pu­ste­knji­ge­Knji­žev­nost­bač­kih­Hr­va­ta­(Za­greb,­1971.)­od­An­te­Se­ku­li­ća­(»Do­ma­ša­ji­i­pro­ma­ša-ji­knji­žev­ne­hre­sto­ma­ti­je­bač­kih­Hr­va­ta«,­5-6/1970),­pri­je­sve­ga­za­ne­ma­ri­va­nje­svje-tov­ne­in­te­li­gen­ci­je­i­knji­žev­no­sti;­nje­gov­pri­kaz­»Lir­ski­pr­vi­je­nac­La­za­ra­Sti­pi­ća«­(7-8/1970)­za­pra­vo­je­esej­o­po­če­ci­ma­lju-bav­ne­po­e­zi­je­u­bač­kih­Hr­va­ta;­pi­sao­je­o­La­za­ru­Sti­pi­ću­(7-8/1970)­i­Ja­ko­vu­Or­či­ću­(7-8/1971);­ar­gu­men­ti­ra­no­je­opo­vr­ga­vao­od­ba­ci­va­nje­vri­jed­no­sti­epi­gra­ma­Pa­vla­Ba­či­ća­(3-4/1970),­ka­ri­ki­ra­nje­pje­sniš­tva­La­za­ra­Sti­pi­ća­(7-8/1970)­i­ne­gi­ra­nje­knji-žev­ne­vri­jed­no­sti­djelâ­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­Mi­je­Man­di­ća­i­Ba­lin­ta­Vuj­ko­va­(5-6/1970)­i­dr.­Svo­je­kri­ti­ke­i­ese­je­ob­ja­vlji­vao­je­vi-še­ju­go­sla­ven­skih­li­sto­va­i­ča­so­pi­sa­(Od jek, Sa­ra­je­vo,­20/1972;­Re vi ja,­Osi­jek,­6/1972,­itd.).An­to­lo­gi­ja­po­e­zi­je­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta i

An­to­lo­gi­ja­pro­ze­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­ko­je­je­ob­ja­vi­la­Ma­ti­ca­hr­vat­ska­1971.,­sin­tet­ski­su­re­zul­tat­nje­go­vih­vi­še­go­diš­njih­is­tra­ži-va­nja­i­pr­vi­su­re­pre­zen­ta­tiv­ni­(an­to­lo­gij-ski)­iz­bo­ri­iz­knji­žev­no­sti­bač­kih­Hr­va­ta.­U­nji­ma­je­kri­tič­ki­vred­no­vao­i­struč­no­pred-sta­vio­naj­vi­še­do­me­te­po­et­sko­ga­i­pro­zno­ga­stva­ra­laš­tva­bač­kih­Bu­nje­va­ca­od­sa­mih­po­če­ta­ka­pa­do­dru­ge­po­lo­vi­ne­XX.­st.:­od­one­ko­ja­je­po­sto­ja­la­u­na­ro­du­–­usme­ne­knji­žev­no­sti­i­od­one­ko­ja­je­us­po­sta­vlje­na­pot­kraj­XVII.­st.­me­đu­fra­njev­ci­ma­Bo­sne­Sre­bre­ne­pa­do­knji­žev­no­sti­an­ga­ži­ra­nih­lje­vi­ča­ra­ko­ja­je­ob­ja­vlji­va­na­na­kon­Dru-go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­Ti­me­je­pri­do­nio­usu­sta­vlji­va­nju,­vred­no­va­nju­i­kri­tič­ko­mu­

pro­miš­lja­nju­knji­žev­no­sti­bu­nje­vač­kih­Hr-va­ta­te­je­do­nio­i­nje­zi­nu­pr­vu­ozbilj­ni­ju­va­lo­ri­za­ci­ju.­

Struk­tu­ra­je­obi­ju­knji­ga­slič­na:­na­po-čet­ku­su­pri­re­đi­va­če­ve­uvod­ne­knji­žev-no-po­vi­je­sne­stu­di­je,­za­tim­sli­je­di­krat­ki­knji­žev­no-kri­tič­ki­pri­kaz,­uz­na­vo­đe­nje­osnov­nih­bio-bi­bli­o­graf­skih­po­da­ta­ka­za-stu­plje­no­ga­au­to­ra,­a­na­kra­ju­je­re­pre­zen-ta­tiv­ni­iz­bor­iz­nje­go­va­opu­sa.­An­to­lo­gi­ja­pje­sniš­tva­ob­u­hva­ća­iz­bor­iz­bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­po­e­zi­je­te­pje­sniš­tva­34­pje­sni­ka,­a­an­to­lo­gi­ju­pro­ze­či­ni­oda­bir­od­dva­de­se-tak­bu­nje­vač­kih­na­rod­nih­pri­po­vi­je­da­ka­te­iz­bor­iz­stva­ra­laš­tva­31­pro­za­i­ka.­Pri­to­me­je­Ki­kić­iz­vr­šio­i­pe­ri­o­di­za­ci­ju­knji­žev­no­sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta:­pje­sniš­tvo­je­pri­re­đe-no­u­če­ti­ri­cje­li­ne­(»Ka­či­će­vim­sta­za­ma«­na­ziv­je­za­XVI­II.­st.;­»Ko­lo­bu­nje­vač­kih­pre­po­ro­di­te­lja«­od­no­si­se­na­au­to­re­ko­ji­su­dje­lo­va­li­pot­kraj­XIX.­i­po­čet­kom­XX.­st.;­raz­do­blje­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va­na­zva­no­je­»Svje­do­čan­stvo­bor­be­i­na­da-nja«;­»Ne­bom­no­vih­maš­ta­nja«­po­kri­va­pje­sniš­tvo­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta),­a­pro­za­u­tri­(»Svi­je­tlim­stra­ni­ca­ma­pre­po-rod­ne­knji­žev­no­sti«­na­ziv­je­za­raz­do­blje­od­1870-ih­do­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta;­»Isti-ne­i­po­ru­ke­o­mi­nu­lim­da­ni­ma«­ob­u­hva­ća­vri­je­me­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va;­»Na­sta­za­ma­no­vih­tra­ga­nja«­raz­do­blje­je­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta).

Slom­»hr­vat­sko­ga­pro­lje­ća«­1971.­re-zul­ti­rao­je­i­one­mo­gu­ći­va­njem­ob­ja­vlji­va-nja­još­dva­ka­pi­tal­na­Ki­ki­će­va­dje­la:­ti­ska-nje­pre­da­no­ga­ru­ko­pi­sa­An to lo gi ja ese ja i kri­ti­ke­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­za­bra­nje­no­je­u­Na­klad­nom­za­vo­du­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­1971.,­a­cje­lo­kup­na­na­kla­da­pr­vo­ga­od­ukup­no­pet­sve­za­ka­Zbor ni ka do ku me na ta o pre­po­ro­du­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­ko­ji­je­ti­skao­Gra­fič­ki­za­vod­Pa no ni ja u Su bo ti ci 1971. do­ta­ci­jom­od­po­kra­jin­skih­ti­je­la,­uniš­te­na­je­u­vri­je­me­par­tij­sko­ga­sa­stan­ka­na­vr­hu­u­Ka­ra­đor­đe­vu.­Pre­ma­Ki­ki­će­vim­ri­je­či-ma,­raz­log­je­uniš­te­nja­to­što­je­»pr­vi­put­do­ve­de­na­u­pi­ta­nje­sto­pe­de­set­go­diš­nja­pr­o-tu­hr­vat­ska­tra­di­ci­ja­i­asi­mi­la­tor­ska­po­li­ti­ka­Ma­ti­ce­srp­ske­kao­i­či­tav­niz­nje­nih­pro­iz-volj­nih­kom­pro­mi­ti­ra­ju­ćih­kri­vo­tvo­ri­na.«

Page 163: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KI SEL NA

155

Una­toč­teš­ko­ća­ma­ko­je­su­ga­pra­ti­le­kroz­ci­je­li­ži­vot,­a­me­đu­osta­lim,­sa­mo­je­tri­go­di­ne­pre­da­vao­u­ško­la­ma­ko­je­su­pre-te­ži­to­po­ha­đa­la­bu­nje­vač­ko­hr­vat­ska­dje­ca,­bio­je­me­đu­pr­vi­ma­ko­ji­je­cje­lo­vi­to­i­kri-tič­ki­iš­či­tao­cje­lo­kup­nu­knji­žev­nu­baš­ti­nu­Hr­va­ta­na­is­to­ku­hr­vat­sko­ga­et­nič­ko­ga­pod­ruč­ja.­Raz­do­blje­u­ko­jem­je­in­ten­ziv-no­pro­u­ča­vao­kul­tur­nu­i­knji­žev­nu­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­po­du­da­ra­lo­se­s­va­lom­de­mo­kra­ti­za­ci­je­u­ju­go­sla­ven­skom­druš­tvu­te­su­re­zul­ta­ti­nje­go­vih­vi­še­od­po­la­de­se-tlje­ća­du­gih­is­tra­ži­va­nja,­oso­bi­to­ese­ji­i­kri-ti­ke,­ali­i­an­to­lo­gi­čar­ski­rad,­vr­hu­nac­ono-dob­no­ga­znan­stve­no­ga­dje­lo­va­nja­bač­kih­Hr­va­ta.­Oni­ne­svje­do­če­sa­mo­o­Ki­ki­će­vu­od­lič­nom­po­zna­va­nju­kul­tur­ne­po­vi­je­sti­i­te­melj­nih­iden­ti­tet­skih­pi­ta­nja­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta­ne­go­i­o­nje­go­voj­iz­nim­noj­eru­di­ci­ji­–­imao­je­osob­nu­bi­bli­o­te­ku­od­oko­40.000­na­slo­va.­Ia­ko­nje­go­vi­re­zul­ta­ti­sa­struč­ne­stra­ne­ni­ka­da­ni­su­opo­vrg­nu­ti,­po­li­tič­kim­od­lu­ka­ma­i­za­bra­nom­ob­ja­vlji­va­nja­nje­gov­je­rad­ra­di­kal­no­za­u­sta­vljen­te­mu­je­one-mo­gu­će­no­dalj­nje­dje­lo­va­nje­na­kul­tu­r­nom­pla­nu.

Po­ko­pan­je­u­Sto­nu.

Iz­vor:­Sa­že­tak­ži­vo­to­pi­sa,­Obi­telj­ska­ar­hi­va.

Dje­la:­An­to­lo­gi­ja­po­e­zi­je­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Za-greb,­1971;­An­to­lo­gi­ja­pro­ze­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta, Za­greb,­1971.

Lit.:­J.­Vr­kić,­Tam­ni­kut­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti,­Kri ti ka,­19/1971,­Za­greb;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­A.­Se­ku­lić,­Knji­žev­nost­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­u­XX.­sto­lje­ću,­Za­greb,­1996;­J.­Basch­[M.­Miković],­Pr­vi­su­vre­me­ni­an­to­lo­gi­čar­po­du-nav­skih­Hr­va­ta,­Kla sje na ših rav ni,­3-4/2002,­Su-bo­ti­ca;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­Hr­vat­ska­knji­žev­na­en­ci­klo­pe­di­ja,­2,­Za-greb,­2010;­T.­Žig­ma­nov,­40­go­di­na­od­pr­vih­an-to­lo­gi­ja­di­je­la­knji­žev­no­sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Vi je nac,­464-465,­Za­greb,­15.­XII.­2011;­Lek si kon hr­vat­skih­knji­žev­nih­kri­ti­ča­ra,­Za­greb­–­Đa­ko­vo,­2012.

T.­Žig­ma­nov

KI­KIĆ-BAČ­LI­JA,­Ma­ri­ja­(Bač­li­ja-Ki-kić,­Ki­kić,­Bač­li­ja,­Ma­ja)­(No­vi­Sad,­19.­VII.­1931.­–­Su­bo­ti­ca,­13.­VII.­2007.),­ama-ter­ska­sli­ka­ri­ca,­pje­sni­ki­nja.­Kći­je­Mar­ka­Bač­li­je­i­Ka­ro­li­ne,­rođ.­Po­lja­ko­vić.­Osnov-nu­ško­lu­po­ha­đa­la­je­u­rod­no­me­gra­du­i­

Sla­von­sko­me­Bro­du,­gdje­je­obi­telj­pre­bje-gla­za­vri­je­me­ma­džar­ske­vla­sti,­a­gim­na-zi­ju­u­Su­bo­ti­ci.­Upi­sa­la­je­stu­dij­sli­kar­stva­u­Be­o­gra­du,­ali­ga­je­na­kon­smr­ti­oca­mo-ra­la­pre­ki­nu­ti­zbog­ma­te­ri­jal­nih­raz­lo­ga.­Do­umi­ro­vlje­nja­ra­di­la­je­kao­re­fe­ren­ti­ca­u IMK 29.­no­vem­bar­i­ko­re­spo­dent,­lek-tor­i­pre­vo­di­telj­s­ma­džar­skog­u­ti­skar­skom­pod­u­ze­ću­Mi ner va.

Kao­sli­ka­ri­ca,­bi­la­je­an­ga­ži­ra­na­na­de-ko­ri­ra­nju­pa­noa­i­po­zor­ni­ca­za­že­te­lač­ke­sve­ča­no­sti­Du­ži­jan­ca­u­Su­bo­ti­ci­1968.-72.­Me­đu­osni­va­či­ma­je­HKUD-a­Bu­nje­vač­ko ko lo­iz­Su­bo­ti­ce­(1970.).­Na­kon­slo­ma­Hr­vat­sko­ga­pro­lje­ća­bi­la­je­dis­kre­di­ti­ra­na­i­ši­ka­ni­ra­na­na­rad­nom­mje­stu­od­stra­ne­par­tij­skih­i­sin­di­kal­nih­čel­ni­ka.

Sklo­nost­pre­ma­li­kov­nom­iz­ra­ža­va­nju­po­ka­zi­va­la­je­još­za­vri­je­me­gim­na­zij­sko-ga­ško­lo­va­nja,­kad­ju­je­za­pa­zio­prof.­Imre­Sáfrány,­pod­či­jim­se­nad­zo­rom­edu­ci­ra-la.­Od­osnut­ka­HKUD-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo do­1972.­bi­la­je­ak­tiv­na­čla­ni­ca­Li­kov­no­ga­od­je­la.­Tih­je­go­di­na­su­dje­lo­va­la­na­vi­še­ko­lek­tiv­nih­iz­lo­ža­ba­te­na­de­se­ci­ma­li­kov-nih­ko­lo­ni­ja­Druš­tva.­Za­so­bom­je­osta­vi­la­sto­ti­njak­sli­ka­i­cr­te­ža.­Iz­ra­di­la­je­por­tre­te­bi­sku­pa­Ma­ti­je­Zve­ka­no­vi­ća,­ko­je­ga­je­da-ro­va­la­Bu­nje­vač­koj­ma­ti­ci,­te­Blaš­ka­Ra­ji­ća,­ko­ji­je­za­vr­šio­u­pri­vat­noj­ko­lek­ci­ji­ano­nim-no­ga­ko­lek­ci­o­na­ra.­

Kao­čla­ni­ca­li­te­rar­ne­sek­ci­je­druš­tva,­na­stu­pa­la­je­na­vi­še­knji­žev­nih­ve­če­ri­u­Su­bo­ti­ci,­Sla­von­skom­Bro­du,­Za­gre­bu,­Đa-ko­vu,­Osi­je­ku­i­dr.­Pje­sme­je­ob­ja­vlji­va­la­u­Ru ko ve ti­(7-8/1970,­3-4/1971),­Su­bo­tič­koj­Da ni ci (1984.), Zvo ni ku­(1/2000),­Kla sju na ših rav ni (5-6/2002)­i­dru­gdje.­U­ru­ko­pi-su­je­osta­vi­la­oko­200­pje­sa­ma­u­tri­zbir­ke.­Bi­la­je­i­čla­ni­ca­su­bo­tič­ko­ga­Ka­te­dral­no­ga­zbo­ra­Al­be­Vi­da­ko­vić.

Po­ko­pa­na­je­na­Sen­ćan­skom­gro­blju­u­obi­telj­skoj­grob­ni­ci.

G.­Bač­li­ja

KI SEL NA,­ki­se­lo­mli­je­ko,­omi­lje­no­je­lo­u­bač­kih­Hr­va­ta.­Spra­vlja­se­ta­ko­što­se­mli-je­ko­sku­ha­te­mu­se,­kad­se­ma­lo­ohla­di,­do­da­kva­sac­za­ki­sel­nu.­Na­kon­to­ga­do­bro­se­pre­kri­je­(utr pa)­u­de­ku­ili­bun­du­i­osta­vi­

Page 164: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KI SEL NA

156

da­se­ohla­di.­Kva­sac­za­ki­sel­nu­po­seb­no­se­ču­vao­u­ma­njim­po­su­da­ma,­tzv.­ću­pi­ca­ma.­Spra­vlja­la­se­u­go­to­vo­sva­koj­sa­la­šar­skoj­obi­te­lji,­ka­ko­od­kra­vlje­ga­ta­ko­i­od­ko­zje­ga­i­ov­čje­ga­mli­je­ka.­Naj­bo­ljom­se­sma­tra­la­ki­sel­na­od­ov­čje­ga­mli­je­ka­jer­je­ma­sna­i­gu­sta.­Bi­la­je­go­to­vo­sva­ko­dnev­no­na­sto-lu,­a­je­la­se­za­ru­čak­(tj.­do­ru­čak)­i­ve­če­ru.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.­

P.­Sken­de­ro­vić

KI SE LJAK (lat. Ai lant hus al tis si ma Mill.),­u­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­na­ziv­za­pa-ja­sen,­do­30­m­vi­so­ko­i­br­zo­ra­stu­će­dr­vo.­Pri­pa­da­po­ro­di­ci­Si ma ru ba ce ae,­ro­du­Ai­lant hus.­Ima­krh­ke­i­de­be­le­iz­boj­ke­s­ve­li-kom­i­sme­đom­sr­či­kom.­Ko­ra­je­de­bla­du­go­glat­ka,­bjel­ka­sto­iša­ra­na.­Liš­će­mu­je­na­iz-mje­nič­no,­ne­par­no­pe­ra­sto,­do­1­m­du­go­s­13-41­li­sti­ća­ne­u­god­na­mi­ri­sa,­ja­jo­li­ko­du-gu­lja­stih­i­do­12­cm­du­gač­kih,­na­ba­zi­s­1-4­tu­pa­zup­ca,­na­ko­ji­ma­su­žli­je­zde,­u­je­sen­po­pri­ma­ju­jar­ko­cr­ve­nu­bo­ju.­Cvje­to­vi­su­raz­no­spol­ni,­u­25­cm­du­gim,­us­prav­nim­i­vrš­nim­me­tli­ca­ma,­3-4­mm­du­gi,­ze­len­ka-sto­žu­ti,­ne­u­god­na­mi­ri­sa,­obi­lu­ju­nek­ta-rom.­Praš­ni­ka­je­u­muš­kim­cvje­to­vi­ma­po­10,­a­u­žen­ski­ma­ma­nje­i­ste­ril­ni­su.­Plod­je­du­gu­ljast,­4-5­cm­dug,­1­cm­ši­rok,­go­re­i­do­lje­okri­ljen,­sa­sje­me­nom­u­sre­di­ni,­a­vrh­gor­nje­ga­kri­la­spi­ral­no­je­za­vr­nut.­Sup­ke­su­obr­nu­to­ja­jo­li­ke,­a­pr­vi­su­li­sto­vi­par­ni­i­du­bo­ko­tro­la­pi.­

Pod­ri­je­tlom­je­iz­Ki­ne,­u­Eu­ro­pu­(Lon-don)­do­nio­ga­je­1751.­fran­cu­ski­isu­so­vac­Pi­er­re­Nic­ho­las­le­Che­ron­d’In­car­vil­le­ka­ko­bio­slu­žio­kao­hra­na­za­uz­goj­svi­le­ne­bu-be.­Na­kon­ne­ko­li­ko­go­di­na­sa­di­se­u­Pa­ri­zu­kao­ukra­sna­bilj­ka­u­dr­vo­re­de.­Me­đu­tim,­ka­ko­br­zo­ra­ste­(sva­ke­go­di­ne,­po­čev­ši­od­pe­te­go­di­ne,­obi­la­to­ra­đa­sje­me­nom,­ko­ja­se­la­ko­raz­no­si­vje­trom),­ne­ma­pri­rod­nih­ne­pri­ja­te­lja­(li­sto­vi­ima­ju­jak­mi­ris­i­ne-u­go­dan­okus,­ko­ji­po­tje­če­od­ta­nin­skih­ma­te­ri­ja­te­od­bi­ja­ži­vo­ti­nje­ko­je­se­hra­ne­bilj­ka­ma),­ma­lih­je­za­htje­va­za­ze­mljiš-tem­(pod­no­si­one­čiš­će­na­ze­mljiš­ta,­plit­ka­i­ka­me­ni­ta­ze­mljiš­ta,­pje­sko­vi­ta­ze­mljiš­ta,­ze­mljiš­ta­pre­kri­ve­na­ot­pa­dom­bi­lo­or­gan-

sko­ga­bi­lo­anor­gan­sko­ga­po­ri­je­kla),­od­lič­no­pod­no­si­zrač­na­i­dru­ga­one­čiš­će­nja,­ot­po-ran­je­na­jak­vje­tar,­du­go­traj­nu­su­šu­i­ni­ske­tem­pe­ra­tu­re,­ima­ja­ku­iz­da­nač­ku­sna­gu,­a­raz­vi­ja­i­jak­ko­ri­jen­ski­su­stav,­ko­ji­br­zo­i­sna­žno­pro­di­re­u­pod­lo­gu,­pri­če­mu­i­od­re-

za­ni­dio­ko­ri­je­na­ima­spo­sob­nost­da­ti­no­vu­bilj­ku,­te­ka­ko­ima­iz­ra­žen­ale­lo­pat­ski­uči-nak­na­dru­ge­bilj­ke­(iz­lu­ču­je­otrov­ai­lan­ton,­ko­ji­za­u­sta­vlja­rast­dru­gih­bi­lja­ka),­br­zo­se­i­ne­kon­tro­li­ra­no­pro­ši­rio­po­ci­je­loj­Eu­ro­pi­te­da­nas­pred­sta­vlja­pro­blem­ko­ji­se­teš­ko­rje­ša­va.­Zbog­na­ve­de­nih­ka­rak­te­ri­sti­ka­kao­dr­vo­ni­je­bio­omi­ljen­na­sa­la­ši­ma­i­se­li­ma­u­Bač­koj.

U­tra­di­ci­o­nal­noj­ki­ne­skoj­me­di­ci­ni­ko-ri­sti­li­su­se­svi­di­je­lo­vi­(list,­ko­ra­i­ko­ri­jen)­za­men­tal­ne­i­ko­žne­bo­le­sti­te­će­la­vost,­dok­se­u­su­vre­me­noj­ki­ne­skoj­me­di­ci­ni­ko­ra­dr-ve­ta­ko­ri­sti­za­li­je­če­nje­ra­znih­bo­le­sti,­kao­što­su­cri­jev­na­obo­lje­nja,­di­zen­te­ri­ja,­ma-la­ri­ja,­rak,­epi­lep­si­ja,­či­re­vi­i­dr.­Od­liš­ća­ki­se­lja­ka­spra­vlja­se­in­sek­ti­cid.

S­ob­zi­rom­na­to­da­br­zo­ra­ste­i­da­ima­flek­si­bi­lan­ko­ri­jen,­po­go­dan­je­za­sa­na­ci­ju­ero­ziv­nih­i­bu­jič­nih­pod­ruč­ja.­Naj­češ­će­se­ko­ri­sti­kao­ce­lu­lo­zno­i­ogr­jev­no­dr­vo,­a­rje-đe­u­sto­la­ri­ji­i­gra­đe­vi­nar­stvu,­jer­se­teš­ko­ka­la,­pri­su­še­nja­pu­ca­i­is­kri­vlju­je­se,­ali­se­do­bro­po­li­ra­te­su­se­u­Po­du­na­vlju­daš­či­ce­ki­se­lja­ka­ko­ri­sti­le­za­ši mi to va nje,­tj.­rav­na-nje­zi­do­va­na­kon­žbu­ka­nja.

Lit.:­Šu­mar­ski­pri­ruč­nik,­1,­Za­greb,­1946;­I.­Opa-čić,­Is­tra­ži­va­nja­su­he­de­sti­la­ci­je­pa­ja­se­na,­Šu mar­ski list,­9-10/1956,­Za­greb; Šu mar ska en ci klo pe di­ja,­1-3,­Za­greb,­1980-87;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990.

V.­Bor­kov

Kiseljak

Page 165: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KIŠ

157

KISS, Mária­(Som­bor,­1935.),­et­no­lo­gi­nja.­Di­plo­mi­ra­la­je­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­Sve­u­či­liš­ta­Loránd­Eötvös­u­Bu­dim­peš-ti,­smjer­et­no­lo­gi­ja­i­mu­ze­o­lo­gi­ja­(1959.).­Glav­ni­je­re­fe­rent­Za­vo­da­za­na­rod­nu­pro-svje­tu­(madž.­Népművelési­Intézet)­od­1960.,­aspi­ran­ti­ca­(lat.­can­di­da­tus­sci­en­ti­a-rum)­od­1971.,­znan­stve­na­dje­lat­ni­ca­Et­no-loš­ke­is­tra­ži­vač­ke­sku­pi­ne­(madž.­Népraj-zi­Kutató­Cso­port)­Ma­džar­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­od­1974.­Član­ke­i­stu­di­je­ob­ja­vlju-je­u­ma­džar­skim­i­sr­bi­jan­skim­stru­kov­nim­iz­da­nji­ma.­Bi­la­je­ured­ni­ca­Et­no­gra­fi­je­Ju­žnih­Sla­ve­na­u­Ma­đar­skoj­1979.-85.­Is-tra­žu­je­obi­čaj­nu­gra­đu­Sr­ba­u­Ma­džar­skoj­te­osta­lih­ju­žno­sla­ven­skih­na­ro­da.

U­sklo­pu­to­ga­ob­ja­vi­la­je­i­ne­ko­li­ko­čla-na­ka­od­zna­če­nja­za­po­du­nav­ske­Hr­va­te:­»Ko­le­dar­ska­tra­di­ci­ja­u­Duš­no­ku­(Ma­đar-ska)«­(Rad­XX­kon­gre­sa­Sa­ve­za­udru­že­nja­fol­klo­ri­sta­Ju­go­sla­vi­je­u­No­vom­Sa­du­1973.­go di ne,­Be­o­grad,­1978.);­»Iz­isto­ri­je­et­no-graf­skog­is­tra­ži­va­nja­Sr­ba­i­Hr­va­ta­bu­dim-ske­oko­li­ce«­(Et­no­gra­fi­ja­Ju­žnih­Sla­ve­na­u­Ma­đar­skoj,­5,­Bu­dim­peš­ta,­1982);­»In­ter­et-nič­ke­ve­ze­ma­džar­skog­obi­ča­ja­’palázolás’«­(Et­no­gra­fi­ja­Ju­žnih­Sla­ve­na­u­Ma­đar­skoj, 6,­Bu­dim­peš­ta,­1984);­Délszláv­szokások­a Du na mentén­[Običaji­ju­žnih­Sla­ve­na­u­Po du na vlju],­Bu­da­pest,­1988;­»A­Ba­ja­kör-nyéki­délszlávok­(bunyevácok)­szokásfor-mái«­[Običaji­ju­žnih­Sla­ve­na­(Bu­nje­va­ca)­u­oko­li­ci­Ba­je],­u:­J.­Barth­(ur.),­Dunatáji­találkozás­:­A­Bács­Ki­skun­megyei­nem­ze­tiségkutató­kon­fe­ren­cia­(Ba­ja,­1991.­április­27.)­előadásai,­Kec­skemét,­1992­(Bácsor­szág,­10-12/2012,­Sza­bad­ka)².­

Lit.:­Magyar­népraj­zi­le­xi­kon,­3,­Bu­da­pest,­1980.­Ž.­Man­dić

KIŠ,­Zvo­ni­mir­(Su­bo­ti­ca,­2.­IV.­1938.),­li-ječ­nik­spe­ci­ja­list­uro­log.­Sin­je­Ko­lo­ma­na­i­Ru­že,­rođ.­Ma­ti­je­vić.­Osnov­nu­i­sred­nju­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Su­bo­ti­ci,­a­na­Me­di­cin-skom­fa­kul­te­tu­u­Be­o­gra­du­di­plo­mi­rao­je­1963.­Is­pr­va­ra­di­u­zdrav­stve­noj­sta­ni­ci­u­Ta­van­ku­tu.­Ka­da­je­na­ki­rurš­kom­odje­lu­su­bo­tič­ke­bol­ni­ce­1965.­osno­van­od­sjek­za­uro­lo­gi­ju­(vo­dio­ga­je­dr.­An­dri­ja­Ro­mić),

do­bio­je­spe­ci­ja­li­za­ci­ju,­ko­ju­je­oba­vio­na­Uro­loš­koj­kli­ni­ci­Me­di­cin­sko­ga­fa­kul­te­ta­u­Be­o­gra­du­1969.-73.­Na­kon­otvo­re­nja­po-seb­no­ga­od­je­la­za­uro­lo­gi­ju­s­od­sje­kom­za­ke­mo­di­ja­li­zu­1971./72.­upu­ćen­je­u­Ri­je­ku,­ta­da­naj­ve­ći­Cen­tar­za­kro­nič­ni­di­ja­li­zni­pro­gram­u­Ju­go­sla­vi­ji,­s­usta­lje­nim­ra-dom­i­na­tran­splan­ta­ci­ji­bu­bre­ga.­Ti­je­kom­1975./76.­usa­vr­ša­vao­je­en­do­skop­sku­uro-lo­gi­ju­u­Slo­venj­Gra­de­cu,­po­zna­tom­cen-tru­za­edu­ka­ci­ju­iz­do­me­ne­en­do­skop­ske­ope­ra­tiv­ne­uro­lo­gi­je,­a­na­kon­po­vrat­ka­na­od­jel­je­uveo­en­do­skop­ske­uro­loš­ke­pre­gle-de.­Na­čel­nik­od­je­la­uro­lo­gi­je­bio­je­1983.-87.,­a­uprav­nik­OO­UR-a­Slu­žbe­za­ki­rurš­ke­bo­le­sti­i­re­a­ni­ma­ci­ju­Me­di­cin­sko­ga­cen­tra­u­Su­bo­ti­ci­1987.-89.­U­tom­raz­do­blju­za­vr-šio­je­po­sli­je­di­plom­ski­stu­dij­iz­uro­lo­gi­je­na­Kli­ni­ci­za­uro­lo­gi­ju­Me­di­cin­sko­ga­fa-kul­te­ta­u­Za­gre­bu.­God.­1989.­iza­bran­je­za­di­rek­to­ra­Me­di­cin­sko­ga,­a­1992.­Zdrav-stve­no­ga­cen­tra­u­Su­bo­ti­ci.­U­vri­je­me­nje-go­va­ru­ko­vo­đe­nja­re­kon­stru­i­ra­ne­su­dvo­ra-ne­ope­ra­cij­sko­ga­blo­ka­i­zgra­da­Dis­pan­ze­ra­za­maj­ku­i­di­je­te,­otvo­ren­je­Dis­pan­zer­za­ne­u­rop­si­hi­ja­tri­ju­sa­sa­vje­to­va­liš­tem,­zgra-da­ne­ka­daš­nje­ga­Od­je­la­za­pluć­ne­bo­le­sti­i­tu­ber­ku­lo­zu­adap­ti­ra­na­je­za­po­tre­be­bol-nič­ke­knji­žni­ce­i­bol­nič­ke­ar­hi­ve,­za­po­če­ti­su­pre­go­vo­ri­o­kup­nji­ske­ne­ra­i­su­vre­me-ne­opre­me­za­od­jel­ra­di­o­lo­gi­je­i­ope­ra­cij-ski­blok.­Pod­nio­je­ostav­ku­na­po­lo­žaj­di-rek­to­ra­1992.,­ali­rje­še­njem­Mi­ni­star­stva­zdra­vlja­Sr­bi­je­po­nov­no­je­po­sta­vljen­na­tu­funk­ci­ju­1996.­U­mi­ro­vi­ni­je­od­2001.­

Su­dje­lo­vao­je­sa­struč­nim­ra­do­vi­ma­na­III.­i­VI.­kon­gre­su­uro­lo­ga­Ju­go­sla­vi­je,­XII.­kon­gre­su­ki­rur­ga­Ju­go­sla­vi­je,­XX.­ju­go-sla­ven­skom­sa­stan­ku­za­nu­kle­ar­nu­me­di-ci­nu­i­dr.­Kao­au­tor­ili­su­a­u­tor­ob­ja­vlji­vao­je­u­struč­noj­li­te­ra­tu­ri­(Me di cin ski pre gled, 3-4/1991,­i­dr.).­Bio­je­pred­sjed­nik­su­bo­tič-ke­po­dru­žni­ce­Druš­tva­li­ječ­ni­ka­Voj­vo­di­ne.­Zva­nje­pri­ma­ri­u­sa­do­bio­je­1989.­

God.­1969.­pot­pi­sao­je­pri­stup­ni­cu­za­član­stvo­u­ogran­ku­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­u­Su­bo­ti­ci,­a­1970.­bio­je­je­dan­osni­va­ča­HKUD-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo u Su bo ti ci.

Iz­vor:­Ar­hiv­ski­po­da­ci­Op­će­bol­ni­ce­u­Su­bo­ti­ci.

Page 166: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KIŠ

158

Lit.:­E.­Lib­man,­Le kar ska druš tva u Su bo ti ci 1880­2005,­Su­bo­ti­ca,­2005;­E.­Lib­man,­Me di cin­ska­bi­bli­o­gra­fi­ja­Su­bo­ti­ce­1828­2005, Su bo ti ca, 2008.

E.­Lib­man

KLA­IĆ,­Vje­ko­slav­(Gar­čin,­Sla­vo­ni­ja,­21.­VI.­1849.­–­Za­greb,­1.­VII.­1928.),­po­vje-sni­čar,­mu­zi­ko­log,­knji­žev­nik.­Djed­Fer-di­nand­i­otac­Fra­njo,­uči­telj,­do­se­lje­ni­su­iz­Gra­diš­ke­kra­jiš­ke­pu­kov­ni­je,­a­maj­ka­Te­kla,­rođ.­Jung,­Nje­mi­ca­je­iz­Pe­tro­va­ra-di­na.­U­ra­noj­mla­do­sti­od­ga­jan­je­u­nje­mač-kom­du­hu­i­je­zi­ku.­Osnov­nu­ško­lu,­re­al­ku­i­gim­na­zi­ju­po­la­zio­je­u­Va­ra­ždi­nu,­ka­mo­mu­je­otac­pre­mješ­ten­1852.,­a­pri­vat­no­je­učio­la­tin­ski­je­zik.­U­Za­gre­bu­je­uče­nik­nad­bi­skup­sko­ga­or­fa­no­tro­fi­ja­1861.-63.­i­sje­me­niš­ta­rac­u­kla­sič­noj­gim­na­zi­ji,­ko-ju­je­za­vr­šio­1865.­Su­ra­đi­vao­je­u­za­vod-skom­li­stu­Smi lje i ko vi lje,­u­sje­me­niš­tu­je­od­1864.­vo­dio­gu­dač­ki­kvar­tet,­u­Na rod­nom­ilir­skom­sklad­no­gla­sja­dru­žtvu­(od­1868.:­Vi je nac),­u­ko­jem­je­svi­rao­vi­o­li­nu,­od­1866.­rav­nao­je­or­ke­strom­ko­ji­je­te­go-di­ne­pra­i­zveo­nje­go­vu­uver­ti­ru­Po sljed nja na da.­Stu­dij­te­o­lo­gi­je­na­pu­stio­je­1867.­te­je­po­stao­na­mje­sni­uči­telj­u­va­ra­ždin­skoj­gim­na­zi­ji,­gdje­je­po­u­ča­vao­nje­mač­ki­i­hr-vat­ski­je­zik­te­ze­mljo­pis,­po­vi­jest­i­gla­zbu­do­1869.­Kao­vla­din­sti­pen­dist­od­la­zi­stu-di­ra­ti­po­vi­jest­i­ze­mljo­pis­u­Beč,­gdje­je­u­druš­tvu­hr­vat­skih­stu­de­na­ta­Ve le bit­po­stao­odu­še­vlje­ni­po­bor­nik­hr­vat­stva­i­pra­vaš­tva.­Utje­caj­na­nje­gov­oda­bir­stu­di­ja­ima­li­su­ge­o­graf­i­pro­fe­sor­u­va­ra­ždin­skoj­gim­na-zi­ji­Pe­tar­Mat­ko­vić­te­pro­fe­sor­po­vi­je­sti­u­za­gre­bač­koj­gim­na­zi­ji­Fra­njo­Kořínek.­Stu-dij­za­vr­ša­va­1872.,­no­ne­po­la­že­ri­go­ro­ze­na­beč­kom­sve­u­či­liš­tu.­Na­kon­po­lo­že­no­ga­pro­fe­sor­sko­ga­is­pi­ta­1873.­ime­no­van­je­su-plen­tom­u­za­gre­bač­koj­gim­na­zi­ji.­Po­li­tič-ki­je­pri­pa­dao­Stran­ci­pra­va;­ure­đi­vao­je­pra­vaš­ki­knji­žev­ni­tjed­nik­Hr vat ska li pa 1875.,­u­ko­jem­je­ob­ja­vlji­vao­svo­je­po­vi­je-sne­pri­lo­ge.­List­je­bio­ide­a­lan­za­po­pu­la­ri-za­ci­ju­znan­stve­nih­re­zul­ta­ta­jer­su­ga­či­ta­li­ši­ri­druš­tve­ni­slo­je­vi.­Su­plen­tom­hr­vat­ske­po­vi­je­sti­na­Mu­dro­slov­nom­fa­kul­te­tu­ime-no­van­je­1878.,­na­kon­smr­ti­Ma­ti­je­Me­si-ća,­pr­vo­ga­rek­to­ra­Sve­u­či­liš­ta­i­pro­fe­so­ra­

na­Ka­te­dri­za­hr­vat­sku­po­vi­jest.­Ia­ko­ni­je­imao­na­slov­dok­to­ra,­pre­va­gu­u­od­no­su­na­kon­ku­ren­ta­Ta­di­ju­Smi­či­kla­sa­do­ni­je­li­su­mu­ob­ja­vlje­ni­po­vi­je­sni­ra­do­vi.­Smi­či­klas,­na­i­me,­u­to­vri­je­me­ni­je­ob­ja­vlji­vao­po­vi-je­sne­ra­do­ve,­ne­go­se­ba­vio­knji­žev­noš­ću.­Slje­de­će­tri­go­di­ne­pre­da­vao­je­ko­le­gi­je­iz­hr­vat­ske­po­vi­je­sti­od­XII.­do­XIX.­st.­te­po­vi­jest­Bo­sne­u­sred­njem­vi­je­ku.­Na­kon­ras­pi­sa­no­ga­otvo­re­no­ga­na­tje­ča­ja­i­iz­bo­ra­Smi­či­kla­sa­na­mje­sto­pro­fe­so­ra­1882.­vra-tio­se­u­gim­na­zi­ju,­pre­u­zeo­je­ured­niš­tvo­Vi en ca­1882.-89.­i­vo­dio­or­ke­star­u­Hr vat­skom so ko lu­1882.-91.­Ti­je­kom­nje­go­va­vo­đe­nja­Vi en ca­list­je,­me­đu­osta­lim,­ob-ja­vlji­vao­i­vi­je­sti­o­ugar­skim­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma.­Ba­vio­se­ta­da­i­sa­ku­plja­njem­na-rod­nih­pje­sa­ma­i­na­pje­va.­S­Vjen­ce­sla­vom­No­va­kom­po­kre­nuo­je­i­ure­đi­vao­mje­seč-nik­Gu sle,­ko­ji­je­1892.­iz­la­zio­kao­ča­so-pis­»za­svje­tov­nu­i­cr­kve­nu­glas­bu«.­Je­dan­je­od­naj­za­slu­žni­jih­za­osni­va­nje­ka­te­dre­za­ge­o­gra­fi­ju­na­Mu­dro­slov­nom­fa­kul­te­tu,­na­ko­joj­je­kao­pri­vat­ni­do­cent­pre­da­vao­1884.-93.­Pot­po­rom­Isi­do­ra­Krš­nja­vo­ga,­mi­ni­stra­bo­goš­to­vlja­i­na­sta­ve,­vra­tio­se­na­Fa­kul­tet­1893.­kao­pro­fe­sor­na­no­vo­o­sno­va-noj­ka­te­dri­op­će­po­vi­je­sti,­a­iste­je­go­di­ne,­na­pri­je­dlog­Fra­nje­Rač­ko­ga,­pri­mljen­za­do­pi­sno­ga­čla­na­JA­ZU-a.­Pra­vim­čla­nom­po­stao­je­1896.­na­pri­je­dlog­Ta­di­je­Smi­či-kla­sa.­Rek­tor­Za­gre­bač­ko­ga­sve­u­či­liš­ta­bio­je­1902.-03.,­a­1905.­od­bio­je­pre­u­ze­ti­ka-te­dru­hr­vat­ske­po­vi­je­sti­pred­lo­živ­ši­na­to­mje­sto­Fer­du­Ši­ši­ća.­U­na­sto­ja­nju­da­za­vr­ši­sin­te­zu­po­vi­je­sti­hr­vat­sko­ga­na­ro­da,­kad­ni­je­do­bio­do­pust­zbog­ne­spo­ra­zu­ma,­ali­i­zbog­ne­sla­ga­nja­s­po­li­ti­kom­vla­da­ju­će­Hr-vat­sko-srp­ske­ko­a­li­ci­je,­za­tra­žio­je­i­do­bio­umi­ro­vlje­nje­1906.­Re­ak­ti­vi­ran­je­1908.­na­mje­stu­re­do­vi­to­ga­pr­o­fe­so­ra­na­Ka­te­dri­za­op­ću­po­vi­jest.­Una­toč­ne­spo­ra­zu­mu­s­vla-sti­ma­i­na­sto­ja­nji­ma­mi­ni­sta­ra­da­ga­se­pri-je­vre­me­na­umi­ro­vi,­pre­da­vao­je­do­1922.­Kar­lo­vo­sve­u­či­liš­te­u­Pra­gu­do­di­je­li­lo­mu­je­1922.­po­ča­sni­dok­to­rat­za­pri­nos­po­vi­je-snoj­zna­no­sti,­a­Češ­ka­aka­de­mi­ja­zna­no­sti­iza­bra­la­ga­je­za­do­pi­sno­ga­čla­na.­

Po­čeo­je­ob­ja­vlji­va­ti­još­ti­je­kom­stu­di­ja­1870.­Na­pi­sao­je­i­ob­ja­vio­ve­lik­broj­po­vi-je­snih,­ge­o­graf­skih,­knji­žev­nih­i­gla­zbe­nih­

KIŠ

Page 167: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KLA­IĆ

159

dje­la,­oko­sto­ti­nu­ma­njih­stu­di­ja­i­pri­lo­ga­u­pe­ri­o­di­ci­te­vi­še­znan­stve­no-po­pu­lar­nih­čla­na­ka­u­kul­tur­no-pro­svjet­nim­i­knji­žev-nim­ča­so­pi­si­ma,­tjed­nom­i­dnev­nom­ti­sku.­Naj­op­se­žni­je­dje­lo­Po vi jest Hr va ta od naj­sta­ri­jih­vre­me­na­do­svr­šet­ka­XIX.­sto­lje­ća (1-6,­Za­greb,­1899.-1922.)­osta­lo­je­ne­do­vr-še­no­jer­su­do­ga­đa­ji­ob­ra­đe­ni­do­1608.­Na-pi­sao­je­pr­vu­kri­tič­ku­sin­te­zu­sred­njo­vje-kov­ne­bo­san­ske­po­vi­je­sti­(Po vi est Bo sne do pro pa sti kra ljev stva,­Za­greb,­1882.),­ko­ju­je­Ivan­Boj­ni­čić,­osim­na­nje­mač­ki­(Le­ip-zig,­1885.)­pre­veo­i­na­ma­džar­ski­(Bos­znia­történe­te­a­le­grégibb­kortól­a­királyság­bu­kásáig,­Nagy-Bec­ske­rek,­1890.).­Kao­po-vje­sni­čar­utje­cao­je­na­on­daš­nje­knji­žev­ni-ke­–­ne­ki­od­njih­(Fra­njo­Mar­ko­vić,­Eu­gen­Ku­mi­čić)­slu­ži­li­su­se­nje­go­vim­dje­li­ma­kao­iz­vo­rom­za­svo­je­ro­ma­ne.­Po­zor­nost­je­pri­da­vao,­osim­tra­di­ci­o­nal­noj­po­li­tič-koj,­i­kul­tur­noj,­cr­kve­noj­te­go­spo­dar­skoj­po­vi­je­sti,­po­vi­je­snoj­to­po­gra­fi­ji,­bi­o­gra­fi­ji,­ar­hon­to­lo­gi­ji­i­ge­ne­a­lo­gi­ji.­Pa­zio­je­na­druš-tve­nu­ši­ri­nu­po­vi­je­snih­ti­je­ko­va,­ne­svo­dlji-vih­na­us­ko­po­li­tič­ku­di­men­zi­ju,­te­je­bio­idej­no­bli­zak­osnov­nim­na­zo­ri­ma­ta­daš­nje­nje­mač­ke­eru­di­cij­sko-ge­ne­tič­ke­hi­sto­ri­o-gra­fi­je,­zbog­če­ga­je­sna­žno­utje­cao­na­raz-voj­na­ci­o­nal­ne­svi­je­sti­i­hr­vat­ske­po­vi­je­sne­zna­no­sti.­Is­tra­ži­vač­ku­ka­ri­je­ru­za­po­čeo­je­ba­ve­ći­se­ra­nim­hr­vat­skim­sred­njo­vje­ko-vljem,­po­sli­je­se­po­sve­tio­ob­ra­di­te­ma­iz­ka­sno­ga­sred­nje­ga­i­ra­no­ga­no­vo­ga­vi­je­ka,­što­su­mu­naj­vr­jed­ni­ji­pri­no­si,­a­na­kon­to-ga­znan­stve­ni­in­te­res­je­pr­o­ši­rio­na­te­me­iz­hr­vat­ske­po­vi­je­sti­do­XIX.­st.­»Vje­či­to­na-vo­đe­nje­ci­ta­ta«­is­pr­va­je­sma­trao­su­viš­nim­i­ne­po­treb­nim­op­te­re­će­njem­za­či­ta­te­lja,­ali­je­u­naj­bo­ljim­di­je­lo­vi­ma­nje­go­ve­sin-te­ze­po­vi­je­sti­Hr­va­ta­de­talj­no­pre­pri­ča­vao­pri­mar­ne­iz­vo­re,­gra­de­ći­nji­ho­vim­oda­bi-rom­i­po­ve­zi­va­njem­»hi­sto­rij­ske­ni­zo­ve«­ili­»glav­ne­smje­ro­ve«­po­vi­je­sno­ga­raz­vo-ja.­U­ob­ra­ni­gle­diš­ta­če­sto­je­po­le­mi­zi­rao­s­ma­džar­skim­i­srp­skim­po­vje­sni­ča­ri­ma.­Od­luč­no­je­istu­pao­ne­sa­mo­pro­tiv­srp­ske­ro­man­ti­čar­ske­ško­le­–­je­di­ni­se­od­ono-dob­nih­hr­vat­skih­po­vje­sni­ča­ra­do­sljed­no­od­u­pi­rao­ve­li­ko­srp­skim­in­ter­pre­ta­ci­ja­ma­hr­vat­ske­i­srp­ske­po­vi­je­sti­–­ne­go­i­pro­tiv­

ozbilj­nih­srp­skih­is­tra­ži­va­ča­(npr.­Sto­ja­na­No­va­ko­vi­ća)­te­ide­o­loš­ki­ju­go­sla­ven­ski­ori-jen­ti­ra­ne­hi­sto­ri­o­gra­fi­je.­Nje­go­va­broj­na­i­ra­zno­vr­sna­dje­la­či­ne­bo­ga­to­raz­do­blje­u­po­če­ci­ma­mo­der­ne­hr­vat­ske­hi­sto­ri­o­gra­fi­je.­

O­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­pi­sao­je­u­an­tro­po­ge­o­graf­skom­dje­lu­Opis­ze­ma­lja­u ko jih obi ta va ju Hr va ti (sv.­3,­Za­greb,­1883.,­str.­197-205),­gdje­je­do­nio­po­dat­ke­o­nji­ho­voj­pr­o­stor­noj­za­stu­plje­no­sti,­bro­ju,­noš­nji,­obi­ča­ji­ma­i­go­spo­da­re­nju,­pre­ni­jev­ši­naj­za­stu­plje­ni­je­miš­lje­nje­nje­go­va­vre­me­na­da­su­Bu­njev­ci­naj­vje­ro­jat­ni­je­pod­ri­je­tlom­iz­Her­ce­go­vi­ne­i­da­im­je­ime­iz­ve­de­no­od­ri­je­ke­Bu­ne.­Je­dan­je­od­ri­jet­kih­au­to­ra­to­ga­do­ba­ko­ji­po­ve­zu­je­bač­ke­Bu­njev­ce­s­osta­lim­bu­nje­vač­kim­sku­pi­na­ma:­»Vri­ed­no­je­me­dju­tim­iz­tak­nu­ti,­da­Bu­nje­va­ca­ne­ma­sa­mo­u­Bač­koj,­ne­go­ta­ko­djer­u­za­pad­noj­Ugar­skoj,­po­i­men­ce­u­žu­pa­ni­ji­Ba­ranj­skoj­

(pe­čuv­skoj­bi­sku­pi­ji),­za­tim­u­Sla­vo­ni­ji­(u­žu­pa­ni­ji­Vi­ro­vi­tič­koj­i­Po­žež­koj),­na­po­kon­i­u­Hr­vat­skoj­(u­Li­ci).­Svi­ovi­Bu­njev­ci­go­vo­re­istim­nar­ječ­jem­(što­kav­skim­ikav-sko­ga­iz­go­vo­ra),­ima­du­jed­na­ke­go­to­vo­obi­ča­je­i­noš­nju«.­Po­sli­je­ga­je­gla­si­lo­Srp-ske­sa­mo­stal­ne­stran­ke­Sr bo bran­(br.­14.­i­15/1889)­na­pa­lo­kao­pla­gi­ja­to­ra­i­lo­po­va,­na­vo­de­ći­di­je­lo­ve­ras­pra­ve­La­ze­Kne­že­vi­ća­»O­Bu­njev­ci­ma«­(Le to pis Ma ti ce srp ske, 1881.),­ia­ko­je­to­bi­la­po­pu­lar­no-znan­stve-na­kom­pi­la­ci­ja­u­ko­joj­ni­je­na­vo­dio­iz­vo-re­in­for­ma­ci­ja.­Na­op­tu­žbe­ko­je­su­ima­le­

V.­Klaić,­Opis­zemalja­u­kojih­ obitavaju Hrvati,­Zagreb,­1881.

Page 168: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLA­IĆ

160

za­cilj­dis­kre­di­ti­ra­ti­ga­kao­znan­stve­ni­ka­od­go­vo­rio­je­oš­tro­u­Ob­zo­ru­(br.­94/1889)­do­dav­ši­da­je­za­opis­Bu­nje­va­ca­upo­tri­je­bio­još­i­dje­lo­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­Srp­ski­ti­sak­mu­ni­je­bio­sklon;­če­sto­su­za­gre­bač­ki­Sr­bo bran,­no­vo­sad­ski­Ja vor,­ze­mun­sko­No vo vre me­i­dr.­na­iz­mje­nič­no­ili­slo­žno­na­pa­da-li­nje­go­va­dje­la.­Pred­met­ras­pra­va­bi­la­su­spor­na­pod­ruč­ja­Hr­va­ta­i­Sr­ba­te­ime,­je­zik­i­kul­tu­ra­na­ro­da­na­tim­pod­ruč­ji­ma.­

Dje­la:­Pot­pu­ni­ja­bi­bli­o­gra­fi­ja­u:­M.­Kar­bić,­Bi­o-gra­fi­ja­i­bi­bli­o­gra­fi­ja­Vje­ko­sla­va­Kla­i­ća,­u:­Vje ko­slav­Kla­ić­:­Ži­vot­i­dje­lo­:­Zbor­nik­ra­do­va­sa­znan­stve­nog­sku­pa­o­ži­vo­tu­i­dje­lu­Vje­ko­sla­va­Kla­i­ća­u­po­vo­du­150.­ob­ljet­ni­ce­ro­đe­nja­i­70.­ob­ljet­ni­ce­smr­ti­1849.­–­1928.­–­1998.­–­1999,­odr­ža­nog­6.­i­7.­stu­de­nog­1998.­u­Sla­von­skom­Bro­du­i­Gar­či­nu, Za­greb­–­Sla­von­ski­Brod,­2000.

Lit.:­D.­Pa­vli­če­vić,­O­me­to­do­loš­kim­na­zo­ri­ma­Vje­ko­sla­va­Kla­i­ća,­Hi­sto­rij­ski­zbor­nik,­41/1988,­Za­greb;­Vje­ko­slav­Kla­ić­:­Ži­vot­i­dje­lo­:­Zbor­nik­ra­do­va­sa­znan­stve­nog­sku­pa­o­ži­vo­tu­i­dje­lu­Vje­ko­sla­va­Kla­i­ća­u­po­vo­du­150.­ob­ljet­ni­ce­ro­đe­nja­i­70.­ob­ljet­ni­ce­smr­ti­1849.­–­1928.­–­1998.­–­1999,­odr­ža­nog­6.­i­7.­stu­de­nog­1998.­u­Sla­von­skom­Bro­du­i­Gar­či­nu,­Za­greb­–­Sla­von­ski­Brod,­2000;­Hr­vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

M.­Ba­ra

KLAR­SKI,­Jo­sip­(Ta­van­kut,­16.­X.­1927.­–­Su­bo­ti­ca,­5.­X.­1997.),­no­vi­nar,­knji­žev­nik.­U­si­ro­maš­noj­obi­te­lji­nad­ni­ča­ra­Fra­nje­i­Ane,­rođ.­Gu­ri­no­vić,­bio­je­jed­no­od­osme­ro­dje-ce.­U­rod­nom­je­mje­stu­za­vr­šio­puč­ku­ško­lu,­na­kon­če­ga­po­ma­že­ro­di­te­lji­ma­u­iz­dr­ža­va-nju­obi­te­lji­ra­de­ći­fi­zič­ke­po­slo­ve­kao­slu­ga­i­nad­ni­čar.­Sa­17­go­di­na­pri­klju­čio­se­po­kre­tu­ot­po­ra­–­uje­sen­1944.­stu­pa­u­III.­bač­ko-ba-ranj­ski­par­ti­zan­ski­od­red­te­kao­bo­rac­VI­II.­voj­vo­đan­ske­udar­ne­bri­ga­de­su­dje­lu­je­do­kra­ja­ra­ta­u­bor­ba­ma­u­Hr­vat­skoj,­Slo­ve­ni­ji­i,­na­kra­ju,­Au­stri­ji.­Na­slu­žbi­u­Ju­go­sla-ven­skoj­ar­mi­ji­osta­je­do­1949.­te­na­sta­vlja­ško­lo­va­nje.­U­ta­van­kut­skom­Na­rod­nom­od-bo­ru­ra­di­1949.-53.,­za­tim­kao­slu­žbe­nik­u­Grad­skoj­knjižnici­u­Su­bo­ti­ci­1953.-61.­Kao­no­vi­nar­od­1950.­vanj­ski­je­su­rad­nik­tjed-ni­ka­Hr­vat­ska­ri­ječ,­a­1961.­za­poš­lja­va­se­u­NIP Su­bo­tič­ke­no­vi­ne,­gdje­je­u­isto­i­me­nom­tjed­ni­ku­no­vi­nar,­a­po­čet­kom­1970-ih­po-moć­nik­glav­no­ga­ured­ni­ka.­Utje­cao­je­na­ge­ne­ra­ci­je­mla­dih­su­bo­tič­kih­no­vi­na­ra,­a­

pri­če­mu­se­is­ti­ču­nje­go­vi­na­pi­si­iz­po­vi­je-sti­rad­nič­ko­ga­po­kre­ta­u­Su­bo­ti­ci­i­oko­li­ci­te­re­por­ta­že.­Vi­šu­ško­lu­druš­tve­no-po­li­tič-kih­zna­no­sti­u­No­vom­Sa­du­za­vr­šio­je­1965.

Je­dan­je­od­osni­va­ča­su­bo­tič­ko­ga­ča-so­pis­Ru ko vet i­du­go­go­diš­nji­član­nje­go­va­ured­niš­tva­(1955.-70.,­1972.-83.).­U­knji-žev­no­sti­se­ja­vlja­s­pri­po­vi­jet­ka­ma­(Hr­vat­ska­ri­ječ,­1952.),­a­toj­knji­žev­noj­vr­sti­pri­pa­da­i­naj­ve­ći­broj­nje­go­vih­tek­sto­va.­

Naj­ve­ći­broj­knji­žev­nih­pri­lo­ga­ob­ja­vio­je­u za­vi­čaj­noj­pe­ri­o­di­ci­(Ru ko vet,­1955.-69.,­1972.,­1974.-75.,­1977.-78.,­1980.-81.,­1985.,­1987.-88.,­1990.,­1995.),­no­su­ra­đu­je­još­i­u­osječ­koj­Re vi ji­(1972.),­som­bor­skim­Do me­ti ma (1975.)­i­zre­nja­nin­skoj­Ula­zni­ci (1976.) te­kro­ni­ci­rad­nič­ko­ga­po­kre­ta­Cvet slo bo de (Su­bo­ti­ca,­1980.).­Au­tor­je­vi­še­od­60­pri­po-vi­je­da­ka­i­no­ve­la,­ko­je­su­ob­ja­vlje­ne­u­pet­zbir­ki:­Do­la­zak­ne­zva­nih, Po koj ni kov brat, Hro ni ka pa kla (po­sve­će­na­po­gi­nu­lim­bor-ci­ma­Osme­voj­vo­đan­ske­udar­ne­bri­ga­de),­Več­nost­tre­nut­ka i Sun­čev­zrak­u­ka­pi­su­ze.

Pri­po­vjed­na­mu­je­pro­za­te­mat­ski­od-re­đe­na­dvje­ma­ve­li­kim­cje­li­na­ma:­po­vi­je-sna­(do­ga­đa­ji­iz­ra­ta­i­čo­vjek­u­ra­tu)­i­iz­su­vre­me­no­ga­ži­vo­ta­(sud­bi­na­lju­di,­če­sto­ne­obič­nih,­ne­go­ne­ka­ko­»iš­ča­še­nih«­iz­nor­mal­no­sti).­U­rat­nim­pri­po­vi­jet­ka­ma­do­ga­đa­ji­i­li­ko­vi­–­su­di­o­ni­ci­NOB-a,­po­sve­re­a­li­stič­ki­pri­ka­zi­va­ni,­naj­češ­će­su­po­zi­tiv-no­ko­no­ti­ra­ni­(hra­brost,­us­traj­nost,­pod­vi­zi,­oprav­da­nost­žr­tve…),­a­ne­ga­tiv­ne­ka­rak­te-ri­sti­ke­re­zer­vi­ra­ne­su­za­»ne­pri­ja­te­lje«­(zle­na­mje­re,­tu­đin­ci­na­te­ri­to­ri­ju,­ba­ha­tost­u­po­na­ša­nju,­kr­vo­žed­nost…),­či­me­je­pro­za­

Josip­ Klarski

Page 169: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLA SJE NA ŠIH RAV NI

161

po­pri­mi­la­zna­čaj­ke­soc­re­a­li­zma.­U­pri­po-vi­jet­ka­ma­dru­ge­te­ma­ti­ke,­prem­da­su­si­tu-i­ra­ne­u­su­vre­me­nost,­vi­še­ne­do­mi­ni­ra­ju­sna­žni­re­a­li­stič­ki­pro­se­dei­u­na­ra­ci­ji,­ne­go­se­na­do­mješ­ta­ju­fik­ci­o­nal­nim­i­ire­al­nim­sa­stav­ni­ca­ma,­ko­je­su­po­mi­je­ša­ne­i­s­pri-ta­je­nim­hu­mo­rom,­či­me­se­vr­ši­im­pli­cit­na­kri­ti­ka­so­ci­ja­li­stič­ke­zbi­lje.­Ta­kve­zna­čaj­ke­nje­go­ve­pro­ze­od­re­đu­ju­ga­i­kao­mo­der­ni-stič­ko­ga­pri­po­vje­da­ča.­Užli­je­blje­nost­pak­u­za­vi­čaj­ne­kra­jo­li­ke,­lo­kal­na­to­po­no­ma­sti-ka,­bu­nje­vač­ka­ono­ma­sti­ka­te­mje­sni­ikav-ski­go­vor­ju­na­ka­iz­rav­ni­je­ga­na­ve­zu­ju­na­mje­snu­hr­vat­sku­knji­žev­nu­tra­di­ci­ju.­Vješt­je­u­knji­žev­noj­tvor­bi­ose­buj­nih­ka­rak­te­ra­glav­nih­li­ko­va,­ko­ji­če­sto­do­la­ze­u­su­kob­sa­so­bom­i­sa­svo­jom­oko­li­nom,­što­ne­ri-jet­ko­za­vr­ša­va­tra­gi­ko­mič­nim­si­tu­a­ci­ja­ma­ili­rad­nja­ma,­no­ne­ki­put­umjet­nič­ki­ne­do-volj­no­uvjer­lji­vo.

U­ro­ma­nu­Taj­ni­ži­vot­od­bor­ni­ka­(1972.;­pi­san­1958.-62.­i­dje­lo­mi­ce­ob­ja­vljen­u­ča-so­pi­su­Ru ko vet)­rad­nja,­ta­ko­đer­smješ­te­na­u­su­vre­me­nost,­u­vri­je­me­ko­mu­ni­zma,­pra-ti­čo­vje­ka­s­mar­gi­ne­ko­ji­je­slu­čaj­no­iza-bran­za­od­bor­ni­ka­na­rod­no­ga­od­bo­ra­grad-ske­skupšti­ne­iz­če­tvr­ti­u­pred­gra­đu.­Taj­do­ga­đaj­do­no­si­ve­li­ke­pro­mje­ne­u­nje­gov­ži­vot­i­nje­go­ve­će­po­slje­di­ce­teš­ko­mo­ći­ra-zu­mje­ti­te­ovla­da­ti.­Splet­obič­nih­ži­vot­nih­okol­no­sti,­ko­ji­će­se­zbi­va­ti­od­bor­ni­ku­Ma-ti­ji­Raj­či­ću,­po­ka­zi­vat­će­ljud­sko­li­ce­so­ci-ja­li­zma,­a­nji­ho­va­tri­vi­jal­nost­u­funk­ci­ji­je­pro­pi­ti­va­nja­vri­jed­no­sti­ko­je­vla­da­ju­u­so­ci-ja­li­stič­kom­druš­tvu.­Po­seb­no­je­za­ni­mlji­va­na­ra­tiv­na­struk­tu­ra­ro­ma­na­–­pi­sa­na­je­iz­bu­duć­no­snih­per­spek­ti­va,­što­kod­či­ta­te­lja­stva­ra­do­jam­ne­stvar­no­sti.­

Au­tor­je­i­me­mo­ar­ske­kro­ni­ke­rad­nič-ko­ga­i­an­ti­fa­ši­stič­ko­ga­po­kre­ta­u­Ta­van-ku­tu­Cr ve ni pe sak­(1985.),­što­pred­sta­vlja­pr­vi­ozbilj­ni­ji­na­pis­iz­po­vi­je­sti­to­ga­mje­sta.­U­dra­mi­Do­la­zak­Stvo­ri­te­lja (Ru ko vet,­10-12/1995)­raz­ra­ču­na­va­se­s­to­ta­li­ta­ri­zmom,­ko­ji­iz­la­že­osu­di.­Mo­no­dra­ma­Ili ja Tro skot i nje go va di ca­je­di­no­je­nje­go­vo­dje­lo­na-pi­sa­no­na­bu­nje­vač­koj­ika­vi­ci.­Pra­i­zve­de­na­je­u­Su­bo­ti­ci­1998.­(dram­ska­sek­ci­ja­HKC­»Bu­nje­vač­ko­ko­lo«)­i­ob­ja­vlje­na­na­kon­au-to­ro­ve­smr­ti­(Kla sje na ših rav ni,­5-6/2010).­

Bio­je­član­Druš­tva­knji­žev­ni­ka­Voj-vo­di­ne.­Do­bit­nik­je­Li­sto­pad­ske­na­gra­de­Su­bo­ti­ce­(1975.).­Pre­vo­đen­je­na­ma­đar­ski­i­ma­ke­don­ski.­Pot­pi­si­vao­se­i­kao­K­i i K.­J,­a­na­di­mak­mu­je­bio­Bal­zac.­Po­ko­pan­je­na­Sen­ćan­skom­gro­blju­u­Su­bo­ti­ci.­Da­nas­u­Ta­van­ku­tu­uli­ca­u­ko­joj­je­ro­đen­no­si­nje-go­vo­ime.

Dje­la:­Do­la­zak­ne­zva­nih,­Su­bo­ti­ca,­1959;­Po koj­ni kov brat,­Kru­še­vac,­1965;­Taj­ni­ži­vot­od­bor­ni­ka, Su­bo­ti­ca,­1972;­Hro ni ka pa kla,­Su­bo­ti­ca,­1975;­Sun­čev­zrak­u­ka­pi­su­ze,­Su­bo­ti­ca,­1978;­Več­nost­tre nut ka,­Su­bo­ti­ca,­1978;­Cr ve ni pe sak, Su bo ti ca, 1985.

Lit.:­P.­Šar­če­vić,­Od da nas do su tra : Ese ji i kri ti­ke,­Su­bo­ti­ca,­1962;­G.­Ki­kić,­An­to­lo­gi­ja­pro­ze­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­1971;­B.­Kr­stić,­Čo­vek­i­vre­me­Jo­si­pa­Klar­skog,­Ru ko vet­3-4­/1978,­Su-bo­ti­ca;­V.­Se­kelj,­23­kri­ti­ke,­No­vi­Sad­–­Irig,­1988;­L.­Mer­ko­vić,­Bi­bli­o­gra­fi­ja­ča­so­pi­sa­»Ru­ko­vet«­maj­1955­–­april­1990,­Ru ko vet,­5/1990,­Su­bo­ti­ca;­A.­Se­ku­lić,­Knji­žev­nost­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­u­XX.­sto­lje­ću,­Za­greb,­1996;­In­me­mo­ri­am­:­Jo­sip­Klar-ski,­Su­bo­tič­ke­no­vi­ne,­10.­X.­1997,­Su­bo­ti­ca;­M.­Mi­ko­vić,­Ro­man­u­knji­žev­no­sti­Hr­va­ta­u­Voj­vo-di­ni,­Knji­žev­na­re­vi­ja,­3-4/2008,­Osi­jek;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009.

T.­Žig­ma­nov

KLA SJE NA ŠIH RAV NI,­knji­žev­ni­ča-so­pis.­1.­Po­kre­nut­je­u­Su­bo­ti­ci­1935.­od­stra­ne­kul­tur­nih­dje­lat­ni­ka­i­pi­sa­ca­an­ga-ži­ra­nih­u­Su­bo­tič­koj­ma­ti­ci­i­Puč­koj­ka-si­ni­ka­ko­bi­oku­pio­»sta­ri­je­i­mla­đe­pi­sce­Voj­vo­di­ne,­ko­ji­se­osje­ća­ju­hr­vat­ski«.­Do­ra­ta­ima­pod­na­slov­»van­po­li­tič­ki­po­vre-me­ni­ča­so­pis­za­knji­žev­nost­i­kul­tu­ru«­(od­br.­4­»ne­po­li­tič­ki«).­Na­klad­nik­mu­je­bi­la­

Klasje naših ravni,­br.­5,­Subotica,­1938.

Page 170: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLA SJE NA ŠIH RAV NI

162

Puč­ka­ka­si­na­iz­Su­bo­ti­ce,­a­izaš­lo­je­pet­bro­je­va­(po­dva­bro­ja­1935.­i­1936.­te­je­dan­1938.).­Ti­je­kom­ra­ta­iz­da­je­ga­Druš­tvo­bač-kih­Hr­va­ta­u­Za­gre­bu­kao­»ča­so­pis­bač­ko-ba­ranj­skih­Hr­va­ta­:­po­vre­me­ni­ča­so­pis­za­is­tra­ži­va­nje­kul­tu­re,­ži­vo­ta­i­obi­ča­ja­bač-ko-ba­ranj­skih­Hr­va­ta«­(u­br.­1-2/1944.­»za­kul­tu­ru,­knji­žev­nost,­ži­vot­i­obi­ča­je­bač­ko-ba­ranj­skih­Hr­va­ta«),­a­ob­ja­vlje­na­su­ukup-no­če­ti­ri­bro­ja­u­tri­go­diš­ta­(po­je­dan­broj­1942.­i­1943.­te­dvo­broj­1944.).­Imao­je­vi­še­ured­ni­ka­(An­dri­ja­Šok­čić­1935.,­Ivan­Ma­la-gur­ski­1936.,­Fra­njo­Ku­jun­džić­1938.,­Mar-ko­Čo­vić­1942.-43.,­Ma­rin­Ra­di­čev­1944.),­

no­uvi­jek­ja­snu­ure­đi­vač­ku­ori­jen­ta­ci­ju­sa­sna­žnim­ka­to­lič­kim­pe­ča­tom.­Glav­na­mu­je­vo­di­lja­bi­la­afir­ma­ci­ja­mje­sno­ga­hr­vat-sko­ga­knji­žev­no­ga,­znan­stve­no­ga­i­uop­će­kul­tur­no­ga­stva­ra­laš­tva.­Ia­ko­se­me­đu­rat­ni­i­rat­ni­bro­je­vi­vo­de­kao­isti­te­čaj,­raz­li­ke­su­vi­dlji­ve­ne­sa­mo­u­na­klad­ni­ku­ne­go­i­u­fi­zič­koj­ve­li­či­ni­i­op­se­gu­ča­so­pi­sa­(do­ra-ta­for­mat­A4,­64­stra­ni­ce,­osim­br.­5­s­52­stra­ni­ce,­dok­je­rat­ni­for­mat­24­cm­i­op­se­ga­72,­76­i­164­stra­ni­ca)­te­gra­fič­kom­ure­đe-nju,­a­do­ne­kle­i­u­te­ma­ti­ci,­jer­su­na­bro­je­ve­iz­da­ne­u­Za­gre­bu­utje­ca­li­i­rat­ni­do­ga­đa­ji.­Ča­so­pis­je­bio­do­bro­pri­hva­ćen­od­kul­tur­ne­i­struč­ne­jav­no­sti­u­Hr­vat­skoj­bli­ske­Ka­to-lič­koj­cr­kvi.­Pre­fe­ri­rao­je­na­ci­o­nal­no-ro-man­ti­čar­sko­ra­zu­mi­je­va­nje­knji­žev­no­sti­i­po­vi­je­sti,­a­na­ure­đi­vač­ki­kon­cept­utje­cao­je­i­hr­vat­ski­kler­iz­Su­bo­ti­ce,­pri­je­sve­ga­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Blaš­ko­Ra­jić­i­mla­di­Ivan­Ku­jun­džić.­Broj­4/1936­bio­je­te­mat-

ski,­po­sve­ćen­ve­leb­noj­su­bo­tič­koj­pro­sla-vi­250.­go­diš­nji­ce­do­la­ska­jed­ne­sku­pi­ne­Bu­nje­va­ca­u­Bač­ku.­Me­đu­su­rad­ni­ci­ma­su­bi­li­knji­žev­ni­ci­Jo­sip­An­drić,­Stje­pan­Bar-to­lo­vić,­Sti­po­Beš­lin,­Mar­ko­Čo­vić,­An­te­Jak­šić,­Alek­sa­Ko­kić,­Ivan­Ma­la­gur­ski­Ta­nar,­Ma­rin­Še­mu­dva­rac­i­dr.­Ma­njim­pri­lo­zi­ma­bi­li­su­za­stu­plje­ni­i­au­to­ri­iz­Hr-vat­ske:­Vin­ko­Ni­ko­lić,­Ivan­Esih,­Mi­ro­slav­Stem­mer,­Pe­tar­Gr­gec,­Ru­dolf­Hor­vat­i­dr.­Je­dan­broj­su­rad­ni­ka­Kla sja­na­kon­us­po­sta-ve­so­ci­ja­li­stič­ko­ga­su­sta­va­pre­stao­je­jav­no­dje­lo­va­ti­–­ne­ki­su­otiš­li­u­emi­gra­ci­ju­(npr.­Mar­ko­Čo­vić),­dru­gi­su­osu­đe­ni­na­za­tvor­(npr.­Ivan­Ku­jun­džić,­An­te­Se­ku­lić),­a­osta-li­su­se­uglav­nom­po­ja­vlji­va­li­sa­mo­u­kru-go­vi­ma­oko­Ka­to­lič­ke­cr­kve­(Jo­sip­An­drić,­An­te­Jak­šić­i­dr.).­

2.­No­vi­te­čaj­ob­no­vljen­je­1996.­kao­pr­vi­hr­vat­ski­knji­žev­ni­ča­so­pis­u­Voj­vo-di­ni­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­No­si­pod­na­slov­»ča­so­pis­za­knji­žev­nost,­umjet-nost­i­zna­nost«,­a­od­1996.­do­2001.­još­i­»tro­mje­seč­ni­ča­so­pis­Bu­nje­vač­ke­ma­ti­ce­iz­Su­bo­ti­ce«­(na­kon­pro­mje­ne­nje­zi­na­ime­na­od­1999.­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­Su­bo­ti­ca).­Me-đu­tim,­di­na­mi­ka­iz­la­že­nja­bi­la­je­druk­či-ja:­dva­bro­ja­go­diš­nje­(1996.,­1997.,­1999.­i­2000.),­je­dan­broj­(1998.)­i­je­dan­dvo­broj­(2001.).­Na­klad­nik­je­naj­pri­je­Iz­da­vač­ka­ku­ća­HRID­1996.-99.,­za­tim­2000.-05.­Ma-ti­ca­hr­vat­ska­Su­bo­ti­ca­(od­2007.­kao­Ogra-nak­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­u­Su­bo­ti­ci),­ko­ja­ga­od­2006.­iz­da­je­u­suklnad­niš­tvu­s­NIU­Hr­vat­ska­ri­ječ­iz­Su­bo­ti­ce.­Od­2002.­naj­pri­je­su­izaš­la­tri­go­diš­nja­dvo­bro­ja­(2002.-04.),­za­tim­če­ti­ri­dvo­bro­ja­(2005.),­a­od­2006.­je­dvo­mje­seč­nik.­Glav­ni­su­ured­ni­ci­Be­la­Ga-brić­(1996.-98.),­Vik­to­ri­ja­Grun­čić­(1999.-2003.),­od­2004.­za­jed­no­ga­ure­đu­ju­La­zar­Mer­ko­vić,­Mi­lo­van­Mi­ko­vić,­Pet­ko­Voj­nić­Pur­čar­i­Sti­pan­Stan­tić,­prem­da­ga­od­2002.­ne­for­mal­no­ure­đu­je­La­zar­Mer­ko­vić,­a­od­2006.­Mi­lo­van­Mi­ko­vić.

Za­raz­li­ku­od­for­ma­ta­(A4)­i­op­se­ga­od­sto­ti­njak­stra­ni­ca,­kva­li­te­ta­sa­dr­ža­ja­no­vo-ga­te­ča­ja­bi­la­je­ne­jed­na­ka.­Do­2001.­ured-niš­tvo­se­ni­je­rav­na­lo­stro­žim­estet­skim­i­znan­stve­nim­kri­te­ri­ji­ma­pri­ob­ja­vlji­va­nju­ra­do­va,­a­zbog­ne­pro­fe­si­o­nal­no­ga­upra-

Klasje naših ravni,­br.­1/1942,­Zagreb

Page 171: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLA SJE NA ŠIH RAV NI

163

vlja­nja­i­ure­đi­va­nja­te­utje­ca­ja­po­li­tič­ko­ga­seg­men­ta­hr­vat­ske­za­jed­ni­ce­ni­je­uspje­lo­oku­pi­ti­naj­va­žni­je­knji­žev­ni­ke,­znan­stve-ni ke­i­pu­bli­ci­ste,­ne­go­su­glav­ni­su­rad­ni­ci­bi­li­kul­tur­ni­dje­lat­ni­ci­sta­ri­je­ge­ne­ra­ci­je­(Ja­kov­Ko­pi­lo­vić,­Ivo­Pr­ćić­ml.,­Vik­to­ri­ja­Grun­čić,­Be­la­Ga­brić)­ili­pak­stva­ra­te­lji­bli-ski­De­mo­krat­skom­sa­ve­zu­Hr­va­ta­u­Voj­vo-di­ni­(Li­di­ja­Mol­zer,­Mi­li­voj­Pr­ćić,­Bran­ko­Je­gić)­i­Ka­to­lič­koj­cr­kvi­(sve­će­ni­ci­Mar­ko­Vu­kov,­La­zar­No­va­ko­vić,­An­dri­ja­Ko­pi­lo-vić,­La­zar­Ivan­Krm­po­tić,­Mar­ko­Klja­jić­i­dr.).­Ne­do­volj­na­struč­nost­u­upra­vljač­kim­i­ure­đi­vač­kim­pr­o­ce­si­ma­re­zul­ti­ra­la­je­ne­za-do­vo­lja­va­ju­ćim­vi­zu­al­nim­iz­gle­dom­i­gra-fič­kim­rje­še­nji­ma,­sla­bom­au­to­re­pre­zen­ta-ci­jom­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti­u­Voj­vo­di­ni­te­ne­u­čin­ko­vi­tim­pla­sma­nom­i­ne­mo­guć­noš-ću­da­stvo­ri­či­ta­telj­sku­pu­bli­ku.

Na­kon­pro­mje­ne­ured­niš­tva­2002.­vi-dlji­vo­je­osna­že­no­ob­ja­vlji­va­nje­knji­žev­nih­pri­lo­ga­svih­vr­sta,­po­gla­vi­to­već­afir­mi­ra-nih­au­to­ra­iz­su­bo­tič­ko­ga­knji­žev­no­ga­kru-ga­(La­zar­Mer­ko­vić,­Pet­ko­Voj­nić­­Pur­čar,­Vo­ji­slav­Se­kelj,­Mi­li­voj­Pr­ćić,­Mi­lo­van­Mi­ko­vić,­La­zar­Fran­ciš­ko­vić,­Ro­bert­G.­Tilly,­Zvon­ko­Sa­rić­i­dr.),­za­tim­knji­žev-ni­ka­iz­No­vog­Sa­da­i­Sri­je­ma­(Ja­sna­Mel-vin­ger,­Stje­pan­Bar­toš,­Vla­di­mir­Boš­njak,­To­mi­slav­Ke­tig)­te­Po­du­na­vlja­(Ru­ža­Si­la-đev,­Ivan­An­dra­šić),­a­češ­će­se­ob­ja­vlju­ju­i­pu­bli­ci­stič­ki­ra­do­vi­(Na­co­Ze­lić,­Aloj­zi­je­Stan­tić,­An­to­ni­ja­Čo­ta­i­dr.).­U­znat­no­ma-njem­omje­ru­za­stu­plje­ni­su­znan­stve­ni­ra-do­vi­o­knji­žev­nim,­po­vi­je­snim,­druš­tve­nim­i­fi­lo­zo­fij­skim­te­ma­ma­(An­te­Se­ku­lić,­Ja­sna­Mel­vin­ger,­Sa­nja­Vu­lić,­Ste­van­Mač­ko­vić,­Sla­ven­Ba­čić,­To­mi­slav­Žig­ma­nov­i­dr.),­a­na­kon­2006.­krug­su­rad­ni­ka­iz­Voj­vo­di­ne­znat­no­se­sma­njio­pa­se­stje­cao­do­jam­da­je­po­sta­jao­mo­no­pol­za­od­re­đe­ni­broj­knji­žev-ni­ka­i­pu­bli­ci­sta­gle­de­ob­ja­vlji­va­nja.­Iz­o­sta-ja­lo­je­su­stav­no­uklju­či­va­nje­mla­đih­au­to­ra,­a­ne­do­sta­jao­je­i­pro­miš­lje­ni­ji­pri­stup­va­lo-ri­za­ci­ji­knji­žev­ne­baš­ti­ne­te­ak­tu­al­ne­knji-žev­ne­pro­duk­ci­je,­una­toč­to­mu­što­su­pr­vih­ne­ko­li­ko­go­di­na­od­pro­mje­ne­ured­nič­ko­ga­vi­je­ća­2002.­knji­žev­ni­pri­ka­zi­i­kri­ti­ke­bi­li­re­do­vi­to­za­stu­plje­ni,­što­vi­še,­ci­je­li­te­mat­ski­di­je­lo­vi­bi­li­su­po­sve­će­ni­po­je­di­nim­stva-

ra­te­lji­ma­(npr.­Ba­lin­tu­Vuj­ko­vu­­1-2/2003,­1-­2/2004,­3-4/2005;­Ma­ti­ji­Po­lja­ko­vi­ću­3-4/2004;­La­za­ru­Mer­ko­vi­ću­11-12/2006;­Pet­ku­Voj­ni­ću­Pur­ča­ru­5-6/2004;­Mi­li­vo­ju­Pr­ći­ću­1-2/2005).­U­nji­ma­su­sve­stra­ni­je­te-ma­ti­zi­ra­na­nji­ho­va­knji­žev­na­dje­la,­me­đu-tim,­au­to­ri­su­na­pi­sa­ma­hom­mje­sni­ko­le­ge­pi­sci­i­u­tim­na­sto­ja­nji­ma­go­to­vo­po­sve­iz­o-sta­ju,­iz­u­zme­li­se­je­zi­ko­slov­ka­Sa­nja­Vu­lić,­re­le­vant­ni­ji­knji­žev­ni­ci­i­znan­stve­ni­ci­iz­Hr­vat­ske­i­Sr­bi­je.­

Od­2002.­re­do­vi­to­se­ob­ja­vlju­ju­i­li­kov-ni­pri­lo­zi­(sli­ke,­cr­te­ži,­fo­to­gra­fi­je,­gra­fič­ke­ilu­stra­ci­je,­skulp­tu­re)­hr­vat­skih­li­kov­nih­umjet­ni­ka­iz­Voj­vo­di­ne­od­sta­ri­je­ge­ne­ra­ci-je­(Sti­pan­Ko­pi­lo­vić,­Je­le­na­Čo­vić,­Gu­stav­Mat­ko­vić,­Ne­sto­Or­čić,­Ivan­Jan­drić,­Ka-ta­ri­na­Ton­ko­vić­Ma­ri­jan­ski,­Ci­li­ka­Du­lić­Ka­si­ba,­Jo­sip­Ago­Sken­de­ro­vić,­Au­gu­stin­Ju­ri­ga,­Ana­Beš­lić­i­dr.)­do­onih­naj­mla­đih­(Lea­Vi­da­ko­vić,­Sr­đan­Mi­lo­da­no­vić,­Dar­ko­Vu­ko­vić­i­dr.),­uz­krat­ke­pri­ka­ze­nji­ho­va­stva­ra­laš­tva­i­ži­vo­to­pis,­naj­češ­će­iz­pe­ra­Ol­ge­Šram­i­Ol­ge­Ko­va­čev­Nin­kov.

God.­2009.­ča­so­pis je­do­bio­na­gra­du­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­Du­šan­Lo­pa­šić­za­naj­bo-lje­ure­đi­va­no­knji­žev­no­gla­si­lo­u­raz­do­blju­2007.-08.­u­iz­da­nju­ogra­na­ka­Ma­ti­ce­hr-vat­ske.

Lit.:­A.­Se­ku­lić,­Li­sto­vi­i­ča­so­pi­si­bač­kih­Hr­va­ta­od­Iva­na­An­tu­no­vi­ća­do­1941.,­Mi gra cij ske te me, 3/1990,­Za­greb;­M.­Mi­ko­vić,­Is­pre­ki­da­ni­kon­ti­nu-i­tet­su­bo­tič­kih­knji­žev­nih­li­sto­va­i­ča­so­pi­sa,­Ru­ko vet,­7-8-9/1995,­Su­bo­ti­ca;­A.­Se­ku­lić,­Knji­žev­nost­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­u­XX.­sto­lje­ću,­Za­greb,­

Klasje naših ravni,­br.­3-4/2007,­Subotica

Page 172: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLA SJE NA ŠIH RAV NI

164

1996;­Žig,­66,­67,­Su­bo­ti­ca,­1997;­Kla sje na ših rav ni,­1-2/2002,­Su­bo­ti­ca;­­N.­Ze­lić,­Gla­si­la­–­no-vi­ne­bač­kih­Hr­va­ta,­Hr­vat­ski­ise­lje­nič­ki­zbor­nik­2004.,­Za­greb,­2003;­V.­Bre­šić,­Či­ta­nje­ča­so­pi­sa : Uvod­u­stu­dij­hr­vat­ske­knji­žev­ne­pe­ri­o­di­ke­19.­sto­lje­ća,­Za­greb,­2005;­D.­Lu­ić-Vu­drag,­Bu­nje­vač­ki­ča­so­pis­»Kla­sje­na­ših­rav­ni«­(1935.­–­1944.)­u­oču-va­nju­hr­vat­skog­iden­ti­te­ta,­Kla sje na ših rav ni, 3-4/2008,­Su­bo­ti­ca;­Hr­vat­ska­ri­ječ, 324, Su bo ti ca, 22.­V.­2009;­M.­Mi­ko­vić,­O­hr­vat­skim­knji­žev­nim­ča­so­pi­si­ma­»Bu­nje­vač­ko­ko­lo«,­»Kla­sje­na­ših­rav-ni«,­»Nji­va«­i­»Ru­ko­vet«,­Kla sje na ših rav ni,­11-12/2009,­Su­bo­ti­ca;­J.­Basch­[M.­Miković],­Sa­dr­žaj­ča­so­pi­sa­»Kla­sje­na­ših­rav­ni«,­1996.­–­2002.,­Kla­sje na ših rav ni,­7-8/2010,­Su­bo­ti­ca;­­J.­Basch­[M.­Miković],­Sa­dr­žaj­ča­so­pi­sa­»Kla­sje­na­ših­rav­ni«­2002. – 2010., Kla sje na ših rav ni,­9-10/2010,­Su-bo­ti­ca;­­L.­Mer­ko­vić,­Bi­bli­o­gra­fi­ja­»Kla­sja­na­ših­rav­ni«­po­vre­me­nog­van­po­li­tič­kog­ča­so­pi­sa­za­knji­žev­nost­i­kul­tu­ru­1935.­–­1944.,­Su­bo­ti­ca,­2010;­Ž.­Ze­lić,­Knji­žev­na­kri­ti­ka­u­sta­rim­go­diš­ti­ma­»Kla­sja­na­ših­rav­ni«,­Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hr­vat­ske­knji­ge­i­ri­je­či­:­Zbor­nik­ra­do­va­sa­znan­stvenih­skupova­2006.­–­2010.,­Su­bo­ti­ca,­2011;­T.­Žig­ma­nov,­Iza­zo­vi,­sa­bi­ra­nja,­su­mje­ra­va­nja­i­tu­ma­če­nja­:­Stu­di­je­i­ogle­di­o­knjiš­kim­i­knji­žev­nim­te­ma­ma­hr­vat­sko­ga­is­toč­nog­za­gra­nič­ja,­Pe­čuh,­2012;­T.­Žig­ma­nov,­140­go­di­na­pro­duk­ci­je­knji-žev­nih­i­kul­tur­nih­ča­so­pi­sa­po­du­nav­skih­Hr­va­ta,­X.­Me­đu­na­rod­ni­kro­a­ti­stič­ki­znan­stve­ni­skup­:­Zbor nik ra do va,­Pe­čuh,­2012.

T.­Žig­ma­nov

KLAŠ NJA,­dio­amo­va,­konj­ske­opre­me.­U­Bu­nje­va­ca­se­zo­ve­još­i­»ku­bu­ra«.­Iz­ra­đu­je­se­od­ko­že­u­ob­li­ku­spljoš­te­ne­ci­je­vi­pro-mje­ra­6­–­7­cm­i­du­lji­ne­30­–­40­cm.­Kroz­nju­se­pro­vla­če­štran ge,­tj.­užad,­ko­ja­se­ve-zu­ju­na­ždrep­ča­nik.­Slu­ži­kao­štit­nik­ka­ko­užad­ko­nje­ne­bi­žu­lja­la­po­re­bri­ma.­Sva­ki­am­ima­dvi­je­klaš­nje,­ko­je­idu­uz­li­je­vi­i­de­sni­konj­ski­bok.

Ri­ječ­po­sto­ji­i­u­di­ja­lek­ti­ma­Dal­ma­ci­je,­dal­ma­tin­skog­za­le­đa,­te­Bo­sne­i­Her­ce­go­vi-ne,­ali­u­zna­če­nju­tka­ne­pro­stir­ke­od­vu­ne­(ili­gru­bog­suk­na)­te­žen­skih­do­ko­lje­ni­ca.­Ne­ja­sne­je­eti­mo­lo­gi­je,­no­pre­ma­Pe­tru­Sko­ku,­ri­ječ­je­na­sta­la­ukrš­ta­njem­dvi­ju­osno­va:­la­ti­ni­zma­cal cea­(obu­ća)­i­sla­ven-sko­ga­ko­rije­na­*hol-­­ko­ji­ni­je­po­tvr­đen­u­ju­žno­sla­ven­skim,­već­sa­mo­u­sje­ver­no­sla-ven­skim­je­zi­ci­ma.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad-Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­Dž.­Ja­hić,­Rječ­nik­bo­san­skog­je­zi­ka,­Sa­ra­je­vo,­2012;­Rječ­nik­

Ce­tin­ske­kra­ji­ne­(http://usck.hr/);­Rječ­nik­Za­go­ri-ča­na­(www.za­go­ri­ca­ni.co­m).

P.­Sken­de­ro­vić­i­N.­Ušumović

KLEČ­KA­(prasl.­*klękati:­kle­ča­ti),­pri-mi­tiv­na­na­pra­va­za­ogra­ni­ča­va­nje­kre­ta­nja­ži­vo­ti­nja­ma.­U­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­naj­češ-će­se­sta­vlja­la­na­pse­ka­ko­ne­bi­pre­tje­ra-no­tje­ra­li­dru­ge­ži­vo­ti­nje­u­dvo­riš­tu­te­na­kr­ma­če­ka­ko­ču­va­ri­ma­na­nji­va­ma­ne­bi­po­bje­gle­u­za­si­ja­ne­ora­ni­ce­ili­vi­so­ke­ku-ku­ru­ze.­Sa­sto­ja­la­se­od­ogr­li­ce,­tj.­lan­ca,­či­ja­je­du­lji­na­ovi­si­la­o­vi­si­ni­ži­vo­ti­nje,­i­po­ve­će­ga­dr­ve­no­ga­di­je­la,­ko­ji­se­vje­šao­na­do­nji­dio­lan­ca­i­či­je­su­ve­li­či­na­i­te­ži­na­ovi­si­le­o­ve­li­či­ni­ži­vo­ti­nje.­Ogr­li­ca­se­sta-vlja­la­oko­vra­ta­ži­vo­ti­nji,­a­do­nji­dio­lan­ca­s­dr­ve­nim­di­je­lom­tre­bao­je­bi­ti­neš­to­iz­nad­ze­mlje­i­is­pred­pred­njih­no­gu.­Ti­me­je­sva-ko­druk­či­je­kre­ta­nje­od­la­ga­no­ga­bi­lo­ote-ža­no­jer­bi­ži­vo­ti­nje­u­tr­ku­no­ga­ma­uda­ra­le­u­dr­vo,­što­im­je­na­no­si­lo­bol.­La­nac­je­na­se­bi­imao­i­dio­ko­ji­je­spre­ča­vao­da­se­uvi­je­ka­ko­se­ži­vo­ti­nja­ne­bi­ugu­ši­la.

Iz­vor:­Kazivanje­Gr­ge­i­Do­mi­ni­ke­Pi­u­ko­vić­iz­Su-bo ti ce.

L.­Cvi­jin­i­I.­Pi­u­ko­vić

KLE TVA,­ar­ha­ič­na­go­vor­na­tvo­re­vi­na­ko­jom­se­za­zi­va­i­ba­ca­na­ne­ko­ga­zlo.­Bu-njev­ci­i­Šok­ci­tra­di­ci­o­nal­no­su­re­li­gi­o­zni­ka­to­li­ci,­ali­u­nji­ho­vim­obi­ča­ji­ma­ima­i­ne-krš­ćan­skih­ele­me­na­ta.­Je­dan­su­od­njih­i­kle­tve,­ia­ko­mno­gi­sa­ku­plja­či­bu­nje­vač­ko-ga­i­šo­kač­ko­ga­fol­klo­ra­tvr­de­ka­ko­u­po­du-nav­skih­Hr­va­ta­ni­su­ra­ši­re­ne.

Kle­tva­se­te­me­lji­na­vje­ro­va­nju­u­ma-gij­sku­moć­ri­je­či,­a­na­sta­je­iz­zle­na­mje­re­su­bjek­ta­ko­ji­je­iz­ri­če,­naj­češ­će­u­srdž­bi­po-tak­nu­toj­mr­žnjom,­osve­tom,­ne­mo­ći­i­sl.,­sa­že­ljom­da­se­zlo­do­go­di­ono­mu­ko­mu­su­upu­će­ne.­Kle­tva­ili­pro­kli­nja­nje­is­ka-zu­je­se­ka­da­ne­tko­ne­ko­mu­uči­ni­kriv­nju­ili­na­ne­se­ne­ko­zlo,­na­što­ga­oš­te­će­ni­pro-kli­nje,­od­no­sno­na­iz­vr­ši­te­lja­iz­ri­če­kle­tvu,­po­že­ljev­ši­mu­zlo,­ne­vo­lju,­pro­past,­tj.­ba-civ­ši­pro­klet­stvo­na­nje­ga.­Če­sto­po­či­nju­for­mu­lom­da bog da,­to­jest­da­Bog­dâ­(da­ti­se­do­go­di­ka­kvo­zlo).­Ta­kvi­su­pri­mje­ri­kle­ta­va­u­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca:­Da bog da te

Page 173: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLI NOV SKI

165

mo­je­oči­ne­vi­de,­Da­bog­da­ti­se­si­me­za­tr­lo, Da­bog­da­se­živ­ne­vra­tio, Da­bog­da­ti­zmi­ja­oči­po­pi­la,­Da­bog­da­ti­vra­na­oči­is­klju­va­la, Da­bog­da­s­đa­vlom­ti­kve­sa­dio, Da bog da ti se da da pri vr to u gro bu, Da bog da ti se ru ka osu ši la, Da bog da cr ko, Da bog da ti za­lik­tri­ba­lo,­Da­bog­da­ti­ja­upa­lio­svi­ću, Da bog da te ve li ki frašt uva tio, Da bog da od ti no va ca ku pio štran gu, Da bog da le go pa ne us to, Da bog da pro sio, Da bog da je­zik­pri­gri­zo,­Da­bog­da­se­od­zlo­be­spa­ru­šio, Da bog da suv kruv u mast uma ko, Da bog da s­ćo­ra­vim­nov­ce­di­lio...­U­san­to­vač­kih­Hr-va­ta­za­bi­lje­že­ne­su­i­ove­kle­tve:­An drak ti od no na dno pa kla, Da ti snaš le sve ne vo lje, Da­ti­an­đel­ču­var­za­spa­va­na­vik, Gu ja nek ti­oče­is­pi­je, Idi do bi sa, Idi u sto ne vo lja, Izi­la­ti­bo­la, Ko­le­ra­i­ku­ga­nek­ti­če­sto­na­vra tu, Led­da­ti­usiv­po­tu­če, Mo ra ti du­šu is ti ra la, Nek­ti­ze­mlja­ti­lo­iz­ba­ci, Ni u gro bu mi ra ne imo, Od no ti ro ga (vrag) do dna pa klen sko ga, Pro kle ti bi li se dam ko­li na una trag i to li ko una prid, Rđa­ti­ko­sti­izi­la, Si me da ti se osu ši lo – po tom stva ne imo, Škri­panj­mu­u­gr­lo­za­po, U og nju da se­pr­žio, Viš ti ce ti sr ce pro bo le, Vo da lad­na nek ti/vas no si…­U­Be­re­gu­i­Mo­noš­to­ru­Šok­ci­iz­ri­ču­spe­ci­fič­ne­kle­tve:­Bo la ti po ji­la,­Izi­la­ti­ži­vi­na, Idi u mut no mor je, Vrag ti od nio, Idi do sto vra go va.

U­krš­ćan­stvu­kle­tva­je­mo­ral­ni­pre­kr­šaj­–­gri­jeh,­no­za­nju­ne­ma­prav­nih­sank­ci­ja.­Ta­ko­đer­po­sto­ji­mo­guć­nost­ski­da­nja­kle-tve,­što­u­suš­ti­ni­zna­či­opro­sti­ti­iz­vr­ši­te­lju­po­či­nje­no­greš­no­dje­lo.

Iz­vor:­Pri­vat­na­ar­hi­va­Živ­ka­Man­di­ća.

Lit.:­I.­Pr­ćić,­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme, Su bo ti ca, 1939;­I.­Pr­ćić,­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme,­Su­bo­ti-ca,­1971;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Na rod ne umo tvo ri ne bač­kih­Bu­nje­va­ca,­Su­bo­ti­ca,­1997;­Op­ći­re­li­gij­ski­lek si kon,­Za­greb,­2002;­Hr vat ska en ci klo pe di ja, 5, Za­greb,­2003.

P.­Sken­de­ro­vić,­Z.­Pe­la­jić,­Ž.­Man­dić

KLI NOV­SKI,­Pa­vle­–­Pa­ja­(Pla­ti­če­vo,­Sri­jem,­25.­I.­1894.­–­No­vi­Žed­nik,­5.­V.­1977.),­su­dac,­pla­ni­nar,­pla­ni­nar­ski­pi­sac.­Sin­je­Mi­je­i­Te­re­zi­je,­rođ.­Fontányi.­Na-kon­gim­na­zi­je­u­Sri­jem­skoj­Mi­tro­vi­ci­ra-dio­je­u­tvor­ni­ci­ši­bi­ca­u­Osi­je­ku.­Za­Pr­vo-

ga­svjet­sko­ga­ra­ta­bio­je­voj­nik­u­Ga­li­ci­ji­i­sje­ver­noj­Ita­li­ji­(1915.-18.).­Na­Prav­nom­fa­kul­te­tu­u­Su­bo­ti­ci­di­plo­mi­rao­je­1924.­Po­sli­je­je­slu­žbo­vao­kao­su­dac­po­ra­znim­voj­vo­đan­skim­mje­sti­ma,­a­od­1938.­su­dac­je­Ape­la­cij­skog­su­da­u­No­vom­Sa­du.­Po­čet-kom­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­bio­je­ne­ko­vri­je­me­u­nje­mač­kom­za­ro­blje­niš­tvu.­Od­1946.­u­mi­ro­vi­ni­je,­is­pr­va­u­No­vom­Sa­du,­a­zad­njih­de­se­tak­go­di­na­ži­vo­ta­pro­veo­je­u­No­vom­Žed­ni­ku.­Po­ko­pan­je­mje­snom­gro­blju­u­No­vom­Žed­ni­ku.

Pla­ni­na­ri­ti­je­po­čeo­kao­gim­na­zi­ja­lac­po­Fruš­koj­go­ri,­a­pla­ni­ne­je­na­ro­či­to­za-vo­lio­kao­voj­nik­u­Kar­pa­ti­ma­i­Al­pa­ma.­Na­kon­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­upi­sao­se­u­Slo­ven­sko­pla­nin­sko­druš­tvo,­jer­u­Voj­vo-di­ni­ta­kva­druš­tva­ni­je­bi­lo,­i­re­do­vi­to­je­pla­ni­na­rio­po­Al­pa­ma.­Me­đu­osni­va­či­ma­je­pr­vo­ga­pla­ni­nar­sko­ga­druš­tva­u­Voj-vo­di­ni­Fruš ka go ra­u­No­vom­Sa­du­1924.,­či­je­je­po­dru­žni­ce­po­sli­je­osni­vao­u­voj­vo-đan­skim­mje­sti­ma,­gdje­je­ra­dio­kao­su­dac.­Po­sli­je­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­me­đu­po-kre­ta­či­ma­je­Po­kra­jin­sko­ga­pla­ni­nar­sko­ga­od­bo­ra­za­Voj­vo­di­nu­i­pr­vo­ga­po­sli­je­rat-no­ga­pla­ni­nar­sko­ga­druš­tva­Fruš ko gor ski ve nac­1948.­u­No­vom­Sa­du,­a­1950.­u­istom­gra­du­Pla­ni­nar­sko­ga­druš­tva­pen­zi­o­ne­ra.­

Vo­dio­je­pla­ni­nar­ske­po­ho­de,­lo­go­ro­va­nja­i­te­ča­je.­Pi­sao­je­o­pla­ni­nar­stvu­u­ča­so­pi-su­Kroz­pla­ni­ne­(1953.,­Be­o­grad)­i­bil­te­nu­Tu­ri­stič­ko­ga­druš­tva­Po­po­vi­ca.­Au­tor­je­član­ka­»Raz­voj­pla­ni­nar­stva­u­Voj­vo­di­ni«­u­al­ma­na­hu­Pla ni nar stvo Sr bi je­(Be­o­grad,­1951.).

Pavle Klinovski

Page 174: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLI NOV SKI

166

Lit.:­M.­Mar­ko­vić,­Pa­vle­Kli­nov­ski­:­Po­vo­dom­osam­de­se­te­go­di­ne­ži­vo­ta,­Na še pla ni ne,­1-2/1974,­Za­greb;­ In­me­mo­ri­am,­Hr vat ski pla ni nar, 7-8/1977,­Za­greb;­T.­An­dre­je­vić,­Pa­jo­Kli­nov­ski,­Dnev nik,­7.­V.­1977,­No­vi­Sad;­M.­Si­mić,­Isto ri ja su­bo­tič­kog­Prav­nog­fa­kul­te­ta­1920­1941,­Be­o­grad,­1999.

Ž.­Po­ljak­

KLIS (kli­sa­nje),­dječ­ja­muš­ka­igra­u­Bu-nje­va­ca.­Za­igru­je­po­treb­na­jed­na­lo pa ri ca (pa la, kliš­nja­ča),­tj.­štap­dug­je­dan­me­tar.­Iz­ra­đi­vao­se­od­da­ske,­ko­ja­se­s­jed­ne­stra-ne za­te­še­u­okru­glo­sa piš te,­a­na­dru­gom­kra­ju­u­ob­li­ku­lo pa ri ce.­Po­tre­ban­je­još­i­klis,­ko­ji­se­pra­vi­od­ta­nje­ga­okru­glo­ga­tvr-do­ga­dr­va,­pro­mje­ra­3-4­cm­i­du­ži­ne­15-30­cm,­za­ši­ljen­na­oba­kra­ja.­Mo­že­se­igra­ti­po­je­di­nač­no­i­u­dvi­je­jed­na­ke­sku­pi­ne,­a­pra­vi­la­se­raz­li­ku­ju­po­na­či­nu­iz­ba­ci­va­nja­kli sa­i­vred­no­va­nju­uda­ra­ca.

Pre­ma­jed­nom­na­či­nu,­na­kon­što­se­na­ze­mlji­na­či­ni­kru­žni­ca,­igrač­iz­sku­pi­ne­ko­ja­po­či­nje­igru­uzi­ma­kliš­nja­ču­u­jed­nu­ru­ku,­a­klis­u­dru­gu­te­is­pu­sti­klis­i­uda­ri­ga­kliš­nja­čom.­Ako­ga­u­le­tu­uhva­ti­pro­tiv-nič­ki­igrač,­sku­pi­na­se­mi­je­nja,­a­ako­pad­ne­na­ze­mlju,­pro­tiv­nič­ki­ga­igrač­ba­ca­s­tog­mje­sta­pre­ma­kliš­nja­či,­ko­ju­je­igrač­na­kon­udar­ca­spu­stio­unu­tar­kru­žni­ce.­Po­go­di­li­kli som kliš­nja­ču,­smje­nju­je­se­sku­pi­na;­ako­ne­po­go­di,­igrač­ko­ji­je­kliš­nja­čom­iz­ba­cio­klis­uzi­ma­kliš­nja­ču­i­njo­me­uda­ra­je­dan­od­vr­ho­va­kli sa.­Spre­tan­uda­rac­po­ši­lja­tu­vr­hu­uči­ni­da­klis­sko­či­i­dok­se­pre­vr­će­u­zra­ku,­tre­ba­ga­udar­cem­kliš­nja­če­od­ba­ci­ti­što­da­lje­jer­su­ko­ra­ci­na­po­vrat­ku­do­kru-žni­ce­bo­do­vi.

Dru­gi­je­na­čin­igre­da­se­u­ze­mlji­is-ko­pa­du­gu­lja­sta­uska­ja­ma­ši­ri­ne­lo pa ri ce, ko­ja­je­na­kra­je­vi­ma­pli­ća,­a­u­sre­di­ni­du-bo­ka­oko­6-7­cm.­S­li­je­ve­i­s­de­sne­stra­ne­ja­me­po­vu­če­se­rav­na­cr­ta­pod­pra­vim­ku-tom­na­pra­vac­ja­me­u­du­ži­ni­od­po­ko­ra­ka­sa­sva­ke­stra­ne.­Igra­po­či­nje­kad­igrač­ko­ji­iz­vo­di­po­čet­ni­uda­rac­na­mje­sti­klis­pre­ko­ja­me­oko­nje­zi­ne­sre­di­ne­i­lo pa ri com ba ci klis u­zrak.­Pro­tiv­nič­ki­igra­či­po­ku­ša­va­ju­ga­uhva­ti­ti­i­ako­us­pi­ju,­sku­pi­ne­se­mi­je­nja-ju,­zbog­če­ga­se­klis­na­sto­ji­ba­ci­ti­što­da­lje.­Ako­klis ni­je­uhva­ćen,­igrač­ko­ji­je­iz­veo­

po­čet­ni­uda­rac­sta­vlja­svo­ju­lo pa ri cu­pre­ko­ja­me­po­po­vu­če­noj­cr­ti,­a­igrač­iz­pro­tiv-nič­ke­sku­pi­ne,­ko­ji­je­bio­naj­bli­že­mje­stu­gdje­je klis pao,­uzi­ma­ga­i­s­tog­mje­sta­ga­đa­na­mješ­te­nu­lo pa ri cu.­Ako­je­po­go­di,­slje­de­ći­igrač­iz­po­čet­ne­sku­pi­ne­ba­ca­klis, a­ako­lo pa ri ca­ni­je­po­go­đe­na,­ta­da­igrač­ko­ji­je­ba­cio­klis­po­či­nje­ce ka ti.

Ce ka nje se­od­vi­ja­ta­ko­što­se­klis­jed-nim­kra­jem­sta­vi­u­ja­mu,­a­dru­gi­se­kraj,­ko­ji­ko­so­vi­ri­iz­nje,­uda­ra­lo pa ri com­ta­ko­da klis od­sko­či­u­vi­si­nu,­a­igrač­ga­do­če­ka­na lo pa ri cu­i­la­kim­ga­udar­cem­po­nov­no­na­sto­ji­uda­ri­ti­go­re­u­zrak,­a­na­kon­ne­ko­li-ko­uda­ra­ca,­zad­nji­se­put­klis uda­ri­ta­ko­da­što­da­lje­od­le­ti.­Pro­tiv­nič­ka­sku­pi­na­igra­ča­po­nov­no­po­ku­ša­va­uhva­ti­ti­klis­i­ako­us­pi­je,­sku­pi­ne­se­mi­je­nja­ju.­U­pro­tiv­nom,­igrač­ko­ji­je­ce kao po­po­seb­nim­pra­vi­li­ma­bro­ji­ko­ra­ke­od­ja­me­do­mje­sta­gdje­je­klis­pao­ta­ko­da­sva­ko­od­ska­ka­nje­kli sa­od­lo pa ri ce po­ve­ća­va­bro­je­nje­(npr.­za­pet­po­ko­ra­ku:­ako­na­po­čet­ku­ce ka nja­uda­re­ni­klis­od­mah­le­ti,­sva­ki­se­ko­rak­ra­ču­na­kao­je­dan;­ako­je­dan­put­od­sko­či­od­lo pa ri ce sva­ki­se­ko-rak­ra­ču­na­po­pet;­ako­je­od­sko­čio­dva­pu­ta,­za­sva­ki­se­ko­rak­ra­ču­na­de­set­itd.).­Igrač­ko­ji­je­ce kao mo­že­po­nov­no­ba­ci­ti­klis i ce ka ti­ili­po­do­go­vo­ru­to­ra­di­slje­de­ći­iz­sku­pi­ne.­Ako­pri­li­kom­ce ka nja­na­po­čet-ku­igre­klis slu­čaj­no­pad­ne­s­gor­nje­stra-ne­po­vu­če­ne­cr­te­pre­ko­ja­me,­sku­pi­ne­se­mi­je­nja­ju.­Po­bjed­nik­je­sku­pi­na­ko­ja­pr­va­na­pra­vi­do­go­vo­re­ni­broj­ko­ra­ka.­Ka­ko­ne­bi­doš­lo­do­ozlje­da­ru­ke,­igra­či­iz­pro­tiv­nič­ke­sku­pi­ne­klis mo­gu­hva­ta­ti­u­še pi cu­(ka­pu).

Lit.:­M.­Pe­ić­i­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih Bu nje va­ca,­Su­bo­ti­ca­–­No­vi­Sad,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr va ti,­Za­greb,­1991;­I.­Pe­tre­ka­nić,­Si­gre­bu­nje-vač­ke­muš­ke­mla­de­ži,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­(No­va)­:­Ka­len­dar­za­2000.­go­di­nu,­Su­bo­ti­ca,­1999;­A.­Se-ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić

KLI SA (tur.­Kilisâ:­cr­kva >­lat.­ec­cle­sia­>­grč.­ekklēsia),­na­ziv­za­vi­še­to­po­ni­ma­na­pod­ruč­ju­Bač­ke.­Osim­u­pod­ruč­ji­ma­gdje­žive­bač­ki­Hr­va­ti,­za­bi­lježen­i­su­i­u­dru­gim­di­je­lo­vi­ma­Bač­ke­(u­No­vom­Sa­du,­Laliću,­kraj­Ri­đi­ce,­De­ro­nja,­Do­ro­slo­va,­Sr­bo­bra­na,­Siv­ca,­Pe­trov­ca,­Kul­pi­na,­Đur-

KLI NOV SKI

Page 175: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLI SA

167

đe­va­i­dr.)­te­u­dru­gim­pod­ruč­ji­ma­ko­ji­ma­su­vla­da­li­Tur­ci­(Klis­kraj­Spli­ta;­u­Sla­vo-ni­ji­Kli­sa­kraj­Osi­je­ka,­Vi­ro­vi­ti­ce­i­Po­že­ge­i­dr.;­u­Sri­je­mu­u­Sri­jem­skim­Kar­lov­ci­ma­na­raz­va­li­na­ma­ne­ka­daš­nje­ve­li­ke­be­ne­dik-tin­ske­cr­kve­s­na­zi­vom­kli­sa­po­dig­nu­ta­je­da­naš­nja­ri­mo­ka­to­lič­ka­cr­kva;­u­Bo­sni­Kli-sa­kraj­Do­nje­ga­Va­ku­fa,­Vi­so­ko­ga,­Olo­va,­Sre­bre­ni­ce;­u­Ma­đar­skoj­Kli­sa­kraj­Po­ma­za­i­dr.).­To­po­ni­mi­ozna­ču­ju­mje­sta­gdje­je­u­sred­njem­vi­je­ku­sta­ja­la­cr­kva­–­bi­lo­kao­sa-mo­stal­na­gra­đe­vi­na­bi­lo­za­jed­no­s­dru­gim­zgra­da­ma­ko­je­su­s­njo­me­či­ni­le­cje­li­nu,­po­put­sa­mo­sta­na.­Ia­ko­su­lo­ka­li­te­ti­stra­da­li­za­tur­ske­vla­sti­ili­dru­gih­rat­nih­pu­sto­še­nja,­osta­ci­opu­stje­lih­ili­ra­zo­re­nih­ri­mo­ka­to­lič-kih­cr­ka­va­pri­je­tur­skih­osva­ja­nja­bi­li­su­znak­pre­po­zna­tlji­vo­sti­i­odre­đi­va­li­ime­no-va­nje­ši­rih­pred­je­la.­

Lit.:­R.­Gru­jić,­To­po­nim­»Kli­sa«­u­na­šim­obla­sti-ma,­Gla­snik­Skop­skog­na­uč­nog­druš­tva,­14,­Sko-plje,­1935;­A.­Se­ku­lić,­Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi­si, Za­greb,­1994;­Ž.­To­mi­čić,­Su­ho­po­lje­–­Kliš­ko­vac­:­Od­to­po­ni­ma­do­ar­he­o­loš­ke­spo­zna­je,­Sta ro hr­vat ska pro svje ta,­36,­Split,­2009;­Zs.­Szábo,­Cr ti­ce­iz­po­vi­je­sti­na­se­lja­Bač­ke­u­sred­njem­vi­je­ku, Su bo ti ca, 2010.

S.­Ba­čić

1.­Sa­laš­ko­na­se­lje­oko­10­km­ju­žno­od­Su­bo­ti­ce,­na­ce­sti­Su­bo­ti­ca­–­Čan­ta­vir.­To-po­nim­je­pr­vi­put­za­bi­lje­žen­na­jed­noj­ru-ko­pi­snoj­ge­o­graf­skoj­kar­ti­iz­1789.,­a­za­tim­na­ka­ta­star­skoj­kar­ti­iz­1846.­Da­naš­nja­ju-žna­gra­ni­ca­po­kla­pa­se­s­me­đu­na­rod­nom­au­to­ce­stom­E-75,­is­toč­nu­gra­ni­cu­či­ne­ne­na­se­lje­ne­ora­ni­ce,­za­pad­na­se­okvir­no­po­kla­pa­s­Ve­ru­šić­kim­ata­rom,­dok­se­za­sje­ver­nu­naj­češ­će­uzi­ma­ju­Ora­či­će­vi­sa­la-ši.­Sre­di­nom­Kli­se,­u­»do­lu«,­pro­la­zi­rje­či-ca­Čik,­ko­ja­je­ne­koć­slu­ži­la­za­na­pa­ja­nje­sto­ke,­kao­iz­vor­tr­ske­za­grad­nju­kro­vo­va,­a­lje­ti­za­ku­pa­nje,­dok­je­da­nas­ras­ko­pa­ni­ka­nal.­U­nje­zi­noj­bli­zi­ni,­na­uz­vi­ši­ci­ne-da­le­ko­od­ško­le,­na­la­ze­se­osta­ci­cr­kve­i­gro­blja­sred­njo­vje­kov­no­ga­na­se­lja,­vje­ro-jat­no­Ve­ru­ši­ća­(madž.­Vörösegyház).­Ti­je-kom­1960-ih­tu­su­pro­na­đe­ne­ljud­ske­ko­sti­i­ko­ma­di­ći­ope­ke.

Na­se­lje­ni­kad­ni­je­ur­ba­ni­zi­ra­no­ni­ti­je­for­mal­no­bi­lo­sa­mo­stal­na­mje­sna­za­jed­ni-ca,­ne­go­sa­mo­na­se­o­bi­na­uz­ce­stu,­tzv.­kraj,­po­znat­u­na­ro­du­pod­ime­nom­Kli­sa.­Pri­je­

je­bi­la­te­ri­to­ri­jal­no­po­di­je­lje­na­iz­me­đu­mje-snih­za­jed­ni­ca­No­vi­Žed­nik,­Žed­nik­(srp.­Sta­ri­Žed­nik)­i­Bi­ko­vo,­a­ka­da­je­1994.­for-mi­ra­na­mje­sna­za­jed­ni­ca­Ve­ru­šić,­ko­ja­ob­u-hva­ća­pod­ruč­ja­ne­ka­daš­njih­pu­sta­ra­Gor­nji­i­Do­nji­Ve­ru­šić,­po­sta­la­je­nje­zi­nim­di­je­lom.

Je­di­na­jav­na­usta­no­va­bi­la­je­ško­la,­osno­va­na­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va.­Osim­obra­zov­ne,­ima­la­je­i­vjer­sku­va­žnost,­jer­su­se­u­njoj­odr­ža­va­la­mi­sna­sla­vlja­o­ve­li­kim­blag­da­ni­ma.­Laj­čo­Bu­da­no­vić­ti-je­kom­1930-ih­tu­je­pla­ni­rao­po­di­ći­cr­kvu.­Mje­sto­cr­kve­no­pri­pa­da­žu­pi­Uz­ne­se­nja­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­u­Bi­ko­vu.­Dan­proš­te­nja­bio­je­13.­lip­nja,­blag­dan­sv.­An-tu­na­Pa­do­van­skog.­Na­se­lje­je­iz­me­đu­dva­svjet­ska­ra­ta­bi­lo­ve­o­ma­ži­vo:­po­sto­ja­le­su­tri­mi ja ne,­tri­ko­va­ča­i­dva­bog na ra.­Na-kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­mje­sto­se­ni­je­raz­vi­ja­lo­jer­je­tek­1981.­iz­gra­đe­na­as­falt­na­ce­sta­do­Su­bo­ti­ce,­ka­da­je­i­us­po­sta­vlje­na­au­to­bu­sna­li­ni­ja­od­Su­bo­ti­ce­do­Tor­njo­ša­(Čan­ta­vi­ra).­

Na­Kli­si­po­sto­je­tri­kri­ža.­Je­dan­je­po-di­gla­obi­telj­Ga­brić­Suk­no­vić­1906.,­dru­gi­obi­telj­Ga­brić­Von­dri­ni­u­pr­voj­po­lo­vi­ci­XX.­st.,­dok­je­Voj­nić-Tu­ni­ćev­križ­obi­telj,­s­do­puš­te­njem­su­bo­tič­ko­ga­bi­sku­pa­Ma­ti-je­Zve­ka­no­vi­ća,­pre­ni­je­la­1988.­s­pu­sta­re­Zob­na­ti­ca­(oko­Ma­lo­ga­Be­o­gra­da),­gdje­mu­je­pri­je­ti­lo­pot­pu­no­pro­pa­da­nje.­(On­dje­ga­je­1904.­po­di­gla­Gi­zel­la­Regényi,­rođ.­Lic-htnec­kert,­u­spo­men­na­po­gi­nu­log­su­pru­ga­La­jo­sa).­

Do­da­nas­je­osta­lo­oko­dva­de­se­tak­sa-la­ša.­Na­nji­ma­ži­ve­obi­te­lji­Ba­šić­Pal­ko­vić,­Ga­brić­Ben­či­ko­vi,­Ga­brić­Von­dri­ni,­Ga-brić­Gu­da­šo­vi,­Ku­jun­džić­Ga­ni­ni,­Mar­ko-vić,­Sti­pić,­Šar­če­vić,­Ora­čić,­Ru­ski,­Voj­nić­Tu­nić.

Ov­dje­je­ro­đen­bu­nje­vač­ki­kul­tur­ni­dje-lat­nik­prof.­Be­la­Ga­brić­(Ben­či­kov).­

Iz­vor:­Kazivanje­Iva­na­i­Ja­nje­Ga­brić,­Jo­se­i­Gi­ze­Ku­jun­džić­te­Ane­Šar­če­vić­s­Kli­se.

Lit.:­Cr­kve­fun­da­ci­je,­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­ili­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­ka­len­dar­(sa­sli­ka­ma)­za­pro­stu­go­di­nu­ 1929.,­ Su­bo­ti­ca,­ b.g.;­ L.­ Sze­ke­res,­Középko­ri­te­lepülése­k­Észak­ke­let­Bácskában, Új-vidék,­1983;­D.­Csúszó,­Könyörgésünk­színhelyei, 3,­Sza­bad­ka,­2005.­

L.­Cvi­jin­i­S.­Sti­pan

Page 176: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLI SA

168

2. Pod­ruč­je­ne­da­le­ko­od­Gra­di­ne­kraj­Som­bo­ra,­11­ki­lo­me­ta­ra­ju­go­i­stoč­no­od­Som­bo­ra,­na­93­me­tra­nad­mor­ske­vi­si­ne,­u­bli­zi­ni­de­sne­oba­le­Ve­li­ko­ga­bač­ko­ga­ka-na­la,­bla­go­uz­dig­nu­to­u­od­no­su­na­svo­ju­oko­li­nu.­

Pod­ruč­je­je­bi­lo­na­se­lje­no­u­sred­njem­vi­je­ku,­o­če­mu­svje­do­če­osta­ci­ne­kro­po­le­pro­na­đe­ni­ti­je­kom­ar­he­o­loš­kih­is­ka­pa­nja­1950-ih­i­1970-ih.­Ši­re­pod­ruč­je­Gra­di­ne­bi­lo­je­na­se­lje­no­i­ti­je­kom­osman­ske­vla­sti.­Po­vre­me­no­se­ti­je­kom­po­ljo­pri­vred­nih­ra-do­va­na­i­la­zi­na­ostat­ke­ope­ke­na­lo­ka­li­te­tu­»Man­di­ni­gu­zo­vi«,­puč­ki­na­ziv­za­tri­uz­vi-še­na­hum­ka­(A.­Se­ku­lić).­To­mu­u­po­tvr­du­ide­i­opis­s­po­čet­ka­XIX.­st.­U­ru­ko­pi­su­na­la­tin­skom­je­zi­ku­Ma­ti­je­Slat­ko­vi­ća­(Za­greb,­1754.­–­Som­bor,­1806.),­som­bor­sko­ga­žup-ni­ka,­za­bi­lje­že­no­je­da­se­na­pu­sta­ri­Gra­di-ni­mo­gu­vi­dje­ti­osta­ci­bi­ta­ka­»kao­i­osta­ci­ru­še­vi­na­ne­gdaš­nje­krš­ćan­ske­cr­kve,­ko­ju­na­rod­na­zi­va­Kli­sa«.­

Na­kon­pro­tje­ri­va­nja­Osman­li­ja­po­sta­je­di­je­lom­voj­no­ga­šan­ca­Som­bo­ra.­Na­tom­pod­ruč­ju­i­u­ne­po­sred­noj­bli­zi­ni­bi­li­su­na-se­lje­ni­som­bor­ski­gra­ni­ča­ri,­ka­to­li­ci­(uglav-nom­na­Gra­di­ni)­i­pra­vo­slav­ni­(uglav­nom­u­Žar­kov­cu).­Na­karti­Som­bo­ra­i­oko­li­ce­iz­1746.­za­bi­lje­že­no­je­cr­kve­no­mje­sto­Loc(us) Eccl(esia)­ju­go­i­stoč­no­od­sa­la­ša­Gra­di­na,­na­pod­ruč­ju­gdje­je­da­nas­uz­vi­še­nje­Kli­sa.­Od­lu­kom­som­bor­sko­ga­ma­gi­stra­ta­1749.­s­24­ju­tra­do­di­je­lje­na­je­som­bor­skim­fra­njev-ci­ma,­ko­ji­su­ta­da­u­spo­men­na­taj­do­ga­đaj­na­bre­žulj­ku­u­Gra­di­ni­po­di­gli­križ.­Na­Kli­si­se­na­la­zi­la­ka­to­lič­ka­ka­pe­la­i­kaš telj, u­ko­jem­je­po­vre­me­no­bo­ra­vio­sve­će­nik.­U­bli­zi­ni­se­na­la­zi­lo­i­ze­mljiš­te­Pra­vo­slav­ne­cr­kve­ne­op­ći­ne,­či­ji­su­čla­no­vi­na­Kli­si­i­na­li­va­da­ma­oko­nje­ko­si­li­tra­vu­ia­ko­na­to­ni-su­ima­li­pra­vo,­zbog­če­ga­je­ma­gi­strat­1765.­iz­vr­šio­pre­mje­ra­va­nje­ze­mljiš­ta­u­Gra­di­ni­ka­ko­bi­za­u­sta­vio­ta­kve­prak­se.­Fra­njev-ci­su­na­pu­sti­li­pod­ruč­je­1786.,­ka­da­su­im­od­u­ze­te­žu­pe­od­lu­kom­Jo­si­pa­II.­Pro­ko­pa-va­njem­Fran­jina­ka­na­la­(da­nas­Ve­li­ki­bač­ki­ka­nal),­ko­je­je­za­vr­še­no­1802.,­cr­kve­ni­je­po­sjed­raz­dvo­jen,­a­Kli­sa­s­neš­to­ora­ni­ca­i­li­va­da­naš­la­se­na­de­snoj­oba­li­ka­na­la.­Cr­kve­no­ze­mljiš­te­na­Kli­si­za­ku­plji­va­li­su­mješ­ta­ni­iz­Gra­di­ne.­U­tom­se­raz­do­blju­

po­ja­vlju­je­i­no­vi­to­po­nim­Po­pi­na­ću­pri­ja,­pre­ma­cr­kve­noj­ze­mlji­i­ka­to­lič­kom­sve­će-ni­ku­ko­ji­je­po­vre­me­no­bo­ra­vio­u­kaš te lju. To­se­ime­s­vre­me­nom­pro­ši­ri­lo­na­znat­no­ve­će­pod­ruč­je­od­sa­mog­mo­sta­i­okol­nog­ze­mljiš­ta.­

Na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­u­ne-po­sred­noj­bli­zi­ni­Kli­se­u­raz­do­blju­1948.-53.­bi­lo­je­sje­diš­te­Se­ljač­ke­rad­ne­za­dru­ge­Sed mi jul.­U­ne­po­sred­noj­bli­zi­ni­po­sto­jao­je­i­rib­njak,­ko­ji­je­za­puš­ten,­a­nje­go­vi­su­obri­si­bi­li­vi­dlji­vi­1980-ih­(M.­Be­ljan­ski).­U­bli­zi­ni­su­za­bi­lje­že­ni­to­po­ni­mi­Ma­ta­ri­ći,­Is­toč­na­Gra­di­na,­Za­pad­na­Gra­di­na,­Žar­ko-vac,­Bu­gar­ski.

Lit.:­P.­Ve­len­raj­ter,­Kli­sa­kod­Som­bo­ra.­Sred­njo-ve­kov­na­ne­kro­po­la,­Sta ri nar,­9-10,­Be­o­grad,­1958;­M.­Be­ljan­ski,­Po­pi­na­Ću­pri­ja,­Kli­sa,­Ma­ta­ri­ći, Som­bor,­1982;­M.­Ste­pa­no­vić,­Sa­la­ši­Gra­di­na,­Rič­Bu­nje­vač­ke­ma­ti­ce,­47-48,­Su­bo­ti­ca,­2010.

M.­Ba­ra

3.­Dio­mo­noš­tor­sko­ga­ata­ra­iz­me­đu­Som­bo­ra­i­Mo­noš­to­ra,­po­vr­ši­ne­oko­30­ka-ta­star­skih­ju­ta­ra.­Na­la­zi­se­na­sre­do­kra­ći­as­falt­ne­ce­ste­Som­bor­–­Mo­noš­tor,­s­li­je­ve­stra­ne.­Do­nje­se­mo­že­sti­ći­i­ljet­nim­pu­to-vi­ma­(le ni ja ma)­iz­Mo­noš­to­ra­ili­Som­bo­ra,­a­kat­kad­i­kom pom­(ske­lom)­pre­ko­Ve­li­ko-ga­bač­ko­ga­ka­na­la,­ka­da­se­iš­lo­glav­nom­ce­stom­Som­bor­–­Mo­noš­tor.­Ve­ći­nom­je­ne­plod­no­ze­mljiš­te­–­sla­ti­na.­Ne­ka­da­je,­osim­tr­ske­i­ro­go­za,­bi­la­i­ba­gre­mo­va­šu-ma,­ko­ja­je­is­kr­če­na.

Na­gra­ni­ci­sa­su­sjed­nim­ata­rom­Pi­skom­(na­ko­jem­su,­zbog­pje­sko­vi­ta­ze­mljiš­ta,­uglav­nom­vi­no­gra­di­i­voć­nja­ci),­uz­sa­mu­ce­stu­Som­bor­–­Mo­noš­tor­ve­le­po­sjed­nik­János­Szem­ze­1823.­iz­gra­dio­je­kaš telj (dvo­rac).­Nje­ga­je­1893.­ku­pio­i­1920.­do-gra­dio­i­pre­u­re­dio­Nándor­Wamoser,­po­ko­jem­i­da­nas­no­si­ime.­Ve­leb­ni­kaš­telj,­s­po­moć­nim­objek­ti­ma­i­par­kom,­po­sli­je­je­do­šao­u­po­sjed­obi­te­lji­Ju­ra­no­vić,­u­či­jem­je­vla­sniš­tvu­ostao­do­kra­ja­Dru­go­ga­svjet-sko­ga­ra­ta,­ka­da­je­na­ci­o­na­li­zi­ran.­Da­nas­je­u­lo­šem­sta­nju.

Do­kra­ja­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­Kli-sa­je­bi­la­u­ve­ći­ni­vla­sniš­tvo­ve­le­po­sjed-nič­ke­obi­te­lji­Wamoser.­Ba­ve­ći­se­svi­njo-goj­stvom,­obi­telj­je­on­dje­iz­gra­di­la­mno­ge­

Page 177: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLO BU SICZKY

169

ve­li­ke­ko­ča­ke­(to­ro­ve),­ne­ko­li­ko­stam­be­nih­obje­ka­ta­za­bi ro še­(nad­ni­ča­re)­i­sta­ja­za­pa-rad­ne­ko­nje,­ko­ji­su­na­kon­ra­ta­raz­ru­še­ni.­U­vri­je­me­grad­nje­kaš telj­is­ko­pa­no­je­ne­ko­li-ko­ske­le­ta­i­ope­ka­ve­li­kih­di­men­zi­ja,­za­ko-je­se­pret­po­sta­vlja­da­su­iz­rim­sko­ga­do­ba.

Lit.:­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helynévtárа­,­5,­Sza­bad­ka,­1907;­A.­Se-ku­lić,­Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi­si,­Za­greb,­1994.

Ž.­Še­re­me­šić

4.­Uz­vi­ši­ca­sje­ve­ro­za­pad­no­od­Đur­đi­na,­uz­de­snu­oba­lu­rje­či­ce­Do­lac,­pre­ma­Baj-mo­ku. Spo­mi­nje­je­I.­Iványi,­a­za­nji­me­i­A.­Se­ku­lić.­O­po­sto­ja­nju­ne­ka­daš­nje­cr­kve­go­vo­ri­iz­vješ­će­be­o­grad­sko­ga­bi­sku­pa­fra­Ma­te­Ben­li­ća­Ka­lač­koj­nad­bi­sku­pi­ji­od­26.­VI­II.­1653.,­ko­ji­spo­mi­nje­li­je­pu­no­vo­sa­gra-đe­nu­cr­kvu­iz­me­đu­Baj­mo­ka­i­Đur­đi­na.­Na­ovom­pod­ruč­ju­i­da­nas­se­na­la­ze­osta­ci­ci-ga­la­i­ljud­skih­ko­sti­ju,­što­po­tvr­đu­je­da­je­on­dje­bi­lo­sred­njo­vje­kov­no­na­se­lje­Đur­đin.­Iványi­te­ru­še­vi­ne­spo­mi­nje­kao­Gra­di­na,­ali­da­se­od­1846.­ovo­mje­sto­zo­ve­Kli­sa.­Da­nas­taj­to­po­nim­vi­še­ni­je­u­upo­ra­bi,­ne-go­se­za­pod­ruč­je­ko­ri­sti­na­ziv­Gra­di­na­ili­Kra­lji­ci­na­ze­mlja.­

Lit.:­I.­Iványi,­Bács­Bo­drog­vármegye­földrajzi­és­történel­mi­helynévtárа­,­5,­Sza­bad­ka,­1907;­B.­Voj-nić­Hajduk,­Moj grad u dav ni ni :­Su­bo­ti­ca­:­1391.­do 1941.,­Subotica,­1971;­L.­Sze­ke­res,­Középko­ri­te­lepülése­k­Észak­ke­let­Bácskában,­Újvidék,­1983;­A.­Se­ku­lić,­Bač­ki­Hr­va­ti,­Za­greb,­1991;­A.­Se­ku­lić,­Hr­vat­ski­bač­ki­mje­sto­pi­si,­Za­greb,­1994;­L.­Se­ke-reš,­Su­bo­tič­ka­kr­sta­re­nja,­Ru ko vet,­4-6/2006,­Su-bo ti ca.

S.­Stan­tić

KLO BU SICZKY, Fra­njo­(Klo­bu­šic­ki,­de­Zetthény;­Fe­renc,­Fra­njo­Jo­sip­Ivan,­Fe­renc­József­János,­Fra­njo­Ka­sa­ver­Ivan­Ne­po­muk)­(Eper­jes,­slo­vač.­Pre­šov,­29.­XI.­1707.­–­Peš­ta,­5.­IV.­1760.),­bi­skup,­nad­bi­skup.­Po­ro­di­ca­po­tje­če­iz­Klo­bu­ši­ca­(slo vač.­Klo­bu­ši­ce)­i­jed­na­se­nje­zi­na­gra-na­na­se­li­la­u­Zétényu­(slo­vač.­Za­tin),­pa­su­nji­ho­vi­po­tom­ci­no­si­li­pri­djev­ke­klo­bu­sic­zi (ka­sni­je­pre­zi­me­Klo­bu­sic­zki­po­sla­ve­ni­zi-ra­nom­je­iz­ri­ča­ju)­i­zétényi.­Nje­gov­otac­Fe-renc­(Fra­njo)­bio­je­iza­sla­nik­Je­le­ne­Zrin­ski­i­dje­ce­Fe­ren­ca­Rákóczija­na­dr­žav­nom­sa-bo­ru­1681.,­po­džu­pan­Zem­plin­ske­žu­pa­ni­je,­

ve­li­ki­žu­pan­Zarándske­žu­pa­ni­je­i­kra­ljev­per­so­nal,­ba­run­ski­na­slov­uz­pri­djev­ke klo­bu­sic­zi i zétényi­do­bio­je­1695.­

Gim­na­zi­ju­je­po­la­zio­u­Pre­šo­vu,­ško­lo-va­nje­je­na­sta­vio­u­beč­kom­bo­go­slov­nom­sje­me­niš­tu­Pázmáneum,­a­te­o­lo­gi­ju­je­stu­di­rao­u­Ri­mu­kao­pi­to­mac­Nje­mač­ko-ugar­sko­ga­ko­le­gi­ja­(Col le gi um Ger ma ni­cum et Hun ga ri cum).­Za­re­đen­je­1729.,­a­na­kon­stje­ca­nja­dok­to­ra­ta­iz­te­o­lo­gi­je­1730.­ime­no­van­je­za­ka­no­ni­ka­la­te­ran­ske­ba­zi-li­ke­i­apo­stol­sko­ga­pr­o­to­no­ta­ra.­Prem­da­ga­je­ostro­gon­ski­nad­bi­skup­Imre­Esterházy­že­lio­pri­mi­ti­u­kap­tol,­ra­di­je­je­1730.­pri-hva­tio­mje­sto­žup­ni­ka­u­Nagyfödéme-su­(slo­vač.­Veľký­Fedymeš,­da­nas­Veľké­Úľany)­i­Jóki­(slo­vač.­Jel­ka),­a­1731.­spiš­ki­je­ka­no­nik­i­žup­nik­u­Iglóu­(slo­vač.­Spišská­Nová­Ves).­Za­ka­no­ni­ka­me­tro­po­li­tan­sko­ga­kap­to­la­u­Ostro­go­nu­ime­no­van­je­1732.,­za­vi­ka­ra­i­ve­li­ko­ga­pre­poš­ta­ostro­gon­sko­ga­kap­to­la­1734.,­a­za­na­slov­no­ga­bi­sku­pa­Ne-me­si­sa­na­Ci­pru­1736.­Na­slov­ba­ru­na­od­Zethényija­do­bio­je­1741.­Er­delj­ski­bi­skup­sa­sje­diš­tem­u­Si­bi­nju­(madž.­Nagysze­ben,­rum.­Si­biu)­bio­je­1741.-48.,­za­gre­bač­ki­bi-skup­1748.-51.,­a­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­skup­od­1751.­do­smr­ti.­Ob­na­šao­i­čast­ve­li­ko­ga­žu­pa­na­Bač­ke­žu­pa­ni­je,­bu­du­ći­da­su­do­1776.­tu­slu­žbu­ob­na­ša­li­ka­lač­ko-bač­ki­nad-bi­sku­pi,­te­pri­sjed­ni­ka­Sto­la­sed­mo­ri­ce.­

Za­dje­lo­va­nja­u­Za­gre­bu­ime­no­vao­je­Bal­ta­za­ra­Ada­ma­Kr­če­li­ća­za­glav­no­ga­su-rad­ni­ka­te­osno­vao­bi­skup­ski­ured­(Du­hov-ni­stol)­za­vo­đe­nje­svih­po­slo­va­du­hov­ne­i­ad­mi­ni­stra­tiv­ne­na­ra­vi­u­bi­sku­pi­ji,­pri­re­dio­je­knji­ži­cu­s­upu­ta­ma­i­mo­li­tva­ma­Kra tek na­vuk­od­obcsin­szko­ga­ju­bi­le­u­ma­(Za­greb,­1751.,­pri­je­se­pri­pi­si­va­la­Jur­ju­Mu­li­hu),­u­svo­jem­vr­tu­u­Vlaš­koj­uli­ci­dao­je­iz­gra­di-ti­­Rib­njak,­a­hraš­ćin­ski­me­te­o­rit­(ko­je­je­pao­1751.­kraj­Hraš­ći­na­u­Za­gor­ju,­da­nas­se­na­la­zi­u­Pri­ro­do­slov­nom­mu­ze­ju­u­Be-ču)­da­ro­vao­je­Ma­ri­ji­Te­re­zi­ji.

Kao­ve­li­ki­žu­pan,­pro­ti­vio­se­pri­je­dlo-gu­da­slo­bod­ni­kra­ljev­ski­grad­Som­bor­po­sta­ne­sje­diš­te­Bač­ke­žu­pa­ni­je,­dr­že­ći­ka­ko­grad­ni­je­pri­kla­dan­da­u­nje­mu­sta-nu­ju­ve­li­ki­žu­pan,­pred­stav­ni­ci­vla­sti­i­ve-le­po­sjed­ni­ci­jer­u­nje­mu­ne­ma­ni­dr­va­ni­vo­de,­pa­bi­se­teš­ko­naš­li­lju­di­volj­ni­pri-

Page 178: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLO BU SICZKY

170

hva­ti­ti­slu­žbu­u­žu­pa­ni­ji.­(Una­toč­to­mu,­grad­je­1786.­po­stao­sje­diš­tem­Bač­ke­žu-pa­ni­je,­a­1802.­sje­di­nje­ne­Bač­ko-bo­droš-ke­žu­pa­ni­je).­Za­ka­lač­ku­bo­go­slo­vi­ju,­ko­ju­je­osno­vao­nad­bi­skup­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić,­a­či­je­je­ute­me­lje­nje­Klo­bu­siczky­na­sta­vio,­dao­je­po­di­ći­no­vu­zgra­du,­ko­ja­je­do­vr-še­na­1764.­(u­njoj­da­nas­dje­lu­je­Vi­ša­ško­la­Pála­To­mo­ri­ja).­Na­sta­vio­je­grad­nju­no­ve­ka­lač­ke­pr­vo­stol­ni­ce,­ko­ju­je­za­po­čeo­nad-bi­skup­Ga­bri­jel­Pa­ta­čić­1735.,­i­nje­zi­na­ol-ta­ra,­ute­me­ljio­je­no­ve­žu­pe,­me­đu­osta­li­ma­i­Le­meš­1752.,­te­pri­do­nio­raz­vo­ju­Ka­la­če.­Nje­gov­iza­sla­nik­ge­ne­ral­ni­vi­kar­i­ka­no­nik­József­Kiss­bla­go­slo­vio­je­1752.­te­melj­ne­ka­me­ne­za­som­bor­sku­cr­kvu­Pre­sve­to­ga­Troj­stva­te­cr­kvu­Ro­đe­nja­Bla­že­ne­Dje­vi­ce­Ma­ri­je­u­Le­me­šu.­Na­mol­bu­grad­sko­ga­po-gla­var­stva­u­Ba­ji,­do­pu­stio­je­fra­njev­ci­ma­u­Ba­ji­da­1757.­osnu­ju­gim­na­zi­ju,­u­ko­joj­su­pre­da­va­li­do­1879.,­ka­da­su­je­pre­u­ze­li­re­dov­ni­ci­ci­ster­ci­ti.

Dje­la:­Syste­ma­mun­di­co­e­le­stis.­Per­qu­a­e­si­ta­et­re son sa in synop si pro po si ta,­Cas­so­vi­ae,­1726;­De com mu ni o ne suf fra gi o rum, pro mor tu is ex cle ro de in ceps ine un da,­Tyrna­vi­ae,­1734;­Epi sto la pa­ra e ne ti ca ad cle rum Za gra bi en sem,­Za­gra­bi­ae,­1751;­Epi sto la pa sto ra lis ad ar chi e pi sco pa tus Co­lo cen sis et Bac si en sis ec cle si a rum ca no ni ce uni­ta rum cle rum,­Bu­dae,­1756­(Vi­en­nae,­1756²).­

Lit.:­G.­Pe­trik,­Magyarország­bibliographiája­1712–1860,­2-4,­Bu­da­pest,­1890-1892; J.­Szinnyei,­Magyar­írók­éle­te­és­munkái,­6,­Bu­da­pest,­1899;­S.­Bo­rovszky­(ur.)­Bács­Bo­drog­vármegye­mono­gráfiája,­1,­Bu­da­pest,­b.­g.;­Á.­Kenyeres­(ur.),­Ma­gyar­éle­traj­zi­le­xi­kon,­1,­Bu­da­pest,­1967;­F.­E.­Hoš­ko,­Škol­sko­dje­lo­va­nje­fra­nje­va­ca­u­Bač­koj­ti­je­kom­18.­i­19.­sto­lje­ća,­Cro a ti ca Chri sti a na Pe­ri o di ca,­13,­Za­greb,­1989;­Magyar ka to li kus le xi­kon,­7,­Bu­da­pest,­2002;­I.­Ka­to­na,­A ka loc sai érse­ki­egyház­történe­te,­2,­Kаloсsa,­2003;­Hr vat ska en ci klo pe di ja,­5,­Za­greb,­2003;­Hr vat ski bi o graf­ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­M.­Ste­pa­no­vić­(prir.),­Som­bo­r­ska­hro­ni­ka­fra­Bo­ne­Mi­ha­lje­vi­ća­1717­1787.,­Som­bor,­2012.

L.­He­ka

KLO BU SICZKY,­Pe­tar­ (Péter)­ (Fe-hérgyar­mat,­Szatmárska­žu­pa­ni­ja,­26.­VI.­1752.­–­Ka­la­ča,­2.­VII.­1843.),­ isu-so­vac,­bi­skup,­nad­bi­skup. Ško­lo­vao­se­u Nagy-Károlyu­(rum.­Ca­rei,­pri­je:­Ca- ­re­ii­Ma­ri),­a­na­sta­vio­u­Ko­ši­ca­ma­i­Tr­na­vi.­ U­isu­so­vač­ki­red­stu­pio­je­1769.­u­Tren­či­nu­

sli­je­de­ći­dvo­ji­cu­sta­ri­je­bra­će.­Stu­dij­fi­lo­zo-fi­je­i­te­o­lo­gi­je­po­la­zio­je­u­Győru­i­Tr­na­vi.­Re­dov­nič­ke­za­vje­te­po­lo­žio­je­1771.­Ka­da­je­1773.­isu­so­vač­ki­red­uki­nut,­po­zvao­ga­je,­za­jed­no­s­vi­še­dru­gih­re­dov­ni­ka,­Adam­Pa­ta­čić,­ta­daš­nji­bi­skup­Va­ra­din­ske­bi­sku-pi­je­(madž.­Nagyvárad,­rum.­Ora­dea),­a­ka­sni­ji­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­skup,­i­pri­mio­u­svo­ju­bi­sku­pi­ju,­gdje­je­i­za­re­đen­1774.­Žup­ni­kom­u­Váradolaszi­(rum.­Olo­sig)­ime­no­van­je­1780.,­a­ka­da­je­nje­gov­bi­skup­La­di­slav­Ko­lo­nić­1787.­ime­no­van­ka­lač­ko-bač­kim­nad­bi­sku­pom,­po­veo­ga­je­kao­svo-je­ga­taj­ni­ka.­Ka­lač­ki­je­žup­nik­i­ka­no­nik­od­1790.­te­je­za­stu­pao­ka­lač­ki­kap­tol­na­Ugar­skom­sa­bo­ru.­Szatmárski­(rum. Sa tu Ma­re)­bi­skup­bio­je­1808.-21,­a­ka­lač­ko-bač­ki­nad­bi­skup­1821.-43.­Pred­vo­dio­je­nad­bi­sku­pij­sku­si­no­du­1821.­Su­dje­lo­vao­je­na­na­ci­o­nal­noj­ugar­skoj­cr­kve­noj­si­no­di­u­Po­žu­nu­1822.,­gdje­ga­je­pra­tio­Pa­vao­Ma-ti­ja­Su­čić­(Su­bo­ti­ca,­1767.­–­Đa­ko­vo,­1834.),­ta­daš­nji­ka­lač­ki­ka­no­nik,­ka­sni­ji­đa­ko­vač­ki­bi­skup.­Kao­bi­skup­i­nad­bi­skup,­su­dje­lo­vao­je­u­ra­du­Ugar­sko­ga­sa­bo­ra­u­Po­žu­nu­1812.-36.,­gdje­se­is­ti­cao­u­pro­ti­vlje­nju­li­be­ra­li­ma­bra­ne­ći­pra­va­Cr­kve.­Du­žnost­unu­tar­nje­ga­taj­no­ga­sa­vjet­ni­ka­ob­na­šao­je­od­1822.,­za­čla­na­sud­be­no­ga­Sto­la­sed­mo­ri­ce­ime­no-van je 1825.

Is­ti­cao­ se­ bri­gom­ za­ si­ro­ma­he:­ u­Szatmáru­je­za­vri­je­me­ve­li­ke­gla­di­1816.-17.­di­je­lom­svo­jim­nov­cem,­a­di­je­lom­zaj-mom­(ko­ji­je­ot­pla­tio­tek­ka­da­je­po­stao­nad­bi­skup)­uspio­pre­hra­ni­ti­lo­kal­no­pu-čan­stvo;­tu­je­ute­me­ljio­kon­vikt­za­ško­lo-va­nje­si­ro­maš­ne­dje­ce­ko­ju­je­pod­u­pi­rao;­po­ve­ćao­je­pla­će­na­stav­ni­ci­ma­i­po­ma­gao­si­ro­maš­nim­žup­ni­ci­ma­i­cr­kva­ma­bez­pa-tro­na­ta;­za­li­je­ko­ve­si­ro­maš­nim­se­lja­ci­ma­i­kme­to­vi­ma­da­ri­vao­je­no­vac,­na­po­se­u­vri-je­me­ve­li­ke­epi­de­mi­je­ko­le­re­1831.,­ka­da­je­pre­hra­nji­vao­ugro­že­ne­itd.

Po­ma­gao­je­iz­grad­nju­vjer­skih­obje-ka­ta:­u­Szatmáru­je­dao­iz­gra­di­ti­ka­pe­lu­u­mje­snoj­gim­na­zi­ji,­za­vr­šio­je­iz­grad­nju­li­je­ve­stra­ne­bi­sku­pij­ske­pa­la­če,­dvi­ju­sa-kri­sti­ja­u­pr­vo­stol­ni­ci,­a­1820.­do­vr­še­ne­su­i­or­gu­lje;­od­mje­sno­ga­kap­to­la­ustro­jio­je­če­ti­ri­no­ve­žu­pe­i­dao­po­di­ći­pet­no­vih­cr-ka­va,­me­đu­ko­ji­ma­i­onu­u­Fehérgyar­ma­tu,­

Page 179: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLOM PA

171

te­dvi­je­ka­pe­le.­Slič­no­je­ra­dio­i­u­Ka­lač-ko-bač­koj­nad­bi­sku­pi­ji:­kad­je­u­ruj­nu­1824.­do­šao­u­ka­non­ski­po­hod­žu­pi­Bač,­žup­na­bla­gaj­na­bi­la­je­ta­ko­si­ro­maš­na­da­ni­je­mo-gla­pla­ća­ti­ni­ulje­za­ol­tar­sko­vječ­no­svje-tlo­pa­je­na­kon­to­ga­sva­ke­go­di­ne­da­ro­vao­no­vac­za­ulje;­dao­je­i­ve­li­ku­jed­no­krat­nu­po­moć­za­ure­đe­nje­cr­kve­i­pro­ši­rio­je­kan-tor­ski­stan;­dao­je­1830.­iz­gra­di­ti­ka­pe­lu,­po­kraj­ko­je­je­1839.­dao­po­di­ći­kal­va­ri­ju­na­naj­vi­šem­mje­stu­u­gra­du,­na­bre­žulj­ku­po-kraj­grad­skih­vra­ta­zva­nih­Ši­ljak;­osno­vao­je­1842.­za­kla­du­od­4000­fo­rin­ta­za­ško­le­u­Ba­ču­ka­ko­bi­se­iz­go­diš­nje­ka­ma­te­za­kla-de­da­va­la­pla­ća­dvo­ji­ci­fra­nje­va­ca,­ko­ji­su­bi­li­uči­te­lji,­a­da­ri­vao­je­i­no­vac­za­škol­ska­po­ma­ga­la;­dao­je­iz­gra­di­ti­ka­nal­u­de­ronj-skom­i­u­bač­kom­ata­ru,­či­me­je­iz­vr­šio­me-li­o­ra­ci­ju­Mo­ston­ge,­pa­je­ka­nal­po­nje­mu­no­sio­ime­još­i­pot­kraj­XIX.­st.­

Sa­ču­va­no­je­vi­še­nje­go­vih­go­vo­ra­i­pro­po­vi­je­di­u­ru­ko­pi­su,­a­ne­ki­su­i­oti­snu­ti.­Pje­snik­la­ti­nist­i­pi­ja­rist­An­dri­ja­Ivan­Ja­lo-šić­(1791.-1862.)­po­sve­tio­mu­je­kao­nad­bi-sku­pu­vi­še­pje­sa­ma.­Nje­gov­je­kuć­ni­ka­pe-lan,­ce­re­mo­ni­jar­i­taj­nik­bio­To­mo­Be­džu­la­(Sen­ti­van,­1805.­–­Ka­la­ča,­1864.),­ko­ji­ga­je­pra­tio­na­Ugar­skom­sa­bo­ru­te­je­na­pi­sao­nje­gov­ži­vo­to­pis­1859.­­

Nje­gov­mla­đi­brat­Jo­sip­(Fehérgyar-mat,­5.­IV.­1756.­–­Po­žun,­8.­II.­1826.)­bio­je­gu­ver­ner­Ri­je­ke­1801.-09.,­a­na­kon­što­je­mi­rov­nim­ugo­vo­rom­u­Schönbrunnu­1809.­grad­ušao­u­sa­stav­fran­cu­skih­Ilir­skih­po­kra­ji­na,­bio­je­ve­li­ki­žu­pan­Bor­šod­ske­žu­pa­ni­je­1810.-26.­Puč­ki­pi­sac­To­mo­Mi-klo­u­šić­(Ja­stre­ba­r­sko,­1767.­–­Ja­stre­bar­sko,­1833.)­po­sve­tio­mu­je­pri­god­ni­cu­na­kaj­kav-

skom­(Ime­no­szlav­nik­pre­i­zvis­se­no­mu­goz­po di nu Jo se fu Klo bus sichky al du van da na 19­to­ga­szusscza, 1810.).

Lit.:­T.­Bedcsu­la,­Vi­ta­Pe­tri­Klo­bu­siczky­de­ea­dem,­me tro po li ta na rum Co lo cen sis et Bac si en sis ec cle­si a rum ca no ni ce uni ta rum Ar chiepi sco pi, Co lo cae, 1859;­J.­Szinnyei,­Magyar­írók­éle­te­és­munkái, 6, Bu­da­pest,­1899;­A.­La­ka­tos,­A­Ka­loc­sa­Bácsi­Főegyházmegye­történe­ti­se­ma­ti­zmu­sa­1777­1923, Ka­loc­sa,­2002;­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­7,­Bu-da­pest,­2002;­Zvo nik,­3,4/2007,­Su­bo­ti­ca;­F.­E.­Hoš­ko,­Taj­ni­ci­Ugar­ske­cr­kve­ne­si­no­de­1822.­u­Po­žu­nu­Pa­vao­Su­čić­i­Ju­raj­Ha­u­lik,­Go­diš­njak­za­znan­stve­na­is­tra­ži­va­nja­Za­vo­da­za­kul­tu­ru­voj­vo­đan­skih­Hr­va­ta, 3, Su bo ti ca, 2011.

L.­He­ka

KLOK TOR (njem.­Klaf­ter:­hvat),­tra­di­ci­o-nal­na­mje­ra­za­du­lji­nu­u­bač­kih­Bu­nje­va­ca.­Pod­ri­je­tlom­je­pri­rod­na­mje­ra­još­iz­an­ti­ke­i­od­no­si­se­na­du­lji­nu­ko­ja­se­mo­že­ob­u­hva-ti­ti­ra­ši­re­nim­ru­ka­ma.­U­ugar­skom­Po­du­na-vlju­ra­ši­rio­se­pod­nje­mač­kim­(au­strij­skim)­utje­ca­jem,­što­od­ra­zi­lo­i­na­bu­nje­vač­ki­na-ziv­mje­re,­ali­i­nje­go­vu­vri­jed­nost.­Na­i­me,­u­ra­znim­kra­je­vi­ma­Sred­nje­Eu­ro­pe­bi­le­su­u­pri­mje­ni­raz­li­či­te­ve­li­či­ne­te­mjer­ne­je­di­ni­ce­pa­je­Ma­ri­ja­Te­re­zi­ja­1757.­car­skim­pa­ten­tom­uve­la­kao­je­din­stve­nu­i­ob­ve­zu-ju­ću­mje­ru­beč­ki­ili­do­njo­a­u­strij­ski­Klaf ter du­lji­ne­1,896­m.­Po­sli­je­je­nje­go­vu­upo­ra­bu­pro­ši­ri­la­i­na­Ugar­sku.­U­bač­kih­se­Bu­nje-va­ca­pre­te­ži­to­ra­bio­u­tr­go­vi­ni,­a­u­prak­si­je­svo­đen­na­1,9­m.­Ka­da­se­hva­tom­iz­ra-ža­va­la­po­vr­šin­ska­mje­ra,­ra­bio­se­na­ziv­fat. Na­ziv­je­da­nas­ne­stao­iz­upora­be.

Lit.:­M.­Vla­ji­nac,­Reč­nik­na­ših­sta­rih­me­ra, 3, 4, Be­o­grad,­1968,­1974;­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca,­No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­S.­Ba­čić,­Cr­ti­ce­iz­agrar­no-prav­nog­na­zi­vlja­bač­kih­Bu nje va ca, Prav ni vje snik,­1-2/1997,­Osi­jek.

S.­Ba­čić

KLOM PA (niz.­Klomp),­vr­sta­dr­ve­ne­obu-će;­pa­pu­ča­s­de­be­lim­po­pla­tom,­za­tvo­re­nim­pr­sti­ma­te­vi­so­kim­i­za­ši­lje­nim­gor­njim­di-je­lom.­No­si­li­su­ih­još­sta­ri­Ri­mlja­ni.­Oni­su­ih­pre­u­ze­li­od­Ga­la,­ko­ji­su­no­si­li­obu­ću­s­dr­ve­nim­đo­no­vi­ma.­S­ob­zi­rom­na­to­da­su­bi­le­prak­tič­ne,­la­ke­i­jef­ti­ne,­u­fe­u­dal-nom­ju­je­raz­do­blju­oso­bi­to­no­si­la­si­ro­ti­nja­te­se­lja­ci.­U­Pa­no­ni­ju­su­ih­do­ni­je­li­Ni­jem-

Kalvarija­u­Baču­koju­je­dao­podići­ nadbiskup­Petar­Klobusiczky

Page 180: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLOM PA

172

ci,­ko­ji­su­ov­dje­bi­li­naj­po­zna­ti­ji­iz­ra­đi­va­či­klom­pa.­Šok­ci­ih­na­zi­va­ju­i­co­ku­le.­

Pra­vi­li­su­ih­klom­pa­ri­ob­li­ko­va­njem­jed­no­ga­ko­ma­da­dr­ve­ta­–­tzv.­ko­pa­njem­(iz­du­blji­va­njem­za­sto­pa­lo).­Naj­pri­je­se­»ko­pa­njem«­u­dr­ve­tu­bu­šio­pro­stor­za­smješ­taj­no­ge.­Pr­vo­se­ma­njim­svr­dlom­iz­bu­ši­la­ru­pa,­a­za­tim­se­ru­pa­u­dr­ve­tu­po-ve­ća­va­la­bu­še­njem­de­bljim­svr­dli­ma­do­od­re­đe­ne­ve­li­či­ne,­ka­da­se­preš­lo­na­ko­pa-nje­sto­lar­skim­»ka­ši­ka­ma«.­Unu­traš­njost­klom­pe­mo­ra­la­je­bi­ti­do­bro­i­kva­li­tet­no­ob-ra­đe­na­ka­ko­bi­bi­la­udob­na.­Na­kon­to­ga­bi-le­su­di­mlje­ne­u­puš­ni­ci­4­–­5­sa­ti,­či­me­se­dr­vo­im­preg­ni­ra­lo­–»upi­ja­lo«­je­dim­i­ta­ko­je­bi­lo­zaš­ti­će­no­od­cr­va,­ali­se­i­po­sti­za­la­vi­zu­al­na­lje­po­ta­te­je­dr­vo­do­bi­va­lo­žu­to-sme­đu­bo­ju.­Bi­le­su­jed­no­stav­ne­iz­ra­de,­ni-su­ukra­ša­va­ne­ni­ti­su­se­raz­li­ko­va­le­muš­ke­od­žen­skih,­a­ni­su­ima­le­ni­po­seb­nih­et­nič-kih­od­li­ka.­Pra­vi­le­su­se­od­me­ko­ga­dr­ve­ta,­is­pr­va­is­klju­či­vo­od­cr­ve­ne­vr­be,­ko­ja­je­ra­sla­u­do­lo­vi­ma­ili­kraj­Du­na­va,­Mo­ston-ge­i­dru­gih­rje­či­ca­u­Bač­koj,­a­za­tim­i­od­ka­nad­ske­to­po­le­na­kon­što­je­do­ne­se­na­u­Bač­ku.­Iz­ra­đi­va­ne­su­u­vi­še­ve­li­či­na,­i­po­na­rudž­bi,­za­dje­cu­i­od­ra­sle.­

No­še­ne­su­iz­van­ku­će,­po­bla­tu­i­sni-je­gu.­U­jed­noj­ku­ći­mo­glo­ih­je­bi­ti­i­po­ne­ko­li­ko­pa­ri­pa­ih­je­obu­vao­onaj­ko­ji­je­iz­la­zio­van,­a­na­kon­ko­riš­te­nja­su­ši­le­su­se­po­kraj­va­tre­te­su­vre­me­nom­do­bi­va­le­tam-ni­ju­bo­ju.­Da­bi­u­hlad­nim­zim­skim­da­ni-ma­bi­le­to­pli­je,­u­njih­se­sta­vlja­la­sla­ma,­a­da­ne­bi­žu­lja­la­no­gu,­na­gor­nji­unu­tar­nji­dio­po­sta­vlja­la­se­ko­ži­ca­ili­se­taj­dio­ob­la-gao­kr­znom.­Ka­ko­je­dr­vo­do­bar­izo­la­tor,­bi­le­su­iz­nim­no­to­pla­obu­ća­i­vr­lo­ci­je­nje­ne­me­đu­sta­ri­jim­oso­ba­ma­te­zbog­to­ga­u­ši-ro­koj­upo­ra­bi­u­bač­kih­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca,­oso­bi­to­u­ve­li­ku­bla­tu,­ti­je­kom­zi­me,­je­se­ni­i­pro­lje­ća.

Iz­vor:­Ka­zi­va­nje­klom­pa­ra­Sti­pa­na­Ko­va­ča­iz­Mo-noš­to­ra.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Se­ku­lić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005;­T.­Bu­gar­ski,­Obu­ća­u­et­no­loš­koj­zbir­ci­Mu­ze­ja­Voj­vo­di­ne,­Rad Mu­ze­ja­Voj­vo­di­ne,­51,­No­vi­Sad,­2009.

P.­Sken­de­ro­vić­

KLOT (eng.­cloth:­suk­no,­plat­no),­ve­o­ma­čvr­sta­i­gu­sto­iz­ra­đe­na­pa­muč­na­tka­ni­na­u­atla­snom­ve­zu,­ko­ji­joj­da­je­iz­ra­zit­po-vr­šin­ski­sjaj.­Bu­njev­ci­su­se­nji­me­ko­ri­sti-li­u­po­stav­ne­svr­he,­za­muš­ke­pr­slu­ke,­za­gor­nje­di­je­lo­ve­žen­skog­ru­ha­ko­ji­su­se­po-sta­vlja­li­(pa­ja)­te­za­ka­pu­te.­Klot­je­obič­no­bio­cr­ne,­tam­no­pla­ve­i­sme­đe­bo­je.­Ra­bio­se­i­za­iz­ra­du­jor­ga­na,­u­si­ro­maš­ni­jim­obi-te­lji­ma­naj­češ­će­u­bor­do­bo­ji­(tzv.­svi­le­ni­klot).­Še­zde­se­tih­go­di­na­XX.­st.­klot­na­la­zi­pri­mje­nu­i­u­iz­ra­di­dje­čač­kih­krat­kih­hla­ča­(tzv.­klot­ske­ga­će)­kao­vr­ste­sva­ko­dnev­ne­odje­će.­

K.­Suk­no­vić

KLUB­GRAD­SKIH­OD­BOR­NI­KA­HR-VAT­SKE­SE­LJAČ­KE­STRAN­KE­U­SU-BO TI CI,­or­ga­ni­za­ci­ja­od­bor­ni­ka­HSS-a­u­grad­skoj­skupšti­ni­Su­bo­ti­ce.­Osno­van­je­25.­III.­1928.,­a­či­ni­li­su­ga­od­bor­ni­ci­HSS-a­iza­bra­ni­na­pr­vim­op­ćin­skim­iz­bo­ri­ma­u­Voj­vo­di­ni­6.­XI.­1927.:­Sti­pan­Voj­nić­Tu-nić,­Jo­sip­Vu­ko­vić­–­Đi­do,­Mir­ko­Iv­ko­vić­Ivan­de­kić,­Ni­ko­la­Mat­ko­vić,­Ma­ti­ja­Iš­pa­no-vić,­Ivan­Sken­de­ro­vić,­Fra­njo­Tum­bas,­An-tun­Cvi­jin,­Jo­sip­Iv­ko­vić­Ivan­de­kić,­Al­be­Ga­brić,­Ka­lor­Mat­ko­vić,­Jo­sip­Ra­fai,­Ro-ko­Voj­nić­Tu­nić,­Bol­to­Sken­de­ro­vić,­Ni-ko­la­Fran­ciš­ko­vić­i­Ja­šo­Crn­ko­vić.­Klu­bu­su­pri­stu­pi­li­i­Ge­za­Vu­ko­vić­i­Sti­pan­Pe­ić,­ko­ji­su­pr­vot­no­iza­bra­ni­na­li­sti­obrt­ni­ka,­ali­su­na­kon­iz­bo­ra­preš­li­u­HSS.­Za­pred-sjed­ni­ka­Klu­ba­iza­bran­je­Mir­ko­Iv­ko­vić­Ivan­de­kić,­za­pot­pred­sjed­ni­ka­Ni­ko­la­Mat-ko­vić­i­za­taj­ni­ka­Ge­za­Vu­ko­vić.­Klub­se­re­do­vi­to­sa­sta­jao­pri­je­grad­skih­sjed­ni­ca­ra­di­usu­gla­ša­va­nja­sta­vo­va.­U­ra­du­Klu­ba­su­dje­lo­va­li­su­i­od­bor­ni­ci­Sa­mo­stal­ne­de-mo­krat­ske­stran­ke­Sve­to­za­ra­Pri­bi­će­vi­ća,­s­ko­jom­je­HSS­bio­u­Se­ljač­ko-de­mo­krat­skoj­ko­a­li­ci­ji­(SDK).­Na­kon­pro­gla­še­nja­dik­ta-

Klompe

Page 181: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLU PA

173

tu­re­kra­lja­Alek­san­dra­6.­I.­1929.­i­ras­puš-ta­nja­po­li­tič­kih­stra­na­ka,­Klub­je­pre­stao­po­sto­ja­ti.

Lit.:­Ne ven,­38/1927,­13/1928,­Su­bo­ti­ca.M.­Ba­ra

KLUB­SE­LJAČ­KE­DE­MO­KRA­CI­JE, po­li­tič­ka­or­ga­ni­za­ci­ja­stu­de­na­ta­Prav­no­ga­fa­kul­te­ta­u­Su­bo­ti­ci.­Na­stao­je­25.­V.­1928.­uje­di­nji­va­njem­dva­ju­aka­dem­skih­klu­bo­va­na­su­bo­tič­kom­Prav­nom­fa­kul­te­tu,­HSS-a­i­Sa­mo­stal­ne­de­mo­krat­ske­stran­ke,­ko­ji­su­sli­je­di­li­po­li­tič­ko­zbli­ža­va­nje­stra­nač­kih­vo­đa­Stje­pa­na­Ra­di­ća­i­Sve­to­za­ra­Pri­bi­će-vi­ća,­osni­va­ča­Se­ljač­ko-de­mo­krat­ske­ko­a­li-ci­je­(SDK).­Za­pred­sjed­ni­ka­Klu­ba­iza­bran­je­Mi­ćo­Sken­de­ro­vić.­Aka­dem­ski­klub­stu-de­na­ta­bio­je­svo­je­vr­sna­po­dru­žni­ca­ma­tič-nih­stra­na­ka,­čla­ni­ca­SDK,­jer­su­čla­no­vi­Klu­ba­usko­su­ra­đi­va­li­sa­svo­jim­stran­ka­ma­te­agi­ti­ra­li­i­ši­ri­li­po­li­tič­ke­ide­je­SDK­me­đu­stu­den­ti­ma­i­mla­de­ži­u­Su­bo­ti­ci.­Po­li­tič­ko­dje­lo­va­nje­Klu­ba­pre­ki­nu­to­je­po­čet­kom­1929.,­na­kon­ras­puš­ta­nja­po­li­tič­kih­stra­na-ka­ured­bom­kra­lja­Alek­san­dra,­či­me­su­i­nji­ho­ve­ma­tič­ne­stran­ke­pre­sta­le­dje­lo­va­ti.­

Lit.:­Ne ven,­22/1928,­Su­bo­ti­ca.­M.­Ba­ra

KLUB­STU­DE­NA­TA­HR­VA­TA­IZ­VOJ-VO DI NE,­ne­for­mal­na­stu­dent­ska­udru­ga­na­Sve­u­či­liš­tu­u­Za­gre­bu­sre­di­nom­pr­vog­de­se­tlje­ća­XXI.­st.­Zbog­sve­ve­će­ga­bro­ja­mla­dih­Hr­va­ta­iz­Voj­vo­di­ne­ko­ji­su­stu­di­ra-li­u­Za­gre­bu­(oko­200­stu­de­na­ta,­uglav­nom­iz­Su­bo­ti­ce­i­oko­li­ce),­po­ja­vi­la­se­ini­ci­ja­ti­va­za­osni­va­nje­udru­ge­ko­ja­bi­ih­oku­plja­la­i­ko­or­di­ni­ra­la­nji­ho­ve­ak­tiv­no­sti.­Svo­je­vr-stan­je­na­sta­vak­pri­jaš­nje­stu­dent­ske­udru-ge­Hr­va­ta­iz­Voj­vo­di­ne­Ko­lo­mla­de­ži,­ko­ja­je­oku­plja­la­stu­den­te­za­gre­bač­ko­ga­sve­- u­či­liš­ta­ti­je­kom­1990-ih.­Na­kon­raz­go­vo­ra­s­ne­ka­daš­njim­čla­no­vi­ma­Ko­la­mla­de­ži o is­ku­stvi­ma­u­or­ga­ni­za­cij­skom­ra­du­i­ure-đi­va­nju­in­ter­no­ga­gla­si­la­KM press, 2004. osno­van­je­Klub­stu­de­na­ta­Hr­va­ta­iz­Voj-vo­di­ne­i­Cr­ne­Go­re.­Ini­ci­ja­tor­osni­va­nja­i­pr­vi­pred­sjed­nik­bio­je­To­mi­slav­Bre­jar­iz­Su­bo­ti­ce,­ko­ji­je­ujed­no­bio­i­ured­nik­in-ter­no­ga­gla­si­la­HIV+­(akro­nim­od­»Hr­va­ti­iz­Voj­vo­di­ne«,­dok­je­znak­plus­ozna­či­vao­

stu­den­te­iz­Cr­ne­Go­re).­Udru­ga­je­oku­plja-la­stu­den­te­iz­ta­daš­nje­Dr­žav­ne­Za­jed­ni­ce­Sr­bi­je­i­Cr­ne­Go­re,­pri­če­mu­se­u­nje­zi­nu­na­zi­vu­po­sli­je­umje­sto­ze­mljo­pi­sne­od­red-ni­ce­Cr­na­Go­ra­ko­ri­sti­la­uža­od­red­ni­ca­Bo­ka­Ko­tor­ska.­Na­kon­pro­gla­še­nja­neo­vi-sno­sti­Cr­ne­Go­re­2006.­i­zbog­sla­bi­je­za-stu­plje­no­sti­stu­de­na­ta­iz­te­dr­ža­ve,­i­na­ziv­udru­ge­pro­mi­je­njen­je­u­Klub­stu­de­na­ta­Hr­va­ta­iz­Voj­vo­di­ne.­Ne­ke­od­ak­tiv­no­sti­bi­le­su­po­moć­mla­dim­stu­den­ti­ma­u­pri-la­god­bi­na­aka­dem­sko­okru­že­nje­i­no­vu­sre­di­nu,­or­ga­ni­zi­ra­nje­stu­dent­skih­za­ba-va,­za­jed­nič­ki­po­sje­ti­kul­tur­nim­do­ga­đa-ji­ma,­eks­kur­zi­je­(otok­Krk,­Pli­tvi­ce)­i­dr.­Dje­lo­va­nje­je­fi­nan­ci­ra­no­iz­pri­ku­plje­nih­čla­na­ri­na,­dra­go­volj­nih­pri­lo­ga­i­po­mo­ći­Hr­vat­ske­ma­ti­ce­ise­lje­ni­ka,­ko­ja­je­na­po­se­po­ma­ga­la­odr­ža­va­nje­stu­dent­skih­za­ba­va­i­umno­ža­va­nje­gla­si­la­HIV+.­Na­kon­smje-ne­ge­ne­ra­ci­je­stu­de­na­ta­2006.­pred­sjed­nik­udru­ge­i­ured­nik­gla­si­la­po­stao­je­Mar­ko­Sken­de­ro­vić­iz­Su­bo­ti­ce.­Na­kon­što­je­dio­stu­de­na­ta­di­plo­mi­rao­i­pre­stao­su­dje­lo­va­ti­u­ak­tiv­no­sti­ma­udru­ge,­nje­zi­no­je­dje­lo­va-nje­po­sta­lo­skrom­ni­je­te­se­po­stup­no­uga­si-la.­Nje­zi­nom­se­sljed­ni­com­mo­že­sma­tra­ti­udru­ga­Hr­vat­ska­mla­dež­Bač­ke­i­Sri­je­ma, ko­ja­od­2012.­oku­plja­stu­den­te­i­biv­še­stu-den­ta­pod­ri­je­tlom­iz­Voj­vo­di­ne­na­Sve­u­či-liš­tu­u­Za­gre­bu.

Lit.:­http://hiv­plu­us.go­o­gle­pa­ges.co­m­/ho­meM.­Ba­ra

KLU PA,­u­krug­slo­že­ni­sno­po­vi­ku­ku­ro-zo­vi­ne­ili­tr­ske.­Na­kon­za­vr­še­ne­ber­be­ku-ku­ru­za,­sta­blji­ke­bi­se­po­re­za­le­te­po­ve­za­le­u­sno­po­ve,­ko­ji­su­se­sla­ga­li­u­tvo­re­vi­ne­sto­ža­sto­ga­ob­li­ka.­Či­ni­lo­ih­je­15­–­20­u­krug­slo­že­nih­sno­po­va­ku­ku­ru­zo­vi­ne­po-sta­vlje­nih­us­prav­no,­s­od­re­za­nim­kra­jem­

Klupe­kukuruzovine

Page 182: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KLU PA

174

pre­ma­ze­mlji­i­s­vr­hom­pre­ma­go­re.­Unu-traš­njost­im­je­bi­la­pra­zna­ra­di­cir­ku­la­ci­je­zra­ka,­od­no­sno­su­še­nja.­I­tr­ska­se­sla­ga­la­u­klu­pe.­Na­kon­ko­še­nja­ko si rom ili to ljem, ve­zi­va­la­u­sno­po­ve­i­sla­ga­la­u­sta­ve,­oda-kle­se­od­vo­zi­la­na­sa­laš­i­sla­ga­la­u­klu­pe.­Či­ni­lo­ih­je­120­–­150­sno­po­va­tr­ske,­što­je­ovi­si­lo­od­ras­po­lo­ži­vo­ga­mje­sta.­Obič­no­se­sla­ga­la­ne­gdje­po­stra­ni,­ma­hom­u­ku­tu­guv­na,­ka­ko­ne­bi­sme­ta­la.

Lit.:­M.­Pe­ić,­G.­Bač­li­ja,­Reč­nik­bač­kih­Bu­nje­va­ca, No­vi­Sad­–­Su­bo­ti­ca,­1990;­A.­Stan­tić,­Kruv naš svag da nji,­Su­bo­ti­ca,­2001;­A.­Stan­tić,­Rječ­nik­go­vo­ra­bač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­2005.

P.­Sken­de­ro­vić­

KLJA­JIĆ,­Ma­rin­ko­ (Som­bor,­15.­IV.­1964.),­di­zač­ute­ga.­Sin­Iva­na­i­An­đel­ke,­rođ.­Ule­mek.­Osnov­nu­i­sred­nju­stro­jar­sku­ško­lu­za­vo­za­ča­me­ha­ni­ča­ra­za­vr­šio­je­u­Som­bo­ru.­Di­za­njem­ute­ga­po­čeo­se­ba­vi-ti­1977.­u­som­bor­skom­KDT­Rad­nič­ki. U ju­ni­or­skoj­do­bi­bio­je­pr­vak­Ju­go­sla­vi­je­za­mla­đe­ju­ni­o­re­1980.­u­In­đi­ji­u­ka­te­go­ri­ji­do­67,5­kg,­a­kao­sta­ri­ji­ju­ni­or­osvo­jio­je­3.­mje­sto­na­dr­žav­nom­pr­ven­stvu­1982.­u­Som­bo­ru­u­ka­te­go­ri­ji­do­75­kg­i­1983.­u­Be-o­gra­du­u­ka­te­go­ri­ji­do­82,5­kg­te­2.­mje­sto­1984.­u­Som­bo­ru­u­ka­te­go­ri­ji­do­82,5­kg.­Kao­član­se­ni­or­sko­ga­sa­sta­va­Rad­nič­ko­ga osvo­jio­je­pet­pu­ta­uza­stop­no­na­slov­pr­va-ka­Ju­go­sla­vi­je­1980.-84.­Na­kon­za­vr­šet­ka­na­tje­ca­telj­ske­ka­ri­je­re­bio­je­pr­vak­Sr­bi­je­i­Cr­ne­Go­re­za­ve­te­ra­ne­u­ka­te­go­ri­ji­do­82,5­kg­2004.­i­2006.­Ži­vi­i­ra­di­u­Som­bo­ru.­

Iz­vori:­Osob­na­ar­hi­va­Mi­la­na­Ma­ši­re­vi­ća­iz­Som-bo­ra;­Osobni­iskaz­Ma­rin­ka­Klja­ji­ća.

Lit.:­Al­ma­nah­ju­go­slo­ven­skog­spor­ta­1980,­Be­o-grad,­1981;­Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1982, Be­o­grad,­1983;­Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1983,­Be­o­grad,­1984;­Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1984,­Be­o­grad,­1985;­D.­Ko­lun­dži­ja,­Lek­si kon som bor skog spor ta,­Som­bor,­1990.

Z.­Čo­ta­i­E.­He­mar

KNE­ZI­(Kne­že­vić,­Kne­zo­vić,­Se­me­no-vić,­Kne­zić,­Knezy),­ple­mić­ka­po­ro­di­ca.­Me­đu­naj­sta­ri­jim­je­ple­mić­kim­po­ro­di­ca­ma­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­jed­na­je­od­36­po­ro-di­ca­što­su­osno­va­le­Le­meš­1748.­Čla­no­vi­po­ro­di­ce­ži­vje­li­su­u­Vi­ro­vi­tič­koj,­Po­žeš­koj­

i­Bač­ko-bo­droš­koj­žu­pa­ni­ji.­Ma­ti­ja­Hab-sburš­ki­do­di­je­lio­je­u­Be­ču­27.­XI.­1610.­ple­mić­ku­po­ve­lju­i­gr­bov­ni­cu­Ši­mu­nu­Kne-zyju­(ali­ter­Se­me­no­vić).­Le­po­lod­I.­do­di­je-lio­je­ple­mić­ki­na­slov­Mi­ho­vi­lu­Kne­že­vi­ću­i­nje­go­vu­si­nu­Mar­ti­nu­18.­IX.­1659.,­što­je­slje­de­će­go­di­ne­pro­gla­še­no­na­Hr­vat­skom­sa­bo­ru.­U­Vi­ro­vi­tič­koj­i­Po­žeš­koj­žu­pa­ni­ji­u­plem­stvo­su­upi­sa­ni­12.­XII.­1747.­pod­ime­nom­Kne­že­vić.­Vi­še­po­da­ta­ka­o­čla­no-vi­ma­po­ro­di­ce­ima­od­sre­di­ne­XVI­II.­st.,­ka­da­se­dio­po­ro­di­ce­se­li­u­Ne­me­smi­li­tics­(Le­meš),­gdje­se­u­ma­tič­nim­knji­ga­ma­su-sre­ću­pod­pre­zi­me­ni­ma­Kne­zo­vić,­Kne­že-vić­i­Kne­zić.­Ona­oko­1757.­do­bi­va­ju­ob-lik­Knezy,­a­u­Kra­lje­vi­ni­SHS­i­da­naš­nju­for­mu­Kne­zi.­Plem­stvo­u­Bač­koj­žu­pa­ni­ji­pro­gla­še­no­je­1753.­Iva­nu,­Đu­ri­i­Ma­ti­ji,­ko­ji­se­spo­mi­nju­kao­po­sjed­ni­ci­u­Le­me­šu,­a­oni­su,­uz­dru­go­ga­Ma­ti­ju­i­Ši­mu­na,­na­ze­malj­skom­po­pi­su­ple­mi­ća­1755.­po­pi­sa­ni­u­Bač­koj­žu­pa­ni­ji.­Na­žu­pa­nij­skom­po­pi­su­ple­mi­ća­1798.­u­Le­me­šu­po­pi­sa­ni­su­Đu­ro,­dva­Ši­mu­na,­Ma­ti­ja­i­Mi­jo­Knezy.­Čla­no­vi­po­ro­di­ce­do­bi­li­su­da­rov­ni­cu­na­Ne­me­smi-li­tics­1803.,­od­ka­da­no­se­pri­dje­vak­Ne­me-smi­li­tic­ski.­Na­žu­pa­nij­skom­po­pi­su­1841.­u­Le­me­šu­je­po­pi­sa­no­75­čla­no­va­po­ro­di­ce.­Plem­stvo­An­tu­na­i­Sti­pa­na­Knezyja­po­tvr-đe­no­je­u­Be­ču­9.­II.­1843.­An­tun­je,­ina­če,­od­1841.­bio­dru­gi,­a­od­1843.­do­1849.­pr­vi­po­džu­pan­Bač­ko-bo­droš­ke­žu­pa­ni­je.­

Po­ro­di­ca­se­vre­me­nom­po­di­je­li­la­u­tri­ve­će­gra­ne­–­Man­di­ća­ne,­Ka­ri­ća­nje­i­Ko-ža­ne,­ko­ji­su­se­da­lje­di­je­li­li­po­na­dim­ci-ma:­Bać­ko­vi,­Ba­đa­lo­vi,­Ba­ri­ši­ni,­Ba­tu­šo­vi,­Be­li­no­vi,­Bo­ni­ni,­Bra­ti­ni,­Bu­ci­ni,­Can­ki-ni,­Ci­ba­no­vi,­Dra­gi­ni,­Dru­si­ni,­Dža­mi­ni,­Dži­di­ni,­Fi­zi­ko­vi,­Gr­ci­ni,­Ješ­ki­ni,­Ko­ži­ni,­Kuš­nji­ri,­Lo­vri­ni,­Ma­ki­ni,­Mo­ši­ni,­Pec­ko­vi,­Pe­ri­ni,­Pi­ro­šo­vi,­Sa­vi­ni,­Ši­me­te,­Štan­ci­ni,­Šur­gi­ni,­Vu­gi­ni,­Ze­co­vi,­Znan­co­vi.

U­le­meš­koj­cr­kvi­Ro­đe­nja­Bla­že­ne­Dje-vi­ce­Ma­ri­je­pr­va­klu­pa­s­li­je­ve­stra­ne­u­po-sje­du­je­te­po­ro­di­ce­što­po­ka­zu­je­da­je­bi­la­je­dan­od­naj­va­žni­jih­do­na­to­ra­za­grad­nju­cr­kve­1818.­Po­tom­ci­po­ro­di­ce­ži­ve­u­Le­me-šu,­Som­bo­ru,­Su­bo­ti­ci,­Bu­dim­peš­ti,­Be­če­ju­i­No­vom­Sa­du.­Ori­gi­nal­na­po­ve­lja­i­gr­bov-ni­ca­pred­po­če­tak­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­

Page 183: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNE ZI

175

da­na­je­na­ču­va­nje­obi­te­lji­Le­he­la­Knézyja,­od­vjet­ni­ka­u­Ba­ji,­či­ji­po­tom­ci­ži­ve­u­Bu-dim­peš­ti.­

Ori­gi­nal­ni­grb­na­la­zi­se­i­na­stro­pu­som­bor­ske­žu­pa­ni­je.­Opis­gr­ba:­u­pla­vom­di­je­lu­dvo­di­jel­no­ga­šti­ta­sv.­Ju­raj­ubi­ja­zma­ja,­a­u­cr­ve­nom­di­je­lu­zlat­ni­lav­dr­ži­že­zlo­u­de­snoj­ša­pi.­Iz­nad­šti­ta­je­tur­nir­ska­ka­ci­ga,­na­ko­joj­je­tro­šilj­na­kru­na­s­pet­bi-se­ra,­a­u­njoj­zlat­ni­lav­sa­že­zlom­i­kru­nom­na­gla­vi.­S­de­sne­je­stra­ne­šti­ta­pla­vo-sre-br­ni­plašt,­a­s­li­je­ve­cr­ve­no-zlat­ni.­Po­sto­je­i­va­ri­ja­ci­je­na­ori­gi­nal­ni­grb.

Iz­vor:­Kazivanje­Sti­pa­na­Kne­zi­ja­Bać­ko­va­iz­Le-me­ša.

Lit.:­G.­Grosschmid,­Ne­mes-Mi­li­tics­1771-ik­év-ben, Bács­Bo­drogh­megyei­történel­mi­társulat­évkönyve,­2-4/1895,­Zom­bor;­Gy.­Dudás­(ur.),­Bács­Bo­drogh­vármegye­egyete­mes­monografiája, 2,­Zom­bor,­1896;­V.­Du­i­šin,­Ple­mić­ke­po­ro­di­ce­II,­Voj vo di na,­2,­[No­vi­Sad,­1941];­M.­Be­ljan­ski,­Ne­meš­Mi­li­tič,­Sve­to­zar­Mi­le­tić­:­(1752­1984),­Som-bor,­1984;­Iz­na­še­po­vi­sti­:­Gro­fo­vi­za­plu­gom­ba­ru­ni­ce­u­pa­pu­ča­ma,­Mi ro ljub,­3/2000,­Som­bor;­M.­ Szlu­ha,­Bács­bo­drog­ vármegye­ ne­mes­családjai,­Bu­da­pest,­2002;­A.­Se­ku­lić,­Osob na ime­na,­pre­zi­me­na­i­na­dim­ci­bač­kih­Hr­va­ta,­Su­bo-ti­ca,­2006;­L.­Mer­ko­vić,­Kro­no­lo­gi­ja­od­27.­do­3.­pro­sin­ca­2009.,­Hr­vat­ska­ri­ječ, 351, Su bo ti ca, 27. XI.­2009.­

L.­To­ša­ki

KNE ZI,­Gr­go­(Knézy,­Ger­gely)­(Le­meš,­18.­II.­1892.­–­Bu­dim­peš­ta,­5.­II.­1944.),­isu­so­vac,­gim­na­zij­ski­pro­fe­sor.­Sin­je­Miš-ka­i­Eve,­rođ.­Vi­da­ko­vić.­U­isu­so­vač­ki­red­stu­pio­je­1908.­Stu­di­rao­je­ke­mi­ju­i­pri-rod­ne­zna­no­sti,­ko­je­je­po­sli­je­pre­da­vao­kao­pro­fe­sor­u­ka­lač­koj­isu­so­vač­koj­gim-na­zi­ji­sv.­Stje­pa­na.­U­bu­di­mpeš­tan­skom­

ča­so­pi­su­Magyar­Ro­var­ta­ni­Társaság­Közleménye­:­Fo­lia­En­to­mo­lo­gi­ca­Hun­ga­ri ca­(1/1929)­ob­ja­vio­je­čla­nak­»Légyésze­ti­tanulmányok«,­ko­ji­je­ti­skan­i­kao­po­seb­ni­oti­sak.­Pred­kraj­ži­vo­ta­bo­ra­vio­je­u­Bu-dim­peš­ti­u­isu­so­vač­kom­do­mu­za­du­hov­ne­vje­žbe­Ma­nréza­,­gdje­i­pre­mi­nuo.­Dom­je­po­dig­nut­1927.­kao­pr­vi­dom­du­hov­nih­vje-žbi­u­Ma­đar­skoj,­a­u­nje­mu­je­bio­smješ­ten­i­no­vi­ci­jat­ma­đar­ske­Isu­so­vač­ke­pro­vin­ci­je.­Uniš­ti­li­su­ga­ko­mu­ni­sti­1955.,­za­jed­no­s­mno­gim­isu­so­vač­kim­dje­li­ma.

Dje­lo:­Légyésze­ti­tanulmányok­:­a­Do­lic­ho­pus­ne m,­Bu­da­pest,­1929.

Lit.:­A.­Gyenis­(ur.),­Jez­su­i­ta­Történe­ti­Évkönyv, Bu­da­pest,­1940-1942;­Nec­ro­lo­gi­um­SJ­1910­1987, Bécs,­1987;­Knézy­Ger­gely,­u:­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­7,­Bu­da­pest,­2002; Ma­nréza­­u:­Magyar Ka to li kus Le xi kon,­7,­Bu­da­pest,­2002.

S.­Be­re­tić

KNE­ZI,­Jo­sip­–­Va­sa­(Vin­kov­ci,­7.­IV.­1935.­–­Be­o­grad,­5.­IX.­2003.),­gim­na­sti-čar,­pe­da­gog­tje­le­sno­ga­od­go­ja,­druš­tve­no-sport­ski­dje­lat­nik.­Sin­Mi­haj­la,­že­lje­zni­ča-ra,­i­maj­ke­Ma­ri­je,­rođ.­Pec­hloch,­ku­ća­ni­ce.­Osnov­nu­ško­lu,­sred­nju­eko­nom­sku­ško-lu­te­au­to­me­ha­ni­čar­ski­za­nat­za­vr­šio­je­u­Som­bo­ru.­Kao­vr­stan­gim­na­sti­čar­i­spor­taš,­upi­su­je­se­­na­stu­dij­na­Dr­žav­nom­in­sti­tu­tu­za­fi­skul­tu­ru­(DIF)­u­Be­o­gra­du­1956.­Gim-na­stič­ka­vr­sta­fa­kul­te­ta,­či­ji­je­bio­član,­bi­la­je­pr­vak­Sr­bi­je­u­gim­na­sti­ci­1957.­ekip­no,­a­on­i­po­je­di­nač­no.­Di­plo­mi­rao­je­1960.­i­za­po­slio­se­u­Sred­njoj­po­ljo­pri­vred­noj­ško­li­u­Som­bo­ru­kao­pro­fe­sor­tje­le­sno­ga­od­go-ja.­U­Me­đu­op­ćin­ski­pro­svjet­no-pe­da­goš­ki­za­vod­pre­la­zi­1966.­i­ra­di­kao­pro­svjet­ni­sa­vjet­nik.­Su­di­o­nik­je­i­or­ga­ni­za­tor­ak­ci­ja­SIZ-a­za­zaš­ti­tu­dje­ce­u­Som­bo­ru­(lje­to­va-nja­dje­ce­na­Ja­dra­nu,­zi­mo­va­nja­i­ski­ja­nja­u­Kranj­skoj­go­ri­i­Pam­po­ro­vu,­Bu­gar­ska, ško­la­u­pri­ro­di­u­Mo­noš­to­ru).­Bio­je­član­Or­ga­ni­za­cij­sko­ga­od­bo­ra­Sport­ske­olim­pi-ja­de­škol­ske­omla­di­ne­Voj­vo­di­ne­(SO­ŠOV)­od­1970.­Je­dan­je­od­po­kre­ta­ča­ak­ci­je­obu-ke­ne­pli­va­ča­Na­u­či­mo­pli­va­ti­1985.,­ko­jom­su­ob­u­hva­će­ni­svi­uče­ni­ci­dru­go­ga­raz­re-da­osnov­ne­ško­le,­a­ko­ja­je­pot­kraj­1980-ih­slu­žbe­no­pro­gla­še­na­kao­naj­bo­lje­or­ga-

Grb­ porodiceKnezi

Page 184: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNE ZI

176

ni­zi­ra­na­u­Ju­go­sla­vi­ji.­Do­bit­nik­je­Zlat ne znač­ke­Sa­ve­za­pe­da­go­ga­fi­zič­ke­kul­tu­re­Ju­go­sla­vi­je.­

Iz­vor:­Ka­zi­va­nje­Te­re­ze­Kne­zi­i­Mar­ka­Pa­tar­či­ća­iz­Som­bo­ra.

Lit.:­D.­Ko­lun­dži­ja,­Lek si kon som bor skog spor ta, Som­bor,­1990.

Z.­Čo­ta

KNE­ZI,­Pe­tar­(Le­meš,­2.­I.­1859.­–­Do-ro­slo­vo,­18.­I.­1929.),­sve­će­nik,­knji­žev­nik.­Sin­je­Sti­pa­na­Knezija­i­Aga­te,­rođ.­Ka­ić.­U­ka­lač­kom­sje­me­niš­tu­za­vr­šio­je­gim­na­zi­ju­i­bo­go­slo­vi­ju.­Za­sve­će­ni­ka­je­za­re­đen­1883.­Bio­je­ka­pe­lan­u­Bi­ki­ću­1883.-85.,­Duš­no­ku­1885.-86.,­Be­re­gu­1886.,­u­žu­pi­sv.­Jur­ja­u­Su­bo­ti­ci­1886.-90.­(upra­vi­telj­žu­pe­1889.),­Alj­ma­šu­1890.-93.,­San­to­vu­1893.,­Son­ti­1893.-96.,­No­vom­Sa­du­1896.-1902.­i­u­žu­pi­sv.­Te­re­zi­je­u­Su­bo­ti­ci­1902.-06.­te­žup­nik­u­Do­ro­slo­vu­od­1906.­do­smr­ti.

Jed­nu­no­ve­lu­o­sa­la­šar­skom­ži­vo­tu­Bu-nje­va­ca­pro­že­tu­et­no­graf­skim­za­pi­si­ma­ob­ja­vio­je­u­som­bor­skom­li­stu­Bu nje vac 1882.­(31.­III.­i­7.­IV.).­U­njoj,­me­đu­osta-lim,­opi­su­je­bri­gu­do­ma­ći­na­da­ne­pro­pad-nu­bu­nje­vač­ki­sa­la­ši­zbog­ma­dža­ri­za­ci­je­i­ne­ma­ra­na­ro­da­pre­ma­pro­svje­ti:­»...jer­ka­ko­nam­sa­daš­nje­okol­no­sti­pro­ro­ku­ju,­mo­že­bit,­da­će­du­na­ši­po­tom­ci­sa­mo­iz­pi­sme­nih­spo­me­na­kad­god­do­znat,­da­su­Bu­njev­ci­i­Šok­ci­kad­god­i­sa­la­ša­ima­li­da­su­se­na­ovoj­slav­noj­ze­mlji­kad­god­ve­se­lo­i­bla­že-no­osi­ća­li«.­U­Ne ve nu­je­u­opi­sao­bu­nje-vač­ke­bo­žić­ne­obi­ča­je­tu­ma­če­ći­nji­ho­vo­vjer­sko­zna­če­nje­(Bo­žić­na­raz­miš­lja­nja,­br.­12/1892.).

Iz­vor:­Cur­ri­cu­lum­vi­tae­sa­cer­do­tum,­Ar­hi­va­Su-bo­tič­ke­bi­sku­pi­je.

Lit.:­A.­La­ka­tos­(ur.),­A­Ka­loc­sa­Bácsi­főegyház­megye­történe­ti­se­ma­ti­zmu­sa­1777­1923,­Ka­loc­sa,­2002;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 2010.

M.­Štefković­i­S.­Ba­čić

KNE­ZI,­Sti­pan­–­Ši­me­ta­(Som­bor,­26.­XII.­1950.­–­Som­bor,­16.­XI.­1997.),­druš-tve­ni­i­po­li­tič­ki­dje­lat­nik.­Bio­je­je­di­no­di­je­te­u­obi­te­lji­Gr­ge­i­Ilon­ke,­rođ.­Li­tvai,­

u­ko­joj­se­nje­go­va­la­lju­bav­pre­ma­knji­zi.­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­rod­nom­mje-stu,­gim­na­zi­ju­u­Vu­ko­va­ru,­a­di­plo­mi­rao­je­na­gru­pi­za­ju­žno­sla­ven­sku­knji­žev­nost­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul­te­tu­u­No­vom­Sa­du.­Ne­ko­li­ko­go­di­na­ra­dio­je­kao­na­stav­nik­u­osnov­nim­ško­la­ma,­no­ka­ko­ni­je­mo­gao­do-bi­ti­po­sao­pro­fe­so­ra­knji­žev­no­sti,­od­lu­čio­je­ži­vje­ti­od­po­ljo­djel­stva.­

Druš­tve­no­je­an­ga­ži­ran­u­Le­me­šu­te­je­u­vi­še­man­da­ta­bio­pred­sjed­nik­mje­sne­za­jed­ni­ce.­Znat­no­je­pri­do­nio­raz­vo­ju­ko-mu­nal­ne­in­fra­struk­tu­re­u­na­se­lju­(jav­na­ra­svje­ta,­ure­đe­nje­tr­žni­ce,­te­le­fon­ske­mre-že).­Član­je­De­mo­krat­sko­ga­sa­ve­za­Hr­va-ta­u­Voj­vo­di­ni­od­nje­go­va­osnut­ka­1990.,­pred­sjed­nik­mje­sne­or­ga­ni­za­ci­je­u­Le­me­šu,­a­od­1994.­član­je­Pred­sjed­niš­tva.­Kao­kan-di­dat­DSHV-a­dva­je­put­je­bi­ran­za­vi­jeć-ni­ka­u­Skupšti­nu­op­ći­ne­Som­bor­–­1992.­(iza­bran­u­pr­vom­kru­gu)­i­1996.­U­oba­man­da­ta­bio­je­je­di­ni­vi­jeć­nik­DSHV-a­u­som­bor­skoj­op­ći­ni.­Krat­ko­vri­je­me­bio­je­i­član­Ure­đi­vač­ko­ga­sa­vje­ta­Gla sa rav ni­ce,­gla­si­la­DSHV-a­(1996.).­Ži­vot­na­mu­je­že­lja­bi­la­bi­ti­pro­fe­so­rom­hr­vat­skog­je­zi­ka­i­knji­žev­no­sti­u­som­bor­skoj­Gim­na­zi­ji,­što­se­ni­je­ostva­ri­lo.­Za­ži­vo­ta­je­stvo­rio­vri-jed­nu­knji­žni­cu.­God.­2001.­u­Le­me­šu­je­osno­va­no­Hr­vat­sko­kul­tur­no-umjet­nič­ko­druš­tvo­Sti­pan­Kne­zi­Ši­me­ta,­no­na­kon­ne-ko­li­ko­go­di­na­ra­da­pre­sta­lo­je­po­sto­ja­ti.

Po­ko­pan­je­na­gro­blju­u­Le­me­šu.

Lit.:­Glas rav ni ce, 18, 39, 50, 84, Su bo ti ca, 1992, 1994,­1995,­1997;­­Hr­vat­ska­ri­ječ, 58, Su bo ti ca, 12. III. 2004.

T.­Žig­ma­nov

Stipan­Knezi

Page 185: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNÉZY

177

KNE­ZO­VIĆ,­An­tun (Kne­ze­vich,­Kne­zo-vich,­Kne­so­vich,­Čer­no­vić,­Czer­no­vich,­An­tun­Jo­sip),­(?­–­Ka­la­ča,­?,­1764.),­sve­će-nik,­knji­žev­nik.­Ro­đen­u­bu­nje­vač­koj­ple-mić­koj­obi­te­lji,­do­1748.­no­sio­je­maj­či­no­pre­zi­me­Čer­no­vić.­Me­đu­pr­vim­je­pi­tom-ci­ma­ka­lač­ko­ga­bo­go­slov­no­ga­sje­me­niš­ta.­Bio­je­pr­vi­žup­nik­u­Ga­ri­1735.,­a­pe­ti­po­re­du­žup­nik­u­No­vom­Sa­du­1738.­Na­slo-vom­pre­po­zi­ta­od­sv.­Ire­ne­ja­od­li­ko­van­je­1747.­God.­1748.­po­stao­je­za­ča­sni,­a­1752.­ka­no­nik­kan­tor­Ka­lač­ko-bač­ko­ga­pr­vo­stol-no­ga­kap­to­la.­Ob­na­šao­je­du­žnost­bi­lje­žni-ka­nad­bi­skup­skog­or­di­na­ri­ja­ta­u­Ka­la­či.

Pr­vi­je­hr­vat­ski­pje­snik­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju.­Pje­sme­su­mu­na­bo­žno­ga­ka-rak­te­ra.­Au­tor­je­mo­li­tve­ni­ka­s­pje­sma­ma­Put ne be ski­(1746.),­ko­ji­je­bio­ra­ši­ren­me-đu­pu­kom­te­je­do­ži­vio­ne­ko­li­ko­iz­da­nja,­a­fi­lo­loš­ki­ga­je­svo­je­dob­no­ob­ra­dio­i­To­mo­Ma­re­tić.­Pi­sao­je,­ve­ći­nom­u­dva­na­e­ster­ci-ma,­i­ha­gi­o­graf­ske­spje­vo­ve­Ži­vot­sve­tog­Iva na od Ne po mu ka­(1759.,­u­knji­zi­je­ti-ska­no­i­oma­nje­dje­lo­Ver ssi od him be nog i lax li vog svi ta), Ži­vot­sve­te­Ge­nu­ve­ve (1761.) i Ži­vot­sve­te­Oli­ve­(1761.)­Ute­me­lje­ni­su­na­sred­njo­vje­kov­nim­po­e­tič­kim­na­če­li­ma­sti-ho­va­nih­le­gen­da.­

Neo­bja­vlje­ni­su­mu­osta­li­pri­je­vo­di­knji­ži­ca­sve­će­ni­ka­Fri­e­de­ric­ha­Her­le­ta­s­nje­mač­ko­ga­na­»slav­ni­slo­vin­ski­ili­rič­ki­je­zik«­(Li lian i Lju bi ca ple me ni tog mi ri sa, 1754.,­1754.²;­Li lian od Ne be sa i Li­pa­ru­ži­

ca, 1760., Ži­vot­sve­te­Mar­te),­ko­ji­se­na­la­ze­u­sve­u­či­liš­noj­knji­žni­ci­u­Bu­dim­peš­ti.­U­ru­ko­pi­su­su­mu­osta­la­i­raz­ma­tra­nja­za­du-hov­ne­vje­žbe­Knji­ži­ca­du­ov­nog­raz­go­vo­ra te Ži­vot­sviu­sve­ti.

Dje­la:­Du­hov­no­ne­mo­i­se­za­bo­ra­vi­ti­od­me­ne­il­li­ti­Knjxi­ca­mo­li­tve­na­ko­i­a­se­zo­ve­Put­ne­be­ski,­Bu­dim,­1746­(1758²,­1772³,­po­pra­vlje­no­iz­da­nje­18184, 18455);­Kru na ob der xa va i uc siu sta nie apo stol sko iz­po­vid­ni­ka­sviu­og­gle­da­lo,­Xi­vot­sve­tog­Iva­na­od­Ne po mu ka,­Pe­sta,­1759;­Xi­vot­Oli­ve­kchi­e­rie­Ju­li­a na Ce sa ra Rim sko(ga),­Ka­lac­sa,­1761;­Xi­vot­sve­te Ge nu ve ve ro di te her ce go vi ce od Bra bant,­Pe­sta,­1761.

Lit.:­Ca­ta­lo­gus­ma­nu­scrip­to­rum­Bi­bli­ot­he­cae­Reg.­Sci­ent.­Uni­ver­si­ta­tis­Bu­da­pe­sti­nen­sis,­II/2,­Bu­da-pe­sti­ni,­1889;­G.­Pe­trik­(ur.),­Magyarország­bibli­ográphiája­1712­1860,­2,­Bu­da­pest,­1890;­J.­Szinyei,­Magyar­írók­éle­te­és­munkái,­6,­Bu­da­pest,­1899;­K.­Bu­nić­[I.­Kujundžić],­Pri log kul tur noj po­vi­je­sti­bu­nje­vač­ko­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 1946;­A.­La­ka­tos,­A­Ka­loc­sai­Főszékeskáptalan­Levéltára,­Ka­loc­sa,­1998;­Magyar Ka to li kus Le xi­kon,­7,­Bu­da­pest,­2002;­I.­Ka­to­na,­A ka loc sai érse­ki­egyház­történe­te,­2,­Ka­loc­sa,­2003;­Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,­7,­Za­greb,­2009;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 2010.

S.­Be­re­tić

KNÉZY, Le­hel­(Som­bor,­16.­VI­II.­1877.­–­Ba­la­tonújhely,­1945.),­od­vjet­nik,­no­vin­ski­ured­nik.­Sin­je­Bru­ne­Knezyja­i­Ju­lie,­rođ.­Juhász.­Otac­je­ge­o­me­tra­Pála.­Ško­lo­vao­se­u­Som­bo­ru,­No­vom­Sa­du­i­Ba­ji,­pra­vo­je­stu­di­rao­u­Bu­dim­peš­ti,­gdje­je­na­kon­za­vr­šet­ka­stu­di­ja­po­lo­žio­od­vjet­nič­ki­is­pit.­Pri­je­iz­bi­ja­nja­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­bio­je­od­vjet­nik­u­Odža­ci­ma­i­ži­vio­je­in­ten­ziv-nim­druš­tve­nim­ži­vo­tom.­Na­kon­tri­i­pol­go­di­ne­slu­že­nja­voj­no­ga­ro­ka,­na­sta­nio­se­u­Ba­ji­1920.­Po­sli­je­po­vla­če­nja­srp­ske­voj­ske,­po­nov­no­oba­vlja­od­vjet­nič­ku­prak­su.­Bio­je­član­grad­skih­pra­vo­sud­nih­tijela,­po­ča­sni­žu­pa­nij­ski­dr­žav­ni­od­vjet­nik,­pred­sjed­nik­i­član­broj­nih­udru­ga­i­druš­ta­va.­Ure­đi­vao­je­li­sto­ve­Bácskai­Gazdák­La­pja, Függe tlen Magyarság, Ba­ja­Bácska i­Ba­jai­közlöny. Na­kon­dva­de­se­to­go­diš­nje­ga­is­tra­ži­va­nja­i­pri­ku­plja­nja­ar­hiv­ske­i­mu­zej­ske­gra­đe­te­od­po­je­di­nih­či­nov­ni­ka­pri­ba­vlje­nih­is­pra-va­i­ru­ko­pi­sa,­do­vr­šio­je­1940.­svo­je­dje­lo­o­po­vi­je­sti­srp­ske­vla­sti­u­Ba­ji­14.­XI.­1918.­–­21.­VI­II.­1921.­pod­na­slo­vom­Ba ja a for­

A.­J.­Knezović,­Život­sv.­Ivana­od­Nepomuka, Pešta,­1759.

Page 186: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNÉZY

178

ra­da­lom­és­a­szerb­megszállás­alatt­(1918­1921),­ko­ja­je­do­da­nas­re­le­vant­na­gra­đa­za­iz­u­ča­va­nje­to­ga­po­vi­je­sno­ga­raz­do­blja.

Ri­ječ­je­o­raz­do­blju­ka­da­su­po­stroj­be­Kra­lje­vi­ne­Sr­bi­je­iz­bi­le­na­de­mar­ka­cij­sku­cr­tu­Barcs­–­­Pe­čuh­–­Ba­ja­–­Ti­sa­–­Mo­riš­–­Mu­ras­Oşor­hei­–­Bi­stri­ca­–­Sza­mos,­ko­ju­je­1918.­utvr­dio­za­po­vjed­nik­so­lun­sko­ga­bo-jiš­ta­fran­cu­ski­ge­ne­ral­Fran­chet­D’E­spe­rey,­te­su,­me­đu­osta­lim,­pod­oku­pa­ci­jom­dr­ža-le­i­Ba­ju.­Knji­ga­sa­dr­ža­va­niz­po­je­di­no­sti­ne­po­zna­tih­ne­ma­džar­sko­mu­či­ta­telj­stvu­o­tom­vre­me­nu­pro­ma­tra­nih­iz­ma­džar­ske­vi­zu­re­te­osvje­tlju­je­raz­lo­ge­ne­ras­po­lo­že­nja­baj­sko­ga­pu­čan­stva­pre­ma­ju­go­sla­ven­skoj­vla­sti.­U­tom­je­raz­do­blju­sr­bi­jan­ska­voj­ska­

pre­u­ze­la­jav­ne­zgra­de,­vo­di­la­jav­nu­upra-vu,­ubi­ra­la­po­re­ze­i­ko­ri­sti­la­se­grad­skom­imo­vi­nom.­Te­le­fon­ske­ve­ze­i­te­ret­ni­pro­met­s­Bu­dim­peš­tom­pre­ki­nu­ti­su­17.­XI.­1918.,­a­dio­pu­čan­stva­iz­bje­gao­je­na­ma­džar­sku­stra­nu­de­mar­ka­cij­ske­cr­te.­Za­te­če­ni­gra-do­na­čel­nik­bio­je­pro­ma­džar­ski­ori­jen­ti­ra-ni­dr.­Fra­njo­Voj­nić­Ze­lić,­ko­ji­se,­na­kon­gla­si­na­o­po­sto­ja­nju­po­pi­sa­oso­ba­ko­ji­ma­pri­je­ti­opa­snost­da­bu­du­ubi­je­ne,­s­obi­te-lji­po­vu­kao­u­fra­nje­vač­ki­sa­mo­stan,­a­već­idu­će­ga­da­na­voj­ni­ci­su­ga­tra­ži­li­te­je­po-sli­je­de­por­ti­ran­u­Va­lje­vo.­Ka­da­je­Na­rod-na­upra­va­u­No­vom­Sa­du­uki­nu­ta,­24.­III.­1919.­grad­ski­su­či­nov­ni­ci­tre­ba­li­pri­seg-nu­ti­be­o­grad­skoj­vla­di,­što­ve­ći­na­ni­je­bi­la­volj­na­uči­ni­ti,­pa­su­se­me­mo­ran­du­mom­

obra­ti­li­no­vom­gra­do­na­čel­ni­ku­Va­si­Do-lin­ki.­Slu­žbe­ni­ci­ma­ko­ji­su­od­bi­li­pri­seg-nu­ti­vla­sti­ni­su­is­pla­ći­va­le­pla­ću,­ali­su­im­po­mo­gli­do­bro­sto­je­ći­pro­ma­džar­ski­ori­jen-ti­ra­ni­gra­đa­ni,­ko­ji­su­ute­me­lji­li­fun­da­ci­ju­za­nji­ho­vu­po­moć,­a­bu­dim­peš­tan­ske­su­im­vla­sti­u­po­ta­ji­pre­ko­de­mar­ka­cij­ske­cr­te­pre­ni­je­le­no­vac­za­pla­će.­Srp­ska­je­voj­ska­12.­VII.­1919.­u­pri­go­di­ro­đen­da­na­kra­lja­Pe­tra­za­po­vje­di­la­da­se­na­sva­koj­ku­ći­u­Ba­ji­iz­vje­se­za­sta­ve­Kra­lje­vi­ne­SHS­te­da­se­osvi­je­tle­pro­zo­ri,­a­mješ­ta­ni­ko­ji­to­mu­ni­su­udo­vo­lji­li­sno­si­li­su­po­slje­di­ce.­Ka­da­je­po­li­cij­ska­je­upra­va­14.­VI­II.­1919.­za­po-vje­di­la­da­se­do­15.­IX.­1919.­svi­ma­džar­ski­nat­pi­si­tvrt­ki­za­mi­je­ne­srp­ski­ma­te­od­lu-či­la­da­srp­ski­po­sta­je­slu­žbe­nim­je­zi­kom­i­da­će­bi­ti­ot­puš­ten­sva­ki­či­nov­nik­ko­ji­ga­u­do­gled­no­vri­je­me­ne­na­u­či,­šef­že­lje­znič­ke­po­sta­je­za­tra­žio­je­2.­II.­1920.­od­grad­sko-ga­po­gla­var­stva­da­mu­se­u­pi­sa­nom­ob­li­ku­po­ša­lje­srp­ski­na­ziv­gra­da,­na­što­mu­je­od-go­vo­re­no­da­je­srp­ski­na­ziv­gra­da­Ba­ja­nav.­God.­1920.­već­se­i­grad­ska­bol­ni­ca­ža­li­la­da­ne­do­sta­je­me­sa­za­pre­hra­nu­bo­le­sni­ka,­a­za­tim­je­po­ne­sta­lo­i­kru­ha.­Ži­vot­u­gra-du­po­sta­jao­je­sve­te­ži­i­ta­kav­je­ostao­do­pre­stan­ka­oku­pa­ci­je.­U­knji­zi­se­na­vo­di­da­se­uz­zvo­nja­vu­cr­kve­nih­zvo­na,­li­me­nu­gla-zbu­va­tro­ga­sne­po­stroj­be­i­uz­odu­še­vlje­nje­oku­plje­nih­ma­džar­skih­mješ­ta­na­na­Tr­gu­sv.­Stje­pa­na­(da­naš­nji­Trg­Sve­to­ga­Troj-stva),­u­grad­21.­VI­II.­1921.­sve­ča­no­vra­ti­la­ma­džar­ska­voj­ska.­

Ori­gi­nal­na­gr­bov­ni­ca­i­grb­ple­mić­ke­po­ro­di­ce­Kne­zi­bi­li­su­u­po­sje­du­Sti­pa­na­Kne­zi­ja­Ješ­ki­na­iz­Le­me­ša­do­pred­kraj­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta,­ka­da­je­u­stra­hu­od­uniš­te­nja­pre­da­na­na­ču­va­nje­obi­te­lji­Le­he­la­Kne­zi­ja­u­Bu­dim­peš­ti,­u­či­jem­je­po­sje­du­osta­la­do­da­nas.

Dje­lo:­Ba­ja­a­for­ra­da­lom­és­a­szerb­megszállás­alatt­(1918­1921)­:­Történel­mi­fe­ljegyzése­k, Ba ja [1940]­(pre­ti­sak­2009).

Lit.:­Z.­Ma­jor,­A­min­den­na­pi­­élet­nehézségei­a­Mo­nar­chia­összeomlása­és­a­Szerb­megszállás­alatt Baján, Múltbanéző­:­A­Bács­Ki­skun­megyei­levéltár­elek­tro­ni­kus­folyóirata­(www.bacs-ki-skun-le­vel­tar.hu­/V3/SP­07_mb­n/Ta­nul­manyok­/ma­ze-01t-1.html)

L.­He­ka

L.­Knézy,­Ba­ja­a­for­ra­da­lom­és­a­szerb­megszállás­alatt­(1918­1921)­:­Történel­mi­

fe­ljegyzése­k.,­Ba­ja­[1940]

Page 187: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNE­ŽE­VIĆ

179

KNÉZY,­Pál­(Odža­ci,­17.­VI.­1908.­–­Ba­ja,­12.­I.­1978.),­in­že­njer,­je­dan­od­ute­me­lji­te­lja­baj­ske­zvje­zdar­ni­ce.­Sin­Le­he­la­i­Ga­bri­el-le,­rođ.­Frey.­Di­plo­mi­rao­je­na­Teh­nič­kom­fa­kul­te­tu­u­Bu­dim­peš­ti­1932.­Do­1940.­dr-žav­ni­je­ge­o­me­tar­ski­slu­žbe­nik­u­Bu­dim-peš­ti­i­Se­ge­di­nu,­a­za­tim­je­do­1955.,­kao­za­po­sle­nik­Grad­sko­ga­teh­nič­ko­ga­od­je­la­u­Ba­ji,­ra­dio­na­po­slo­vi­ma­ni­sko­grad­nje­i­ur­ba­ni­za­ci­je.­

Nje­gov­do­la­zak­u­Ba­ju­iz­re­da­dr­žav­nih­ge­o­me­ta­ra­bio­je­va­žan­do­ga­đaj­u­ži­vo­tu­gra­da­jer­je­ne­tom­pri­je­to­ga­Dr­žav­na­ge­o-me­tar­ska­slu­žba­do­vr­ši­la­de­talj­nu­iz­mje­ru­i­kar­to­gra­fi­ra­nje­gra­da.­Nje­go­vo­struč­no­ge­o­det­sko­zna­nje­i­is­ku­stvo­bi­li­su­od­ve­li-ke­po­mo­ći­pa­su­mu­od­mah­po­vje­ri­li­broj-ne­za­da­će­pr­o­jek­ti­ra­nja­i­iz­ved­be­iz­grad­nje­te­po­pra­va­ka­grad­skih­pro­met­ni­ca­(uli­ce­Munkácsy,­Eötvös,­Vörösmarty,­Gál­Péter­i­Fe­ren­ca­Lis­zta,­Trg­Mátyás­király,­ce­ste­Sze­ge­di,­Szabadság­i­br.­66,­ko­ja­vo­di­do­že­lje­znič­ko­ga­ko­lo­dvo­ra),­a­vri­je­dan­je­i­nje­gov­pri­nos­u­iz­grad­nji­ka­na­li­za­cij­sko­ga­od­vo­da­(uli­ce­Kos­suth­La­jo­sa­i­Munkácsy­te­od­Tr­ga­Mátyás­király­do­uli­ce­Kölcsey),­kao­i­na­sre­đi­va­nju­od­vo­da­obo­rin­skih­vo-da­od­ba­re­Li­va­de­(madž.­Li­vo­da-poc­solya)­i­nje­zi­na­okru­že­nja,­što­je­sve­zah­ti­je­va­lo­iz­ni­man­te­ren­ski­rad.­God.­1945.­iz­gra­dio­je­ta­da­naj­va­žni­ji­objekt­u­gra­du­–­do­vod­stru­je­iz­Ko­mlo­va­(madž.­Komló,­Ba­ranj-ska­žu­pa­ni­ja)­pre­ko­45­me­ta­ra­vi­so­kih­dr-ve­nih­stu­po­va­kon­stru­i­ra­nih­na­obje­oba­le­Du­na­va,­ko­ji­ma­je­pre­ko­ri­je­ke­vo­di­či­ma­u­du­ži­ni­od­500­m­grad­op­skr­blji­vao­stru-jom.­Objekt­je­bio­iz­nim­no­va­žan­sve­dok­u­ra­tu­sru­šen­most­pre­ko­Du­na­va­ni­je­iz-gra­đen­1950.­

God.­1955.­ime­no­van­je­vo­di­te­ljem­od­je­la,­a­za­tim­ i­glav­nim­ in­že­nje­rom­Upra­ve­za­vo­do­pri­vre­du­do­li­ne­do­nje­ga­Du na va (madž.­Alsódunavölgyi­Vízügyi­Igazgatóság).­Tu­je­du­žnost­ob­na­šao­do­umi­ro­vlje­nja­1968.­Bio­je­je­dan­od­osni­va-ča­zvje­zdar­ni­ce­u­Ba­ji­te­je­1953.­za­nju­pro­jek­ti­rao­i­uz­po­moć­mje­sno­ga­op­ti­ča­ra­Békéija­i­bra­va­ra­Imri­ka­iz­ra­dio­pr­vi­in-stru­ment­–­re­flek­to­r­ski­op­tič­ki­te­le­skop.­Na­te­me­lju­jed­ne­fo­to­gra­fi­je­iz­ame­rič­ko­ga­

ča­so­pi­sa­Sky and Te le sco pe­sam­je­pro­jek-ti­rao­op­ser­va­to­rij­ku­po­la­sta­ob­li­ka­u­uli­ci­Tóth­Kálmán,­ko­ji­se­i­da­nas­ko­ri­sti,­a­po­nje­go­voj­je­za­mi­sli­iz­ra­đe­no­i­vi­še­re­flek-tor­skih­op­tič­kih­te­le­sko­pa.­Za­čet­nik­je­Baj-skih­hi­dro­ge­o­de­zij­skih­da­na.­

Lit.:­Zs.­Merk,­Nagy­András­emléke­ze­te, Ba ja, 2001;­Magyar­Földmérők­Arcképcsar­no­ka,­3/2008,­Bu­da­pest;­A.­Ke­nje­res­(ur.),­Magyar­Éle­traj­zi­Le­xi­kon­1000­1990­(http://mek.oszk.hu/00300/­00355/html/ABC07165/08116.htm).

L.­He­ka

KNE­ŽE­VIĆ­→Kne­zi

KNE­ŽE­VIĆ,­La­zar­(La­zo,­La­za)­(Sen ta, 16.­III.­1828.­–­Sta­ri­Fu­tog,­23.­V.­1882.),­uči­telj,­jav­ni­bi­lje­žnik,­pi­sac.­Osnov­nu­ško-lu­za­vr­šio­u­Sen­ti,­a­ni­žu­gim­na­zi­ju­u­Su­bo-ti­ci­1843.­Is­pr­va­je­bio­uči­telj­u­ba­ranj­skim­se­li­ma­Vi­ljan­(madž.­Villány,­srp. Vi lanj) i Kne­že­vi­Vi­no­gra­di­(madž.­Hercegszöllős).­Ti­je­kom­re­vo­lu­ci­je­1848.­u­Som­bo­ru­je­kao­dra­go­vo­ljac­stu­pio­u­srp­ske­po­stroj­be,­a­u­bor­ba­ma­je­ste­kao­čin­lajt­nan­ta­(pot­po-ruč­ni­ka).­Slu­žio­je­u­Pr­vom­bač­kom­do-bro­vo­ljač­kom­ba­ta­ljo­nu,­a­ka­da­je­on­1850.­uki­nut,­bio­je­bi­lje­žnik­u­De­spo­to­vu­(madž. Úriszentiván,­pri­je­Úrszentiván),­a­od­1861.­u­Sta­rom­Fu­to­gu.­Pi­sao­je­ša­lji­ve­i­sa­ti­rič­ne­pje­sme,­pri­po­vi­jet­ke,­aneg­do­te­i­do­sjet­ke­te­po­vi­je­sno-et­no­graf­ske­i­ge­o­graf­ske­član-ke,­ko­je­je­ob­ja­vlji­vao­u­srp­skim­li­sto­vi­ma­i­ča­so­pi­si­ma­(Ko ma rac, Zmaj, Ži­ža, Orao, Star ma li, Ja vor).­Vi­še­go­di­na­bi­ran­je­za­do­pred­sjed­ni­ka­op­ći­ne­Fu­tog,­a­1881.­i­za­pred­sjed­ni­ka.­Bio­je­član­Ma­ti­ce­srp­ske­iz­No­vo­ga­Sa­da.

Kao­je­dan­od­ne­ko­li­ko­Sr­ba­su­di­o­ni­ka­pre­po­rod­nih­gi­ba­nja­ju­žno­u­ga­r­skih­Hr­va­ta,­su­ra­đi­vao­je­u­An­tu­no­vi­će­vim­Bu­nje­vač­kim­i­šo­kač­kim­no­vi­na­ma i Bu­nje­vač­koj­i­šo­kač­koj­vi­li­1870.-74.,­a­s­nji­me­se­i­po-sli­je­do­pi­si­vao.­Ka­da­je­Ma­ti­ca­srp­ska,­u­vri­je­me­dok­je­taj­nik­bio­An­to­ni­je­Ha­džić,­ras­pi­sa­la­na­gra­du­za­dje­lo­o­Bu­njev­ci­ma,­pr­vi­je­nje­zin­do­bit­nik­(1878.),­a­na­gra­đe-na­ras­pra­va­O Bu njev ci ma ob ja vlje na je u Le to pi su Ma ti ce srp ske­1881.­(knji­ga­128,­str.­102-118).­(Na­kon­nje­ga­na­gra­du­je­za­

Page 188: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNE­ŽE­VIĆ

180

ras­pra­vu­isto­ga­na­slo­va­do­bio­Ivan­Iva­nić­1893.).­U­njoj­je­pre­te­ži­to­opi­sao­bu­nje­vač-ke­obi­ča­je­i­noš­nju,­dok­za­bu­nje­vač­ko­ime­dr­ži­da­naj­vje­ro­jat­ni­je­po­tje­če­od­na­zi­va­ri­je­ke­Bu­ne.­Za­klju­ču­je­ka­ko­osim­obi­ča­ja­ko­je­je­opi­sao­»na­rod­bu­nje­vač­ki­dru­gih­ne­ma,­i­ta­ko­Bu­nje­vac­je­sa­svim­Sr­bi­nu­ra­van.­Ka­ko­igre­ta­ko­i­pe­sme­su­či­sto­srp-ske.«

Lit.:­­M.­Eve­to­vić,­Ži­vot­i­rad­bi­sku­pa­Iva­na­An­tu­no­vi­ća­na­rod­nog­pre­po­ro­di­te­lja,­Su­bo­ti­ca,­1935;­Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,­3,­No­vi­Sad,­1987;­Srp­ski­bi­o­graf­ski­reč­nik,­5,­No­vi­Sad,­2011.

S.­Ba­čić

KNE­ŽE­VIĆ,­Mi­li­vo­je­(Kra­gu­je­vac,­19.­XI.­1899.­–­Kra­gu­je­vac,­13.­VII.­1973.),­pro­fe­sor­knji­žev­no­sti­i­je­zi­ka,­pi­sac,­sa­ku-pljač­na­rod­nih­pje­sa­ma,­ese­jist,­fol­klo­rist.­U­rod­nom­mje­stu­za­vr­šio­je­osnov­nu­ško­lu­i­če­ti­ri­raz­re­da­gim­na­zi­je.­Za­vri­je­me­Pr-vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­kao­do­bro­vo­ljac­sa­srp­skom­voj­skom­1915.­po­vla­či­se­pre­ko­Al­ba­ni­je­na­Krf,­na­kon­če­ga­je­upu­ćen­u­Fran­cu­sku,­gdje­na­sta­vlja­ško­lo­va­nje.­Na-kon­po­vrat­ka­iz­Fran­cu­ske­na­sta­vlja­stu­dij­i­di­plo­mi­ra­ju­go­sla­ven­sku­knji­žev­nost­i­srp-sko-hr­vat­ski­je­zik­na­Fi­lo­zof­skom­fa­kul-te­tu­u­Be­o­gra­du.­Slu­žbo­va­nje­je­za­po­čeo­1923.­u­Su­bo­ti­ci­kao­gim­na­zij­ski­pro­fe­sor,­gdje­osta­je­do­1933.­Ta­da­po­sta­je­rav­na­telj­gim­na­zi­je­u­Sen­ti,­a­od­1939.­pro­fe­sor­je­u­gim­na­zi­ji­u­Be­o­gra­du.­Su­dje­lu­je­u­ob-ra­ni­Ju­go­sla­vi­je­1941.,­za­ro­bljen­je­u­Her-ceg-No­vom­te­je­Dru­gi­svjet­ski­rat­pro­veo­u­ta­li­jan­skom­i­nje­mač­kom­za­ro­blje­niš­tvu.­Na­kon­po­vrat­ka­u­Be­o­grad­ra­di­u­Bi­bli­o­te-ci­Prav­no­ga­fa­kul­te­ta,­za­tim­u­In­sti­tu­tu­za­srp­ski­je­zik­Srp­ske­aka­de­mi­je­zna­no­sti­i­umjet­no­sti­do­1962.,­od­ka­da­kao­umi­ro-vlje­nik­ži­vi­do­smr­ti­u­Kra­gu­jev­cu.

Au­tor­je­vi­še­knji­ga­pje­sa­ma,­dra­ma­i­ras­pra­va,­oso­bi­to­iz­na­rod­ne­knji­žev­no­sti,­a­ure­dio­je­i­pri­re­dio­vi­še­po­seb­nih­pu­bli-ka­ci­ja­(Voj vo di na i Sr bi ja, Su bo ti ca, 1926., pre­ti­sak­iz­Knji­žev­nog­se­ve­ra,­6-8/1926;­Ivan­An­tu­no­vić­:­(iz­pi­sa­ma­Ili­ji­Okru­gi­ću­Srem­cu),­Su­bo­ti­ca,­1930.,­pre­ti­sak­iz­Knji­žev­nog­se­ve­ra,­7-10/1930,­i­dr.).­Za­Bu-njev­ce­su­naj­va­žni­je­nje­go­ve­knji­ge­Bu nje­

vač­ke­na­rod­ne­pe­sme­:­Kra­ljič­ke (Su bo ti ca, 1930.), Ivan­An­tu­no­vić­:­Ži­vot­i­de­lo (No vi Sad,­1935.,­pre­ti­sak­član­ka­»Ivan­An­tu­no-vić«,­Le to pis Ma ti ce srp ske,­1/1935),­za­ko­ju­je­1933.­do­bio­na­gra­du­Bu­nje­vač­ke­pro­svet­ne­ma­ti­ce,­te­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pri po vet ke­(Su­bo­ti­ca,­1939.),­ko­je­je­pri­ku-pio­i­ob­ja­vio­sku­pa­s­Ba­lin­tom­Vuj­ko­vom.­Ob­ja­vio­je­još­i­član­ke­»Bi­skup­Ivan­An­tu-no­vić­i­pre­po­rod­bač­kih­Bu­nje­va­ca«­(So ko na Ja dra nu,­Split,­5-6/1936)­i­»Bi­skup­Ivan­An­tu­no­vić­pre­po­ro­di­telj­bač­kih­Bu­nje­va-ca«­(Gla snik ju go slo ven skog pro fe sor skog druš tva,­Be­o­grad,­11-12/1938).

Nje­go­vo­dje­lo­va­nje­u­Su­bo­ti­ci­osta­vi-lo­je­iz­ni­man­trag­na­knji­žev­nost­bač­kih­Bu­nje­va­ca.­Kao­pro­fe­sor­su­bo­tič­ke­gim-na­zi­je,­po­kre­nuo­je­i­ure­đi­vao­mje­seč­ni­ča-so­pis­Knji­žev­ni­se­ver­(1925.-35.).­U­nje­mu­je,­me­đu­osta­lim,­ob­ra­đi­va­na­i­bu­nje­vač­ka­knji­žev­nost.­Naj­va­žni­ji­su­te­mat­ski­bro­je­vi­O Bu njev ci ma­(3-4/1927­i­7-10/1930),­po-sve­će­ni­bu­nje­vač­koj­po­vi­je­sti,­et­no­gra­fi­ji­i­knji­žev­no­sti,­te­Bu­nje­vač­ka­na­rod­na­či­tan­ka (7-9/1931)­o­bu­nje­vač­kim­knji­žev­ni­ci­ma,­ko­ji­su­ti­ska­ni­i­kao­po­seb­ne­knji­ge.

Kao­pro­fe­sor­te­pi­sac­i­ured­nik­sna­žno­je­utje­cao­na­for­mi­ra­nje­ne­ko­li­ko­ge­ne­ra­ci-ja­pi­sa­ca­u­Su­bo­ti­ci,­me­đu­nji­ma­i­Ba­lin­ta­Vuj­ko­va.­Po­seb­nu­po­zor­nost­po­sve­tio­je­ob-ja­vlji­va­nju­nji­ho­vih­pr­vih­li­te­rar­nih­po­ku-ša­ja.­U­te­ma­ma­o­proš­lo­sti­Bu­nje­va­ca­že­lio­je­pru­ži­ti­»za­na­uč­na­is­pi­ti­va­nja­Bu­nje­va­ca­što­vi­še­gra­đe«,­ali­su­pri­lo­ge­pi­sa­li­po­naj-

M.­Knežević,­Bunjevačka­narodna­čitanka, Subotica, 1931.

Page 189: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NA­RE­VI­JA

181

vi­še­srp­ski­au­to­ri,­naj­češ­će­pro­fe­so­ri­su­bo-tič­ko­ga­Prav­no­ga­fa­kul­te­ta­i­be­o­grad­sko­ga­sve­u­či­liš­ta,­uz­ri­jet­ke­uni­tar­no­ori­jen­ti­ra­ne­Hr­va­te­(Ivo­Mi­lić)­i­Bu­njev­ce­(Mi­jo­Man-dić,­Ka­ta­Pr­ćić,­La­zar­Sti­pić),­ko­ji­su­bu-nje­vač­ku­po­vi­jest­na­sto­ja­li­ve­za­ti­is­klju­či­vo­uz­srp­sku.­Oso­bi­to­se­ba­vio­bu­nje­vač­kom­na­rod­nom­knji­žev­noš­ću,­ali­je­i­taj­dio­baš-ti­ne­ob­ra­dio­na­srp­skom­je­zi­ku,­na­po­se­obi-čaj­»kra­lji­ca«.

Va­žni­ji­pse­u­do­ni­mi:­**

*, Al­bert­Co­ur-bi­er,­Bran­ko­Jo­sić,­Dra­go­mir­Pro­kić,­Dž.,­Mil.­Ilo­vac,­Ko­sta­Mi­li­vo­je­vić,­M.,­M.­V.­K.,­Mi,­Mi­la­din­Pan­te­lić,­Mi­lan­Ilić,­Mi­lo­Bo­rić,­Ni­ko­la­To­do­ro­vić,­R.,­R.R.,­Spek­ta-tor,­Stan­ko­Je­lić,­Ve­co­Du­lić,­X.­Y.

Lit.:­B.­Vuj­kov,­Frag­men­ti­o­li­ku­Mi­li­vo­ja­V.­Kne-že­vi­ća;­M.­Ni­ko­lić,­Mi­li­vo­je­V.­Kne­že­vić­(1899-1973), Ru ko vet,­2/1986,­Su­bo­ti­ca;­Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,­3,­No­vi­Sad,­1987;­M.­Cin­do­ri­(ur.)­Knji­žev­ni­se­ver­(1925­1935)­:­Zbor­nik­ra­do­va,­No-vi­Sad,­1999;­Srp­ski­bi­o­graf­ski­reč­nik, 5, No vi Sad,­2011.

K.­Če­li­ko­vić

KNJI­ŽEV­NA­STRA­NA­HR VAT SKE RI JE ČI,­kul­tur­ni­pri­log­li­sta­Hr vat ska ri­ječ.­Iza­šao­je­u­sklo­pu­pa­gi­na­ci­je­li­sta­u­sve­ga­ne­ko­li­ko­bro­je­va­li­sta­1953.­Pr­vi­se­put­po­ja­vio­u­br.­11­od­13.­ožuj­ka,­a­iza­šao­je­još­u­br.­14,­16,­18,­23­te­po­sljed­nji­u­br.­33­od­14.­ko­lo­vo­za­iste­go­di­ne.­Na­kon­to-ga­li­te­rar­ni­i­li­kov­ni­ra­do­vi­ni­su­po­seb­no­iz­dva­ja­ni,­ne­go­do­pu­nju­ju­osta­le­di­je­lo­ve­li­sta­kao­tek­sto­vi,­od­no­sno­ilu­stra­ci­je.­

Na­stao­je­kao­re­zul­tat­ne­za­do­volj­stva­ta­daš­njim­raz­vo­jem­kul­tur­no­ga­ži­vo­ta­u­Su­bo­ti­ci,­ko­ji­se­po­čet­kom­1950-ih­ve­o­ma­

br­zo­raz­vi­jao­ka­ko­po­op­se­gu­i­kvan­ti­te­ti,­ta­ko­i­po­kva­li­te­ti­i­ob­li­ku­kul­tur­ne­dje-lat­no­sti,­pa­su­mno­ge­in­sti­tu­ci­je­bi­lje­ži­le­uspje­he­(Na­rod­no­ka­za­liš­te,­Mu­zič­ka­ško-la,­Su­bo­tič­ka­fil­har­mo­ni­ja,­Grad­ski­mu­zej,­Grad­ska­knji­žni­ca,­Na­rod­no­sve­u­či­liš­te,­kul­tur­no-umjet­nič­ka­druš­tva).­Me­đu­tim,­isto­dob­no­su­ne­ki­ob­li­ci­umjet­nič­ke­dje­lat-no­sti­bi­li­za­po­sta­vlje­ni­(Li­kov­na­i­li­te­rar­na­sek­ci­ja­Sa­ve­za­kul­tur­no-pro­svjet­nih­druš-ta­va)­pa­je­tek­pot­kraj­1952.­otvo­ren­Dom­li­kov­nih­umjet­ni­ka,­ko­ji­osim­sa­lo­na­otva-ra­i­ate­li­je­re­za­ne­sme­ta­ni­rad­su­bo­tič­kim­sli­ka­ri­ma­i­ki­pa­ri­ma.­Us­po­re­do­s­njim­for-mi­ra­na­je­i­li­te­rar­na­sek­ci­ja­zva­na­Pr o le ter s­ne­ko­li­ko­mla­dih­nadarenih­knji­žev­ni­ka­i­čla­no­va­ured­niš­tva­Hr­vat­ske­ri­je­či­na­če­lu­s­Jo­si­pom­Ku­jun­dži­ćem­i­Sti­pa­nom­Ma­ru-ši­ćem.­Oni­su­u­li­stu­po­kre­nu­li­Knji­žev­nu­stra nu­u­že­lji­da­otvo­re­mo­guć­nost­umjet-ni­ci­ma­da­ob­ja­vlju­ju­svo­je­ra­do­ve.­Naj-va­žni­ji­su­rad­ni­ci­bi­li­su­knji­žev­ni­ci­An­te­Jak­šić,­Jo­sip­Kiš,­Ja­kov­Ko­pi­lo­vić,­La­zar­Mer­ko­vić,­Jo­van­Na­ran­čić,­Jo­sip­Klar­ski,­Ja­kov­Or­čić,­Jo­ka­Sto­jan,­Ba­lint­Vuj­kov­i­Blaš­ko­Voj­nić­Haj­duk,­dok­su­au­to­ri­ob-ja­vljev­nih­li­kov­nih­ra­do­va­Ivan­Ti­kvic­ki,­Mar­ko­Vu­ko­vić,­Gu­stav­Mat­ko­vić,­Mi­li-voj­De­ja­no­vić­i­dr.­Pri­mjer­ci­li­sta­Hr vat­ska­ri­ječ­ču­va­ju­se­u­Grad­skoj­knji­žni­ci­u­Su bo ti ci.

E.­Ba­žant

KNJI ŽEV NA RE VI JA,­ča­so­pis­za­knji­žev-nost­i­kul­tu­ru­osječ­ko­ga­Ogran­ka­Ma­ti­ce­hr­vat­ske.­Iz­rav­ni­je­na­sljed­nik­ča­so­pi­sa­Re­vi­ja­:­ča­so­pis­za­knji­žev­nost,­kul­tu­ru­i­druš tve na pi ta nja,­ute­me­lje­no­ga­1961.­u­

Književna­strana­Hrvatske­riječi, Hrvatska­riječ, br.­16,­Subotica,­1953.

Page 190: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NA­RE­VI­JA

182

Osi­je­ku.­Ide­ja­o­po­kre­ta­nju­ča­so­pi­sa­na­sta-la­je­u­kru­gu­osječ­kih­kul­tur­nih­dje­lat­ni­ka,­ko­ji­su­za­slu­žni­i­za­ute­me­lje­nje­Pod­od­bo-ra­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­po­čet­kom­1960-ih.­On­je­do­1966.­bio­Re vi jin­na­klad­nik,­za­tim­je­iz­da­je­Ma­ti­ca­hr­vat­ska­Osi­jek­1967.-71.,­Cen­tar­za­kul­tu­ru­i­umjet­nost­Na­rod­no­ga­(Rad­nič­ko­ga)­sve­u­či­liš­ta­Bo­ži­dar­Ma­sla­rić Osi­jek­1972.-74.,­Iz­da­vač­ki­cen­tar­Re vi ja Rad­nič­ko­ga­sve­u­či­liš­ta­Bo­ži­dar­Ma­sla­rić Osi­jek­1975.-90,­od­1991.­Iz­da­vač­ki­cen­tar­Otvo­re­no­ga­sve­u­či­liš­ta­Osi­jek.­Ta­da­je­ča-so­pis­pre­i­me­no­van­u­Knji­žev­nu­re­vi­ju,­ko­ju­od­1993.­iz­da­je­Ma­ti­ca­hr­vat­ska­–­Ogra-nak­Osi­jek.­Naj­va­žni­ji­glav­ni­i­od­go­vor­ni­ured­ni­ci­bi­li­su­Mi­li­voj­Po­lić,­Ive­Ma­žu­ran,­Bran­ko­Bo­žić,­De­jan­Re­bić,­Dra­go­Hedl­i­Jo­sip­Cve­nić.­Tre­nu­tač­no­je­ured­nik­Ivan­Tro­jan.

Obra­zlo­že­nje­po­tre­be­osni­va­nja­knji-žev­no­ga­ča­so­pi­sa,­ko­ji­će­po­kre­nu­ti,­oku-pi­ti­i­usmje­ri­ti­no­si­te­lje­kul­tur­nih­zbi­va-nja­u­sla­von­sko-ba­ranj­skoj­re­gi­ji,­dje­lo­je­Mi­li­vo­ja­Po­li­ća,­glav­no­ga­ured­ni­ka­pr­vo-ga­bro­ja­Re vi je.­Od­go­vor­ni­ured­nik­bio­je­Bran­ko­Bo­žić,­a­u­ured­nič­kom­od­bo­ru­pr­vo­ga­bro­ja­bi­li­su­Ivo­Bog­ner,­Vo­ji­slav­Pe­la­jić,­Slo­bo­dan­Ko­va­če­vić,­Na­da­Pi­vac,­Ive­Ma­žu­ran,­Na­da­Mu­rat,­Dra­gu­tin­Sa­vin,­Stje­pan­Br­lo­šić,­Stan­ka­Pa­vu­na,­Pa­vle­Bla-žek,­Lju­bo­mir­Sta­no­je­vić,­Fra­njo­He­ge­duš­i­Ge­za­Stan­tić.­Re­gi­o­nal­nu­usmje­re­nost­pr-vih­bro­je­va­ča­so­pis­br­zo­na­puš­ta­te­po­sta­je­re­le­vant­nim­na­pod­ruč­ju­biv­še­Ju­go­sla­vi­je­i­ob­ja­vlju­je­au­to­re­iz­raz­li­či­tih­sre­di­na­i­raz-li­či­tih­te­mat­skih­pre­o­ku­pa­ci­ja.­U­fo­ku­su­mu­je­in­te­re­sa­od­ute­me­lje­nja­knji­žev­nost­pa­su­do­da­nas­na­vi­še­od­40.000­stra­ni-ca (Knji­žev­ne) Re vi je­ob­ja­vlje­ni­ra­zno­vr-sni­knji­žev­ni­pri­lo­zi,­iz­vor­ni­i­u­pri­je­vo­du,­knji­žev­no­te­o­rij­ski­član­ci,­ese­ji,­kri­ti­ke­i­ured­nič­ke­bi­lješ­ke.­

Uz­te­mat­ske­bro­je­ve­o­se­mi­o­ti­ci­(pr.­C.­Mi­la­nja),­na­ra­to­lo­gi­ji­(pr.­V.­Bi­ti),­su­vre-me­noj­te­o­ri­ji­knji­žev­no­sti­(pr.­M.­Vel­čić)­te­po­je­di­ne­bro­je­ve­s­pre­gle­di­ma­i­iz­bo­ri­ma­iz­su­vre­me­ne­stra­ne­knji­žev­no­sti,­od­po­seb-ne­je­va­žno­sti­te­mat­po­sve­ćen­Ro ma nu u knji­žev­no­sti­Hr­va­ta­u­Voj­vo­di­ni, ob ja vljen

u­br.­3-4/2008.­Ia­ko­su­se­i­pri­je­u­ča­so-pi­su­po­ja­vlji­va­li­po­je­di­nač­ni­tek­sto­vi­hr-vat­skih­au­to­ra­iz­Voj­vo­di­ne,­po­put­Ja­sne­Mel­vin­ger­(»Sve­što­di­še«,­5/1963),­Ge­ze­Ki­ki­ća­(»Po­et­skim­sta­za­ma­Ive­An­dri­ća«,­6/1972)­ili­Pet­ka­Voj­ni­ća­Pur­ča­ra­(»Na­stu-pi­Ja­nje­Sti­pić«,­2/1978;­»Radyeva­ku­ća«,­

4/1978;­»Klju­ča­ni­ce«,­2/1980;­»Zim­ski­vlak«,­2/1981;­»Vrt­lju­bav­ni­ka«,­6/1983;­»An­ti­le­gen­de«,­1/1985),­pre­gle­dom­pro-zno­ga­stva­ra­laš­tva­voj­vo­đan­skih­Hr­va­ta­ča­so­pis po­tvr­đu­je­na­ka­nu­da­u­no­vom­ti-suć­lje­ću,­sukladno­te­melj­nim­od­red­ni­ca-ma­kul­tur­ne­eu­ro­pe­i­za­ci­je,­ko­ja­svo­je­na­de­po­la­že­po­naj­pri­je­u­ja­ča­nje­re­gi­o­nal­no­sti­sva­ko­ga­na­ci­o­nal­nog­pro­sto­ra,­na­sto­ji­pri-do­ni­je­ti­po­li­cen­trič­no­sti­hr­vat­ske­kul­tu­re,­za­u­zi­ma­ju­ći­se­za­pro­toč­nost­miš­lje­nja,­ra­zno­li­kost,­za­ot­kri­va­nje­au­ten­tič­nih­vri-jed­no­sti­re­gi­o­nal­no­ga,­a­uz­po­moć­nje­ga­i­na­ci­o­nal­no­ga­kul­tur­no­ga­iden­ti­te­ta,­uva­ža-va­pri­sut­nost­raz­li­či­tih­na­raš­ta­ja­te­po­ti­če­knji­žev­no­i­znan­stve­no­stva­ra­laš­tvo­sla-von­ske­re­gi­je­u­do­ti­ca­ji­ma­s­re­gi­o­nal­nim­part­ne­ri­ma­iz­Pe­ču­ha­(Ma­džar­ska),­No­vo-ga­Sa­da­(Voj­vo­di­na)­i­Tu­zle­(BiH),­ali­ne­po­di­la­ze­ći­pro­vin­cij­skim­za­htjev­no­sti­ma.­Broj­po­sve­ćen­pro­znom­stva­ra­laš­tvu­voj-vo­đan­skih­Hr­va­ta,­ko­ji­je­pri­re­dio­Mi­lo-van­Mi­ko­vić,­za­jed­no­s­iz­bo­rom­po­et­skih­tek­sto­va­Hr­va­ta­u­Ma­džar­skoj,­usmje­ra­va­po­zor­nost­ured­niš­tva­na­is­tra­ži­va­nja­kul­tu-r­nih­ak­tiv­no­sti­u­re­gi­ja­ma­su­sjed­nih­ze­ma-lja­u­ko­ji­ma­obi­ta­va­ju­pri­pad­ni­ci­hr­vat­ske­na­ci­o­nal­no­sti,­ob­u­hva­ća­frag­men­te­pro­znih­

Književna­revija,­br.­3-4/2008,­Osijek

Page 191: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NI­JE­ZIK

183

tek­sto­va­20­hr­vat­skih­au­to­ra­ko­ji­su­svo­jim­ži­vo­tom­i(li)­ra­dom­(bi­li)­ve­za­ni­uz­Voj-vo­di­nu:­Ivan­An­tu­no­vić,­Pe­tar­Pe­kić,­Jo­sip­Ku­lun­džić,­Ma­ri­ca­Vuj­ko­vić,­An­te­Jak­šić,­Jo­sip­Pa­šić,­Mar­ko­Čo­vić,­La­zar­Mer­ko­vić,­Jo­sip­Klar­ski,­To­mi­slav­Ke­tig,­Pet­ko­Voj­nić­Pur­čar,­Ja­sna­Mel­vin­ger,­Mi­li­voj­Pr­ćić,­Vo-ji­slav­Se­kelj,­La­zar­Fran­ciš­ko­vić,­Fra­nja­Pe-tri­no­vić,­Vla­di­mir­Boš­njak,­Zvon­ko­Sa­rić,­Dra­žen­Pr­ćić­i­Želj­ka­Ze­lić.­Od­50.­go­diš­ta­re­do­vi­ti­je­su­rad­nik­To­mi­slav­Žig­ma­nov,­ko­ji­upo­zna­je­s­re­cent­nim­sta­njem­hr­vat­ske­kul­tur­ne­za­jed­ni­ce­iz­Voj­vo­di­ne.

Lit.:­D.­Re­bić,­Umje­sto­pred­go­vo­ra;­Ž.­Bo­sa­nac,­Bi­bli­o­graf­ski­pri­kaz­ča­so­pi­sa­»Re­vi­ja«­(go­diš­ta­I-XXV),­u:­Re­vi­ja­:­Bi­bli­o­gra­fi­ja­I­XXV­(1961­1985),­7-8/1989,­Osi­jek;­V.­Bre­šić,­Osječ­ka­knji-žev­na­pe­ri­o­di­ka,­Zbor­nik­Knji­žev­ni­Osi­jek,­Osi­jek,­1996;­V.­Bre­šić,­Od­»Je­ke«­do­»Alep­ha«.­Osječ­ki­knji­žev­ni­ča­so­pi­si,­u:­V.­Brešić,­Sla von ska knji­žev­nost­i­no­vi­re­gi­o­na­li­zam,­Osi­jek,­2004.

I.­Tro­jan

KNJI­ŽEV­NI­JE­ZIK,­struk­tur­no­raz­ra-đen­je­zič­ni­va­ri­je­tet­s­tra­di­ci­jom­pi­sme­no­sti­i­ujed­na­če­nom­ak­tu­al­nom­upo­ra­bom,­pri­la-go­đen­za­for­mal­nu­usme­nu­i­pi­sa­nu­ko­mu-ni­ka­ci­ju­u­vi­šim­kul­tur­nim­funk­ci­ja­ma­(npr.­knji­žev­nost,­škol­stvo,­zna­nost,­dr­žav-na­upra­va,­me­di­ji­i­dr.).­Ter­min­knji­žev­ni­je­zik­uo­bi­ča­jen­je­u­mno­gim­eu­rop­skim­kon­ti­nen­tal­nim­lin­gvi­stič­kim­tra­di­ci­ja­ma­( fran.­lan­gue­littéra­i­re,­njem.­Schriftsprac-he,­češ.­spi­sovný­jazyk,­madž.­iro­dal­mi­nyelv),­a­svo­jom­mo­ti­va­ci­jom­u­pr­vi­plan­sta­vlja­ve­za­nost­je­zič­no­ga­va­ri­je­te­ta­na­ko­ji­upu­ću­je­uz­na­sli­je­đe­pi­sme­no­sti­–­i­hr­vat-ska­je­ina­či­ca­ter­mi­na,­uo­sta­lom,­na­sta­la­u­vri­je­me­kad­ime­ni­ca­knji­žev­nost ni je ozna­či­va­la­sa­mo­fik­ci­o­nal­ne­tek­sto­ve,­ne-go­pi­sme­nost­u­naj­ši­rem­smi­slu­ri­je­či.­Od­1970-ih­u­istom­se­zna­če­nju­sve­češ­će­ra­bi­ter­min­an­glo­sa­ske­pro­ve­ni­jen­ci­je­stan dard­ni­je­zik (eng.­stan­dard­lan­gu­a­ge),­u­ko­jem­te­žiš­te­ni­je­na­tra­di­ci­ji­pi­sme­no­sti,­ne­go­na­nor­mi­ra­no­sti­je­zič­nih­sred­sta­va­i­ujed­na­če-no­sti­upo­ra­be.­Pro­ces­ter­mi­no­loš­ke­za­mje-ne­u­raz­li­či­tim­se­na­ci­o­nal­nim­tra­di­ci­ja­ma­zbi­va­raz­li­či­tom­br­zi­nom­i­na­raz­li­či­te­na-či­ne,­a­u­je­zi­ko­slov­noj­je­kro­a­ti­sti­ci­go­to­vo­pot­pu­no­za­vr­šen­te­je­upo­ra­ba­na­zi­va­stan­

dard ni je­zik­u­njoj­da­nas­do­mi­nant­na.­Us-po­red­no­s­tim,­i­ter­min­knji­žev­ni­je­zik­ne­ki­hr­vat­ski­je­zi­ko­slov­ci­sve­češ­će­shva­ća­ju­u­užem­zna­če­nju­kao­je­zik­knji­žev­no­sti,­tj.­kao­ter­mi­no­loš­ku­ozna­ku­be­le­tri­stič­ko­ga­funk­ci­o­nal­no­ga­sti­la.­Ta­kva­upo­ra­ba­pred-sta­vlja­zna­tni­ot­klon­od­do­sa­daš­nje­hr­vat-ske­fi­lo­loš­ke­mi­sli,­ali­i­od­ši­re­eu­rop­ske­kon­ti­nen­tal­ne­tra­di­ci­je,­pa­za­to­i­ni­je­op­će-pri­hva­će­na.­Osim­to­ga,­ter­min­stan dard ni je­zik­ni­je­pri­mje­ren­za­po­vi­je­sna­raz­do­blja­u­ko­ji­ma­je­je­zič­na­nor­mi­ra­nost­pri­je­im­pli-cit­na­i­spon­ta­na­ne­go­eks­pli­cit­na­i­or­ga­ni-zi­ra­na,­pa­se­ter­min­knji­žev­ni­je­zik­u­ve­zi­s­nji­ma­i­da­lje­ra­bi­u­svo­jem­tra­di­ci­o­nal­nom­zna­če­nju.

U­hr­vat­skoj­kul­tur­noj­po­vi­je­sti­ulo­gu­knji­žev­no­ga­je­zi­ka­ima­li­su­stra­ni­va­ri-je­te­ti­(sta­ro­sla­ven­ski,­la­tin­ski,­ta­li­jan­ski,­nje­mač­ki,­ma­džar­ski)­te­do­ma­ći­va­ri­je­te-ti­raz­li­či­tih­nar­ječ­nih­osno­vi­ca,­na­ko­ji­ma­su­se­raz­vi­le­vi­tal­ne­i­ugled­ne­knji­žev­ne­tra­di­ci­je­(ča­kav­ski,­kaj­kav­ski,­no­voš­to­kav-ski­je­kav­ski,­no­voš­to­kav­ski­ikav­ski).­Po-sto­ja­nje­jed­no­ga­hr­vat­sko­ga­knji­žev­no­ga­je­zi­ka­du­go­ni­je­bi­lo­neš­to­što­se­sa­mo­po­se­bi­ra­zu­mje­lo­i­nje­gov­je­na­sta­nak­re­zul-tat­po­stup­ne­je­zič­ne­(ali­i­kul­tur­ne­i­po­li-tič­ke)­kon­ver­gen­ci­je­ve­će­ga­bro­ja­ma­njih­za­jed­ni­ca,­ko­je­su­još­u­ra­nom­no­vo­vje­ko-vlju­ima­le­umno­go­me­sa­mo­svo­jan­je­zič­ni,­kul­tur­ni­i­po­li­tič­ki­iden­ti­tet.­Ti­su­pro­ce­si­bi­li­is­pre­ki­da­ni­i­slo­že­ni,­pri­če­mu­su­se­u­nji­ma­mi­je­nja­le­i­nar­ječ­na­osno­vi­ca­iz­ko-je­je­tre­bao­iz­ra­sti­za­jed­nič­ki­knji­žev­ni­je-zik­i­gra­ni­ce­do­ko­jih­se­tre­bao­pro­sti­ra­ti.­I­na­kon­što­je­je­din­stven­hr­vat­ski­knji­žev­ni­je­zik­ti­je­kom­XIX.­st.­usta­ljen,­nar­ječ­na­je­ra­zno­li­kost­u­Hr­va­ta­osta­la­oču­va­na,­a­di-ja­lek­ti­i­so­ci­o­lek­ti­u­po­je­di­nim­sre­di­na­ma­do­da­nas­uži­va­ju­sta­no­vit­druš­tve­ni­ugled.­Zbog­to­ga­je­u­hr­vat­skoj­je­zič­noj­za­jed­ni­ci­ra­ši­re­na­svi­jest­o­tom­da­se­knji­žev­ni­je­zik­i­je­zik­sva­ko­dnev­ne­spon­ta­ne­ko­mu­ni­ka-ci­je­ja­sno­raz­li­ku­ju­te­da­je­go­to­vo­sva­ki­go­vor­nik­hr­vat­sko­ga­na­ne­ki­na­čin­dvo­je-zi­čan:­u­obi­te­lji­usva­ja­svoj­mje­sni­go­vor,­a­po­sli­je­–­s­iz­la­ga­njem­me­di­ji­ma­i­ško­li­–­i­knji­žev­ni­(tj.­stan­dard­ni)­je­zik.

Page 192: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NI­JE­ZIK

184

Hr­va­ti­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju­bi­li­su­na­mar­gi­ni­pro­ce­sa­u­ko­ji­ma­se­ob­li­ko­va­la­mo­der­na­hr­vat­ska­kul­tu­ra­te­raz­vi­jao­i­ši­rio­mo­der­ni­hr­vat­ski­knji­žev­ni­je­zik.­Dok­je­u­XVII.­i­XVI­II.­st.­nji­ho­va­kul­tur­na­eli­ta­još­su­dje­lo­va­la­u­fra­nje­vač­koj­pi­sme­no­sti­na­no­voš­to­kav­skoj­ika­vi­ci,­kul­tur­ne­i­je­zič­ne­ve­ze­s­Hr­va­ti­ma­iz­dru­gih­kra­je­va­znat­no­

su­osla­bje­le­na­kon­što­je­te­žiš­te­hr­vat­sko-ga­kul­tur­no­ga­ži­vo­ta­po­mak­nu­to­na­sje­ve-ro­za­pad,­a­ika­vi­ca­kao­do­mi­nan­tan­je­zik­pi­sme­no­sti­za­mi­je­nje­na­je­ka­vi­com.­Po­nov-no­mu­pri­bli­ža­va­nju­te­žit­će­Ivan­An­tu­no­vić­u­1870-ima,­ali­nje­go­va­će­na­sto­ja­nja­ima­ti­sa­mo­ogra­ni­čen­od­jek.­Ne­ki­ugar­ski­Bu-njev­ci­i­Šok­ci­na­sta­vlja­ju­pi­sa­ti­ika­vi­com,­dok­dru­gi­pri­hva­ća­ju­ma­đar­ski­kao­vla­stit­knji­žev­ni­je­zik.­Na­kon­stva­ra­nja­ju­žno­sla-ven­ske­dr­ža­ve­hr­vat­sko­mu­knji­žev­no­mu­je­zi­ku­me­đu­Hr­va­ti­ma­u­Bač­koj­kon­ku­ri­ra­i­srp­ski.­Sku­pa­s­je­zič­nim­utje­ca­jem­srp-sko­ga,­opa­ža­se­i­utje­caj­srp­ske­lin­gvi­stič-ke­kul­tu­re.­Mo­der­ni­srp­ski­knji­žev­ni­je­zik­nik­nuo­je,­na­i­me,­sre­di­nom­XIX.­st.­iz­go-vo­re­no­ga­je­zi­ka,­uz­pot­pu­no­od­ba­ci­va­nje­do­ta­daš­nje­tra­di­ci­je­srp­ske­pi­sme­no­sti,­te­ta­da­u­srp­skoj­kul­tur­noj­sre­di­ni­pre­sta­je­po­dvo­je­nost­knji­žev­no­ga­i­sva­ko­dnev­no­ga­go­vor­no­ga­je­zi­ka,­ko­ja­je­u­Hr­va­ta­do­da-nas­iz­ra­že­na.­Pod­utje­ca­jem­ide­o­lo­gi­je­»pi­ši­

kao­što­go­vo­riš«­bač­ki­Bu­njev­ci­ko­ji­se­ne­sma­tra­ju­Hr­va­ti­ma­da­nas­na­sto­je­iz­gra­di-ti­sa­mo­stal­ni­bu­nje­vač­ki­je­zik,­od­ba­cu­ju­ći­vla­sti­to­na­sli­je­đe­su­dje­lo­va­nja­u­nad­re­gi-o­nal­nim­tra­di­ci­ja­ma­pi­sme­no­sti­ju­žno­sla-ven­skih­ka­to­li­ka.

Lit.:­R.­Ka­ti­čić,­O­knji­žev­nom­je­zi­ku,­u:­No vi je­zi­ko­slov­ni­ogle­di,­Za­greb,­1986;­J.­Bu­ljov­čić,­Fi­lo loš ki ogle di,­Su­bo­ti­ca,­1996;­Z.­Vin­ce,­Pu to vi ma hr­vat­sko­ga­knji­žev­nog­je­zi­ka,­Za­greb,­2002;­R.­Ka­ti­čić,­O­stan­dard­nom­i­knji­žev­nom­je­zi­ku,­Je­zik,­56,­Za­greb,­2009.

P.­Vu­ko­vić

KNJI­ŽEV­NI­KLUB­MI RO LJUB,­ne­for-mal­na­or­ga­ni­za­ci­ja­hr­vat­skih­knji­žev­ni­ka­iz­Su­bo­ti­ce.­Na­stao­je­u­okvi­ru­Ka­to­lič­ko-ga­in­sti­tu­ta­za­kul­tu­ru,­po­vi­jest­i­du­hov-nost­Ivan­An­tu­no­vić­u­Su­bo­ti­ci,­kad­je­u­vri­je­me­nje­go­va­osni­va­nja­1990.­pje­snik­Ja­kov­Ko­pi­lo­vić­u­ime­ne­for­mal­no­ga­Klu-ba­hr­vat­skih­knji­žev­ni­ka­u­Bač­koj,­ko­ji­je­no­sio­ime­Mi ro ljub,­za­mo­lio­za­pri­jam­u­sa­stav­In­sti­tu­ta.

Kao­po­se­ban­od­jel­In­sti­tu­ta,­Klub­je­ti­je­kom­pr­vo­ga­de­se­tlje­ća­po­sto­ja­nja­pri­re-đi­vao­knji­žev­ne­ve­če­ri,­u­po­čet­ku­unu­tar­cr­kve­nih­pro­sto­ri­ja,­naj­češ­će­u­sje­me­niš­tu­Pa u li num,­a­za­tim­i­u­KUD-u­Bu­nje­vač­ko­ko lo,­Grad­skoj­knji­žni­ci,­Ka­to­lič­kom­kru-gu­i­dr.­Naj­ve­ći­do­pri­nos­imao­je­pri­re­đu-ju­ći­u­okvi­ru­du­ži­jan­ce­knji­žev­ne­ve­če­ri­i­znan­stve­ne­sku­po­ve­po­sve­će­ne­hr­vat­skim­knji­žev­nim­i­dru­gim­is­tak­nu­tim­kul­tur­nim­dje­lat­ni­ci­ma­(Jo­sip­An­drić,­An­te­Eve­to­vić­Mi­ro­ljub,­Ivan­Pr­ćić,­Alek­sa­Ko­kić,­An­tun­Gu­stav­Ma­toš,­Ba­lint­Vuj­kov,­Blaš­ko­Ra-jić,­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Al­be­Vi­da­ko­vić,­An-te­Se­ku­lić…),­na­što­su­se­sve­le­po­sljed­nje­go­di­ne­nje­go­va­ra­da.­Pre­stao­je­dje­lo­va­ti­u­pr­voj­po­lo­vi­ci­2000-ih­go­di­na.

Pr­vih­je­go­di­na­pro­čel­nik­klu­ba­bio­Be-la­Ga­brić,­a­po­sli­je­nje­ga­Ja­šo­Ši­mić.­

Lit.:­Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­:­ka­len­dar­za­1991.,­Su­bo-ti­ca,­1990;­Bač­ko­kla­sje, 56, 67, Su bo ti ca, 1990, 1992;­Zbor­nik­»Ivan­An­tu­no­vić«,­1,­4-5,­Su­bo­ti­ca,­1990, 1994.

K.­Če­li­ko­vić

G.­Peštalić,­Utišenje­ožalošćenih,­Budim,­1797.

Page 193: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NI­SE­VER

185

KNJI­ŽEV­NI­PRI­LOG­BAČ KOG KLA­SJA,­po­vre­me­ni­knji­žev­ni­pod­li­stak­vjer-sko­ga­ča­so­pi­sa­Bač­ko­kla­sje.­Po­na­ra­vi­je­bio­te­mat­ski­–­po­sve­ćen­pred­sta­vlja­nju­knji­žev­nih­opu­sa,­u­ve­ći­ni­pje­snič­kih,­re-no­mi­ra­nih­ili­ma­nje­po­zna­tih­knji­žev­ni­ka­iz­Bač­ke­te­puč­kih­pje­sni­ki­nja.­Sva­ku­je­knji­ži­cu,­uz­knji­žev­ne­ra­do­ve,­pra­ti­la­i­bi-o­graf­ska­cr­ti­ca­o­au­to­ru­iz­pe­ra­ured­ni­ka­Be­le­Ga­bri­ća.­Ukup­no­je­izaš­lo­osam­bro-je­va,­pri­če­mu­je­nu­me­ra­ci­ja­us­po­sta­vlje­na­od­4.­bro­ja­(pr­va­su­tri­bro­ja­ne­nu­me­ri­ra­na).­Di­na­mi­ka­iz­la­ska­bi­la­je­ne­re­do­vi­ta­–­pr­vi­je­broj­iza­šao­1982.,­a­pre­o­sta­li­u­raz­do­blju­1988.-93.­Op­seg­pod­li­stka­bio­je­16­stra­ni­ca,­a­for­mat­A5­(za­raz­li­ku­od­Bač­ko­ga­kla­sja, ko­je­je­ima­lo­for­mat­A4).­Bi­lo­je­to­je­di­no­knji­žev­no­gla­si­lo­u­na­ve­de­nom­raz­do­blju­u­Bač­koj­ko­je­je­bi­lo­otvo­re­no­za­pi­sce­krš-ćan­sko­ga­svje­to­na­zo­ra­i­bli­ske­Ka­to­lič­koj­cr­kvi.

U­pr­vom­pri­lo­gu,­pod­na­zi­vom­»Se­stri-ce­rav­ni­ce­:­Iza­bra­ne­pje­sme«,­ob­ja­vlje­ne­su­pje­sme­puč­kih­pje­sni­ki­nja­Ane­Ba­la-že­vić,­Ma­ti­je­Du­lić,­Ka­te­Ivan­ko­vić,­To­ne­Ku­jun­džić,­Đu­le­Mi­lo­da­no­vić,­Mar­ge­Sti-

pić,­Ma­ri­je­Voj­nić­Pur­čar,­Ma­ri­je­Vuj­ko­vić­La­mić­(uz­br.­21-22­Bač­ko­ga­kla­sja­od­25.­XII.­1982.).­Dru­gi­pri­log­po­sve­ćen­je­mla-doj­pje­sni­ki­nji­Do­mi­ni­ki­Kre­čak­(po­sli­je­uda­noj­Ća­kić)­»Ku­tak­u­sr­cu«,­br.­45-46,­3.­IV.­1988.),­tre­ći­Ja­ko­vu­Ko­pi­lo­vi­ću­(»U­bra­zdi­ro­đen«,­br.­47-48,­15.­VI­II.­1988.),­če­tvr­ti­An­ti­Se­ku­li­ću­(»Zov­da­le­kih­po­lja«,

br.­57,­li­panj­1990.),­pe­ti­s.­Fi­des­Vi­da­ko­vić­(»Pje­smom­te­sla­vim,­Go­spo­di­ne«,­br.­66,­pro­si­nac­1991.),­še­sti­Bran­ku­Je­gi­ću­(»Je-ka­sa­rav­ni­ce«,­br.­69,­svi­banj-li­panj­1992.),­sed­mi­do­no­si­iz­bor­iz­prelj­skih­pje­sa­ma­(»Prelj­ske­pi­sme«,­br.­72,­li­sto­pad,­stu­de-ni,­pro­si­nac­1992.),­a­po­sljed­nji­osmi­pri­log­po­sve­ćen­je­pje­sniš­tvu­Vi­te­Grun­čić­(»Sr­ce­otvo­re­no­za­lju­de«,­br.­74,­ožu­jak-tra­vanj­1993.).

T.­Žig­ma­nov­i­K.­Če­li­ko­vić

KNJI­ŽEV­NI­SA­LON,­na­ziv­za­knji­žev-na­oku­plja­nja­ko­ja­je­or­ga­ni­zi­ra­la­sek­ci­ja­za­knji­žev­nost­HKUD-a­Bu­nje­vač­ko­ko­lo iz­Su­bo­ti­ce.­Na­kon­osnut­ka­Druš­tva­18.­I.­1970.­Knji­žev­ni­sa­lon,­kao­naj­va­žni­ji­ob­lik­dje­lo­va­nja­sek­ci­je,­otvo­ren­je­25.­XI.­1971.­Bio­je­na­sta­vak­Knji­žev­no­ga­sa­lo­na­ko­ji­je­Ivan­Pan­čić­odr­ža­vao­u­svo­joj­rod­noj­ku­ći­pot­kraj­1950-ih­i­po­čet­kom­1960-ih.­Ka-ko­Druš­tvo­ni­je­ima­lo­vla­sti­tih­pro­sto­ri­ja,­po­je­di­ne­tri­bi­ne­odr­ža­ne­su­u­pro­sto­ri­ja­ma­Za­nat­ske­ko­mo­re­i­Népköra.­Do­po­li­tič­ke­osu­de­Druš­tva­1972.­odr­ža­no­je­ne­ko­li­ko­jav­nih­tri­bi­na,­na­ko­ji­ma­su,­me­đu­osta­lim,­go­sto­va­li­Ja­sna­Mel­vin­ger,­Draš­ko­Re­đep­i­Pet­ko­Voj­nić­Pur­čar.

Lit.:­B.­G[abrić].,­Osni­va­nje­Hr­vat­skog­kul­tur­no-umjet­nič­kog­druš­tva­»Bu­nje­vač­ko­ko­lo«­u­Su­bo-ti ci, Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca­Ka­len­dar­za­1971.­god., Su­bo­ti­ca,­1970;­L.­Mer­ko­vić,­Knji­žev­nik­Ivan­Pan­čić­:­Sve­stra­na­pje­snič­ka­lič­nost,­Gla­snik­Puč­ke­ka­si­ne­1878,­71,­Su­bo­ti­ca,­2009;­L.­Mer­ko­vić,­Kro­no­lo­gi­ja­od­23.­do­29.­stu­de­no­ga,­Hr vat ska ri­ječ,­504,­Su­bo­ti­ca,­23.­XI.­2012.

N.­Ze­lić

KNJI ŽEV NI SE VER,­ča­so­pis­za­knji­žev-nost,­zna­nost­i­kul­tu­ru.­Pr­vi­je­knji­žev­ni­ča­so­pis­u­Su­bo­ti­ci­i­sje­ver­noj­Bač­koj­na­kon­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta.­Po­kre­tač­i­glav­ni­ured­nik­bio­je­su­plent­i­pro­fe­sor­su­bo­tič-ke­gim­na­zi­je­Mi­li­vo­je­Kne­že­vić.­Pr­vi­broj­po­ja­vio­se­1.­IV.­1925.­u­Su­bo­ti­ci,­gdje­je­iz­la­zio­sve­do­1.­VI.­1934.­Na­kon­što­je­glav­ni­ured­nik­po­stao­rav­na­telj­gim­na­zi­je­u­Sen­ti,­ta­mo­se­se­li­i­ča­so­pis,­a­po­sljed­nji­broj­iza­šao­je­u­pro­sin­cu­1935.­Ti­skan­je­na­ći­ri­li­ci­i­la­ti­ni­ci,­na­tri­ti­skar­ska­ta­ba­ka.­Iz­la­zio­je­u­mje­seč­nim­sve­sci­ma­ozna­či-

Književni­prilog­Bačkog­klasja,­br.­3,­ Subotica, 1988.

Page 194: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NI­SE­VER

186

va­nim­broj­ka­ma­1-12,­ko­ji­su­sa­či­nja­va­li­go­diš­nje­knji­ge­obi­lje­že­ne­rim­skim­broj­ka-ma­I.-XI.­Ob­ja­vlje­no­je­ukup­no­11­knji­ga­sa­129­sve­za­ka,­od­ko­jih­9­dvo­bro­ja,­7­tro­bro­ja­i­4­če­tve­ro­bro­ja.

Bio­je­pa­no­ram­sko­ga­ti­pa­i­u­nje­mu­su­ob­ja­vlji­va­ni­ra­zno­vr­sni­pri­lo­zi:­knji-žev­no-po­vi­je­sna,­po­vi­je­sno-ge­o­graf­ska,­et­no­graf­ska,­pe­da­goš­ka,­prav­na,­mu­zi­ko-loš­ka­gra­đa­i­li­te­ra­tu­ra,­ka­za­liš­ni­pre­gle­di,­kro­no­loš­ki­za­pi­si,­ali­i­mno­ga­ori­gi­nal­na,­umjet­nič­ka­dje­la­te­pri­je­vo­di­s­raz­li­či­tih­eu­rop­skih­je­zi­ka,­čak­i­s­ki­ne­sko­ga­i­ja-pan­sko­ga.­Ve­li­ka­po­zor­nost­po­sve­će­na­je­

na­rod­noj­knji­žev­no­sti­ju­žno­sla­ven­skih­na­ro­da,­oso­bi­to­bu­nje­vač­koj­knji­žev­no­sti.­Na­rod­na­je­knji­žev­nost­bi­la­za­stu­plje­na­u­pr­vom­di­je­lu­ča­so­pi­sa,­dok­su­u­dru­gom­di-je­lu­ob­ja­vlji­va­ni­ese­ji,­ogle­di,­pri­ka­zi­o­te-ma­ma­iz­van­li­te­rar­no­ga­ka­rak­te­ra­i­sl.­Kao­po­se­ban­do­da­tak­1925.-29.­iz­la­zi­li­su­»Đač-ki­ra­do­vi«,­u­ko­ji­ma­su­ob­ja­vlji­va­ni­pri­lo­zi­uče­nič­kih­li­te­rar­nih­dru­ži­na.­U­ča­so­pi­su­je­ob­ja­vlje­no­oko­3000­raz­li­či­tih­pri­lo­ga,­a­stal­nih­ili­po­vre­me­nih­su­rad­ni­ka­bi­lo­je­oko­600,­od­ko­jih­je­tek­de­se­tak­iz­Su­bo­ti­ce,­dok­su­osta­li­bi­li­iz­dru­gih­di­je­lo­va­ze­mlje.­Glav­no­upo­riš­te­imao­je­u­su­bo­tič­koj­gim-na­zi­ji­i­na­su­bo­tič­kom­Prav­nom­fa­kul­te­tu,­či­ji­su­pro­fe­so­ri­bi­li­re­do­vi­ti­su­rad­ni­ci.­Me-đu­su­rad­ni­ci­ma­su­bi­la­i­naj­po­zna­ti­ja­knji-žev­na­ime­na,­oso­bi­to­srp­ske­knji­žev­no­sti­(Mla­den­Le­sko­vac,­De­san­ka­Mak­si­mo­vić,­Ja­ša­Pro­da­no­vić­i­dr.).­

Oko­ča­so­pi­sa­je­po­kre­nu­ta­i­na­klad­nič-ka­dje­lat­nost,­ko­ja­je­ob­u­hva­ća­la­te­mat­ske­sve­ske­(ukup­no­17,­naj­češ­će­kao­dvo­bro­ji,­tro­bro­ji­ili­če­tve­ro­bro­ji).­Ti­ska­ni­su­i­kao­za­seb­na­iz­da­nja,­a­ve­li­ka­je­po­zor­nost­u­nji-ma­po­sve­će­na­bu­nje­vač­koj­po­vi­je­sti,­knji-žev­no­sti­i­kul­tu­ri.­Me­đu­nji­ma­su­izaš­la­tri­te­mat­ska­dvo­bro­ja:­O Bu njev ci ma (knj.­III,­sv.­3­i­4,­1927.;­knj.­VI,­sv.­7-10,­1930.)­i­Bu­nje­vač­ka­na­rod­na­či­tan­ka (knj.­VII,­sv.­7-9,­1931.),­ko­ji­su­ti­ska­ni­i­kao­za­seb­ne­knji­ge.­O­bu­nje­vač­kim­te­ma­ma­naj­češ­će­su­pi­sa­li­srp­ski­pi­sci,­pri­če­mu­je­naj­ve­ći­broj­tek­sto­va,­na­po­se­o­bu­nje­vač­koj­knji­žev­no-sti,­pot­pi­si­vao­glav­ni­ured­nik,­uglav­nom,­kao­i­svo­je­dru­ge­pri­lo­ge,­pod­pse­u­do­ni-mi­ma.­Za­jed­nič­ka­zna­čaj­ka­svih­tek­sto­va­o­Bu­njev­ci­ma­jest­da­se­ne­pro­ma­tra­ju­kao­dio­hr­vat­sko­ga­na­ro­da,­ne­go­kao­za­seb­na­et­nič­ka­sku­pi­na.­

Ia­ko­je­ča­so­pis­imao­od­re­đe­nu­kul­tur-no-po­li­tič­ku­ulo­gu­na­»se­ver­nom­kra­ju­na-še­otadž­bi­ne«,­ko­ju­je­ilu­stri­ra­la­nje­go­va­uni­tar­na­ori­jen­ta­ci­ja­i­pre­te­ži­to­srp­ski­su-rad­ni­ci,­en­tu­zi­ja­zam­i­ener­gič­nost­Mi­li­vo-ja­Kne­že­vi­ća­i­nje­go­va­za­in­te­re­si­ra­nost­za­Bu­njev­ce­omo­gu­ći­la­je­su­rad­nju­mno­gim­mla­dim­bu­nje­vač­kim­au­to­ri­ma­(Ba­lint­Vuj-kov,­Ma­ri­ca­Vuj­ko­vić,­Ma­ra­Đor­đe­vić­Ma-la­gur­ski­i­dr.),­ko­ji­će­po­sli­je­ima­ti­va­žnu­ulo­gu­u­kul­tur­nom,­knji­žev­nom­i­jav­nom­ži­vo­tu­u­Su­bo­ti­ci­i­iz­van­nje.­Je­dan­od­re-zul­ta­ta­sa­ku­pljač­ko­ga­ra­da­na­bu­nje­vač­koj­na­rod­noj­knji­žev­no­sti­u­Knji­žev­nom­se­ve­ru­(Ba­lint­Vuj­kov,­Jul­ka­Đel­miš,­Mi­li­vo­je­Kne­že­vić,­Blaš­ko­Ra­jić,­Ka­ta­Pr­ćić,­Ni­ko-la­Ilan­ko­vić,­Ili­ja­Su­da­re­vić)­bi­lo­je­i­po-kre­ta­nje­su­bo­tič­ko­ga­ča­so­pi­sa­Bu­nje­vač­ko­ko lo­(1933.-36.)­i­ka­sni­je­plod­no­knji­žev­no­dje­lo­va­nje­Ba­lin­ta­Vuj­ko­va.­Us­to,­ob­ja­vlje-nih­pe­de­se­tak­tek­sto­va­o­Bu­njev­ci­ma,­ve-za­nih­uz­na­rod­nu­knji­žev­nost,­pod­ri­je­tlo­i­po­vi­jest,­una­toč­svo­je­mu­ide­o­lo­gij­sko­mu­okvi­ru,­sa­dr­ža­va­ju­va­žne­po­dat­ke­od­po-du­nav­skim­Bu­njev­ci­ma.­Ta­ko­đer­su­ob­ja-vlji­va­ni­i­knji­žev­no-po­vi­je­sni­i­et­no­graf­ski­ra­do­vi­An­te­Eve­to­vi­ća­Mi­ro­lju­ba,­Ma­ti-je­Eve­to­vi­ća,­Am­bro­zi­je­Bo­ze­Šar­če­vi­ća,­Pa­vla­Ku­jun­dži­ća,­Lju­de­vi­ta­Bu­da­no­vi­ća,­Iva­na­An­tu­no­vi­ća,­Mi­je­Man­di­ća,­La­za­ra­

Književni­sever,­br.­3-4/1927,­Subotica

Page 195: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NOST

187

Ćur­či­ća,­Ka­te­Pr­ćić,­La­za­ra­Sti­pi­ća,­Ge­ze­Se­ke­lja,­Blaš­ka­Ra­ji­ća,­Ive­Mi­li­ća,­Jul­ke­Đel­miš­i­dr.

Lit.:­Ju­go­slo­ven­ski­knji­žev­ni­lek­si­kon,­No­vi­Sad,­1971;­T.­Ko­loz­si,­Sza­bad­kai­sajtó­(1919­1945), Új-vidék,­1979;­D.­Po­pov,­Srp ska štam pa u Voj vo di ni 1918­1941,­No­vi­Sad,­1983;­Ru ko vet,­2/1986,­Su­bo-ti­ca;­E.­Ba­žant,­N.­Ba­šić­Pal­ko­vić,­Knji­žev­ni­se­ver­(1925–1935)­:­Bi­bli­o­gra­fi­ja, No­vi­Sad­–­Be­o­grad,­1999;­Knji­žev­ni­se­ver­(1925­1935)­:­Zbor­nik­ra­do­va,­ur.­M.­Cin­do­ri,­No­vi­Sad,­1999;­L.­Ko­vač,­Usme­no­bla­go­(Knji­žev­nog)­se­ve­ra, Su bo ti ca, 2008.

K.­Če­li­ko­vić

KNJI­ŽEV­NO­DRUŠ­TVO­AL FA­(Knji-žev­no­pod­u­ze­će­Al fa,­Na­klad­no­pod­u-ze­će­Al fa, Alp ha­könyvkiadó­Vállalat), su­bo­tič­ki­ka­to­lič­ki­na­klad­nik­iz­1920-ih­go­di­na.­Sje­diš­te­mu­je­bi­lo­u­Ha­ram­ba­ši-će­voj­7,­gdje­je­bio­bi­skup­ski­ra­ču­nar­ski­ured­(da­nas­su­to­pro­sto­ri­je­ka­te­dral­ne­žu-pe­sv.­Te­re­zi­je).­Osim­ka­len­da­ra­Su­bo­tič­ka Da ni ca za­go­diš­ta­1924.-31.,­ti­ska­lo­je­još­i­tri­de­se­tak­raz­li­či­tih­na­slo­va­1923.-29.:­ka­te­ki­zme,­cr­kve­ne­pje­sma­ri­ce,­mo­li­tve-ni­ke,­raz­li­či­te­po­pu­lar­ne­knji­ži­ce­(o­sta-ro­ka­to­li­ci­ma,­pri­če,­pri­po­vi­je­sti­i­pje­sme,­oso­bi­to­osam­bro­je­va­Di­nar­ske­knji­žni­ce) te­slu­žbe­na­iz­da­nja­(mi­sa­li,­pra­vil­ni­ci­i­sl.).­Au­to­ri­iz­da­nja­bi­li­su­Ivan­Be­neš,­Laj­čo­Bu­da­no­vić,­Mus­za­Makár,­Ive­Pr­ćić,­Blaš-ko­Ra­jić­i­An­te­Voj­nić­Tu­nić,­a­mno­ga­su­ano­nim­na.­Naj­vi­še­je­ti­sko­vi­na­izaš­lo­na­hr­vat­skom­je­zi­ku,­za­tim­na­ma­džar­skom,­ne­ko­li­ko­slu­žbe­nih­na­la­tin­skom­te­jed­no­na­nje­mač­kom.­Do­puš­te­nje­za­ti­sak­da­va­le­su­cr­kve­ne­vla­sti,­tj.­Du­hov­na­oblast­(po­sli-je:­Bač­ka­du­hov­na­oblast,­Bač­ka­bi­sku­pi­ja­i­Du­hov­na­oblast­Bač­ke­bi­sku­pi­je).­Druš­tvo­je­za­pra­vo­bi­lo­je­dan­od­ure­da­Bač­ke­apo-stol­ske­ad­mi­ni­stra­tu­re.­Na­slo­vi­su­ti­ska­ni­u­su­bo­tič­kim­ti­ska­ra­ma­sv.­An­tu­na,­Józsefa­Hórvátha,­Etel­ke­Raj­čić,­Andrása­Cser­vi­ka­te­u­Apa­ti­nu­kod­Lot­te­re­ra.

Lit.:­G.­Kiss,­E.­Ba­žant,­K.­Če­li­ko­vić,­Su­bo­tič­ka­bi­bli­o­gra­fi­ja­:­Sv.­3­:­1918­1944­:­Deo­1­:­Mo­no­graf ske pu bli ka ci je, Su bo ti ca, 2003.

S.­Ba­čić

KNJI­ŽEV­NOST, 1.­u­ši­rem­smi­slu,­in-te­lek­tu­al­no­stva­ra­nje­pu­tem­pi­sa­nih­ri­je­či,­ukup­nost­pi­sa­nih­dje­la­ko­ja­ima­ju­traj­ni­ju­vri­jed­nost,­uop­će­je­zič­no­stva­ra­laš­tvo;­2. u užem­smi­slu,­umjet­nost­ri­je­či,­li­je­po­uob­li-ča­va­nje­ri­je­či­ma,­tekst­kao­umjet­nič­ka­tvo-re­vi­na­–­umjet­nič­ka­ili­li­je­pa­knji­žev­nost­(be­le­tri­sti­ka).­U­hr­vat­skom­je­zi­ku­ko­riš­te-nje­poj­ma,­kao­iz­ve­de­ni­ce­od­ri­je­či­knji­ga,­uko­ri­je­ni­lo­se­sre­di­nom­XIX.­st.­kao­pri-je­vod­tu­đi­ce­li­te­ra­tu­ra (lat.­lit­te­ra:­slo­vo).­

Na­sta­la­je­iz­mi­ta­isto­dob­no­sa­zna­noš-ću,­kao­po­slje­di­ca­kri­tič­ke­svi­je­sti­ko­ja­je­čo­vje­ku­po­nu­di­la­mo­guć­nost­raz­li­ko­va­nja­isti­ne­od­pri­vi­da.­Za­raz­li­ku­od­zna­no­sti,­kao­ra­ci­o­nal­ne­i­poj­mov­ne­tvo­re­vi­ne,­knji-žev­nost­pret­po­sta­vlja­sli­kov­nost­u­iz­ra­ža-va­nju,­rad­uo­bra­zi­lje­te­umjet­nič­ku­fik­ci­ju,­što­se­ostva­ru­je­pu­tem­knji­žev­no­ga­je­zi­ka,­ko­ji­ni­je­sa­mo­re­fe­ren­ci­ja­lan­pre­ma­zbi­lji,­ne­go­i­iz­ra­ža­jan,­bu­du­ći­da­pre­no­si­ras­po-lo­že­nje­i­stav­au­to­ra,­či­me­se­ne­iz­rav­no­utje­če­i­na­stav­či­ta­te­lja.­U­osno­vi­na­stan­ka­knji­žev­nog­dje­la­jest­imi­ta­ci­ja,­po­dra­ža­va-nje (grč.­mi­me­sis)­svi­je­ta,­lju­di­i­do­ga­đa­ja.­Te­ma­ti­ka­je­knji­žev­nih­dje­la­uni­ver­zal­na­i­ta­ko­ra­zu­mlji­va­svi­ma,­su­bjek­tiv­na­je­po­umjet­nič­koj­ela­bo­ra­ci­ji,­a­su­ge­stiv­na­pre­ma­na­či­nu­pre­no­še­nja­i­ši­re­nja­uvi­da­i­spo­zna-ja.­Kao­ta­kva,­za­u­zi­ma­po­seb­no­mje­sto­u­vr­sta­ma­umjet­no­sti.­Zbog­ri­je­či­kao­sred-stva­iz­ra­ža­va­nja­mo­že­se­pre­no­si­ti­i­u­dru-ge­umjet­no­sti­kao­nji­hov­sa­stav­ni­na­ra­tiv­ni­dio­(ka­za­liš­te,­film,­gla­zba,­pa­čak­i­sli­kar-stvo­i­ki­par­stvo).­Osim­dje­la­ko­ja­su­pi­sa­na­i,­obič­no,­ima­ju­au­to­ra,­uklju­ču­je­i­ona­ko­ja­ni­su­na­sta­la­u­pi­smu,­ne­go­su­se­pre­no­si­la­usme­nim­pu­tem,­a­po­sli­je­su­za­pi­sa­na­–­ri-ječ­je­o­usme­noj­knji­žev­no­sti,­či­ji­je­au­tor­ne­po­znat.

Knji­žev­no­dje­lo­pod­ra­zu­mi­je­va­este-tič­ko-vri­jed­no­snu­zna­čaj­ku:­je­zič­na­tvo-re­vi­na­pri­pa­da­knji­žev­no­sti­ako­sa­dr­ža­va­od­re­đe­ne­umjet­nič­ke­vri­jed­no­sti.­Od­li­ku-je­se­kom­po­zi­ci­jom­(struk­tu­ra)­i­li­je­pim­

Logo­Književnog društva­Alfa

Page 196: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NOST

188

sti­lom­(for­ma),­a­osim­po­uč­ne­svr­he­ima­i­este­tič­ki­cilj­(A.­G.­Ma­toš).­Di­je­li­se­na­knji­žev­ne­ro­do­ve­(li­ri­ka­–­mo­no­loš­ko­pri-ka­zi­va­nje­sta­nja;­epi­ka­–­mo­no­loš­ki­opis­rad­nje;­dra­ma­–­di­ja­loš­ki­pri­kaz­rad­nje)­i­vr­ste­(pje­sma,­so­net,­ele­gi­ja,­pro­za,­ro­man,­pri­po­vi­jet­ka,­no­ve­la,­baj­ka,­esej…).­Ve­ći­na­knji­žev­nih­ro­do­va­i­vr­sta­za­stu­plje­na­je­u­knji­žev­no­sti­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­–­Bu­nje-va­ca­i­Šo­ka­ca,­prem­da­u­kvan­ti­ta­tiv­nom­smi­slu­do­mi­ni­ra­pje­sniš­tvo.­Pre­ma­na­mje­ni,­mo­že­bi­ti­za­dje­cu,­mla­de­i­od­ra­sle,­od­če-ga­je­me­đu­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­naj­ma-nje­pro­znih­dje­la­za­dje­cu­i­mla­de.­Pre­ma­na­ra­vi­te­ma­ti­ke,­knji­žev­na­dje­la­mo­gu­bi­ti­na­bo­žna,­rat­na,­pu­sto­lov­na,­lju­bav­na,­so-ci­jal­na…

U­raz­vr­sta­va­nji­ma­ra­di­knji­žev­no-po-vi­je­snih­i­knji­žev­no-znan­stve­nih­po­tre­ba,­osim­op­će­ili­svjet­ske­knji­žev­no­sti,­u­ko­ju­ula­ze­ona­dje­la­ko­ja­pri­pa­da­ju­svim­na­ro-di­ma,­ulo­gu­ima­i­kri­te­rij­je­zi­ka­na­ko­jem­se­pi­še­ili­na­rod­ko­je­mu­au­tor­pri­pa­da,­pa­se­go­vo­ri­o­nje­mač­koj,­ru­skoj,­en­gle­skoj,­ma­džar­skoj,­srp­skoj,­hr­vat­skoj­i­dru­gim­knji­žev­no­sti­ma.­Pro­ma­tra­no­s­mo­triš­ta­hr-vat­sko­ga­ise­lje­niš­tva­i­di­ja­spo­re,­hr­vat­sku­na­ci­o­nal­nu­knji­žev­nost­ka­rak­te­ri­zi­ra­tek­spo­ra­dič­na­in­te­gri­ra­nost­re­gi­o­nal­nih­hr-vat­skih­knji­žev­no­sti­iz­van­Hr­vat­ske­i­BiH­(me­đu­osta­li­ma,­i­Hr­va­ta­iz­ugar­sko­ga­Po-du­na­vlja,­da­nas­iz­Ma­džar­ske­i­Voj­vo­di­ne):­ne­znat­ni­su­sa­dr­ža­ji­u­pri­ka­zi­ma­po­vi­je­sti­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti,­od­sut­nost­kri­tič­ke­re­cep­ci­je,­is­klju­če­nost­u­pro­sto­ru­na­gra­đi-va­nja,­ma­li­broj­ob­ja­vlje­nih­knji­ga­u­Hr­vat-skoj,­ne­su­rad­nja­u­ča­so­pi­si­ma,­ne­vi­dlji­vost­u­pro­sto­ru­jav­no­sti…­

U­uskoj­je­ve­zi­s­kon­kret­nim­druš­tve-nim,­pa­i­po­li­tič­kim,­kon­tek­sti­ma­u­ko­ji-ma­na­sta­je,­ko­ji­utje­ču­na­po­sta­nak­i­na­rav­djelâ­te­na­raz­vi­je­nost­knji­žev­no­ga­su­sta­va­(od­rje­še­nja­na­kla­de­i­or­ga­ni­zi­ra­no­sti­pi­sa-ca,­pre­ko­di­se­mi­na­ci­je­i­struč­ne­re­cep­ci-je­knji­žev­nih­sa­dr­ža­ja,­pa­do­va­lo­ri­za­ci­je­i­na­gra­đi­va­nja),­što­se­mo­ra­ima­ti­u­vi­du­pri­ka­sni­jim­in­ter­pre­ta­ci­ja­ma­i­tu­ma­če­nji-ma­–­druš­tve­ni­kon­tekst­uve­li­ke­uvje­tu­je­ka­ko­sa­mu­na­rav­knji­žev­no­ga­ži­vo­ta,­ta-ko­i­te­mat­sko-mo­tiv­ska­is­ho­diš­ta­te­svr-he­i­iz­vank­nji­žev­ne­funk­ci­je­dje­la.­Zbog­

re­la­tiv­no­ve­li­kog­bro­ja­raz­do­blja­s­ne­po-volj­nim­druš­tve­nim­uvje­ti­ma,­knji­žev­nost­se­u­po­du­nav­skih­Bu­nje­va­ca­ i­Šo­ka­ca­»mu­ko­trp­no­ra­đa­la­i­spo­ro­raz­vi­ja­la«,­tj.­druš­tve­ni­»uvje­ti­ni­su­po­go­do­va­li­raz­vo­ju­op­će­kul­tur­nog­ži­vo­ta­i­ostva­ri­va­nja­knji-žev­nih­hti­je­nja«­(G.­Ki­kić).­Ne­po­volj­nom­

druš­tve­nom­am­bi­jen­tu­u­ko­je­mu­je­ovaj­dio­hr­vat­ske­knji­žev­nost­na­sta­jao­pri­do­ni­je­li­su­i­če­sti­ve­li­ki­dis­kon­ti­nu­i­te­ti,­zbog­če­ga­će­ima­ti­broj­ne­po­čet­ke,­na­po­se­zbog­mi-je­nja­nja­dr­žav­nih­okvi­ra­(Au­stro-Ugar­ska,­ne­ko­li­ko­Ju­go­sla­vi­ja,­Ma­džar­ska,­Sr­bi­ja)­ili­druš­tve­no­ga­ure­đe­nja­(osta­ci­fe­u­da­li­zma,­gra­đan­sko­druš­tvo,­so­ci­ja­li­zam)­ili­ide­o­lo-gi­ja­(li­be­ra­li­zam,­na­ci­o­na­li­zam,­krš­ćan­ski­kon­zer­va­ti­vi­zam,­ko­mu­ni­zam,­sa­mo­u­pra-vlja­nje),­ko­ji­uz­to­ov­daš­njim­Hr­va­ti­ma­ne-ri­jet­ko­ni­su­bi­li­na­klo­nje­ni.­Iz­tih­raz­lo­ga­ni­je­bi­lo­in­sti­tu­ci­o­nal­no­ga­okvi­ra­za­pul­si-ra­nje­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti,­što­je­re­zul­ti­ra-lo­sla­bim­re­pro­du­ci­ra­njem­knji­žev­ne­eli­te,­na­sil­nim­pre­ki­di­ma­estet­skih,­umjet­nič­kih­i­raz­voj­nih­ten­den­ci­ja­knji­žev­no­ga­stva­ra-laš­tva,­ne­po­sto­ja­njem­či­ta­lač­ke­pu­bli­ke,­po­ki­da­nim­ve­za­ma­s­ma­tič­nom­hr­vat­skom­knji­žev­noš­ću,­a­va­lo­ri­za­ci­ja­i­znan­stve­na­ob­rad­ba­bi­le­su­dje­la­po­je­di­na­ca,­ko­ji­su­dje­lo­va­li­iz­van­pri­klad­nih­in­sti­tu­ci­ja­(Ma-ti­ja­Eve­to­vić,­An­te­Se­ku­lić,­Ge­za­Ki­kić).

A.­Sekulić,­Hrvatski pisci u ugarskom Podunavlju­od­početaka­do­kraja­XVII.­

stoljeća,­Zagreb,­1993.

Page 197: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NOST

189

Po­vi­je­sno­pr­o­ma­tra­no,­knji­žev­nost­me­đu­Bu­njev­ci­ma­i­Šok­ci­ma­na­na­rod-nom­je­zi­ku­po­ja­vlju­je­se­u­pro­zi.­Pr­vi­pi-sci­s­kra­ja­XVII.­st.­i­go­to­vo­ci­je­lo­XVI­II.­st.­pi­šu­i­ob­ja­vlju­ju­na­bo­žna­dje­la­(Mi­haj­lo­Rad­nić,­Lo­vro­Bra­ču­lje­vić,­Eme­rik­Pa­vić,­Ni­ko­la­Ke­sić).­Ri­ječ­je­o­evan­đe­li­sta­ri­ma,­lek­ci­o­na­ri­ma,­mo­li­tve­ni­ci­ma,­po­pu­lar­nim­ka­te­ki­zmi­ma­i­slič­nim­dje­li­ma­re­li­gij­skih­sa­dr­ža­ja,­či­ja­je­pri­mar­na­funk­ci­ja­iz­van-k­nji­žev­na­–­vjer­ska­pro­svje­ta­i­mo­ral­no-etič­ka­po­u­ka.­Na­kon­za­sto­ja­od­70-ak­go-di­na,­pro­zna­dje­la­po­ja­vlju­ju­se­u­vri­je­me­pre­po­ro­da­Iva­na­An­tu­no­vi­ća.­To­je­vri­je­me­na­stan­ka­i­pr­vo­ga­ro­ma­na­me­đu­Bu­njev­ci-ma­i­Šok­ci­ma­(Ivan­An­tu­no­vić,­Od met nik) te­pr­vih­ro­man­ti­čar­skih­i­po­uč­nih­pri­po­vi-je­da­ka,­ko­je­po­te­ma­ma­i­struk­tu­ra­ma­kat-kad­sli­če­na­rod­nim­pri­po­vi­jet­ka­ma­(Mi­jo­Man­dić,­Ba­ri­ša­Mat­ko­vić,­Ja­kov­Ku­jun­džić,­Ivan­Vu­jić).­Su­vre­me­ni­ja­te­ma­ti­ka­i­na­ra-ci­ja­po­ja­vit­će­se­na­kon­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­u­pri­po­vi­jet­ka­ma­(Blaš­ko­Ra­jić,­Mar­ko­Čo­vić,­Ma­ra­Ma­la­gur­ska­Đor­đe­vić,­Ba­lint­Vuj­kov)­i­u­ro­ma­ni­ma­(Pe­tar­Pe­kić,­Ma­ri­ca­Vuj­ko­vić,­An­te­Jak­šić).­Dru­ga­po­lo­vi­ca­XX.­st.­naj­plod­ni­je­je­vri­je­me­za­pro­zu­(La­zar­Mer­ko­vić,­Jo­sip­Klar­ski,­Jo­sip­Pa­šić,­Sti-pan­Bla­že­tin,­Mi­jo­Ka­ra­gić),­no­po­seb­no­se­is­ti­ču­pri­po­vi­jet­ke,­no­ve­le­i­ro­ma­ni­Pet-ka­Voj­ni­ća­Pur­ča­ra.­Od­1990-ih­po­ja­vi­lo­se­ne­ko­li­ko­no­vih­pro­za­i­sta­(Mi­li­voj­Pr­ćić,­Stje­pan­Be­re­tić,­La­zar­Fran­ciš­ko­vić,­La­zar­No­va­ko­vić,­Zvon­ko­Sa­rić,­To­mi­slav­Žig-ma­nov),­od­ko­jih­je­opus­Ne­ve­na­Ušu­mo-vi­ća­do­bio­naj­bo­lje­ocje­ne­kri­ti­ke.­

Pje­sniš­tvo­se­po­ja­vlju­je,­iz­u­zmu­li­se­opu­si­pi­sa­ca­ko­ji­su­ži­vje­li­na­pro­sto­ru­ugar­skog­Po­du­na­vlja­pri­je­osman­lij­ske­vla­da­vi­ne­i­ko­ji­su­pi­sa­li­na­la­tin­sko­me­(Ivan­Če­smič­ki),­u­dru­goj­po­lo­vi­ci­XVI­II.­st.­me­đu­fra­njev­ci­ma­(Eme­rik­Pa­vić,­Gr-gur­Peš­ta­lić),­ko­ji­su­svo­je­ep­ske­pje­sme­pi­sa­li­na­ika­vi­ci,­po­dra­ža­va­ju­ći­pje­sniš­tvo­re­dov­nič­ko­ga­su­bra­ta­An­dri­je­Ka­či­ća­Mi-o­ši­ća.­Na­kon­to­ga,­do­1870-ih­pje­sniš­tvo­na­na­rod­nom­je­zi­ku­go­to­vo­ne­po­sto­ji,­a­to­vri­je­di­i­za­dru­ge­knji­žev­ne­vr­ste.­Iz­nim-ke­su­pje­sme­Som­bor­ca­Iva­na­Ne­po­mu­ka­Am­bro­zo­vi­ća.­Oži­vjet­će­u­pre­po­rod­nim­gi-

ba­nji­ma­ko­ja­je­po­kre­nuo­ka­lač­ki­ka­no­nik­Ivan­An­tu­no­vić,­uz­­do­mi­na­ci­ju­do­mo­ljub-nih­i­ro­do­lju­bi­vih­te­ma­(Stje­pan­Vu­je­vić,­Jo­sip­Ju­kić­Ma­nić,­Sti­pan­Gr­gić­Kru­no­slav,­Ni­ko­la­Ku­jun­džić,­Ivan­Pe­treš).­Naj­va­žni-je­ime­to­ga­za­ka­snje­lo­ga­ro­man­ti­zma­jest­sve­će­nik­An­te­Eve­to­vić­Mi­ro­ljub,­pr­vi­pje-snik­ko­ji­je­stva­rao­na­hr­vat­skom­knji­žev-nom­je­zi­ku.­Iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va,­osim­osta­ta­ka­ro­man­ti­zma,­pje­sniš­tvo­se­okre­će­i­re­li­gij­skim,­so­ci­jal­nim­i­in­ti­mi­stič-kim­te­ma­ma­(Blaš­ko­Voj­nić­Haj­duk,­Ba­lint­Vuj­kov,­Fra­njo­Ba­šić),­gdje­je­opus­sve­će­ni-ka­Alek­se­Ko­ki­ća­oci­je­njen­naj­po­hval­ni­je.­Na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­ide­o­lo­gi­ja­će­osta­vi­ti­tra­ga­na­pje­sniš­tvo:­s­jed­ne­stra-ne­sla­bi­ono­ko­je­se­te­me­lji­na­za­sa­da­ma­krš­ćan­ske­sli­ke­svi­je­ta­(An­te­Se­ku­lić,­An­te­Jak­šić),­a­ra­ste­pje­sniš­tvo­ko­je­ko­re­spon-di­ra­sa­su­vre­me­nim­ten­den­ci­ja­ma­(La­zar­Mer­ko­vić,­Ja­kov­Ko­pi­lo­vić,­Mar­ko­De­kić,­Ivan­Pan­čić,­Pet­ko­Voj­nić­Pur­čar,­Vo­ji­slav­Se­kelj).­Iz­to­ga­kru­ga­od­1970-ih­raz­vi­ja­se­i­di­ja­lek­tal­no­pje­sniš­tvo,­na­po­se­u­Bu­nje­va-ca­(Ivan­Pan­čić,­Vo­ji­slav­Se­kelj,­Mi­lo­van­Mi­ko­vić,­To­mi­slav­Žig­ma­nov).­Od­1990-ih­po­ja­vlju­je­se­ple­ja­da­no­vih­pje­sni­ka­(Jo­sip­Te­mu­no­vić,­Mi­lo­van­Mi­ko­vić,­Mar­ko­Vu-kov,­La­zar­Fran­ciš­ko­vić,­Mir­ko­Ko­pu­no­vić,­An­te­Vu­kov,­Zvon­ko­Sa­rić,­Stje­pan­Bla­že-tin,­To­mi­slav­Žig­ma­nov),­uz­pri­mje­tan­iz-o­sta­nak­že­na­(re­dov­ni­ce­Fi­des­Vi­da­ko­vić,­Bla­žen­ka­Ru­dić).

P.­Vojnić­Purčar,­Dom, sve dalji, Novi­Sad,­1978.

Page 198: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NOST

190

I.­Prćić,­Bunjevačke­narodne­pisme, Subotica, 1939.

Dru­ge­knji­žev­ne­vr­ste­ma­nje­su­za­stu-plje­ne.­Dra­ma­će,­na­po­se­ko­me­di­ja,­bi­ti­nje­go­va­na­na­kon­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­u­stva­ra­laš­tvu­An­tu­na­Ka­ra­gi­ća,­a­na­kon­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­naj­re­pre­zen­ta­tiv-ni­ji­dram­ski­i­ko­me­di­o­graf­ski­opus­bit­će­onaj­Ma­ti­je­Po­lja­ko­vi­ća.­Kraj­XX.­st.­obi-lje­žit­će­dra­me­Pet­ka­Voj­ni­ća­Pur­ča­ra.­Ese­ji­su­ta­ko­đer­sla­bi­je­za­stu­plje­ni,­no­iz­dva­ja­ju­se­oni­To­me­Ve­re­ša­i­To­mi­sla­va­Žig­ma­no-va.

Ka­da­je­ri­ječ­o­po­vi­je­snoj­di­men­zi­ji­tra­ja­nja,­knji­žev­na­se­dje­la­gru­pi­ra­ju­pre-ma­raz­do­blji­ma,­ko­ja­če­sto­pra­te­di­o­be­iz­po­li­tič­ke­po­vi­je­sti­(npr.­sred­njo­vje­kov­na­knji­žev­nost,­knji­žev­nost­XIX.­sto­lje­ća­ili­su­vre­me­na­knji­žev­nost).­Ve­ći­na­au­to­ra­pe-ri­o­di­za­ci­ju­knji­žev­no­sti­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka-ca­si­ste­ma­ti­zi­ra­ju­na­pet­raz­do­blja:­I.­–­od­do­se­lja­va­nja­do­pre­po­rod­no­ga­po­kre­ta,­ko­ji­je­po­kre­nuo­Ivan­An­tu­no­vić­(1870.);­II.­–­od­pre­po­ro­da­do­kra­ja­Pr­vo­ga­svjet­sko­ga­ra­ta;­III.­–­iz­me­đu­dva­ju­svjet­skih­ra­to­va,­pa­sve­do­kra­ja­Dru­go­ga­svjet­skog­ra­ta­(1944.);­IV.­–­od­kra­ja­Dru­go­ga­svjet­sko­ga­ra­ta­do­slo­ma­so­ci­ja­li­zma­(1990.);­V.­–­od­slo­ma­so­ci­ja­li­zma­do­da­nas.­

S­pe­ri­o­di­za­ci­jom­i­nje­zi­nim­funk­ci­ja-ma­u­knji­žev­noj­zna­no­sti­usko­su­po­ve­za­ne­i­vr­ste­knji­žev­nih­pra­va­ca.­Oni­po­či­va­ju­na­za­jed­nič­kim­zna­čaj­ka­ma­vi­še­knji­žev-nih­dje­la­jed­no­ga­vre­men­sko­ga­raz­do­blja­(ro­man­ti­zam,­kla­si­ci­zam,­re­a­li­zam,­na-tu­ra­li­zam,­eks­pre­si­o­ni­zam,­nad­re­a­li­zam,­post­mo­der­ni­zam…)­i­po­slje­di­ca­su­knji-žev­no-znan­stve­nih­ela­bo­ra­ci­ja.­Bu­du­ći­da­je­struč­na­va­lo­ri­za­ci­ja­knji­žev­ne­po­vi­je­sti­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­skrom­na,­u­pri­ka­zi­ma­i­in­ter­pre­ta­ci­ja­ma­knji­žev­ne­baš­ti­ne­iz­o-sta­ju­tu­ma­če­nja­opu­sa­po­je­di­na­ca­iz­vi­zu-ra­nor­ma­tiv­nih­okvi­ra­knji­žev­nih­pra­va­ca.­Ta­ko­đer­u­knji­žev­no-znan­stve­nim­pri­stu-pi­ma­ne­do­sta­je­us­po­red­bi­s­pro­ce­si­ma­u­ma­tič­noj­hr­vat­skoj­knji­žev­no­sti,­što­pri­do-no­si­»otoč­noj«­na­ra­vi­re­gi­o­nal­ne­hr­vat­ske­knji­žev­no­sti­u­Po­du­na­vlju.

Usme­na­knji­žev­nost.­Te­me­lji­se­na­usme­nom­pre­no­še­nju.­Ja­vlja­se­pri­je­po-ja­ve­pi­sme­no­sti­i­knji­ga,­a­ka­ko­je­au­to­ra­ne­mo­gu­će­utvr­di­ti,­obič­no­se­ime­nu­je­kao­

»na­rod­na«­ili­»puč­ka«.­Pu­ni­je­svoj­zna­čaj,­pod­utje­ca­jem­este­ti­ke­nje­mač­ko­ga­fi­lo­zo­fa­i­knji­žev­ni­ka­Jo­han­na­Gottfri­e­da­Her­de-ra,­do­bi­la­tek­s­ro­man­ti­zmom­(kraj­XVI­II.­st.).­Je­dan­se­dio­iz­vo­di­uz­gla­zbu­ili­ples,­a­dru­gi­je­sa­stav­ni­dio­obi­ča­ja.­Če­sto­ima­iz­vank­nji­žev­ne­funk­ci­je,­no­to­ne­utje­če­na­vri­jed­nost­dje­la.­U­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka-ca­za­pi­sa­ne­su­pri­po­vi­jet­ke­(ba­sne,­mit­ske,­baj­ke,­ša­lji­ve…),­ep­ske­i­lir­ske­pje­sme,­be-ćar­ci,­ša­laj­da­ni,­za­tim­po­slo­vi­ce­i­iz­re­ke,­za­go­net­ke­i­bro­ja­li­ce.­

Me­đu­sa­ku­plja­či­ma­usme­ne­knji­žev-no­sti­is­ti­ču­se­Am­bro­zi­je­Šar­če­vić­(Zbir ka mu­drih­i­po­uč­nih­iz­re­kah­–­na­ko­rist­bu­nje­vač­kog­pu­ka.­Sku­pio­i­ure­dio­Am­bro­sia­Sar­scse­vics­Su­ba­tič­ki­va­roš­ki­ar­ki­var,­Su-bo­ti­ca,­1869),­Blaš­ko­Ra­jić­(Na rod no bla go

– na rod ne pi sme i po slo vi ce,­Su­bo­ti­ca,­1913;­Na­rod­no­bla­go­–­zbir­ka­na­rod­nih­pje­sa­ma i po slo vi ca, sva tov ske pje sme, Su bo ti ca, 1923),­Ive­Pr­ćić­(Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme,­Su­bo­ti­ca,­1939;­Bu­nje­vač­ke­grok­ta­li­ce, Za­greb,­1942;­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme, Su­bo­ti­ca,­1971),­Mar­ko­Pe­ić­(Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pi­sme­–­hi­lja­du­be­ćar­ca,­Su­bo­ti-ca,­1943;­Na­rod­ne­umo­tvo­ri­ne­bač­kih­Bu­nje va ca,­su­a­u­tor­Gr­go­Bač­li­ja,­Su­bo­ti­ca,­1997),­Ba­lint­Vuj­kov­(Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne­pri po vit ke,­Su­bo­ti­ca,­1951;­Hr vat ske na­rod­ne­pri­po­vi­jet­ke­–­bu­nje­vač­ke,­No­vi­Sad,­1953;­Ša lji ve hr vat ske na rod ne pri po vi jet ke (bu­nje­vač­ke),­Su­bo­ti­ca,­1958;­Hr vat ske na­rod­ne­pri­po­vi­jet­ke­iz­Voj­vo­di­ne, Su bo ti ca, 1960; Do ne ba dr vo – hr vat ske na rod ne

Page 199: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NOST

191

pri­po­vi­jet­ke­iz­Voj­vo­di­ne,­Su­bo­ti­ca,­1963;­Ti­ca­že­ra­vi­ca­–­hr­vat­ske­na­rod­ne­pri­po­vi jet ke,­Su­bo­ti­ca,­1964; Ja bu ka s du ka ti­ma – na rod ne pri po vi jet ke,­Su­bo­ti­ca,­1986;­Mr sne pri po vit ke,­Su­bo­ti­ca,­1990;­Zlat ni prag – hr vat ske i srp ske na rod ne pri po vi­jet­ke­iz­Ma­đar­ske, Bu­dim­peš­ta,­1990; Pri­po­vit­ke­–­hr­vat­ske­(bu­nje­vač­ke)­na­rod­ne­pri po vit ke,­Su­bo­ti­ca,­1998;­Kri la ti mo mak, Su­bo­ti­ca,­2005;­Ša lji ve na rod ne pri po vi­jet ke,­Su­bo­ti­ca,­2008;­Bu­nje­vač­ke­na­rod­ne pri po vi jet ke,­Su­bo­ti­ca,­2010;­Šta u oca, to u di ce – hr vat ske na rod ne pri po vi jet ke (bu­nje­vač­ke),­Su­bo­ti­ca,­2012),­Be­la­Ga­brić­i­An­te­Po­kor­nić­(Bu­nje­vač­ke­kra­ljič­ke­pi­sme,­Su­bo­ti­ca,­1996)­i­Živ­ko­Man­dić­(La­ti­ce­ivan­či­ce­–­na­rod­ne­pri­po­vi­jet­ke­šo­kač­kih­Hr­va­ta­u­Ma­džar­skoj,­Bu­dim­peš­ta,­1984;­Šo­ki­ca­sam­i­bit­ću­do­vi­ka­–­san­to­vač­ki­be­ćar­ci, Bu­dim­peš­ta,­2009;­Pi smu pi va pri li pa di voj ka – ostva ra ji uma i du ha san­to­vač­kih­Hr­va­ta, Bu­dim­peš­ta,­2012;­Bi­ser­po­bi­ser­–­ogr­li­ca.­Kra­ći­ob­li­ci­puč­kih­umo­tvo­ri­na­u­san­to­vač­kih­Hr­va­ta, Bu­dim-peš­ta,­2013).­Zna­tan­dio­usme­nok­nji­žev-nih­dje­la­ob­ja­vljen­je­i­u­pe­ri­o­di­ci­(Ne ven, Su­bo­tič­ka­Da­ni­ca).­Pa­ipak,­va­žni­ja­bi­bli-o­graf­ska­ob­rad­ba­i­struč­na­in­ter­pre­ta­ci­ja­usme­ne­knji­žev­no­sti­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca,­na­po­se­iz­su­vre­me­nih­knji­žev­no-te­o­rij­skih­i­knji­žev­no-znan­stve­nih­ra­kur­sa,­još­uvi­jek­iz­o­sta­je.­

Knji­žev­na­kri­ti­ka.­Dio­je­zna­no­sti­o­knji­žev­no­sti­ko­ja­po­sre­du­je­iz­me­đu­dje­la­i­či­ta­te­lja.­Ot­kri­va­i­tu­ma­či­zna­če­nja­i­lje-po­tu­sa­mo­ga­dje­la,­po­la­ze­ći­od­po­sta­va­ka­i­uvi­da­este­ti­ke­i­knji­žev­ne­te­o­ri­je,­ali­i­su-bjek­tiv­nih­mje­ri­la­kri­ti­ča­ra,­ka­ko­bi­olak­ša-la­či­ta­te­lju­bo­lje­ra­zu­mi­je­va­nje­i­cje­lo­vi­ti­ji­uži­tak.­U­osno­vi­joj­je,­bi­lo­po­zi­tiv­na­bi­lo­ne­ga­tiv­na,­ocje­na­knji­žev­nih­dje­la,­a­kon-ti­nu­i­ra­nim­po­sto­ja­njem­knji­žev­ne­kri­ti­ke­stva­ra­gra­đu­i­za­knji­žev­nu­po­vi­jest­i­za­dalj­nju­ob­rad­bu­u­knji­žev­noj­te­o­ri­ji.­U­knji-žev­noj­prak­si­Bu­nje­va­ca­i­Šo­ka­ca­ja­vlja­se­ re­la­tiv­no­ka­sno­–­pot­kraj­XIX.­st.,­in­ten­

ziv­ni­je­u­pe­ri­o­di­ci­1930-ih,­dok­je­naj­za-stu­plje­ni­ja­bi­la­u­su­bo­tič­kom­ča­so­pi­su­Ru­ko vet od­osnut­ka­do­po­čet­ka­1970-ih.­Naj-po­zna­ti­ji­su­kri­ti­ča­ri­La­zar­Mer­ko­vić,­Pe­tar­Šar­če­vić,­Mi­lo­van­Mi­ko­vić,­Vo­ji­slav­Se­kelj,­To­mi­slav­Žig­ma­nov­i­Pe­tar­Vu­ko­vić,­no­je­di­ni­Se­kelj­ima­sa­mo­stal­no­ob­ja­vlje­nju­knji­gu­knji­žev­nih­kri­ti­ka­(23­kri­ti­ke, No vi Sad,­1988.).­S­kri­ti­kom­je­usko­po­ve­za­na­i­po­le­mi­ka,­a­Se­kelj­je­je­di­ni­re­le­vant­ni­po-le­mi­čar.

Lit.:­K.­Bu­nić,­[I.­Kujundžić],­Mi­haj­lo­Rad­nić­:­Pr­vi­bu­nje­vač­ko­šo­kač­ki­pi­sac,­Su­bo­ti­ca,­1945;­I.­Ku­jun­džić,­Bu­nje­vač­ko-šo­kač­ka­bi­bli­o­gra­fi­ja,­­Rad JA ZU,­355,­Za­greb,­1969;­J.­Lon­ča­re­vić,­Šo­kač­ki­i­bu­nje­vač­ki­knji­žev­ni­por­tre­ti,­Za­greb,­1969;­M.­Ste­va­no­vić­(ur.),­U ko lo : An to lo gi ja ju­žno­slo­ven­skih­pe­sni­ka­u­Ma­đar­skoj,­Bu­dim­peš­ta,­[1969];­A.­Se­ku­lić,­Knji­žev­nost­bač­kih­Hr­va­ta,­Kri ti ka,­5,­Za­greb,­1970;­G.­Ki­kić,­An to lo gi ja po­e­zi­je­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­1971;­G.­Ki­kić,­An­to­lo­gi­ja­pro­ze­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Za­greb,­1971;­Reč­nik­knji­žev­nih­ter­mi­na,­Be­o­grad,­1986;­A.­Se­ku­lić,­Hr vat ski pi sci u ugar skom Po du na vlju od­po­čet­ka­do­kra­ja­XVI­II.­sto­lje­ća,­Za­greb,­1993;­Li­pe­ri­či­:­Iz­knji­žev­no­sti­bu­nje­vač­kih­Hr­va­ta,­Ko­ra blji ca,­2,­Za­greb,1994;­A.­Se­ku­lić,­Hr vat ska pre­po­rod­na­knji­žev­nost­u­ugar­skom­Po­du­na­vlju­do­1918.,­Za­greb,­1994; A.­Se­ku­lić,­Knji­žev­nost­po­du­nav­skih­Hr­va­ta­u­XX.­sto­lje­ću,­Za­greb,­1996;­Tje­dan­Hr­va­ta­iz­Voj­vo­di­ne,­Za­greb,­1998;­M.­Mi-ko­vić,­Ži­vot i smrt u gra du,­Su­bo­ti­ca,­1999; T.­Žig-ma­nov,­Bi­bli­o­gra­fi­ja­Hr­va­ta­u­Voj­vo­di­ni­1990.­2002.­:­Pri­no­si,­Pu­la,­2002;­M.­Mi­ko­vić,­Iz­nad­ne­ba­ži­to­:­Ogle­di­o­knji­žev­no­sti,­Su­bo­ti­ca­–­Za-greb,­2003;­Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hr vat ske knji­ge­i­ri­je­či­:­Zbor­nik­ra­do­va­sa­znan­stve­nih­sku­po­va­2002.­2005.,­Su­bo­ti­ca,­2006;­Op­ća­i­na­ci­o­nal­na­en­ci­klo­pe­di­ja­u­20­knji­ga,­11,­Za­greb,­2006;­M.­Mi­ko­vić,­Ro­man­u­knji­žev­no­sti­Hr­va­ta­u­Voj­vo­di­ni,­Knji­žev­na­re­vi­ja,­3-4/2008,­Osi­jek;­N.­Ze­lić,­Pu­bli­ka­ci­je­bač­kih­Hr­va­ta­:­Po­pis­iz­da­nja­od­1901.­do­2007.,­Za­greb,­2009;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su­bo­ti­ca,­2010; Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hr­vat­ske­knji­ge­i­ri­je­či­:­Zbor­nik­ra­do­va­sa­znan­stve­nih­sku­po­va­2006.­2010.,­Su­bo­ti­ca,­2011;­T.­Žig-ma­nov,­ Iza­zo­vi­ –­ sa­bi­ra­nja,­ su­mje­ra­va­nja,­tu­ma­če­nja­:­Stu­di­je­i­ogle­di­o­knjiš­kim­i­knji­žev­nim­te­ma­ma­hr­vat­sko­ga­is­toč­no­ga­za­gra­nič­ja,­Pe-čuh-Osi­jek-Su­bo­ti­ca,­2012.

T.­Žig­ma­nov

Page 200: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi
Page 201: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

DOPUNE

Page 202: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi
Page 203: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NOST

195

ALA GI NA PRA VI LA (engl.­Ala­ga­Ru-les),­uvje­ti­ko­ji­od­re­đu­ju­pro­mje­ne­u­sta­nju­atom­ske­je­zgre­pri­be­ta-­i­ga­ma-ra­di­o­ak­tiv-nom­ras­pa­du.­Ot­krio­ih­je­Ga­ja­Ala­ga­1955.­Iz­vor­no­ih­je­for­mu­li­rao­za­be­ta-ras­pad,­ali­se­mo­gu­iz­rav­no­pro­ši­ri­ti­i­na­ga­ma-ras-pad.­Vri­je­de­za­iz­ra­zi­to­de­for­mi­ra­ne­atom-ske­je­zgre­(da­kle­one­ko­je­ne­ma­ju­sfer­nu­si­me­tri­ju)­i­te­me­lje­se­na­to­me­što­u­ta­kvim­je­zgra­ma­po­sto­je­ro­ta­cij­ska­i­vi­bra­cij­ska­gi-ba­nja.­Ima­ju­ve­li­ku­pri­mje­nu­u­pred­vi­đa­nju­i­ob­jaš­nja­va­nju­broj­nih­po­ja­va­u­nu­kle­ar-noj­fi­zi­ci.­Na­zva­na­su­po­znan­stve­ni­ku­Ga­ji­Ala­gi­(1924.-1988.),­ro­dom­iz­Le­me­ša.­To­je­je­dan­od­ri­jet­kih­poj­mo­va­u­fi­zi­ci­ko­ji­no­si­ime­po­ne­kom­Hr­va­tu,­a­je­di­ni­ko­ji­no­si­ime­po­ne­kom­Bu­njev­cu.

Lit.:­G.­Ala­ga,­New­Type­of­Se­lec­tion­Ru­les­in­β­De­cay­of­Strongly­De­for­med­Nuc­lei,­Physi cal Re­vi ew,­sv.­100,­br.­1,­New­York,­1955;­G.­Ala­ga,­K.­Al­der,­A.­Bo­hr,­B.­R.­Mot­tel­son,­In­ten­sity­ru­les­for­be­ta­and­gam­ma­tran­si­ti­ons­to­nuc­le­ar­ro­ta­ti­o­nal­sta­tes,­Kon ge li ge Dan ske Vi den ska ber nes Sel skab Ma te ma tisk­fysi ske Med de lel ser,­sv.­29,­br.­9,­Kø-benhavn,­1955.

I.­Gut­man

BLE­SIĆ,­Be­la­(Su­bo­ti­ca,­24.­IX.­1953.),­bi­o­log,­en­to­mo­log.­Sin­je­Fra­nje­i­Ru­že,­rođ.­Gra­njak.­Osnov­nu­ško­lu­i­gim­na­zi­ju­za­vr-šio­je­u­Su­bo­ti­ci,­a­stu­di­rao­je­na­Pri­ro­do-slov­no-ma­te­ma­tič­kom­fa­kul­te­tu­u­No­vom­Sa­du,­od­sjek­bi­o­lo­gi­ja,­gdje­je­di­plo­mi­rao­1976.­Od­1977.­ra­di­na­Pri­ro­do­slov­no-ma-te­ma­tič­kom­fa­kul­te­tu­u­Kra­gu­jev­cu,­gdje­je­sa­da­u­zva­nju­do­cen­ta.­Pre­da­je­pred­me­te­Zo­o­lo­gi­ja­in­ver­te­bra­ta­i­En­to­mo­lo­gi­ja.­Ma­

gi­stri­rao­je­1983.­na­Pri­ro­do­slov­no-ma­te-ma­tič­kom­fa­kul­te­tu­u­No­vo­me­Sa­du­ra­dom­Si ste mat sko­eko loš ki stu dij Cam po de i dae (Di plu ra) oko li ce Kra gu jev ca,­a­dok­to­ri-rao­1991.­di­ser­ta­ci­jom­Bi o loš ke i eko loš ke ka rak te ri sti ke Cam po de i dae (Ap terygo ta, Di plu ra) oko li ce Kra gu jev ca.

Ot­krio­je­dvi­je­no­ve­vr­ste­bes­kril­nih­ze­mljiš­nih­in­se­ka­ta­iz­po­ro­di­ce­Cam po de­i­dae.­Au­tor­je­udž­be­ni­ka­Ar ti cu la ta­Zo­o-lo­gi­ja­in­ver­ter­bra­ta,­i­knji­ge­iz­obla­sti­en-to­mo­lo­gi­je,­te­oko­60­znan­stve­nih­ra­do­va.­Član­ke­je­ob­ja­vlji­vao­u­ča­so­pi­si­ma Sa vre­me na po ljo pri vre da (No­vi­Sad,­7-8/1977),­Gla­snik­zaš­ti­te­bi­lja­(Za­greb,­1982,­1996),­Zbor­nik­ra­do­va­Pri­rod­no­ma­te­ma­tič­kog­fa kul te ta u Kra gu jev cu­(Kra­gu­je­vac,­1992,­1993, 1997), Bi os (Thes­sa­lo­ni­ki,­4/1996,­5/2000),­Ac ta En to mo lo gi ca Ser bi ca (Be­o-grad,­1-2/1997,­1-2/2002,­1-2/2003,­2/2007),­Zbor­nik­Ma­ti­ce­srp­ske­za­pri­rod­ne­na­u­ke (No­vi­Sad,­1997,­1998,­2000),­En to mo lo­gist’s­Re­cords­and­jo­ur­nal­of­va­ri­a­tion­(Lon­don,­1998,­1999),­Eko lo gi ja (Be­o­grad,­2/1998),­Cr no gor ska aka de mi ja na u ka i umjet­no­sti.­Gla­snik­Odje­lje­nja­pri­rod­nih­na­u ka, (Pod­go­ri­ca,­1998),­Kra gu je vac Jo ur nal of Sci en ce (Kra­gu­je­vac,­2004,­2005,­2006),­Pe ri o di cum Bi o lo go rum (Za­greb,­1/2006),­Gla­snik­pri­rod­njač­kog­mu­ze­ja­(Be­o­grad,­1998).

Dje­la:­Pro tu ra and Di plu ra (In sec ta: Ap terygo ta) of the Re pu blic of Ma ce do nia,­Sko­pje,­2001;­Ar ti­cu la ta,­Kra­gu­je­vac,­2002.

Lit.:­www.pmf.kg.ac.rs.I.­Gut­man

Page 204: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NOST

196

BU­LJOV­ČIĆ,­Mar­ko­(Su bo ti ca, 2. VII. 1927.­–­Subotica,­29.­VII.­2013.),­prav­nik,­su­dac,­jav­ni­tu­ži­telj.­Sin­je­Gu­sta­va­i­Ma-ri­je,­rođ.­Voj­nić­Pur­čar,­te­brat­je­zi­ko­slov­ca­Jo­si­pa.­Osnov­nu­ško­lu­i­gim­na­zi­ju­za­vr­šio­je­u­rod­nom­gra­du,­a­na­Prav­nom­fa­kul­te-tu­u­Be­o­gra­du­di­plo­mi­rao­je­1951.­Još­je­kao­gim­na­zi­ja­lac­po­stao­čla­nom­SKOJ-a,­a­po­sli­je­i­SKJ-a,­sve­do­ras­pa­da­jed­no­par-tij­sko­ga­su­sta­va.

Na­kon­po­vrat­ka­s­od­slu­že­nja­voj­no­ga­ro­ka­(1951.-52.)­bio­je­vježbenik­u­Sre-skom­jav­nom­tu­ži­telj­stvu­u­Su­bo­ti­ci,­a­za­tim­je­po­lo­žio­pra­vo­sud­ni­is­pit.­Po­sli­je­

ra­di­u­Su­bo­ti­ci­kao­za­mje­nik­Op­ćin­sko-ga­te­Okru­žno­ga­jav­no­ga­tu­ži­te­lja,­za­tim­kao­Op­ćin­ski­jav­ni­tu­ži­telj­i­Okru­žni­jav­ni­tu­ži­telj.­Na­kon­ustav­nih­pro­mje­na­u­ju­go-sla­ven­skoj­fe­de­ra­ci­ji­po­čet­kom­1970-ih­i­us­po­sta­vlja­nja­vi­so­ko­ga­stup­nja­au­to­no­mi-je­Voj­vo­di­ne,­naj­pri­je­je­su­dac­Ustav­no­ga­su­da­Voj­vo­di­ne­u­No­vom­Sa­du­1973.-83.,­a­za­tim­Po­kra­jin­ski­jav­ni­tu­ži­telj­1983.-88.­Ostav­ku­na­du­žnost­pod­nio­je­na­kon­što­su­ne­po­zna­ti­po­či­ni­te­lji­no­ću­pod­met­nu­li­po­žar­pred­nje­go­vom­sta­nom,­po­sli­je­na­sil-no­ga­ru­še­nja­voj­vo­đan­ske­vla­sti­5.­X.­1988.­u­tzv.­jo­gurt-re­vo­lu­ci­ji.­Od­1989.­do­umi­ro-vlje­nja­1991.­bio­je­su­dac­Vr­hov­no­ga­su­da­Voj­vo­di­ne.­Na­kon­umi­ro­vlje­nja,­vra­tio­se­u­rod­ni­grad.­

G.­Bač­li­ja

GA­BRIĆ,­Fra­njo­–­Pom­paj­(Su bo ti ca, 12. XII.­1940.),­eko­no­mist,­mi­ni­star,­sport­ski­dje­lat­nik.­Sin­Ve­ce,­va­tro­ga­sca,­i­Ro­za­li-

je,­ro­đe­ne­An­tu­no­vić,­ku­ća­ni­ce.­Osnov­nu­i­sred­nju­eko­nom­sku­ško­lu­za­vr­šio­je­u­Su-bo­ti­ci.­Na­Vi­šoj­eko­nom­sko-ko­mer­ci­jal­noj­ško­li­u­Su­bo­ti­ci­di­plo­mi­rao­je­1961.,­a­na­Eko­nom­skom­fa­kul­te­tu­u­Be­o­gra­du­1963.­Po­la­zio­je­ma­gi­star­ski­stu­dij­na­no­vo­sad-skom­od­sje­ku­Eko­nom­sko­ga­fa­kul­te­ta­u­Su­bo­ti­ci,­ali­pri­pre­mlje­nu­ma­gi­star­sku­rad­nju­»Unu­tar­nja­i­vanj­ska­tr­go­vi­na«­zbog­po­slov­nih­ob­ve­za­ni­je­ob­ra­nio.­

Na­kon­di­plo­mi­ra­nja­za­po­slio­se­u­tvor-ni­ci­trač­nič­kih­vo­zi­la­Brat stvo u Su bo ti ci, gdje­je­ra­dio­na­po­slo­vi­ma­iz­vo­za­i­uvo-za,­za­tim­na­ba­vi­i­pro­da­ji­i­dr.­Od­si­ječ-nja­1968.­ra­di­u­su­bo­tič­koj­po­slov­ni­ci­tr-go­vač­ko­ga­pod­u­ze­ća­Šu ma­iz­Za­gre­ba.­U­Brat stvo­se­vra­tio­1971.­na­mje­sto­ko­mer­ci-jal­nog­di­rek­to­ra,­a­1975.­je­iza­bran­za­ge­ne-ral­nog­di­rek­to­ra­pod­u­ze­ća.­U­dva­man­da­ta­(1982.-89.)­bio­je­mi­ni­star­u­voj­vo­đan­skoj­vla­di­–­po­kra­jin­ski­tajnik­Tajništva­za­in­du-stri­ju,­gra­đe­vi­nar­stvo­i­ter­ci­jar­ne­dje­lat­no-sti.­Kad­je­na­kon­tzv.­an­ti­bi­ro­krat­ske­ili­jo-gurt-re­vo­lu­ci­je­5.­X.­1988.­for­mi­ra­na­no­va­voj­vo­đan­ska­vla­da­lo­jal­na­Be­o­gra­du,­vra­tio­se­u­Su­bo­ti­cu.­U­si­ječ­nju­1991.­ime­no­van­je­za­ge­ne­ral­nog­di­rek­to­ra­hol­ding-pod­u­ze­ća­Peš­ča­ra­u­Su­bo­ti­ci.­Od­2004.­je­u­mi­ro­vi­ni.

Od­dje­tinj­stva­se­ba­vio­spor­tom,­a­no-go­met­je­po­čeo­igra­ti­u­su­bo­tič­kom­Je din­stvu­(da­nas:­Bač­ka).­Na­stu­pio­je­za­mom-čad­omla­din­ske­re­pre­zen­ta­ci­je­Voj­vo­di­ne­u­utak­mi­ci­pro­tiv­omla­din­ske­re­pre­zen­ta­ci­je­Sr­bi­je­u­Be­o­gra­du­1957.­Po­sli­je­je­na­stu-pao­za­dru­gi­tim­FK­Spar tak,­ko­ji­se­na­tje-cao­u­Voj­vo­đan­skoj­li­gi,­a­ne­ko­li­ko­pu­ta­i­

Marko­ Buljovčić

Franjo Gabrić

Page 205: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

­ KNJI­ŽEV­NOST

197

kao­re­zer­vni­igrač­u­pr­vom­ti­mu­Spar ta ka. Uje­sen­1959.­vra­tio­se­u­su­bo­tič­ki­FK­Zve­zda­(da­nas:­Bač­ka),­ko­ji­je­bi­la­član­Voj­vo-đan­ske­li­ge.­Do­pre­stan­ka­ak­tiv­ne­igrač­ke­ka­ri­je­re­1973.­od­i­grao­je­oko­200­utak­mi­ca­kao­sve­stran­no­go­me­taš:­igrao­je­ob­je­ma­no­ga­ma,­a­naj­vi­še­na­mje­stu­li­je­vog­pred-njeg­vanj­skog­igra­ča­i­de­sno­ga­kri­la,­ali­i­kao­cen­tar­for­i­li­je­vi­stra­žnji­vanj­ski­igrač,­a­kao­pi­o­nir­bio­je­i­vra­tar.­U­Bač­koj je u ne­ko­li­ko­man­da­ta­ob­na­šao­du­žnost­pred-sjed­ni­ka­Sa­vje­ta­i­pred­sjed­ni­ka­Iz­vrš­nog­sa­vje­ta­klu­ba.

Iz­vor:­Fra­njo­Ga­brić,­Iz­mo­je­bi­o­gra­fi­je­(ru­ko­pis).

Lit.:­»Bač­ka«­1901­1971­Su­bo­ti­ca,­Su­bo­ti­ca,­1971;­Lu­čo­no­še­ju­go­slo­ven­skog­fud­ba­la­:­Mo­no­gra­fi­ja­u­po­vo­du­sto­go­di­na­po­sto­ja­nja­FK­»Bač­ka«­1901­2001, Su bo ti ca, 2001.

E.­Lib­man

HOR­VAT,­Be­la­(Horváth,­Béla)­(Bi­keš,­madž.­Bükkösd,­Ba­ra­nja,­6.­III.­1874.­–­Ni­je­met,­madž.­Néme­ti,­da­nas­dio­Sa­lan-te, madž.­Szalánta,­Ba­ra­nja,­23.­X.­1921.),­sve­će­nik,­pre­vo­di­telj,­pi­sac­mo­li­tve­ni­ka.­Oče­va­mu­je­lo­za­pod­ri­je­tlom­iz­ba­ranj-sko­ga­šo­kač­ko­ga­se­la­Ka­tolj­(madž.­Kátoly).­Osnov­nu­ško­lu­za­vr­šio­je­u­boš­njač­kom­se-lu Ati (madž.­Áta),­u­ko­jem­se­ta­da­go­vo­ri-lo­is­klju­či­vo­hr­vat­ski­i­gdje­mu­je­otac­bio­uči­telj,­a­gim­na­zi­ju­u­Pe­ču­hu.­Na­kon­za­vr-šet­ka­bo­go­slo­vi­je­u­Pe­ču­hu­(1897.)­bio­je­žup­nik­naj­pri­je­u­sje­ver­noj­Sla­vo­ni­ji­(Do-nji­Mi­ho­ljac­i­su­sjed­ni­Ra­di­kov­ci),­ko­ja­je­pri­pa­da­la­Pe­čuš­koj­bi­sku­pi­ji,­a­od­1909.­do­smr­ti­u­Ni­je­me­tu.­Uz­hr­vat­ski,­ma­te­rin­ski­mu­je­je­zik­bio­i­nje­mač­ki,­ko­ji­je­na­u­čio­od­maj­ke­Nje­mi­ce.­U­ško­li­je­po­sli­je­na­u­čio­ma­džar­ski,­a­u­bo­go­slo­vi­ji­la­tin­ski­i­grč­ki.­Pre­vo­dio­je­na­hr­vat­ski­je­zik­(na­ika­vi­cu­i­ije­ka­vi­cu)­i­pi­sao­pje­sme.­Hr­vat­ske­pri­je-vo­de­pje­sa­ma­Sándora­Petőfija­naj­pri­je­je­ti­skao­u­za­seb­noj­knji­zi,­či­ja­su­oba­iz­da­nja­ob­ja­vlje­na­u­Ti­ska­ri­sve­to­ga­An­tu­na­u­Su-bo­ti­ci­(1914.),­a­ti­je­kom­ra­ta­i­u­su­bo­tič­kom­hr­vat­skom­iz­da­nju­li­sta­Na še no vi ne,­gla-si­lu­Ze­malj­ske­krš­ćan­sko-so­ci­jal­ne­stran-ke.­Pi­sao­je­i­mo­li­tve­ni­ke:­Utje ha bo le sni ka (1911.), Ma­li­mo­li­tve­nik­za­rat­no­vri­je­me

(1915.),­či­je­je­dru­go­iz­da­nje­ta­ko­đer­ob­ja-vio­u­Ti­ska­ri­sve­to­ga­An­tu­na­u­Su­bo­ti­ci,­a­ne­do­vr­še­ni­ru­ko­pis­mo­li­tve­ni­ka­Ma li vi­je nac­ču­va­se­u­ar­hi­vu­Pe­čuš­ke­bi­sku­pi­je.­Pi­sao­je­i­pje­sme,­ali­ni­one,­kao­ni­broj­ni­nje­go­vi­pri­je­vo­di,­ni­su­sa­ču­va­ne.­Nje­go-ve­ru­ko­pi­se­na­sli­je­dio­je­se­o­ski­uči­telj­i­kan­tor­Sti­po­Ebrić,­ko­ji­je­bio­po­znat­kao­sa­ku­pljač­na­rod­no­ga­bla­ga,­a­sa­sta­vio­je­i­mo­li­tve­nik­Spa si du šu­(Pécs,­1927.).­Na-kon­što­je­umi­ro­vljen­te­se­pre­se­lio­u­Pe­čuh,­no­vi­je­uči­telj­uniš­tio­Hor­va­to­vu­i­Ebri­će-vu­ostavš­ti­nu.­Ogra­nak­Ma­ti­ce­hr­vat­ske­u­Pe­ču­hu­obi­lje­žio­je­u­Ni­je­me­tu­130.­go­diš-nji­cu­u­nje­go­ve­smr­ti­i­po­lo­žio­vi­je­nac­na­nje­gov­grob.­

Dje­la:­Utje­ha­bo­le­sni­ka­:­Ma­li­mo­li­tve­nik­za­ve­li­ku ko rist bo le snih,­Siklós,­1911;­Petőfieve­pje­sme.­Pre­veo­Be­la­Horváth, Su bo ti ca, 1914 (Su bo ti ca, 1914²);­Ma­li­mo­li­tve­nik­za­rat­no­vri­je­me,­Osi­jek,­1915­(Su­bo­ti­ca,­1915²).

Lit.:­Kro­ni­ka­do­ga­đa­ja,­Vi­je­nac,­264,­Za­greb,­15.­IV.­2004;­J.­Pro­dan,­Tko­su­bi­li­hr­vat­ski­pre­vo­di-te­lji­Petőfijevih­sti­ho­va?­(1860.-1920.),­Kla sje na­ših rav ni,­7-8/2005,­Su­bo­ti­ca;­K.­Če­li­ko­vić­(prir.),­Mo li tvom i pri li kom prid Bo gom,­ka­ta­log­uz­et­no­iz­lo­žbu­»S­Bož­jom­po­mo­ću«,­Su­bo­ti­ca,­2007;­J.­Pro­dan,­Ma­đar­ska­knji­žev­nost­u­hr­vat­skoj­pe­ri­o-di­ci,­Di­ja­lo­gom­kroz­sto­lje­ća­­:­Ra­do­vi­iz­po­red­be ne kro a ti sti ke,­Pe­čuh,­2008;­M.­Eve­to­vić,­Kul­tur­na­po­vi­jest­bu­nje­vač­kih­i­šo­kač­kih­Hr­va­ta, Su bo ti ca, 2010.

J.­Pro­dan

B.­Horvat,­Mali­molitvenik­za­ratno­vrijeme, Subotica, 1915.

Page 206: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

KNJI­ŽEV­NOST

198

IŠ­PA­NO­VIĆ,­To­šo­(Su­bo­ti­ca,­7.­XII.­1914.­–­Su­bo­ti­ca,­24.­X.­1993.),­od­vjet­nik.­Sin­je­uči­te­lja­i­druš­tve­no­ga­dje­lat­ni­ka­Ma­ti­je­te­An­to­ni­je,­rođ.­Mač­ko­vić.­Otac­je­Ve­ro­ni­ke­Iš­pa­no­vić-Ra­doj­ko­vić.­Ma­tu­ri­rao­je­u­Pr-voj­muš­koj­gim­na­zi­ji­u­Su­bo­ti­ci­1933.­Iste­se­go­di­ne­upi­sao­na­Prav­ni­fa­kul­tet­u­Su­bo-ti­ci,­a­di­plo­mi­rao­je­na­Prav­nom­fa­kul­te­tu­u­Be­o­gra­du­1937.­Bio­je­upra­vi­telj­su­bo-tič­ke­grad­ske­knji­žni­ce­i­mu­ze­ja­1937.-39.­Kao­sti­pen­dist­fran­cu­ske­vla­de­usa­vr­ša­vao­se­na­Prav­nom­fa­kul­te­tu­u­Pa­ri­zu­od­1940.,­ali­se­na­kon­na­pa­da­na­Ju­go­sla­vi­ju­1941.­vra­tio­u­Su­bo­ti­cu.­Dok­tor­ski­stu­dij,­ko­ji­je­pri­je­ra­ta­po­čeo­na­Prav­nom­fa­kul­te­tu­u­Su­bo­ti­ci,­za­vr­šio­je­u­Bu­dim­peš­ti­1943.­Bio­je­odvjetnički­vje­žbe­nik­kod­Mir­ka­Iv­ko-­vi­ća­Ivan­de­ki­ća­i­su­dač­ki­vje­žbe­nik,­a­od­1946.­od­vjet­nik­u­Su­bo­ti­ci­do­kra­ja­ži­vo­ta,­osim­u­raz­do­blju­1947.-50.,­ka­da­je­zbog­

ne­po­dob­no­sti­(rad­u­pra­vo­su­đu­za­vri­je­me ra­ta)­ra­dio­kao­prav­ni­re­fe­rent­u­ne­ko­li­ko­su­bo­tič­kih­pod­u­ze­ća.­Bio­je­član­vi­še­ti­je­la­Od­vjet­nič­ke­ko­mo­re­Voj­vo­di­ne­u­ne­ko­li­ko­man­da­ta­(vi­je­će,­raz­li­či­te­ko­mi­si­je­i­sl.).­Po-put­ve­ći­ne­bu­nje­vač­kih­od­vjet­ni­ka,­ba­vio­se­pre­te­ži­to­imo­vin­skim­pra­vom.­Struč­ne­član­ke­ob­ja­vlji­vao­je­u­Gla sni ku Advo kat­ske ko mo re Voj vo di ne­(9,10/1959,­1/1960,­1/1963).­Po­ko­pan­je­na­su­bo­tič­kom­Ker-skom­gro­blju.

Iz­vor:­Po­vi­je­sni­ar­hiv­Su­bo­ti­ca,­F:47.­I­1706/1935,­­IV­5981/1939.

Lit.:­Gla snik Advo kat ske ko mo re Voj vo di ne,­11-12/1991,­No­vi­Sad;­M.­Bo­tić,­In­me­mo­ri­am­:­Dr­To­šo­Iš­pa­no­vić,­Gla snik Advo kat ske ko mo re Voj­vo di ne,­12/1993,­No­vi­Sad,­1995;­S.­Beljanski­(ur.),­75­go­di­na­Advo­kat­ske­ko­mo­re­Voj­vo­di­ne­(1921­1996),­No­vi­Sad,­1996.­

G.­Bač­li­ja

Page 207: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi

TISKANJE­OVOGA­SVESKA­POMOGLI­SU:

Ministarstvo­kulture,­informiranja­i­informacijskoga­društva­Republike­SrbijePokrajinsko­tajništvo­za­obrazovanje,­upravu­i­nacionalne­zajednice

Grad­SuboticaVeleposlanstvo­Republike­Hrvatske­u­Beogradu

Zavod­za­kulturu­vojvođanskih­HrvataJavno­komunalno­poduzeće Suboticaplin

TISAKPrintex

Subotica

NAKLADA1500

Page 208: L E K S I K O N 12.pdf · ,zeged,999.)S 1 natemeljuRečnikaačb: ... drugihezika,j naposeiznjemačkoga. ... imajućiiduuv ruralnikarakternekadaš-njegaivota,ž punomadžarskihriječirabi