l e k s i k o n 12.pdf · ,zeged,999.)s 1 natemeljurečnikaačb: ... drugihezika,j...
TRANSCRIPT
L E K S I K O N
PO DU NAV SKIH HR VA TA – BU NJE VA CA I ŠO KA CA
12
K – Knj
HR VAT SKO AKA DEM SKO DRU ŠTVO
Su bo ti ca, 2013.
URED NI ŠTVOSlavenBačić,MarioBara,StevanMačković,
PetarVuković,TomislavŽigmanov
GLAV NI URED NIKSlavenBačić
IZ VR ŠNI URED NIKTomislavŽigmanov
LEK TU RAPetarVuković
KO REK TU RAMirkoKopunović,ŽeljkaZelić,
MártaMačković-Papp
GRAFIČKAPRIPREMAPrintex
CIP–KatalogizacijaupublikacijiBibliotekaMaticesrpske,NoviSad
929(=163.42) (497.113) (031)930.85(=163.42) (497.113) (031)
LEKSIKONpodunavskihHrvata–BunjevacaiŠokaca.[Knj.]12,K-Knj/[glavniurednikSlavenBačić].–Subotica:Hrvatskoakademskodruštvo,2013(Subotica:Printex).–VI,200str.:ilustr.;24cm
Tekstštampandvostubačno.–Tiraž1.500.
ISBN978-86-85103-23-0(broš.)ISBN978-86-85103-03-2(zaizdavačkucelinu)
a)Bunjevci–Leksikonib)Šokci–Leksikoni
COBISS.SR-ID282718983
ISBN978-86-85103-23-0
III
SU RAD NI CI NA DVANAESTOME SVE SKU
Andrašić,Ivan,novinar,SontaBačić,dr.sc.Slaven,odvjetnik,SuboticaBačlija,Grgo,odvjetnikumirovini,SuboticaBara,Mario,prof.povijestiisociologije,asistent,Institutzamigracijeinarodnosti,
ZagrebBažant,Eva,knjižničarkaumirovini,SuboticaBeretić,mons.Stjepan,župnikKatedralnežupesv.TerezijeAvilske,SuboticaBorkov,Vanda,dipl.ing.šumarstva,SuboticaCvetanović,Milovan,arhivist,PovijesniarhivgradaNovogaSada,NoviSadCvijin,Lazar,el.ing.,SuboticaČeliković,Katarina,prof.komparativneknjiževnosti,Zavodzakulturuvojvođanskih
Hrvata,SuboticaČoban,Stanka,službenicaumirovini,BačČota,Zoran,dipl.iur.,SomborDumendžić,Josip,BođaniĐanić,mr.sc.Matija,prof.geografijeumirovini,SomborĐipanov,Anita,dipl.kineziologinja,MonoštorFiranj,Alojzije,SomborGrlica,Mirko,prof.povijesti,muzejskisavjetnik,Gradskimuzej,SuboticaGutman,dr.sc.Ivan,red.prof,Prirodoslovno-matematičkifakultetuKragujevcuHeka,dr.sc.Ladislav,docent,Pravnifakultet,Institutzakomparativnopravo,SegedinHemar,Eduard,publicistinakladnik,ZagrebHoško,dr.sc.FranjoEmanuel,red.prof.umirovini,Katoličkibogoslovnifakultetu
Zagrebu,TeologijauRijeciIvančić,Jasna,višaleksikografkinja,LeksikografskizavodMiroslavKrležauZagrebuKovačev-Ninkov,Olga,dipl.povjesničarkaumjetnostiietnologinja,muzejski
savjetnik,GradskimuzejSuboticaLerić,Tamara,nastavnicarazrednenastave,BeregLibman,dr.Emil,liječnikumirovini,SuboticaMačković,Stevan,prof.povijesti,ravnateljPovijesnogaarhiva,SuboticaMandić,Živko,prof.hrvatskoga,ruskogaibugarskogajezikaumirovini,BudimpeštaMiloš,mr.sc.Mato,OCD,ZagrebNagel,Zoran,profgeografije,GimnazijaSvetozarMarković,SuboticaOstrogonac,Kata,dipl.ing.zaštitebilja,ŽednikPandžić,Julijanas.Mirjam,Subotica
IV
Pelajić,Zvonimir,nastavnikglazbenenastaveumirovini,PlavnaPiuković,Ivan,SuboticaPiuković,Grgo,SuboticaPoljak,dr.sc.Željko,prof.MedicinskogafakultetauZagrebuumirovini,ZagrebProdan,dr.sc.Janja,docentica,Katedrazahrvatskijezikiknjiževnost,Slavistički
institutSveučilištauPečuhuRudinski,mr.sc.Ante,arhitektumirovini,SuboticaSkenderović,Petar,SuboticaSkenderović,dr.sc.Robert,znanstvenisuradnik,Hrvatskiinstitutzapovijest,
PodružnicazapovijestSlavonije,SrijemaiBaranje,SlavonskiBrodSlavić,mr.sc.Karlo,dipl.ing.agr.umirovini,SuboticaStantić,Stipan,prof.geografije,OŠIvanMilutinović,SuboticaSuknović,Kata,dipl.ing.zatekstilnoinženjerstvotekstilno-strojarskestruke,SuboticaŠeremešić,Željko,dipl.iur.,MonoštorŠtefković,Josip,župnikŽupesv.Pavlaapostola,BačŠtefković,mr.th.Mirko,tajnikSubotičkebiskupije,SuboticaTošaki,Lucija,LemešTrojan,dr.sc.Ivan,docent,Filozofskifakultet,OsijekUšumović,Neven,prof.filozofijeidipl.komparatistknjiževnosti,UmagVujkovićLamić,Ljudevit,službenikumirovini,SuboticaVuković,dr.sc.Petar,izv.prof.,Filozofskifakultet,ZagrebVuković-Dulić,Ljubica,prof.povijestiipovijestiumjetnosti,GradskimuzejSuboticaZelić,Naco,dipl.iur.umirovini,ZagrebŽigmanov,Tomislav,prof.filozofije,ZavodzakulturuvojvođanskihHrvata,Subotica
V
NeočekivanopovećanjeopsegaisloženostileksikografskeobradeprilogatedrugeobjektivneokolnostirezultiralesupovećanjemvremenapotrebnogazaprikupljanjeiobradumaterijalazaLeksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.Zbogtogaćeodovogasveska,kaodopuna,bitiobjavljivanistanovitbrojčlanakakojisuizrazličitihrazlogaizostaliizprijašnjihsvezaka.Unatočmetodološkimdvojbama,uredništvoseod-lučilozaovakavpristupbudućidanijenepoznatuleksikografskojpraksi,austobitrebaoolakšatiizradudrugogacjelovitogatedopunjenogaiizmijenjenogaizdanjaLeksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
Uredništvo
VI
K
KA BA TU LJA (tur.kabahat:krivnja),dječjaigraušokačkihHrvatauBačkoj.Igralasenaotvorenome,načistojpovrši-ni,uzsudjelovanje5-6djece.Gledalosedauigribudeidječakaidjevojčica.Akodječakigraženskuulogu,povežeserup-cem,uobratnomslučajudjevojčicastavimuškukapu.Snekombrojalicomnajprijemeđusobombirajuka ba tu lju i»sužnja«. Nazemljinacrtajučetvorinu(tojekuća),kojupodijelenadvadijela–jedanjesoba,drugiga tor. Usobustaneka ba tu lja(pogr-bljenastaricasprutomuruci),au»gator«»sužanj«.
Ostaladjeca: Ka ba tu ljo, sta ra maj ko, / jer kod te be ma li braj ko?Kabatulja: Za tvo rit je u ga to ru, / dočekatćetuizoru./Štamuiđe,nekdobije/–ukromiješeptelije.Djeca:Pušćinjegakućidoć,/kažinjemu‘Lakunoć’.Kabatulja: Naj pri daj te pet du ka ta / akobivividlibrata.Djeca:Datćemo,datćemo!
Ka sir odostalihprimi3-4»dukata«(crepića)inosiihka ba tu lji,onapušta dječakaitekzatimshvatidasujojplatilimanje.
Kabatulja:Upuj,varalice!Upuj, varalice!Kabatuljabacazanjimaniskoprutšto
jedržalauruci.Čijunoguprutpogodi,tajćebitinovaka ba tu lja,aostalebirajusbro-jalicom.
Tosujošigraladjecarođena1910-ihgodina,poslijesetaigraizobičajila.Gla-
gol:ka ba tu ljat se; gl.imenica:kabatuljanje.SistimimenombilajepoznataiuBeregu,aMonoštorcisujezvalika ba ja tlu ja (tur. kabahatlija:krivac).
Ž.Mandić
KAC ZI BA, Ágnes (Hódmezővásárhely,8.V.1956.),slavistica.KćijeMihályaiIlo-neIrme,rođ.Fehér.MajkajojjerođenauNovomSadu.Nakonškolovanjaurodnommjestu,uSegedinuje1980.diplomiralanjemačkiiruskijezikiknjiževnost,anaSveučilištuLórándaEötvösauBudimpeš-tisrpsko-hrvatskijezikiknjiževnost.Od1980.zaposlenajenakatedrizaruskijezik,odnosnonjezinusljednikuInstitutuzasla-vistikuSveučilištaJózsefaAttileuSegedi-nu.Ondjeje1998.doktoriralaizpodručjaznanostiojeziku,azadocenticujeizabra-na1999.Predajepredmeteporedbenojezi-koslovlje,povijestsrpskogajezika,opisnugramatikutevodiprevodilačkevježbe.
Međuinimsebavilaiproučavanjemutjecajamadžarskogajezikanaleksikbač-kihBunjevaca.Uradnji»Madžarskiele-mentiurječnikubačkihBunjevaca«(»Abácskaibunyevácokszótáránakmagyarelemei«,u:Ötvenévesaszegediszlavisztika,Szeged,1999.)natemeljuRečnikabačkih Bu nje va caMarkaPeićaiGrgeBačlijeprovelajeistraživanjeriječimadžarskogapodrijetlateriječiizdrugihjezikakojesuubunjevačkigovorušleprekomadžarsko-ga.Uspoređujućitajrječniksradovimamadžarskihznanstvenika,naposeLászlaHadrovicsa,držidaseubunjevačkomgovorunekoristi280riječimadžarskoga
KACZIBA
2
podrijetla,negooko400,pričemu,subli-mirajućiriječipremamorfološkojadap-taciji,uzimauobzirionekojesubačkiBunjevciprekomadžarskogapreuzeliizdrugihjezika,naposeiznjemačkoga.
Takoupozoravanatodasuupravnonazivljeizmadžarskogajezikapreuzeteriječibi rov, bi stoš, ja roš, la tov, pan dur, ren der,varmeđa, va roš, vok šo va ti;začo-vjekaBunjevcirabepojmovemaflo, nemtut ko, mur cu la,orgazda; zajela pu se dla, palačinta, čipetak, ta šak, te ja, dunc, duncoš ka (boca),stimedasuoveposljednjeizvornonjemačkogapodrijetla;utrgoviniseraberiječibuđelar, filer, fo rin ta, he ti ja, ma ri jaš, me reš, ra das, rif, re feš,vašarfija;uprometuikomunikacijamaal maš, bi leta, bi ljeg,fijakeraš,kalauz, šir genj, vi lanj;imajućiuvidururalnikarakternekadaš-njegaživota,punomadžarskihriječirabiseupoljodjelstvu,primjerice,ašov, alaš, bikačik,čapov,čorda, gazda, gazdašag, jo sag, lo vas, ma jur, mar va, mi trad, pa lanta, pra snik, par log, ren da, rit, sa laš, vagov.Izmadžarskogasupreuzetipridjeviavaš ki,bandžav, ben gav, bo lon doš, bo(l) toš ki, den ga, dur coš, so daš, ilipakglagoliab rik to va ti, čapovati,čutakovati,flancova ti, par to va ti, piš lo go va ti, šu ro va ti, ta šiko va ti.NaglašavadaseuBunjevacariječle vešnekoristizajuhu(madž.leves:juha),negooznačujebluzu,ženskiodjevnipred-met,kojaubunjevačkomgovorupotječeodriječile ve srékl i, kojaseuokoliciSegedinateuKomoranu(madž.Komárom)iOrmán-ságurabilazagornjidioodjeće.
Djelo:Bu dim peš tan ski ru ko pis Hri sto fo ra Ra šani na,Segedin,1999.
L.Heka
KAĆMAR (madž.Katymár),mjestoju-goistočnoodBaje,2401st.,odtoga209bunjevačkihHrvata(2001.). Imemupo-tječeodkumanskogosobnogimenasko-rijenomgač.UizvorimasesusrećekaoKachmar(1388.,1406.),aposlijekaoKat-hmar(1466.),Kathymar(1494.),Kacsmar(1543.),Kaczmar(1724.),Kattymar(1726.),Katymar(1733.),Kagmar(1744.),Kattimar(1785.).
God.1388.zabilježenjekaopustara,posjedbatmonoštorskogLászlaTöttösa,advijegodineposlijekaoselo;nalaziseiupopisudesetineuBodroškojžupaniji1520.,stanovnicisumuMadžari(ponekimpret-postavkamaKumani);god.1543.Kalačkojjenadbiskupijiplatio26(1678.–4,1700.–12)forintaijedanparčizamacrkvenede-setine.UturskomrazdobljuusastavujeSomborskenahije–namjestopobijenogaiizbjeglogastanovništvasredinomXVI.st.doselilisuSrbipasu1590.popisane22ku-će,nosrpskojestanovništvo1598.napusti-loBačkuipreseliloseuokolicuOstrogona(madž.Esztergom)nanagovortamošnjegakapetanaMiklósaPálffya.
PoslijeoslobođenjaodTurakapodručjejepodvlašćuUgarskekomore,aligažupa-nijskipopisiz1699.uopćenespominje,aiz1700.pustarajebezstanovnika.No1711.spominjesekaohrvatskonaselje,koje1714.imasvojegaknezai17kmetova,svisuHr-vati.Popisiz1715.bilježi14,1720.–4,1724.–8,a1727.–14hrvatskihporeznihobveznika.Zavrijemeaustro-turskogarata1716.-18.KaćmarcisuseskloniliuSuboti-cu.Prvipečatpotječeiz1744.inosinatpis»SeloKagmar«.God.1734.i1768.svisumustanovniciHrvati,kojinoseprezimenaAlaga,Barišin,Carić,Čilić,Ćerušić,Di-zdarić,Đuraković,Filipović,Govedarović,Horvat,Išpanović,Jasenović,Krekić,Lu-kačević,Mamužić,Opančarović,Pančić,Romić,Stipanovićidr.PrvucrkvupodiglisubunjevačkiHrvati1736.,posvećenajesv.JakovuStarijemu.DušobrižnicisuimfranjevciredodržaveBosneSrebrene,ko-jiihposjećujuizbajskogsamostana.Sa-mostalnomježupompostao1748.(prijejepripadaoBaji,aod1735.Gari),matičnaknjigavjenčanihvodiseod1747.(jošdokjepripadaoGarikaćmarskasuvjenčanjaposebnobilježena),aostaleod1748.NakonbajskihfranjevacaprvižupniciuglavnomsubiliHrvati:NikolaPastorčić(1748.),Đu-roMihalović(1759.),BonaventuraMandić(1763.),IvanPijuković(1799.),MihajloVr-tolić(1802.)iAntunMarković(1819.),dokseposlijeHrvatinalazemeđukapelanima.Nijemcisepočinjudoseljavatiizokolnih
kacziba
KAĆMAR
3
selaod1786.pasu1828.od485obitelji325hrvatske.SredinomXIX.st.Nijemcisučinilivećpolovicustanovništva.Jezikjeucrkvii1880.i1940.njemački,hrvatski(»horvát«)imadžarski.KodElekaFényesaje(1851.)»dalmatinsko«-njemačkoselo,s3549stanovnika,odtoga3523katolika.
OdUgarskesugakomore1800.kupi-lisinoviPetraLatinovića,IvaniJosip,idobilinaslov»kaćmarski«(uzraniji»bor-šodski«)–crkvusudaliobnoviti1807.(od1822.posvećenajesv.IvanuNepomuku),sagradilisudvorac,a1821.učiteljskidom,većuškoluiprivatnukapelu.Seloje1846.dobilodozvoluzagodišnjeodržavanjedvajuzemaljskihsajmova.IlijaLatinovićspominjese1865.kaouzornivlastelinkojimnogopolaženaizgledsvogposjeda,kojiseprotežeiuMadarašiBoršot(3000juta-ra).KodkaćmarskoghodočastilištaVodice1884.sagrađenajekapelicaposvećenaUz-nesenjuMarijinu.God.1876.školaimaveć4učionice.Tadajeuselupočelaradinje-mačkaižidovskaškola.God.1890.spomi-njesenjemačko-»dalmatinska«škola,kojajeproširenasdvijeučionice.Istesegodine(ponekimautorimaveć1887.)uvodiob-vezatnanastavanamadžarskomjeziku,ananarodnosnomsejezikuučisamočitanjeipisanjetevjeronauk.Sveukupnijebrojučenikaoko700.Kakosuudrugojpolo-viciXIX.st.NijemcipotiskivaliBunjevceukaćmarskojcrkvi,sukobisukulminiralinaBožić1881.,nakončegasubunjevačkiinjemačkimladićiodijeljenipredoltarom,te1902.-04.,nakonštosunjemačkimladićizauzelimjestabunjevačkihdjevojaka,pasuBunjevcidjecukrstiliivjenčavaliseu
okolnimmjestima.Sukobjezavršendo-laskomIvanaPetrešazakapelana,kojijepregradiocrkvunadiozaBunjevceidiozaNijemce.
Premapopisuiz1890.uselujebilo805kućas4684žitelja,odčegasu2547Nijem-ci,1733Bunjevci,apreostalisuuglavnomMadžari,ukojesuuvršteniiŽidovi,dokjepopisiz1900.zabilježio850kućaukoji-maživi4654osobe,odtoga2562Nijemca,1705bunjevačkihHrvata,368Madžarai19ostalih,ameđuMadžarejeuvrštenoi75Židova.KaćmarskiBunjevciosovalisuKatoličkikrug1895.God.1902.crkvajeproširena,a1912.sagrađenajenova,su-vremenaškola;usklopunjedjelujeinepo-dijeljenbunjevačkiodjel.Zatrajanjasvjet-skihratovapoginulisuimnogiKaćmarci.
Uvrijemesrpskeokupacije1919.-21.Latinovićevjedvoracopljačkanirazoren.NamirovnimpregovorimauParizuokouspostavljanjanovegranice(1919.)sudje-lovaojeiPajoIšpanović,kaćmarskiknez.ZbogpolitičkihrazloganekisubunjevačkiHrvatinakondržavnogarazgraničenjaop-tiralizajugoslavenskudržavutesunase-ljeniuBajmok,StanišićiRiđicu.
God.1941.uselujebilo48,6%Nijema-ca,24,7%Madžarai26,7%bunjevačkihHrvata.God.1942.posvećenesuprostorijeBunjevačkogakatoličkogkruga,načijemječelubiomjesnižupnik.Djelatnostmuseograničilanaučenjeiprikazivanjevjer-skihigrokaza(ukinutje1946.).Ulistopa-du1944.diokaćmarskihNijemacanapuštaselo,a1946.uNjemačkuihjeprognano1340,pajenjihovih6200jutarazemlje
Kaćmar(Katymár)
KAĆMAR
4
(okopolovicekaćmarskogaatara)podije-ljenomeđu700osoba.
Od1951.djelujeBunjevačkakulturnagrupa,načijemsurepertoarunarodniple-soviipjesme,od1956.službenojojimeBunjevačkiamaterskifolklorniansambl,kojidjelujedo1966.God.1970.utemeljenjeBunjevačkikrug,kojiod1972.popri-manazivBunjevačkikulturnikrugNe ven (1976.nazivmijenjauBunjevačkokultur-noudruženjeNe ven),učijojseorganizacijiodržavajuredovitakulturnapredavanjaspodručjahrvatskeknjiževnosti,povijestiietnologije.Godišnjeseprikazujupučkiigrokazi.DugogodišnjipredsjednikKru-gabiojeMatoDujmov,anaslijediogajeRajkoTumbas.PlesnujesekcijuvodilaAnaVujkov,adramskuLjubinkoMan-dić.God.1970.spojenesu»južnoslaven-ska«imadžarskaškola,učenicitjedno5satiučehrvatski,odnosnonjemačkijezik,ostalipredmetiizvodesenamadžarskom.Stanovništvojeucijelostizaposlenoupo-ljoprivrednojzadruzi,odnosnouraznimpoduzećima, industrijskimpogonima,obrtničkimudrugama.Zbognegativnihpromjenaugospodarstvupotkraj1980-ihgodinabrojnezaposlenihpostupnoraste,poljoprivrednajezadrugaukinuta,aindu-strijskisupogonizatvoreni.
GrbizastavaselaKaćmaratespomen-pločapalimausvjetskimratovimaposve-ćenisu1993.OsimHrvata,kojihima5,5%,useluimaiNijemaca1,6%,kojiimajusvo-junjemačkusamoupravu,teRoma0,6%,kaoinekolikopripadnikasrpsko-pravo-slavnezajednice.
Hrvatskamanjinskasamoupravaosno-vanaje1994.igodišnjeorganiziraraznemanifestacije:Bunjevačkidan,Dužijancu,Susrethrvatskihcrkvenihzborova,hodo-čašća,Prelo,OceiMatericeidr.
UKaćmarusurođeninarodnipreporo-diteljMijoMandić(1857.-1945.),preporo-diteljisvećenikIvanPetreš(1876.-1937.),učiteljMatijaIšpanović(1874.-1935.),baj-skikulturniipolitičkidjelatnikIvanVacić(1930.-2011.),prosvjetnidjelatnikStipanVujić(1933.),državnidužnosnikMartin
Išpanović(1951.)idr.Prematradiciji,tujerođeniGrgoMatoš(1813.-1899.),djedpjesnikaAntunaGustavaMatoša,učijuječast2003.podignutaspomen-pločanaNarodnosnojkućiuKaćmaruiorganiziranznanstveniskup.
Lit.:A.Vályi,Magyarországnakleírása,Buda,1796;E.Fényes,Magyarországgeographiaiszótára,Pest,1851;E.Fényes,Magyarországgeographiaiszótára,Pest,1851;Gy.Dudás(ur.),BácsBodrogvármegyeegyetemesmonografiája, Zombor,1896;I.Ivanić,Isto rij skoet no graf ska rasprava:BunjevciiŠokciuBačkoj,BaranjiiLici,Beograd,1899;M.Érdújhelyi,A ka loc sai érsekség a re na is san cekor ban,Zenta,1899;S.Bo-rovszky(ur.)BácsBodrogvármegyemonográfiája, 1,Budapest,b.g.;I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelynévtára,3,Sza-badka,1906;A.Ivić,SeobaSrbaizBačkeuoko-linuOstrogona1598.godine,Le to pis Ma ti ce srp ske,knj.313,sv.1-3,NoviSad,1927;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vre menado1929. go di ne,Zagreb,1930;J.Rapcsányi,Magyarvárosokmonográfiája:BajaésBácsBodrogvármegyeközségei,Budapest,1934;K.Cse-tri,BácskalakosságaalegrégibbidőktőlaXIX.sz.végéig,Budapest,1939;L.Kiss,Földrajzineveketimológiaiszótára,Budapest,1980;A.Zorn,Adatokakatolikusnépoktatáshelyzetéhezaka-locsaiérsekségterületén1848-ig,BácsKiskunMegyeMúltjából,5,Kecskemét,1983;Magyar Ka to li kus Le xi kon,Budapest,1993;A.Sekulić,Hrvatskibačkimjestopisi,Zagreb,1994;Zvo nik, 12/2003,Subotica;Hr vat ski gla snik,29.XII.2005,Budimpešta;A.Hegedűs,PatachichGáborkalocsaiérsekéleteésrestaurációstevékenysége,Bu-dapest-Kalocsa,2010.
Ž.Mandić
KAĆMARSKISALAŠI,nekadašnjena-seljesalaškogtipa.PružalosejužnoodKaćmarauzsamujugoslavensko-madžar-skugranicuusmjeruStanišića,AlekseŠantićaiBajmoka1-2kilometraudubinujugoslavenskogateritorijaupravcuzapad-istokdužinom5-6kilometara.Naseljenijebilourbanističkiuređeno.Počeloseformi-ratinakon1905.ikomasacijekaćmarskogaatara.SKaćmarom,Stanišićem,AleksomŠantićemiBajmokombilojepovezanozemljanimcestama,tzv.lit njim pu to vi ma. StanovnicisubilivećinomHrvatiBunjevcipodrijetlomizKaćmarateNijemci,veći-nomizStanišića,kojisunakonDrugogasvjetskogarataprotjerani.Granicapovuče-
KA DAR KA
5
na1921.nakonTrianonskogamiraodijelilajenaseljeodKaćmarapasenajbližažupanalazilauStanišiću,kojemujenaseljead-ministrativnoipripadalo.UnekadašnjemdijelukaćmarskogaatarauzgranicusMa-džarskomnajugoslavenskojjestrani1930-ihnasalašimaživjelooko180Bunjevaca.VećinomsubilinastanjeninaKaćmarskimSalašima,manjimdijelomuStanišićuiRi-đici,gdjenjihovbrojrasteteknakon1921.,anapose1930.i1931.sdoseljavanjemizbjeglicaioptanataizBajskogatrokuta.PrijeDrugogasvjetskogarataBunjevcisučinili2,4%stanovništvaStanišića(kojije1931.imao7588stanovnika),aposjedovalisu1600jutaraili7,3%ukupnihpoljopri-vrednihpovršinauataru.
Zbogizoliranostivjerskiidruštveniživotvodioseuobiteljskimdomovima.Uvrijemeblagdanavjernicisusenazajed-ničkemolitveokupljalinaposjeduobiteljiPetreš,gdjejevlasnikpodigaokamenikriž.Osnovnegospodarskedjelatnostibilesupoljodjelstvoistočarstvo,doksuvinogra-darstvoivoćarstvobiledopunske.Naseljejeimalosvojupučkuškolu,kojajedjelova-lanasalašuNikolePetrešaodrujna1933.Utravnju1941.školajeprestalaraditi,adje-casunanastavuodlazilauKaćmar.NakonrataobnovljenajekaopodručniodjelškoleizStanišićatejedjelovalado1948.,kadajeukinutazbogsmanjenjabrojaučenika.Premapopisuiz1948.KaćmarskiSalašiimalisu36obiteljisa121članom.Teškiživotniuvjetiiprometnaizoliranostprisi-lilisustanovnikeuposlijeratnimgodinamanapreseljenjeuobližnjanaselja.Nekadaš-njistanovniciinjihovipotomciuglavnom
živeuStanišiću,Bajmoku,AleksiŠantićuiSomboru.Ukratkojpovijestiovoganase-ljazabilježenasuprezimenabunjevačkihHrvata:Alaga,Gojtan,Horvat,Išpanović,Krekić,Matoš,Miljački,Patarčić,Petreš,Vujić,VujkoviZelić.
Lit.:M.Beljanski,Šara,BabaPusta,Kaćmarskisalaši,AleksaŠantić,Sombor,1978;M.Beljanski,Stanišić, Sen ta, 1985.
M.Bara
KADARKA(skadarka,braničevka,četereška,gemza,negrumoale,mekiš,kugojana,kékkadarka),sortagrožđa.Osimcrne,postojiisivakadarka,abijelanespadauovuskupinusorata.Kaostarasorta,imabrojnevarijetete,aposlužilajekaojedanodroditeljapristvaranjusoratabiborkadarka(kadarkaimuscatboushet),kármin(petitbouschetikadarka),probus(kadarkaicabernetsauvignon),rubinka(frankovkaikadarka)irumenika(kadarkaiteran).VećinaautorasmatradapotječeizokoliceSkadra,doknekitvrdedajeizMaleAzije.UpredjelesovestraneDuna-vaiTisedonijelisujeSrbipovlačećisepredTurcima,osobitotijekomnaseljava-njaopustjelihdijelovajužneUgarskenakonosmanlijskevlasti.PretpostavljasedajenaSubotičkupješčarudospjelasredinomXVI.st.DanassegajiuSrbiji,Madžarskoj,Bu-garskoj,Moldaviji,RumunjskojiSlovačkoj.
Imabujančokotkojizahtijevanaslon.Vrhlastarabjeličastojevunast,žutozelenodoljubičastosmeđeboje.Listjevelik,cioilitrodijelan,dostanesimetričan.Cvijetjemorfološkifunkcionalnohermafroditan.Postojeifunkcionalnomuškicvjetovi,kaoiostaliprijelaznitipovicvjetova.Bobicesusrednjeveličineilivelike,okrugleodcrvenkastedoplavocrneboje.Pokožicajetankasobilnimpepeljkom.Sokjebezbo-jan,mesosočno.Grozdjesrednjeveliči-neilivelik,stožastilicilindrično-stožast,običnosjednimkrilcem,dostazbijen.Te-žinajegrozda150–250g.Gdjesuzastu-pljeniprijelaznitipovicvjetova,oplodnjajelošajerdolazidoopadanjacvjetova.
Kasnajesorta,naSubotičkojpješčaribereseulistopadu.Koeficijentjerodnosti
KaćmarskiSalaši
KADARKA
6
1,4–1,8.Odličnopodnosikratkurezidbu.Srednjejeotpornanaplamenjačuipepel-nicu,alijezbogtankepokožiceosjetljivanasivuplijesan,truljenje,štojojjenajvećinedostatak.Čokotjerazmjernootporannaniskezimsketemperature.Sadržajšećerauširikrećeseod18%do24%,alkoholauvinuod11%do14%,kiselinaod4%do5%.Dajedobracrnavina,kojasusrednjeobojena,pitkaiharmonična.Suhihitoplihjesenidajeivisokokvalitetnavina,kojapodsjećajunaburgundska.Brzomprera-domdajebijelavina,kojaimajuzlatnožutubojuiveomaugodanokus.Držanjempre-rađenogagrožđanakljukunekolikodanadobivasetzv.šiler(roze),aostavljanjemprerađenogagrožđanakljuku5-8danadobivasekvalitetnocrnovino.Intenzitetbojevinaovisiponajprijeoklimatskimpri-likama,premdasenemožezanemaritinitehnologijaprerade.Osimzavino,pogod-najeizapekmez.USrijemuseodtesortespravljaloispecijalnovino,tzv.suvarak,zakojenemapodatakadaseproizvodiloinaSubotičkojpješčari.
Iznimnosedobroprilagodilakakoedafskimtakoiklimatskimuvjetimapješ-čare.Kaorodnasortapodesnazarezidbu»uglavu«ibeznekihvećihzahtjeva,po-stalajeveomaomiljenasortameđupro-izvođačimaipotrošačima.NaSubotičkojsepješčaridopojavefiloksereod75-80%ukupnoproizvedenogagrožđaspravljaošiler,štogovoriovažnostikadarke.TusezadržalakaovodećasortasvedosredineXX.st.Postotakusortimentupostupnosesmanjujenakonpojavefiloksere,odkadasemasovnoširikevedinka.Urazdoblju1944.-54.naprivatnomsektoruidaljejebilavodećasorta(45%),apremajednojan-ketiprovedenoj1978.-79.udiojojjesvega11,9%.Napodručjuistočnogaizapadnogadijelapješčare,Subotice,NoseiTavankuta,nalazesemanjivinogradi(1-2motike)ka-darkestare80ivišegodina.KaoautohtonasortaSubotičkepješčaregotovoseprestalagajiti,aliposljednjihgodinaljubiteljitra-dicijeinjezinipoznavateljipoklanjajujojsvevećupozornost.Uzasadimanapijesku
boljerezultatedajenavlastitomkorijenunegokalemljena.
UBunjevacajeodpamtivijekaobičajdasenaBla go vist(25.ožujka)vaćakrv, tj.pijecrvenovino.Vjerujesedasesvakakapcrvenogvinatogadanautijelupretva-raukrv,čimesejačaorganizamtepostajeotpornijinabolesti.Togadananinajed-nombunjevačkomasta lunijemoglafalitibocacrvenogavina,nadasvekadarke.
Lit.:L.Avramov,K.Briza,Po seb no vi no gra darstvo:Ampelografija,NoviSad,1965;K.Slavić,Kratakistorijatvinogradarstvasubotičkepeščare (rukopis).
K.Slavić
KAIĆ(Kajić,Kaich,Káity),plemićkaporodica.PodrijetlomjeizLivna(BiH),odaklesusepojediniograncidoseliliuju-žnuUgarskukaograničarizajednososta-limBunjevcima1687.Prezimebimoglopotjecatiodriječikaić,kakouDalmacijizovubrodicu,barku.Zabilježenajenepo-tvrđenatradicijadaKaići,zajednosaSu-čićima,potječuodizumrlejužnodalmatin-skeobiteljiŠpanja.Iakojeujužnougarskimnaseljimaprezimezabilježenourazličitimoblicima(Caity,Kaiz,Kaics,Káit,Káity,Kajó,Caicsevicsitd.),do1918.najčešćesepisalokaoKaich,auKraljeviniSHSpo-novnojeslaveniziranouKaić.
PrvijespomenprezimenaujužnojUgarskojiz1522.uPlavni,gdjeseupore-znompopisuspominjeTomoKaić.PoslijesečlanoviporodicespominjuuSuboticikaodvijegraneplemićkeporodice,alinijejasnoukakvojsurodbinskojveziJakov,sjednestrane,teTomo,Ivan,FranjoiBartul,sdrugestrane.Nokakoimjegrbsličan,vjerojatnosusvičlanoviisteporodice.
USuboticisečlanoviporodiceprviputaspominjuufranjevačkojmaticikršte-nih,ukojojje9.IX.1689.upisanorođenjeLovreKa ic ha,sinaTome.SubotičkomuporučnikuTomiKa ic huinjegovojobitelji–supruziJakovi,rođ.Dulin,djeciLovriiJosiputebraćiFranji(sasuprugomJako-vom,rođ.Beretinović,injihovimkćerimaStanomiUršulom),Ivanu(sasuprugomJa-
kadarka
KAIĆ
7
njom,rođ.Guganović,ikćeriMarijom)tesinuTominapokojnogabrataBartulaMa-tijidodijeliojeLepoldI.plemstvouBe-ču22.XI.1698.PlemstvojeproglašenouBačkojžupanijinaskupštiniuBaji18.XI.1699.(ponovnopotvrđeno1771.).Neželećisnositicivilneporezenakonukidanjavoj-nograničarskogasustavauSubotici,sma-trajućitokrnjenjemplemićkihpovlasticastečenihnazemljišnimposjedimadobive-nimazazaslugeuvojnojslužbi,Kaićisubilimeđuskupinomsubotičkihplemićkihporodicakojesuse1748.preselilenapu-staruMilitićkrajSomboraiondjeosnovalenaseljeLemeš(madž.Nemes-Militics;od1925. srp.SvetozarMiletić).Tusunažupa-nijskompopisuplemića1754.-55.ubilježeniJakov,Nikola,Marko,JosipiPetar.Plemić-kijelistJakovljevimpotomcimauLemešuJosipu,Luki,AdamuiDaviduproglašenuBačkojžupaniji1798.,aFranjoI.darovni-comod9.XII.1803.,među36plemićkihporodica,injimajedodijelioposjedeuLe-mešu.NapopisuplemstvaBačkežupanije1841.uLemešujepopisano26,Bajmoku12,uTopolidvaiuSuboticijedančlanovegrane.
UfranjevačkojmaticikrštenihuSubo-tici,upisano7.IX.1691.rođenjeMarkaKa-itya,sinaJakova.SubotičkomzastavnikuJakovuKa ityu,njegovojsupruziJuliji,rođ.Gavranović,injihovojdjeciLuki,Marku,JosipuiJeleniplemićkilistigrbovnicuizdaojeLeopoldI.uBeču3.VIII.1697.PlemstvojeBačkojžupanijiproglašenonažupanijskojskupštiniuBaji28.I.1717.Lukajebiomeđu42katoličkačlana(ponarodnostisviHrvati)prvogaIzabranogagrađanstva(lat.SelectaCommunitas)od60članova,kojejeizabraogradskimagi-strat2.VIII.1743.nasvojojprvojsjednicinakonukidanjaVojnegraniceuSubotici.Napopisužupanijskogaplemstva1841.,uLemešujezabilježeno12članovateporo-dičnegrane,auBajijedan.
USegedinuseprezimeprviputpoja-vilo1705.uosobiMate Ca itya.Dobrosto-jećigrađaninbiojeGre go ri us, Ge or gi us ili Gergő,kojije1724.imaodvijekuće,dvijekrave,dvakonja,jedanvinograd,
šestbačavavinatedvojicusluga;njegovnasljednikbiojeMartin,kojegazadnjiputispravespominju1757.;njegajenaslije-dioGrgo,čijijezadnjispomenuizvorima1767./68.Dioseporodice1736.preseliouSirig(madž.Szőreg,danasdioSegedina,madž.Szeged-Szőreg),alijezadržaouvla-sništvukućuuPalánku.CrkvenematiceuSiriguiz1750-ihmeđutridesetakprezi-menaspominjuiobiteljKáitykaocat ho licus Dal ma ta,kojejedanaskarakterističnosiriškomadžarskoprezime.ZaranasusečlanoviporodicepojaviliiuDesku(madž. Deszk),segedinskomprigradskomnaselju,ukojemusu,iakojeonojednoodsredištasrpskezajedniceuMadžarskoj,većstarijimadžarskiautorirazlikovaliSrbei»kato-ličkejužneSlavene«,međukojeubrajajuobiteljiKaić,Popić,FranjoiSirovica(Ká-ity,Pópity,Frányó,Szirovicza).
IzovejeporodiceJosipKaić(Boršot,madž.Bácsborsod,18.III.1871.–Selenča,13.V.1962.),kojijebiožupnikuslovač-komseluSelenčaod1909.dosmrti,aprijetogajeslužbovaouBikiću(madž.Bácsbo-kod),užupisv.Rokaižupisv.TerezijeuSubotici,KaćmaruiAljmašu.
Opisporodičnogagrba: dvorepizlatnilavnaplavomštitupropinjesenadesno,dr-žećipalmovugranuudesnojšapi;kaciga:uoblikuštita;plaštevi:zlatno-plaviisre-brno-crveni.
Lit.:I.Iványi,Bunjevácnemességünk,ABácsbodroghvármegyeitörténelmitársulatévkönyve, 1/1896,Zombor;E.Reiszig,Bács-Bodrogvár-
GrbporodiceKaić
KAIĆ
8
megyenemescsaládai,u:S.Borovszky(ur.)BácsBodrogvármegyemonográfiája,1,Budapest,b.g.; Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo cen sis et Bac si en sis ad an num Chri sti 1942,Coloczae,b.g.;Ž.Mandić,PovijesnaantroponimijabunjevačkihHrvatauMadžarskoj,Budimpešta,1987;M.Szlu-ha,Bácsbodrogvármegyenemescsaládjai,Bu-dapest,2002;L.Heka,PovijesnaulogaiznačenjeHrvataDalmatinauživotuSegedina,Segedin,2009;http://kaich.org/index_s.html#Surname;http://archivum.asztrik.hu/?q=oldal/kaich-josep-hus
L.Heka
KAIĆ,Bela(Lemeš,10.II.1900.–Som-bor,10.IV.1981.),nogometaš,činovnik.SinIvana,krojača,imajkeMarije,rođ.Körmöndi.Osnovnuškoludotrećegaraz-redapohađaojeuLemešu,azavršiojujeuSomboru.Tujezavršioitrgovačkuakade-miju.IzLemešadoškoleuSomboruina-tragišaojepješice.NatjecaosezamomčadSomborskogasportskogaudruženja,po-pularnozvanuSport,1925.-35.MomčadjebilaprvakSubotičkoganogometnogapod-savezausezoni1923./24.tejenazavršnomturniruosvojilatrećemjestoudržavi.Od-likovaosebrzinom,igromobjemanogamaiglavom.Kadajedobivaouloguunaval-nomredu,biojegolgeter,aposlijejeigraouobraninamjestudesnogabraniča.Čita-teljilokalnogalistaSomboriÚjságnakra-jugodineizabralisugasnajvišeglasova(299)zanajboljeganogometašauSomboru1927.VišestrukijereprezentativacgradaSomboraiSubotičkoganogometnogapod-saveza.RadiojekaočinovnikuZavoduzasocijalnoosiguranjeuSomboru,a1955.jeumirovljen.
Izvori:ArhivaDušanaKolundžijeizSombora;KazivanjesnaheDušankeKaićizSombora;DnevnikMatijeBogdanaizSombora.
Z.Čota
KAJAČICA,crniženskirubaczaglavukojisenosioužalosti,običnodimenzija80cmx80cm.Premanarodnomobičaju,kadabiuobiteljiilirodbinitkopreminuo,članoviobiteljinekobivrijemenosilicrnuodjeću(crninu).Akojepokojnaosobabilaizbližeobitelji,crninasenosilajednugo-dinu,astarijeudovicekatkadsujenosileidoživotno.Nakonsmrtiosobeizšireporo-
dicecrninasenosila6mjeseci,3mjesecaili6tjedana.Ženebitadaglavupovezivaleicrnommaramom,aakounekimslučaje-vimanebi nosilecrninu,negoodjećudru-getamnijeboje,naglavibiimalepovezanukajačicu.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KA KONJ (madž.Kákony),nekadašnjese-lo2kmsjevernooddanašnjegabajskogapredgrađaFancage(madž.Bajaszentistván),pokrajdunavskogarukavcaVoša(madž. Vajas).Prviseputspominje1488.,vlasnikmujeKalačkanadbiskupija.Imemusebi-lježiuoblicimaKakogn,Cakon,Cacogn.God.1543.Kalačkojjenadbiskupijiplatio3forintecrkvenedesetine.God.1580.ima17,a1590.–22kuće.Do1722.filijalajebajske»ilirske«župesv.AntunaPadovan-skoga(matičneseknjigevodeod1717.),aposlije,svedo1805.pripadabajskojžupisv.PetraiPavla(matičneknjigevodeseod1728.).Popisiiz1715.i1720.navode23hrvatskaidvamadžarskaporeznaobve-znika.UprvojpoloviciXVIII.st.najčešćasukakonjskaprezimena:Agatić,Antolo-vić,Balić,Bertić,Dalašović,Dražinčević,Goretić,Ištoković,Karajković,Martinović,
Kakonj(Kákony)
KALAČA
9
Pejinovac,Strikinac,Šimunović,Šokčević.God.1760.ima46poreznihobveznika,a1769.–60hrvatskihidvijemadžarskeobi-telji.Prvidokumentokakonjskojškolipo-tječeiz1774.Osimvjeronauka,mlađiuče-niciučesamočitati,dokonivećiipisati,anastaveimaodstudenogadosredineožuj-ka.IpotkrajXVIII.st.Kakonjjeco lo nia Dal ma ti ca,tj.hrvatskoselo,štocrkvenematičneknjigebjelodanopotvrđuju.
Zbogčestihpoplava,pretežitohrvatsko(bunjevačko)stanovništvoKakonja,kojesebaviloribarstvom,vlastipreseljavaju1805.narubvodoplavnogapodručja,namjestonekadašnjeganaseljaSentištvana(madž.Szentistván),današnjeFancage.Na-stanilisusenapodručjuzapadnoodda-našnjeDózsineulice,kojepukisprvazoveNoviKakonj.Spomennanekadašnjese-loKakonjčuvadanašnjaKakonjskaulica(madž.Kákonyutca).God.1807.kalačkibiskupnavodiveć1861katoličkogavjerni-ka;1809.,kadasu,osimčetiriobitelji,svibunjevačkiHrvati,postajesamostalnomžupomsaslužbenimimenomSzentistván.
Lit.:A.Vályi,Magyarországnakleírása,Buda,1796;E.Fényes,Magyarországnaksahozzákapcsolttartományoknakmostaniállapotjastatisztikai és ge o grap hi ai te kin tet ben,Pest,1836;Gy.Dudás(ur.),BácsBodrogvármegyeegyetemesmonografiája,1-2,Zombor,1896;S.Borovszky(ur.),PestPilisSoltKiskunvármegyemonográphiája,1,Budapest,b.g.;J.Rapcsányi,Magyar városokmonográfiája:BajaésBácsBodrogvármegyeközségei,Budapest,1934;J.Bárth,FajsznépességeaXVIII.századközepén,BácsKiskunMegyeMúltjából,1,Kecskemét,1975;Ž.Mandić, PovijesnaantroponimijabunjevačkihHrvatauMadžarskoj, Budimpešta,1987;M.Kőhegyi(ur.),Bajatörténeteakezdetektől1944ig,Budapest,1989.
Ž.Mandić
KALAČA(madž.Kalocsa),gradićuza-padnomdijeluBačko-kiškunskežupani-je(Madžarska),6kmistočnoodDunava,17.359st.(2010.),odčegaoko95%Madža-ri,3%Romi,1%Nijemci,1%ostali(2001.).Upravno,kulturnoigospodarskosredišteprostraneKalačkeregije.Odutemeljenjamadžarskedržavedrugojesredištema-džarskogakatolicizma,adanasjejedno
odčetirijurimokatoličkihnadbiskupskihsjedištauMadžarskoj.
Prastarojenaselje,kojesuutemeljiliSlaveništosuovdježivjeliiprijedolaskaMadžara,naštoupućujeislavenskoimegrada(kalno,močvarnomjesto).Nekimuimeizvodeizstaroturskeriječiqalač(osta-tak),štojemanjevjerojatno.NajstarijigadokumentinavodeuoblicimaColocensis(1009.i1113.)iKolocha(1273.),zavrijemeTurakajeKalokia,odčega1750-ihgodinapostajeslužbenoimeKalocsa.
Premanekimistraživačima,do972.bilajevladarskosredište,kojejetekpo-slijepremještenouBiograd(madž.Fehér-vár)iOstrogon(madž.Esztergom).PoštoseugarskikraljArpadnakonosvajačkihpohodaskrasiouKalači,kraljsv.Stjepan(997.-1038.)izabraojujezabiskupijskosre-dište,avećzaživotabiskupijujepodignuonarazinunadbiskupije.Već1009.spomi-njesekaoci vi tas (grad).Prematradiciji,katedralu,kojajeslužilaikaoutvrda,daojepodignutinadbiskupsv.Astrikurazdo-blju1002.-12.,dokjeuXIII.st.obnovljenaiproširena.UXV.st.spominjesekaoma-džarskigradipoznatajepostočnimsaj-movima,astanovništvojojčineponajvišeslobodnikmetovi.
Turcijeosvajaju1529.ipotpunoraza-raju,astanovništvosesklanjanasjever.Kaosjedištenahije,uvrštenajenajprijeuHatvanski,aposlijeuSegedinskisandžak.Utvrđavijestalnopostavljeno60–200turskihkonjanikaisrpskihmartologa(po-graničnihigradskihvojnihplaćenika).Zavrijemeturskevladavinenadbiskupijajedvadajepostojala,anadbiskupjesvedoprotjerivanjaTuraka,zajednoskapto-lom,živiouprogonstvuuTrnavi.Među-tim,kadgodsutoratnivihoridopuštali(između1526.i1620.uokoliciKalačebiloje12vojnihpohoda),njegovipovjerenici(budućidasuTurciživjelisamouvećimiutvrđenimmjestima)inaosvojenomepod-ručjunaplaćivalisuodkmetovacrkvenudesetinu.Tosučinilii1543.,1650.,1665.i1678.Upopisuporeznihobveznikaiz1548.nalazimomadžarskaprezimena(dvojicaseprezivajuTot,štoupućujenaHrvate).Za
KALAČA
10
vrijemeturskevlastiimalajeihrvatskihstanovnika:1581.kalačkijeknezVranešIvanović,aunjojje1636.rođenpisacMi-hajloRadnić.Kalvinističkihajduciopljač-kalisujeispalili1602.
NakonštojeoslobođenaodTuraka1686.,prvisujenastaniliHrvati.God.1691.,kadaima500-600stanovnika,Ka-lačavećimasvojegradskoustrojstvo.Fra-njevačkisesamostanspominje1686.,abosanskifranjevci1693.Premamatičnimknjigama,kojesevodeod1700.,polovicustanovništvačineMadžari,ameđumno-gimhrvatskimprezimenimanalazese:Andrić,Barbarić,Bartolović,Čičak,Dom-ković,Đuriković,Fabić,Grgeta,Ilić,Jagi-čić,Katušić,Lacković…NadbiskupImreCsáky,dajućivelikepovlastice,naseljavaMadžareizokolicepajeveć1713.službenijezikgradskeupravemadžarski.Istegodi-negradimapučkuškolu.God.1730.kri-zmalose800osoba.Poslijetrigodinegradječistokatolički,dvijesutrećineKalačanaMadžari,uglavnomdoseljeniciizŠomođ-skežupanije,šestinučineBunjevci,ajed-nakotolikoNijemci.ZbogpomadžarivanjakalačkihHrvata,kojujeprematradicijina-silnoprovodionadbiskupGabrijelPatačić(1733.-45.),brojHrvataznatnosesmanjiopajepremapopisuiz1772.od554kmetskeobiteljisamo31hrvatska.TegodineKala-čaima3555,1816.–4392,a1829.–6043stanovnika.Hrvatskisejezikzadržaodo1780-ihgodina,danaspakspomennamje-sneHrvatečuvaglasovitakalačkanarodnanošnja,kojusuMadžaripreuzeliodHrva-ta.NadbiskupGabrijelPatačić1733.počeojeizgradnjusjemeništa;današnjezdanjepotječeiz1764.Novakatedralaizgrađe-naje1735.-54.Od1768.nadbiskupijaimasvojutiskaru,ukojojsetiskajuimolitve-nicizabačkeHrvate(Dil lo od vi re : Di lo od ufa nja : Di lo od Lju ba vi,1804;S.Gr-gić,Živaružica,1858;I.Antunović,Čoviks Bo gom u svo jih mol ba i proš nja, 1884). Nadbiskupskupalačudaojeizgraditinad-biskupAdamPatačić1776.Zanjegovoseimevežeigradnjaglasoviteknjižnice,či-jijeknjižnifondznatnopovećaoinjegovnasljednikLadislavKolonić(1787.-1817.)
tedanasimaoko260.000knjiga.Od1764.umjestudjelujegimnazija,kojudo1859.vodepijaristi,aposlijenjihDružbaIsusovasvedo1948.
God.1828.i1850.buknulisuvelikipožari,potonjijeuništio124kuće.Požarjeharaoi1875.Čitateljskodruštvo(madž. Olvasó-Egylet)osnovanoje1848.;učitelj-skaškolaotvorenaje1854.UKalačisuizlazileAntunovićeveBunjevačkeišokačkenovine1870.-72.,akaosamostalanlistiBunjevačkaišokačkavila1873.-75.(posljednje1876.godišteizašlojeuBaji).PrvenovinenamadžarskomjezikuKa loc sai La pokobjavljenesu1871.,aKatolič-kikrug(madž.KatolikusKör)osnovanje1895.Tijekomvišestoljećabilajetrgovištepodnadbiskupovomvlastelinskomvlasti,od1871.jeveleopćina,a1921.islužbenopostajegradom.Razvojindustrijepočinje1960-ihgodina.OdpočetkaXX.st.pozna-tajepouzgojupaprike,aunaševrijemeipoDanupaprike.Danasimavišeosnovnihisrednjihtejednuvisokuškolu.
IvanAntunović,biskupipreporodi-teljpodunavskihHrvata,živiojeislužbo-vaouKalačiod1859.dosmrti.TujekaonadbiskupstolovaoAdamPatačić,autor
Kalača(Kalocsa)
KALAČA
11
rječnikaDic ti o na ri um la ti noil lyri cum et ger ma ni cum.Natekotvorenomsjemeniš-tupredavaojeifraPetarLipovac(1733.-35.),aprisjednikduhovnogastolakalač-koganadbiskupaGabrijelaPatačićabiojeStipanVilov.UKalačije1790.fraGrgurPeštalićizdaosvojspjevDo stoj na ple meniteBačkestarihuspomenanasadašnjiidru gi sla ven ske kr vi de li jah sla ve.Srednjebogoslovskeškoleistudijeovdjesupoha-đalihrvatskisvećeniciizKalačko-bačkenadbiskupijesvedokrajaPrvogasvjetskograta,međuostalimistolnobiogradskiiđa-kovačkibiskupPavaoSučić(1767.-1834.),bačkiisusovciPetarPančić(1853.-1905.)iMatijaKulunčić(1855.-1945.),slugaBožjikarmelićaninTomoGerardStantić(1876.-1956.),franjevačkispisateljizLivnaBo-nifacBadrov(1896.-1974.)idr.Noiakosuodgajaniumadžarskomenacionalnomduhu,nekisuodsvećenika,podizravnimiliposrednimAntunovićevimutjecajem,kaoknjiževnici,kulturniipolitičkidjelat-nicipostalinositeljinarodnogaikulturno-gapreporodajužnougarskihHrvata:AnteEvetovićMiroljub,IvanPalić,IvanPetreš,PajoiIlijaKujundžić,BlaškoRajić,LajčoBudanović,FranjoPiuković,GrgoCrnko-vićimnogidrugi.UKalačijezasveće-nikazaređenimeđimurskipreporoditeljipublicistfraKapistranGeci(1871.-1951.).OsimMihajlaRadnića(1636.-1707.),uKa-lačisurođeniiprofesorfilozofijefraMa-karijeBalog(1804.-1851.)ikiparMihajloBartalić(1808.-1879.).ProfesoručiteljskeškolebiojeiAntunovićevsljedbenikAlek-sandroSučić(1890.-91.),aovuješkolu,uzpomoćIvanaAntunovića,svršioisantovacMarkoFucin(1861.-1910.).SlikarMarkoHorvacki(1883.-1966.)jebioučiteljuKa-lači1908.-12.
DanašnjikalačkiHrvatipripadajusku-pinirackihHrvata,kojisusepretežitodo-seliliizobližnjihnaseljaBaćinaiDušnoka,kojagravitirajuKalači.Onisu2006.ute-meljiliHrvatskumanjinskusamoupravu,kojapromičehrvatskukulturuigodišnjepriređujeSpomen-danIvanaAntunovića.Slaviseod2001.,kadajeupredvorjuneka-dašnjekanoničkekurije,domugdjeježivio
iradioAntunović,postavljenaspomen-plo-čaupovodu125.obljetnicenjegovaime-novanjazabiskupa.Proslavasesastojiodmisezadušnicenahrvatskomjeziku(kojuslužeisvećeniciSubotičkebiskupije),pri-godnesvečanostiipolaganjacvijećakodspomen-pločetedruženjahrvatskihvjerni-ka.Posljednjihgodinasvečanostseodrža-vauokviruHrvatskogdana,kojipriređujeŽupanijskahrvatskasamouprava,aokupljavelikbrojhrvatskihvjernikaištovateljabi-skupaIvanaAntunovića.Od2008.uodgoj-no-obrazovnojKatoličkojustanoviVelikeGospe,kojuvodiDružbasestaraNašeGo-spe,održavaseinastavahrvatskogjezikazadjecuiučenikeodvrtićadogimnazije.
Lit.:S.Katona,Hi sto ria me tro po li ta nae co lo censis ec cle si ae,1,Colocae,1800;E.Fényes,Magyarországgeographiaiszótára,Pest,1851;K.Gal-góczy,Pest, Pi lis és Solt törvényesen egyesült megyemonographiája,Budapest,1876;A.Velics,E.Kammerer,Magyarországikincstáridefterek, 1,Budapest,1886;E.Fermendžin,Ac ta Bo snae potissimumecclesiastica...,Zagrabiae,1892;L.Ratanski[L.Budanović],Onigdašnjim kalačkimBunjevcima,Ne ven,6/1896,Subotica;I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelynévtára,1-4,Szabadka,1889-1907;M.Érdúj-helyi,A ka loc sai érsekség a re na is san cekor ban, Zenta,1899;I.Ivanić,Isto rij skoet no graf ska rasprava:BunjevciiŠokciuBačkoj,BaranjiiLici, Beograd,1899;J.Karácsonyi,SzentFerencrendjénektörténeteMagyarországon1711ig,Buda-pest,1924;R.Simonović,Okatolicimaikatolič-kojcrkvipodTurcimanazemljištuVojvodine,Gla snik isto rij skog druš tva,2/1929,NoviSad;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od naj sta ri jih vremenado1929. go di ne,Zagreb,1930;K.Csetri,BácskalakosságaalegrégibbidőktőlaXIX.sz.végéig,Budapest,1939;M.Beljanski,BačkiBreginjegovižitelji,Sombor,1976;E.Vass,Akalocsaináhije1548.évitörökadóösszeírása,Cu ma nia : VI : Hi sto ria,Kecskemét,1979;L.Kiss,Földrajzineveketimológiaiszótára,Budapest,1980;A.Zorn,Adatokakatolikusnépoktatáshelyzetéhezakalocsaiérsekség területén1848-ig,BácsKiskunMegyeMúltjából,5,Kecskemét,1983;A.Hegediš,DvovlašćeiporeskidvoplatniciuBačkojXVIIveka,ZbornikMaticesrpskezaistoriju, 29, NoviSad,1984;K.Čeliković(prir.),Mo li tvom i pri li kom prid Bo gom,katalog,Subotica,2007;Hr vat ski gla snik,35,Budimpešta28.VIII.2008;Hr vat ski gla snik,14,Budimpešta,2.IV.2009;Hrvatskifranjevačkibiografskileksikon,Zagreb,2010;A.Hegedűs,PatachichGáborkalocsaiérsekéleteésrestaurációstevékenysége,Buda-pest–Kalocsa,2010.
Ž.Mandić
KALAČKO-BAČKANADBISKUPIJA
12
KALAČKO-BAČKANADBISKUPIJA, povijesnacrkvenapokrajina.NastalajeujedinjavanjemKalačkeiBačkenadbisku-pije1135.,alionjihovunastankuteuzdig-nućunarangnadbiskupijanemapouzdanihpodataka.NekiautorismatrajudajeBač-kabiskupijastarijaodKalačke–crkvenipovjesničarDanieleFarlatti(1690.-1773.)tvrdidajeBačkubiskupijuuV.st.osno-vaosplitskinadbiskupHonorijeII.nakonštojerazorenSirmium;carJustinijanuVI.st.takođerspominjebiskupijuuBaču,kojajepodvrgnutanadbiskupuuPrvojJustini-jani(danasCaričinGradkrajLebana);asubotičkibiskupMatijaZvekanovićdržidanadbiskupijauBačuizravnoilineizravnopotječeodsv.Metoda.Kaonadbiskupijaspominjesezakraljasv.Ladislava(1077.-95.),aonjezinuugledugovoritoštosebač-kinadbiskupFabijanspominjekaoprviuispravioosnutkuZagrebačkebiskupijeiz1094.
Kalačkujebiskupiju,zajednosdevetdrugih,osnovaokraljsv.Stjepan1002.,azaprvogabiskupaimenovaojebenedik-tincaAnastazijaAstrika,kojimuje1000.doniokraljevskukrunuodpapeSilvestraII.Nepouzdanjetradicionalnipodatakdaje1009.uzdignutanarangnadbiskupije,alijenesumnjivodajetopostalavećzavla-davinesv.Stjepana(997.-1038.),kaodrugamadžarskanadbiskupija,nakonOstrogon-ske.ImaimišljenjadasedualizamrazviotakoštojenadbiskupijasamomijenjalasvojesjedištetedajeBačpostaodrugimsredištemKalačkenadbiskupijezbogblizi-neSrijema,kojijekraljLadislavpodložiokalačkomunadbiskupuoko1073.
Inakonujedinjenjadvijunadbiskupijakalačko-bačkinadbiskupisvedoMohač-kebitkeidaljesuimalidvijekatedraleidvakaptola:većiuBačuimanjiuKalači,pajeodatlenastaonazivKalačko-bačkanadbiskupija,alisusenadbiskupija,kaoinadbiskupi,čestonazivaliibačkim,ka-lačkimibačko-kalačkim.Članoviobajukaptolazajednosubiralinadbiskupe,kojisuusrednjemvijekuživjeličasuBaču,časuKalači,premdasuodXII.st.stolovalivećinomuBaču.Stolnesucrkvebilepo-
svećenesv.Pavluapostolu,zaštitnikunad-biskupijeicijeleBačke.
Usrednjemvijekunadbiskupijajeima-lačetirizbornakaptola,petarhiđakonataioko300župa,aunjojsubilizastupljeniibrojniredovi:pavlini,franjevci,domini-kanci,benediktinci,cistersciti...Posebnazadaćabilajojjeborbaprotivbogumilskehereze,kojajesjugadolazilaizBosne,teprotivhusita,kojisusesasjevera,izČeške,širiliosobitoumadžarskesredine.Misio-narskijedjelovalauMoldaviji,VlaškojiBugarskoj.Obuhvaćalajeprostranopod-ručjejužnihmadžarskihtesjevernihhrvat-skihžupanija:sufraganskesujojbiskupijebileČanadska,Pečuška(kojajeodXI.doXX.st.obuhvaćalaidijeloveSlavonijeihrvatskuBaranju),Velikovaradinska,Za-grebačka(od1180.doosnutkaZagrebač-kenadbiskupije1852.),zatimSrijemska(odponovnogaosnutka1229.)iBosanska(nakonpripojenjaSrijemskoj1247.)svedonjihovapodvrgavanjaZagrebačkojnadbi-skupiji1852.kaosjedinjenih(od1773.)uSrijemskuiĐakovačkuiliBosanskubisku-piju.SufraganskajojjebilaiBeogradsko-smederevskabiskupija(od1290.doturskihosvajanja),anaslovnoiKninskabiskupija(odXVIII.st.do1923.,iakojeukinutapooslobođenjuodTuraka1688.ipridruženaŠibenskojbiskupiji).
ZemljovidKalačko-bačkenadbiskupije
KALAČKO-BAČKANADBISKUPIJA
13
Nadbiskupijaje1541.palapodturskuvlast,zemljajeopustjela,razorenisukrš-ćanskiobjekti,astanovništvoizbjeglo,štojebioikrajuređenogacrkvenogaživota.Mjestojenadbiskupatijekomturskevla-stivišeputabilanepopunjeno,akadasunadbiskupiibiliizabrani,sjedištasuima-liizvanpodručjasvojenadbiskupijekaonaslovninadbiskupi.OnomalopreostalihvjernikabilojeunadležnostiRimskekon-gregacijezaširenjevjere,kojajeokupiranapodručjaMadžarskepovjerilafranjevcimaBosneSrebrene.Noistodobnosuusustavuporeznihdvoplatacanadbiskupizadržalipravoprikupljanjacrkvenedesetinesnad-biskupskihimanjauBačkoj.Zavrijemeturskevlasti,apogotovonakonoslobođe-njaodTuraka,opustošenusuBačkunase-lilipravoslavniSrbiiHrvatikatolici,dokjeutovrijemebilomalovjernikaMadžara.
NakonoslobođenjaodTuraka1686.ponovnauspostavacrkvenogživotavrlojeteškonapredovala:višenisuobnovljenibačkikaptolikatedrala,negosamokaptoluKalači,kojajepostalaisključivimnadbi-skupskimsjedištem,apastoralnagotovocijelomnadbiskupijskompodručjuvodilisufranjevciizčetirijusamostana(Bač,Ba-ja,Sombor,Subotica).PrvinadbiskupkojiseponovnonastaniounadbiskupijibiojeGabrijelPatačić(1733.-45.),kojiusklopuobnovecrkvenogaživotapočeoosnivanjenovihžupatedodjeljivanježupadijecezan-skomusvećenstvu.TosunastaviliinjegovinasljednicipadokrajaXVIII.st.franjev-civišenisuupravljalinijednomžupom.UovomsestoljećuuBačkojnastaniloma-džarsko,njemačkoislovačkostanovništvo,anadbiskupJózsefBatthyány(1760.-76.)zahrvatskeinjemačkedoseljenikeorgani-ziraojepastoralnanjihovumaterinskomjeziku.God.1800.unadbiskupijisubile54župeukojimasepropovijedalonamađar-skomjeziku,u30županjemački,au21žu-pihrvatski.Usto,slovačkisepropovijedalouSelenči,francuskiuBačkomBrestovcu,auNovomSaduiarmenski.UXVIII.st.uKalačisupodignutikatedrala,nadbiskup-skidomibogoslovskosjemenište–središteizobrazbesvećenikaunadbiskupiji.Iakose
nadbiskupijaidaljezvalaKalačko-bačka,nadbiskupsepotpisuječešćekaokalačkinegokaokalačko-bački.UXIX.st.izgra-đenesuunadbiskupijimnogeškoleiosno-vanisusamostaničasnihsestara.
Trianonskimmirovnimugovoromiz1920.nadbiskupijajesgubitkomvećegadijelaBačkeizgubilaiokodvijetrećinesvojegateritorija,nakojemjebilo89župasoko720.000vjernika.Tojepodručjepri-pojenoKraljeviniSrba,HrvataiSlovenacatejeondje1923.osnovanaBačkaapostol-skaadministraturasasjedištemuSubotici.SamasenadbiskupijaotadnazivalaKa-lačkom.AgrarnomreformomuKraljeviniSHSoduzetoje1919.nadbiskupijivišeod15.000kjobradivogaišumskogazemljištauopćinamaBačiDeronje(istodobno,Srp-skapravoslavnacrkvauspjelajeuznat-nojmjeriizuzetisvojaimanjaodtadašnjeagrarnereforme).Tojenesamojakoosiro-mašiloKatoličkucrkvuuvojvođanskomedijeluBačke,negojeostavilobezizvoraprihodamnogešokačkeobiteljinatompodručju,kojesuzemljudržaleuzakupuinisubilekorisniciagrarnereforme.
ZaponovneuspostavemadžarskevlastiuBačkoj1941.-44.područjeAdministra-turepripojenojeKalačko-bačkojnadbi-skupiji,aapostolskiadministratorLajčoBudanovićinterniranjenajprijeudomi-nikanskisamostanuBudimpešti,aposlijeufranjevačkisamostanuMátraverebélyuuKarpatima.Odaklesevratio1943.Na-konpovratkajugoslavenskihvlastipotkraj1944.opetjeuspostavljenaBačkaapostol-skaadministratura,kojaje1968.uzdignutanarazinubiskupijepodimenomSubotič-kabiskupija.Poslijeratnejugoslavenskeimadžarskekomunističkevlastioduzelesunadbiskupijigotovosvezemljišneposje-deiobjekte,štoje,uzpolitičkeprogone,pridonijelonjezinuslabljenju.Kalačkajenadbiskupija1993.,nakonštojojjepriklju-čenjužnidioVackebiskupije,dobilaimeKalačko-kečkemetskanadbiskupija,akeč-kemetskajecrkvadobilanaslovkonkate-dralnecrkve.SufraganskesujojbiskupijePečuškaiSegedinsko-čanadska.
KALAČKO-BAČKANADBISKUPIJA
14
Znamenitijinadbiskupi.Od1457.do1760.kalačko-bačkinadbiskupibilisuujednoižupaniBačke,poslijeBačko-bo-droškežupanije.Nekisuodnjihtijekompovijestiigralivažnuuloguiupolitičkomživotumadžarskogakraljevstva.Njihje-danaestoricapostalasuostrogonskimnadbiskupima,ašestoricasubilakardi-nali.IstaknutisukardinalibilihumanistivojskovođaStephanusdeVarda(1457.-71.),ImreCsáky(1711.-32.)teosnivačmno-gobrojnihškolauBačkojLajosHaynald(1867.-91.).Međunadbiskupimanekisubilihrvatskogapodrijetla:GrgurFran-kapan(1503.-20),franjevacivojskovođaPavaoTomori(1523.-26.),kojizasebepišedajepodrijetlomizBosne,apoginuojeuMohačkojbici;franjevacFranjoFrankapan(1530.-43.),PavaoGregorijanac(1565.-66.),JurajDrašković(1573.-87.),PetarPetretić(1667.),pavlinMartinBorković(1686.-87.),izdavačkatekizamazaBunjevceiŠokceLeopoldKolonić(1691.-95.),obnoviteljKa-lačko-bačkenadbiskupijeGabrielPatačić(1733.-45.),osnivačnadbiskupskeknjižniceAdamPatačić(1776.-84.),JosipIkotić,ko-jijepromijenioprezimeuIjjas(1969.-87.).
Višejezičnostinacionalnopitanje. Osobitostnadbiskupije,kojasedodanaszadržalanapodručjuSubotičkebiskupije,jestnjezinamultijezičnostivišenacionalnisastavkatoličkezajednice,kojusuuglav-nomčiniliMadžari,Nijemci(donjihovaprogona1945.)iHrvati(unekolikožupajošiSlovaci,auprošlostisepropovije-
daloinaarmenskomuNovomSaduifran-cuskomuBrestovcu),zbogčegasumnogežupevišejezične.GotovosvijužnougarskiHrvatibilisupodcrkvenomjurisdikcijomKalačko-bačkenadbiskupijenakonnjezineobnoveuXVIII.st.,osimHrvataizSege-dinaiokoliceteHrvatauBanatu(udanaš-njojVojvodiniiRumunjskoj).IakosusecrkvenevlastinačelnotrudiledaužupamaukojimaživihrvatskostanovništvožupnikbudeHrvat,odnosnodaznahrvatski,sfor-miranjemgrađanskogadruštvaimodernemadžarskenacijeudrugojpoloviniXIX.st.Katoličkajecrkvapostajalavažniminstru-mentommadžarizacije.TakoniCrkvani-jeostalapošteđenaopćegaosjećajastrahaodpanslavizmaumadžarskimkrugovima,potaknutogasvježimsjećanjimanasudjelo-vanjeruskihtrupausuzbijanjumadžarsko-gapokreta1849.iruskeokupacijemadžar-skeprijestolnice.Najrazvidnijejetobilouodgojusvećenika,jersucrkvenevlastitijekomizobrazbesvećenikauKalačina-stojaleojačatimadžarskunacionalnuidejuusvećenika,jednakokaoštosutočinileicivilneškolskevlasti.ZbogtogamnogihrvatskiisrpskiautoridržedajeKalačkanadbiskupijaimalaizrazitonegativnuulo-guuprocesumadžarizacijebačkihHrvata.ParadigmatičanjeslučajbiskupaIvanaAn-tunovića,kojijezbogsvojegapreporodno-garadaveomamnogotrpioodcrkvenihvlasti.TopokazujeičinjenicadajenjegovgrobuKalači,kojisučestopohodilibačkihHrvati,beztragauništenzavrijemeDru-gogasvjetskogaratatesedanasneznagdje
KatedralainadbiskupskapalačauKalači
KALANČOV
15
jepokopan.Međutim,topitanjebilojošiz-raženijezbogsmanjivanjajezičnihpravaužupamaukojimasuživjeliHrvati,jerjeod1870-ihgodinahrvatskijezikteredmisazahrvatskipukbiočestopotiskivanukoristmadžarskihinjemačkihvjernika,poseb-noodstranemadžarskihžupnika.Umno-gimmjestimazabilježenisuincidenti,čakifizički,zbogograničenjajezičnihprava,primjericefavoriziranjeNijemacauSen-tivanuzažupnikaJosefaFreya(1869.-76.),zažupnikaEduardaNavratilauKaćmaru1881.iGari,ilipovlašćivanjemjesnihMa-džarauBajmoku1876.,kojejepotaknuokapelanJózsefGaray.Najpoznatijijeslu-čajizSantova1896.-97.zažupnikaJánosaBátorija(rođenkaoIvanBurnać),kojiječakrezultiraoprelaskomdijelasantovač-kihHrvataupravoslavnuvjeru.NounatočtomuvaljaistaknutidasuključnuuloguunarodnompreporodujužnougarskihHrva-taimalimnogisvećenici,počevšiodIvanaAntunovića,prekobraćePajeiIlijeKujun-džićateAnteMiroljubaiIvanaNepomukaEvetovića,StipanaTumbasa,IvanaPalića,IvanaPetrešaidrugih,pasvedoBlaškaRajića.
Nakonrata,uokvirimateritorijalnosmanjeneirevanšističkiraspoloženetri-anonskeMadžarske,malijebrojhrvat-skihsvećenikaskrbiozapreostaleHrvate.NacionalnonajagilnijimeđunjimabilisuIvanPetreštemladiGrgoCrnković,kojijepromijenioimeuCserhátiGrgur.ManjakhrvatskihsvećenikaunadbiskupijipostaojejošizraženijiurazdobljunakonDrugogasvjetskogarata,štojedodatnopridonosilorapidnojmadžarizaciji.Od1990-ihgodi-nanapodručjunadbiskupijedjelovalisuiponekihrvatskisvećeniciizbjeglitijekomratauHrvatskoj,adodanasfranjevciizsubotičkogasamostanapovremenodržemisenahrvatskomzamalobrojnepreosta-leHrvate.
Zavrijemeobijujugoslavenskihdr-žavnihzajednicaškolovanjesvećenikaspodručjaBačkeapostolskeadministrature,odnosnoSubotičkebiskupije,obavljalosenabogoslovijamauHrvatskoj.Tojetre-balonadoknaditipovijesnedeficiteHrvata
uBačkoj,alijeizazivalonezadovoljstvodrugihnacionalnihzajednica.Nakonras-padaJugoslavijesvećenicirazličitihna-rodnostiškolujuseudržavamamatičnoganarodajernapodručjuRepublikeSrbijenemavisokoškolskeustanovezaizobrazbu svećenika.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijihvremenado1929. go di ne,Zagreb,1930;Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo cen sis et BacsiensisadannumChristi1942.,Coloczae,[1942];M.Zvekanović,NovaetveteradeEcclesiaBačiensi–Suboticana,Sche ma ti smus pri mus dio e ce sis su bo ti ca nae ad an num Do mi ni 1968 qui est an nus fun da ti o nis Di o e ce sis,Subotica,1968;N.Gaćeša,AgrarnareformaikolonizacijauBačkoj 19181941,NoviSad,1968;M.Zvekanović,Subotičkabiskupija,OpćišematizamKatoličkecr kve u Ju go sla vi ji,Zagreb,1974;A.Hegediš,DvovlašćeiporeskidvoplatniciuBačkojXVIIveka,ZbornikMaticesrpskezaistoriju, 29, No vi Sad,1984;En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Zagreb,1990;A.Kuntić,IzistorijebačkihBunjevaca,Spome nik SA NU,CXXXII,Odeljenjeistorijskihnau-ka,8,Beograd,1991;Le xi kon für The o lo gie und Kir che,5,Freiburg,1996;Magyar Ka to li kus Le xikon,6,Budapest,2001;I.Katona,A ka loc sai érsekiegyháztorténete,1,Kalocsa,2001;E.Hoško,Trostoljetnopastoralnodjelovanjesubotičkihfra-njevaca,u:FranjevačkaprisutnostuSubotici:FerencesekSzabadkán,Subotica,2001;Općireligij ski lek si kon,Zagreb,2002;A.Hegedűs,Pa tachichGáborkalocsaiérsekéleteésrestaurációstevékenysége,Kalocsa–Budapest,2010.
S.BeretićiS.Bačić
KALANČOV (kalanćov, madž.kolonc<njem.Klotz:klada),1. ukrasnoremenjenakonjskojopremi,kožnakićanka,resanahamovimaibiču;2. vrstašaljivepodvale.Čestajebilaupokladnodobailiradirazo-nodenakonzavršetakanapornaposlažetveisadijevanjakamare.Neku,najčešćeneu-pućenuosobukojuželenasamaritipošaljuksusjedudadonesekalančove.Kadabitaosobadošlasusjedu,onbiodmahrazumioočemujeriječtejeneupućenomu,dokječekao,uvrećunatrpaocigala,kamenja,manjihkomadaželjezaidrugihnepotreb-nihstvari.Daobimujesvezanudajesmje-stanositemujezaprijetiodajeneotva-ra.Nakonštobidotičnipredaokalančove, kojejesmukomnosio,osobakojagajeuputilarazvezalabivreću,istreslasadržajpreddotičnogaipodrugljivomuprigovo-
KALANČOV
16
rilaštomujedoniotedrangulije,naštobisesvinazočninasmijaliipočeliismijavatinasamarenoga;3.vrećanapunjenaciglama,kamenjemidrugimteškiminepotrebnimpredmetima.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;A.Stantić,Ris i obiteljskadužijancausubatičkomataru,Su-bo ti ca, 2011.
P.Skenderović
KALČAN,Ivan(Sombor,23.VIII.1870.–Sombor,3.I.1939.),učitelj,društveniikulturnidjelatnik.Rođenjeusiromaš-nojpoljodjelskojobiteljiMateiFranciške(Vranke,France),rođ.Jurišić.Nakonza-vršetkačetverorazredneosnovneškoleitadašnjegimnazijskemalematureuSom-borunaobrazbujenastaviourimokatolič-kojučiteljskojškoliuKalači1892.-96.,gdjejestekaodiplomuučitelja.Prvetrigodi-neučiteljskogpozivaproveojeuDautovu(madž.Dávod),selunastanjenomšokač-ko-hrvatskimimađarskimpučanstvom,azatimsedamgodinaradinasalašimauGradinikrajSombora,krajunastanjenomBunjevcima.God.1905.prelaziuSombor,gdjeradisvedoodlaskaumirovinu1932.
Imaojevažnuuloguunjegovanjuna-cionalnesvestisomborskihBunjevacapot-krajXIX.ipočetkomXX.st.Naime,iakojedo1918.utadakonfesionalnimškolamanastavabilaorganizirananadržavnom–madžarskomjeziku,onje,radećimeđuBunjevcimanasalašimaGradineiuSom-boru,poticaobuđenjeirazvijanjenacio-nalnesvijestiučenikainjihovihroditelja.
Osobitupozornostposvećivaojenjegova-njumaterinskogajezikapajeizvannastavesdjecomisroditeljimarazgovaraonama-terinskoj,bunjevačkojikavici.Organiziraojebunjevačkaprela,nakojimasuseplesalibunjevačkinarodniplesoviipjevalebunje-vačkenarodnepjesme.Posebnopodručjenjegovaradabiojekazališniamaterizam–radećiuGradinisalašima,sučenicimajeisključivonaikavicipripremaomanjeka-zališnekomadebunjevačkogafolklornogasadržajainaikavici,osobitozabožićnihiuskrsnihblagdana.NapisaojekazališnutročinkuizbunjevačkogaživotaDivojačkapro sid ba,kojujesasvojimamaterimaiz-veo1921.SurađivaojeusomborskomBunjevačkomkoluiženskimdobrotvornimdruštvima.
Imaojedvojedjece:Mariju,kasnijeprofesoricuGimnazijeuovomgradu,iAleksandra,kojiseprvoopredijeliozavoj-nički,azatimzapravničkipoziv.
Lit.:Ne ven,2/1905,Subotica;Mi ro ljub,2-3/2003,Sombor.
M.Đanić
KALČAN,Marija–Maca(Sombor,25.VI.1910.–Sombor,7.XI.2002.),profesori-cafizike.Rođenauobiteljiprosvjetnihdje-latnikaIvana,učitelja,iMarije,rođ.Parče-tić,nastavniceGrađanskeškoleuSomboru,isamajesvojživotniputusmjerilanaobra-zovanjeiodgojmladihnaraštaja.OsnovnuškoluigimnazijuzavršilajeuSomboru.Studiralaje,a1933.idiplomiralanaFi-lozofskomfakultetauZagrebu,naodjeluzamatematiku,fizikuideskriptivnuge-ometriju.PrvedviješkolskegodineradilajekaoprofesoricapripravnicauĆupriji,aod1936.doodlaskaumirovinu1964.kaoprofesoricauGimnazijiuSomboru.Uovi-snostioorganizacijiškoleinastavnimpo-trebama,podjednakojeuspješnoizvodilanastavunasrpsko-hrvatskomimađarskomnastavnomjeziku,anajčešćeusporednonaoba.Služilasejošifrancuskiminjemač-kimjezikom.
Nastavufizikeorganiziralaiizvodilajenavisokojrazini–njezinastručnost,prin-cipijelnost,točnostidosljednost,uzkabi-
IvanKalčansasuprugomMarijom
KALČAN
17
netskirad,vizualnostieksperimentalnost,kojisusasvojestraneosuvremenjivalinastavu,omogućavalisuuvjerljivijeuoča-vanjebitnihzakonitostiitemeljitostuče-
ničkogznanja.SvrstavasemeđunajboljeprofesoresomborskeGimnazije.Odkolegaisuradnikauvijekjebilacijenjena,visokovrednovanaodpedagoškeslužbeiruko-voditeljâškole,istinskipoštovanaoduče-nika,auvažavanaodđačkihroditeljaisu-građana.Njezinisuučenici,međuostalima,biliiakademiciGajaAlaga(1924.-1988.),BogdanMaglić(1928.),TihomirNovakov(1929.),StevanKoički(1929.-2007.),IvanGutman(1947.)idr.
Zaiznimnezaslugenaposluipostignu-terezultatedodijeljenajojjeListopadskanagradaSombora1963.Bilajeprvaženakojajedobilatugradskunagradu.
Lit.:Mi ro ljub,3-4/2002,Sombor;D.Prodanović,Somboruprohujalomvremenu:Upotrazizade com Zom ba ra,2,NoviSad,2004.
M.Đanić
KALČAN,Stipan(Sombor,11.X.1911.–Sombor,30.VII.1971.),poljoprivrednik,kulturnidjelatnik.SinjeIvanaiKate,rođ.Dorotić.Odrastaojeusiromašnojzemljo-radničkojobitelji.OsnovnuškoluzavršiojeuSomboru.UbrakusArankomJozićimaojedvojedjece:sinaAleksandraAn-tunaikćerIrenu.Biojeuspješanzemljo-radnik,ostvarivaojevelikeprinoseupo-
ljoprivrednojproizvodnjipajesvremenomuvećaogazdinstvo.
ČlanHKD-aMi ro ljubbiojeodosnut-ka–1936.,apredsjednik1945.-60.,uvri-jemevelikihpolitičkihprijeloma,kojisudonosiliproblemeuradDruštva.Nakonštosumadžarskevlastiusvibnju1944.za-branileradHKD-aMi ro ljubuSomboruibrisalegaizregistrakulturnihdruštava,tonijeznačiloikrajnjegovapostojanja,jerjepostojalaimovinauoblikuzgradeipo-kretnogainventaratečlanstvokojeječe-kalodanastavisvojeaktivnosti.Kadaje3.VI.1945.Društvoobnovilodjelovanje,naskupštinisuprihvaćenanovaPravila,DruštvojepromijeniloimeuHrvatskipro-svjetnidom,aonjejednoglasnoizabranzapredsjednika.Budućidasudruštvupristu-piliičlanoviBunjevačkogakolaizSom-bora,tomjeprigodomizraziozadovolj-stvoštojedošlovrijemeujedinjenjasvihbunjevačko-šokačkihHrvatauSomboru.Kadaje10.VI.1945.uSuboticiodržanaskupštinaHrvatskekulturnezajednicebačkihibaranjskihHrvata,predvodiojesomborskoizaslanstvo.OsimobnoviradauDruštvu,tijekom1950-ihposvetioseiizgradnjinovezgradeDoma.
Lit.:HKUD»VladimirNazor«Sombor1936.2011., Sombor,2011.
A.Firanj
Marija–MacaKalčan
StipanKalčan
KALDRMA
18
KALDRMA (tur.kaldirim<grč.kalósdrómos:lijepput)1.kolnikpopločennek-ravnimkamenom;2.bazaltnakockadi-menzijeoko20x20cmzapopločivanje trgova,kolnikaisl.Kolniksegradiodpra-vilnosloženihkocakapoloženihnapodloi-gu.Kaldrmajebilačestaugradovimapodosmanskomvlašću,akoristilase,sobzia-romnatvrdoćumaterijala,kaokolničkiza,-storuulicamainatrgovimaugradovimauugarskomPodunavlju.BilajeuuporabipočetkomXX.st.skupastzv.žutomklin-ker-kockom,kojajeizrađivanautvornicikeramikeuPečuhu.Tijekomdrugepoloe-viceXX.st.kaldrmaje,poputžutekocke,mahompovađenailipresvučenaasfaltom.Kaoautohtoniiprvotnikolničkizastorsa-čuvanajeudijelovimapovijesnihgradskihjezgara:natrgovimaispredgradskihkućauSomboruiBaji,uSuboticiuHarambašiS-ćevojulici,Gomborskomsokaku(ul.PetraDrapšina),uliciAgeMamužićaitd.
A.Rudinski
KA LE MA (tur.kalem,kalam<arap. kaläm<grč.kálamos:cijev,cjevčicazana-matanjeprediva),dječjaigrauBunjevaka.Djevojčiceseunizuuparovimauhvatezarukete,licemokrenutejednapremadrugojinjišućirukamalijevo-desnokaodauspa-vljujudijete,pjevaju:
Kalema,kalema! Izkalematečevoda, sjajna,zelena, čistoperecrvena.Nakonštoizgovoreposljednjuriječ,
objedjevojčiceizparaistodobnopoklek-nunazemljunerazdvajajućiruke.Tose
ponavljavišeputa,premabrojudjevojčicakojesudjelujuuigri,svedoksesviparovineizredaju.
Lit.:A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991.P.Skenderović
KA LEN DAR (ka sno lat.calendarium:knjigarokova,dospijeća<lat.Kalendae:prvidanumjesecunakojisusemoraleplaćatidažbine)1. Skuppravilakojimaseodređujeodnosizmeđurazličitihvre-menskihrazdoblja:dana,tjedna,mjesecaigodine;popisdana,tjedanaimjeseciupojedinojgodini,odnosnotablicaraspore-dadanaugodini.
Teškoćausastavljanjukalendaradodanasjeutomštosemeđusobniodnosiosnovnihprirodnihjedinicazaračunanjevremena–dana,mjesecaigodine–nemoguizrazitiucijelimbrojevima.Osnov-nivremenskirazmakusvihnarodabiojeuvijekdan(uširemsmislu),tj.razdobljejednesmjenesvjetlosti(danauužemsmi-slu)itame(noći),alipočetakdananijebiosvagdjejednak(uEgipćanaiSlavenaSun-ceimaglavnuulogupajekalendarsolarniidanseračunaoodjutra;kalendarBabilo-naca,ŽidovaiArapalunarnijepasedanračunaodvečeri;Rimljanisuračunalidanodponoći,štojeposlijepreuzetosjulijan-skimkalendarom).TjedanodsedamdanapoznavalisuBabilonci,dokjeegipatskitjedanimaodeset,arimskiosamdana.ZaduljarazdobljaslužiojeiunajstarijedobaslijedMjesečevihmijena.VrijemekojejepotrebnoMjesecudaponovnodođeuistufazu(mijenu),odnosnorazdobljeukojemprođekrozsvesvojemijene(trajeprosječ-no29dana12sati44minuta2,98sekundi),nazivasesinodičkimmjesecom,kojiizno-si29,53059dana.Kakojeravnanjepremadanimabilouvijekosnovnoupraktičnojvremenskojorijentaciji,asinodičkimjesecimavišeodpoladanavišeod29cijelihdana,trebalojeuskladititedvijeveličine,itojeosnovamjesečevaililunarnogaka-lendara.Usklađivanjesepostizalomijenja-njembrojadanaumjesecu.Zapraktičnuvremenskuorijentacijuvažnajeiizmjenagodišnjihdoba,kojasuuvezispoložajem
KaldrmaispredGradskekućeuBaji
19
KALENDAR
Sunca–ZemljaobiđeSuncezajednutzv.tropsku(solarnu,sunčanu)godinu,kojatraje365dana,5sati,48minutai46,98sekundi.Kakonitropskagodinaneiznosicijelibrojdana,igrađanska(civilna)go-dinamoralasescijelimbrojemdanaštoboljeprilagoditiduljinitropske(sunčaniilisolarnikalendar).Tosepostiglomije-njanjemcijelogabrojadanaugrađanskojgodinipremarazličitimpravilimapaotudaraznikalendari.
Najstarijijeegipatskikalendarbiolu-narni,agrčkilunisolarni.Poslijesupreuze-liinadogradiliRimljani.Isprvaserimskagodinasastojalaoddesetmjeseci(Mar ti us, Apri lis, Ma i us, Ju ni us, Qu in ti li us, Sex tilis, Sep te me ber, Oc to ber, No vem ber, Decem ber),pajojjenedostajalooko60dana(štojeustarihnarodabiločestojersuudobanajvećezimedvamjeseca»mrtva«).Poslijesujojzatododanajošdvamjeseca(Ja nu a ri us, Fe bru a ri us).Umetanjedanaulunarnojgodinidugoj355danarezultiralojetimeštojecivilnagodinazajedandanduljaodtropskegodine.
Premazamislialeksandrijskogaastro-nomaSosigena,GajJulijeCezarprilagodioje46.g.prijeKristacivilnugodinutrop-skoj,noponjemunazvanjulijanskikalen-daruslužbenujeuporabuuveotek48go-dinaposlijecarOktavijanAugust.NeštoposlijemjeseciQu in ti li us i Sex ti lisnazvanisuJu li us i Au gu stus. Mar ti us, Ma i us, Quin ti lis i Oc to berimalisupo31dan,Fe brua ris28dana,aostalimjeseci30dana.NaprvomekumenskomkonciluuNiceji325.kršćanskajecrkvaprihvatilajulijanskika-lendar.No,nitajkalendarnijebioposvetočanjersetemeljionapretpostavcidago-dinaima365danai6sati(zbogtogajena-kontrigodineod365danaslijedilačetvrtaprijestupnaod366dana)teda235lunarnihmjesecičinitočno19solarnihgodina,doksunčanagodinazapravoiznosi365dana,5sati,48minutai46sekunda,zbogčegajejulijanskagodinabiladužaodsunčaneza11minutai14sekunda.Tojeprouzročilodaseu128godinasakupijedandanrazli-keizmeđusunčaneijulijanskegodine.
Uželjidaispravikalendar,papaGrgurXIII.uveoje1582.uPapinskojDržavinovkalendar,kojisuizradilabraćaAntonioiLuigiLilioGhiraldiizNapulja.Osimštojenadoknadiozaostatakizprošlihstoljeća,određenojedasunčanagodinatraje365dana,5sati,48minutai46sekundi,asvestoljetnegodine,kojesupremajulijanskomkalendarubileprijestupne,pretvarajuseuobične.Prijestupnimaostajusamooneko-jesudjeljivebezostatkas400(npr.1600.,2000.,2400.itd.).Kakojedoreformedošlonapapinpoticaj,premanjemunazvangre-gorijanskikalendar prihvaćenjenajprijesamoukatoličkimzemljama:istegodineprihvatilesugaFrancuska,ŠpanjolskaiPortugal;1584.Austrija;1587.Ugarska,asnjomeiHrvatska;protestantskezemljeuvodegaod1700.;apravoslavnezemljetekuXX.st.(npr.uSrbijiiCrnojGoriuve-denjeteknakonstvaranjaKraljevstvaSHSusiječnju1919.).Nekepravoslavnecrkve(Srpska,Ruska,Makedonska,Gruzijskaijošnekezajednice)idanasseravnajupremajulijanskomkalendaru.Razlikaiz-međustaroga(julijanskoga)inovoga(gre-gorijanskoga)kalendaraod1900.do2100.iznositrinaestdana.Iakojegregorijanskikalendarpriličnopreciznoreguliraoodnosizmeđucivilneitropskegodine,ostalajemalenarazlikapapostojivišeprijedlogazanovureformu.
StarisuseSlaveniuračunanjuvreme-nadržalisolarnihilunarnihpravila.Lu-narnisekalendarravnaopremamjeseče-vimmijenama,asolarnipremagodišnjemudobu,odljetadoljeta.Odatlepotječeimezagodinu–ljeto,aostataklunarnogaka-lendaraočitujeseuimenudvanaestogadi-jelagodine,kojiseidanaszovejednakokaoizemljinsatelit,tj.mjesec.GodinuoddvanaestmjeseciSlavenisuprihvatiliza-jednoskršćanstvom,pričemusunekisla-venskinarodiposlijepreuzelinazivelatin-sko-bizantskogapodrijetla(npr.Srbi),doksudrugizadržalistaraslavenskaimena,kojimasuuosnovivažnepojaveuprirodiilipoljskiradovi.Pritomesurazlikeupod-nebljustvorileirazlikeuimenimamjeseci:travanj(od:trava)uhrvatskomječetvrti
KA LEN DAR
20
mjesec,auukrajinskom(traven’)ibjelo-ruskom(travien’)petimjesecjerproljećeunjihdolaziposlije;lipanj(kadacvatelipa)uHrvataješestimjesec,auPoljaka(li piec),Ukrajinaca(lipen’)iBjelorusa(lipien’) sedmimjesec,jerunjihlipacvatemjesecdanaposlije.UHrvatajesrpanjsedmimje-sec,auČeha(sr pen),Poljaka(sierpień) i Ukrajinaca(serpen’)osmijerjeutihna-rodažetvaposlijeidr.NajstarijisačuvanitiskanikalendariizugarskogaPodunavljapotvrđujudasuseiHrvatinatompodruč-juneprekidnokoristilihrvatskimnazivi-mamjeseciuikavskomobliku(sičanj)svedokrajaPrvogasvjetskogarata,kada,podutjecajemsrpskogajezika,uuporabuulazeimeđunarodninazivi.
2.Serijskapublikacija,najčešćegodiš-njak,koja,uzpodatkeotekućojkalendar-skojgodini(pregleddana,tjedanaimjese-ciugodini),sadržavairazličitetekstoveinformativnoga,poučnogaizabavnogakaraktera.Premanamjeniisadržajumo-guseizdvojitinarodni(pučki,tzv.kućniciilipraktike),stoljetniterazličitistrukovnikalendari.Takođerserazlikujukalendariizdanikaosamostalnepublikacije,kojisubilinajčešćejednogodišnji,teoniobjavlje-niusklopudrugeknjige,kaovišegodišnjikalendari.UrazvojukalendarameđuHr-vatimaumeđuriječjuDunavaiTiseuočavasenekolikorazdoblja.
PrvorazdoblječinekalendariizXVIII.iprvepolovineXIX.st.Njihovoizdavanjezapočelisufranjevci,ito1734.uBudimufraStjepanVilov,načijisuseradnastavilifraEmerikPavić1747.-80.tefraMarijan
Lanosović1778.-86.OsimslučajakadasuPavićiLanosovićistodobnokratkouređi-validvakalendara,usporednosuizašlajošdvafranjevačkakalendara:fraEmerikPa-vićdovršioje1740.iobjaviovišegodišnjikalendarfraNikoleKesića,kaodioKesi-ćevalekcionaraEpi sto le i Evan gje la pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go diš nji, afraĐuroRapićobjaviojeKo len darza1743.i1744.,kojijenastaviouređivatifraJerolimLipovčić1745.-55.TisekalendaričestoskupnonazivajuIlirskimiliIliričkimkalendarom.SačuvanojesveganekolikogodištaPavićeva(1766.,1769.i1778.)iLanosovićevakalendara(1781.i1785.)tevišegodišnjiKesićevkalendar.PoslijesuuOsijekukalendartiskaliodvjetnikIvanMatkovićza1792.ifraAleksandarTomi-kovićzagodine1793.-1817.(No vi i sta ri svetodanikilitikalendarilirički)tesveće-nikAdamFilipovićHeldentalskiod1822.do1867.ili1871.(No vi i sta ri sve to da nik, poslije No vi i sta ri ka len dar sla von ski, u razdoblju1843.-48.unazivujebioiatributbo san ski),kojijeunjemuobjavljivaoisvo-jesatiričneihumorističnepjesmeibasne,doksuihuBudimuizdavalipožeškiod-vjetniktadacenzoruBudimuAntunNagy1813.-23.(Noviistarikalendarilirički) te jezikoslovacizBrodaIgnjatAlojzijeBrlić1836.-55.,anakonnjegovesmrtijošdvijegodinenjegovsinAndrijaTorkvat(No vouređeniilirski/1845.– naš ki, a 1846. – hrvat sko sla von ski/ka len dar ili ti Sve to da nik). UBudimujejoštiskaniObchen ski ilir ski ka len darza1837.
UpreporodnomerazdobljuprvijeBunjevačkikalendar,kojijeizašaoza1868.
i 1869.Uredio ga jesrpskiknjiževnikipu-blicistĐorđePopović–DaničarusuradnjisAmbrozijemŠarčevi-ćem.Prvogodištetiska-nojeuNovomSadu,adrugo(sadržavaibunje-vačkepjesmenaćirilici)uSubotici.Kaoizravanrezultatpreporodnoga
HrvatskinazivimjesecauKalendaru Slovinskom(Budim,1778.)
KA LEN DAR
21
djelovanjabiskupaIvanaAntunovića,uSuboticijeizlazioBunjevačkiišokačkikalen dar1870.-82.,alijenejasnojeliizlazioneprekidno–sačuvanisusamokalendariza1870.,1871.,1879.i1881.(zadnjadvagodištanaslovljenasuBunjevačkošokačkika len dar),aogodištima1876.i1882.za-ključujeseposredno.AmbrozijeBozaŠar-čevićbiojeurednikza1870.(vjerojatnoiza1871.),apjesnikJosipJukićManićzaostalegodine.SvagodištatiskanasuuSu-botici.SvećenikIvanBurnać(IvanBátori)ob ja vio je 1874. u Bunjevačkojišokačkojvi lidaće1875.uBajitiskatikalendarBunjevačkaišokačkaDanica,alinematragadajedoistaitiskan.USomboruje1882.učiteljLjudevitKuzmićtiskaojedinogo-dišteZomborskogapravogabunjevačkošokačkogakalendara.Najvažnijikalendar,kojipodimenomSubotičkaDanicaizla-ziidanas,počeojeizlazitiza1884.podimenomBunjevačkošokačkaDanicailisubotičkikalendar,zatimkao No va Da ni ca ilibunjevačkošokačkikalendar1887.-88.,kaoDanicailibunjevačkošokačkikalendar1889.-92.,daljekaoSubotičkaDanicabunjevačkošokačkikalendar1893.-95.tekaoSubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar1896.-1914.Stvarnipokre-tačiurednikkalendarabiojesvećenikPajoKujundžić.UovomrazdobljuizlazilajejošDanicakalendarKatoličkogpučkogsaveza(oddrugogagodištaizlazikaoKa len dar Katoličkogpučkogsaveza),kojegajezahr-vatskočitateljstvoizdavaoKatoličkipučkisavezizBudimpešte.Objavljenajezago-dišta1909.-12.,1914.-15.i1917.,doratajetiskanauSubotici,azaratauBudimpešti.
Umeđuratnomjugoslavenskomrazdo-blju,nakonratnestankenastavilajeizlazitiSubotičkaDanicailibunjevačkošokačkika len dar (samoprvogodište,1919.,nazivaseSubotičkaDanica–kalendarBunjevacai Šo ka ca).Tajkalendar,kojijeredovitoiz-laziodo1941.,ustrajnojenastaviotradici-juborbezaočuvanjenarodnogaidentiteta,sadaosporavanogaizBeograda,iimaojejakupotporumeđubunjevačkimišokač-kimpukom,međukojimajeuspješnoširiohrvatskusvijest.Nakladnikza1919.bila
jeNadbiskupskatiskarauZagrebu,gdjejetogodišteitiskano,doksusvaostalagodištatiskanauSubotici.Tiskovno(knji-ževno)društvoAl fanakladnikje1924.-31.,aod1932.stojidazauredništvoiizdavačeodgovaraBlaškoRajić.Nostvarnijeured-nikbioIvoPrćić.Samoza1920.uredništvoNe ve naizdalojeDanicu–bunjevačkošokačkikalendar. PoduredništvomMiškaPr-ćića,BlaškoRajićjesamoza1931.izdaoNašakuća–velikinarodnikalendar.
NoprotivhrvatskeorijentacijeSubotičke Da ni ceuovomsurazdobljupokretaniirežimskiiliprojugoslavenskikalenda-ri,kojisubililistomkratkadaha:prora-dikalskaZemljodilskakasinaizdavalajeZe mljo dil ski ka len darza1924.,1926.-29.i1931.;BunjevačkoomladinskodruštvopoduredništvomMijeMandićaizdavaloje1934.-36.projugoslavenskiPravibunjevački ka len dar,pričemusuprvadvagodištatiskanauBeogradu,azadnjeuSubotici;poduredništvomBalintaVujkova,Jugo-slavenskonacionalnodruštvoBi skup Ivan Antunovićizdalojeza1935.Bi sku pa IvanaAntunovićakalendar;PrvabunjevačkačitaonicauSubotici,poduredništvomdr.IvanaPoljakovića,izdavalajeunitarističkiorijentiranBunjevačkikalendar1939.-41.,kojijepropagiraosamosvojnostBunjevaca;MaraĐorđević-Malagurskauredilajeiz-
SubotičkaDanicaza1912.
KA LEN DAR
22
razitoantihrvatskiiprokarađorđevićevskiBunjevačkikalendarza1941.
ZaBunjevceiŠokcekojisuuostaliuHorthyjevojMadžarskojnakonuspostave trianonskegraniceBunjevačkiišokačkiodbornajprijejeza1923.i1924.uredioKalendarzabunjevačkiišokačkinarod, kojijebiopodstrogomcenzuromvlasti.Tajjeodbor1925.počeoizdavatiDa ni cu ilikalendarzauUgarskojživećeBunjevce,Šok ce, Hr va te, Boš nja ke, Ra ce i Dal ma tince (1926. –zauMadžarskojživećeBunjevce, Šok ce i Hr va te;1928.umjestoživeće–kojižive;zadnjatrigodištaimajupodna-slovKalendarzaBunjevce,ŠokceiHrvate). JošdrugogodišteizdaojeBunjevačkiišo-kačkiodbor,zatimIvanPaštrovićdo1930.,aposlijejenavođenatiskara.Ostavljajućipostraninametnuteprorežimsketekstove,najvažnijisubilipriloziIvanaPetreša,alijezbogcenzurehrvatstvoBunjevacaiŠo-kacaprešućivano.SvasugodištatiskanauBudimpešti,azadnjejegodištebiloza1944.ZavrijemeDrugogasvjetskogara-tauSomborujedr.GrgaVukovićizdaoNaškalendarzaBunjevceŠokceHrvate za1944.
Kakosukomunističkirežimiproklami-rali,međuostalim,inacionalneslobodeiravnopravnost,usocijalističkojJugoslavijinajprijeseobnavljatradicionalnihrvatskikalendar,pavećza1945.i1946.uSuboticiizlaziSubotičkaDanicailikalendarbunjevačkošokačkihHrvata.Za1945.navodisedazauredništvoiizdavačeodgovaraBlaškoRajić.Za1946.kalendarjeizdalaSubotičkamatica,azauredništvoiizda-vačaodgovaraojeFranjoVujković.NakonštojeSubotičkaDanicazabranjena,vla-stisujeneuspješnopokušalesupstituira-tisocrealističkimkalendarom:Hr vat ska riječizSuboticetiskalajeza1947.i1948.Na rod ni ka len dar,spetokrakomzvijezdomnanaslovniciisocrealističkimprilozima,te Kalendar»Hrvatskariječ«za1952.,aliihnarodnijeprihvatio.Nakontoganasta-jeprekiduautohtonimkalendarskimiz-danjimauovomdijeluBačkepasumeđuhrvatskimvjernicimanajraširenijibiliza-grebačkasvetojeronimskaDa ni ca(kojaje
uBačkojbilaprisutnajošzaAustro-Ugar-ske)isarajevskiDo bri pa stir,akatkadasusenalaziliistručnipoljoprivrednikalen-dari,npr. Po ljo pri vred ni ka len dar Poljo-privrednoganakladnogazavodaizZagre-ba.ZavrijemeprodemokratskihpokretauJugoslavijipočetkomsedamdesetihgodinaopetjenakratkorevitaliziranaSubotičkaDa ni ca(1971.i1972.),alijedrugogodiš-tesudskizabranjeno.IzdavaojujeŽupniuredsv.RokauSubotici,aodgovorniured-nikbiojeBlaškoDekanj.TadašnjižupnikuBačuIvoTopalićobjaviojeKatoličkikalen dar za1979.NakonsmrtiTitaipostup-nogalabavljenjanacionalnihstega,novitečajSubotičkeDanicepokrenutje1984.Onaseod1995.do2010.nazivaSubotičkaDa ni ca (no va)iizlazidodanas.Nakonras-padaJugoslavijeistvaranjanovihnacional-nihdržavapočetkomdevedesetihgodina,uSuboticiseponovnopojavljujekalendar
kojijeuoporbiprematradicionalnomuhr-vatskomukalendaru–Bunjevačkikalendar kojegaizdajeBunjevačkikulturnicentarizSuboticeod1994.dodanas,aredovitosepredstavljauSrpskomkulturnomcentruSve ti Sa va u Su bo ti ci.
IuposlijeratnojMadžarskojodmahnakonrataizašlajeDanica–kalendarzaJugosloveneuMađarskoj,čijejejedinogo-
SubotičkaDanicaza2012.
KA LEN DAR
23
dišteza1946.izdaoAntifašističkifrontJu-žnihSlavena.NakonštojetaorganizacijasljedećegodinepreimenovanauDemokrat-skisavezJužnihSlovena(DSJS),počeojeizlazitiNaš ka len daruizdanjuNa ših novi naizBudimpešte(od1958.do1990.no-sinazivNa rod ni ka len dar,anakladnikjeDSJS).Iakoformalnonijeprestaoizlaziti,onjeograničavan,sjednestranestrožomdržavnomkontrolomsadržaja,asdrugestraneskupnimobuhvaćanjemsdrugimju-žnoslavenskimetničkimskupinama,zbogčegajeoBunjevcimaiŠokcimapisanoraz-mjernomalo.Ipak,pripadnostBunjevacaiŠokacahrvatskomuetničkomukorpusunijesenegirala.NakonraspadaJugoslavi-je,patakoiDSJS-a,iuspostaveneovisneHrvatske,kalendariuMadžarskojotvore-nozastupajuhrvatskoime.TakonajprijeNa rod ni ka len dar1991.mijenjaimeuHrvat ski ka len dar,podkojimizlazidoda-nas.IsprvajenakladnikbioSavezHrvatauMađarskoj(SHM),od1996.Hrvatskadržavnasamouprava,aod2001.Cro a tica.Osimnjega,SHMizdaojeuPečuhuza1993. i 1994. Hrvatskikatoličkikalendar. Bajskabunjevačkačitaonicaizdavalaje,aAntunMujićuređivaoDa ni cu ili ka len dar zabunjevačke,šokačkeirackeHrvatekojiživeuMađarskojuBačkoj1998.-2000.
3.Ukršćanstvu,popismjeseci,tjedanaidanacrkvenegodine,snaznakomblagda-na,svetkovinaispomendana.NastalonateritorijuRimskogaCarstva,kršćanstvojepreuzelojulijanskikalendar,podjelunamjesecerazličitatrajanjainjihovalatin-skaimena.Kršćanskikalendar odbaciojeblagdanerimskogapoliteizma,adopunjenjespecifičnimsadržajima.Izhebrejskogakalendarapreuzetajepodjelagodinenatjedneodsedamdana,pričemujesabat(danhebrejskogapočinka)zamijenjenda-nomkojimujeslijedioiukojijeuskrsnuoIsus.Tajsedannajprijenazivaoprvim( fe ria pri ma)iliGospodnjimdanom(Di es Do mi ni ca),aposlijeuvećinislavenskihje-zikanedjeljom(tj.kadaseneradi,odprasl. dělati:raditi).Izhebrejskogalunarnogaka-lendarapreuzetojeiizračunavanjeblagda-naPashe,na14.danžidovskogamjeseca
nisana,skojimsuuvezispomendanismrtiiuskrsnućaKristova.Udobaprogonakrš-ćanauII.iIII.st.danismrtimučenikabi-lježeseukalendarimartirologije.
ZacrkvenijekalendarposebnovažansustavizračunavanjapomičnihblagdanaukršćanskomkalendarupajetočandanUs-krsa,skojimsupovezaneidrugesvetkovi-ne,određennakonciluuNiceji325.Slaviseprvenedjeljenakonprvogauštapa(pu-nogamjeseca)odproljetneravnodnevnice(početkaproljeća),štomožebitiod22.III.do25.IV.Božićkaonepomičanblagdanslaviseuvijek25.XII.
Crkvenaililiturgijskagodinagodiš-njijeciklusrazdobljaiblagdana,kojimseodređujeukojedobatrebaodržavatikojiliturgijskiobredinakojinačin.Osnovnajeliturgijskavremenskajedinicadan,kojitrajeodponoćidoponoćikaograđanskidan,alisesvetkovinepočinjuslavitivečerprije,štojeostatakžidovskogashvaćanjadadantrajeodzalaskadozalaskasunca.TemeljjecrkvenegodinetjednispomensmrtiiuskrsnućaIsusaKrista,kojicrkvaslavinedjeljom.Onajeliturgijskiprvidanutjednu.Daniutjednurazličitiodnedjeljenazivajusesvagdanima.Ukatolicizmusvenedjeljeisvetkovinezapovjednisublag-dani,tj.danikadavjerniciimajuobavezuotićinamisuisuzdržavatiseodteškihposlova.Listaslavljapodanimaodređe-negodine,tj.katoličkikalendar,slažeseodmjesnogakalendarailiturgijskegodine.Mjesnikalendaruglavnomsadržavaspo-mendanesvetaca,aslažeseodkalendaraobvezatnogazacijeluKatoličkucrkvutedodatakalokalnebiskupije,župe,redov-ničkeilidrugezajednice(zaštitnicibisku-pije,župe,grada…).Zbogpreklapanjado-gađasedanaistidannekegodinepadnudvaslavlja,odkojihjednoustupamjestodrugomupremadefiniranomurangu.Cr-kvazapotrebevjernikatiskazidneidžep-ne(uformiknjižice)crkvenekalendare,štojeraširenapraksaimeđubačkihHrvatima.
Uztjedniciklusposvećenjavremenatednevniciklusmolitava,razvilasuseidvagodišnjaciklusa:božićniiuskrsni,aostatakjegodinetzv.vrijemekrozgodinu.
KA LEN DAR
24
Početakcrkvenegodinevezanjezablag-dansv.Andrijeapostola(30.XI.).Nedjeljakojapadanatajblagdanilikojamujenaj-bližaprvajenedjeljadošašća,tj.početakcrkvenegodine.Završetakjecrkvenego-dinesvetkovinaKristaKraljanaposljednjunedjeljukrozgodinuprijedošašća.BožićnicikluspočinjeslavljenjemIsusovarođenja,kojeimačetiritjednapriprave(došašće,advent),avrhunacsublagdaniBožićaiBo-gojavljenja(6.I.).Uskrsnicikluspočinjepripravomzvanomkorizma,vrhunacmujeSvetotrodnevlje(Velikipetak,VelikasubotaiUsrks).Slavljeseprodužujena50dana(uskrsnapedesetnica),kojezavršavanablagdanDuhova.Vrijemekrozgodinuobuhvaća33ili34tjednaismještenojeizmeđusvetkovineKrštenjaGospodino-va(nedjeljanakonBogojavljenja)iČistesrijedeteodDuhovadoprvenedjeljedo-šašća.Uistočnimcrkvamacrkvenagodinapočinje1.IX.
MnogiobičajipodunavskihHrvatave-zanisuzakatoličkikalendarzbogtradici-onalnereligioznosti.Iagrarnisuseposloviravnalipremablagdanima,štosezadržalododanas.Nekisuodobičajazaboravlje-ni,jedanbrojostaojeusjećanju,anekiseprakticirajujošidanasilisenastojeobnoviti.Uranijavremenačakseivrije-memjerilopremacrkvenimblagdanimaisvetkovinama(godovima),tj.odblagdanadoblagdana.Takose,primjerice,udrugojpolovinigodinevrijemeračunaloodpotritjednaodVelikeGospojine(UznesenjeBlaženeDjeviceMarije,15.VIII.)doMa-leGospojine(spomendanrođenjaBlažene
DjeviceMarije,8.IX.),odMaleGospojinedoMi(j)olja(Miholje,blagdansvetihar-kanđela,uzsv.Mihovilaisv.Gabrijelatesv.Rafaela,29.IX.),od Mi o ljadoLučinadana(spomendansv.LukeEvanđelista,18.X.),odLučinadanadoMartinja(spomen-dansv.Martinabiskupa,11.XI.),odMar-tinjadoNikolinja(spomendansv.Nikolebiskupa,6.XII.)teodNikolinjadoBožića(25.XII.).
OkoMi o ljaseberuvinogradiitadaza-vršavagospodarskopolugodišteupoljopri-vrediteseugovarajunoveslužbečobana,pudara,subaša,komencijašaibirošate,spromjenomgospodara,počinjuselidbeonihradnikakojisupremaugovoruimalistan.OLučinudanubilesuobičnozaru-keipočinjalesujesenskesvadbe;oMar-tinjuseotačevinoizatvarajubačve.Nasv.Nikolu(ubačkihBunjevacaMi ku laš, u santovačkihŠokacaMi ko la)običajjedari-vanjadjeceipočetaksvinjokolja.MomciizSanotvaženilisuseizmeđuMartinjaiMikole,očemugovoriiposlovica»Po-sliMikoleneženuselole«.Uovomsuserazdobljupriređivalezabaveiplesovisasvirkomzamlade,kojesutrajaledosv.Andrije(30.XI.),jerjesv.Andrijazavezanija–tadaprestajusvaveseljajerdola-zisvetoadventskovrijeme(došašće),kojetraječetiritjedna,kadajezabranjenove-seljesasvirkom.Početkomjeprosincasv.Barbara(4.XII.),kadajeobičajdaseod-režegrančicatrešnje,uneseusobuistaviuvodukakobiprocvjetaladoBožića.NaLucindan(dansv.Lucije13.XII.)sijesežitoušaliceičaše,kojedoBožićatrebabitizeleno.UBunjevacasudvijenedjeljepredBožićMaterice,aposljednjenedjeljeOci,danikadasečastemajkeiočevi.UšokačkihHrvataizSantovaMatericesuseodržavaledoPrvogasvjetskogarata,dokoOcimaspomenanema.
SvipodunavskiHrvatiimajubogateobičajevezanezaBožić–odBadnjegada-naprekoNovegodinedoTrikralja.Na-konbožićnihsublagdanapoklade,kojepočinjuodTrikralja,tj.Bogojavljenja(6.I.),itrajudoČistesrijede(Pepelnice),ka-dapočinjekorizma.UBunjevacaseovim
Džepnikalendar2009, Subotica, 2008.
KA LEN DAR
25
imenomnazivajuiposljednjatridanaprijekorizme,anekadaisâmzadnjidan(ko-rizmeniutorak)predčistusridu.Vrije-mejepokladarazdobljezabavaiužitakaprijekorizme(prela,balova,skupštine)isvinjokolja,zakojesevezujenizobičaja.BlagdanTrikraljabiojevažanuživotumladežibačkihBunjevacajersusemomcitadazamomčili,adjevojkezadivojčile(odtadasupočelenositiparasničkaruva,sa-šivenesuimnovesvi le,darivanesunizomdukataokovrata,aizsiromašnijihobiteljizlatnimlančićem,prstenom,naušnicama,arjeđesudobivaleikar pe rac–narukvi-cu).Napoklade,tridanauočiČistesride, Santovcisunekada(prije1910-ih,običajjeobnovljen1957.)oblačilikrinke,spri mi li se u bu šeinaSkupišću(diosela)seveselili,tiralizimu.KodŠokacauPlavnipokladniseobičajisvodenasvegatridana:nedje-lju,ponedjeljakiutorakpredČistusrije-du.Nanedjeljnoj pokladnojmisicrkvajeuvijekispunjenažupljanimaodjevenimaulijepunarodnunošnju–li pe tu te. Oni bi nakonmiseprošetalikrozsredišteselainatajnačinprikazalisvuljepotunarodnogaruha.Pokladnijeponedjeljak danposjeći-vanja:uposlijepodnevnimsatimaorgani-zirasedječjapovorkatuta, tzv. ma le tu te, kojibiprošetaliulicamasela,aunekimbiihkućamapočastilikiflama,krafnamaislatkišima.Upokladniutorakizsredištaselakrećeskupinagad nih tu ta.Turado-snu,maskiranuibučnupovorkučestopratetamburaši,uzraznezvukezvona,bakaru-ša,klepetala...Navečersepriređujevečeraidruženje,kojetrajedo23sata,kadanetkopredložidasepopijeipojedesveštojenastolu.Zatimsepočistestolovi,abe ga (bas, be geš)postavljasenapripremljenodarkaopokojnik,kojegazatimženeoplakuju.Četvoricaljudiodnosebeguujedankutipokrivajujestolnjakom,čimezavršavapo-kladnovrijeme.
NaVinkovo(»naVincu«,22.I.)ideseuvinogradpogledatikakoizgledalozaipomolitiseBoguzarodunovojgodini.
UvrijemepokladaŠokciiBunjevciuBačkoj,poputličkihBunjevaca,održava-lisuprela–večernjeskupove,većinom
mladeži,nakojimadjevojkepletuipje-vaju,dokimseposlijepriključujumomcisglazbom,štosvesvršizabavomivese-ljem.Iztihobiteljskihokupljanjarazvilasuseprelakaojavnepriredbe,najčešćezaMa rin(Svijećnica,2.II.).Posljednjegačetvrtkapredkorizmu,premanarodnomuvjerovanju,trebalojedevetputajestidabičovjekbiozdrav(debljinajenekadsmatra-nazdravom)patajdanBunjevcizovude bo četvrtak,asantovačkiŠokcide be ljak.Iakonijebiozapovjedniblagdan,štovanjekaosvakineradnidan.Obavljalisusesamonu-žniposlovi,anajviševremenaprovodiloseuzabavama,održavanasukola,apo-znatojebilo»kolopodbarjakom«,kadasumijandžijenadrvopredsvojommi ja nom istaknulibarjak,okokojegaseodigravalazabava.Zadnjegadanapoklada,uutorakpredčistusridu,starijineoženjenimomcinasvojsuseračun,uzgajdašailiharmo-nikaša,šalili»vučenjempanja«pouliciizabavljalisastarijimneudanimdjevojkamailiodlazilidonjihovihvrata.USantovu,trivečerinakonMarindana,paljilaselomača kakobinezdravizgorila.Okotogadogađa-jaokupljaloseimladoistaro,aonikojisetegodinekaneoženitipri ska ki va li su va tru daimbrakbudesretan.
OblagdanuBlagovijesti(25.III.)Bu-njevcidržeobičajvaćanjakrvi,uSanto-vu va ta nja kr vi.Kakonebibilimalokrvni,rano,prijeizlaskaSunca,pijesecrnoilicrvenovino.NaBla go vistSantovcisukala mi li(cijepili)voćkeipo sve ti liihcrvenimvinom.
ŠokciuPlavnojimajuobičajbacanjavi je na ca na Cvit nu su bo tu.Togadana,ka-dasemrakspustio,bačkecurekrenulebiuselonosećivijenceukošari,uuprtiiliomotaneokoruke.Vijencesucureopleleodspreža,biljkekojadugonevene,aba-calebiihmomcimanakrovkuće.Običnosudjevojkebacalevijencesvimmomcima,anekesugabacalesamosvojemumomku.Bacajućivijence,viknulebi:»NekseširiMara«ili»NekseširiKata«,odnosnospo-menulibiimedjevojkezakojusumisliledaćeseudatiutukuću.Kakoseuseluuvijekznalotkojebacaovijence,atkoni-
KA LEN DAR
26
je,čestojedolazilodo»momačkeosvete«:momcisunekolikodanatimdjevojkama,izaCvjetnesubote,bacalimućkenaku-ću,razbacalislamupodvorištu,rastavljalikolaistavljaliihnadrugomjestoičinilisličnenepodopštine.Cvjetnica(uBunje-va ca Cvit na ne di lja,usantovačkihŠoka-ca Cvit ni ca)nedjeljajeprijeUskrsainapočetkujeVelikogatjedna(Ve li ke ne di lje). Togasedananosikitacica-maceucrkvuzablagoslov.USantovutočinemladeže-ne,acica-macabiseposlijezataknulazate tiv(gredu)radiobraneodgroma,požara,oluje.NauskrsnojutrouSantovusenosilojeloucrkvu»na svetenje«. Bunjevačkijeobičajumivatisetogajutraumladomzele-nomžitu,anadrugidanUskrsa,navo de ni po ne di ljak,mladisumomciišliupo li vanje(uSantovu:po lji va nje)djevojaka.Do-maćinihčastivinom,rakijom,adjevojkapolivačimadarivaša re na ja ja (Bu njev ci), odnosnojaj ce u dr ta vi ca(Santovo).Iplav-njanskiŠokcitakođersuišlipolivaticurenauskrsniponedjeljakprijevelikemise.
IzaĐurđev(Jurjevo,Đurđevo,23.IV.)takođersumnogimijenjalisvojegazdeiprelaziliodjednogadrugomu.Bilojeiselidbe,alirjeđenegooMi o lju.VrijemeodĐurđevadoMi o ljaravnaloseprema»pozdravljenju«,kojesuzvonanaviješta-lasatposlijejutrom(od6satiodMi o lja) i satposlijenavečer(od20satiodĐurđeva). NaMarkovo(25.IV.)ophodomseišlonablagoslovžita,uSantovuítužíta,sadilesuselubeniceikukuruzi.Pedesetsuda-nanakonUskrsaDo ve(Duhovi),kadasusekućekitilecvatomzove,akraljicesuišleipjevalekraljičkepjesme.USantovukra lji ce se vo duiunaševrijeme,dokjeuBunjevacaobičajobnovljen.ZaBr(a)šančevo(Tijelovo,slaviseprvogačetvrt-kanakonblagdanaPresvetogaTrojstva)uBunjevacasenisupeklikolačinitikruhilidignutotijesto.Togajedanabilasvečanaprocesija,aposlijepodnesusepriređivalakolaidrugezabave.Otomblagdanudje-vojkesuodijevalesvečanaruva–sviluilakšasukna.UšokačkihjeHrvatadokraja1950-ihzatajblagdanbioobičajpravljenjaiblagoslovakolibica(obnovljenjezadnjih
godinauPlavnojunutarCrkve).DanprijeTijelovapoulicamairaskrižjimaizrađiva-nesukolibiceodzelenihgranaduda,zoveiširokališćadivljegačička,kojejeuzgraneslužiloizapokrivanjekrova.Materijalzaizradukolibicaigotovevjenčićeženesudonosiledanranije.Kolibicesubilečetve-rokutne,krovjebiona jed nu vo du,apodseprekrivaolaticamaruža,nakojebisepostavljalikipićiMajkeBožjeilinekihodsvetaca.Nakonsv.misežupnikbisvjerni-cimauprocesijipohodiokolibiceivjenčićedaihblagosloviiokadi.Nosilisusekriž,barjaci,ne bo(ispodkojegaježupnikno-siosakrament),velikasvijećaikadionica,kipMajkeBožje,anakrajusuhodalivjer-nici.UPlavnisukipMajkeBožjenosilego spo no še, a ne bočlanovipastoralnogavi-jeća(crkveniodbornici).Nakonblagoslovasvakaobiteljjesvojblagoslovljenivjenčićdonosiladomaivješalaganagornjidiodovratkaiznadulaznihvrata.
OIvanju(spomendansv.IvanaKrstite-lja,24.VI.)tridanazaredomupredvečerjasusepalilevatre,ivanjskikrijesovi.Kadasevatrarasplamsala,skakaloseprekopla-mena,učemujevećinomsudjelovalamla-dež.ZaPe trov(29.VI.)običnojepočinjalažetva,makarsimboličnoakožitonijedo-zrelo.Biojeobičajdadomaćinposlijepod-neizađenanjivuidva-triputazamahnekosomtetakooznačipočetakžetve–risa.
UBačusuagrarniobičajiivjerovanjanekadbilivrlobrojni,aliihdanasgotovoinema.Uzkalendarjebilovezanooranje,sjeme,sijanjeisviostalipoljskiivoćarskiradovi.Bilojeinekolikovjerovanjaosto-
ObnovljeniobičajkraljicauTavankutu
KA LEN DAR
27
ciiživini.Uposljednjevrijemeobnovljenjeobičaj,akodugonemakiše,daucrkvidevetudovicamolinaglaszakišu.Uovomsekrajuidaljevrijemezarazneagrarneposloveodređujesvecima.SijanjepočinjeodMiholja,pšenicasesijeodsv.Matije,kukuruztjedanprijeĐurđevainakonnje-gaitd.
Izvori:ArhivaHKUPD-aMa tošPlavna;A.Kese-jić,TrišokačkanarodnaobičajauBaču(rukopis),ostavštinaprof.BeleGabrića,Bunjevačko-šokač-kaknjižnicaIvanKujundžić, Su bo ti ca.
Lit.:En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Zagreb,1990;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;M.Friščić,Seoskisastancimladih(prela),Et no loš ka tri bi na, 22,Zagreb,1999;A.Stantić,Krepostinašihpri-daka:Pokladnezabave,Zvo nik,2/2001,Subotica;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;S.Bačić,PrilogpovijestinarodnihkalendarakodBunjeva-caiŠokacauBačkoj,SubotičkaDanica(nova)kalendarza2003.godinu,Subotica,2002;Hr vatska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;M.Evetović,Kulturnapovijestbunjevačkihišokačkih Hr va ta,Subotica,2010;M.Cindori-Šinković,E.Bažant,N.BašićPalković,Bunjevačkošokačkikalendari:18681914:Bibliografija, Su bo ti ca, 2011.
S.Bačić,P.Skenderović,Ž.Mandić, Z.Pelajić,J.Dumendžić
KA LEN DAR, franjevačkipučkigodišnjakzaSlavonijuiPodunavljeizXVIII.st.Iakonanjemunijenaznačenurednik,uređivaogajefraEmerikPavićuBudimu1747.-80.Sačuvanasusamotrigodišta,čijisupuninazivi:Kalendariliuregjenoprikazanjene di ljah i svet ko vi nah ka ko no i pri po vid ka S.PismamaodVitezaGjureCastriotichaili ti Scan der be ga s go dis snji ma do ga dja ji ivassarihnarazgovorIllyrah,zagodisste1766upisan(imagaNacionalnaisveuči-lišnaknjižnicauZagrebu),Ka len dar ili ti ure gje nje go dis snje ne di ljah, svet ko vi nah, mi sec nog pro mi nje nja i istih vri me nah i pisme od vo je vo de Jan ka ka ko no ti i na misslje ne pri po vid ke i po skoc sni ca sva ko li ka IllyromilitiSlovincemnarazgovorpoklonjenazagodisstespasitelja1769(nalaziseuMuzejuSlavonijeuOsijeku)i Ka len dar slo vin ski u ko je mu osim ne di ljah, svet kovinah,mesečnogminjanja,ivrimenitogzgađanja,stavljasepismaodvitezovapri
morskih,zgagjanjaseljanska,nastojanjado mac ha i vrid ne pri po vid ke, ka ko no i pokazanjepazarah,svakolikaSlovincemzarodissteSpasiteljovo1778.poklonnjena(posjedujegaNacionalnaknjižnicaSzéchenyiuBudimpešti).TiskanjeubudimskojtiskariLeopoldaFranciskaLanderera,kojijejediniimaocarskupovlasticudatiska»ilirske«kalendare.Osimizsačuvanihpri-mjeraka,osadržajuiuopćeizlaskuostalihgodištadodatnosedoznajeizpismohraneBudimskogasamostanatepretiskanogasa-držajaukasnijimkalendarimanamijenje-nih»ilirskomu«puku,tiskanimauBudimuiOsijeku.
Formatjesačuvanihkalendaraneuo-bičajen–6,5cmx15cm;brojjestranicarazličit:48(1766.),52(1769.)i24(1778.);naslovnicajetiskanadvobojno(crno-crve-no),ukrašenabakrorezomineunificirana–budućidajenanjojpotankonajavljivansadržaj,iznovaseosmišljavalazasvakogodišteuovisnostiokalendarskomsadr-žaju.Sadržajimauobičajenukalendarskustrukturu:kalendar(mjesecisunavođenilatinskiihrvatski/sičanj,veljača.../,apojedanstupacdonosi»novikalendar«i»sta-ri«),književnidio,praktičnisavjeti(medi-
Kalendar za1778.
KA LEN DAR
28
cinski),zabavnidioipodaciosajmovima,pričemujenaglasaknazabavno-poučnomdijelu,amanjenakalendarskom.Književnitekstovičineuprvomreduslobodnopre-uzimanepričeipjesmeodfraAndrijeKa-čićaMiošića(PavićjebioprvipromicateljKačićauSlavonijiiPodunavlju)testihova-nebasne,pretežitoEzopove.
Kalendarjebioupućennajpriprosti-jemdijelustanovništva,bezkulturečita-nja,težacimakojisamiradesveposlove,zbogčegaještivobiranopremanjihovuukusuimogućnostima.Zatojeimaona-glašenuobrazovnufunkciju–prosvijetlitiupraktičnomiduhovnomsmislu:odgojiti,pomoćipraktičnimsavjetima,aliiupozo-ritinavažnostznanja,potrebuškolovanjaiizgradnjemoralnogalika.
»Pokazanjevašarâ,navalastitouonidržavâukojipribivajuIliriinaisteobi-čajuodilaziti«pokazujeukojimsekraje-vimačitaoPavićevbudimskikalendar:uMadžarskoj»sdesnestraneDunava«;»slivestraneDunava«,TiseipoBačkoj;poSrimuiSlavoniji;poBanatuiokolišu–praktičnosunjime,uzSlavonijuiSrijem,obuhvaćensviHrvatiucijelomPodunavljui u Ba na tu.
Kalendariz1769.najstarijijesačuvanislavonsko-podunavskikalendar.Neposto-janjeprimjerakaranijihgodištakalendarabilojeevidentnovećuprvojpoloviniXIX.st.,štojeposljedicanjihovesvrheikori-snikâ.Starikalendariuništilisuseupotre-bom–bilisunamijenjenipuku,sograni-čenimrokomtrajanja,pasusenakonistekagodinekoristilizapotpaluvatre,podlaga-njepolica,njimesuseigraladjecaisl.
Lit.:V.Dukat,Izpovijestihrvatskogakalendara,Na rod na sta ri na,1/1923,Zagreb;M.Tatarin,JeliseštosačuvaloodkalendaraEmerikaPavića?,u:Tki vo kul tu re : Zbor nik Fra nje Ema nu e la Hoš ka : Uprigodi65.obljetniceživota(ur.N.V.Gašpar),Zagreb,2006;M.Tatarin,Jedanzaboravljenisla-vonskikalendariz18.stoljeća,u:Prešućeno,zabranjeno,izazovnouhrvatskojknjiževnostiikazalištu(ur.N.Batušićidr.),Zagreb-Split,2007;Đ.Franković,ZaboravljenibudimskiKalendarslo-vinski…iz18.stoljeća,Kla sje na ših rav ni,11-12/2008,Subotica;Đ.Franković,ZaboravljenihrvatskibudimskiKa len dar slo vin skiiz18.sto-ljeća,Hrvatskikajkavskikolendar2009.,Čakovec,2008.
S.Bačić
KALENDAR HRVATSKA RIJEČ,so-cijalističkigodišnjaktiskanuSubotici.Izašlojesamojednogodište–1952.,aurediogajeJosipKujundžić–Kejo.Kaoiprvomubačkomhrvatskomkalendaruusocijalističkomduhu(Narodni kalendar), nakladnikmujebiloNovinsko-izdavač-kopoduzećeHrvatskariječ,pokojemjeinosioime.TiskanjeusubotičkomTiskar-skompoduzećuMinervana128stranica,formata24cmx16cm.
UfrontispisunaslovnestranicenalazesefotografijemaršalaJosipaBrozaTitaipredsjednikaVladeNRSrbijePetraStam-bolića,dokkalendarskidiočinehistorijskipodaci,kalendarzasvakimjesec,zdrav-stveniigospodarskisavjetitepodacio
izlaženjusuncaimjesečevimmijenamazacijelugodinu.Pretežitisudiokalenda-raprozne,uglavnomkraćepripovijetkeikraćepjesmiceraznihautora.Nakrajusenalazešaleireklame.Najvažnijisutekl-stovi:»HiljaditapredstavahrvatskedrameNarodnogkazalištauSubotici«,»Bunjeo-vačkinarodniobičaji«i»Podaciolikovi-nimumjetnicimaiamaterimauSubotici«.SuradnicisubiliJelicaGolić,IvanVuko-vić,MirkoHuska,LukaKujundžić–Stri-ka,KlaraLendvai,MarkoPeićTukuljac,
KalendarHrvatskariječza1952.
KALENDARILIRIČKI
29
MatijaPoljakovićiBlaškoHajdukVojnić,aobjavljenisuiprilozinekadašnjihprepo-roditeljaŠimeIvićaiStanišeNeorčića.
Kalendarjeimaojasnurežimskucrtu,zbogčegajepropaoidrugipokušajvlastiuSuboticidaispuneprazninuukalendarskojtradicijinakonzabraneSubotičkeDanice. Toštojeizašlosamojednogodištepoka-zujedaganarodnijeprihvatio.
Lit.:S.Bačić,PrilogpovijestinarodnihkalendarakodBunjevacaiŠokacauBačkoj,SubotičkaDanica(nova):Kalendarza2003.godinu, Subotica, 2002.
E. Bažant
KALENDARILIRIČKI(CalendariumIllyricum),skupnoimezavišekalendararazličitihnaslovakojesuuBudimutijekomXVIII.st.tiskalifranjevcizahrvatskipukuslavonsko-podunavskomprostoru.Nena-vodećipojedinačnenazive,latinskimobli-komtogaimena(Ca len da ri um Illyri cum) zajedničkiihoznačujefraJosipJakošićusvojemdjeluScrip to res in ter am ni ae vel Pan no ni ae Sa vi aeiz1795.Natemeljutoganekisuautori(MatijaEvetović)smatralikakojeriječojednomkalendarutesuunjuključivaliikasnijekalendarekojeni-suuređivalisamofranjevciBudimskogakulturnogakruga,negoidijecezanskisve-ćeniciisvjetovneosobesvedouXIX.st.
Premanekimtvrdnjama,uređivanjeiizdavanjefranjevačkihkalendarazapočeoje1734.uBudimufraStjepanVilov.Nanjegovseradod1747.nastaviofraEme-rikPavić,kojiihjeuređivaodo1780.,aod1778.do1786.urednikjebiofraMarijanLanosović.Unekimrazdobljimaizlazilasudvakalendara–osimslučajakadasuPavićiLanosovićistodobnokratkouređivalidvakalendara.ZahvaljujućiJakošiću,poznatojeidajefraĐuroRapićobjaviokalendareza1743.i1744.tedajenjegovradnastaviofraJerolimLipovčić1745.-55.
Nounatočtomuštosudugoizlazili,po-znatojeisačuvanosveganekolikoprimje-rakafranjevačkihkalendaratiskanihuBu-dimu:uNacionalnojisveučilišnojknjižniciuZagrebučuvajuseprimjercikalendaraza1766.(Kalendariliuregjenoprikazanje
ne di ljah i svet ko vi nah ka ko no i pri po vid ka S.PismaodVitezaCastriotichailitiScander be ga s go dis snji ma do ga dja ji i vas sarihnarazgovorIllyrah,zagodisste1766upi san) i 1781. (Sve to da nik il lity ka len dar illyricskizaopchenogodishte1781koristizabavuSlovincahsloxen),uMuzejuSlavo-nijeuOsijekučuvajusekalendariza1769.(Ka len dar ili ti ure gje nje go dis snje ne di ljah, svet ko vi nah, mi sec nog pro mi nje nja i istih vri me nah i pi sme od vo je vo de Jan ka ka ono ti i na mis slje ne pri po vid ke i po skoc sni ca svakolikaIllyromilitiSlovincemnarazgovorpoklonjenazagodisstespasitelja1769) i 1785. (No vi i sta ri mi sec snik il li ti ka lendarillyricskizaopchenogodishte1785.nakoristizabavuSlovinacahsloxen)godinu,aNacionalnaknjižnicaSéchenyuBudim-peštičuvaprimjerakkalendaraza1778.(Ka len dar slo vin ski u ko je mu osim ne di ljah, svetkovinah,mesečnogminjanja,vrimenitogzgađanja,stavljasepismaodvitezovaprimorskih,zgađanjaseljanska,nastojanjadomaćaivridnepripovidke,kakonoipokazanjepazarahsvakolikaSlovincemzarodišteSpasiteljevo1778).
BudućidanakonoslobođenjaodTu-rakauSlavonijidugonijebilotiskare,svipoznatibudimskiprimjerciiliričkihkalen-daraizXVIII.st.tiskanisuubudimskoj
Kalendar za1769.
KALENDARILIRIČKI
30
tiskariLeopoldaFranciscaLanderera,kojijeimaocarskupovlasticudajedinitiskakalendarezailirskipuk.Nakonnjegovesmrti1770.vođenjetiskarepreuzelajenje-govaudovicaKatarina,kojajenastavilati-skatihrvatskekalendare.Premasačuvanimprimjercima,utojsutiskarisigurnotiskaniiliričkikalendariurazdoblju1766.-85.TeksdolaskomtiskaraIvanaMartinaDivaldauOsijek(1775.)budimskisutiskaridobiliuSlavonijiozbiljnukonkurencijupaseodkrajaXVIII.st.kalendarizaslavonskeipodunavskeHrvatetiskajuiuOsijeku.
PotkrajXVIII.st.objavljivanjekalen-dararazličitihnazivanamijenjenihhrvat-skomupukuuslavonsko-podunavskomprostorunastavljajufranjevci,aliidije-cezanskisvećeniciisvjetovneosobe.UOsijekujeodvjetnikIvanMatkovićtiskaokalendarza1792.,fraAleksandarTomiko-vićzagodine1793.-1817.tesvećenikAdamFilipovićHeldentalskiod1822.do1867.ili1871.,doksuihuBudimuizdavaliprav-nikAntunNagy1813.-23.tejezikoslovacizBrodaIgnjatAlojzijeBrlić1836.-55.,anakonnjegovesmrtido1857.njegovsinAndrijaTorkvat.
Budimskikalendariimalisuvažnufunkcijuuizgradnjihrvatskekultureiočuvanjuhrvatskogjezikauslavonsko-podunavskomprostoru,aliiunjegovupo-vezivanjusdrugimhrvatskimkrajevima.JedanodnajizrazitijihprimjeratogajesuobjavljivanepjesmeizRazgovoraugodnog na ro da slo vin sko gaAndrijeKačićaMiošića,štojeugodištima1766.,1769.i1778.isticanoiunjihovunaslovu,patika-lendarisvjedočeiopopularnostiKačićevaRazgovoranasjeveroistokuhrvatskogaet-ničkogaprostora.DugogodišnjeizdavanjekalendaravaljasagledavatiuokviruširedjelatnostiBudimskogakulturnogakruga,kojijeradomnapoljuznanosti,prosvjeteikulturedjelovaotijekomXVIII.st.kaovelikohrvatskokulturnosredište,aliujed-nopokazujuipažnjukojusuhrvatskifra-njevciuSlavonijiiPodunavljupoklanjalinajširojčitalačkojpublici.
Lit.:I.KukuljevićSakcinski,Bibliografiahrvatska,Zagreb,1860;M.Šrepel,JakošićevspisScrip-
toresInteramniae,Građazapovijestknjiževnostihr vat ske,2,Zagreb,1899;M.Tatarin,JeliseštosačuvaloodkalendaraEmerikaPavića?,u:Tki vo kul tu re : Zbor nik Fra nje Ema nu e la Hoš ka : U prigodi65.obljetniceživota,(ur.N.V.Gašpar),Za-greb,2006;M.Tatarin,ŽivotAntunaMandića AdamaFilipovića,biografijaustihovima,Da ni Hvarskogkazališta:Građaiesejiohrvatskojdra mi i te a tru,1/2006,Split;M.Tatarin,Ulogapučkihkalendaraustvaranjuhrvatskečitateljskepublike(KalendarIgnjataAlojzijaBrlića),u:Raslojavanjejezikaiknjiževnosti:Zbornikradova34.seminaraZagrebačkeslavističkeškole,(ur.K.Bagić),Zagreb,2006;M.Tatarin,Jedanzabora-vljenislavonskikalendariz18.stoljeća,u:Pre šućeno,zabranjeno,izazovnouhrvatskojknjiževnostiikazalištu,(ur.N.Batušićidr.),Zagreb-Split,2007;Đ.Franković,ZaboravljenibudimskiKa lendar slo vin skiiz19.stoljeća,Hr vat ski kaj kav ski kolendar2009.,Čakovec,2008;F.E.Hoško,Vjer-ska,prosvjetnaikulturnamisijafranjevaca,u:Sla vo ni ja, Ba ra nja i Sri jem : Vre la eu rop ske ci vilizacije,1,ur.VesnaKusiniB.Šulc,Zagreb2009.
R.Skenderović
KALENDAR KATOLIČKOG PUČKOG SAVEZA,godišnjaperiodičnapublikacijaKatoličkogapučkogsavezaizBudimpešte.Objavljenjezagodišta1909.-12.,1914.-15.i1917.DoratajeizlaziouSubotici,gdjejetiskanuzadružnojTiskarisvetogAntuna.PrvijebrojnaslovljenDanica : Kalendar Katoličkogpučkogsaveza,asvakasnijaiz-danjabezriječiDanica.Tiskanjenaforma-tu21cmx15cm,abrojjestranicavarirao(npr.1909.imaoje111,a1912.–157).
OsimnovinaKatolikusNépszövetség i sestrinskihizdanjananjemačkom,slovač-komihrvatskom,Katoličkipučkisaveziz-davaojeipučkikalendarnamadžarskomeKatholikusNépszövetségnaptára(1906.-48.),kojijeizlazioizaugarskeNijemce(Katholischer VolksvereinsKalender, 1909.-41.),Slovake(KalendárKatolíckejľudovejjednoty,1909.-12.,1914.-18.)iHr-vate.
Usvakomsegodištunalazikalen-darskidiozasvakimjesec,genealogijacarskekuće,crkvenezapovijedi,vrijemeigodišnjadoba.Tekstovnidioprotkanjepripovijetkamaipjesmicamaraznihautora,objavljivanisupopularnipolitičkičlancikatoličkeikršćansko-socijalneproveni--jencijeteraznisavjetiozdravlju,pravu,
KALENDARNIKOLEKESIĆA
31
svakodnevnomživotu,gazdinstvu,anakrajuuobičajenešaletedatumiodržavanja sajmovauHrvatskoj,BosniiHercegoviniiUgarskojsraznimbilješkamaioglasima.Kakojekalendar,osimmeđujužnougar-skimHrvatima,distribuiraniuMeđimurju,sadržiiprilogemeđimurskihautora.
KaopotpisniciizvornihiprevedenihpriloganavedenisuBlaškoRajić,glavnitajnikKatoličkogapučkogsavezaStjepanHaller,saborskizastupnikKatoličkena-rodnestrankeKarloHusar,kalačkinadbi-skupJulijeVárosy,košičkibiskupAugur-stinFischerColbrie,čanadskibiskupJulijeGlattfelder,primasUgarskeinadbiskupostrogonskidr.IvanCsernoch,sarajevskinadbiskupIvanEvanđelistŠarić,ravnateljKatoličkogapučkogasavezadr.Aleksan-dar(Sándor)Ernst,saborskizastupnikidopredsjednikKatoličkogapučkogasavezaodvjetnikNikolaZboray,odvjetnikKato-ličkogapučkogasavezadr.StipanMolnar,liječnikAntonKuhar,odvjetniciJulijoKovač,Julijе/ĐulaMoldoványi,DragutinBonta,DionisijGörcsőniiGézaLakatos,župnikizKotoribeJurajLajtman,kapea-lansubotičkežupesv.TerezijeIvanPetreš,Stipan/StjepanKinč,profesorNadbiskup-skogasjemeništauZagrebudr.ValentinČebušnik,Aleksijepl.Kákosy,međimuru-skikapelanVidBlažinčić,DragutinSena-tiványi,MarijaZvošecitd.ObjavljivanesupjesmeipripovijetkeVinkaŽganeca, Va -
lentinaMirića,StjepanaMikecamlađega,MartinaSeline,CecilijeLukačićidrugih.
SvagodištaimaZemaljskaknjižnica SzéchényiuBudimpešti,apredratnagodi-štaiGradskaknjižnica u Subotici.
Lit.:I.Szentgyörgyi,E.Bažant, Subotičkabibliografija18701918,Subotica,1993;M.Cindo-ri-Šinković,E.Bažant, N. BašićPalković,Bunjevačkošokačkikalendari18681914:Bibliografija, Subotica,2011;Magyar katolikus lexikon, 6, Budapest,2001.
E. Bažant
KALENDARNIKOLEKESIĆA,više-godišnjikalendarobjavljenkaodiolekcio-narafraNikoleKesićaEpi sto le i Evan gjela pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go diš njiiz1740.Kalendariseupovijestinisuizdavalisamokaogodišnjaciuoblikusamostalnihknjigazajednugodinunegoiusklopumolitvenikailidrugenabožneli-terature,kadasuobjavljivanizavišegodi-na,štojebioijedanodnačinadapukpri-hvatigregorijanskikalendaruveden1582.PrvetakvekalendarenahrvatskomjezikutiskalisufraMatijaDivkovićudjelupisa-nomnarodnimjezikomibosančicomNa uk kr stjan ski(Venecija,1611.),kojejedoži-vjelovišeizdanja,zatimfraIvanBandu-lavićusklopulekcionaratiskanogalatini-comPiscto le i Evan gelya (Ve ne ci ja, 1613.), kojijetakođerimaovišeizdanja,splitskijezikoslovacMatijaAlbertiumolitvenikuprevedenomslatinskogaOficiyB.MariaeD.(Venecija,1617.),isusovacBartolKa-šić,kojijepreveoobrednikRimskecrkveRi tual rim ski is to mac cen slo vin ski(Rim,1640.)iuznjeganovi,gregorijanskikalen-darizMisalarimskogaidr.
KalendarKatoličkogpučkogsavezaza1911.
DiovišegodišnjegkalendaraNikoleKesića
KALENDARNIKOLEKESIĆA
32
Kesićevjekalendarpoputranijihviše-godišnjihkalendara,akaopredložakmujeslužioBandulićevlekcionariz1613.injegovakasnijaizdanja.Biojenamijenjenpuku,zakućnuuporabu.Obuhvaća28go-dina(1740.-68.)ičiniprvidionjegovalek-cionaraEpi sto le i Evan gje la.NezavršenijeKesićevlekcionar,nakonštojeumroodkuge1739.,dovršiojefraEmerikPavić,atrošakizdavanjaitiskanjasnosiojeNiko-linbratAntun,trgovacizTabana.Formatjeknjige15cmx10cm,atiskanajekodudoviceVeronikeNottensteininuBudimu.
Kalendarjepisannahrvatskomilatin-skomjezikuisastojiseizdvadijela.PrvijedioTa bu la vri me ni ta i svet ko vi na ko je se pri mi sta ju,kojučini13stupacasrubri-kamagodina,danautjednu,nedjeljnogačitanja,datumapomičnihcrkvenihblagda-naidr.Drugijediopotpunimjesečnikod12mjeseci.Svakimjesecobuhvaćaneštovišeodjednestranice,adonosireddanaumjesecu,nedjeljnočitanjeipotpunimarti-rologij(imenamučenikaisvetacazasvakidanumjesecu).ImenamjeseciKesićnavo-diprvohrvatskim(sycsagn, ve li ac sa...), a ondalatinskimjezikom,zarazlikuodra-nijihDivkovićevihkalendara,gdjejenavo-đenjebiloobratno.Uzhrvatskoilatinskoimesvakogamjeseca,rimskimbrojevimanapisanojeikolikodotičnimjesecimada-na,anakrajusvakogmjesecastojiinekoupozorenje.
Lit.:N.Kesich,Epi sto le i evan gje lia pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go dis snji : Mu ka Gospodinanass.IsukerstapoMattii,Marku,LukiiIva nu u jed no slo xe na po re du Rim sko ga mi sa la Clem.papeVIII.iUrb.VIII.razrediena,Budim,1740;V.Dukat,Izpovijestihrvatskogakalendara,Na rod na sta ri na,1/1923,Zagreb;I.Kujundžić,Bunjevačko-šokačkabibliografija,Rad JA ZU, 355, Zagreb,1969;S.Velin,KalendarNikoleKesićaiz1740.godine,Narodnikalendar1975,Budim-pešta,b.g.;Kalendari,u:En ci klo pe di ja Ju go slavi je,6,Zagreb,1990;Hrvatskifranjevačkibiograf ski lek si kon,Zagreb,2010.
E.Bažant
KA LEN DAR ZA BU NJE VAČ KI I ŠOKAČ KI NA ROD,pučki godišnjakkojijeizlaziouBudimpešti.Izašlasusamodvabroja:za1923.(47str.,format17x20,5
cm)i1924.(54str.,format:14x21cm).TiskanjeuTiskariViktoraHornyánszko-ga.UređivaogajeBunjevačkiišokačkinarodniodborizBudimpešte.Mogaosekupitiubajskomipečuškomfranjevačkomsamostanu,prvibrojza70,adrugiza1500kruna.
Kalendarijskidiosadržiipopispravo-slavnihblagdanaterubrikeMi se co ve mine, Vri me po is ku stvu, Ishodizapadsunca. ZadanugodinupriopćujeseCr kve ni post
i ne mrs, Pomrčenjesuncaimiseca,apo-tomAbe ced ni po pis ime na sve tih, Du hov ni sa vi ti, Go spo dar ski po slo vi (pomjesecima).Prožetjeveličanjemdržavnogaporetkatemadžarskoganarodainjegovepovijesti.Objavljenitekstovipisanisubunjevačkomikavicom,čakipripovijestE.KollayaPijanstvo;kratkapripovitkamegjimurska. U kalendaruza1923.objavljenesuisključivopjesmeSándoraPetőfijauhrvatskompri-jevodu,anakrajuslijedeŠa le, Važnijisajmo vi u Ma gjar skoj,Škalazabiljege(poš-tanskemarkice)iPozivnapritplatu no vi na Na ša do mo vi na,kojijepotpisaosvećenikĐenoAnišić,vlasnikiuredniktogaglasila,kojijetadabiovojnižupnikuBudimpešti.
Takođersnaglašenimvjersko-odgoj-nimobilježjima,alisaznatnovišehrvat-skihsadržajaidjelahrvatskihbačkihknji-
Kalendarzabunjevačkiišokačkinarod1923.
KALVARIJA
33
ževnika,pisanjekalendarza1924.OsimSto go diš nje ga ga ta o ca,objavljenajepri-povijestautoraspseudonimomČc(izako-jegsekrijeČavoljac,tj.čavoljskižupnikIvanPetreš):BadnjevečekodLenkićevih.Premasvemusudeći,njegovisuiovina-pisi:DolazakBunjevacauMadžarskute pripovijestiTko ma nje iš te, vi še mu se da je;MudrovanjebezBoga;Sta rac Jo sip;Pravda i kriv da. Pjesmamaje,osimI.Petreša,zastupljeniAnteEvetovićMiroljub.NakrajujePozivnapritplatu»Bunjevačkihišokačkihnovina«,mjesečnikakojijeizla-ziouBudimpešti1924.
Ž.Mandić
KAL PAK (tur.kalpak:kapa,kaciga) 1. vrstakrznenekape,šubare.Tatarskogajepodrijetla.Visokaje,aobodjojjeopši-venskupocjenomsamurovinom,tj.krznomsamura(vrstalasice),zbogčeganazivajošisamur-kalpakilisamurlija.Navrhujeop-šivensuknom,svilomilikadifom.Prednjidioobičnojeokićenvisokomperjanicom,zlatnimlancimaikolajnama.Nosilisugauglavnomvišislojevidruštva,plemići,ju-naciuboju.Sastavnijediomnogihvojnihuniforma,aponegdjesekoristikaonarod-nanošnja.Spominjeseustarijojbunjevač-kojknjiževnosti,poputepaGrguraPeš-talićaDostojnaplemeniteBačkeiz1790. 2.ubačkihBunjevacanazivzapoklopacnakazanuzapečenjerakije.
Lit.:A.Škaljić,Turcizmiusrpskohrvatskomjeziku,Sarajevo,1989;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,Subotica–NoviSad,1990;Hrvat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KALVARIJA (lat.calva,prijevodsara-mejskogagulgulta:lubanja)1. mjestogdjejeIsuspogubljen.RiječjeobrduizvannekadašnjihzidinaJeruzalema(lat.locuscalvariae:mjestolubanje;danasunutarjeruzalemskogaStarogaGrada)blizugro-bljanakojemsusvojedobnoizvršavana pogubljenja.Imejedobilojerodkamena iusiluetijepodsjećalonalubanju.Kakosuprvikršćaništovalitomjesto,carHaj-drijandaojetupodićiAfroditinhram,kojijecarKonstantinsrušiotejepodigaobao-zilikuGrobaIsusova334.,kojajeposlijevišeputarušena i obnavljana. 2. Isusova»kalvarija«označujemukukojuje,nakonosudepodPoncijemPilatom,proživio nosećikriždobrdaGolgota,gdjejerasg-petteumronakrižu.Uprenesenomsesmislukažedaondakadanetkoprolazisvojukalvarijuproživljavaljudskuživotnupatnju,doksezavelikastradanjapojedincailidruštvakažeGolgota.
3. Velikapasionskaduhovnostizsred-njegavijekaurodilajenaZapadusimbo-ličnomgradnjomIsusovakrižnogaputauprirodi,kojejeprozvanokalvarija.Na-stojalosedabudeizgrađenanabrijegunakojemsevršipobožnostkrižnogaputa–pobožnostnaspomenIsusovemuke,kojuukorizmenovrijeme,aposebnouVelikomtjednu,vjerniciradoobavljaju.Križnisuputpočelipromicatikrižari,aodXIV.st.posebnogorljivofranjevci,kojisujeruza-lemskimkrižnimputomvodilihodočam-snike.KakosusamorijetkivjernicimoglihodočastitiuJeruzalem,rodilaseidejadaseiizvanJeruzalemavjernicimaomogućitakvapobožnost.
TapobožnostpratiIsusovumukuodnjegoveosudedosmrtiipokopa.Krozpo-vijestsuizvornimpostajamapridodaneipostajekojesenespominjuuevanđeljima,kaosusretsVeronikom.UnjemačkimjekrajevimakrižniputimaosedampostajaKalpak–diobunjevačkegraničarskeodore
KALVARIJA
34
(premabrojumolitvenihuraučasoslovu).PotkrajXVI.st.križniputima12postaja,aodsredineXVIII.st.14postaja.Unajno-vijevrijemepostojii15.postaja,kodkojeserazmišljaoIsusovuuskrsnuću.UXVII.st.upoljskimiučeškimkrajevimagradilesukalvarijespo30postaja.
KalvarijeuvojvođanskomdijeluBačke. Svikatoličkigradoviiselanapo-dručjudanašnjeSubotičkebiskupijekojisustarijiodjednogastoljećaimalisusvojukalvariju.UpočetkusugrađenesamostalU-no,izvangrada,najčešćepokrajgrobljailipaknasamimgrobljima,popraviluuzsre-dišnjiulaz,naprirodnom(Bač,Čonoplja,Lemeš)iliumjetnombrežuljku.Gdjenijebilouzvisine,izgrađenajekapela,aiznadkapelepostajaskriževima.KalvarijekojesupodizaneuXIX.st.najčešćestruktu-ralnoimajutrikriža(Isususrediniipojedanrazbojniksasvakestrane)navrhubrijegailikodkapele,upodnožjusukri-ževakipovisv.Ivana,MarijeMagdaleneiBlaženeDjeviceMarije,pridonjemdijeluuzvisinenalaziseSvetiGrob,okoskupinasenalazepostajesaslikamaKrižnogaputa,poredaneukrugilipotkovicu,dokjenaulaskuprizorIsusauGetsemanskomvrtusanđelom.BačkiapostolskiadministratorLajčoBudanovićizmeđudvasvjetskarataobnoviojeiizgradiovišekalvarija,aplani-raojepodićiikalvarijenaČikeriji,PalićuiKelebiji,učemugajespriječiloizbija-njeDrugogasvjetskogarata.Poslijerataporušenesuilikrajnjezapuštenemnogekalvarije,naposeunekadašnjimnjemač-kimmjestima,npr.nagrobljuuBukinu(srp.Mladenovo)ponekapostajajošstoji,dokjeuNovomSelu(srp.BačkoNovoSelo)kalvarijazbrisana.Odkraja1980-ihkalvarijeseobnavljaju,međuostalimiunekimnekadašnjimnjemačkimnaseljima(npr.Riđica).
Natopografskimkartama,kalvarijeseoznačujustrikriža.Crkvenišematizminebilježepostojanjekalvarija.
Bač.Kalvarijuje1839.daopodićikaK-lačko-bačkinadbiskupPetarKlobusiczkyna najvišemmjestuugradu–nabrežuljku
pokrajgradskihvratazvanihŠiljak.Bla-goslovljenaje1840.,a1861.nakalvarijskojsukapelipostavljenatrikamenakriža.Višejeputaobnavljana.NakonDrugogasvjetskogarataposvejezanemarenaiza-puštena,svedok1980-ihgodinaodlijepekalvarijenijeostalagotovoruševina. No 1990-ih,zavrijemežupnikaMiroslavaOrčića,bilajeobnovljena,ažupnikJosipŠtefkovićunajnovijejujevrijemejošljep-šeobnoviotejeusvakupostajuugradiolijepusliku.
Bajmok. Prvabajmočkakalvarijapo-dignutajepotkrajXVIII.st.Današnjajepodignuta1836.nagredinaulazuuseloizsmjeraSubotice.Obnovljenaje1886.,teosobito1910.PotporuizgradnjidaojegradSubotica.
Bajša. Uovomeselu,kojejebilopo-sjedplemićkeporodiceVojnićipokojemsuinosilipridjevakodBajše,pokrajkalva-rijekojuje1817.izgradioMihályFrémnovujekalvarijudaopodićiMateVojnićsasuprugomAntonijom,rođ.Volarić1830.Onijošnekolikočlanovaporodicepoko-panisuukriptupokrajSvetogaGroba.Nakalvarijinijebilopostaja,negosamotrikriža,skupinakipovaiSvetiGrob.Vojni-ćevajekalvarijasrušena1930.,osimkrižasKristom,tejenaistommjestupodignutanova,nakojojtakođernemapostaja.
Bereg.Kalvarijajepodignutananajvi-šojtočkinaseoskomgroblju,kojesenalazinauzvišenju.Sastojiseiztrikriža,aob-novljenajeprijedesetakgodinatakoštosuprijašnjidrvenikriževizamijenjeninovimkriževima.
(T.Lerić)
Kalvarija uBeregu
KALVARIJA
35
Bođani.KalvarijasGolgotom,križemisvih14postajanalaziseusredištusela,ublizinipravoslavnogagroblja.Postajesuzidaneodčvrstamaterijala,alisuoštećene,dokslikeupostajamavišenepostoje.Kalvarijanijeufunkciji.
(Z.Pelajić)
Bunarić. NasubotičkomsvetištuMaj-keBožjeBunarićupodignutesudrvenepostajekrižnogaputa2003.,aobnovljene2005.Ondjesekrižniputobavljasvakiputkadseokupehodočasnici.
Čantavir.Premda1800.kalačkipovje-sničarIstvánKatonaspominjeČantavirkaomadžarskužupu,mnogistarijišema-tizmi,kaooniiz1870.ili1915.,spominjugakaožupugdjesepropovijedaihrvatski(lingua illyrica),aiugodiniosnutkaSubo-tičkebiskupije(1968.)zabilježenojedaseondjepropovijedaihrvatski.Prvujekalva-rijuspostajamauoblikudrvenihkriževa ikapelicomuČantaviru1796.blagosloviofranjevackojijetamoizlazioizSubotice.Tajekalvarija,zbognatrulostidrvenihkri-ževa,1837.propalapajeuzpomoćgradapodignutanova,kojusumještaniobnovili1884.TrećusukalvarijuvjerniciČantavirapodigli1928.naseoskomgroblju,aob-novili 1964. MeđugraditeljimapojedinihpostajauzmadžarskasenalazeihrvatskaprezimenaMilanković,SkenderovićiPle-tikosić.
Čonoplja. UvrijemežupnikovanjaMa-rijanaKlasanovića,Kalačko-bačkanadbi-skupijadopustilaje1850.IvanuKubikudapodignekalvarijunauzvisinikrajmjesno-gagroblja,aposlijejeonjojbriguvodilaporodicaPalić.ZažupnikaNándoraMaye-raprilozimavjernikapodignutajekapela
posvećenasv.AntunuPadovanskom1878.Kalvarijaimapostajeiskulpturemeđunaj-ljepšimauSubotičkojbiskupiji.
(S.Bačić)
Lemeš.NakonPrvogasvjetskogarata,napoticajLajčeBudanovića,župnikBoltoAgatićdaojepodićikalvarijunabrijeguizažupnecrkve1924.-28.Kaonajimpozan-tnijaiumjetničkinajupečatljivakalvarijauVojvodinisagrađenaizmeđudvasvjet-skarata,izgrađenajeuželjidapostanenovomarijanskohodočasničkomjesto,jerzbognovedržavnegranicevjernicisjužnestranegranicenisuvišemoglihodočastitiuJudninaBajskuVodicu.Postajesusenizalepremavrhubrijegaskapelomposve-ćenomBlaženojDjeviciMarijiPosrednici
Milosti,abilesudjeloslovenskihumjetni-ka.Postajesubileodmekadrvapasudodanasostalesamodvije.Nakrovukapelenalazise12.postaja,aukapeli14.KapeluipostajekrižnogaputaobnovilisulemeškivjernicinastojanjemžupnikaAntalaEgedi-ja,kojijeupravljanježupompreuzeo1995.,pavjernicinaVelikičetvrtakiVelikipe-takdolazenakalvarijuimolekrižniput.Od1999.Lemešani,osimsvojegavelikogproštenjanaMaluGospu,prvesuboteukolovozuslaveimaloproštenjeukapeli.
Monoštor. Uzmjesnogroblje,naini-cijativutadašnjegžupnikaBéleNagya,kalvarijajepodignuta1899.,a1907.posta-jeikapelaposvećenasv.Adalbertu.Daros-vateljisupostajaobiteljisvihnarodnostiumjestu–hrvatske(MarinMarjanovićsasuprugomRužomKovač,MartinForgićsaKalvarijauČonoplji
KalvarijauLemešu
KALVARIJA
36
suprugomMarijomKovač,AdamPeriškić,MartinPeriškićsasuprugomKlaromTur-kaljteIvaniJosipČatalinac),madžarskeinjemačke,kaoiBratstvoSv.KruniceiDruštvoPresvetogaSrcaIsusova.Slikeunutarpostajaobnovljenesu2010.i2011.Tijekomkorizme,aposebnonaVelikipe-tak,nakalvarijisemoliKrižniput.
(A.Đipanov)
Plavna.KalvarijasenalazinaulazuuseloizsmjeraBača,aliječinisamoGole-gota,bezkrižnihpostaja.God.2012.srut-šenajestarainaistomjetemeljuizgrađena novakalvarija.Premazapisnicimazastup-stvarimokatoličkecrkveneopćine u Plavni, od1923.do1944.višejeputapokušavana izgradnjakalvarije,alijeuvijekodgađana:pripravljenojezemljište,izrađenisunacrti,donošeniproračuniiplanovi,alipostajenikadanisupodignute.
(Z.Pelajić)
Sombor.God.1725.nagrobljujepodi-gnutamalenakapelaSvetogaKriža.Nijezabilježenojesulipredtomkapelombilepostajekrižnogaputa,alijepoznatodajeizžupnecrkvesvakegodinenablagdanNašašćaSvetogaKriža(3.svibnja)polazilaprocesijadotekapele.God.1764.sepoče-lagraditisomborskastarakalvarijatejenaVelikiutorak14.travnja1767.dovršenazajednoskapelom.KalvarijaseprostiraladužBezdanskogputa–oddanašnjeBatin-skeulicebr.48doBezdanskogputabr.76.PrvupobožnostkrižnogaputananovojjekalvarijinaVelikipetak17.travnja1767.vodiofraNikolaĐurčević.Kapelajepo-stojalajoš1942.Novagradskakalvarijapodignutaje1924.pokrajVelikogakato-
ličkogagroblja,aposvećenajeSvetomuKrižu.Kalvarijskajecrkva1960.postalažupnomcrkvomžupeSvetogaKriža.Ne-kadašnjepostajekrižnogaputazamijenjenesunovima.Ondjesevećduginizgodinasvakekorizmenesrijedeokupljajusombor-skivjernicinakrižniput.
Sonta. Naplatoupokrajglavnogaulazanamjesnogrobljeprilozimavjernika1842.podignutoje14postajakrižnogaputaupotkovičastomoblikutekapelaSrcaIsu-sova,načijemjekrovubila15.postaja,apočetkomXX.st.izvonik.Kadasuzbogizgradnjenovemrtvačnicepostajesrušene1989.,slikekrižnogaputapostavljenesunabočnezidoveunutarmjesnecrkvesv.Lo-vre.Kapela,kojuSonćanizovuKalvarija,renoviranaje1964.i2005.,anakrovka-pelepostavljenasu2006.zvonasazvonikasrušenoga2006.
(I.Andrašić)
Subotica. Prvasubotičkakalvarijapodignutaje1758.natrgupredfranje-vačkomcrkvom.Zbogširenjagrada1817.Matijapl.VojnićodBajšedaojepodignutinovukalvarijukrajondašnjegaistočnogizlazaizgrada–Segedinskekapije,kojajezavršavala na najvišemmjestuugradu–brežuljkukoddanašnjegpodvožnjakatj.željezničkogamosta,gdjesedanasnalazisubotičkapoštabroj2.Osnivačjeodržavab-njekalvarijepovjeriogradu.Zboggradnjeprugeiželjezničkogakolodvorakalvarijajeizmještena1864.nadanašnjemjestoubliziniSomborskekapije,a1877.obiteljiMukićiMalagurskipodiglesukapeluŽa-KalvarijauSomboru
KalvarijauSonti
KALVARIJA
37
losneGospe.Tejegodinepočeloprikuplja-njedarovazagradnjudanašnjekalvarije,kojajeblagoslovljena1880.
Danas jenajposjećenija i najživlja kalvarijauSubotičkojbiskupiji.Tusenačetvrtukorizmenunedjeljuokupljajudjeca,napetudjevojkeimladići,tenaCvjetni -cuinaVelikipetaksvivjernici.OsimnaVelikipetak,Subotičaniposjećujusvojukalvarijuiuranouskrsnojutro.PoslijepohodakalvarijivjerniciodlazenaranumisuuobližnjucrkvuIsusovauskrsnuća.Prijedvadesetakgodinavjernicisuuzorupohodilikalvariju,askalvarijesudolaziliukatedralunamisuupetsati,kadjekate-dralabilaispunjenadoposljednjegamjesta.
Vajska.PremazapisimažupnikaĐureBaloga,kalvarijajesagrađena 1852. na ugludanašnjihulicaJNAiPetöfijeve,asastojalaseodtridrvenakrižaslimes-nimslikama.ObnovljenajezažupnikaStjepanaTumbasa1894.,kojijedaosa-graditipostajeipodnožjekrižaodtijea-
štenecigletenabaviotučanikrižislikeodfajanseBlaženeDjeviceMarije,sv.IvanaiMarijeMagdalene.NakonDrugogasvjet-skogratarazorenaje,kipovisuuništeni,anamjestukalvarijeizgrađenesukuće.Novakalvarijaizgrađenajeužupnomdvorištu,spostajamapostaromobliku,akrižjepostavljennanovinačin.ŽupnikJosipKujundžićposljednjihjegodinanapostajamastavionovelimeneslikeikrižes-ve.Danasjeupunojfunkciji.
(Z.Pelajić)
Žednik.Nakonizgradnjeseoskecrkveiustanovljenjažupe,namjesnomjegrobljuobiteljVukovpodiglakalvarijuurazdoblju1913.-17.Prigodomobnovegroblja2003.obnovljenesuipostaje.
Kalvarije umadžarskom dijeluBačke. NajpoznatijasenalaziseuBaji,naprirodnombrežuljkuzvanomBrižina.Postaje(12)tereljefiislikeunjimapotje-čuiz17,a1973.obnovljenesu.Iznadnjih,navrhubrežuljka,nalazisekapelicakojapripadabajskojžupisv.Stjepanaiposve-ćenajeDjevicisasedamžalosti.Kapelajepodignuta1836.uklasicističkomstilu,a1998.jeobnovljena.Predpročeljemjojstojitimpanonportiksčetiristupa.Oltar-naslika,kojaprikazujeTugujućuBlaženuDjevicu,djelojeJosephaSchöfftaipotječeiz1837.Predkapelomjeskupkalvarijskihkipova(iz1795.):BlaženaDjevicaMarija,SvetiIvaniMarijaMagdalena.
DiljemsjevernogdijelaBačkepodi-žusesličnekalvarije:uBaškutu(madž. Vaskút)1831.,14postaja,akalvarijskakapelagrađenaje1824.,dokje2007.savkompleksobnovljen;uAljmašu(madž.Bá-csalmás)1882.;Bikiću(madž.Bácsbokod)1895.,građenajesnovčanompotporompoj-
KalvarijauSubotici
KalvarijauBaji
KALVARIJA
38
najvišeAneVidaković;Mateviću(madž. Mátételke)1897.;Sentivanu(madž.Felsőse-zentiván)1903.;Čavolju (madž.Csávoly)1904.;Baćinu(madž.Bátya)1910.;Gari1911.;Kaćmaru(madž.Katymár)1912.
USantovunamjestunekadašnjekalva-rijesdrvenimkriževima(iz1881.)1913.podignutesudoličnepostaje(14)odopeka,sprikladnimreljefima.Iznadpostaja1913.obiteljŠirokdalajepodignutikapelicu,isprednjesubilatrikamenakriža:prope-tiIsusidvojicarazbojnika.Kaouvećininaselja,takoiovdje,od1950-ihgodinakalvarijagubiprvotnuulogu,prepuštasezubuvremenainapokonruši.God.2011.,uvrijemežupnikaImreaPolyáka,gradisenovakalvarija(15postaja),aspomenutisukriževiobnovljeni.
(Ž.Mandić)
Lit.:I.Džinić,Čonoplja, SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaprostugodinu1931., Subotica,b.g.; T.Augustinov,Kulturna povijest Vajske,Vajska,1972;A.Badurina,Kalvarija,Leksikonikonografije,liturgikeisimbolikezapadnogkršćanstva,Zagreb,1979;E.Roth,Kalvarienberg,Lexikon für Theologie und Kirche,5,Freiburg,1996;M.Zorić,Rimokatolič-kacrkvauVajskoj,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998;I.Diós,Kálvária,Magyar Katolikus Lexikon,6,Budapest,2001;Općireligijski leksikon,Zagreb,2002;R.Silađev,DivaniizSonte,Subotica,2007;D.Csúszó,Könyörgéseinkszínhelyei,5,Szabadka,2008;S.Beretić,Kalvarija–mjestoIsusovemuke,Zvonik,3/2010,Subotica;V.Besedeš,Naše kalvarije : Kalvarije u Vojvodini/Kálváriáink:Avajdaságikálváriák, Subotica/Szabadka,2010;V.DévaváriBeszédes,CsaládiKör, 10, Újvidék,5.IV.2012;R.Silađev, Pričaofotografiji:Kapela,Hrvatskariječ,br.488,Subotica,3.VIII.2012;I.Andrašić,KorizmauSonti, SubotičkaDanica:Kalendarza2013.godinu,Subotica,2012;www.bajsa.net/istorija.html.
S.Beretić
KA MA RA (tur.hrpa,gomila<lat.ca-mera<grč.kamára:svod,stropodsobe) 1.stogžita,slameilisijenapravokutnaoblika,spolukružnimzavršetkomilisazavršetkomnalikkrovu.Slagalesusena-konvršidbeuguvnupodsalašom,pomo-gućnostinamanjimuzvisinamakakobiseizbjegloslijevanjevodenakonkišepodkamaru,najčešćeuparovimainavećimmeđusobnimrazdaljinamadabimeđunjih
moglaućika sla.Slagalasesazivanjemmobedabiposaoštoprijebiozavršentedabiseizbjegloizlaganjesnopljamogućojkiši.Dimenzijesusekretaledo10mudulji-nuido5muširinu.Majstorikojisuznalisložitikamare,tzv.kazaloši,bilisurijetkii ci je nje ni.
Kamarapokošenažitaslagalasetakoštoseokodvijetrećinesnopljasadijevalou po di nu,tj.donjidiokamareukojemsesnopljeslažesvlaćemokrenutimunutra.Nakon2,5-3mvisine,odpreostaletreći-nesnopljapravilasepo vla ta,tj.gornjidiokamaresvlaćemokrenutimpremavan,itotakodasesnopljepostupnouvlačilodokkamaranebibilagotova.Završavanajeunakrsnosastavljenimsnopljem,čijisuodrezanikrajeviokrenutinagore.Nakrajujenadvakrajakamarenavrhustavljanpojedansnop,kojisedobropričvršćivaodagavjetarnesruši.Tajprviparvršnihsno-povanapročeljuizačeljukamarezvanjepat ko vi ma, a pat kesubilisviostalivršnisnopovipocijelojdužinikamare.
Nakonštosežitoovršilo,kazalošjesdvasla ma rasložioovršenuslamuukama-ru.Ravnomjernosugaziliposlamikakobisejednakosleglaikakonebibiloulegnućanakojimabisezadržavalavoda.Nakrajuseprekovrhakamarenasvakih1,5do2mprebacivaladugačkažicanačijimjekraje-vimabilavezanacigla,čimesepostizalazaštitaodvjetra.
Srazvojempoljoprivrednemehaniza-cijeiulaskomkombajnauprocesvršidbežita,višenisuslaganekamaresnopljažitaislame,negosamokamarebaliraneslame.
Kamareslame
KAM FOR
39
2. hrpa,gomila.Figurativnosepojamrabiozaoznačivanjevelikekoličineneče-ga,npr.zabogatačovjekagovorisedaimakamarunovaca.
3. soba,spavaonica.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subotica,1990;A.Stantić,Kruv naš svag da nji,Subotica,2001;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;Bunjevačkeno vi ne, 49, Su bo ti ca, 2009.
P.Skenderović
KA MAŠ LE (madž.kamásli<njem.Ga-masche<fr.gamache),gamaše,uvijačizanoge.Izrađivanesuodplatnaisječenogaudugevrpceuoblikuzavoja,kojesenama-talonanogeodvrhaprstijudopotkoljenice.Ondjesekrajvrpcepričvršćivaotesusetadananjihnavlačilecipele.Rabljenesuumjestočarapa,poglavitoihjeupotreblja-valavojskazavrijemePrvogasvjetskogarata.Kaoukrassukatkadstavljaneikonji-maiznadkopitapadokoljena.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KAMČEVIĆ,Vladimir(Gradsko,Make-donija,7.I.1935.),nastavnik,kulturnidje-latnik.Sobiteljisenakonbugarskeokupa-cijeMakedonije1941.iseljavauSmederovo.Srednjutehničkuškoluzavršioje1951.uZrenjaninu,anakontogaživiiradiuBe-ogradu,gdjejezavršioVišupedagoškuškolu.UMonoštorsedoselio1963.,gdjejeradiokaonastavnikfizikeikemijeuOŠ22.ok to bar.Jedanjeodnajzaslužnijihzaorga-niziranjeribolovaca,šahista,vatrogasaca,radio-ifotoamatera,planinara,motonau-tičaraikajakašaumjestuteturističkema-nifestacijeZlatnikotlićDunava.DobitnikjeNovembarskenagradegradaSombora(1982.),priznanjaNajdražiučiteljJugosla-vije(1986.),najvišihvatrogasnihodličja(1994.),aTurističkisavezJugoslavijedo-dijeliomujePosebnopriznanjezaangaži-ranjenaafirmacijiMonoštora(1985.).ŽiviuMonoštoru.
KaodugogodišnjidopisnikSom bor skih no vi naiRadioSombora,objavljivaojena-piseireportažeoobičajima,kulturnomna-slijeđuiturističkimpotencijalimaMonoš-tora.UknjiziMo noš tor ska lir ska tra ga nja doniojeizborpjesamamjesnihpjesnika,međuostalimaiStipanaBešlina.SakupljairiječišokačkogagovorauMonoštoru,ko-jejeobjaviokaodioknjigeStazepamtivika
– mo noš tor ski abe ced nik.
Djela:Monoštorskalirskatraganja19381998, BačkiMonoštor,1999;DVD»Monoštor«:Monografija,BačkiMonoštor,1998;Stazepamtivika:Mo noš tor ski abe ced nik,BačkiMonoštor,2001.
Ž.Šeremešić
KA ME NI CA,primitivnauljanasvjetiljkauoblikumaleneposude.Izrađivalasedu-bljenjemukamenuiliodpečenegline,pričemuseunjuulijevaloulje,aunjegapota-paopamučnifitilj.Rabilasekaorasvjetaustajiiliuvolarici.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KAM FOR,tvarkojasedobivaizbilj-kekamforovca.SpojjekemijskeformuleC10H16O,točnije:1,7,7-trimetilbiciklo[2.2.1]heptan-2-on.Dobivaoseizkoreistabladrvetakamforovca(lat.Cinammomumcamphora),kojerasteutropskimkrajevimaAzije(naotocimaBorneoiTajvan).Danassevećidioproizvodiumjetno(preradomterpentina)ivažnajesirovinaukemijskojindustriji.Tojetvarmekanakaovosak,bezbojna,gotovoprozirna.Imasnažan,ugodanmiris.Iakosumutališteivrelištevisoki(175,odnosno204°C),većnasob-nojtemperaturisnažnoisparava.Zbogto-ga,akosedržinaotvorenomeiliuslabozaptivenojbočici,brzoishlapi.
DosredineXX.st.biojeuširokojupo-rabikaolijekzamnogebolestiijedanodnajvažnijihkućnihlijekova.Utrljanuko-žu,izazivaosjećajhlađenjaiumanjujebolumišićimaizglobovima.Takođerotkla-njasvrab,adobarjeizamanjeopekline.Udisanjekamforaublažavakašaljisma-
KAMFOR
40
njujesimptomeprehlade.Smatraloseda»smiruježivce«(osobitoženama),liječivrtoglavicutedajeodpomoćiprilakšimsrčanimnapadajima.Zatojeposjedovanjebočicekamfora,osobitonasalašima,biloodvelikevrijednostiiomogućivalojedaselakšebolestiliječebezodlaskaliječnikuibezkupnjeskupihlijekova.Vrijednispo-menutidaosušenružmarinsadržavaoko20%kamfora.
Budućidajeotrovan,akoseuneseutijeloprekousta,već2-3gramadovodedotežegatrovanja,aoko4gramamožeizazvatismrt.Trovanjeseočitujeneuro-loškimtegobama(primjerice,napadajimapadavice),otežanimdisanjem,astradaijetra.Zbogtihsvojstavanjegovaseupo-rabauljekarništvupostupnosmanjivala,anegdjesredinomprošlogastoljećabilajeizabranjena.
AnteSekulićjeuSomboru1956.zabi-lježiobunjevačkuizreku»Nestokokamforizbočice«uznačenjuosobekojajenena-danoineprimjetnootišlailipobjegla.
Lit.:A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata, Zagreb,2005;I.Gutman,Bunjevačkakemija,Miro ljub,4/2008,Sombor;I.Gutman,Jošobunje-vačkojkemiji,Mi ro ljub,1/2010,Sombor;N.R.Krishnaswamy,Learningorganicchemistrythro-ughnaturalproducts,Re so nan ce,12/2011,Banga-lore;http://en.wikipedia.org/wiki/Camphor.
I.Gutman
KA MIŠ (tur.kamiş:trska;čibuk),dugačkatankadrvenacijevnakojusenataknelulakadasepušisjedeći.Najčešćeseizrađivalaodvišnjevadrva.Dužinaovisioveličiniluleiiznosiod20do50cm.Dimkojina-stajeizgaranjemduhanaululiprolazikrozkamištesekatranidruginepoželjnisa-stojcilijepezanjegoveunutarnjestijenke,adimserashlađujedoknestignedopuša-čevihusta.Povremenosemoraočistiti,zaštojepostojaoposebanalat.Vjerujesedajezbogkamišameđupušačimauprošlostibilomanjeoboljelihodbolestigrlaiplućanegodanas.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KA NA FAS (konofas,konafas) (njem.Ka-nevas:mrežastogruboplatno<fr.cane-vas:konoplja),vrstaveomačvrstetkanine.Srednjonitnajeiizrađujeseuplatnovezuodlanailipamuka.Pojedinevrste,uovi-snostiovrstitkanja,karakteriziraugodansjaj.UBunjevacaiŠokacauXX.st.kori-stilasezaizraduženskihru va na is pa siva nje, tj.zale veš i ke ce ljac,tezamuškekošuljetamnijihbojaizaleđnidiomuškihpru slu kausvojstvupostave.Ukućanstvususeodtetkaninešilena vla kezakreve-te,kojesuposebiimalemotivenabo bi ce, kockice,sivkastih,crvenihimodrihboja.Zbogsrednjegustoćepogodnajezavez,pogotovonana vla ka mazauzgljance.
Lit.:B.Roller,Tehnologijateksila:Poznavanjeodjev nih tka ni na, Zagreb,1958;M.Peić,G.Bač-li ja, RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subo-tica,1990;A.Sekulć,RječnikgovorabačkihHrva ta,Zagreb,2005.
K.Suknović
KANALDUNAV-TISA-DUNAV,hidro-melioracijskisustavuVojvodiniodrijekeDunavakodBezdanaprekosredišnjeBač-ke,Tise,središnjegaijužnogaBanatadoBanatskePalanke,gdjeseponovnospajasDunavomprednjegovulazakuĐerdap.
PočetkomXVIII.st.područjedanaš-njeVojvodinebilojeuglavnommočvarno.RijekeDunav,Tisa,Sava,Begej,TamišimanjitokoviuBačkojiBanatuplavilesugolemapodručjajužneisredišnjeBačke,PotisjaidepresijeBanatapasuvlastiHab-sburškeMonarhijeorganiziralemelioracij-skeradoveradiisušivanjazemljišta.Krajo-licisubilipodgustimmočvarnimšumama,azbogčestihpromjenariječnihtokovabilojemnogobara,močvarairitovasbarskomvegetacijom.Malobrojnanaseljagrađenasunauzvisinamaihumkama,npr.Monoš-tor,ilinariječnimterasama,kaoštonpr.šokačkaselaBereg,Bezdan,Sonta,Vajska,Bođani,PlavnaiNovoSelo(srp.BačkoNovoSelo).Zavrijemevisokihvodapo-plavnijevaldolaziodosamihnaselja,pajeMonoštorpostajaootokom–idanasjeselookruženokanalimaiunjegasemožeućisamoprekomostova.Utakvimuvjetimastanovništvosebaviloribolovom,lovom,
kaMFOr
KANALDUNAV-TISA-DUNAV
41
stočarstvom,sječomtrskeinjezinomobra-dom(trskasekoristilazapokrivanjekućaiizgradnjutavanica),anasuhimpodruč-jimazemljoradnjom.PretečemelioracijeuBačkojbilisukanalizmeđuKuleiVrbasa,izgrađen1785.,ikanalSivac–Kulaiz1787.
Od1793.do1801.,premaprojektubra-ćeJózsefaiGáboraKissa,izgrađenjeVe-likibačkikanal,dug114km.SpajaDunavsTisom,prvotnoizmeđuMonoštoraiBač-kogaGradišta,aposlijeizmeđuBezdanaiBečeja.DobiojenazivFranjinkanal(madž. Ferencz-csatorna,premaugarskomkraljuFranjiII.,začijejevladavineizgrađen),aunarodujezvaniKiševkanal.Kopanjeručnouzsudjelovanje3000radnika.Gra-đenjesistemomkoncesija.Nakonizgrad-njekanalanaglojeporaslapoljoprivrednaproizvodnja,cijenazemljeizakupaviše-strukosepovećavala,azbogskraćenjaplovnogaputadošlojedonaglarazvo-japlovidbe,industrijeiosobitotrgovinetejeuprvih25godinakorištenjakanalauloženikapitalucijelostivraćen.Nozbogzasipanjaobaspojakanalasrijekamaiko-ritakanalananosomtezbognedovoljnogaodržavanjaplovidbajepostajalasvetežapajenakonistekakoncesijeod25godi-nakanalzapušten.ZaboljiprolazbrodovaspojsDunavompremještenje1856.izpre-
vodnicekodMonoštorauBezdan,gdjejeizgrađenanovabrodskaprevodnica–prvabetonskaprevodnicauEuropi.Noidaljenijebilodovoljnovodezaplovidbuteje1870.-75.novikoncesionarIstvánTürr,ko-jemjekanalizdanna75godina,izgradionovekanaleBaja–BezdaniMaliStapar–NoviSadtepristaništeuBaji.PremještajušćaVelikogabačkogakanalaizBačko-gaGradištauBečejugarskavladaizvelaje1895.-98.teje,premaprojektuEiffelovaureda,kodBečejaizgrađenanovamodernabrodskaprevodnicaSchleissasustavomre-šetaka,kojajeprvauEuropiimalavlastitelektričnipogonshidroelektranom.Veli-kibačkikanaldanasprolazikrozBezdan,MaliStapar,Sivac,Crvenku,Kulu,Vrbas,Srbobran,TurijuiBečej.
Malibačkikanalnazivjezadiokanal-skemrežekojaspajaVelikibačkikanalsDunavom.PrvotnimujenazivKanalFra-njeJosipa,začijejevladavineizgrađen.KodMalogaStaparaodvajaseodVelikogabačkogakanala,prolazikrozRuskiKrstur,SavinoSelo,BačkiPetrovaciuNovomSa-dusespajasDunavom.Ukupnejedužine66km.
FunkcijanapojnogakanalaBaja–Bez-dandošlajedopunogizražajakadajeiz-građenavodocrpilišnaustavaFerencDeák
sbrodskomprevodni-comuBaji iŠebešfo-ku (madž.Sebes-fok)1915.-17. tecrpnasta-nicazaospkrbuvodompriniskimvodostajima1916.DoPrvogasvjet-skogaratasvisukanali,kaojedinstvenihidro-tehničkisustav,dobrofunkcioniraliiponovnopostalirentabilni,nozavrijemeratazapuštenisu.
Trianonskim ugo-voromomiruiz1920.KraljevstvuSHSpripa-lisuVelikibačkikanal
MrežaKanalaDTDuBačkoj
KANALDUNAV-TISA-DUNAV
42
iMalibačkikanalucijelojdužinitediokanalaBaja–BezdanodustaveŠebešfokdodržavnegranice,aMadžarskojvodo-crpilišteuBajiidiokanalaBaja–Bezdandogranice.Takosuseodjednenedjeljivehidrotehničkecjelinekanalastvoriladvadijela:većdio,bezvodocrpilišta,pripaojeKraljevstvuSHS,amanjidiodovodno-gakanalasvodocrpilištemMadžarskoj.Ujugoslavenskomdijelunazivisukanalapromijenjeni:FranjinkanaljepostaoKa-nalkraljaPetraI.,aKanalFranjeJosipa–KanalkraljaAleksandra.Umeđuratnomrazdobljuodnosidvajudioničkihdruštavakojasu,svakousvojojdržavi,skrbilizakanalebilisulošipasukanalilošeodr-žavani,dotokvodebiojesvemanjitejekanalskamrežapostalasvevišenefunk-ci o nal na.
NakonDrugogasvjetskogaratainže-njerNikolaMirkovizradioje1947.projektoizgradnjiHidrosustavaDunav-Tisa-Du-nav(DTD)radikompleksnogarješavanjarežimavodamrežomvelikihkanalakrozsredišnjidioBačkeiBanata.Građenjeod1957.do1977.,kadajenaTisiizmeđuBe-čejaiNovogaBečejapuštenauradbrana.Ukupnajedužinasustava960km,plovnoje600km,aprolazikroz80naseljaBačkeiBanata.UDunavseponovnoulijevakodBanatskePalanke,blizugranicesRumunj-skom.Tijekomizgradnjesustavaprovede-najeregulacijarijekauBačkoj(Mostonga,Jegrička)iBanatu,kojesudobilestalneto-koveireguliranevodostaje.Smanjenesuplavnepovršine,čimejedošlodopromjeneufloriifauniiurijekamaiupriobalju.Nanovimpovršinamauzgajajusenovekultu-re,žitarice,industrijskobiljeilisustvorenizasaditopola.Nosizgradnjomnasipauzrijekevodostajipostajusvevišitesena-sipimorajuizdizati.Sličnosezbivaikodkanalskemreže:čestosedogađadazbogslabaprotokavodekanalizarastajuvege-tacijom,acrpnestanicenisudovoljnojakeiuvlažnimgodinamanemoguiscrpstivi-šakvodeukanalskumrežutetemeljnicaizbijanapovršinu,štodovodidonastankazaglinjenihislanihpovršina.
Danasjeosnovnanamjenasustavaod-vodnjainatapanje,prometiopskrbanase-
ljaiindustrijevodom.Neostvarenisucilje-viKanalaDTDprihvaćanjeiprovođenjestranihvoda,uvelikojjemjerineplovan,upotrijebljenevodeodvodeseunedovoljnopročišćenominepročišćenomstanju,štouzrokujevelikoonečišćenje,zbogčegasuneiskorišteniturističkipotencijali.
Lit.:D.Milovanov,Hi dro si stem Du nav – Ti sa – Du nav,NoviSad,1972;B.,Bukurov,FizičkogeografskiproblemiBačke,NoviSad,1975;Ž.Bog-danović,OpštinaBač,NoviSad,1985;V.Lazić(gl.ur.),Ti ja vo da:guta cavat lapidem,NoviSad,1995;E.Čikić,OsvrtnaistorijatuređenjavodauBačkoj,u:MostongaivodezapadneBačke, No vi Sad,1998;M.Đekić,VelikiBačkikanalkaokulturnonasleđe,NoviSad,2012;www.vodevojvo-dine.com
Z.Nagel
KA NI KU LA (madž.kánikula<lat.cani-cula:malipas;demin.odcanis:pas)daninajvećeljetnežege,pa sji da ni.Nazivjeiz-vedenoddrugogaimenazvijezdeSirijus(lat.Sirius<grč.seírios:vruć),najsvjetlijezvijezdenasvoduuvrijemenajjačežege–Malipas(Ca ni cu la)izzviježđaVelikipas(Ca nis Ma i o ris).Uantičkomesvijetudu-gosenajtoplijerazdobljeljetavezivalozapojavuSirijusa,kojisredinomljetaizlazisaSuncem,jersedržalodaSirijusdodajeSuncusvojutoplinu.Odtadasusesačuva-liizrazi»pasjavrućina«i»pasjidani«,zasparnidioljetakadapsiodvrućinelakopobjesne.
TesudanezatoiBunjevcizvalike rećijimdanima ili kerećijimvrućinama.Naj-toplijidioljetauPanonijitrajeodsredinesrpnjadosredinekolovoza.Uprošlimjevremenimatobilovrijemeri sa,ručneko-sidbežita,pasuri sa ri ma(koscima)nesno-snevrućineradčinileiznimnonapornim.Uvrijemekanikuleupodneilimalopo-slijepodneva,kadjenajvećavrućinaikadnemanidaškavjetra,unizinisenavisiniodjednogadodvametraiznadtlavideti-trajipetdošestpolegnutihvijugavihlini-jadugačkihnekolikometaraimeđusobnoudaljenihoko20cm.Topriviđenjetj.fa-tamorgana,nastajeisparavanjemvlageizzemljišta,aupukuseoznačivaloizrazomTirababakozliće.
KA NI ZI JE
43
Lit.:D.Klaić,Rječnikstranihriječi,izrazaikrati ca,Zagreb,1958;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subotica,1990;A.Stantić,Kruv naš svak daš nji,Subotica,2001;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;A.Stantić,Ris i obiteljskadužijancausubatičkomataru, Su bo ti ca, 2011.
P.Skenderović
KA NI ZI JE,Petar,sv.(nizoz. PieterKa-nis/Kanijs, lat. PetrusCanisius)(Nijme-gen,danasNizozemska,8.V.1521.–Fri-bourg,Švicarska,21.XII.1591.),isusovac,crkveninaučitelj.UDružbuIsusovustupioje1543.Nakonstudijateologijedjelujekaopredvodnikkatoličkeobnoveunjemačkimkrajevima(Njemačka,Austrija,Češka,Moravska,Švicarska)uvrijemeširenjare-formacije.KaouvaženiteologsudjelovaojenaTridentskomkoncilu(1545.-63.).Po-putmnogihisusovacatogadoba,djelovaojekaopropovjednikipučkimisionar.Bi-lamujeponuđenastolicaBečkebiskupije1554.,alijeprihvatiosamomjestoadmini-stratorabiskupije,nakojemjebiogodinudana.ProvincijalomNjemačkeisusovač-keprovincijepostaoje1556.Utemeljioje1580.isusovačkikolegijuFribourgu.Naj-poznatijasumudjelatrikatekizma,prviozbiljniodgovoriKatoličkecrkvenaMa li iVelikikatekizamMartinaLuthera,kojasudoživjelabrojnaizdanjanavišejezika:Velikikatekizam (Ca tec hi smus ma jor seu Sum ma doc tri nae chri sti a nae post tri den tina,1555.)namijenjenstudentima,Ma li ka
tekizam (Ca tec hi smus mi ni mus seu Sum ma doc tri nae chri sti a nae per qu e sti o nes tradi ta et ad cap tum ru di o rum ac co mo da ta, 1556.)zaneukipukimaludjecu,teKrat ki katekizam(Ca tec hi smus mi nor seu Par vus ca tec hi smus cat ho li co rum,1558.)namije-njenzagimnazijskunaobrazbu.Blaženimjeproglašen1864.,asvetim1925.
NjegovboravakuBavarskoj,BečuiPragunesumnjivojeutjecaonaširenjenjegovihdjelaukrajevimagdjesuživjeliHrvati.KanizijevVelikikatekizamnahr-vatskijepreveoZadraninŠimunBudinić1583.objavljujućidvaizdanja–nalatiniciićirilici,upokušajunjegovaširenjakodpravoslavnogastanovništa.ZapodunavskeHrvateposebicejevažanMalikatekizamiz1556.UisusovačkojtiskariuTrnavitajjekatekizamuzpočetnicunahrvatskomnaj-prijetiskan1634.podimenomAbe ka vi ca ikeršćanskinauk(nijesačuvan),azatimkoncemXVII.st.udvaizdanja:Krat ka azbukvicaikratakkerstjanskikatoličanskinaukP.O.PetraKaniziaDruštvaImenaIsusova.SloženuSlavinskiJezik(bosan-čicom–ćirilicom,1696.)iKrat ka Abe kavi ca i Kra tak Ker sti an ski Ka to lic san ski Na uk Poschto va no ga ot ca Pe tra Ka ni sia DruschtuaImenaIsusova.SloxenuSlavinski Je sik(latinica,1696.i1697.).Tiskanjeizdanja1696.-97.potaknuojeifinanciraoostrogonskinadbiskupikardinalLeopoldKolonić,aprevoditeljjebioisusovacIvanGabelić(Sarajevo,1666.–Budim,1703.),tadašnjipropovjednik,katehetaimisionaružupamaostrogonskenadbiskupijegdjesuživjeliHrvatiiSrbi,kojijedjelovaouBudimuiPečuhu.ČinjenicedajeKolonićtadabioostrogonskinadbiskupidajeGa-belićdjelovaouBudimuiPečuhuupućujudajekatekizambionamijenjenprijesve-gaHrvatimanaoslobođenimpodručjimaUgarskeiSlavonijetegrkokatolicimaRu-sinimaipravoslavnimSrbima,aligaoviposljednjinisuprihvatilijersugadržalisredstvomunijaćenja.
UXVIII.st.anonimno(premaF.E.Hošku,riječjeoEmerikuPaviću)prire-đenjeiprijevodpodnaslovomNa uk ka to li c san ski u pi ta nja i od go va ra nja sver hu pet
Š.Budinić,Summa nauka christianskoga, Rim,1583.
KA NI ZI JE
44
po gla vi tih stva ri Pe tra Ka ni sia u tri skulaerazdilit(Budim,1759.).Dvijegodineposlijeijedananonimniisusovac(premaTomiMatiću,vjerojatnoAntunKanižlić)prirediojeNa uk kar stjan ski sver hu pet pogla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isu so ve, na pitanyaiodgovorezatriszkulerazdilyen (Zagreb,1761.)kojijeza»zasvekolikexu-peiskulenarodaIllyricskogaukolocsan-skomuarci-biskupatuzaucsitinaregyen«,adaogajetiskatikalačkinadbiskupJózsefBatthyány.
Djelanahrvatskom:Summa nauka christianskoga :SloxenačastnimučitegliemPetromKanisiem:Tumačenaizlatinskogaiazikauslovignski,Rim,1583;Summanaukahristianskoga:Složenačastnim’naučiteljem’bogoslovcem’Petrom’Kanisiem’ ;[...iz’vlaškoga,ililatinskogajazikauslovinskijazik’protumačiojest’pop’ŠimunBudineoZa-dranin’],Rim,1583.KratkaazbukvicaikratakkerstjanskikatoličanskinaukP[oštovanoga].O[ca].PetraKaniziaDruštvaImenaIsusova.SloženuSlavinskiJezik.PritiskanpomilostiPripoštovanogaiprivisokaogaG[ospodi]nakardinalaKo lo nic hia Ostro gon sko ga Ar ci bi sku pa,Ternava,1696.;Krat ka Abe ka vi ca i Kra tak Ker sti an ski Kato lic san ski Na uk Poschto va no ga ot ca Pe tra Ka nisiaDruschtuaImenaIsusova.SloxenuSlavinskijesik.PritiskanpomilostiKardinalaKolonichia, Ternava,1696,1697²;Na uk ka to lic san ski u pi ta nja i od go va ra nja sver hu pet po gla vi tih stva ri Pe tra Kanisiautriskulaerazdilit/inakoristsviudussah pa sti rah, mes sta ra, sta res si nah i mla gi a nae di cae slo xit po jed no mu Mi sni ku Ob ser van tu u Bu di mu,Budim,1759(1759²);Na uk kar stjan ski sver hu pet po gla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isusove,napitanyaiodgovorezatriszkulerazdilyen:sobicsainimamolitvami,srazlicsitihpismah,sna red ba mi Bra tin stva od na u ka kerstyan sko ga i prosctenyih od sve tih ota cah pa pah rim skih ovomu Bra tin stvu do puscte nih : u vri me pa ko Sve tih MisionahpoJednomuizDruxbeIsusoveMisionaru po dilyen ,pretisak,Zagreb,1761.
Lit.:T.Matić,»Abecevica«iz18.vijekazaanal-fabeteupožeškomkraju,Vre la i pri no si,8,Sara-jevo,1938;T.Matić,ŽivotiradAntunaKanižlića,u:PjesmeAntunaKanižlića,AntunaIvanošićaiMatijePetraKatančića,Zagreb,1940;L.Čurčić,TobožnjaunijatskaštamparijauTrnavi,Zbor nik Maticesrpskezaknjiževnostijezik,3/1971,NoviSad;L.Čurčić,Novabunjevačko-šokačkabiblio-grafija,ZbornikMaticesrpskezaknjiževnostijezik,3/1971,NoviSad;F.E.Hoško,Ne gdaš nji hrvatski katekizmi,Zagreb,1985;M.Korade,KrižanićevoškolovanjekodisusovacauGrazu(1635-1638),u:Znanstveniskupupovodu300.obljetnicesmrtiJurjaKrižanića(16831983):Zbor
nik ra do va,2,Zagreb,1986;A.Jembrih, Hr vat ski filološkiaspekti,Osijek-Čakovec,1990;J.Jakšić,Četiristoljećahrvatskogkatekizma,Zagreb,1995;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,4,Zagreb,1998;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002.
R.Skenderović
KANIŽLIĆ,Antun(Požega,između5.i9.XI.1699.–Požega,24.VIII.1777.),isu-sovac,pjesnikivjerskipisac.OsnovnuškoluzavršiojeuPožegi,avišugimnaziju(humaniora)polaziojeuZagrebuiLeobe-nu(Štajerska).StudijfilozofijeiteologijezapočeojeuGrazu,azavršiouTrnavi,gdjeje1728.zaređenzasvećenika.NakonzavršetkastudijaradiojekaoprofesorugimnazijamauVaraždinuiZagrebu.Od1730.djelujekaopropovjednikikatehistuisusovačkimkolegijimaimisijamauPe-čuhu,Zagrebu,Požegi,Osijeku,Petrovara-dinuiVaraždinu.UPožegusevratio1752.iondjejedokrajaživotabiopredsjednikbiskupskogakonzistorija.
Pouzorunastarijeslavonskevjerskepisceisprvajeobjavljivaovjersko-prosvje-titeljskadjela,dijelomizvorna,adijelomprerađena–katekizmeimolitvenikespo-ukamaipjesmicama.OdnjihsunajvećupopularnoststeklikatekizamMa la i svakom po trib na bo go slo vi ca,kojimujezaživotauisusovačkojtiskariuTrnavitiskanupetizdanja1760.-73.,temolitvenikBo goljub nost mo li tve na,odčijihsupetizdanjadvatiskanauBudimu(1794.,1813.).NekeodpjesamauvrštenesuupopularnuzbirkufranjevcaMarijanaJaićaVi nac bo go ljub nih pi sa ma.Posmrtnosutiskaninjegovonaj-opsežnijedjeloKa men pra vi smut nje ve like,teološkaicrkvenopovijesnaraspravaouzrocimarimsko-bizantskogaraskola,tereligioznispjevSve ta Ro xa lia pa nor mi tanska di vi ca,njegovonajuspjelijepjesničkodjelo.
Posvećujućipozornostjeziku,protivioseutjecajuneslavenskihjezika,osobitoturskoga,iakosepodutjecajemsvojegalokalnogagovoraiškolovanjaisamslužiotuđicama,uzkojeječestodonosiosinoni-me.Pisaoještokavskomikavicom,nasta-lomnatemeljuposavskogagovora,oboga-ćujućijejužnohrvatskom(dubrovačkom,
KA NJUR SKI
45
tj.ijekavskom)ikajkavskomknjiževnomtradicijom.Osobitupozornostposvećivaojenazivlju,kojeje,ponajprijeteološko,pre-uzimao»izrazličitihknjigailiričkih«(Bar-tolKašić,JakovMikalja,AndrijaJambre-šić,ArdelioDellaBella,IvanBelostenec)ilijepremanjimastvaraoprevedenice.Uraznolikomgrafijskomsustavuonogado-bapisaojepremapočetnicama(abecevice)štosuihisusovciizdavaliidijelilizaopi-smenjavanjeslavenskogapuka.Glavnijeslavonskipredstavnikbarokauhrvatskojknjiževnosti.
IstraživanjaZlateŠundalić2003.po-novnosuaktualiziralatezuTomeMatićadajeNa uk kar stjan skiisusovcaPetraKa-nizija(Zagreb,1761.)zapravodrugo,dosadanepoznatoizdanjeMa le bo go slo vi ce. Tajjekatekizam(čijipuninaslovglasi:Nauk kar stjan ski sver hu pet po gla vjah Pe tra Ca ni sia Drux be Isu so ve, na pi tanya i od govorezatriszkulerazdilyen,sobicsainimamolitvami,srazlicsitihpismah,snaredba mi Bra tin stva od na u ka kerstyan skoga i prosctenyih od sve tih ota cah pa pah rim skih ovo mu Bra tin stvu do puscte nih, u vrimepakoSvetihMisionahoJednomuizDruxbeIsusoveMisionarupodilyen.UzmnoxenipozapovidipriuzviscenohagospodinagospodinaArcibiskupazasveko li ke xu pe i sku le na ro da Illyric sko ga u kolocsanskomuArciBiskupatuzaucsiti
na regyen )tadašnjikalačkinadbiskupJó-zsefBatthyánydaoizdatizapotrebeškol-skogavjeronaukapodunavskihHrvata,kojisubilipodnjegovomjurisdikcijom.
ZapodunavskeHrvatevažanizbogto-gaštoseudjeluPri mo guc hi i sard ce nadvladajuchirazlozi(1760.)oštrosuprotsta-vionametanjurackogaimenaHrvatimaihrvatskomjeziku.Upredgovoruteknjigenapisaoje:»Budućijapočeoodjezikaili-ričkogagovoriti,akobiihotiomučati,nemogu;danikojijeziknašzovuracki.Pri-šišenamporugu,vlaškuovuperaču,ko-jomvaljalobitakoustaotrti,dasepokojinačinopratimogadiahusasvimDunavom,pokojemudovezošeseiđućistrbuhomzanašimkruhom.«Topokazujedajevećtada,sredinomXVIII.st.,uočavaojasnenarodneijezičnerazlikeizmeđuHrvataiSrbauPodunavlju.
Djela:Obi la to du hov no mli ko,Zagreb,1754;Bogolyub stvo na posctenye sve to ga Fran ce ska Sa ae rie,Ternava,1759;Utoc siscte Bla xe noj Di vi ci Ma rii,Mneci,1759;Ma la i sva ko mu po trib na bogo slo vi ca,Ternava,1760(1762²,1764³,17664, 17735);Primoguchiisardcenadvladajuchiuzroci, Zagreb,1760;Bo golyub nost mo li tve na,Ternava,1766(Budim,1794²,Zadar,1806³,Budim,18134, Zagreb,18935);Ka men pra vi smutnye ve li ke,Osik,1780;Sve ta Ro xa lia pa nor mi tan ska di vi ca,Becs,1780(pretisakVinkovci,1990),(Požega1863²,Vinkovci1994³,19964);Kratkapromišljanja.Mo-litveo.AntunaKanižlićaDruž.Isuss’apoštol-stvommolitvezakatoličkaposlanstvapoSlovni-cihnajugu,u:B.Baudrand,Razmišljajovodobro, Rim,18654;PjesmeAntunaKanižlića,AntunaIvanovićaiMatijePetraKatančića,u:Sta ri pi sci hr vat ski,26,Zagreb,1940;Izabranadjela,Vin-kovci,2000.
Lit.:T.Matić:ŽivotiradAntunaKanižlića,u:Sta ri pi sci Hr vat ski,26,Zagreb,1940;Z.Šundalić,Stu de nac ne be ski : Mo li tve ni ci u hr vat skoj književnostiod16.dokraja18.stoljeća(sposebnimosvrtomnaAntunaKanižlića),Split,2003;Hr vatska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;Hr vat ski bi ograf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
R.Skenderović
K A NJUR SK I , Đuro (Kanyurszky,György)(Lemeš,9.III.1853.–Višegrad,Peštanskažupanija,23.V.1920.),svećenik,teolog,orijentalist,crkvenipisac,sveuči-lišniprofesor.SinjeAntala,lemeškogali-ječnikaiprisjednikasudbenogastolaBač-
A.Kanižlić,Bogolyubnost molitvena, Ternava,1766.
KANJURSKI
46
ko-bodroškežupanije,iFriedericke,rođ.Schillein.TeologijujestudiraoubečkombogoslovnomsjemeništuPazmaneumod1872.do1875.,kadajezaređenzasvećeni-kauKalači.Akademske1875./76.studiraojenovoarapskiiperzijskijezik.NastaviojestudijuAugustinskomzavoduuBeču1876.,gdjejedoktorirao1877.Biojeka-pelanuSonti1878.NaMuškojučiteljskojškoliuKalačipredavaoje1880.-82.,abiojeipropovjednikkalačkeprvostolnecrkve.RedovitijeiprofesorbiblijskihznanostiiprefektteološkihstudijauKalači1879.-82.,anabudimpeštanskomjesveučilištupredavaosirski,kaldejskiiarapskijezik1883.-1919.
Zatisakjepriredioitiskaosvojepropo-vijedi,napisaojepriručnugramatikuarap-skogjezika,astručneradove,članke,pje-smeiprijevodeobjavljivaojeuonodobnimstručnimčasopisima,tjednicimaidnevni-cima:PázmányFüzetek, Re li gio, Ko runk, Kat ho li kus He ti lap, Ka loc sai Néplapidr.NajpoznatijimujepolemičkispisA ho rebibálvány(Idol s Ho re ba)protivCharlesaTilstonaBekeaiVoltairea.Snekolicinomteologauređivaojebudimpeštanskičaso-pisKatholikusTheologiaiFolyóirat1883.-84.,abiojeijedanod177članovaosni-vačaPovijesnogadruštvaBačko-bodroškežupanije(madž.Bács-BodrogVármegyeiTörténelmiTársulat)uSomboru1883.Pre-mapisanjusubotičkoglistaSzabadkaésVidékeiz1896.,sudjelovaojenaizborimazaMadžarskidržavnisabor.
Djela:Azélethalálaésahalálélete,Kalocsa,1879;Aműveltségszabályainövendékpapokszámára,²Budapest,b.g.;Istenésavilágszelleme:Pünköstvasárnapiszentbeszéd(posebniotisakizčasopisaKatholikusHitszónok),Budapest,1880;Alegyőzöttkirálydiadala:Nagyböjtibeszédsorozat,Kalocsa,1880;Ahorebibálvány:PolemikusértekezésCh.BekeésVoltaire(posebniotisakizčasopisaRe li gio),Budapest,1881;Maszkilsirjedhidhüth : Örömkölteményekének Ru dolf és Ste faniaőfenségeikegybekelésealkalmábóléstiszteletökreirtaWolfJózsefkalocsairabbi(posebanotisakizčasopisaEgyetemesPhilologiaiKözlöny), Budapest,1881;Aklasszikusarabnyelvtankézikönyve,Bécs,1882;Anagyáldozat:Nagypéntekiszentbeszéd,Budapest,1886;P.Pázmány,A rómaianyaszentegyházszokásábúl,mindenvasárnapokraésegynehányinnepekrerendelt
evangeliomokrúlpredikácziók,1-2,ur.Kanyur-szkyGyörgy,Budapest,1903-1905.
Lit.:A Pal las nagy le xi ko na,10,Budapest,1895;J.Szinnyei(ur.),Magyarírókéleteésmunkái, 5, Budapest,1897;Magyar Ka to li kus Le xi kon,6,Bu-dapest,2001;A.Lakatos(ur.),AKalocsaBácsiFőegyházmegyeTörténetisematizmusa17771923, Kalocsa,2002.
S.Beretić
KAPELA (srednjovj.lat.cappa:plaštskukuljicom;demin.odkasnolat.:capella),ukatolicizmumanjibogoštovniprostor,većiodoratorija,amanjiodcrkve.Nastalesuizmalogabogoslužnogaprostora(orao-torija)nafranačkomdvoru,gdjesečuvao ogrtačsv.Martina,biskupaToursa372.-379.Prematradiciji,mladiMartin,dokjejošbiorimskivojnik,prepoloviojesvojbojniogrtačkakobipolovicudaoprosjaku,aodpreostalepolovicenapraviojemanjiprekrivačzaramena(lat.capella).Usnuposlijetogavidiodajeprosjakbioprerušes-niIsus.Ogrtačjedospiouposjedfranačkihkraljeva,kojisugačuvalikaorelikviju,asvećeniciufranačkojdvorskojkapelizvalisusekapelanima.Otadasekapelevežuuzvladarskedvorovetesuseunjimačuvale relikvijeiliturgijskipredmeti.Poslijesekapelepodižukaosamostalnegrađevine, npr.kaozavjetnidarudobakugeilikaodiovećihobjekata,poputcrkveilikatedrak-le(apsidalneuzapsidu,bočneupokrajnjojlađi),bolnice,zatvora,školeisl.Mogubitiiusklopusamostana,groblja(pogrebne,ukojojjeizloženotijelopokojnikaprijepokopa,inadgrobne,kojeslužekaospon-menik),bolniceidr.Postupnjujavnostirazlikujuseprivatnekapele,kojimasemožekoristitijednaosobailiskupina,npr.privatnabiskupskailisamostanskakapela,zatimpolujavne,kojesudijelomdostupnejavnostiilisepovremenorabe,npr.uslučaa-ju većegbrojahodočasnika,tejavne.Čestoimajuoltarigrobnicu,kadasuihpodizaleobiteljispravomukopa.Kapelomsenazivaicrkvicakojanemakrstionicenisvećenir-kakojijeopslužuje.Osimdeminutivnogaznačenja,kapelicomsenazivajuimanjisai-kralnispomeniciururalnomambijentukaoobliciiskazivanjapučkeduhovnosti,običb-nouzputoveilinaraskrižjima,podignuti
kaNJUrSki
KAPELA
47
radizavjetovanjailizahvalnostisvecimai/iliBogorodici,premdaseuBačkojkatkadazovuikapelom.Usvijetuunovijevrijemepostojeikapelenamijenevjernicimavišekršćanskihkonfesija,pačakinekršćanima(Židovima),npr.aerodromske.
U Subotičkojbiskupijinemaslužbene evidencijeokapelama.Najvećisebrojnalazinagrobljimaikalvarijama,doksukapeliceururalnimdijelovimarazmjernorijetke.NekeodkapelaikapelicaimajuvažnostzapodunavskeHrvate.
Lit.:S.Beretić,Božjiprijateljisnamanaputu, Subotica,2002;Općireligijski leksikon,Zagreb,2002;Hrvatska enciklopedija,5,Zagreb,2003;Istarska enciklopedija,Zagreb,2005.
Bač.Onastankukapelesv.AntunaPustinjakapostojivišepučkihpredaja:premajednojjenastalajošupredturskodoba(1526.),premadrugoj,kojaseoču-valaunarodu,podigaojujeturskipašauznakzahvalnostištomujejedanredovnikizliječiosinaskinuvšimumrenusočiju,nonajvjerojatnijesujepodiglipreplašenikatolicizavrijemeturskevlasti.Nalaziseoko5kmjugoistočnoodBača,nalijevojobaliMostongeušumiFelićubliziniGuv-ništva.Sakristijuimaod1812.,oltarnusli-kusv.AntunaPustinjakadarovaoje1850.somborskitrgovacWilhelmHennel,novosvetohraništedobilaje1861.,MartinBekićdarovaojejednozvono1862.,KataLipo-vacizBačadarivalaje1864.maleorgulje,a1863.-64.cijelajepopločenažutimka-menom.NadbiskupJózsefBatthány1763.krizmaojeuovojkapeli.Redovitabogos-lužjadržesenadansv.AntunaPustinja-ka,trećidanUskrsaiDuhova,blagdansv.AntunaPadovanskogtenatrećidanBo-žića.God.2007.obnovljenojenekadtra-dicionalnohodočašćekatolikaizokolice.ŠokačkiHrvatiizBačaiokolicevjerskisuiemotivnovezanizatukapelu.Proglašenajenepokretnimkulturnimdobromodveli-kogznačenja.
Nagradskojkalvarijikapelujedaopo-dićinadbiskupPetarKlobousiczky1830.teonaidanaspostoji.Darovimavjernika1863.uređenajetakodaseunjojmogla
služitisv.misa.Kapelajeobnovljenazan-jednoscijelomkalvarijomuvrijemežu-pnikaMiroslavaOrčića1990-ih,aunajO-novijevrijemeobnoviojuježupnikJosipŠtefković.
Lit.:S.Beretić,Bačkrozpovijesti19.stoljeće,SubotičkaDanica:Kalendarza1985.god.,Bač,1985;Grad na Mostongi,3,Bač,1984;Zvonik, 4,6/2007,Subotica.
(J.Dumendžić)
Bajmok.Nasredišnjemgrobljunala-zisekapelasv.RokaizgrađenasredinomXIX.st.Misesedanasdrženaspomendansv.RokainaDanmrtvih.
Lit.:Schematismus cleri Archidioecesis ColocensisetBacsiensisadannumChristi1942., Colo-czae,b.g.;A.Mojzes,Bajmok utcanevei,Sza-badka,2003.
Bereg.Umjestuinjegovojbližojokos-licidvijesuzavjetnekapelice.JednujeudijeluatarakojisezoveRitovi,naraskrižjuseoskihputovajužnoodcrkvesv.Mihaea-laArkanđelaispodsamogasela,nedalekoodsvojukućeizgradila1925.jednabea-reškanjemačkaobiteljučijojsekućidotadastalnoosjećalopodrhtavanjetečudnepojave.Posvećena je Blaženoj Djevici MarijitejemještanizovuGospina kapelica.DokrajaDrugogasvjetskogratako-rištenajezaposvetunjivanaMarkovo.UkapelicijeprijebioGospinkip,alijeraz-bijen.Drugakapelicanalazisekodžupno-
Kapelasv.RokauBajmoku
KAPELA
48
gadoma,naizlazuizselapremanjivama.Podiglojujeseloiposvećena je sv.IvanuNepomuku,zaštitnikuispovjednika,gradi-teljamostovaiodpoplava(nedalekojeputzaBajskikanal).Prematradiciji,sagrađena jenakonubojstvadvojemladihkojimaro-diteljinisudalidaseuzmu.Uzavjetjeselonapravilotukapeludasevišeneponavlja takvatragedija.NalaziseudijeluselaČo-kot,gdjesumladiživjeli.Usredištuselupostojiikipsv.Roka,zaštitnikaodkuge,kodkojegaseuočiblagdanasv.Rokapjei-vajulitanijeimolisv.Roku.
Izvor:KazivanjeMariceLerićizBerega.(T.Lerić)
Bezdan.KadajeHrvatimaiSrbimaizmjestaŠtrbac,južnooddanašnjegBezda-na,kojisupočetkomXVIII.baviliovčar-stvom,jednegodineuslijednekogobolje-njauginuovelikibrojovaca,zavjetovalisusedaćepodićikapeluakoseoslobodenesreće.Uznakzahvalnosti,između1710.i1720.podiglisuodčvrstamaterijalakapelu Svetoga Trojstva(danasnaugluPu-steuliceiSomborskogputa,pokrajDomakulture).Prvihdesetljećaslužbusuunjojvršilisomborskifranjevci.Okokapelejeformiranogroblje,nopokapanjemrtvihnatomemjestuprestalojenakonformi-ranjanaseljaBezdaniizgradnjeprvemje-snecrkve1742.,kojusupodiglinaseljeniMadžari.Obnavljanaje1832.,1908.,1974.atemeljitorestaurirana1993.NajstarijijesačuvanikatoličkispomenikuVojvodinikojijepodigaonarod.Jošdvijekapeleiz-građenesu1880-ihnagornjemidonjemmjesnomgroblju.
Lit.:Schematismus cleri Archidioecesis ColocensisetBacsiensisadannumChristi1942., Colo-czae,b.g.;F.Bala,BezdanskazavetnakapelasvetogTrojstva,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998;http://mz.bezdan.org.rs.
Bunarić.NazajedničkomkatoličkomipravoslavnomsubotičkomsvetištuMaj-keBožjeBunariću,uzpravoslavnukapelupodignutu1885.,zakatoličkevjernikepo-dignutajemalakapela1893.(premanekimpodacima1896.ili1900.),apreuređena početkom2000-ih.Od1968.posvećenajesirakuškojGospiodSuza.
Lit.:A.Stantić,NastanakhodočašćanaBunarić,Zvonik,11/1998,Subotica;D.Csúszó,Könyörgésünkszínhelyei,5,Szabadka,2008;S.Beretić,Čudesnabunarićkanoć:Propovijedi, Subotica, 2010;http://rs.heritage-su.org.rs.
Čonoplja.Nakalvarijinamjesnomgro-bljumalazavjetnakapelasv.AntunaPadovanskogapodignutaje1878.uspomennažrtvekolereiz1873.Novapogrebnakapelaizgrađena je 1986.
Vodicaikapela Srpne Gospenalaziseuz staruljetnucestukojaspajaČonopljuiLemeš(srp.SvetozarMiletić).Umikrode-presijiispodneštovišeTelečkelesnezan-ravniprijesenalazioslabijiizvor,kojijeposlijeadaptirantesesadaiznjegavodaisisavanjemizvlačinapovršinu.Okolicaizvoraozelenjenajepretežitostablimatopoletepredstavljaugodnumanjuzelenuoazu.Tuje1894.podignutamanjakapelasdvatornja,auznjuiraspelo.Posvećena
Kapelicasv.IvanaNepomukauBeregu
KapelaSrpneGospekrajČonoplje
KAPELA
49
jeMajciBožjojteje,uzvodicu,postalahodočasničkomjestopretežitovjernikaizČonopljeiLemeša,aliiSombora,osobitožiteljaGradinaSalaša.Postoljestarogkrižaobnovljenoje1990-ihtejepomaknutouzsamuvodicu,aispredkapeleje,prigodomproslavestoteobljetnicenjegovegrad-nje,podignutnovikriž.Svetemiseslužesečetiriputanagodinu,anazivSrpnaGospaupućujenatodasesredišnjasvetamisaodržava2.srpnjauvrijemeljetnihžetvenih radova.Toga sedana slavioblagdanPohođenja BlaženeDjeviceMarij-je.Umadžarskomgovornompodručjutajseblagdanidaljeslavi2.srpnjapaseudomaćemkatoličkompukublagdanidaljezoveSrpnaGospa.
Lit.:M.Marjanović,Vodautriobičajasombor-skihsalašara,u:Tija voda : gutta cavat lapidem, NoviSad,1995;M.Marjanović,CrkveuČonoplji:V.Besedeš,VodiceporedMostonge,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998;Miroljub,3/2008,Sombor.
(M.Đanić)
Đurđin.UCrkvisv.JosipaRadnikaod2000.štujeseuzasebnojkapeli Crna Gospa.
Lit.:Zvonik,9/2002,Subotica.
Lemeš.Prvakapelaizgrađena je 1776. ŽupnikBoltoAgatić izgradio jenovukalvariju1924.-28.Kalvarijajeneposred-nopokrajžupnecrkve,anauzvisinikojadominiraselompodignutajeimpozantnakapela Blažene Djevice Marije Posredniice Milosti.Naistomjemjestubilastarakapela,kojajetadasrušena.Nazidukae-pelenalazisemramornapločasimenima38mještanapoginulihuPrvomsvjetskomratu.Služilajekaohodočasničkomjestodo1945.,nakonratajezapuštena,obnovilisuježupniciMarkoVukov(1986.-94.)iAntalEgedi(od1995.).Usamommjestunekoli-kojeplemićkihporodicaimaloobiteljskekapele(kapelaŠimeVidakovićaKajtinova, kapelaMandić,kapeladr.AdamaVidako-vićaDelićevaidr.)kojesuserabilekaostajalištaosvetkoviniTijelova,asrušene suudrugojpoloviciXX.stoljeća.
Lit.:A.ČotaRekettye,Lemešuosimuplemenitogravničarskogdrača[10.],Klasje naših ravni, 9-10/2010,Subotica.
Monoštor.Namjesnojkalvarijinagro-bljunalazisekapelasv.AdalbertaMučenipka,podignuta1907.Doizgradnjemrtvač-niceslužilajekaopogrebnakapela.Izvansela,gdjeseKiđošulijevauVelikibačkikanal,nalazisekapelicaposvećenaGospiizgrađena1926.,kojunarodštuje,alinijecrkvenopriznata.
Lit.:V.Besedeš,VodiceporedMostonge,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998.
(A.Đipanov)
Sombor.Prvusomborskukapelu,kojajeposvećena Sv.Križu,izgradiojeMa-tijaMandić1725.nagradskomegroblju,ali ona višenepostoji.ZavjetnukapelunaKrpežiSalašimapodigaojeudrugojpoloviciXIX.st.somborskisenatorIvanAmbrozović(1789.-1869.),aporušena je 1950.Kalvarijskakapela Trpećeg Isusaiz1764.ibolničkakapelasv.Josipaiz1936.postojalesujoš1942.,alisuihsrušilekoj-munističkevlasti.ČasnesestreNašeGospeudvasusvojasamostanaiz1887.i1891.imalekapelusv.Josipa i kapeluBezgrješne Djevice Marije,svedonakonDrugogasvjetskograta.Kapelasv.Pavlaapostolasazvonikomiz1807.nalaziseustražnjemdijelužupanijskezgrade:isprvajeslužila zanamještenike,akadajetajdiozgradepretvorenuzatvor,služilajekaozatvorskakapela.UrazdobljunakonDrugogasvjet-skogratanijevišeufunkciji.Predkapelom Gospe Lurdske iz1916.,kojujeudanašnjojuliciTomeRoksandićadaopodićiVince
KapelaBlaženeDjeviceMarije PosredniceMilostiuLemešu
KAPELA
50
Beretićsasestrama,zadnjisuseputslu-žilemiseprijetridesetakgodina.Kapela sv.IvanaNepomukaiz1751.,kojasenalaziprekoputažupnecrkvePresvetogaTroj-stva,sačuvalajeizvornioblik,aobnovlje-naje1999.NaVelikomkatoličkomgrobljunalazisekapelasv.Roka, čijajegradnjazavršena1879.,anaMalomkatoličkomgrobljukapelasv.Terezije Avilskeiz1905.
Kapelananovojsomborskojkalvari-ji,posvećenoj1924.Sv.Križu,postalaježupnomcrkvomSv.Križa1960.PokrajnjenekadašnjisomborskižupnikiopatGyulaFejérpodigaojesebiirodbinikapeluUskrsnućazamauzolej,kojidanasslužikarmelićanima.Kapelasv.NikoleTavelićanaBezdanskimSalašima,čijujegradnjuzapočeožupnikIvanJuriga,proglašenajecrkvomsv.NikoleTavelića1971.
UokoliciSombora,naČičovima,nalao-zisekapela SnježneGospeiz1781.,naNe-nadiću je kapelaBezgrješnogazačeća Blaažene Djevice Marije iz1929.,anaGradinijenakonDrugogasvjetskogaratažupnikIvanJuriganasalašupodzvonomadaptia-raomalukapelusv.AntunaPadovanskoga.
Lit.:V.Besedeš,VodiceporedMostonge,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998;S.Beretić,SomborskakapelaSnježneGospe;A.Firanj,KapelaBezgrešnogzačećaBlaženeDjeviceMarijeuNenadiću,u:Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca,Osijek–Suboti-ca, 2013.
Sonta.Kadajenaseoskomgrobljupo-dignutakalvarija1842.,izgrađenajeiza-vjetna kapela Srca Isusova,kojadominiragrobljem.Premausmenojtradiciji,podiglisujemještaniuzavjetodolujeituče,kojesuvišegodinanaDansrcaIsusovapusto-šileseoskapolja,tekolereikuge.Obnov-ljenaje1964.i2005.Uselu,napočetkuVojvođanskeulice,kojasenekadazvalaDrugisokakiliCrkvenisokak,smještenaje kapelicasv.Ivana.Neznasetočnokada
jepodignuta,alisevidinafotografijamaskoncaXIX.st.Kipjeukradentijekomrata1991.-95.,aobnovljenjeprijedesetakgo-dina.Nadrugomkrajuulicenalazisekipsv.Antuna,kojijetakođernestaotijekomrata.Obnovljenje2003.donacijomIvankeNyqvist,rodomSonćanke.
Lit.:M.Gudalj,CrkveuSonti,u:Seoske i salašarske crkve u Vojvodini,NoviSad,1998;J.Brdarić,Župasv.LovreuSonti,Zvonik,11/2002,Subotica;R. Silađev,Pričaofotografiji:Kapela,Hrvatska riječ,br.488,Subotica,3.VIII.2012.
(I.Andrašić)
Subotica. Međuprvim sakralnimobjektimauSuboticibilajezavjetnakapelasv.Roke,kojusunainicijativugradskihvlastifranjevcisgrađanimapodigli1738.,uvrijemeharanjakuge.Služilajekaožur-pnacrkvaod1773.dozavršetkaizgradnjecrkvesv.TerezijeAvilske1796.Premapro-jektuTitusaMačkovića,temeljitojepreuč-ređena 1884. KapelaSnježneGospenaČičovima
Kapelicasv.IvanauSonti
KAPELA
51
KoncemXIX. i početkomXX. st.ugledniidobrostojećigrađanidalisu,poprojektimaarhitekata,izgraditimonumen-talneporodičnekapelenasubotičkimgro-bljima.NajvišeihimauBajskomegroblju(10),zatimuSenćanskom(4),Pravoslav-nomkodDudovešume(3),Kerskom(2)ipojednanaŽidovskomiŠandorskom.Nakonnaredbeozabranisahranjivanjaizkućapokojnika,nasvakomegrobljupojednajeodabranazapogrebnukapelu,sobziromdagradskagrobljasvedodrugepoloviceXX.st.nisuimalaizgrađenemr-tvačnice.Međuostalima,naBajskomsugrobljupremaprojektuTitusaMačkovićaizgrađene kapeleVojnić(kasnijepostalasvećenička)iAntunovićAlmaški(unaro-duzvana»Tükreskapolna«,jersuukupo«-liheksagonalnogoblika,umjestokrovnihprozora,bilapostavljenaogledala/madž. tükör:ogledalo/odkojihsusesunčanimdanimaodbijalisunčevizraci)iz1879.teLichtneckerkapelaiz1913.(povremenoslužikaopogrebnakapela),zatimsutukapele Martina Vukovića i NándoraKertésza (sredinomXX.st.postalasvećeničkakape-la)iz1901.,kapela Stipana Peića Tukuljca (Peićkapela)iz1903.(danasseuglavnomonakoristikaopogrebnakapela),kapela Petra Dulića (Dulićkapela)iz1906.idr.Nagrobljusv.Roka(Kerskogroblje)kao
pogrebnaslužiporodičnakapelasv.Ane, kojujepodiglaAnaAntunović,rođ. Latie-nović,1886.
NadanašnjojkalvarijikapeluŽalosneGospepodiglesuobiteljiMukićiMalagur-ski1877.
Bolničkakapelasv.ElizabeteUgarske podignutaje1897.skupasbolničkimzgra-dama.Bilajezatvorena1956.-90.,odkadajeponovnootvorena.
Nekadašnjikipsv.Rokaizgrađenjena inicijativuudoveAntonijePertić,rođ.Marković,kojojje1856.odobrenonjegovopostavljanjenakrajugradskogašetališta,tadašnjeMadžarskeulice(nakrižanjudaj-našnjeKozaračkeiuliceLászlaSzekeresa).Kipjegledaopremaglavnojulici(danasul.MatkaVukovića),gdjejekapelasv.Roka,jerjenasvečevspomendanišlaprocesijaodkapeledokipasv.Roka.Uzkipjeodcigalapodignutpokrivenbaldahinsokru-glimstupovimanasvakomkutu.Uotvorujebiopostavljenkipsv.Rokavisine160cmnaniskomkamenompostolju.Isprednjegajebiokamenioltar,aokolojepostavljenaželjeznaograda.Kapelicujetemeljitoob-noviobračniparBubori1926.Podizlikomdasmetaprometu,kipje1957.premještenuvrtobližnjecrkveSv.Križa,baldahinjesrušen,astanovniciokolnihkućaraznijeli sugrađevnimaterijal.
Kapelasv.RokauSubotici
Nekadašnjakapelicasv.RokauSubotici
KAPELA
52
Ubiskupskomjedomubiskupskakapelasv.Pavla,zaštitnikabiskupije,zatimubiskupijskomsjemeništuPaulinumnalazisekapela Fatimske Gospe,ausvećenič-komdomuJozefinumkapelasv.Josipa.
Samostanskesukapelekapela Crne GospeufranjevačkomsamostanuuSubo-tici te kapelasv.DominikausamostanučasnihsestaradominikankiuSubotici.
Izvor:KazivanjeGyörgyaMolnárMegyerijaizSubotice.
Lit.:G.Tormásy,A szabadkai római kath.főplébániatörténete,Subotica,1883;I.Iványi,Szabadkaszabadkirályivárostörténete, 2, Subo-tica,1892;A.Rudinski,Subotičkagrobljainadgrobni spomenici,specijalističkiradnaposlijedi-plomskimstudijamazaštite, revitalizacije iproučavanjagraditeljskognaslijeđanaArhitekton-skomfakultetu,Beograd,1980;S.Beretić,250godinasubotičkezavjetnekapelesvetogaRoka(1738.-1988.),SubotičkaDanica:Kalendarza1991.god.,Subotica,1990;Zaštitar, 1, Subotica, 2006;D.Csuszó,Könyörgésünkszínhelyei,5,Sza-badka,2008;A.Kopilović,SvetišteMajkeBožjeodsuzauSubotici–Bunarić,Klasje naših ravni, 5-6/2011,Subotica.
(S. BačićiP.Skenderović)
Tavankut.Štovanjesv.Anebilojeraširenonatavankutskompodručjujošuturskodoba.Premapredaji,1870-ihškolskasudjeca,igrajućisenaledinikrajsalašarskeškoleiz1852.,otkrilaušikarikopanibunar,učijojsuvodiugledalilikženesdjetetom.Došavšisodraslimaradi
provjere,mještanisuzateklipovećipapirzapletenutravunakojemjepisalo»SzentAnna«.TojepotakloKalmanaSkendero-vićadasagradimalukapelu,bezvrata,ukojujemoglaućisamojednaosoba.Na-bavljenajeislikasvete Ane,pobožnisesvis-jetokupljaoiobavljaoprivatnepobožnosti,aubrzojeilokalnitoponimokokapeledobionazivSvetaAna.KadasugradskevlastiudogovorusKalačko-bačkomnad-biskupijomodlučile1910.graditicrkveposalašarskimnaseljimauokoliciSuboticeiprvasepočelagraditiuTavankutu.ZahtjevžiteljaGornjegaTavankutadatobudeunjihovumjestuodbijenjesobrazloženjemdamjestonijenasredokraćiprostoraizo-međuKumbajeiMirgeša (srp. Ljutovo) te jeuDonjemTavankutu,kaosredišnjemnaselju,izgrađenacrkvaPresvetogSrcaIsusova.StanovniciGornjegaTavankutanisusestimemirilitejeveleposjednikMateVuković1924.kupiolanacpašnja-kaiosvojemtroškuizgradionovukapelu.Kapelajeoslikana,imaoltar,križniput,klupe…Sv.misaisprvaseslužilasamonaproštenjesv.Ane,anakonDrugogasvjetskograta,zavrijemežupnikarodomizGornjegTavanktutaIvanaLebovića,počelaseslužitisvakenedjeljeiblagdana,osimuzimskimmjesecima,aoddolaskažupnikaFranjeIvankovića1998.prekoci-jelegodine.
Lit.:A.Gabrić,Čudanjendekidrugebunjevačkepripovitke, Subotica, 1999.
(T. Žigmanov)
Žednik.Usklopucrkvesv.MarkaEvanđelistaranijazimskakapelajeod2002.posvećena Blaženoj Mariji od PropePtogIsusaPetković.NaČantavirskomputu,naulazuuNoviŽednik,naposjeduobiteljiKujundžić,nalazisekapelicaposvećena Gospi,alislikanijesačuvana.Hodočastilosedo1950-ihgodina.
Izvor:Kazivanjepok.MarijeMilodanovićizŽed-nika.
(K.Ostrogonac)
KapeleumadžarskomdijeluBačke. Bajskakapelasv.Ivanaizgrađenaje1876.IdućejujegodineposvetiobajskiprepoštKapelasv.AneuGornjemTavankutu
KA PI CA
53
GaborLatinović.Predkapelicomjekipsv.IvanaNepomuka.Nakalvarijskombrežulj-kuzvanomBrižinakapelaposvećenaDje-viciodSedamŽalostipodignutaje1836.,aobnovljena 1998.
KalvarijskihkapelaimauBaškutu(madž.Vaskút,1824.;2007.obnovljena),Aljmašu(madž..Bácsalmás,podignuta1882.),Bikiću(madž.Bácsbokod,1895.;građenasnovčanompotporomponajvišeAneVidaković),Mateviću(madž.Mátétel-ke,1897.),Sentivanu(madž.Felsőszentiván,1903.),Čavolju(madž.Csávoly,1904.),Gari(1911.),Kaćmaru(madž.Katymár,1912.),Santovu (madž.Hercegszántó,1913.dalajujepodignutiobiteljŠirok)idrugdje.
NabačkimsvetilištimazvanimaVodi-ca(premaIványiju,uBačkojihjebilode-set)podizanesukapelekrajizvorakojimajepripisivanačudotvornamoć.NabajskojVodiciudrugojpoloviniXVIII.st.kapeluposvećenuMalojGospidaojepodignutiSebastianSchmidt.Danasjenajposjećeni-ja,unjojseodržavajumisnaslavljazasvetrinarodnosti:Madžare,HrvateiNijem-ce.ČavoljskaseVodicanalazinačesticizvanojBožjaleđa.Kapelicajeposvećena1874.OltarnaslikaprikazujeDjevicuMa-rijuPomoćnicu,aukapelijeiGospindr-venikip.OvamosehodočastiponajprijenaGospineblagdane.NakaćmarskojVodicikapelaposvećenaUznesenjuBl.Djevice
Marijepodignutaje1884.Obnovljenaje1924.,nakon1945.zapuštenajeiozbiljnooštećena;napoticajmjesneHrvatskesa-mouprave,zahvaljujućimilodarima,kapelajepotpunoobnovljena2010.Nasantovač-kojVodici,kojasenalazinačesticiBabinaleđa,kapelicuposvećenuMalojGospi1874.daojepodignutinekikolutskiNijemac,čijijeslijepisinnatamošnjemizvoruozdravio.God.2004.posvejeobnovljena.
Lit.:L.Nebojszki,AcsávolyiVodicakápolna, Ba-jaiHonpolgár,2005.február.
(Ž.Mandić)S. Bačić
KA PI CA,odjevnipredmetuŠokicaizSonteiuBunjevaka.UŠokacanaglavisujenosileženeodudajepasvedosmrti.Djevojkabiprviputstavljalanaglavubo-gatourešenukapicunadansvojegavjen-čanja.Poputsvihostalihdijelovanarodnenošnje,rađenaodmaterijalaizkućneradi-nosti.Osnovasetkalana»stativama« odkonopljanogaplatna,ašaresuručnoveze-ne.Kakonebigubilaoblik,učvršćivalasekonđama(punđama),odprutaipletenih,umetnutimaizmeđupodstaveiplatna.Nakartonbisenašivalazastavica, na njuzlata ra, itvorilebilukiznadčela.Zauresebisestavljalejošimigoče, cvrčki, trep ki i bočići. Staresuženeprekokapicepovezi-valezagasitumaramu.
UBunjevakajevrlosličnakonđiukojususlaganepletenice,arazlikajeunačinupovezivanjaiutomeštokapicaotkrivaje-
KapelaMaleGospenabajskojVodici
KapicauŠokiceizSonte
KAPICA
54
dandiokosesprijeda.NosilesujeudaneBunjevke,kojenikadanisuišlegologlave.Nosilaseispodmarameilisamostalno.Iz-rađivanajeodrazličitihmaterijala:svagda-njesušivaneodtkaninakojesusemoglečestoprati(npr.cic,piket...),azasvečaneprigodeizrađivanesuodsvileisamta.Mo-glesubitiiukrašenevezom.
Lit.:A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;M.Bosić,ŽenidbeniobičajiŠokacaHrvatauBačkoj, NoviSad,1992;Na rod ne noš nje Hr va ta u svi je tu :TradicijskoodjevanjeHrvataizvanRepublikeHr vat ske,ur.J.Forjan,Zagreb,2006;Z.Tadijan,ŠokačkenarodnenošnjeuBačkoj, Son ta, 2011.
I.AndrašićiK.Suknović
KAPIJE GRADA,gradskavrata,rampenaprilaznimputovimaugradove.KadasuSomboriSuboticauzdignutiurangslobodnogakraljevskogagrada1749.,od-nosno1779.,ueliberacijskimPoveljamapropisanojedazbogopćihpotrebaiunue-tarnjesigurnostibuduokruženišancemizidovimapouzorunadrugeslobodnekra-ljevskegradovetedaseizgradevrataiop-skrbestražom.USuboticisuugodinamanakontogašančevibiliizgrađenipremaplanovimagradskogageometraGabrijelaVlašića,aulaznasuvrataugradizgrađena tijekomXIX.st.uzglavneprilazneputove.Uznjihsupodignuteistražarniceilicarid-narnice.Potimsezgradamakaonazivzagradskavratakoristiitrošarina,budućidasunagradskimvratimanaplaćivanedaćenatrgovačkurobukojaseunosilaugrad(uvoznina),uključujućiipoljoprivredneproizvode.
UodnosunanaseljabačkihHrvata,najvišeseznaosubotičkimkapijamaitroč-šarinama.OkoSuboticebilojesedamkak-pijastrošarinama:Bajska trošarina bila je izvanšancanaBajskomputu(potkrajXX.st.objektjebioufunkcijiomladinskogadoma,sadajeuruševnomstanju);Halaška trošarinanalazilasetakođerizvanšanca,uzHalaškiput,priježeljezničkeprugezaSombor,pokrajžidovskogagroblja(srušem-naje1980-ihprigodomizgradnjeveliketrafo-stanice);Majšanska kapijanalazilaseslijevestraneprijeMajšanskogamosta
(bilajeusklopudrvare,asrušenajeprijenekolikogodina);Segedinska kapija na-lazilasekrajSegedinskogputa,naspramdanašnjeUliceJovanaMikića,asrušena je vjerojatnouprvojpoloviciXX.st.,kadasegradpočeoširitipremaPaliću;Šandorska kapijauvrijemeizgradnjesredinomXIX.st.nalazilasenastaromPetrovaradinskomputu,kojijetadazaobilazioseloŠandor(srp.Aleksandrovo)–danasjeufunkcijitrgovačkogposlovanja,analazisenaugluIzvorskeuliceiBeogradskogaputa,uzsambivšiparnimlin.Pučkitoponim»Šandorš-skakapija«zadržaosedodanas;Somborska kapijanalazisekrajsomborskogaputaizmeđuhipodromaistočnetržnice.Izgrap-đenajepremaprojektuTitusaMačkovića1890.ibilajezaštićenispomenikkulture.Srušenaje1998.,naistomemjestuizvedez-najenjezinareplika,alijeokrenutaza45°premaHipodromskojulicizbogizgradnjetržnogcentraizanje.IzaSomborskekapio-jebilojenekadašnjetramvajskookretište.NogometnistadionBačke,kojisenalaziprekoputatrošarine,čestosenazivaiigras-lištemkrajSomborskekapije,apougledunanjeganogometnistadionSpartakanazi-vaseigralištemkrajŠandorskekapije.
Lit.:S.Bačić,Povelje slobodnih kraljevskih gradova Novog Sada, Sombora i Subotice, Subotica, 1995;L.Sekereš,Subotičkakrstarenja,Rukovet, 4-6/2006,Subotica.
A.Rudinski
KA PO NJA (madž.koponya:lubanja),sa-laškonaseljenacestiSubotica–Sombor17kmjugozapadnoodSubotice.Širepodruč-jenalaziseistočnoodMišićevaijužnoodTavankuta.Teritorijalnojepodijeljenoiz-međuMaleBosneiTavankuta.Danasima
NekadašnjatrošarinakrajSomborskekapije
kaPica
KA PO NJA
55
tridesetaksalaša.Stanovništvojeuglav-nomhrvatskenacionalnosti,abavisepo-ljoprivredom.KrozKaponjuprotječejedanpritokKrivaje,kojisenapodručjuĐurđinaspajasBajmočkimpotokomuDolac.Natomjepritoku,sjevernoodcesteSubotica–Sombor,podignutabrana,kojomjefor-miranoakumulacijskojezeroSkenderevo.
PremaL.Szekeresu,kojisepozivanaGyörgyaGyörffyja,područjese1198.spominjepodimenomItod(Ytoud),a1406.kaoIklod.Uturskompopisuiz1578.ubi-lježenajepustaraKaponubliziniTavan-kuta.KaoKaponjanavodiseupritužbamasubotičkihSrba1744.,kojisuseprotivilirazvojačenjugrada.Tvrdilisu,međuosta-lim,dajegradzatajioUgarskojkraljevskojkomorinekolikopustara,kojenisumeđu12kojesupripaleSentMárii(Subotici)prilikomrazvojačenjagrada1743.Radirješavanjasporovaioptužaba,uSuboticujeulistopadudošlopeteročlanopovjeren-stvo,učijemsusastavubilibarunigeneralFranzAntonEngelshofen,kojijezastupaoDvorskiratnisavjet,tegrofAleksandarPatačić,savjetnikUgarskedvorskekance-larijeibratnadbiskupaGarbrijelaPatačića.Kakojemeđunavodnozatajenimpustara-mabilaiKaponja,povjerenstvojenalicumjestasaslušalosvjedoke,kojisuizjavilidajeKaponjabiladioTavankutaidani-kadanijebilasamostalnonaselje.Povjeren-stvojekonstatiraloipostojanjeruševinanauzvisiniiznadrječice,kojejeucrtanoiukartuslobodnogakomorskogatrgovištaSzentMária(Subotica)vojnogainženjeraKaysseraiz1747.,alikakoiskapanjanisurađena,kasnijejepreciznalokacijaostalanepoznata.Konačnosu2010.istočnooddanašnjeakumulacijenađenitemeljisred-njovjekovnecrkvice,iskopanasu84grobaizXII.iXIII.st.tenekolikosrebrnihnov-čićaizXI.iXII.st.
BilajepoprišteKaponjskebitke,naj-važnijegadogađajauSuboticiiokolicitijekomrevolucionarnihratnihdogađaja1848./49.PrethodiojojjeulazaksrpskihpostrojbauSombor11.II.1849.,izkoje-gasuseprijetogapovuklihonvediiMa-džarskanacionalnagarda,aizbjeglisui
mnogibunjevačkiimadžarskiuglednici,međukojimaisomborskisenatorIvanAmbrozović(bijegpredprogonomkatoli-kaodstraneRa ca Ser bi a na caopisaojeudesetercu).Nakontogagradjebioizložen
pljačkisrpskihpostrojba,kojesuuBajuiBajmokušle14.II.Kakojesrpskavoj-skakontroliralagotovosvaselasjeverneBačke(osimJankovca,MilkutaiTatahaze),alineiSuboticusokolicom,sljedećivojniciljbilajeSubotica,čijisusestanovniciodsamogapočetkamadžarskerevolucije15.III.1848.svrstaliuzpokretzaneovisnostLajosaKossutha.PlaniranimosvajanjemSuboticeiSegedinasrpskesnagespojilebisesaustrijskimauborbiprotivmadžar-skihpostrojba.Srpskepostrojbeulogorilesuse4.III.udolinikodkaponjskečarde,asubotičkijemagistratodbioultimatumzapredajugrada.Nakontogavojnizapovjed-nikSuboticepotpukovnikLászlóGál5.III.ujutronapaojesrpskesnagenaKaponji,alijebioprisiljennapovlačenje.NotokbitkeodlučilisuBunjevciiMadžariizizbjeglesomborskepostrojbeMadžarskenarodnegardepodzapovjedništvomkapetanaFra-trića,kojisu,iakopotisnuti,očuvalipore-dakizaustavilinapadsrpskihsnagateiz-veliprotunapadnasrpskuvojskuinatjeralijenapovlačenjedoSombora.Osimlokal-nogaznačenja(otklanjanjevojneprijetnjeSubotici),bitkajeimalaišireznačenjejersenakonnje,zbogmnogihuzroka,vojnasituacijaucijelojBačkojiuopćeusrpskompokretuizmijenilanaštetuSrba.Uspo-mennabitkuuproljeće1899.uSuboticijeispredzgradeNacionalnekasine(madž. NemzetiKaszinó,danaszgradaGradske
Kaponja:1.Arheološkonalazište;2.Spomenik
KAPONJA
56
knjižnice)podignutspomenik–mramorniobeliskvisine10metara,načijemjevrhubioturul,pticaizmadžarskemitologijeodoseljavanjuMadžarauPanonskunizinu.VlastiKraljevineSHSvećsuprvihgodinauklonileturula,a1926.-27.iobelisk,čimejedominantnipoložajnatrgudobiospo-meniksamozvanomucaruJovanuNenadu,postavljen1927.Obnovljenje1941.iuklo-njennakon1945.NovispomenikposvećensvimžrtvamapodigaoјеgradSuboticana150.godišnjicubitke5.III.1999.iznaddolanaKaponji,pokrajglavneceste.Izvedenjeumramornomkubusuuoblikuobeliskasastiliziranimkrižemitrojezičnimtekstom.
Lit.:I.Iványi, Szabadkaszabadkirályivárostörténe te,1,Szabadka1888;I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelnévtára, 2,²4,Szabadka,1909,1907;J.Šokčić,Su bo ti ca preiposleoslobođenja,Subotica,1934;B.VojnićHajduk,Mojgradudavnini:Subotica:1391.do1941.,Subotica,1971;L.Szekeres,Szabadkaihelyne vek,Szabadka,1975;L.Szekeres,KözėpkoritelepülésekĖszakkeletBácskában,Újvidék,1983;A.Hegediš,Somborurevoluciji1848/49.,ZbornikMaticesrpskezaistoriju,38,NoviSad,1988;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;A.Sekulić,Hrvatskibačkimjestopisi,Zagreb,1994;L.Mađar,Nazivimestaistanovnikasubotičkenahijepremapopisuiz1570.do1578.,Ru ko vet, 1-2-3/1995;M.Petrov,Bačkaurevoluciji18481849,NoviSad,1999;B.Duranci,V.Počuča,JavnispomeniciOpštineSubotica:Aszabadkaközségköztériemlékművei,Subotica/Szabadka,2001;L.Sekereš,Subotičkakrstarenja,Ru ko vet, 4-6/2006,Subotica;AKaponyaiütközet1849.március5.:Kaponjskabitka5.mart1849.,Subo-tica/Szabadka,2007;M.Bara,T.Žigmanov,Hrva ti u Voj vo di ni u po vi je sti i sa daš njo sti : Osnov ne činjenice,Subotica,2009;Zs.Szabó,CrticeizpovijestinaseljaBačkeusrednjemvijeku, Su bo ti ca, 2010;Hrvatskariječ,444,450,Subotica,23.IX.i4.XI.2011.
S.StantićiS.Bačić
KA RA BA (rum.karabe:melodijskesvira-lenagajdama;gajdice;frulica),pastirskasviralaodtrske.Čuvajućistadapodolovi-ma,pastirisuodtrskepravilisviraluka-kobisviranjemprikratilivrijeme.Izabralibidebljustabljikutrskedugačkuoko50cm,očistilijeiznutra,izbušilipregradenačlancima,tenadonjemdijelutrskespo-moćušiljatapredmeta(užarenimčavlomilišilom)izbušilišestrupica,anagornjem
dijeluzasjeklipisak.Puhanjemunjudobi-valisusetonovesličnionimaizfrule,aliplemenitijegazvuka.Pravljenesuidvojnekarabeoddvijutrsakasastavljenihpčeli-njimvoskom,pričemususerupicebušilesamonajednoj.Sačuvanjezapisoizgle-dukarabe,kojijesastavioglumacGáborEgressy(1808.-66.)nakonpredstaveHamle tauSubotici5.II.1857.:»Frulaodtrsketakvajekaopikolo–bočnounjupušukaouflautu,apravejepastirisamiodtrsketankekaomaliprst.Zvukjojjeiznenađu-jućeprodoraniugodan.Uklavirunematolikopromjenazvukakolikojeizovogamalogainstrumentasašestrupavještmaj-storuspiodočarati.«
Lit.:A.Gojković,Narodnimuzičkiinstrumenti, Beograd,1989;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBu nje va ca,NoviSad–Subotica,1990;B.Duran-ci, Vojvodinabogatstvorazličitosti,NoviSad,2002;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata, Zagreb,2005.
P.Skenderović
KARADŽIĆ,VukStefanović(TršićkodLoznice,6.XI./pojulijanskomkalendaru26.X./1789.–Beč,7.II./26.I./1864.),sa-kupljačjužnoslavenskeusmeneknjiževno-stiijezičnireformator,utjecajaniuSrbaiuHrvata;srpskinacionalniideolog.RođenjeuzapadnojSrbiji,aliipoocuipomaj-cipotječeiztzv.StareHercegovine,kojajeod1878.usastavuCrneGore.Školovaoseneredovitoiisprekidanotenijestekaosustavnunaobrazbu.USrijemskimKar-lovcimanekojevrijemeučiokodLukijanaMušickoga,anakonosnivanjaVelikeškoleuBeogradu1808.postaojenjezinimstu-dentom.Ubrzomuse,međutim,pogoršalozdravljepajeotišaonaliječenjeuVlaškuiUgarsku.VrativšiseuSrbiju1810.,postaojeKarađorđevimsuradnikomtejesudje-lovaoupregovorimasTurcimaiobavljaočinovničkeposlove.NakonpropastiPrvogasrpskogaustanka1813.odlaziuBeč,gdjećeprovestinajvećidiokasnijegaživota.TuseupoznaosJernejomKopitarom,slavi-stomslovenskogapodrijetla,kojićegatraj-nopodupiratiuprikupljanjuiobjavljivanjuusmeneknjiževnostitejezičnojreformi.Kaoaustrofiliglavnicenzorzaslavenske
kaPONJa
KARADŽIĆ
57
knjigenahabsburškomdvoru,Kopitarjezatoimaoistrateškopolitičkerazloge:vje-rovaojedaćemeđuSrbima–nakonštoodbaceslavenosrpskiikaoknjiževnijezikprihvatepučki–oslabjetiruskiutjecaj,daćesejezičnoikulturnoudružitis»katolič-kimIlirima«tedaćeseskupasnjimajačevezatiuzAustriju.
Karadžićevjezičniprogramevoluiraojepostupnoiunjegovimsenajranijimra-dovimamožeopazitičvrstooslanjanjeoslavenosrpskujezičnutradiciju.Primjerice,zbirkapjesamaMalaprostonarodn’aslaveno serb ska pe sna ri ca (Vi e na, 1814.) na tu tradicijuupućujeinaslovomipravopisom,dokgramatikaPismenicaserbskogajezika(Vienna,1814.)izslavenosrpskefilološkemislipreuzimaimetodološkiinstrumen-tarijijezičnimaterijal.Prekretnicuunje-govuraduoznačiojeSrpskirječnik(Beč,1818.),zakojijesamKopitartemeljitore-digiraoprikupljenugrađutecijelisrpskistupacpreveonalatinskiinjemački.PrisastavljanjurječnikaKaradžićse,premavlastitupriznanju,obilatoslužio»šokač-kim«leksikografskimradovima(JakovMi-kalja,ArdelioDellaBella,IvanBelostenec,FranjoSušnikiAndrijaJambrešić,JosipVoltić,JoakimStulliidr.),alijeiznjihpreuzimaosamooneriječikojejeupukuosobnočuo.Dokje1816.unapisuubeč-kimNo vi na ma serb skimjošostavljaomo-gućnostdaćeseSrbiupismuidaljeslužitiislavenosrpskim,sadaseprviputopredije-lioisključivozapučkijezik.Rječnikjeme-đuobrazovanimSrbimazatoidočekansnegodovanjem,pričemusuosobitovelikukritikuprivuklapravopisnarješenja.Osimštojemorfonološkipravopiszamijeniofo-nološkim,Karadžićjeznatnopromijenioićiriličnopismo,itouvevšinekolikonovihslovateodbacujućinekatradicionalna,zakojausrpskomnijebiloodgovarajućihgla-sova.Pritomseuvelikojmjerioslanjaonaneštostarijiprijedlogreformesrpskeazbu-keSaveMrkalja.Najvećejeprijeporepo-budilouvođenjeslovaj,zbogkojegasumukritičaripredbacivalidaželi»pošokčiti«srpskopismo.Ujezičnojsumukoncepciji,osimtoga,zamjeraliiijekavicu.Kakois-
tičesamKaradžićupredgovoruNa rod ne srb ske pje sna ri ce(Vienna,1815.),svojegadrugogasveskausmenihpjesama,srijem-skiibačkiSrbismatralisudaimnjomenameće»horvatskijezik«.OsobitosnažanotporpružalamujeSrpskapravoslavnacrkva,kojajeuliturgijizadržalacrkveno-slavenskijezik.
Unatočtomuštojeusrpskojsredininaišaonanerazumijevanje,KopitarovupotporuKaradžićnijeizgubio.Nanjegovsumuzagovorubrzotiskanajoštrisveskausmenepoezije(Na rod ne srp ske pje sme, Leipzig,1823.-24.),apovezaogajeisknji-ževnicimaJacobomGrimmomiJohannomWolfgangomvonGotheomtespovjesni-čaromLeopoldomvonRankeom.IakojeurazdobljukojejeslijediloKaradžićčestobiosuočensnemogućnošćudasebiisvojojobiteljiosiguraegzistenciju,ueuropskimjeromantičarskimkrugovimapostupnopo-stajaosvepoznatijiisvepopularniji.Slavusumudonijeliuprvomreduzapisiusmeneknjiževnosti,zahvaljujućikojimajepostaoičlanmnogihakademijaiučenihdrušta-va(Berlin,Beč,SanktPeterburg,Moskva,Krakovidr.).Cjelokupnausmenoknjižev-nagrađakojujeprikupiotiskanajeuBeo-graduudevetsvezakanakonnjegovesmrti1891.-1902.Iakojeobjavljenapodsrpskimimenom,sadržavaivelikbrojtekstovaza-bilježenihmeđuHrvatimaiBošnjacima.JedanjeodnjihibaladaHa sa na gi ni ca,za-pisanameđukatolicimauokoliciImotsko-ga.Karadžićjeunjuinterveniraoijezičnoisadržajno,kaoiumnogedrugetekstovekojejezapisao.
NovaprekretnicauKaradžićevujezič-nomprogramudogodilasenakonštojeurazdoblju1834.-41.posjetioBokukotorsku,Dalmaciju,SlavonijuicivilnuHrvatskuteseizprverukeupoznaostamošnjimgo-vorimaiknjiževnomtradicijom.OsobitojesnažandojamnanjegaostaviosusretsDubrovnikom.Odustavšiodromantičarskeidejepisanjačistimpučkimjezikom,svojizričajtadapočinjestiliziratipouzorunajezikdubrovačkeknjiževnosti.Uvodi,pri-mjerice,glash;prestajeprovoditijotacijuupoložajimakaoštosuđevojka(oddje voj
KARADŽIĆ
58
ka) i ćerati(odtje ra ti);čuvasuglasničkuskupinumn (mno go, gum no),kojujeprijemijenjaouml (mlo go) i vn (guv no);upri-djevnojsklonidbidosljednorabinastavke
ijeh, ijem(a), ijeh idr.TeintervencijeunosivećuNa rod ne srp ske po slo vi ce(Ce-tinje,1836.).OdpučkogajezičnogaidealaKaradžićsejošvišeudaljiotijekomradanaprijevoduNovogazavjetascrkvenosla-venskoga.Budućidajesvojjezičniizričajmoraoprilagoditizahtjevnomubiblijskomutekstu,počeojeprimjenjivatiipostupkekojejesvedotleosporavao:tvorbunovihriječi,posuđivanjeizdrugihslavenskihjezika,uporabuneslavenskihtuđica.Pri-jevodNovogazavjetaobjavljenjeuBeču1847.,istegodinekadiPe smeBrankaRa-dičevića,Gor ski vi je nacPetraPetrovićaNjegošatepolemičkispisRatzasrpskijezikipravopisĐureDaničića.Tasego-dinaujezikoslovnojserbisticizatosmatragodinompobjedeKaradžićevejezičnekon-cepcije,noopobjedisemožegovoritisamouvjetno,jerjesociolingvističkazbiljabilaznatnosloženija.
UbrzonakonizlaskaNovogazavjetaKaradžićjepočeoradnadrugom,pro-širenomizdanjuSrpskogarječnika(Beč,1852.).Unjegajeuvrstioileksičkoblagokojimseneobrazovanpuknijeslužio,alijebilodokumentiranoubokeljskim,du-brovačkim,dalmatinskimislavonskimknjiževnimtekstovimateleksikografskimradovima.UredigiranjudrugogaizdanjaSrpskogarječnikavažnujeuloguimaoĐuroDaničić,kojijesKaradžićemsura-đivaovećpriprevođenjuNovogazavjeta,aukasnijojpopularizacijinjegovejezičnekoncepcijeodigratćeključnuulogu.Nai-me,nakonštojeKaradžićsvojimzapisimausmeneknjiževnostiiprijevodomNovogazavjetaijekavskojnovoštokavštiniosigu-raoknjiževnikanon,aSrpskimrječnikom ileksičkiopis,upravojujeDaničićgra-matičkiopisaouMa loj srp skoj gra ma ti ci iz1850.Timejetajjezičnitipdobiosvojupotpunuredakciju.NounatočtomuštojeuKaradžićevimiDaničićevimradovimanazivansrpskimimenom,uSrbijizapra-vonikadnećebitiprihvaćen.Karadžićev
jepravopis,doduše,proglašenslužbenim1868.,alijemodernisrpskijezičnistan-dardizgrađennadrugimtemeljima.Njihječinilanovoštokavskaekavica,kojomsegovorilounajvažnijimsrpskimkulturnimipolitičkimcentrimaBeograduiNovomSadu,arabilaseiupretkaradžićevskojsrpskojpismenosti(npr.GavrilStevanovićVenclović).Sdrugestrane,izKaradžić-Da-ničićevenovoštokavskeijekavskenormeizrastaojemodernihrvatskijezičnistan-dard,kojijesvojdefinitivnioblikdobiougramatičkimileksikografskimradovima»hrvatskihvukovaca«(TomoMaretić,IvanBroz,FranjoIveković).
Izgledištasuvremenihjužnoslavenskihnacionalnihkultura,Karadžićevjezičniprograminjegovakasnijasudbinačineseparadoksalnima.Iakojesvojujezičnureformuoznačiosrpskimimenom,njomejezapravoodbaciocjelokupnudotadašnjutradicijusrpskepismenosti,ajezičnitipkojijepredlagaoznatnimjedijelomobli-kovaopreuzimajućielementeizhrvatskihjezičnihtradicija,osobitoonekojisupripa-dalicivilizacijskojnadgradnji.Uskladustim,srpskejepisceizravnopozivaodasejezičnougledajuuIvanaGundulića,MatijuAntunaRelkovića,VidaDošenaiAndrijuKačićaMiošića,»jersustarijadjelabra-ćenašezakonarimskogazanašedanašnjespisateljevećeskrovišteičistijiizvorodnašijehcrkvenihknjiga«.Zbogstruktur-nihodlikajezikazakojisezauzimaoteje-zičnihuzorakojejeisticao,udruštvenojikulturnojelitiuSrbijiKaradžićjedugonailazionanerazumijevanje–uostalom,novoštokavskaijekavicaondjenijeprihva-ćenaninakonštojeslavenosrpskiodba-čen,aknjiževnijezikuistinuutemeljennapučkom.Sdrugestrane,HrvatimajeKa-radžićevajezičnakoncepcijabilabliskaidoživljavalisujekaoorganskinastavakvlastitihtradicijapismenosti.ZbogtogajezaživotaKaradžićuHrvatskojinailazionavećepriznanjenegouSrbijipaje,međuostalim,1861.proglašenpočasnimgrađa-ninomZagreba.Svesetozbivalouvrijemekadjužnoslavenskenacijejošnisubiledokrajaoblikovane:akojezanjihipostojao
KARADŽIĆ
59
temeljuoblikukulturnihsadržajaipovije-snihtradicijaokokojihćeseiskristaliziratimoderninacionalniidentiteti,onjošnijebioposveučvršćennitikaotakavprihva-ćenuširimdruštvenimslojevima,pasuuoptjecajubileialternativnenacionalnoin-tegracijskeideologije.
JednujeodnjihzastupaoisamKara-džić,anajboljejedokumentiranaunjegovučlanku»Srbisviisvuda«,objavljenomuKovčežićuzaistoriju,jezikiobičajeSrbasvatrizakona(Beč,1849.)Apsolutizirajućijezičnostrukturneizanemarujućikulturno-povijesnekriterije,učlankusveštokavcenazivaSrbima,kajkavcepridružujeSlo-vencima,asamočakavceoznačujeHrvati-ma.Ističedaje»najmanjeokopetmilionadušanarodakojigovorijednijemjezikom,alisepozakonu(religiji)dijelinatroje:mo-žeseotprilikeuzetidaihokotrimilionaimazakonagrčkoga,ito:jedanmilionucijelojSrbiji(sMetohijom),jedanmilionuaustrijskimdržavama(uBanatu,uBačkoj,uSrijemu,udesnomPodunavlju,uSlavo-niji,Hrvatskoj,DalmacijiiBoci),ajedanmilionuBosni,Hercegovini,ZetiiCrnojGori;odostaladvamilionamožebitidabisemoglouzetidasudvijetrećinezakonaturskoga(uBosni,Hercegovini,Zeti,itd.),ajednatrećinarimskoga(uaustrijskimdržavamaiuBosni,Hercegoviniinahijibarskoj).SamoprvatrimilionazovuseSr-
biiliSrblji,aostaliovogaimenanećedaseprime.[…]Onizakonarimskogasamisebeilizovupomjestimaukojimažive,npr.Slavonci,Bosanci(iliBošnjaci),Dal-matinci,Dubrovčaniitd.,ilikaoštoosobitočineknjiževnici,starinskijemalibogznačijimimenomIliriiliIlirci;onipakprvizovuihuBačkojBunjevcima,uSrijemu,uSlavonijiiuHrvatskojŠokcima,aokoDu-brovnikaipoBociLatinima.«Kakosma-traKaradžić,svibiseonimoralinazivatiSrbima.UovomnapisuspominjeitodajeBunjevacvjerojatnoizvedenoodnazi-varijekeBune,aŠokacodtalijanskeriječisci oc co‘budala,luđak,luckast’.
FormuliranjeikasnijapopularnostKa-radžićevejezičneinacionalneideologijebilisumogućizbognerazvijenostiranesla-vistike,kojajeojužnoslavenskojjezičnojikulturnojzbiljiimalagotovofantastičnepredodžbe,terudimentarnostionodobnelingvistike,kojajetekudrugojpoloviciXX.st.razvilateorijskemodelezaobjaš-njavanjesloženihodnosaizmeđujezikainaroda.Tajeideologijauztobilapoželjnaizperspektiverazličitihstrateškopolitičkihprograma,kojisubalkanskeSlavenevi-djeliujedinjenebilousklopuAustrije(npr.JernejKopitar)bilousamostalnojdržavi,neovisnojioAustrijiioRusiji(npr.AdamCzartoryski).IakojeukasnijojpolemicisBogoslavomŠulekomsamKaradžićodnjeodstupionevoljkopristajućinatodase»podijelimopozakonuilivjeri«,upolitič-kimkrugovimaukojimaserađaomodernisrpskiekspanzionizamnjegovesuformu-lacijenaišlenaplodnotlotesupostupnostjecalesvevišepristaša.MeđunjimasubiliiprvisrpskiautorikojisupisalioBu-njevcima(LazaKnežević,IvanIvanić)teodBunjevacaAmbrozijeŠarčević,AlbaKuntićiMaraĐorđević-Malagurska,adodanasihzastupajupojedinisrpskijeziko-slovci(npr.DragoljubPetrović)ipovjesni-čari(npr.SlavkoGavrilović),kojibačkeBunjevceiŠokcesmatrajukatoličkimilipokatoličenimSrbima.
OdnospremaKaradžićuuHrvatskojjesvremenomdoživiobitnupromjenu,itouprvomreduzbogkasnijihnegativnih
V.S.Karadžić,Kovčežićzaistoriju,jezikiobičajeSrbasvatrizakona,Beč,1849.
KARADŽIĆ
60
iskustavasvelikosrpskimpolitikamateulogekojujeimaouformuliranjunjihoveidejneosnovice.Tarevalorizacijakatkadidetakodalekodasepodcjenjujuinjegoveneprijepornezaslugezaoblikovanjesuvre-menogahrvatskogajezičnogastandarda.USrbijisepakKaradžićprometnuoukult-nufiguru,premakojojsenjegujegotovoapologetskiodnos.Zbogprenaglašavanjavažnostinjegovajezičnogaprograma,ujezikoslovnojseserbisticičestopreviđaulogaKaradžićevihprethodnikausrpskojjezičnojreformi,akatkadipravitemeljisuvremenogasrpskogajezičnogastandar-da.Samorijetkisrpskikulturnipovjesniča-riističudajeKaradžićevajezičnareformaimalainegativneposljedice:nakonštojeodbaciobogatusrpskusrednjovjekovnuiranonovovjekovnuknjiževnutradiciju,kaonadomjestakjeponudioseljačko-patrijar-halniduh,kojijeusrpskojsredinidodanasširokoprihvaćenomjerilovrijednosti(M.Selimović).UlogakojujeKaradžićimaouvelikosrpskomekspanzionizmuuglavnomseprešućujetejeusrpskojznanostiostalanereflektirana.
Djela:potpunijabibliografijau:Karadžić,Vuk,Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,3,NoviSad,1987.
Lit.:M.Selimović,Za i pro tiv Vu ka,NoviSad,1967;D.Brozović,Standardnijezik,Zagreb,1970;R.Katičić,VukStefanovićKaradžićiknjiževnijezikuHrvata,Jezik,2/1987-88,Zagreb;N.Bašić,V.S.Karadžićizmeđujezikoslovljaipolitike,Za-greb,1991;M.Grčević,JernejKopitarkaostrategKaradžićeveknjiževnojezičnereforme,Fi lo lo gi ja, 53,Zagreb,2009.
P.Vuković
KARAGIĆ,Antun(Gara,3.VI.1913.–Pečuh,12.XI.1966.),slikar,pisac,redateljiprevoditeljkazališnihkomada,novelist,promicateljkazališnogaamaterizma.Po-tjecaojeizimućnebunjevačkohrvatskeobiteljiocaAntuna,kojegajeranoizgubio,imajkeMarije,rođ.Zomborčević.Urod-nomemjestuzavršiojepučkuškolunama-džarskomjeziku,ukojojsuučiteljiuočilinjegovudarovitosttesumupredložilidanastaviškolovanje,alinjegovamajkanatonijepristala.Noonsestimnijepomirio–nabavljaknjige,pretplaćujesenavišenovi-
naičasopisa,proučavaumjetnost,marljivoučikaosamouk.Odgojennabunjevačkojikavici,obrazovaosečitanjemhrvatskihknjiga,naposeizdanjazagrebačkogaDruš-tvasv.Jeronima,kojegajebiopovjerenik.SpoznavšidajeudobakadaiHrvatimauMadžarskojprijetiodnarođivanjenajvažni-jenacionalnoosvješćivanje,uGari1930.utemeljujeDruštvobunjevačkihkazališ-nihdobrovoljaca.Posvećujeseislikarstvu.NajboljisumuostvarajinatompoljuSve ta obi telj, Gol go ta, Ma dam du Ba rry i Por tret mojesupruge.God.1932.oženioseKać-markinjomStanomPetreš.UsvojojjeGarirazviozavidnukulturnudjelatnost.UzormujebioIvanPetreš,čijekomadeuvježba-vasglumcimaamaterima(probeseodrža-vajuunjegovojkući)ipostavljanascenu.Prvatakvapredstavabilaje1931.(Dva bi la ga vra na),apredstavaprvogaKaragićevaigrokazaZlo ba1934.UbudimpeštanskomkalendaruDanicaKalendarzaBunjevce,ŠokceiHrvatekojiživeuMadžarskojob-javljenamujeveselaigraZaručnici (1937.) iigrokazZlo ba(1941.).ZaradDruštvabu-njevačkihkazališnihdobrovoljacaiizvo-đenjekazališnihpredstavaključnajebilanjegovamaterijalnapomoć.DjelasumudorataizvođenaiujugoslavenskomdijeluBačketeuZagrebu,uizvedbiprosvjetnesekcijeDruštvabačkihHrvata.
Kakojebioneumornirodoljubipro-tivniktadašnjegadržavnogaporetka,po-četkom1941.kaopolitičkinepoćudanuhićenjeiinterniranulogoruKistarcsi.KaoemigrantuZagrebupolaziojetečajzaredateljekazališnihdobrovoljacauor-ganizacijiHNK.UizdanjuDruštvabunje-vačkihkazališnihdobrovoljaca1943.-44.izašlomuje6kazališnihkomada(Svi jest, Še pa, Ka ti ca, Ka si na, Ras tat ki nja, Ženina lju bo mor nost).Potkraj1944.iu1945.biojeujugoslavenskojnarodnooslobodilačkojvojsci.BioječlandelegacijeHrvataizBaj-skogatrokuta,kojajeJosipuBrozuTituusiječnju1945.uBeograduiznijelazahtije-vanjadasetajdioBačkepripojiJugoslavi-ji.Tomjeprigodomizjavio:»Onisunambilizabraniliitodasenazivamoimenomnašim,alimismoseodržali.MiHrvatiu
KARADŽIĆ
KARAGIĆ
61
BajskomtrokutusvizajednohoćemodasenašTrokutprisajedinislobodnojdemo-kratskojfederativnojJugoslaviji.«Utomejerazdobljubioistaknutdjelatnikujužno-slavenskimdruštvenimorganizacijamauMadžarskoj,npr.uBačko-baranjskomslavenskomkulturnomudruženju1945.,abiojeipredsjednikpriređivačkogaodborabajskogakongresaAntifašističkogafron-tajužnihSlavena1946.,gdjejeizabranuCentralniodbor.UtomjesvojstvuposjetioiCKKPHrvatsketražećipomoćuradu.Uporaćuzakratkonastavljakulturno-pro-svjetnudjelatnost,pišeigrokazeosudbina-maseljakazadvajutotalitarnihrežimailionovojvladajućojklasi(Iznenađenje, 1946., Općinskinačelnik i Švaj car ka, 1947.), ali tadanisuobjavljeniniizvođeni.
Nakonsukobajugoslavenskogakomu-nističkogavodstvasSSSR-ominjegovimsatelitskimdržavama1948.,aosobitoti-jekom1949.,došlojedozamiranjatihidrugihoblikakulturno-prosvjetnogaradasnaglašenimnarodnosnimpredznakompaseiKaragićpovukaoizdruštvenihaktiv-nosti.Uskorojelišenslobode,aposjedidomoduzetisumu.Šestgamjesecimučeuzloglasnombudimpeštanskomzatvoru
(Andrássyjeva60),nastojeponajprijepo-stićidaseodreknesvojegahrvatstvaidapomadžariprezime–uzalud.Zatim,svedo1956.,robujeustaljinističkom»logorusmrti«uRecskukrajParáda.Uzatvorujetakođerpisao,alimujelogorskaupravauništilasverukopise.
PosliježiviuBaji,kamosumu(1950.)madžarskevlastiprognaleobitelj.Utomgradunastojiosnovatistalnohrvatskoka-zališteihrvatskusrednjuškolu,aliniunadležnomministarstvuniuvodstvuta-dašnjegaDemokratskogasavezaJužnihSlavenanitkonijeimaosluhazanjegovprijedlog.Godinudanaprijesmrtizavr-šavatragikomedijuFaunitražipomoćodMaticeiseljenikaHrvatske,kojamu,me-đutim,nikadanijeodgovorila.
Zbogposljedicazatvorskihmučenjamnogovremenaprovodiupečuškojbolnici,gdjejeipreminuo.Pokopanjenabajskomgrobljusv.Roka.
Karagićjeosjećaopotrebudasekaonarodniprosvjetiteljipokloniknarodno-snekultureposvetipisanjuknjiževnihdjelanamaterinskomjeziku,dažrtvujesvojamaterijalnasredstvazakazališnepredsta-veuGariizaorganiziranjeturnejasvojekazališnedružineuostalahrvatskanaseljaBajskogatrokuta.Svojekazališnekomade,pisaneikavicom,izdajeuvlastitojnakla-di.Napozornicujepokušaopresaditisâmživotnarodaizkojegajepotekao.Radnjeigrokaza,kojimajegledateljstvohtiozaba-vitiipoučiti,događajuseunjegovuužemiširemzavičaju,umadžarskomdijeluBačke.
PraizvedbanjegoveRas tat ki nje, kaza-lišnogakomadautričinaipetslika,bilajeuGari26.XII.1936.Svi jest i Še pa,ša-ljiveigreujednomčinu,bilesunagrađenenaXII.natječajuzanajboljupučkuglumuMaticehrvatskihkazališnihdobrovoljacauZagrebu1942.Spomenasuvrijedneiiz-vedbekomadaAnkaBerićeva, Bo ga ta še va sluš ki nja,Najednomserazboljela, Poš te ni va ra li ca iGospođicaZorka,kojisumuzaživotaostalineobjavljeni.Pisaojemješa-vinombunjevačkeikaviceihrvatskogastandarda.
AntunKaragićsBlaškomRajićem
KARAGIĆ
62
Smadžarskogajezikapreveojeinascenupostaviokomade:Ima nje (Iván K. Pap),Utomgrmuležizec(AndorNyári),Gospođicaseljakinja(ÁrpádBerczik).
SvojetematskoishodišteKaragićevenoveleimajuondjegdjeiigrokazi,ana-slovljenesuovako:Cr ne ko bi le, Razbojnik, Đuvegija, Dok tor To ni,Poredvelikogjezera,Služavka, DančoZomborčević.
SubotičkoNarodnopozorišteprikaza-lomujedramuKa ti ca1967.,aHrvatskokazališteizPečuhaupovodu80.obljet-nicenjegovarođenjaizvelojeRas tat ki nju (1993.),zatimKa ti cu (1995.) i Poš te no ga va ra li cu(2007.).Rukopisnuostavštinuspa-siojeJurajLončarevićtejeonapohranje-nauOdsjekuzapovijesthrvatskogakaza-lištaHAZUteNacionalnojisveučilišnojknjižniciuZagrebu.Svisačuvaniradoviobjavljenisumu2003.uediciji»HrvatskiknjiževniciuMađarskoj«.
Djela:Svi jest : Še pa,Gara–Szabadka,1943;Kati ca : Ka si na,Gara–Szabadka,1944;Ras tat ki nja :Ženinaljubomornost,Gara–Szabadka,1944;A.Karagić,Kazališnikomadiinovele,ur.Đ.Franko-vić,Pečuh–Budimpešta,2003.
Lit.:S.Krpan,HrvatskiugledniciuMađarskoj, Budimpešta,1991;M.Murinji,AntunKaragićinjegovoDruštvobunjevačkihkazališnihdobrovo-ljacauGari,Hrvatskikalendar2004,Budimpešta,2003;Đ.Vidmarović,VeličinaitragedijaAntunaKaragića,Kla sje na ših rav ni,5-6/2004,Subotica;150godinapozorišnezgrade:150godinakazališnezgrade:150évesaszínházépülete,Suboticа,2004;S.Vulić,BunjevačkohrvatskipisacAntunKaragićinjegovodjeloukontekstuhrvatskeknji-ževnostiuBačkoj,No va Istra,2/2005,Pula;M.Bara,ĐilasovakomisijaisudbinabačkihHrvata,Pro tem po re,4,Zagreb,2007;S.Vulić,VitezovihrvatskogajezikauBačkoj,Subotica,2009; Hrvat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
Ž.Mandić
KARAGIĆ,Eduard(?,29.VI.1923.–?),pravnik,slikar.SinjeLajčeiMárie,rođ.Havasi.SedmirazredgimnazijezavršiojeuSubotici,aosmirazred,maturuiPrav-nifakultetuPečuhu.Od1948.tehničkijeupravnikrudnikauAleksincu.Slikaojetehnikomuljaitušem.
Lit.:B.VojnićH[ajduk].,Podaciolikovnimumjet-nicimaiamaterimauSubotici,Ka len dar Hr vatskariječzaprestupnu1952.godinu, Su bo ti ca, 1952.
Lj.Vuković-Dulić
KARAGIĆ,Lajčo (Karagich,Lajos,Ljudevit)(Fancaga,madž.Bajaszentistván,15.V.1893.–?),pravnik,slikar.SinjeJakova,rodomizGare,iAntone,rođ.Ko-vačev,rodomizSentivana.OsnovnuškoluzavršiojeuGari,četirinižarazredagim-nazijeuBaji,ačetirivišarazredagimna-zijeuSegedinu.StudiraojepravouBu-dimpešti,gdjeješkolskegodine1912./13.polazioprvugodinuVišeškolezalikovnuumjetnost.UPrvomsvjetskomratusu-djelovaojeučinučasnika.Zaposlijerat-nesrpskeokupacijejužneMadžarske,biojenajprijekotarskidonačelnikuPečuhu1918.,zatim1920.kratkokotarskinačelnikBaje,dabiga20.VI.istegodineministarunutarnjihposlovaKraljevstvaSHSLju-bomirDavidovićimenovaozagradonačel-nika,nasljeđujućinaovojdužnostiVasuDolinku.No,ušaojeusukobsMartinomMatićem,velikimžupanomivladinimpo-vjerenikomzaBaju,tejeubrzonjegovudužnostpreuzeoVojislavĐurđević.NakonpovlačenjasrpskevojskeizzaposjednutihdijelovajužneMadžarske(21.VIII.1921.),sasuprugomsepreseljavauKraljevinuSHS.Biojetajnikjugoslavenskogavele-poslanstvauBudimpešti,poslijesudskioficir,vojnisudacuZaječaru,radiojeiuKragujevcugdjemuserodiosinEduard,teopćinskibilježnikuNovomSelu(srp.Bač-koNovoSelo).Od1924.živiuSuboticiiradiuraznimgradskimslužbama.
ZbirkaGradskogamuzejauSentipo-sjedujedvijenjegoveslikeuulju,zavedenepodnazivimaKompozicija i Bu ket polj skogacvijeća.Utekstuiz1952.BlaškoVojnićHajduknavodida1952.živiuSuboticii»najvišeradiuljem«tedajošnijeizlagao.Dvijenjegoveslike–Portretmladićai Por tret star ca(1933.)–uumjetničkojzbir-cisubotičkogaGradskogamuzejapotvrdasunjegoveslikarskeaktivnostiumeđurat-nomrazdobljuipokazujuvještinuobrazo-vanogaslikara.Djelasudospjelauzbirku
KARAGIĆ
63
otkupomslikabunjevačkihslikaraizBač-kegalerijedr.JovanaMilekića.Osimtihdvijuslika,usubotičkomjemuzejuiKa-ragićevPor tret Ti ta,nastaooko1945.Po-četkom1950-ihživiojeuSubotici.
Lit.:T.Iskruljev,RaspećesrpskognarodauSremu1914godineiMadžari:Samadžarskegranice: Baj ski Tro kut : SentAn dri ja,NoviSad,1941;B.VojnićH[ajduk].,PodaciolikovnimumjetnicimaiamaterimauSubotici,KalendarHrvatskariječzaprestupnu1952.godinu,Subotica,1952;P.Mo-mirović(red.),Po pis sli kar skih i va jar skih de la u muzejimaigalerijamaslikaVojvodine, 1, No vi Sad,1965;O.KovačevNinkov,DelaizBačkogmuzejadrJovanaJoceMilekićaufonduumetnič-kogodeljenjaGradskogmuzejaSubotica,u:BačkagalerijadrJovanaMilekića(autorizložbeikatalogaB.Duranci),Subotica,2007;L.Knézy,BajaaforradalomésaSzerbmegszállásallatt(19181921),Baja,2009²;G.Malović,Se o ba u Maticu:SpiskovisrpskihoptanatauMađarskoj19201931.,2,NoviSad–Budimpešta,2010;A MagyarKépzőművészetiEgyetemhallgatói1871tőlamainapig(www.mke.hu/about/hallgatoi_adatbazis.php/k).
O.Kovačev-Ninkov
KARAGIĆ,Luka(Baja?,oko1680.–Ba-ja,18.VII.1748.),franjevac,pisac,provin-cijal.VjerojatnopripadaobiteljiizbjeglicaizOlovakojisusezavrijemeVelikogabečkogaratanaseliliuBaju.Akonijero-đenuBaji,ondjejeproveonajranijedje-tinjstvo,jerjedobrogovoriomadžarski.UBolonjskojfranjevačkojprovincijistudiraojeteologiju(1705.-08.),štoznačidajena-
kon1700.pristupioBosniSrebrenojtedajenakonnovicijatanajvjerojatnijepohađaoFilozofskoučilišteuBudimu.
Nakonpovratkaudomovinubiojetaj-nikprovincijalaAndrijeEćimovića(1708.-11.),azatimdefinitorPetraPastirovića(1711.-14.).Obavljaojeidrugeupravnedužnosti:biojepredstojniksamostanauSomboru(1712.-14.),gvardijaniobnoviteljsamostanaicrkveuBaji(1714.-17.,1720.-30.)tegvardijanuBudimu(1717.-18.,1719.-20.)iOsijeku(1718.-19.).UopredjeljenjimačlanovaBosneSrebreneuvrijemetzv.pr-vediobemoraojebitizastupniktrodijelnepodjeleProvincijeBosneSrebrenenadal-matinsku,bosansko-slavonskuiugarskuprovinciju,jergaje22.I.1735.vrhovnaupravaFranjevačkogaredaimenovalazaprovincijalanovoosnovaneProvincijesv.IvanaKapistranskoga,kojajetrebalaoku-pitisamostaneuPodunavlju,BačkojiSri-jemu.TrodijelnadiobaBosneSrebrenenijetadaprovedena(izdvojenajesamodalma-tinskaProvincijasv.Kaja,današnjaProvin-cijaPresvetogaOtkupitelja),alijeKaragićpostaoprovincijalBosneSrebrenenapod-ručjuturskeihabsburškevlasti(1735.-38.).Nakonistekaslužbeprovincijalaizabraogaje1738.kapitulzakustodaprovincijaluIvanuSrijemcu,alisenakongodinudanazahvalionaslužbizbogbolestiistarosti.Dvakalačko-bačkanadbiskupaimenovalasugazasvojegasavjetnika.
PromicaojevisokeškoleuBosniSre-brenoj.God.1725.urediojesamostanuBa-jidaunjemupočneradfilozofskoučilište,a1735.promaknuoješkolumoralnogabo-goslovljauPetrovaradinuučetverogodiš-njuvisokubogoslovnuškolu;uOsijekjepakbogoslovnojškolipridružiofilozofskoučilištetejezatedvijeobrazovneustano-veosiguraonaslovgeneralnogaučilišta.Spažnjomjenjegovaobosančicuodredivši1737.oštrekaznesvimakoji»ilirskeriječipišulatinicomumjestodomaćimpismom«.SâmbilježidajeLi brum pre cum illyri co ser mo ne pu bli ci ju ris fe citnjegovmolitve-nik,kojijedanasizgubljen.
Lit.:I.KukuljevićSakcinski(ur.),Bibliografiahrvat ska,1,Zagreb,1860;J. Jelenić,Biobi bli o gra
L.Karagić,Portretmladića
KARAGIĆ
64
fija franjevacaBosneSrebreničkeII.(rukopisuarhivufranjevačkogsamostanauTolisi);D.Man-dić,FranjevačkaBosna, Rim,1968;F.E.Hoško,Prosvjetnoikulturnodjelovanjebosanskihihr-vatskihfranjevacauBudimutijekom18.stoljeća,No va et ve te ra, 1-2/1978,Sarajevo;B.Benić,Ljeto pis su tješ kog sa mo sta na, Sarajevo,1979;I.Stra-žemanac,PovijestfranjevačkeprovincijeBosneSre bre ne,Zagreb,1993;F.E.Hoško,Sla von ska franjevačkaučilišta,Zagreb,2011.
F.E.Hoško
KARAGIĆ,Mijo(Gara,14.V.1945.),kul-turniidruštvenidjelatnik,političar,pisac.RođenustarojbunjevačkohrvatskojobiteljiMijeiMarije,rođ.Dujmov.Osnovnuškolunahrvatsko-srpskomnastavnomjezikomzavršiojeurodnomselu,aSrpsko-hrvat-skugimnazijuuBudimpešti1963.UpisaojeusporednoVisokuvojnuškoluiViso-kunastavničkuškoluuSegedinu(smjer:germanistika),ali,nakonštojevojnuškolumoraoprekinutizbogbolesti,školovanjejenastavioidiplomiraonaVisokojnastav-ničkojškoliuPečuhu1972.(smjer:hrvat-sko-srpskijezikiknjiževnosttemadžarskijezikiknjiževnost).NabudimpeštanskomSveučilištuLorándaEötvösadiplomiraojehrvatsko-srpskijezikiknjiževnost1977.,adoktorirao1984.stemom»Razvojpisme-nostiiknjiževnostigradišćanskihHrvataod1860.do1921.«.
Kaoučitelj radiuKaćmaru,Undi(madž.Und,Gradišće)iBudimpešti,gdjejeod1976.dopočetka1990.referentzaizdavačkudjelatnostuDemokratskomsa-vezuJužnihSlavena(DSJS).UvrijemeraspadaJugoslavijeimaojeključnuuloguuizdvajanjuiorganiziranjuhrvatskihor-ganizacijaizzajedničkihjužnoslavenskihinstitucijauMadžarskoj.Nanjegovpoti-cajutemeljenojeDruštvoGradišćanskihHrvatovuUgarskoj1990.,ukojemjebiodopredsjednik1990.-94.KaopredsjednikInicijativnogaodborasazivaPrvuskupšti-nuHrvatauMađarskoj,kadaje2.-3.XI.1990.uSambotelu(madž.Szombathely)utemeljenaprvasvehrvatskaorganizacijauMadžarskoj–SavezHrvatauMađarskoj(SHM),aonizabranzageneralnogatajni-ka(reizabran1993.).Nakondemokratskihlokalnihizbora1994.,nakojimasuHrvati
uMadžarskojutemeljilisvojemanjinskesamouprave,zastupnicihrvatskihsamo-upravaosnovalisuHrvatskudržavnusa-moupravu(HDS),anaprvojosnivačkojskupštiniHDS-aizabranjezapredsjedni-ka.Tujedužnostobnašaoutrimandatadoumirovljenja2006.,kadajeizabranzapočasnogpredsjednika.
KaogeneralnitajnikSHM-aipred-sjednikHDS-apridoniojemeđusobnomuupoznavanjupovijesnihhrvatskihetničkihzajednicauMadžarskojiusuglašavanjunjihovihpolitičkihinteresatejezaslužanzaizgradnjukulturneautonomijeHrvatauMadžarskoj.TihgodinaHDSostvarujenizorganizacijskihpothvata:osnivaizdavačkoNeprofitnopoduzećeCro a ti cauBudim-pešti1999.,učijimseokvirimaod2007.emitirajuiradijskeemisijenaMadžarskomradiju4;usvojevlasništvopreuzimaškoluu San to vu (madž.Hercegszántó)2000.;nanjegovjepoticajpriređen2000.uSambo-teluI.danHrvatauMađarskoj,kaoslavljesvihhrvatskihetničkihskupina,kojeodtadasvakegodineudrugojregijitradicio-nalnoorganizirajuSHMiHDS;uzpotpo-ruhrvatskeimadžarskevladeotvorenjeKulturno-prosvjetnicentariodmaralištezaHrvateuMadžarskojuVlašićimanaotokuPagu2005.;položenisutemeljiMu-zejasakralneumjetnostiHrvatauMađar-skojuPrisiki(madž.Peresznye,Gradišće),kojijeotvoren2007.
RazviojeznatnupolitičkuaktivnostuvrijemeratauHrvatskoj1991.:uŠopronujeprigodomprvihPa ne u rop skih da na u Madžarskojususretusmadžarskimpre-mijeromJózsefomAntallomlobiraozapriznanjeneovisnostiHrvatske;usuradnjisMadžarskimcrvenimkrižem1992.or-ganiziraojedočekugroženedjeceizDu-brovnikainjegoveokolice,kojasuzatimzbrinutauBudimpeštiiTatabányi;suor-ganizatorjehumanitarneakcijebudimpeš-tanskoglistaEstiHírlap – BudimpeštazaHr vat sku;uSamboteluorganizirasmotruhrvatskedjeceizMadžarske,HrvatskeiAustrijeDjecazaHrvatsku,nakojojjeti-sućudjecetražilomiruHrvatskojinjezinomeđunarodnopriznanje.SuosnivačjeHr-
KARAGIĆ
65
vatskogaposlovnogacentrauBudimpešti1992.,kojijedjelovaodo2008.;god.1992.sazivaskupistaknutihmadžarskihihrvat-skihpolitičara,umjetnikaipovjesničaranaosnivačkusjednicuMađarsko-hrvatskogdruštva,kadajeizabranzatajnikaDruštva.Tudužnostobnašado1996.
Od1976.,kadaobjavljujenoveluPr vo po li va njeobunjevačkohrvatskimobičaji-mauzagrebačkomkatoličkomčasopisuKa na(br.4/1970),skraćimidužimpreki-dimapublicirapripovijetke,kritikeistruč-nečlankeubudimpeštanskimNa rod nim no vi na ma(od1974.),njihovupriloguNeve nu(od1982.),uNa rod nom ka len da ru (od1975.)iGla su(od1989.)teuFo ru mu, časopisurazredazasuvremenuknjiževnostJAZU(Zagreb,1989.),Mi gra cij skim te mama(Zagreb,1993.),upublikaciji7.tjedanhr vat skih ma nji na(Zagreb,2001.),uzbor-nicimaIzhrvatskebaštineuMađarskoj (2005.) i IdentitetbačkihHrvata(2010.);studije»Izknjiževnebaštinegradišćan-skihHrvata«objaviojeuzbornikuPrilozikulturnojiknjiževnojpovijestiSrbaiHrvatauMađarskoj(Budimpešta,1982.)i»OrazvojupismenostigradišćanskihHrvata«ob ja vio je u Mi gra cij skim te ma ma(1990.);pjesmeiproznadjelaobjavljenasumuuzbornicimaLiperiči(:Izborizknjiževno-stibunjevačkihHrvata,b.m.,1992;:IzknjiževnostibunjevačkihHrvata,Ko rablji ca,2/1994,Zagreb),Pje sniš tvo Hr va ta uMađarskoj(Zagreb,1992.,nahrvatskomiesperantu;suurednik),Izvornadnuduše(Rešetari,1999.)iSla vuj na dla nu(Re-šetari,2002.).Zatisakjeurediorukopise
pjesamavišehrvatskihknjiževnikauMa-džarskoj:StipanaBlažetina,MarkaDekićaiLjubinkaGalićaSunčanapolja(Budim-pešta,1980.),StipanaBlažetinaSr ce na dla nu(Budimpešta,1981.);MateŠinkovićaNa na šoj Go ri(Budimpešta,1981.,1986²;Sopron,1998³)iLajošaŠkrapićaObračun (Budimpešta,1996.);IvanHuljevPut do te be (Budimpešta,2004.).UsvojojzbircirealističnihpripovijedakaSlo bod ni pu tovitematiziraoježivothrvatskogaseljakaiintelektualcanamadžarskomseluusocija-lizmu.Prevođenjenamadžarski,slovačkiiesperanto.
BiojeurednikNa rod nog ka len da ra, godišnjakaHrvata,SrbaiSlovenacauMa-đarskoj1979.-89.,urediojeprvačetirigo-dištaHr vat sko ga ka len da ra(Budimpešta,1991.-95.),urednikNa ših ra do va1986.-87.,suurednikčasopisaGlas1989.-90.tečlanuređivačkogodboraČasopisazaknjižev-nost,kulturuidruštvenapitanjaNe ven 1984.-88.
BioječlanSavezamadžarskihnovi-nara1982.-88.,članjeDruštvahrvatskihknjiževnika(DHK),SekcijeDHK-aiHr-vatskogPEN-azaproučavanjeknjiževno-stiuhrvatskomiseljeništvu,aod1997.ičlan-radnikMaticehrvatske.PredsjednikjeOdboraautohtonihhrvatskihzajednicauEuropipriHrvatskomsvjetskomkongre-su2000.-08.
Dobitnikjepriznanja Istaknutipro-svjetnidjelatnikMinistarskogavijećaNRMadžarske(1979.);predsjednikHrvatskeFranjoTuđmanprigodomslužbenogpo-sjetaMadžarskojodlikovaogajeRedomDanicehrvatskeslikomMarkaMarulića1997.;predsjednikMadžarskeFerencMádluMadžarskomparlamentuuručiomujeOrdenviteškogredaRepublikeMadžarske2004.;hrvatskipredsjednikStjepanMesićuručiomujeRedknezaBranimirasogr-licom2006.;premijerMadžarskeFerencGyurcsányuručiomujeOdlikovanjezamanjine2006.;rektorVisokeškoleBerzsenyiDánieluSamboteludodijeliomujeodličjeNaslovnisveučilišnidocent 2006.
MijoKaragić
KARAGIĆ
66
Od1999.počasnijekonzulRepubli-keHrvatske.SudjelujeuorganiziranjueuroregionalnihiprekograničnihodnosaKaniža(madž.Nagykanizsa)–Čakovec–Varaždin,odnosnoMura–Drava,tejača-njasuradnjegospodarskihkomorautimregijama.
Djelo:Slo bod ni pu to vi : Pri po vi je sti,Budimpešta,1987.
Lit.:S.Illés,Amagyarországidélszlávirodalom-ból,MagyarNemzet,21.V.1983,Budapest;P.Mi-lošević,Na dru goj oba li : Hre sto ma ti ja po sle rat ne književnostinasrpskohrvatskomjezikuuMađarskoj, Valjevo,1984;Đ.Vidmarović,MijoKaragić:Slobodniputovi, Ma ti ca,7-8/1987,Zagreb;S.Mi-jovićKočan,Utraženjuidentiteta, Na ša knji ga, 27-28,Zagreb,1987;S.Illés,Amagyarországidélszlávirodalom,Budapest,1987;S.Blažetin,KnjiževnostHrvatauMađarskojod1918.dodanas,Osijek,1998;M.Dekić,HrvatskeautohtonemanjineuEuropskojuniji,Hrvatskiiseljeničkizbornik2006.,Zagreb,2005;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
Ž.Mandić
KARAGIĆ-JASENOVIĆ,Katica(Gara,28.VII.1929.),slikarica,kulturnadjelat-nica.KćijeMateJasenovićaiStane,rođ.Kulišić,podrijetlomizBaškuta.Pučkuješkoluzavršilaurodnomselu,gdjesujojučiteljicebileredovniceDružbesestaraNašeGospe.Svojomdjelatnošću(reciti-ranjem,pjevanjem,glumomicrtanjem)ističeseuškolskojudruzizvanojGardasrca.UbajskomZavoduzaodgojdjevoja-kaNa ša Go spa,podvodstvomravnateljaGyuleRudnaya,razvijajojseslikarskoumijećepa1946.postajeredovitomčlani-comLikovno-umjetničkeškoleSlobodneakademije,kojujeutemeljiobajskislikarFerencMikli,avodiomajstorslikarstvaGyulaRudnay.God.1947.zovujeubu-dimpeštanskuLikovnuakademiju,aliuna-točponuđenojvisokojstipendijiotacjenepuštagovoreći:»Imaonaodčegživit,panećevaldacrtatimojaćer!«Odroditeljajojoduzimajuzemlju1948.,obiteljteškoživi,aonazamizernuplaćuradikodne-kogabajskogaslikara.Baviseibojenjemukrasnihtanjuraskalačkimmotivima,kojisuizlaganiinagrađivani,azatim,doumi-rovljenja,uPodunavskomšumarstvukao
administratorica.IzbrakasBikićaninomMatomJasenovićemimalajedvasina,kojisupreminuli:MatuKaragića,darovitogapjesnika,iIvanaKaragića,poznatogagla-zbenika.UposljednjadvadesetljećaXX.st.organiziralajemnogahodočašćauMe-đugorjeiputovanjanarijekuBunu,kamojevodilamnogebačkeHrvate.Od1988.članicajevodstvaBajskebunjevačkečita-onice.ZaDomovinskogaratazbrinjavalajemnogeprognanikeizHrvatske.ŽiviuBaji.
Slikarstvomsebaviodsvojemladosti.Nadahnućenalazinabačvanskojravnici,međususeljanima,nasalašu,usantovač-kojšumiKarapandžiibiblijskimtemama.Radiuakvarelu,uljuigrafici.Najpozna-tijesujojslikeJor go van, Sa laš, Bu njev ka, Au to por tret. Imalaješestizložaba:uBaji,Pečuhu,AljmašuiBudimpešti.
Lit.:M.Dekić,Slikaricabačvanskeravni,našihsalašaipejzaža, Hr vat ski ka len dar 1992,Budim-pešta,1991;Ž.Gorjanac,Našaslikarica:Razgo-vorsKaticomKaragić-Jasenovićpovodomnjezi-na75. rođendana,Hrvatski kalendar2004, Budimpešta,2003.
Ž.Mandić
KARAJKOV,Josip(Monoštor,16.III.1915.–Sombor,16.III.2005.),bankar.SinMarka,krojača,iRozalije,rođ.Ibišić,ku-ćanice.OsnovnuškoluzavršiojeuSom-boru,azatimitrgovačkuakademiju1934.IstegodineodlazinastudijekonomijeuZagreb,kojinijezavršio.VratioseuSom-bor1936.teondjeradisocem,kojijebio
KaticaKaragić-Jasenović
KA RA KO RI JA
67
vlasnikomkrojačkeradnjesa7-8krojač-kihradnikateznamenitekavaneBačka naugluPariškeulice.PrijeDrugogasvjet-skogarataitijekomnjegatrgovaojeteksti-lom,kojijekupovaouBečuiBudimpešti.Potkraj1943.pristupiojepokretuotpora.BiojesudionikBatinskebitkeustudenom1944.,kadajeiranjen.Nakonštosupo-slijeratnevlastinacionaliziraleobiteljskuradnjuikavanu,zaposlioseuKomunalnojbanci,prvojposlijeratnojbanciuSomboru,kojajebilasmještenauKronić-palači(da-naszgradaTrgovačkogasuda).NakonštojetabankapostaladijelomNarodnebanke,radiojeipoterenu,nekovrijemeiuPrišti-nitedrugimdijelovimaKosova.Nakonpo-vratkauSomborradiojenarukovodećimradnimmjestima,auNarodnojbanci,kojajevremenompostalaSlužbadruštvenogaknjigovodstva(SDK),višeod20godinabiojepomoćnikgeneralnogadirektorafili-jaleuSomboru.Otišaojeumirovinu1975.
Izvor:KazivanjesinaAlojzijaKarajkovaizNovogSada.
Z.Čota
KARAKAŠEVIĆ,Gavra(?,1888.–Su-botica,9.IV.1924.),redarstvenisatnik.Imavelikezaslugezabrzogušenjetzv.Zelićevapuča,oružanepobuneuSubotici19.i20.IV.1920.,kojusutijekomopćegaželjezničkogaštrajkapredvodilibrijačkipomoćnikJosipZelić,prvitajnikKPJuSubotici,iIstvánRutairadiuspostavljanjakomunističkevlastiugraduivraćanjauokvireMadžarske.VjerojatnodajeimaoudjelaiuZelićevojpogibiji3.V.1920.pripadustrećegakataGradskekuće,kojejejavnostipredstavljenokaosamoubojstvo.Dužnostprvogačovjekagradskogaredar-stva–velikogasatnikaSubotice–preuzeojeodDušanaManojlovića 21. VII. 1921. Osimštosebaviopolicijskimposlom,za-nimaoseizarješavanjeteškesocijalno-gospodarskesituacijeugradu,pajetako1922.apeliraonagradskevlastidaseuvezebrašnoizRumunjske,budućidajedomaćeskupo,acijenakruhauSuboticivećajenegouBeogradu.Zahvaljujućinjegovupo-zivu1924.ugradjestiglaiskupinabugar-
skihvrtlara,kojisuradiliutzv.policijskojbaštitepridonosiliunapređenjutedjelatno-sti.Preminuojeu36.godini,ostavivšiizse-besinaNikoluiudovicuMariju.PokopanjeuSubotici,agradjepreuzeotroškovepokopa.LokalnitjednikNarodneradikal-nestranke Ze mljo di lac štogajeformalnoizdavalaZemljodilskakasina,udrugako-jajeokupljalaBunjevceblisketojstranci,zabilježioje20.IV.1924.damujegrobbiooskrnavljen.Obiteljjeinakonnjegovesmrtinastavilaživjetiustanuunajamnojgradskojpalači(Pozorišnaulicabr.2),ko-jimsekoristilaod1923.do1931.,agradjojjenakrajuoprostiodugzanajamninu.
Izvori:PovijesniarhivSubotica,F:47.XV546/1922,XXIII3/1922;V3446/1924;XIX92/1924;Gr.364/929.
Lit.:J.Šokčić,Suboticapreiposleoslobođenja, Subotica,1934;M.Dubajić,Por tre ti, Su bo ti ca, 1976;S.Mačković,GradskakućaiSubotica(1902.-1941.):Trajanjeipromjene,Kla sje na ših rav ni,7-8/2012,Subotica.
S.Mačković
KA RA KO RI JA (Karankoria;tur.ka-ragül,karakul:vrstaovce–crne),neka-dašnjinazivzajednuodsomborskihpusta-ra.Prviseputspominje1364.kaoposjedGergury,zatimponovno1410.i1413.,akaoGergelyizabilježenaje1448.Premapučkojpredaji,područjejeimedobilopokmetu(jobađu)Grguru(madž.Gergely),alinipredajanipovijesniizvorinenavoderazlogeimenovanjaupravopotomselja-ku.UpredosmanskomrazdobljuposjedjebiouvlasništvuobiteljiCzobor,alije1520.pravonanjegapolagalaiKalačko-bačkanadbiskupija.Podosmanskomvlašćupo-pisanoje10(1579.i1590.),odnosno12(1580.)domova.NazivKarakorijaprviseputspominjeujednojispraviiz1659.Na-konprotjerivanjaTurakapostalajedijelomvojnogašancaSombor,kojisunaseljavalisomborskigraničari,pretežitosrpski,nobilojeibunjevačkih–rodoviMartinaZomborlijeiAndrijeTotaživjelisutu1749.Imalajepovršinuod1079kj,analazilasenasjevernomobodugrada,danasprediouzjugoistočnidioNenadića,premaželje-zničkojpruzi.
KARAKORIJA
68
KadajepoveljomMarijeTerezijeiz1749.Somboruzdignuturangslobodnihkraljevskihgradova,međuostalimjeod-ređenodagradskomatarupripadne11pustara,agradjedobiopravokaznenejurisdikcije,uključujućiizricanjeiizvr-šenjesmrtnihkazna(ius gla dii).TadašnjigradskisudacMartinParčetićodrediojedasenauzvišicijedneodpustara,Kara-koriji,podignegubilištesvješalima,kojejepostavljeno18.X.1749.Kakosusmrt-nekazneovdjeizvršavanesvedosredine
XIX.st.,bunjevačkiHrvatitajsudiopusta-reprozvaliVišala,aSrbiVešala.UzpučkenazivetoponimsekrozXIX.st.bilježiojoškaoKarankoria,takođeriGligoria.Uzviši-casenalazioko100mzapadnorijekeMo-stonge,nedalekoodsalašaJosipaDžinićaiMarkaMajića.
Lit.:Bunjevačkikalendarzaprostugodinu1869., Subotica,[1869];I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelynévtára, 1, 2, Szabadka,19092;I.Jakšić,IzpopisastanovništvaUgarskepočetkomXVIIIveka,NoviSad,1966;M.Beljanski,DrugizapisioSomborcimaiokolini, Sombor,1978;S.Bačić,Po ve lje slo bod nih kra ljevskih gra do va No vog Sa da, Som bo ra i Su bo ti ce, Subotica,1995;A.Sekulić,Raspraveojezikubačkih Hr va ta,Zagreb,1997;A.Hegediš,SlobodankraljevskigradSombor(1749-1848),Do me ti,100-103,Sombor,2000;M.Stepanović(prir.),Po ve lja
slo bod nog i kra ljev skog gra da Som bo ra,Sombor,2008;M.Stepanović(prir.),Som bo r ska hro ni ka fraBoneMihaljevića17171787.,Sombor,2012.
S.BačićiM.Bara
KA RAK TE RO LO GI JA (grč.charactēr:osobitost,znamenje+logos:riječ,govor),socio-psihološkaznanostoformiranju,prirodiitipovimakaraktera.Pokušajjekombiniranjafiziognomike(objašnjavadu-ševneimentalnekarakteristikespomoćucrtalica,kretanjaidržanjatijela),freno-logije(pseudoznanostkojaproučavavezuizmeđuoblikalubanjetementalnihspo-sobnostiikarakternihosobina)ipatogno-mije(utvrđujedubinskeemocijenatemeljuistraživanjaizrazaljudskogalica,pokretamišićaiglasa)setnologijom,sociologijomiantropologijom.Razvilaseizmeđudvajusvjetskihratovapodutjecajemameričko-gaautoraLeanderaHamiltonaMcCormi- cka(1859.-1934.),kojijeusvojimdjelimaCha rac te ro logy: An Exact Sci en ce (1920.) i Student’sCourseinCharacterology:AnExact Sci en ce in Fif teen Les sons (1921.) nastojaostvoritiznanstvenisustavprocje-neindividualnihkarakteraipraktičnogaprimijenitiurazličitimpodručjima(odgoj,procjenaposlovnihpartneraitržišnihtak-maca,vojnapromaknuća…).Zatoseupr-vomreduodnosinaindividualnekaraktere,premakojimasukasnijiautoristvoriliraz-ličitetipologije,odnosnovrstekaraktera(SigmundFreud,AlfredAdler,KarenHor-ney,CarlGustavJung,ErichFrommidr.).
Postoje,međutim,ipokušajinjezineprimjenenanarode,etničkeskupine,re-gionalneiplemenskekolektivitete.Najpo-znatijekarakterologijetogatipautemelje-nesunarasnimodlikama,akoristilisusenjimaznanstvenikrugovinaklonjeninaci-stičkimidejama.ZaJužneSlaveneističesehrvatskietnopsihologVladimirDvorni-ković(1888.-1956.),kojije,podutjecajemJovanaCvijićaiJovanaErdeljanovića,predDrugisvjetskiratudjeluKa rak te ro lo gi ja Ju go slo ve na,analizirao»karakter«JužnihSlavena.Unatočproblematičnostinekihosnovnihteza(npr.predrasudeuzetekaoznanstvenečinjenice,služenjekraniologi-jom–znanošćuolubanjama)inedovoljno
Karakorija
karakOriJa
KA RAK TE RO LO GI JA
69
utemeljenimtumačenjima,izniojemnogezanimljiveuvideiideje.Međutim,primje-nanakolektiviteterezultatjeprijesvegastereotipaodrugimaidrugačijima,priče-muautoriredovitopolazeetnocentrično,tj.sastajalištavlastitoganaroda,štojeusla-venskihinjimasusjednihnarodaizraženospozicijaSlaveni–neslaveni.
PodunavskiHrvati.Višejeautoraopi-sivalofizičkeiduhovneosobineBunjevacaiŠokaca.NajčešćesenavodikakosuBu-njevcidinarskitip,uprosjekuvisoki,sta-siti,plećatiikoščati,uspravnaiponositahoda,duljihekstremitetaikratkastruka,tamnoputiicrnomanjasti,sjakimobrva-ma,arjeđenižihrastom,svjetlijeputiiplavekose.Nekadsunosilidebeleigustebrkove,alineibradu.Bunjevkesuvitkastasa,alinižeodmuškaraca,manjihglava,malihustailijepalica,čistesuiuredne,tevodebriguzasvojizgled.Većinomsucrnomanjaste,rjeđesmeđe,aplavesurijet-ke.Nekadasukosučestopleleupletenice.MadžarskietnografIstvánFrankldržaojedasuBunjevciuBačkojžupanijinajljep-šanarodnagrananakonMadžara,asrpskietnografIvanIvanićdržaojedaBunjevcispadajuunajljepšeljudeuUgarskoj.Gle-deduhovnihosobina,ističesedasudobrasrca,pošten,priprostiiskrenpuk.Patrijar-halnisuiizrazitoreligiozni(osobitožene)iprivrženikatoličkojvjeri,poštujusveće-nike,osobitofranjevce(kojisuihdoveliuPodunavljeibiliisključividušobrižnicivišeodpolastoljećanakondoseljenja)teimajunaglašenokršćanskomilosrđe.Zatradicionalneosobineuzimajusestidlji-vost,gostoprimstvo,mirnoća,ozbiljnost,uviđavnost,sređenostiurednostuživotu,ponositost,vjernostiustrajnost.Marljivisu,zbogčegasuponosninasvojeimanje,štoseuzemljoradnikaizražavaponosomzbogkoličinezemljekojuposjeduju,alineprezirusiromašnijeodsebe.Vrlosuveza-nizazemlju,jerimjeglavnozanimanjeoddoseljenjauPodunavljebilazemljorad-nja.GordisunasvojunarodnostiponosninasvojumetropoluSuboticuteimjejakorazvijenlokal-patriotizam.Uvrijemevoj-nograničarskogaživota,prijedoseljenjau
Podunavljeinakonnjega,naglašenosubilineobuzdanenaraviičestosusebunili,natemeljučegajeinastalajednaodteorijaoimenuBunjevaca.Tajekolektivnakarak-ternacrta,međutim,postupnoiščezavalaugeneracijamakojesuživjelecivilniživoturavnici.Strogihsunazoraikonzervativni.Nekadsučiniliosobitozajedništvo,malizatvorenisvijet,nepovjerljivpremadošlja-cimaituđincima.Uliteraturisenavodiidasuveseli,radopijuvino,nebirajućipri-gode,ivolepjesme.Takođerseuzimadasu,iakoštedljiviičuvarni,štoznaprijećiiuškrtost,raskošniuodjećiiradostimanaprigodnimsvečanostima,štopratiiobila-tostjelaipićakaorezultatpotrebezaisti-canjemipotvrdomugledaimoći.
ZaŠokcejedniautorinavodekakosustasommnogonižiodBunjevaca(MatijaEvetović),dokdrugiističudasuvisoki,koštunjaviijaki(LadislavVlašić).Slabi-jegsuzdravljajerranopočinjuradititeš-keposlovetebrzostare.NodoksuŠokcimanjelijepiodBunjevaca,Šokice,premdasrednjegastasapoputBunjevaka,ljepotomiskačupredBunjevkama,panekiautorina-vodekakosu»izvanrednolijepe,propor-cionalnegrađe,osobitokrasnihočiju,ru-menihusnica,kaobiserbijelihsitnihzuba,malonagrbavogantičnognosa...nitigrčkeboginjenisubileljepše...najljepšeženskesvihSlavena...lijepeodredasve,skorobeziznimke«(L.Vlašić).Istodobnoseižaledaprekomjerno»mažu«lica.Zaduhov-neosobinenavodisedasuživatempera-menta,okretni,bistri,zdravi,čvrsti,žilavi,dugovječni,daroviti,duhovitiiosjetljivi,radoslušajupjesmeivoleknjigu.Šokicesuposlušne,strastveneipoštene.Vezanisuvišezauzrijekeišumenegozazemlju.Ponosnisu,voleslobodu,alinevoleićiuškoluidržejeteretom,štojeutjecalonaslabostkulturno-prosvjetnihinstitucija,aliinadugonepostojanjegrađanskogastale-ža(obrtnici,intelektualciisl.),budućidasušokačkaselabilauglavnomudaljenaodgradskihsredišta.IakonekiautoridržedasusemiješalisNijemcima,MadžarimaiSlovacima,pričemusuihuznatnojmje-riiasimiliraliuŠokce(I.Frankl),drugi
KA RAK TE RO LO GI JA
70
smatrajudaseŠokcinisumiješalisdru-gimnarodima(L.Vlašić,RadivojSimo-nović).BačkisuŠokciznatnosiromašnijiodBunjevaca,aliibaranjskihislavonskihŠokaca.VjerojatnozbogtoganekiautoridržedaŠokciimaju»nekikaraktersluge«.Konzervativnostjerezultiralanezainteresi-ranošćuzanapretkomteslabijimimovnimstanjem.Siromaštvoiizoliranostuvjetova-lisuinaglašenupomirljivostsasudbinom.Uliteraturisenavodiidasulakoumniibezbrižni,živezasadašnjostinemarezabudućnost,pocijelidanprovodešalunauliciinebrinusezakućuteprekomjernouživajujakurakiju,kaoidaosobitovolepjesmutedasunadarenizaglazbu.
Opisanefizičkeikarakterneosobineunovijihsugeneracija(oddrugepoloviceXX.st.)relativizirane,štojerezultatrazvo-jadruštva,povećanesocijalnemobilnosti(migracijeselo-grad),nacionalneinterakci-je(mješovitibrakovi),obrazovnogsustava,državneprisile(oduzimanjezemljeagrar-nimreformama,komunističkadiktatura,prisilnoraseljavanjestanovništvauMa-džarskojisl.)tepromjenâetničkogasasta-vapodručjakojanaseljavajubačkiHrvati.
NoitiobrascikarakterapodunavskihBunjevacaiŠokacauvelikojsumjerire-zultatstereotipa,vlastitihituđih.Takosenpr.tumačenjelošegaekonomskogastanjaŠokacadovodiuvezusnjihovimnavod-nimpijančevanjemiprodajomimovineNijemcima,bezozbiljnijihnaporadaseprodreudubljeuzrokenjihovaekonom-skogazaostajanja.Sličnosukonzervativ-
nostBunjevacaiotporpremanovostimatemeđusobnozajedništvoreakcijanaasimi-lacijskenasrtajeokolnihnaroda,atradici-onalnazatvorenost,međusobnapovezanostinepovjerljivostpremadošljacimamogusetumačitikaorezultatekonomskesamo-dovoljnostinasalašimazbogisključenostiizpolitičkihikulturnihtokovadržavaukojimažive.
NatemeljustereotipanastajuipučkešaleukojimasepojavljujupodunavskiHr-vati.TakoseunjimaBunjevacnajčešćeimenujeStipan,kojije,budućidasuautoripripadnicidrugihnaroda,dobrohotan,alinaglašenopriglup.Nourijetkimješalamamudrijiipametnijioddrugih,štoznačidasunjihoviautorisamipodunavskihHrvati.TakavjeslučajisurbanimlegendamaobećaruiboemuLaziDulićuČvarku,uko-jimaseonpojavljujekaomudrijiodvlastiiizrugujeih,pričemuosnovuzanjegovusuperiornosttrebatražitiujačojekonom-skojsnaziBunjevacađurđinskogakraja,izkojegajepotjecao.
Lit.:L.Knežević,OBunjevcima,Le to pis Ma ti ce srp ske,knj.128,NoviSad,1881;Iványi,Szabadkaszabadkirályivárostörténete,2,Szabadka,1892;I.Ivanić,O Bu njev ci ma,Subotica,1894;S.Bo-rovszky(ur.)BácsBodrogvármegyemonográfiája,1,Budapest,b.g.;R.Simonović,Etnograf-skipregledVojvodine,u:Voj vo di na,NoviSad,1924;L.Stipić,L.Čurčić,KarakterimentalitetBu nje va ca, Književnisever,3-4/1927,Subotica;L.Vlašić,ŠokciuVojvodini,Ka len dar Hr vat ski radišazaprostugodinu1934.,Zagreb,1933;M.Pe-ić,Bunjevačkinarodniobičaji,Bunjevačkokolo, 10-12/1934,Subotica;V.Dvorniković,Ka rak te rolo gi ja Ju go slo ve na,Beograd,1939(pretisak:1990;2000);Rodoljub,značajneosobinenašegnaroda,NaškalendarzaBunjevceŠokceHrvatezaprestupnugodinu1944.,Zombor,1943;D.Pa-vličević,SeobeVlahaKrmpoćanauXVIIstoljeću,VojnekrajineujugoslovenskimzemljamaunovomvekudoKarlovačkogmira1699.,Beograd,1989;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;O.Milo-savljević,UtradicijinacionalizmailistereotipisrpskihintelektualacaXXvekao»nama«i»drugima«,Beograd,2002;I.Vidanović,Rečniksocijal nog ra da,Beograd,2006;M.Evetović,Kul turnapovijest bunjevačkih i šokačkihHrvata, Su bo ti ca, 2010.
S.BačićiM.Bara
KA RAN, Dra gan (Stanišić,2.X.1961.),karatist.SinjeGrge,rodomizOgorjakodMuća,iNevenke,rođ.Musulin,rodomiz
Rodoljub,Značajneosobinenašeganaroda, NaškalendarzaBunjevceŠokceHrvateza
godinu1944.,Zombor,1943.
KA RAN
71
VidakodMetkovića,hrvatskihkolonistaizDalmacije.OsnovnuškoluzavršiojeuStanišiću,srednjuugostiteljskuuSombo-ru,adiplomukaratetrenerastekaojenaFakultetuzafizičkukulturuuBeogradu1986.KaratejepočeotreniratiuStanišiću1976.usekcijiKKAgrosavezizSombora.UtomklubunastavljatreniratiuSomboru1978.-80.Nakonodlaskanastudijod1980.trenirauKKStu dent ski gradizBeogra-da.Natjecaoseuborbamapojedinačnoupoluteškojiekipnouapsolutnojkategoriji.Nositeljjecrnogpojasa4.dan.
JuniorskijeviceprvakJugoslavije1982.,auseniorskojkonkurencijiosvojiojezlat-numedaljunaprvenstvuSrbijeibrončanunaprvenstvuJugoslavije1985.NaStu-dentskomprvenstvuSrbijeosvajaojetrećamjesta1982.-84.UI.saveznojliginastu-paojezaKKStu dent ski grad1982.-88.iKK PartizanizBeograda1988.-90.God.1987.klupskijeprvakprvenstvaBeogra-da,SrbijeiJugoslavije.ZareprezentacijuJugoslavijenastupioje20putaurazdoblju1985.-89.
Biojetrenerbeogradskihkarateklu-bo va BSK, Ho nex i Te ming1991.-99.NaSvjetskomkupuuMiskolcu(Madžarska)smomčadiTe min gaosvojiojeprvomjesto1995.,aonjedobiopokalkaonajboljitre-nerSvjetskogakupa.Idućegodinemomčadjeosvojiladrugomjesto.
Početkom2000.preselioseuHrvatsku(Vodice).VodikaratekluboveuVodicama,TisnomiPirovcu.
Izvor:KazivanjeDraganaKarana.
Lit.:D.Kolundžija,Lek si kon som bor skog spor ta, Sombor,1990.
T.Žigmanov
KARAN,Ivan(Stanišić,2.III.1958.),ka-ratist,društvenidjelatnik.SinjeGrge,ro-domizOgorjakodMuća,iNevenke,rođ.Musulin,rodomizVidakodMetkovića,dalmatinskihHrvatakoloniziranihusa-veznojkolonizaciji1945.OsnovnuškoluzavršiojeuStanišiću,gimnazijudruštve-no-jezičnogasmjerauSomboru,aFakultet
političkihznanosti–smjermarksizamiso-cijalističkosamoupravljanje–uBeogradu1986.
Referentjezaorganizacijskeiperso-nalneposlovepriOpćinskomštabuTerito-rijalneobrane(TO)uSomboru1986.-88.,aondapotkrajtravnja1991.uZonskomšta-buTOuSomboru.Sljedećejetrigodinevođenkao»višak«i»neraspoređen«.Pro-fesionalnijekarate-trener1994.-2008.ZaravnateljaNIUHrvatskariječizSuboticeizabranje2008.
Od2006.uDSHV-uradinaorganiza-cijskomjačanju,pisanjuprogramaiopćihakatastranketesmladima,pomažućiimuponovnomosnivanjuMladežiDSHV-a.UStanišiću,izkojegaje1990-ihprotjera-no65%Hrvata,osnovaojeMjesnuorgani-zacijuDSHV-a2008.teHrvatskokultur-nodruštvoVladimirNazor2009.,čijijeipredsjednik.KaoravnateljNIUHr vat ska riječpokrenuoje2009.naRadioSomborutjednujednosatnuemisijunahrvatskomKro ni ka tjed na(odpočetka2010.Hr vat ska riječ,aodpolovice2010.Glas Hr va ta), a nakonukidanjaRTVuredništvauNIUHrvatskariječnjezinuprodukciju(odpočetka2012.jednoipolsatna,aodrujnaistegodinedvosatna)preuzeojeHKDVla di mir NazorizStanišića.Uemisijisudjelujeikaonovinar.PovremenoobjavljujetekstoveuHrvatskojriječi i Gla su rav ni ce.
Karatetreniraod1976.Nositeljjecr-nogpojasa2.dan.NatjecaosezaKarate-klubStu dent ski gradizBeogradaiimaostatusvrhunskogasportašasaveznogaran-ga.Osvajačjebrončanihmedaljasastu-dentskihprvenstavaBeogradaiSrbijeuborbama1979.,1980.i1982.-84.,srebrnihmedaljasprvenstavaBeogradaiSrbijeupojedinačnojiekipnojkonkurenciji1982.-84.ibrončanihmedaljauekipnojkonku-rencijisprvenstavaSFRJ1980.i1981.Na-tjecaoseuborbamausrednjojipoluteškojkategorijiupojedinačnojkonkurencijiteuapsolutnojkategorijiekipno.UPrvojsa-veznojkarate-liginatjecaose1981.-85.zaKK Stu dent ski gradizBeograda.Od1986.trenerjeinatjecateljKKDu šan Staničkov izSombora,gdjejepotkraj1992.osno-
KA RAN
72
vao KK Ipon,ukojemjedodanastreneripredsjednik.Njegovisunatjecateljiosva-jalimedaljeukatamaiborbamanaprven-stvimaVojvodine,SrbijeiSRJugoslavijeodpioniradoseniora.Biojeiuzgajivačiizlagačšarplaninaca,pobjednikDržavnogprvenstva1998.saženkomAtinaVujanska.Desetpasaiznjegovauzgojabilisunacio-nalni,advameđunarodniprvaci.
Izvor:KazivanjeIvanaKarana.
Lit.:D.Kolundžija,Lek si kon som bor skog spor ta, Sombor,1990.
T.Žigmanov
KARAN,Milan(Stanišić,24.VI.1965.),rukometaš,trener.SinjedalmatinskihHr-vataGrgeiNevenke,rođ.Musulin,kolo-niziranih1945.OsnovnuškoluzavršiojeuStanišiću,srednjuugostiteljskuuSomboru,anaFakultetufizičkekultureuNovomSa-dupostaojediplomiranitrenerrukometa2011.
UosnovnojješkolitrigodinetreniraokarateuKKAgrosavezizSomboratepo-ložiozasmeđipojas.Iakojebioiznimnonadarenzakarate,nakonštosubraćaSlo-bodaniIvanotišlinastudijuBeograd,nijemogaosamputovatiuSombornatreningetejeu6.razredupočeotreniratirukometu RK StanišićizStanišića.Unjemujes14godinapočeonastupatiuseniorskojkon-kurenciji.Igraojenamjestusrednjegabe-kaibiojevrstantehničar.NastupaojezakadetskureprezentacijuVojvodine1980.,kadajemomčadosvojilazlatnumedaljunaKadetskomprvenstvuJugoslavije.UI.sa-veznojligiigraojezarukometnekluboveCr ven kaizCrvenke1986.-88.,JugovićizKaća1989.-90.,uII.saveznojligiuVoj vodi niizNovogaSada1991.-93.iSom bo ru 1994.-96.SRKCr ven kaosvojiojeKupJu-goslavije1987.
JedanjeodosnivačaMjesneorganiza-cijeDSHV-auStanišiću2008.teHKD-aVladimirNazorizStanišića2009.ŽiviuNovomSadu,gdjeuRKVoj vo di naradikaotrenersmlađimkategorijama.
Izvor:KazivanjeMilanaKarana.T.Žigmanov
KARAN,Slobodan(Stanišić,12.V.1959.),karatist,društvenidjelatnik.Sinjekoloni-ziranihdalmatinskihHrvataGrgeiNeven-ke,rođ.Musulin.OsnovnuškoluzavršiojeuStanišiću,asrednjupoljoprivrednuuSomboru.Diplomiraoje1989.agroekono-mijunaPoljoprivrednomfakultetuuZe-munu.
Karateomsepočeobaviti1977.uStani-šićuusekcijiKKAgrosavezizSombora.USomborujetreniraodopoloženogasmeđe-gapojasa,aod1979.uKKStu dent ski grad izBeograda.Zacrnipojas1.danpoložioje1980.,za2.dan1990.,aza3.dan2001.
NatjecateljskukarijeruzapočeojeuKKAgrosavez,ukojemjebiočlanmomčadikojajeosvojilaVojvođanskuligu1978.ZaStu dent ski gradnastupaoje1981.-86.God.1981.ekipnojeosvojiobrončanoodličjeuI.saveznojligi,a1980.zlatnoodličjeekip-nonaStudentskomprvenstvuJugoslavi-je,drugomjestouJugoslavijiuborbamaekipnozasenioreitrećemjestoukatama.NaseniorskimistudentskimprvenstvimaBeogradaiSrbijepojedinačnoupoluteškojkategoriji1980.-83.osvajaojetrećamjesta.
ČlanjereprezentacijeSrbijeuborbama1981.-83.,advajeputanastupaozarepre-zentacijuJugoslavije1983.Imaojestatusvrhunskogasportašasaveznogarazreda1980.-85.ŽiviiradiuBeogradukaokarate-trenerstarijihdobnihkategorija:treniraojekarate-školeubeogradskimklubovimaBo mi kom i Karyuka ka ra te aka de mi ja, a sadatreniraKKPa li lul ski ti gro vi.
JedanjeodosnivačaMjesneorganiza-cijeDSHV-auStanišiću(2008.)teHKD-aVladimirNazorizStanišića(2009.),uko-jemjeaktivničlanlikovnogaodjela.Izra-đujeduborezudrvetu.
Izvor:KazivanjeSlobodanaKarana.
Lit.:D.Kolundžija,Lek si kon som bor skog spor ta, Sombor,1990.
T.Žigmanov
KARANOVIĆ,Mladen (Mol, 21. VI. 1863.–Subotica,3.XII.1950.),novinar,izdavač,kulturnidjelatnik.NakonočevesmrtidoselioseuSuboticu1875.ksvoje-
KARAPANDŽA
73
mustricuodvjetnikudr.DušanuPetroviću.Tujepohađaogimnaziju,alijenijezavršio.NijezavršionibogoslovijuuSrijemskimKarlovcima,gdjejeproveo4godine,nitiPravnifakultetuBudimpešti,nakojemjestudirao.ZabunjevačkeHrvateosobitojevažankaoosnivačivlasniktjednikaSubotičkenovine1.I.1893.,spodnaslovomBunjevačkošokačkinedeljnilistzamisneobćestvari,prosvitu,zabavuigazdinstvo. ZauzimaosezavjerskutolerancijuSrbaiHrvata,podupirućiborbujužnougarskihBunjevacazaškolovanjenamaterinskomjezikuinjegovuuporabuujavnojupravi.Uređivaogajesvedo1898.,kadaje,zbogoštrihantirežimskihtekstovaipomanjka-njafinancijskihsredstava,podnioostavkuiugasionovine.Listjenalatiničnompi-smuizdaoknjiguIvanaIvanićaO Bu njevcima:Povesničkonarodnopisnarasprava(1894.)teromanSimeMatavuljaBa ko nja fra Br ne(1898.).Kaokulturno-prosvjet-nidjelatnik,najvećidionaslijeđauložiojeupodizanjeSrpskeštamparijedr.DušanaPetrovića,Pučkugazdačkubanku(srpsko-bunjevačku),Subotičkenovineiizdavanjeknjiga.Biojesudionikkongresanemađar-skihnarodnosti(Srba,SlovakaiRumunja)uBudimpešti1895.
Nakonstvaranjajugoslavenskedržave1918.dobivaojesamoprivremeneposloveugradskojslužbi:biojednevničar,knjižni-čar,arhivar.UnekolikosenavrataobraćaogradskomSenatutražećipotporuzaistra-živačkeiknjiževničkeusluge.Kadajedaoostavkunaslužbeničkomjesto1925.,želiojepisatiO spa su Ru si je;god.1926.dobiojenovacdapronađegrobKaloraMiloda-novićainapišedjeloSr bi, Bu njev ci i Šok ci
u proš lo sti;kadajeradiou»velikojarhivi«1927.,nudiojedanapišepovijestSuboti-ce.Kakosutiplanoviostalibezrezultata,gradmuod1931.dajedoživotnouzdrža-vanjeod500dinaranamjeseckaozaslu-žnomu»nacionalnomuradniku«.Inakontogau1939.ontražiakontacijuod15.000dinara,anudipisanjeautobiografijeMoj životirad.
Pisaojepjesme,članke,esejeimemo-are.Međuostalim,surađivaojeuNe ve nu (1884., 1904.),SubotičkojDanici (1893.) i Bunjevačkimnovinama(1927.,1940.).Pse-udonimi:Bogoljubidr.Preminuojeusu-botičkomsirotinjskomdomu.Pokopanjenagradskompravoslavnomgrobljuodr-žavnomtrošku.
Izvori:PovijesniarhivSubotica,F:47.Gr.1487/925;Gr.1541/925;Gr.529/926;Gr.10/1927;X58/1928;Zap.1937-1939:LukácsVukov,Ka ra novićMladenšampionsvetskogmiraiprorokratova (rukopisuGradskojknjižniciuSubotici).
Lit.:Ne ven,17/1913,Subotica;MarkoProtić,Srpskitriumviriubunjevačkomrenesansuod1860do1918,Subotica,1934:B.H[ajduk].Vojnić,Sen ke gra di te lja Su bo ti ce u proš lo sti,Subotica,1971;T.Kolozsi,SzabadkaiSajtó(18481919),Szabadka,1973;Đ.Lončar,PseudonimiiinicijaliautorakojisupisaliobunjevačkimišokačkimHrvatima,Kla sje na ših rav ni,11-12/2006,Subotica;Srp ski biografskirečnik,4,NoviSad,2009.
S.Mačković
KARAPANDŽA(tur. karapandža: kojiimacrnepandže;uprenesenomznačenju–vještica),toponim,prostranačesticasanto-vačkogaatara,pretežitošumovitkraj;pru-žaseinahrvatskoprekodunavskoozemlje.
God.1823.spominjesekaoKarapan- tsaaliasBadás,a1841.Karapandxa,zatimKarapancsa.Oko1880.prelaziuvlasništvonadvojvodeAlbrechtaHabsburga(1856.-1936.),bliskarođakakraljaicaraFranjeJosipaI.God.1891.gradisejednokatni,a1902.dvokatnineobaroknidvorac,ukojemsuurujnu1910.gostovalinjemačkicarVi-limII.iaustrijskiFranjoJosip.Obučenauprekrasnunarodnunošnju,dočekalaihjebereškamladež.Tadasepjevaoiovajbećarac:Karapandžadvacaraskućila,/igospodusilnuudomila.Uznovidvoracbila
ZaglavljeSubotičkihnovinaod14.V.1898.
KARAPANDŽA
74
jeizgrađenaikapelica(danasjenema),ukojojjesantovačkižupnikslužiomisuzanadvojvodinuobiteljigoste.Tadabinami-supozivaliipodvijedjevojkeunarodnojnošnji(pojednuHrvaticuiMadžaricu),ko-jesuzatimsudjelovalenasvečanomobje-du.Zasrpskeokupacije1919.-21.dvoracjeoštećen,kadanestajeisvadokumentacija.Do1921.gruntovnojepripadaoseluDraž(madž.Darázs)uBaranjskojžupaniji.
NadvojvodaAlbrechtje1932.uzdvo-racdaoizgraditiuzletište.Upoplavi1956.dvoraciokolišznatnosustradali.Pokrajdvorca1970-ihpriređivanisumajališi(svibanjsketj.majskeveselice)snastupomkulturnihskupina.Nakonobnove1980-ihdvoracopetblistaustaromsjaju.Omiljenojestjecištetuzemnihiinozemnihlovaca.Karapandžanskašumadanasjeuvlasniš-tvuŠumarskelovačkeudrugeGe menc.
Premanekadašnjemdubokoukorije-njenompučkomvjerovanju,Karapandžaje le glo viš ti ca.Golemusmrtnostdjeceunajnježnijojdobinarodjepripisivaozlo-djeluvještica,koje»kradudičjeduše«.Joši1940-ihgodinamajkesumolile:
Oj,višćureisridKarapandže,nekvammisecputanepokaže,aspavanjevašenepristalo!Ne di ra le mo je di te ma lo,ditemaloudunjice/kolivkeStipu/Janju.Spaljičardak,Bože,tovištičjeleglo,kaživitrudapepelraznese,nekgaDunavdalekoodnese.
Okarapandžanskojvješticigovoreidvijesantovačkemitološkepjesme:»Junakuzatvoru«i»Hercegovidvori«.
Lit.:M.Beljanski,BačkiBreginjegovižitelji, Sombor,1976;Z.Šibalin,KratakosvrtnapovijestlovačkogdvorcanaKarapandži,Hr vat ski ka lendar 1996,Budimpešta,1995;Ž.Mandić,Pi smu pi va pri li pa di voj ka : Ostva ra ji uma i du ha san tovačkihHrvata,Budimpešta,2012.
Ž.Mandić
KARAS,Karlo(Nenadić,22.IV.1926.–Nenadić,24.IV.2010.),poljoprivrednik.SinjeŠimeiRoze,rođ.Firanj.OdrastaojenasalašunaNenadiću,gdjejepolazioiosnovnuškolu.GrađanskuškoluzavršiojeuSomboru1941.Nakonzavršetkavojnogaroka1947.uključioseupoljoprivrednudje-latnostnaroditeljskomimanju.Kaougled-nipoljoprivrednik,mnogimajeslužiozauzorpostižućivrhunskerezultate,posebnouproizvodnjipšeniceikukuruza.DobitnikjeZlatnemedaljeNovosadskogapoljopri-vrednogasajma1970.Vrijednejerezultateostvarioiuproizvodnjikvalitetnihlubeni-cateutovusvinja.
Budućidamujeotacbiojedanodosni-vačasomborskogaHKD-aMi ro ljub 1936. tedasuuobiteljskukućuizmeđudvajusvjetskihratovadolazilitadašnjinajugled-nijihrvatskipolitičari(StjepaniPavleRa-dić,IvanPernar,IvanGranđaidrugičel-niciHSS-aizZagreba),ionseugodinamanakonDrugogasvjetskogaratauključiouradKUD-aVladimirNazoruSomboru,či-jijeaktivniiugledničlanostaodokrajaži-vota.Kaopraktičnivjernik,hodočastiojeu
Karapandža
KARÁSEK
75
Bunarić,Tekije,Aljmaš,Jud,Međugorje,MarijuBistricu,PodmilačjekrajJajca,Va-tikan...Međuposebnovrijednimirijetkimdokumentimanasvojemsalašuusombor-skimNenadićSalašimaimaojeporodič-nirodoslov,kojipočinje1785.Unjemuse,kaonajstarijičlanoviporodice,navodePe-roKarasinjegovasuprugaBarbara.
Lit.:Mi ro ljub,4/2008,3/2010,Sombor;Hr vat ska riječ, 369, Su bo ti ca, 9. IV. 2010.
M.Đanić
KARAS,Šima(Nenadić,27.X.1898.–Zagreb,7.X.1949.),zemljoradnik,politič-kidjelatnik.SinStipanaiMarije,rođ.Glu-vić.UbrakusRozomFiranjimaojetrojedjece–Mandu,KarlaiKlaru.Biojemeđuosnivačimaogranka(isprvaneformalnoga)Hrvatskerepublikanskeseljačkestranke(HRSS)zasomborskikotar1921.tepo-novno1923.,kadajeslužbenoosnovan.Tadajepostaoičlanomužegarukovod-stvaogranka,načijemječelubioAntunMatarić.VlastinisugledalesnaklonošćunaHRSS(poslijeHSS)pajevećinaosno-vanihorganizacijadjelovalapoluilegalnoivećinomutajnosti.Imaojeaktivnuulo-guusvimaktivnostimaHSS-auSomborusvedoDrugogasvjetskogarata.Nedugonakonpovratkaizinozemstva1924.Stje-panRadićtajnojeboravionasalašimauNenadiću.NoćenječelnikaHSS-abilojepredviđenonasalašuAntunaMatarića,nokakojenjegovsalašbioprimjetnopodprismotromžandarmerije,domaćinisugaokolnimputemdovelinanoćenjenasalašŠimeiRozeKaras.Usvibnju1926.skupasAntunomMatarićemorganiziradočekiboravakuSomboručelnikasredišnjiceHSS-aizZagreba:StjepanaRadića,PavlaRadića,IvanaPernara,LjudevitaKežmana,TuneBabićaiJosipaZagorca.CiljnjihovaboravkabiojevelikiskupkojijeodržanuSomborunaTrguSvetogaTrojstva24.V.1926.,nakojemjebilonazočnovišeod10.000pristašaHSS-a,drugihzemljoradni-kategrađanaSomboraiokolice.
Jedanjeodosnivača ičlanprvogaUpravnogaodboraHrvatskogakulturno-gadruštvaMi ro ljub,osnovanoga6.XII.
1936.uSomboru.ZakupnjuprvezgradeDruštvabiojemeđučlanovimakojisunepovratnodarivalitisućuilivišedinara,tzv.hiljadarima,čijasuimenauklesananamramornojpločikojasečuvauprostorija-maHKUD-aVladimirNazorizSombora.AktivnojesudjelovaouraduiupraviDruš-tvadokrajaživota.
Izvori:PrivatnaarhivaobiteljiMatarićizSombo-ra;KazivanječlanovaobiteljiKaras.Lit.:DesethiljadaljudinaRadićevomzboruuSomboru,Ne ven,21,Subotica,27.V.1926;Posve-tazastaveHrvatskogRadišeuSomboru,Hr vat ski dnev nik,1250,Zagreb,23.X.1939;F.Matarić,MonografijaDruštvaKUD»VladimirNazor«19361986,Sombor,1986.
Z.ČotaiM.Bara
KARÁSEK(Karasek), Emil(BosanskaKrupa,13.II.1896.–Osijek,5.V.1956.),redatelj,glumac.Zbogsudjelovanjaupro-tumadžarskimdemonstracijamauSarajevuizbačenjeizčetvrtograzredagimnazijetenijemogaonastavitiškolovanje.UZagrebsepreselio1914.,gdjejezavršiotečajZlatnogakrižaprotivzaraznihbolesti,tekaosanitetskipomoćnikistegodineodlaziuZemunugradskifizikat.Kaonesposobanzavojsku,od1917.radiuUreduKraljevskeHrvatsko-slavonsko-dalmatinskezemalj-skevladeuZagrebu,isprvakaoračunskičinovnik,aposlijekaopisarskipomoćnikuodjeluzabogoštovljeinastavu.Nafilm-skisetečajupisao1918.a1920.-22.poha-đaojeDržavnuglumačkuškolu.Nakontogajedo1946.angažiranuHrvatskomnarodnomkazalištukao tajnikdrame,glumacipomoćniredateljBrankaGavel-le.Kaosimpatizerkomunistabioje1942.zatočenuJasenovcu.
ŠimaKaras
KARÁSEK
76
NakonosnivanjaNarodnogakazališ-tauZadruvodigausezoni1946./47.azaupraviteljanovoosnovanogaHrvatsko-ganarodnogakazalištauSuboticidolazi1947.Vodiogajedo1950.,anakonnjegovapreustrojapostaoje1951.ravnateljemHr-vatskedrameNarodnogapozorišta.UtomjerazdobljurežiraokomedijeMi ran do linaCarlaGoldonija,Pla kir MarinaDržića,Lju bov ni ci nepoznatogadubrovačkogauto-raiTur ca retAlain-RenéaLesagea,zatimdrameSplet ka i lju bavFriedrichaSchille-ra,Ru sko pi ta njeKonstrantinaSimonovaiDu bo ko ko ri je njeJamesaGowaiArnauadD’Usseaua,pastirskuigruDu brav ka Iva na Gundulića,opereteZe mlja smi ješ kaFran-zaLeháraiSvad ba u Ma li nov ki LeonidaYukhvida,operuTo scaGiacomaPuccini-jatepredstavuSvi nja ri caodSokolovskog.PostaviojeidvijesvojekratkekomedijePro ces u Peš ti te KakojeĐokapostaozadru gar.Značajkenjegovaredateljskogapristupajesukreativanradsglumcimatepriklanjanjeesteticipojednostavljenogascenskogarealizma.USuboticijeaktivnopomagaoradamaterskihskupina,osobitonaBikovu.
Od1951.doumirovljenja1955.biojeredateljosječkogaHrvatskognarodnogka-zališta.
Izvor:StjepanKrtenjak:KarakteristikaKarasekEmila.PovijesniarhivSubotica,F:88/846/1948A.
Lit.:150godinapozorišnezgrade:150godinakazališnezgrade:150évesaszínházépülete,Su-botica,2005;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Za-greb,2009.
J.IvančićiG.Bačlija
KA RA ŠEV CI (rum.Caraşoveni,Cârşove-ni, madž.Krassovánok,njem. Kras so waner, srp.Krašovani,Karašovani,bug.Карашовени),hrvatskasubetničkaskupinauRumunjskoj.Usedamkaraševskihnase-lja(Karáševo/Caraşova,Nermić/Nermet,Vodnik/Vodnic,Lupak/Lupac,Klokotić/Clocotici,Rávnik/RafniciJabalča/Iabal-cea)ubrdovitudijeluKaraševsko-severin-skežupanije(rum.Caraş-Severin)Hrvatičineoko90%stanovnika.Iakomalobroj-
na(oko6500pripadnika),zajednicajestabilnaikompaktna,sdobroočuvanomtradicijomijezikom,inajbrojnijajeodtri-juskupinarumunjskihHrvatakojisuseuprošlostinastaniliuširojokoliciTemišvara(ostalesudvijeŠokciuRekašu/Recaş/iTuropoljciuKeči/Checea/).ImesudobiliporijeciKaraš(rum.Caraş),kojaprotječekrozKaraševo.Ukorijenjenosttogaetno-nimareflektiraijaklokalniidentitetpaseoko200pripadnikazajedniceizjašnjavakaoKaraševci,anekaoHrvati.
Etnogenezainacionalniidentitet. Zbogpomanjkanjaizvorateškojesasigur-nošćutvrditikadasuse,skojihsvepod-ručjaiukojimuvjetimapreciKaraševacadoseliliuBanat.Komparacijaetnološkihstudijasrezultatimaistraživanjapovjesni-čarailingvistaupućujeipaknatodasuposrijedipotomcidoseljenikaiznekolikojužnoslavenskihpodručjauvišemigracij-skihvalova(XIV.-XVII.st.),anemožeseposveisključitinizastupljenostostatakaprvihSlavenaunjihovojetnogenezi.Tomuuprilogiduipojedinefonološkeileksičkespecifičnostikaraševskihmjesnihgovora,manjerazlikeunošnjamaiobičajimateprezimenarumunjskoga,hrvatskoga,srp-skoga,madžarskoga,njemačkogaidrugo-gapodrijetla,kojapotvrđujusloženostpod-rijetla.PripadnostKatoličkojcrkviimalajevažnuuloguuspajanjuheterogenemasekrozvišestoljećaujedinstvenuetničkuskupinu.Kaoishodišnapodručjadoselja-vanjaizdvajajuseBosna,teritorijneka-dašnjePrizrenskebiskupijeskolonijamadubrovačkihtrgovaca,bosanskihisaskihrudarateširidoticajniprostoribugarskih,
NaseljakaraševskihHrvata
KARÁSEK
KA RA ŠEV CI
77
makedonskihiistočno-srpskihtorlačkihidioma.
Prvipouzdanipodacioprecimadanaš-njihKaraševacapotječuizsredineXVI.st.Riječjeonekolikokaraševskihprezimenakojaukontinuitetupostojedodanas.OnapotvrđujudasedioKaraševacanaseliouKaraševonajkasnijeuprvojpoloviniXVI.st.,avjerojatnoineštoprije,udrugojpolo-viniXV.st.TvrdnjeonaseljavanjuuXV.st.zastupajunekilingvistipremaarhaičnimjezičnimobilježjimakaraševskihgovora.PotkrajXIV.st.napodručjeBanataizbje-glisubugarskikatolici,štojepolazišnatočkazanekeodteorijaobugarskompod-rijetluKaraševaca.LjubomirMiletič,bu-garskiznanstvenik,oslanjajućisenanekejezičnekarakteristike,pretpostavljadasuseuBanatdoseliliiznekadašnjekatoličkeokolicePrizrenaiPrizrenskebiskupije(Ja-njevo,Trepča,Priština,NoviPazar,Kru-ševac,Prokupljeidr.).Ondjesupostojalekolonijedubrovačkihtrgovaca,ukojimasukaorudaridjelovaliikatoliciizBosneteSasi.Zajedničkimživotomkatolicistogapodručjastopilisuseujedinstvenusku-pinu,kojajenaKosovupoznatapodime-nomjanjevačkiHrvatiičijigovor,poputkaraševskoga,takođerpripadatorlačkomunarječju.Nekiautoripogrešnointerpreti-rajudasupodrijetlomizCrneGorejerjedioslavenskihnaseljenikaujužniBanatpotjecaoizSkopskeCrneGore(katoličkažupaCrnaGora,kasnijaletničkažupasaslavenskimstanovništvompodrijetlomizDalmacijeiBosne),kojajeuizvorimaka-toličkeprovenijencijebilježenakaoMon tene gro, Mon te ne gro di Sco pia, Mon te ne gro di Ser via.JednoodnajranijihnaseljavanjaizBosneuKaraševskužupanijupotječespočetkaXV.st.,kadajeudokumentimazabilježenoseloBosna.MeđuKaraševci-majeidanaspoznatapredajaonjihovupodrijetluizBosne.Dokjetrajaloiselja-vanjeizBosne,udijeloveBanatatakođerpristižuiizbjegliceizSrpskeDespotovinenakonnjezinapadapodturskuvlast1459.SrpskiautoridržedasuseKaraševcido-seliliizTimočkekrajine,spodručjaCrneReke.Skupinestanovništva(rumunjskoga,
srpskogaidr.)kojesutijekomvišestolje-ćadolazilemeđukatolikeuKaraševoizokolnoga,uglavnompravoslavnogapro-storazbogsvojesubrojčaneinferiorno-stiprelazilenakatoličkuvjeruivrlobr-zoprihvaćalekaraševskigovorkaojezikkomunikacije.ZaosmanskevlastimeđuKaraševcimasudjelovalifranjevcimisi-onariBosneSrebreneiisusovačkamisijauBeogradu(1612.-32.)teposlijeuXVIII.st.ifranjevciBugarsko-vlaškeprovincije.MisionarisugotovosvibiliJužniSlaveni,većinomHrvatiizraznihpodručja,ponaj-višeizBosneiDalmacije.Karaševskusužupu1785.odfranjevacapreuzelisvjetovnisvećenici,autosevrijemeosnivajuinovežupenakaraševskompodručju.
Pitanjunacionalnogaidentitetamalo-brojnaintelektualnaelitaKaraševacapo-činjepoklanjatipozornosttijekomdrugepolovineXIX.tekrozcijeloXX.st.Napriklanjanjehrvatskomunacionalnomuimenunesumnjivosuutjecalevišestoljetne,naposekonfesionalnevezesdrugimHrva-timaizHrvatske,BiH,Dalmacije,Bačke(BunjevcimaiŠokcima)iBanata(turopolj-skimplemićimakajkavcima,Šokcimaipo-tomcimadoseljenikaizLikeiDalmacije).TakosukodKaraševaca,gdjejestvarnozajedničkopodrijetloizgubljeno,kulturaikonfesionalnapripadnostsimboličkiele-mentikojiutjelovljujunjihovupripadnosthrvatskomunarodu.
Migracije.Vođeniekonomskimmoti-vimaidržavnimpotrebama,Karaševcipo-četkomXIX.st.počinjumigracijeudruganaseljaBanata.Dioihsenaseliounjegovzapadnidio,napodručjedanašnjeVojvo-
KatoličkacrkvauRavniku
KA RA ŠEV CI
78
dine(Karlsdorf/BanatskiKarlovac,Uljma,Izbište,Nikolinci,Vršac,Potporanj,VelikoSredište,Gudurica,BelaCrkva,Starčevoidr.).Karaševcisuodržavaliikontaktesdrugimhrvatskimskupinamakojesuži-vjeleiliidalježiveuBanatu:kajkavcituro-poljskiplemićiunaseljimasredišnjegaBa-natakojasudugousvojimimenimaimalapridjevhrvatski(Boka,Neuzina,Klarija/Radojevo,Keča),ŠokciidrugištokavciujužnomBanatu(Pančevo,Starčevo,Opovo,Borča,Glogonj,Kovinidr.),PerleznaTisi,uistočnom(rumunjskom)BanatuRekaštedrugdjeumanjembroju.Zbogekonom-skih,obrazovnihidrugihmotivakarašev-
skeobiteljiipojedinciselilisuinadrugapodručjadanašnjeVojvodine(Vršac,BelaCrkva,Pančevo,Subotica,Sombor,NoviSad),naprijelazuizXIX.uXX.st.,ana-poseurazdobljuKraljevineSHS/Jugosla-vije.Teškoćuočuvanjunjihovaidentitetapredstavljaojenedostatakinteligencijeisvećenstvaizvlastitihredova,kakonamatičnomkaraševskompodručjutakoiuvojvođanskomdijeluBanata.Međumalo-brojnominteligencijomprednjačilisuuči-telji(primjericePetarDobraizKaraševabiojevjeroispovjedniučiteljuHrvatskojNeuzini,FridiIf kaizKaraševabiojevje-roispovjedniučiteljuKanaku,NikolaVa-kaizKaraševabiojekomunalniučiteljuVračevGajuidr.).IzvojvođanskogadijelaBanatanajpoznatijiodkaraševskihintelek-
tualacabiojeMartinFilipon(Uljma,1884.–Vršac,1967.),odvjetnikivelikižupan(1919.)TamiškežupanijeizaposjednutihdijelovaKrašo-severinskežupanije.Njiho-vamalobrojnostunaseljimavojvođanskogadijelaBanatautjecalajenauporabujezikaucrkvama(ondjegdjejebilokatoličkih),nastaviisvakodnevnojkomunikaciji,aukonačnicinabrzuasimilaciju.KaraševcikojisuživjeliuGudurici,naseljuublizinirumunjskegranice,bilisugermaniziranivećtijekom1920-ih.NakonDrugogasvjet-skogaratauGuduricusedoseljavajukolo-nisti,međunjimaiHrvatiizdalmatinskihkotareva.KaraševciuVojvodinidanassunajvećimdijelomasimiliraniudrugena-rode.HrvatimaseuvojvođanskomdijeluBanatasmatratekmanjibrojkaraševskihpotomaka,itounaseljimagdjeobitavajuidrugehrvatskeskupine,poputStarčevaiPančeva.
Jezik.Karaševskigovoriizvornosusfonemskimjatomipripadajutorlačko-munarječju.Uleksiku postojeiikavskiijekavskiodrazijatapreuzetioddrugihskupinajužnoslavenskogstanovništva.Primarnojeriječoštokavskimdijalekati-ma,sizrazitomikavštinom,kojaupućujenajezičnevezesBosnomipodunavskimBunjevcimaiŠokcima–prekosvećenikatemolitvenikaiknjigatiskanihuBačkoj.Postojeirjeđiprimjeriijekavštine.Uočenesupojedinerazlikenafonološkomileksič-komplanuizmeđugovoraKaraševaiosta-lihnaselja.
ŠkolstvoivezesHrvatskom.ŠkoleukaraševskimnaseljimapostojeodXVIII.st.:uKaraševujeprvipočeosvakodnevnopoučavatidjecuisusovacMihovilLovinić1726.-30.,a1730.spominjeseiprvipra-viučitelj,doksudrugakaraševskanaseljadobilaučiteljeoko1780.usklopuprosvje-titeljskihmjeracaraJosipaII.UXIX.ipoč.XX.st.školesuukaraševskimselimabilekonfesionalneipodjurisdikcijomČanad-skebiskupijesasjedištemuTemišvaru.Na-stavajeizvođenanamaterinskomjeziku,anamadžarskom1907.-18.Urazdobljuiz-međudvajusvjetskihratovauspostavljajusekulturneiprosvjetnevezeKaraševaca
Karaševskanarodnanošnja
KA RA ŠEV CI
79
sHrvatskom:hrvatskeinstitucije(JAZU,Maticahrvatska,HKDsv.Jeronima,Hr-vatskiradiša,ZborduhovnemladežiizZagreba,Etnografskimuzej)upućivalesuizdanjarumunjskimHrvatima,franjevacPetarVlašićnakonsvojihjeprvihpučkihmisijauKlokotićunapisao1928.knjižicuorumunjskimHrvatima,akaorezultatjugo-slavensko-rumunjskeKonvencijeouređe-njumanjinskihosnovnihškolauBanatuiz1933.hrvatskoškolstvodoživjelojeprocvat1936.-48.,alisunakoninternacionalizacijesukobaTitasaStaljinomučiteljiizJugo-slavijemoralinapustitiRumunjsku.Kara-ševskiseHrvatitradicionalnonajvišebavestočarstvom(osobitoovčarstvom),azbogslabekvalitetezemljištabilisupošteđeniopćekolektivizacijenakonDrugogasvjet-skogarata.Tijekomsocijalizmaekonomskisurazmjernodobroživjeli,radećiuobli-žnjimrudnicimaiindustrijiuzprivatnopoljodjelstvo.Kadajepočetkom1960-ihrumunjskijezikuvedenuškolekaonastav-nipredmet,predavanjeisrpsko-hrvatskijeziks3-4satanatjedan,alisunekipro-fesoribiliSrbi,kojisudjecuučilijedinoćiriliciisrpskomjeziku.SporadičnosuseobnavljaleivezesHrvatskom:Ravnatelj-stvodušobrižništvazaHrvateuinozem-stvuod1967.pomažehrvatskimžupamauRumunjskojmaterijalnoivjerskomli-teraturom,ogranakSeljačkeslogeizBu-ševcakrajVelikeGoriceodržavaslužbenevezesfolklornimdruštvomizKlokotićaodpočetka1970-ih,MaticaiseljenikaHr-vatskeodkraja1970-ihšaljesvojaizdanja,prof.StjepanKrpan,istraživačiputopisac,uokviruistraživanjaHrvataususjednimzemljamaobjavljivaojepodatkeoKara-ševcimaidr.Raspadsocijalizmaigospo-darskakrizapogodilisuKaraševce–međuprvimasudobivaliotkazeurudnicimajersuRumunjiimaliprednost,paimjezemljaostalaglavniizvorprihoda.Zatood1990-ihmnogiodlazeuHrvatskuidrugezemljeradećifizičkeposloveugrađevinarstvuidr.
Suvremenorazdoblje.Nakon1990.vezeKaraševacasHrvatskomorganizira-noseintenziviraju.PotpisivanjemUgovoraoprosvjetnoj,kulturnojiznanstvenojsu-
radnjimeđudvjemadržavama1993.stvo-renisuuvjetizapoboljšanjeprosvjetno-odgojnogaprocesanahrvatskomjezikupaje1997.uKaraševuotvorenadvojezičnagimnazija,ahrvatskoMinistarstvoobrazo-vanjašaljeučiteljehrvatskoga.NooddvaodjelaosnovneškolenahrvatskomuKa-raševuiKlokotiću,posljednjijezatvorenzbogmalogbrojaučenika.Uobrazovnomprocesunedostajustručnikadariudžbeni-cinahrvatskom,aisvejemanjehrvatskihobiteljikojesvojedjecušaljuuhrvatskeškole,paseurazredimaradikombinirano.
Zahvaljujućipozitivnojdiskriminaci-jimanjina,zakonomjezajamčenoipravosudjelovanjapredstavnikamanjinauru-munjskomparlamentu(jednozajamčenozastupničkomjestozahrvatskumanjinu)teulokalnimupravnimtijelima.
UKlokotićuje1932.osnovanoKultur-nodruštvo,kojejeprestalodjelovatiuratu,urazdobljusocijalizmapostojaojefolklor-niansamblmjesnogaDomakulture,aod2010.djelujeKUDKlokotić.UKaraševujeKulturno-umjetničkodruštvoMla di Kara šev ciosnovano1947.,aod1991.djelujeKUD Karaševskazora.Početkom1991.hr-vatskezajedniceskaraševskogaitamiško-gapodručjaujedinilesuseukrovnuorga-nizacijuZajedništvoHrvatauRumunjskoj(rum.UniuneaCroatilordinRomania)sasjedištemuKaraševu,podvodstvomprof.MiljeRadana(kojijedugogodišnjinačel-nikopćineKaraševo,aod2000.zastupnikHrvataurumunjskomparlamentu).Timejespriječenpokušajtamošnjihsrpskihor-
KaraševskaHrvaticaunošnji
KA RA ŠEV CI
80
ganizacijadanegirajupostojanjehrvatsko-gaetnosauRumunjskoj.Iztesekrovneudruge1998.izdvojioDemokratskisavezrumunjskihHrvatasasjedištemuKloko-tiću.ZajedništvoHrvataod1994.izdajedvojezičnimjesečnikHrvatskugrančicu, a imaiinternetskiportalKaraševaca.
Od1990-ihjedanbrojmladihKaraše-vacaodlazinastudijnaSveučilišteuZa-grebu,anajintenzivnijevezeodržavajuseprekoHrvatskematiceiseljenika.Onaorganiziramanifestacijeiseminarezaizu-čavanjehrvatskogajezika,nakojesepozi-vajuikaraševskiHrvati,redovitošaljesvo-jaizdanjaihrvatskenovine,posredujeugostovanjimaisuradnjifolklornihdruštava,organiziralajeTjedanHrvataizRumunj-ske1994.,KlokotićuiKaraševudodijelilajenagraduNajseloidr.NajvišihrvatskidužnosniciposjećivalisuKaraševce:hr-vatskipredsjedniciStipeMesić2004.iIvoJosipović2012.,predsjednikvladeIvoSa-nader2007.idr.
Svakaraševskaselaimajucrkve,aupravnosuorganiziranautrižupe:Kara-ševosfilijalomNeremićiJabalče,Kloko-tićsfilijalomVodnik,iLupaksfilijalomRavnik.Crkvesusredištahrvatskogaje-zikajersebogoslužjeizvodinahrvatskom,asadašnjisužupniciuKaraševu,LupakuiKlokotićuKaraševci.Od1990-ihvišejehrvatskihbiskupabilomeđukaraševskimHrvatima.
KaraševskisuknjiževniciprevoditeljMiljaRadan(predsjednikZajedništvaHr-vata),zatimpjesniciMiljaŠeraizLupaka(Pogleni,Bože,nanašeslze,Nakladniza-vodMaticehrvatske,Zagreb,1996.)iMi-kolaŽurkul(zastupljenuantologijiPje sme iprozarumunjskihHrvata:PoeziokajprozodelaRumanajKroatoj,Hrvatski
esperantskisavez,Zagreb,2008.),kojisuzastupljeniuzbirkamaspjesničkihskupo-vauRešetarima,takođerIvanDobra(ured-nikZlatnegrančice)idr.
KulturnevezesbačkimHrvatima. Brojnesusponeiusporedbeizmeđubač-kihBunjevacaiŠokacaibanatskihKaraše-vaca.MeđunjimasudjelovalifranjevciizDalmacijeiBosneuXVII.iXVIII.st.Ko-ristilisuseistimudžbenicimaurazdobljuXVIII.-XIX.st.MihaelGrozdić,franjevacikaraševskižupnikurazdoblju1768.-85.,autorjejednogatakvaudžbenikaABC ili upravazapotribuškularskeDalmatinskemladežietc.(Temesvar,1779.).MeđuKa-raševcimasudjelovaliihrvatskisvećeniciizBačke:uLupakuLukaPeštalićizBajeiAndrijaPoljakovićizSubotice,uKlokotićuJosipMamužić(1875.)idr.KulturnevezeostvariojeprekoBunjevačkihišokačkihno vi naIvanAntunović,kojijeimaopret-platnikemeđuKaraševcima.SmatrasedasusnažanutjecajnakaraševskegovoreostaviliBunjevciiŠokciprekosvojihti-skovinaisvećenika,naposeucrkvenompjevanju,jersuKaraševciučilipjesmeizknjigakojesutiskaneuSuboticizaBu-njevceiŠokce.Pučkoškolskegramatikeičitanke»ilirskog«jezikaIvanaMihalovi-ćaKaraševciurumunjskomdijeluBanataupotrebljavalisusvedokraja1930-ih.Pre-masačuvanimpodacimaspočetkaXX.st.,karaševskesuvjerskepjesme»bunjevačkeihrvatske«.PosebnosuuKaraševacabilicijenjenimolitveniciMarijanaJaićaVi nac bo go ljub nih pi sa ma iLajčeBudanovićaVelikaslavaBožja.SvedoraspadaAustro-UgarskeMonarhijezablagdanMaleGosperedovitosehodočastilouMarijaRadnuizbrojnihmjestaBačke,Banatapaišire,gdjeseokupljaovelikbrojhodočasnikaizka-raševskihselateizbunjevačkihišokačkihselauBačkoj.
RubnostbačkihikaraševskihHrvatauodnosunamatičnahrvatskapodručjaupu-ćivalaihjenasuradnjutesusenjihovakul-turnanastojanjaprepletala.Osimusmje-renostijednihnadruge,zajedničkoimjebilotoštoihjesrpskanacionalnaideolo-gijasvrstavalaukatoličkeSrbe,štojebio
DvojezičnapločanaulazuuKaraševo
KA RA ŠEV CI
81
slučajisnekimdrugimskupinamahrvat-skogastanovništva(Bosna,Slavonija,Du-brovnik).PokušajipridobivanjaKaraševa-cazasrpskunacijubilisuneuspješni,kaoiuvođenjećiriličnihtiskovina,budućidaimjećirilicabilaupotpunostistrana.MaticasrpskaizNovogaSadadodanaspodrža-vaidejekakosu»Krašovani«zapravoSrbi(npr.članciuTemišvarskomzborniku),slič-nokaoštopodupirenastojanjadekroatiza-cijebačkihBunjevaca(izdavanjeRečnikabačkihBunjevaca,kulturno-znanstvenopodupiranjeorganizacijaBunjevacanehr-vata,standardizacijabunjevačkogagovoraujezikisl.).
BalintVujkov,poznatisakupljačna-rodnogablagaizBačke,1960-ihbilježiojegrađumeđuKaraševcima,kojujeobjaviouzbircisimboličnoganazivaCvjetovimećave.DevedesetihgodinaXX.st.obnavljajusevezekaraševskihibačkihHrvata,iakobezčvršćihinstitucionalnihokviraistal-nosti.NajprijemeđuKaraševceodlazisve-ćenikLazarIvanKrmpotićtepišepublici-stičkečlankeopovijestiinjihovuvjerskomživotuusadašnjostiukatoličkojihrvatskojperiodiciuBačkoj.UslijedilojegostovanječlanovaHKPD-aMa ti ja Gu becizTavan-kutaurujnu1993.uKaraševu,KlokotićuiLupaku.Tomsuprigodomizveliicjelove-černjikulturniprogram,očemusuposlijeizvijestiliimedijinahrvatskomuVojvodi-ni.LazarIvanKrmpotićsudjeluje1994.uZagrebunaTjednuHrvataizRumunjske,auistoimenojpublikacijiHrvatskematice
iseljenikaobjavljenjeinjegovrad»Kara-ševskiHrvatiuRumunjskoj«.Nameđuna-rodnojrazinipostojisporadičnakomunika-cijapredstavnikadvijuhrvatskihzajednicauokviruHrvatskogasvjetskogakongresa,kojijednomnagodinuodržavasastankeuHrvatskoj.HrvatskaudrugakultureLajčoBudanovićizMaleBosnenastupilaje16.VIII.2010.naFestivaluetničkihzajed-nicauBanatuodržanomuKaraševu.UposljednjihnekolikogodinaostvarenajesuradnjaDemokratskogasavezaHrvatauVojvodini(DSHV)saZajedništvomHrva-tauRumunjskoj,čijejeizaslanstvo14.IV.2008.bilouslužbenomposjetuDSHV-u,aistomjeprigodomodržanaiprijateljskanogometnautakmicaizmeđureprezentaci-judvijuhrvatskihzajednicauTavankutu.Uzvratniposjetbiojeusrpnju2009.,ko-jijeuprogramutakođerimaonogometnuutakmicu.NakonosamostaljenjaRepubli-keHrvatske,diomladihHrvataizVojvo-dineiRumunjskesvojestudijenastavljanahrvatskimsveučilištima,naposeuZagrebu,aostvarenevezeodržavajuseinakonstu-dija.Od2009.mladežZajedništvaHrva-tauRumunjskojdolazinaPreloMladežiDSHV-auSubotici.
Lit.:Lj.Miletič,UeberdieSpracheundHerkunftdersog.KrašovanerinSüd-Ungarn,Ar chiv für sla vische Phi lo lo gie,25,Berlin,1903;J.Živojno-vić,Krašovani(Karašani,Karašavci).Beleške,narodniobičajiiprimerijezika,Le to pis Ma ti ce srp ske,knj.242,sv.2,NoviSad,1907;P.Vlašić,Hr va ti u Ru munj skoj : Pu to pi snopo vi je sne cr ti ce snarodnimobičajima,Beograd,1928;P.Vlašić,ZaštosamnašesunarodnikekatolikeuRumun-skojnazvaoHrvatima–Odgovorg.dr.JovanuErdeljanoviću,Po li ti ka,5.VIII.1929,Beograd;F.Milleker,Geschic hte der Ge me in de Ba nat ski Karlovac(Karlsdorf)18031934,Werschatz,1934;P.Pekić,PolitičkeikulturnevezeizmeđuBunjevacaiHrvatauprošlosti,Obzorspomenknjiga18601935,Zagreb,1935;M.S.Filipović,Prilogpozna-vanjuvezaizmeđuKrašovanaiBosne,Zbornikzadruš tve ne na u ke Ma ti ce srp ske,42,NoviSad,1965;B.Vujkov,Cvjetovimećave:HrvatskenarodnepripovijetkeizMađarske,Rumunjske,AustrijeiČehoslovačke,Zagreb,1971;V.Stanković(ur.),KatoličkacrkvaiHrvatiizvanDomovine, Zagreb,1980;J.Erdeljanović,Sr bi u Ba na tu : Etnološkaistraživanja.Naseljaistanovništvo, No vi Sad,1986;Л.Милетич,ИзследваниязабългаритевСедмиградскоиБанат,София,1987;S.Krpan,Od Ka ra ša do Bi fer na : Za pi si o Hr va ti ma
B.Vujkov,Cvjetovimećave,Zagreb,1971.
KA RA ŠEV CI
82
uRumunjskoj,Mađarskoj,Čehoslovačkoj,Austriji i Ita li ji,Zagreb,1988;L.I.Krmpotić,Karašev-skiHrvatiuRumunjskoj,SubotičkaDanica:kalendar za 1991. god., Subotica, 1990;L. I.Krmpotić,HrvatskisvećeniciuRumunjskoj.SubotičkaDanica:kalendarza1992.god., Su bo ti ca, 1992;Z.Romić,Otoksblagom,Glas rav ni ce, 34, Subotica,1993;L.I.Krmpotić,KaraševskiHrva-tiuRumunjskoj,TjedanHrvataizRumunjske,Za-greb,1994;I.Rora,HrvatiuRumunjskoj,Hr vatskiiseljeničkizbornik1998.,Zagreb,1998;M.N.Radan,OdnoskaraševskihintelektualacaskrajaXIXiprvepolovineXXvekapremaetničkompo-rekluKaraševaka,Temišvarskizbornik, 3, No vi Sad,2002;C.Manea-Grgin,PrilogpoznavanjuvjerskepovijestikaraševskihHrvatauranomno-vomvijeku,Povijesniprilozi,23,Zagreb,2004;C.Grgin,Karaševskihrvatiuprošlostiidanas,Hrvat ska re vi ja,2/2004,Zagreb;C.Manea-Grgin,HrvatskanacionalnamanjinauRumunjskoj,Hrvat ska re vi ja,4/2008,Zagreb;M.Jurišić,Hr va ti u Ru munj skoj,Zmijavci,2009;M.Bara,Prešuće-nikaraševskiHrvati:KaraševciuvojvođanskomdijeluBanata,GodišnjakzaznanstvenaistraživanjaZavodazakulturuvojvođanskihHrvata, 3, Subotica,2011;C.Manea-Grgin,Po vi jest ka raševskihHrvataurumunjskomBanatu(16.18.stoljeće),Zagreb,2012;www.carasova.net.
M.BaraiS.Bačić
KAR BI NE (ka sno lat.carmina:gozbaučastpokojnika,podušje,daća<lat.car-men:pjesma),1.nazivzaobjedilivečeruzadušupokojnikakodŠokacauSonti,Mo-noštoru,BereguiSantovu.Kadabitkoodukućanapreminuo,obiteljbinakonuko-paorganiziralaobjedilivečeru,ovisnoovremenupokojnikovasprovoda,zanajužurodbinuisusjedstvo,kojisusezvalikarbi ne.Ranijesepriređivalaukućipokojni-ka,aunovijevrijemečešćeugostionici.USantovujedo1930-ihbioobičajdanakonukopapokojnikovinajbližinanjegovgrobstavljajukakvovoće(običnorumenujabu-ku,»danadrugomsvitubudelipizdrav«).Tosuzvalisitnekarbine,pabisegovorilo:»odužitmusesitnimkarbinama«.Ondaš-njižupnikzabraniojetajobičaj.Sličnari-ječ(karmine)uovomeznačenjujeuknji-ževnomhrvatskomjeziku,dokjeuoblikukarvinezabilježenauhrvatskomZagorju.
2.nazivzasvinjokoljeuSontiiVajskoj.Najčešćesuseobavljaleneposrednoprijeadventailiuvrijemepoklada.Običnobiuužojrodbiniiliuneposrednomsusjedstvu
postojaomajstorkojibivodioposaoiras-poređivaonadužnostiljudekojebiimaonaraspolaganju.Nakonštoseprvasvinjaras-polutila,fruš tu ko va lo bise,avečerabisepripravljalanakonzavršenogaposla.Poj-momsuobuhvaćenesveaktivnosti,oddo-laskaukuću,dosvršetkavečereirazlaza.NazivsekoristiiuslavonskihibaranjskihŠokacazaklanjesvinjaiživotinjaopćenito.
3.večeranakonsvinjokoljeuŠokacauBaču.TradicionalnosuobavljaleprijeBo-žićailiokopoklada.Klalosevišekoma-da‘ra nje ni kaitosamoizvlastitakočaka (svinjca)–gotovosenikadanijekupovalasvinjazaklanje.Svinjokoljesutrajaleiponekolikodanainerijetkosedogađalodasejednasvinjautrošizakarbine.Nakar-binesusepozivalisvikojisusudjelovaliusvinjokolji:uglavnomužarodbina,su-sjediiprijatelji.Starijičlanoviužerodbineimalisupočasnomjestozastolom,adjecasuvečeralasredušamaukuhinji.Trajalesudokasnounoć,apogotovoakosudo-maćinimadošletu te–maskiranisusjediiprijateljikojinisubilipozvaninakarbine.Uzšalu–čestoineumjesnu,pjesmuidru-ženje,tu tesusepriključivaleprisutnimazastolom.SvinjokoljaikarbinebilisujedanodvažnijihdogađajautokugodinekodŠokacajersuokupljalirodbinuiprijate-ljekakouobavljanjuvrlovažnaposlaokoosiguravanjahranezacijeluobiteljtakoiuučvršćivanjurodbinskihiprijateljskihod-nosameđušokačkimobiteljima.
Lit.:I.Andrašić,Karbine,SubotičkaDanica(nova):Kalendarza2007.godinu, Su bo ti ca, 2006.
S.Čoban,I.Andrašić, Ž.Mandić,J.Dumendžić
KAR BI NJE,nazivzasvinjokoljuuBu-njevacauokoliciSombora.Istimsenazi-vomkoristeiSrbiuSomborutevećemdi-jeluBačke.Navažnostkarbinjausalašaraupućujetoštoseklanjemsvinjaosiguravaoznatandiohranezacijelugodinu.Svinjskamastnekadjebilanajvažnijauprehranijerseujelimakoristilatijekomcijelegodine–bilajeskupljačakiodmesa,agajilesuserasesvinjakojesudavalepunomasti(Mangulice,Crnadomaća,Crnaslavonska
KAR LA VA RIS
83
idr.);slanina,kojajebilaglavnojelozaručak(doručak)ivečeru;šunka,kobasica,gužnjaciikulenibilisuposlasticezagosteiukućane,ajelisuseikadseteškoradilo;izrađivalesuseikrvavice,švargleičvarci.
Klalesuseobičnodvogodišnjesvinje–prvegodineišlesuupolje»nazimad«,adogodinesusetovile.Šunkaislaninaso-lilesuseusalamuri,kadasedobrousoli–slaninanakonšest,ašunkenakonosamtjedana–vadeseizsalamure,operuvo-dom,osušenavi trutevišajuuku bu od odžaka,krozkojuprolazidimdabiseme-sosušilonadimu.Ovakosusušeniisvina di viiostalomesokojesesolilo.Mesoseostavljaloiumasti–prethodnoseispekloiprelilomašću,kadajemogloduljestajati.Čvarcisusetakođerzalilimašćuičuvalizakasnije.
Nakarbinjeseobvezatnopravilave-čera,nakojusudolazilirodbinaikom ši je, aakojeukućibilanovamlada,mladen-cisubiliglavnigosti.Biojeobičajdanakarbinjedođuimačkareobučeneusnašu,di ve ra,cigankuime dvi da,svinamazaniga romdaihsenemožeprepoznati.Oniigraju,popijuvina,malosešale,a»dicanimrdnitizzapećka«:nanjihse»pritevar-njačom«.Ovimjegostimamaj kaspakiralaunjihovutepsijumesa,kolačaibocuvinatesuišlidalje,akoimajoškarbinjatogadana.
Lit.:Mi ro ljub,4/1998,Sombor.A.Firanj
KARLAVARIS,Bogomil(PerlezkrajZrenjanina,18.XI.1924.–NoviSad,8.VII.2010.),slikar,likovnipedagog.OtacIvanemigriraojeizIstre1919.Djecasumufoto-dizajnerIvanKarlavarisigrafičarDraganKarlavaris.Osnovnuškoluzavršiojeurodnommjestu,gimnazijujepočeouZrenjaninu,azavršiouNovomSadu1939.NaučiteljskuškoluupisaoseuSomboru1939.,azaratajujenastaviouVršcu,gdjejeidiplomirao1944.NaVišojpedagoškojškoliuNovomSadudiplomiraoje1949.,anaAkademijilikovnihumjetnostiuBeo-gradudiplomiraojeslikarstvouklasiNe-
deljkaGvozdenovića1953.DoktoriraojelikovnupedagogijunaSveučilištuErnst-Moritz-ArndtuGreisfwaldu(DRNjemač-ka)1969.tezomZum Pro blem der bild nerischenFähigkeitenundihrerEntwicklung. KaonastavnikpredavaojeugimnazijiuCrvenki1946.-48.,a1953.-60.naVišojpe-dagoškojškoliuNovomSadu,gdjejebioiravnatelj.BiojeprofesornaAkademijilikovnihumjetnostiuBeogradu1960.-82.,naAkademijiumjetnostiuNovomSadu1977.-82.tenaOdsjekuzalikovniodgojilikovneumjetnostiPedagoškogafakultetauRijeciod1980.doumirovljenja1995.UNovomSaduživiojedo1982.,kadsepre-seliouKastav,uobiteljskukuću,nacionali-ziranunakonDrugogasvjetskograta,kojujemoraoponovnokupiti.
Isprvajeslikaolirskepejzaže,istarskeivojvođanskeveduteuakvareluiuljubli-skepostimpresionizmutemrtveprirode.SredinomXX.st.počinjeraditiuljaustilugeometrijskestilizacijeipoetskefigura-cije.Odlikujusemetafizičkimpristupomtransformiranjumotivavojvođanskogakrajolika,ukojemdominirajuhorizontal-niivertikalniakcentitevelikapoljačistihboja.Eksperimentiraojeisenformelom,ispitivaoodnosmotivanebaitlatesebaviomotivimaprometnihznakova,telefonskihielektričnihstupova,kojejekatkadadovo-diodogranicaapstrakcije.Odkraja1990-
BogomilKarlavaris
KAR LA VA RIS
84
ihizrađujekolaže,kojimaiznosikritikusuvremenogadruštva.Uokvirimasvojegastvaralačkogaradaistodobnojedjelovaonapodručjuvizualnihumjetnostiiznan-stveno-istraživačkogarada.
God.1954.osnovaojeDruštvolikov-nihpedagogaVojvodine,čijijebioiprvipredsjednik.IzKomisijezadječjeradoveDruštvanastaojeCentarzalikovniodgojdjeceimladežiVojvodine,kojijevodiodo1980.IniciraojeiosnivanjepedagoškogadruštvauSrbijiteSavezalikovnihpeda-gogaJugoslavije1960.Objaviojeoko200znanstvenihistručnihčlanakatelikovnihkritikaudomaćimiinozemnimčasopisi-mainovinama.Autorjeoko50knjigaizpodručjateorijeimetodikelikovnogaod-gojailikovneumjetnosti.Samiliusurad-njiobjaviojeuvišeizdanjavisokoškolskepriručnikeiudžbenikelikovnogaodgojaimetodiketeudžbenikezaosnovnuisred-njuškolu.VećinaihjeobjavljenauBeogra-du,odkraja1980-ihiuHrvatskoj,auizda-njuSrpskogakulturnogadruštvaPro svje ta izZagrebaobjaviojeiudžbenikeizlikov-nekulturezanižeivišerazredeosnovneškoleSvi jet umjet no sti(1998.).PokrenuojeiuređivaočasopisLi kov no vas pi ta nje (NoviSad)1970-ih,biojedugogodišnjiurednikBiltenaSavezalikovnihumetnikaJu go sla vi je (Beograd),urediojedanbrojčasopisaUmjet nost i di je te(2-3/1985,Za-greb)teod1994.likovnouređivaodječjilistpododboraSrpskogakulturnogadruš-tvaProsvjetaBijelapčela(Rijeka).
Izlagaojenavišeod100samostalnihizložaba(osimuBeogradu,NovomSadu,Suboticiigotovosvimvojvođanskimgra-dovimaiuZagrebu,Skoplju,Podgorici,Rijeci,Opatiji,Kastvu,Rovinju,Poreču,Greisfwaldu,Varšavi,Moskvi,Münchenu,Grazuidr.)tenaoko600grupnihizloža-ba(izložbeUdruženjalikovnihumjetnikaSrbije,beogradskiOktobarskisalon,izlo-žbaSuvremenajugoslavenskaumjetnostuBeirutu1976.,BijenaleakvarelaJugosla-vije,Novosadskisalon,izložbeHrvatsko-gadruštvalikovnihumjetnika,Hrvatskitrijenaleakvarelaidr.).Sudjelovaojenavelikubrojulikovnihkolonija.Slikemuse
nalazeu60muzejaigalerija.Osimbrojnihkataloga,izdanesumuidvijemonografije(Kar la va ris,HDLUR,Rijeka,1998.;Bogo mil Kar la va ris : Umet nost kao ra dost življenja,MuzejgradaNovogSada,1998.).
BioječlanUdruženjalikovnihumjet-nikaSrbije,HrvatskogadruštvalikovnihumjetnikauRijeciod1981.tedopisničlanVojvođanskeakademijenaukaiumetnostiod2006.DobitnikjeNagradezaslikarstvonaVI.izložbiUmjetničkekolonijeEčka1961.,Nagrade25.maj,Beograd,Listopad-skenagradegradaNovogSada1969.,naj-višegapokrajinskogapriznanjaukulturiIskra kul tu re 1972.,NagradegradaBačkaTopolaNagyapátiKukacPéter1976.,Na-gradeZaslužnilikovnipedagogJugoslavije 1978.,PoveljegradaPariza1985.,PrvenagradenaIzložbiumjetničkekolonijeNiš1987.,američkenagradezalikovnopeda-goškiradIn ter na ti o nal Award Ed win Zieg feld1993.idr.
Odabranadjela:No va kon cep ci ja li kov nog vas pita nja, Beograd1960;Estet sko pro ce nji va nje u osnov noj ško li(sautorM.Kraguljac),Beograd,1970;Razvijanjekreativnostiputemlikovnogvaspi ta nja u osnov noj ško li (suautorM.Kraguljac), Beograd,1981;Razvojkreativnostiufunkcijiemancipacijeličnostiputemlikovnogvaspitanja(suautoriA.Barat,E.Kamenov),Beograd,1988;Potpunijabibliografijaipopissamostalnihiskup-nihizložbiu:Kar la va ris,Rijeka,1998.
Lit.:Sa vre me na li kov na umet nost Voj vo di ne, No vi Sad,1972;Li kov na en ci klo pe di ja Ju go sla vi je,Za-greb,1987;M.Arsić,SlikarstvouVojvodini1955.1972.,NoviSad,1989;En ci klo pe di ja Ju go sla vi je, 6,Zagreb,1990;E.Dubrovićidr.(ur.),Kar la va ris, Rijeka,1998;En ci klo pe di ja No vog Sa da, 11, No vi Sad,1998;Lek si kon umet ni ka Voj vo di ne, 1, No vi Sad,2001;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
Lj.Vuković-Dulić
KAR LA VA RIS, Dra gan(NoviSad,28.VI.1954.)grafičar,likovnipedagog.SinBogomilaiVere,rođ.Mihajlović.ZavršiojeSrednjuškoluzadizajnBog dan Šu put u NovomSadu.DiplomiraojenaVišojpeda-goškojškolismjerlikovniodgojuNovomSadu1976.UpisaosenalikovniodsjekPe-dagoškogfakultetauRijeci1989./90.,nagrafičkismjerlikovnogaodsjekaAkademi-
KAR LA VA RIS
85
jeumjetnostiuNoviSadprešaoje1992.idiplomirao1994.Tujeiobraniomagistar-skutezuProstorigrafičkihtkanja 2004. u klasiprof.SlobodanaKneževića.PredavaojeuosnovnimškolamauInđiji,Monoštoru(1977.)iSuseku.ZaposlenjeuOŠSvetozarMarković–TozauNovomSadu,gdjejebioravnatelj2002.-06.ŽiviuNovomSadu.
Izlagaojenavišesamostalnihiskup-nihizložabauSrbiji(Sombor,NoviSad,Čačakidr.)iinozemstvu(Stockholm;Neuss,Njemačka;Sharjah,UjedinjeniArapskiEmiratiidr.).Njegovjelikovniizrazsvojevrsnokadriranjevidnogapo-ljagrafičkogalistaukojemdisciplinirano,dosljednoirigoroznobiraformu,njezinopojavljivanjeupredodžbiprepoznatljivogaoblikaizraženonajčešćeutehnicibakro-pisa,akvatinteirezervaša.NagrađivanjezaumjetničkiraduGalerijiMaticesrpske1987.,naMeđunarodnombijenalumalegrafikeuStockholmu2001.tezapedagoš-kiradnabrojnimizložbamadječjihradova.
BiojepredsjednikSkupštine(1994.-96.)ipredsjednikIzvršnogaodbora(1996.-99.)SindikataprosvjetnihradnikaVojvodi-neteosnivačneovisnogsindikata–UnijesindikataprosvjetnihradnikaSrbijeičlanprvogaizvršnogaodbora1999.
Lit.:En ci klo pe di ja No vog Sa da,11,NoviSad,1998;Školazadizajn»BogdanŠuput«NoviSad:50godinapostojanjairada,NoviSad,1998;www.uns.ac.rs/sr/izborZvanje/akademija/1320mJockov-MileusnicJUlic.pdf
Lj.Vuković-Dulić
KARLAVARIS,Ivan(Crvenka,3.XI.1947.),profesoridizajnerfotografije.SinBogomilaKarlavarisaiVere,rođ.Mihaj-lović.UNovomSaduzavršiojegimnazijuteVišupedagoškuškolu(1973.).Biojena-stavnikfotografijeuŠkolizadizajnBogdan Šu putuNovomSadu1974.-96.,zatimradikaotehničkisuradnikzaužestručnopodručjefotografijenaAkademijiumjet-nostiuNovomSadu,aod1998.kaostručnisuradnik.ŽiviuNovomSadu.
Od1975.članjeUdruženjalikovnihumjetnikaprimijenjenihumjetnostiidi-zajneraVojvodine(UPIDIV),čijijebio
predsjedniknekolikogodina,asLászlómKapitányemurediojemonografijudruštva(TridesetgodinaUdruženjalikovnihumetnikaprimenjenihumetnostiidizajneraVojvo di ne,NoviSad,1994.).Izradiojeknji-gugrafičkihstandardazagradNoviSadiAPVojvodinu,dizajniraojemonografijeŠkolazadizajn»BogdanŠuput«NoviSad:50godinapostojanjairada(NoviSad,1998.),30godinaUniverzitetauNovomSadu:19601990(NoviSad,1990.)idr.Fo-tografijemusenalazeustalnimpostavimaMuzejaVojvodineuNovomSaduiGrad-skogamuzejauSubotici,umnogimškola-maitvrtkama.Njegoviradovikoristesezaturističkupromidžbuipopulariziranjeraznihmanifestacija–izradiojevišeod1000reklamnihpanoa,naslovnicapublika-cija,postera,plakata,kalendara,prospeka-ta,katalogaiambalaža.Afirmiraosekaovrhunskidizajnervizualnihkomunikacija.Temamaprilazisrazumijevanjem,akori-stisesvimpotencijalimatehničkihuvjetakakobislikom,bojom,transformacijomrealnostiudvodimenzionalnostfotografijepostigaopraveučinke.
Izlagaojenavišesamostalnihizložabafotografija:uKastvu,NovomSadu,Opatiji,FutogutenaskupnimizložbamauGalerijiUIPIDIV-aFor ma iOktobarskomsalonuNovogaSada,MajskomsalonuuBeogradu,MeđunarodnomsajmugrafikeidizajnauNovomSaduidr.
Dobitnikjevišenagrada:četiriZlat ne for meUPIDIV-azafoto-dizajn,Velikepla-
I.Karlavaris,Prozor
KARLAVARIS
86
keteUPIDIV-a1985.,NagradeNovosad-skogasajma1990.,prvenagradenaPrvojjugoslavenskojizložbikalendara1997.,ananatječajuMeđunarodnogavijećaudru-ženjagrafičkogadizajna(ICO GRA DA) iMuzejapostera(Muséedel’Affiche)uChaumontu1994.dvasumuradaušlaustalnipostavtogasvjetskogmuzejaposterauFrancuskoj.
Bavioseautomobilizmom:smomča-diAMTK-aNo vi SadosvojiojeprvenstvoSrbije1968.,aprvakSrbijeuklasido1000m³bioje1971.
Lit.:En ci klo pe di ja No vog Sa da,11,NoviSad,1998;Školazadizajn»BogdanŠuput«NoviSad:50godinapostojanjairada,NoviSad,1998;www.uns.ac.rs/sr/izborZvanje/akademija/1314ivanKar-lavaris.pdf
Lj.Vuković-Dulić
KARLAVARIS,Vjekoslav(Kastav,Istra,25.VI.1887.–Rijeka,5.VIII.1974.),ban-kar.UsrodstvujesdrugomobiteljiKar-lavarisizNovogaSada–njegovotacIvanidjedslikaraBogomilabilisubraćaodstrica.Osnovnuškoluzavršiojeurodnommjestu,hrvatskugimnazijuuPazinu,auBečujediplomiraonatrogodišnjojViso-kojekonomskojškoli1909.IsprvajeradiokaobankarskičinovnikuTrstu1910.-13.,zatimjebioupraviteljJadranskebankeuRijeci1914.-18.,paopatijskepodružniceAmeričkebankeizTrsta1919.-26.IzOpa-tijeje1927.emigriraouNoviSad,gdjejeutemeljioGradskuštedionicuibionjezinprviupravitelj.Okupljalajemaleštedišeidavalapovoljnekreditesiromašnijimgra-đanima,obrtnicima,učiteljimaidrugimakojisugradilikućenaTelepuidrugimdijelovimagrada.Madžarskesugavlasti1941.otpustileizslužbeuzskromnumi-rovinu.NakonrataradiojeuGlavnomizvršnomodboruVojvodinekaoreferentzadistribucijuprozorskihidrugihstakala.Nakonumirovljenja1947.sobiteljisevra-tiouOpatiju.
SNovosađankomMaromMoginvjen-čaose1917.upravoslavnojSabornojcrkviuNovomSadu,alijeostaoukatoličkojvjeri.Izbrakasuimalitrisina–Vojisla-
va(1919.),kasnijegaarhitekta,Radivoja(1921.),kasnijegavišegadeviznogain-spektoraNarodnebankeVojvodine(1921.),iĐorđa(1922.),kasnijegasanitarnogain-spektora.OnisunakonpreseljenjauNoviSadkršteniupravoslavnojNikolajevskojcrkviuNovomSadu.Nakonpovratkaobi-teljiuOpatiju,samoseRadivoj–Radevra-tiouNoviSad1950.,gdjejeproveocijeliradnivijekupodružniciNarodnebanke.
Lit.:En ci klo pe di ja No vog Sa da,11,NoviSad,1998.
M.Cvetanović
KARLOVAČKIMIR, mirovniugovorpotpisan26.I.1699.uSrijemskimKar-lovcimakojimjezavršenVelikibečkirat(poznatikaoVelikiturskirat,VelikiratzaoslobođenjeteMorejskirat,premagrčko-munazivuzaPeloponez–Moreja,gdjeseVenecijaborilaprotivTurske).ZapočetjeosmanlijskomopsadomBeča1683.,poče-mujeidobioime.Njujeuzadnjitrenpre-kinuopoljskikraljJanSobjeski,porazivšinačeluudruženekršćanskevojskeTurkeubitkikodBeča1683.Odtogasepora-zaOsmanskoCarstvonijenikadoporavi-lopatabitka,kaoirat,označujupočetakpovlačenjaTurskeizEurope.Kršćanskesuzemlje1684.nainicijativupapeInocen-taIX.osnovaleSvetuligu,ukojojsuseHabsburškaMonarhija,Poljsko-LitavskaUnijaiMletačkaRepublikaudružileprotivOsmanskogaCarstva,a1686.priključilajojseiRusija,štojebilonjezinoprvoslu-žbenopridruženjenekomusavezueurop-skihsila.TijekomratahabsburškavojskapodvodstvomKarlaLotarinškoga,Mak-similijanaBavarskogaiprincaEugenaSa-vojskogapobijedilajeOsmanlijeujošne-kolikovelikihbitaka:oslobođenjeBudima1686.,kodMohača1687.,oslobođenjeBeo-grada1688.,kodSlankamena1691.,zimskipohodnaBosnu1697.,kodSente1697.NaaustrijskojsusestraniboriliiBunjevci,ko-jimajeDvorskoratnovijeće1687.dopusti-lonaseljavanjeskupineodoko5000osobauSegedin,SuboticuiBaju,pasubunjevač-kivojnicisudjelovaliudaljnjimborbamauPodunavlju,osobitoubitkamakodSlan-
karLaVariS
KARLOVAČKIMIR
87
kamenaikodSente.Tijekomrataoslobo-đenisuvelikiprostoriUgarske,Slavonije,LikeizaleđeDalmacije,aratnasuzbivanjapratilevelikemigracijestanovništva:ise-ljavanjeHrvataiSrbaizBosneiHercego-vineuDalmaciju,Liku,Slavoniju,BačkuiBaranju,zatimSrbasKosovauUgarskutepovlačenjemuslimanaspodručjakojejeTurskaizgubila.Utimsumigracijamasu-djelovaliiHrvati:izdalmatinskogazaleđaseliseposljednjavećaskupinaBunjevacauBačkuiugarskoPodunavlje,auSlavonijuiPodunavljenaseljavajuseŠokciizBosne,čimesuumnogimmjestimaojačanevećprijašnjehrvatskezajednice.
IakosuTurci,zahvaljujućitomuštose1689.AustrijaangažiralanaRajniuRatuzanasljedstvouFalačkoj,uspjelipovratitipodručjajužnoodDunavaiSaveidopri-jetidoSente,ondjesu1697.odlučnopo-raženi.Toihjeprimoralonamirovnepre-govore,topriještojeistegodinezavršeniratuFalačkojprotivFrancuske.Pregovorisuodržani1698.-99.naneutralnomtere-nu,uokoliciSrijemskihKarlovaca,izme-đučetirijuglavnihzemaljasudionicarata:OsmanskogaCarstva,HabsburškeMonar-hije,MletačkeRepublikeiPoljsko-LitavskeUnije.Izvangradapodignutajeokrugladrvenabaraka(premanekimizvorimaša-tor).Onaje,dabiseizbjeglamajorizacijasudionika,imalačetiriulaza,kojisugle-dalinačetiristranesvijeta.Pregovaračisunjimaulaziliistodobnoisjedalizaokruglistolkakonitkonebimogaosjeditiupro-čelju.Bilajetoprvaupotrebaokruglogastolaudiplomacijikaosimbolajednakostipregovarača.Odredbamamirovnogaspo-razumautvrđenesunovegraniceusred-njojEuropi,uglavnompremaprincipuuti pos si de tis,tj.premazatečenojvojnojkon-trolinadpojedinimzemljama:HabsburškaseMonarhijaproširilanacijeluUgarskusErdeljom,Slavoniju,većidioSrijemaiLiku,OsmanskoCarstvozadržalojeBe-ograd,dioSrijema(jugoistočnooddijago-naleSlankamen–Laćarak)iTemišvarskiEjalet(Banat),aPoljskajevratilaPodoliju.VenecijajesporazumsTurskompotpisalauBeogradu7.II.1699.jerjenjezinizasla-
nikpreminuotijekompregovora.ZadržalajeosvojenegradoveKnin,Vrliku,Sinj,Vr-goraciGabelu(tzv.ac qu i si to nu o vo:noviposjed),nakojeseproširiloimeDalmacija,teMorejuiobalnipojasuBokikotorskojodHercegNovogadoRisna.DubrovačkaseRepublikaoslobodilapritiskaVenecijetakoštojeodnjeodvojenakoridoromTur-skeprekoBosnenamorekrajpoluotokaKleka(Neum)iupodručjurječiceSutori-neuBoki.Posebnimsporazumomiz1700.RusijajedobilalukuAzov.
MiruSrijemskimKarlovcimapotvrdiojevelikevojneuspjehehabsburškevojske.OdtadaugarskoPodunavljeiSlavonijapolitičkiikulturnoponovnopostajudije-lomsrednjeEurope,apodunavskiHrvatiulazeunovorazdobljepovijestipodhab-sburškomvlašću–jedandionastavioježivjetikaopodfeudalnomvlašćuugarskevlasteleuobnovljenimžupanijama,dokjedrugidiojošnekolikodesetljećanastaviovojničkiživotuokviruVojnegranice.
BarakuukojojsuvođenipregovoriizaključenKarlovačkimirpetrovaradinskisufranjevci1710.preurediliuKapeluGo-speodMira.Kršećimir,Turcisujesru-šiliunovomratu1716.,nofranjevcisujeobnoviliiistodobnojepomaknulinavrhobližnjegabrežuljka,a1732.drvenesuzi-dovezamijenilizidanima.Namjestosta-rogaobjektasazidanjenovi1817.,čijajegradnjazavršena1848.Stradaojeubuni1848./49.,alijeobnovljenveć1855.teujošnekolikonavrata,aposljednjiput2008.sredstvimaVladeRepublikeHrvatskeuvi-
KapelaGospeodMira krajSrijemskihKarlovaca
KARLOVAČKIMIR
88
siniod100.000euraiFondazakapitalnaulaganjaAPVojvodineuvisiniod20.000eura.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijihvremenado1929. go di ne,Zagreb,1930;En ci klo pe di ja Ju go sla vi je,6,Zagreb,1990;I.Ma-žuran,Hr va ti i Osman sko Car stvo,Zagreb,1998;Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;D.Pavli-čević,Po vi jest Hr vat ske,Zagreb,2007;M.Krleža,Mar gi na li je,Beograd,2011;www.kapela-mira.org.
R.Skenderović
KARMELIĆANI,nazivzakatoličkere-dovnikemonaškogaredabraćeBlaženeDjeviceMarijeodgoreKarmela(lat.OrdoFratrumBeatissimaeMariaeVirginisdeMonteCarmelo).Nosesmeđihabit,kojisesastojioddugehaljine,škapularaikapu-ljače,aprekosvegabijeliplaštzakornoiliturgijskomoljenje.
SvojekorijenerednalaziuSvetompi-smu,uprorocimaIlijiiElizeju.IspočetkaživekaopustinjacinagoriKarmeluPale-stini.Ondjeje,namjestušpiljeukojojje,premapredaji,živioprorokIlija,prvisa-mostanuklasičnomsmisluosnovaokrižarBertoldizKalabrije1150.KarmelićanskipustinjacinaKarmeluživjelisupremapra-vi lu Vi tae for mu lam,kojejejeruzalemskipatrijarhAlbert,uzmanjepreinakeius-klađivanjescrkvenimzakonom,odobrioizmeđu1206.i1214.Uskladuspravilom,karmelićaniživeuzajednicikrajcrkvi-ceposvećenenjihovojzaštitniciBlaženojDjeviciMariji,u»pokornostiIsusuKristu«,»daninoćrazmišljajućioSvetompismu«,slavećieuharistiju,molećizajedničkiča-soslov,zajednoblagujućiibavećisema-nualnimradom.
DolazakuEuropuiprilagodba.Na-konneuspjelihkrižarskihvojni,početkomXIII.st.karmelićanskipustinjacisgoreKarmelabježepremaEuropi,najprijenaCipar,zatimnaSiciliju,aboraveiuDu-brovnikuteuVrsaruuIstri.God.1235.osnivajusamostanuValencienneuuFran-cuskoj,a1242.uHulnuiAylesforduuEn-gleskoj.KakobiuEuropidobilipotvrdupravilaštoimgajedaojeruzalemskipatri-jarhAlbert,obraćajusepapiHonorijuIII.,kojigapotvrđujebulomiz1226.Budući
dajeIV.lateranskisaboriz1215.zabranioosnutkenovihredova,moralisudokazatidajenjihovopravilopostojaloprijesabo-ra.NakontogapapaGrgurIX.bulomiz1229.potvrdiojepravilo,štoimdajepravonapostojanjeuEuropi,teseusmjeravajuprematzv.prosjačkimredovima.PapaIno-centIV.bulomiz1247.ponovnojepotvr-diopravilo,kojepostojiidanas.
DoksupustinjacisgoreKarmelabilipristašepokretaevanđeoskogasiromaštvaipokoreizkojihsunastali,nakondolaskauEuropuiInocentovazahvataupravilo1247.,redserazvijausmjeru»mješovito-gaživota«,kojijehtiopovezatiakcijuskontemplacijom,budućidauEuropikar-melićanivišeneživesamopopustinja-ma,negoiumjestima,kojaomogućujuapostolskudjelatnost.Timejeublaženaprvotna,uvelikepustinjačkadisciplina.Od1256.papinskimsepismimarazvijanovioblikzakonodavstva–konstitucije,kojetumačepraviloiprimjenjujugananoveokolnosti.
Razvojkarmelićanausmjeruvi ta mix ta skontemplativnomdimenzijompridoniojenapretkuredaidobruCrkve.Podignutajekulturnaiteološkarazinačlanovaredatesepojavljujuvrsnikarmelićanskiteolozi,poputGerardaizBologneiJohnaBacont-horpa.KarmelićaniobavljajuraznemisijezadobroCrkve,npr.sv.PetarToma,rođen1305.uFrancuskoj,sraznimzaduženji-maupapinojslužbi,posebnouorganizi-ranjunovekrižarskevojne,papinjelegatnadvorucaraDušanauRaškoj1355.radi
GrbKarmelskogareda
KARLOVAČKI MIR
KARMELIĆANI
89
pregovoraoujedinjenjukršćanskihcrkava,naslovnicarigradskilatinskipatrijarhspo-sebnimzaduženjimaupitanjimaodnosasTurcima,biskupnaSicilijiinadbiskupnaKreti.
Razvojstudija.OdkadajenaGene-ralnomkapitulu1297.zageneralnogapri-oraredaizabranGerardizBologne,prvikarmelićanindoktorznanosti,kaouvjetzaobnašanjetedužnostipostavljasedoktoratizteologije.Odtadaučeniljudiupravlja-jukarmelom,poučavajunasveučilišnimkatedrama,postajupapinim,biskupskimikraljevskimsavjetnicima.LondonskiGe-neralnikapitul1281.odrediojenormezatzv.kućestudija,gdjesubileustanovlje-neškoleilistu dia ge ne ra lia.Sudjelujućiuraspravamaosiromaštvu,karmelićanisuprekosvojihteologazastupljeniuva-žnimteološkimdiskusijama.PrikrajuXIV.st.brojsamostanapopeosenaoko300,a1472.brojprovincijana33.
Najadranskojobali.UDubrovni-kusukarmelićaniimalisamostanpokrajtvrđavesv.IvanaicrkvicuCarmen,kojaidanaspostoji,alisetunisudugozadr-žali,vjerojatnozbognemogućnostiprila-godbepustinjačkoganačinaživotaurbano-mu.Premasačuvanimizvorima,uVrsarusuimalisamostan1227.iunjemusuuzprekideživjelido1660.,kadajesamostanukinutusukobukarmelićanasbiskupomGianbattistomdeGiudicezbogpravanavlasništvosamostana.Melkior,zadnjiodrodabl.NikoleTavelića,oporukom1649.ostaviojekarmelićanima»svezemljenaPrviću,osimDoca(kojijeotprijebiouvlastiplemićaDominisa),uzdužnostdauLucipodignukrozdvijegodinenovisamo-stan«.OdredovnikaHrvatanaJadranuis-tičeseBožoBenčić,uvišenavratageneral-niprokuratorredaprijenegoštojepostaoninskimbiskupom1436.-61.,abiojeiuslužbibosanskogakraljaStjepanaTomaša(1443.-61.),kojije1459.uputioposlanstvouMantovu,gdjejepapaPioII.sazvaokrš-ćanskevladareradizajedničkeobraneodTuraka.KarmelićanibiskupinaJadranubilisuŠpanjolacFilipIturbide(Yturibe),nadbiskupimetropolitaDubrovačkeme-
tropolije1727.-28.;RaymundusAgontideClareto,kotorskibiskup1331.-34.;biskupiuPorečuGraziadio1309.-27.iIvanLom-bardo1388.-1415.;Ludovik,ninskibiskup1424.-36.;HilgerBurgis,biskupBudve1446.-52.;JoakimMarijaPontalti,hvarskibiskup1761.-67.
Ublaženjestilaikrizakarmelićan-skogaživota.Bujanživotidjelovanjekar-melićanadovelisudoslabljenjaredovničkestege,čemusupridonijeliiprvizapadnicr-kveniraskol(istodobnopostojanjedvojicepapauRimuiAvignonu);»crnakuga«,ko-jaje1348.-50.smanjilabrojstanovništvauEuropiiredovnikausamostanima,teSto-godišnjiratizmeđuFrancuskeiEngleske(1337.-1435.),kojijedonionizporemećajauživotupukairedovnika,pajeGeneral-nikapituluNantesu1430.ublažiopravilasv.Alberta,kojajeprilagodiopapaInocentIV.,abulom1432.potvrdiopapaEugenIV.PokušajiobnoveRedakojisuslijedilibilisupojedinačniinisumoglipokrenu-ticijelired:bl.JohannesSorethpokušaojeobnovu,usamostanuLeServekodFi-renzenastajeMantovanskakarmelićanskakongregacija1413.,uFrancuskojnastajeKongregacijaodAlbyja,uokoliciGenoveKongregacijaMontisOliveti,aznatnepo-kušaječinilisuikapitulireda.
Terezijanskaobnova.Tekjesv.Tere-zijaAvilskapotaknuladrugeredovniceusamostanuUtjelovljenjauAvili(Španjol-ska)nadubljuobnovu.Pritomnaglasaknijestavljalanastrogost,kakojetobiloudrugimpokušajimaobnove,negonamoli-tvu,kojojjeaskezapodređena,iizrazituaktivnost.Prviženskiobnovljenisamostansv.JosipauAviliosnovalaje1562.Ondjejezajednicaod12sestaraživjelapremaprvotnomupravilusv.Alberta,upotpunojklauzuri,ibavilaseunutarnjommolitvomimanualnimradom.NakonštoseGeneralnipriorizRimaIvanKrstiteljRossitijekomkanonskogapohodašpanjolskimkarmeli-ćanima1567.oduševiouspjehomprvogaženskogaobnovljenogakarmela,daojesv.Terezijikanonskeovlastidaosnujeonoli-kosvojihkarmelakolikojojbudemoguće,aukupno16osnovanihsamostanauŠpa-
KARMELIĆANI
90
njolskoj1562.-82.uzeojepodizravnuju-risdikciju.TakođerjedopustioTerezijidaosnujedvasamostanazaredovnike,kojićebitinausluziTerezijinimsestrama,alinijedopustioosnivanjevišesamostanazbognapetostiuredunakonpokušajaob-noveuraznimosnovanimkongregacijama.TerezijajesmladimredovnikomIvanomodKriža(španj.SanJuandelaCruz)istarijimredovnikomAntoniomdeHere-diauzaseokuDuruelootvorilaprvimuškiobnovljenikarmel1568.ObnovajeteklaukoristTerezijinezamislipaje,unatočpro-tivljenjuvećineprovincijskihpoglavarairedovnika,mnogomladihdolazilouobno-vljenired:do1575.osnovanoje8samosta-nauŠpanjolskoj.NoredovnicikarmelićaniublaženogapravilaTerezijusuproglasili»nemirnomredovnicomilutalicom«iza-tvorilijeusamostanuklauzuru,IvanaodKrižazatvorilisuusamostanskizatvor,drugeobnovljeneredovnikepremjestilisuunjihovesamostaneilisusamisebeposta-vilizasamostanskepoglavare.Međutim,Terezijaijošnekiredovnicipotajnosuko-municiralisašpanjolskimkraljemFilipomII.iprekokanalauRimuuspjelipostićidapapaGrgurXIII.bulomiz1580.progla-siTerezijineobnovljenekarmelićanepo-sebnomprovincijom,ukojojkarmelićanistarogaopsluživanjavišenemajuovlasti.Takojeredpodijeljennadvijegrane,pasenovagranaobnovljenogakarmela,zbograzlikovanjaoddotadašnjegraneredakar-melićana(Or do Car me li ta rum,Ocarm)iintenzivnijemolitvenediscipline,nazivaredombosonogihkarmelićana(Or do Carme li ta rum di scal ce a to rum,OCD),budućidanenosecipele,negosandale,ilihodajubosi,zarazlikuod»obuvenih«,kojinosecipele.Dokobnovljeniredživipremapr-votnomuneublaženomupravilusv.Alberta,nereformiraniredživipotompravilu,aliublaženogastila.Zarazlikuodobnovljeno-gaženskogareda,muškiredneživiukla-uzuri,negodjelujeiizvansamostana.Te-rezijanskaobnovaredaurodilajebrojnimsvecimaiblaženicima:sv.TerezijaAvilska,crkvenanaučiteljica(1515.-82.);sv.IvanodKriža,crkveninaučitelj(1542.-91.);br.Dio-nizijeodRođenja(1600.-38.)ibr.Redemp-
toodKriža(1598.-1638.),prvikarmelićan-skimučenici;bl.Terezijaodsv.Augustinai16mučenicaizCompiegnea(giljotinira-ne1794.uParizu);sv.TerezijaodDjetetaIsusaiSvetogaLica,crkvenanaučiteljica(1873.-97.);sv.TerezijaBenediktaodKrižaEdithStein,suzaštitnicaEuropeicrkvenanaučiteljica(1891.-1942.);sl.Božjio.Ge-rardTomoStantić(1876.-1956.)idr.
PrviHrvatkojijestupiouterezijanskiobnovljenikarmelisusretaosv.TerezijuAvilskuzanjezinaživotabiojebr.IvanodBijede(frayJuandelaMiseria,oko1526.-1616.).Sv.TerezijaimenomgaspominjeuknjiziOsnu cikao»velikogasluguBožjegaivrloskromnogaustvarimaodovogasvi-jeta«,aukarmelskomokružjunajpozna-tijijepotomeštojeprvinaslikaoTerezi-jinportretzanjezinaživota.Uvrelimasespominjenjegovotalijansko(napolitanskoimoliško)tehrvatskopodrijetlo–biojemo-liškiHrvat,rodomiztalijanskeregijeMoli-se.Hrvatkarmelićaninterezijanskeobnovebiojeio.Paulinodsv.Bartolomeja(IvanFilipVezdin,1748.-1806.),izDonjeAustri-je,glasovitiindologiautorprvesanskrtske
gramatike.PovezanostKarmelaiHrvatapojačalasenakrajuXIX.st.,nakonštojeslugaBožjio.GerardTomoStantić1896.stupioukarmelićanskinovicijatuGrazu(Austrija)teje1904.kaomladisvećenikposlanunovoosnovanisamostanuSom-boru,kojićeotvoritiputkarmelićanskomureduuHrvatskoj.
o.IvanodBijede,Portretsv.TerezijeAvilske
KARMELIĆANI
91
Brojčanostanjeobnovljenihkarme-lićana.»Zlatnodoba«obnovljenihkar-melićanabilojeuXVII.teuprvimdese-tljećimaXVIII.st.UtodobaŠpanjolskajekongregacijaimalaosamprovincija,uključujućiionuuPortugaluiMeksiku.Redjeimao120samostana,3500redovni-kai4000karmelićanki.Talijanskajekon-gregacijapotkrajXVII.st.imala19pro-
vincijapocijelojEuropii19samostanaumisijamauAfrici.God.1605.karmelićaniotvarajumisijeuPerziji.Prvikarmelićan-skimučeniciterezijanskeobnovebilisubl.Dionizijeibl.Redempto,kojisuposlaniumisijenaSumatru,gdjesu1638.podnijelimučeništvo.IzPerzijekarmelićaniprelazeudanašnjiIrak,Siriju,Libanoni1631.po-novnodobivajusvojsredišnjisamostannagoriKarmelu.SredinomXVIII.st.osno-vanesuBavarska,FlamanskaiLorenskaprovincija,izPoljskeprovincijeizdvojenajeiosnovananovaLitavskaprovincija,a1797.osnivaseiRuskaprovincija,kojajeposlijepripojenaLitavskoj,alisucarskimdekretomobjeukinute1844.PapaPioIX.ujedinioje1875.ŠpanjolskuiTalijanskukongregacijuujedanredbosonogebraćeBlaženeDjeviceMarijeodgoreKarmela,svlastitimgeneralomreda.Madžarskapo-luprovincijaosnovanaje1903.izdvajanjemizAustrijskeprovincijesasamostanimauGyőru,BudimpeštiiSomboru(izkojegaćeseposlijekarmelićaniproširitiuHrvat-skoj).God.1926.redjepodijeljenna31
provinciju,dvijepoluprovincijei10drugihpravnihskupina,ukojimajeu439samo-stanaživjelo3709redovnika.God.2009.usvijetubiloukupno3972karmelićanina.
KarmelićanskisamostanuSomboru. OndašnjipoglavarMadžarskepoluprovin-cijeIstvánSoósželiojeosnovati,uzposto-jećesamostaneuGyőruiBudimpešti,jošjedanzastudentekarmelićane.IzborjepaonaSomborteje,uzvećpostojećuvelebnucrkvusv.StjepanaKralja,kojajegrađena1869.-1903.,samostanosnovan1904.Prviredovnicibilisuo.István(Soós),Madžar;o.Apolinar,Nijemac;io.Gerard(Stan-tić),Hrvat,tejošdvojicačasnebraće(br.Mátyás,Madžar,laiksjednostavnimza-vjetima,ibr.Péter,Madžar,kojijeznaohrvatski,laiksakristan).Usamostanuseodržavalanastavafilozofijeiteologijezamladekarmelićane1905.-20.–profesorisubilikarmelićanskioci,kojisudolaziliizdrugihsamostanaodržatipredavanjaiispite.KadajenakonstvaranjaKraljevineSHSotežanprelazakgranicesMadžar-skom,ukinutojeteološkoučilištezamladekarmelićaneuSomboru,asamostanjeiz-dvojenizMadžarskepoluprovincije1924.iizravnopripojenGeneralnojkućiuRimu.Usomborskojkarmelskojcrkvi1926.novesuorguljeposvećenesv.MalojTerezijiodIsusa(uJugoslavijisupoveličinibiletreće–nakonzagrebačkihiđakovačkih,adanassunajvećeuVojvodiniiSrbiji).Mladipri-oro.AmbrozijeBašić,uzo.GerardaTomuStantićaio.BenjáminaBalázsa,osnivamalodječačkosjemeništekarmelićanauSomboru1926.,ukojeseprima13dječa-ka.Uztrioca,samostanjeimao12braćenesvećenika.Sjemeništarcisustanovaliiučiliusamostanu,apohađalisudržavnugradskugimnaziju.Izsjemeništajeiziš-lovišenovihzvanjazakarmel:o.VilkoDorotićizSombora,o.TerezijeHipichizČonoplje,o.FriedrichGillichizFilipova(od1947.BačkiGračac),o.LadislavMar-kovićio.IvanKeravinizMonoštorateo.AnteStantićizSubotice,kojisuposlijesunovicijatzavršiliuCzernikrajKrakova,astudijteologijeuLavovu,nagoriKarme-luiuRimu.God1958.sjemeništarci,njih
GradišćanskiHrvato.Paulinod sv.Bartolomeja,indolog
KARMELIĆANI
92
sedmorica,so.IvanomKeravinomprelazeuHrvatsku,najprijeuHrvatskiLeskovackrajZagrebakodkarmelićankiBožansko-gaSrcaIsusova,a1959.unovootvorenisa-mostanuRemetama,gdjepohađajugimna-zijunadbiskupskogadječačkogasjemeništana Ša la ti.
PrelazakkarmelićanaizSomborauHrvatsku. Izmeđudvasvjetskaratao.Ge-rardTomoStantićpregovaraojesazagre-bačkimnadbiskupomAlojzijemStepincemokupnjizemljištauZagrebuigradnjikar-melićanskogasamostana.O.Gerardkupioje1940.zemljišteuZagrebunaKustošijinovcemkojijedarovalanjegovasestričnaJanjaPrćić,karmelićanskatrećoredicaize-mljoposjednicaizSubotice.Ratjeomeogradnjusamostanaicrkve,anakondolaskakomunističkihvlastizemljištejeoduzetoiprekonjegaprelaziautocestaZagreb–Lju-bljana.Od1954.karmelićaniizSomboraintenzivnoradenadolaskukarmelićanauHrvatsku,štoseostvarilo1958.,kadasuo.IvanKeravin,br.ImrePósaisedmori-casjemeništaracaizKarmelauSomboru,prešliuHrvatsku,itonajprijeusamostankarmelićankiBožanskogaSrcaIsusovauHrvatskiLeskovac,a1959.usamostanuRemetama.TakojeuHrvatskojpočeoži-
vjetikarmel,kojiserazvioudanašnjuHr-vatskukarmelskuprovincijusv.OcaJosipa.NajzaslužnijisuzadolazakkarmelićanauHrvatskukardinalAlojzijeStepinac,on-dašnjaprioricakarmelauBrezovicičasnamajkaReginaTerezijaodIsusateremetskižupnikmons.LeopoldRusana.Onjekar-melićaneugostiousvojojžupnojkući,biv-šempavlinskimsamostanu,kojiće1960.postatikarmelskisamostanMajkeBožjeRemetske.
Hrvatskaprovincija.KarmeluJugo-slavijipodignutje1969.nastatuspovje-reništva,aprvipovjerenikbiojeo.AnteStantić.Povjereništvoje20.II.1990.uz-dignutonastatusJugoslavenskeprovincijesv.ocaJosipa,kojaje3.IX.1992.promije-nilaimeuHrvatskakarmelskaprovincijasv.ocaJosipa.Onadanasobuhvaćasamo-staneSombor,Zagreb–Remete,Split,Krk,Zidine(BiH)iSofija(Bugarska)iimaoko70članova.DanassuizBačkeiVojvodineredovnicio.AnteStantić(Đurđin,1919.–Zagreb,2013.),br.AndrásVarga(Sviloјevo,1929.),br.StipoDoboš(Monoštor,1946.),o.MatoMiloš(Sonta,1947.),br.JosipAla-ga(Sombor,1966.),o.BernardinViszmeg(Đurić,madž.Bácsszentgyörgy,1966.),br.NikolaKuruc(Sonta,1970.),o.EndreNagy(Skorenovac,Banat,1979.),o.ZlatkoPle-tikosić(Sombor,1980.)ibr.MarkoPetarAnišić(Sombor,1982.).
HrvatskikarmelićaniosnovalisuuRe-metama1987.Institutzakršćanskuduhov-nostpriKatoličkombogoslovnomfakulte-tuuZagrebu,aod2005.uSomborudjelujeDuhovnicentaro.Gerarda.Postupakzaproglašenjeblaženimisvetimo.GerardaTomeStantićapokrenutje1985.,aod2009.uSomboruizlaziglasiloVicepostulaturezaupoznavanjeslugeBožjegao.GerardaTomeStantićaOtac Ge rard.
Lit.:K.Stošić,Se la ši ben skog ko ta ra,Šibenik,1941;A.Stantić,Karmelićani,Zagreb,1995;Baštinazabudućnost:KarmeluSomboru1904.–2004,Zagreb–Sombor,2005;J.Zečević,Pedese-togodišnjicaprisutnostiKarmelauHrvatskoj–prošlost,aktualnostanjeiperspektivezabuduć-nost,VjesnikKarmelićana,1/2010,Zagreb.
M.Miloš
Karmelićanskacrkvaisamostan uSomborunakonizgradnje
KARMELIĆANKE
93
KARMELIĆANKE,ženskagranakar-melskogareda.OsnovaoihjeuXV.st.bl.JohannesSorethusklopureformereda,ko-jujeprovodiokaogeneralniprior.Nasta-lesuodskupinaženakojesustanovaleuprivatnimkućamainastojaleživjetipremauredbamakarmelskogaredaupovezano-stispokojimmuškimsamostanom.SorethjepostojećemalobrojnezajednicepravnookupiouzpomoćpapeNikoleV.,kojijebulomCum nul la1452.proširioovlastigeneralaiprovincijalakarmelskogaredazaosnivanjekarmelićanki.Prviženskisa-mostaniosnivajuseuFirenci1452.,Nizo-zemskoj1453.,Francuskoj1461.iBarceloni1463.Međuprvimkarmelićankamaističesebl.FranciskaAmboise(1427.-85.),kćinadvojvodeLujaAmboisea,kojaje,kaoudovicabretagnskogaknezaPierrea,1457.upoznalaSorethaipomagalamupriosni-vanjuženskegranereda.Sv.TerezijaAvil-skautemeljilaje1562.ženskiobnovljenisamostansv.JosipauAvili,štojebiopo-četaknovekarmelskegrane–redabosono-gihkarmelićanki(lat.OrdoCarmelitarumdiscalceatorum,OCD).OdobriojujepapaGrgurXIII.bulomiz1580.Karmelićan-kenosesmeđuodjeću,kojasesastojiodhaljineiškapulara,naglavinosevelum,aukornojiliturgijskojmolitvibijeliplašt,kaoikarmelićani.Nanogamanosesan-dale,kaoibosonogikarmelićani.Ženskiogranakredaživiustrogojklauzuri:neiz-lazeizsamostanskogakompleksa,kojijeomeđen»klauzurom«,ačinegasamostanidvorištesvrtom,osimunužnimpotreba-ma,npr.liječnikuilinekimizvanrednimposlovima.Živeponeublaženomprvotnompravilusv.Alberta,jeruzalemskogapatri-jarha,kaoibosonogikarmelićani.Danas(2012.)usvijetuima823ženskaklauzurnakarmelas11.657karmelićanki.Osimbo-sonogih,usvijetudjelujuiposebnedružbekarmelićankikojesebavekaritativnomiodgojnomdjelatnošću(karmelićankebo-žanskogaSrcaIsusova,karmelićankeodmilosrđa),osnovaneuglavnomuXIX.st.,koježivepoprvotnompravilusv.Alberta,aliimajuivlastitekonstitucije.
UHrvatskudolaze1939.izAustrije.BilesutočetirihrvatskesestrekojesustupileureduInnsbrucku.Izinnsbruško-gakarmeladošlajemajkaReginaTerezi-jaTrbljanićkojajepostalaprvaprioricaiutemeljiteljicakarmelauBrezovici,izkar-melaMayerlingdošlesus.MarijaTerezijais.Josipa,aizkarmelauGrazus.Agneza.Doveoihjezagrebačkinadbiskupkardi-nalStepinacinajprijeimdaosvojdvoracuBrezovicitejepokrajnjegadaoizgradi-tinovisamostan.IztogakarmelanastaojenovikarmelJuršićiuPorečko-pulskojbiskupiji1965.,odaklesusesestrezbogneprikladnostiživota1977.odselileubiv-šifranjevačkisamostanuKloštarIvaniću.UfranjevačkomsamostanuuŠarengradukarmeljeosnovan1988.Odatlesusestreprognanepotkraj1991.tesuseodselileuRemete,uzgraduInstitutazaduhovnost.God.2001.završilesuizgradnjunovogasa-mostanauĐakovačkojBreznici,gdjesusenastanile22redovnice,aklauzurajeuspo-stavljena2010.SestreizBrezovice,KloštraIvanićaiĐakovačkeBrezniceuzajednicisuosnovalesamostanuMarijiBistrici.Te-meljnikamenpostavljenje1994.,sestresuseuselile1998.,aposvetacrkveipostavlja-njeklauzurebilisu2000.IztihsamostanauHrvatskojpojedinesestreudružilesuseiosnovale2003.novisamostanuNensha-tu(Skadarskanadbiskupija,Albanija).DiokarmelićankiizBrezoviceosnovaojesa-mostannaStupuuSarajevu1990.,kojijekanonskiustanovljenulipnju1991.Uratujesrušen,alisuganakonrata1999.sestreobnoviletesuseondjenastanileipostavi-leklauzuru2000.UHrvatskoj,osimredabosonogihsestaraBlaženeDjeviceMarijeodgoreKarmela,djelujuikarmelićankebožanskogaSrcaIsusova,itousamostani-maZagreb–Vrhovec,HrvatskiLeskovac,StrmecSamoborski,Belica,Prišlin,Sla-vonskiBrod,PunatnaKrku,Bibinje,SplitiMetković.
PrijeosnutkasamostanauŠarengradukarmelićankeizredabosonogihsestarapohodilesufranjevačkisamostanuBačuiplaniraleondjeotvoritisvojsamostan,alisusenaposljetkuopredijelilezaosnivanje
KARMELIĆANKE
94
samostanaufranjevačkomsamostanuuŠarengradu.Unovijedobatrisuklauzur-nekarmelićankeizBačke:s.LidijaBakula(rodomizSombora)uKloštruIvaniću,s.LjiljaPrelić(rodomizSonte)prioricajeuĐakovačkojBreznici,is.MártauPečuhu(Madžarska).
Lit.:L.I.Krmpotić,25.obljetnicaosamostaljenjaSubotičkebiskupije(1968.–1993.),SubotičkaDanicakalendarza1993.,Subotica,1992;A.Stantić,Karmelićani,Zagreb,1995;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;J.Zečević,PedesetogodišnjicaprisutnostiKarmelauHrvatskoj–prošlost,aktu-alnostanjeiperspektivezabudućnost,Kar mel ski vje snik,1/2010,Zagreb;www.karmel.hr.
M.Miloš
KAR ME LI ĆANSKITREĆIRED,udru-gakatoličkihlaikaprikarmelskomredu.PapaNikolaV.bulomCum nul laiz1452.daojekarmelićanimamogućnostosniva-njasvjetovnogaredaradiširenjanjihovaredovničkogaživotaizvansamostana,kojusudrugiredovivećimali.Obnovakarmel-skogaredaodstranesv.TerezijeAvilskeinjegovogrananjenaredbosonogihkar-melićana(Or do Car me li ta rum di scal cea to rum,OCD)ikarmelićanestarogaop-služivanja(Or do Car me li ta rum,OCarm)utjecalajeinarazvojtrećegareda.Uob-novljenomredutrećiseredširisasv.Tere-zijomAvilskom,a1700.vrhovnipoglavaro.Kvintoodsv.KarladoniojePraviloTre-ćegareda.Iakočlanovitrećegaredanosesvojugrađanskuodjeću,priprimanjuuredodijevajuškapularGospeKarmelskesme-đeboje,kojisesastojioddvamanjasmeđaplatnaspojenadvjemavrpcama.Tonoseprekoglavesvakogdanailiuoblikuška-pularskemedaljicenalančiću,kojapred-stavljalikSrcaIsusova,anadrugojstranilikBlaženeDjeviceMarijesIsusom,kojadržiškapularurukama.Svjetovniredob-novljenihkarmelićana(lat.OrdoCarmeli-tarumDiscalceatorumSaecularis,OCDS)danaspostojiumnogimzemljamasvijeta,patakoiuHrvata.
HrvatskikarmelskitrećiredniknuojeprisomborskomkarmeluzauzimanjemslugeBožjegao.GeraradaTomeStanti-ća.Svjetov ni reduSomboruosnovanjedekretomgeneralnogapoglavarakarmeli-
ćanauRimu8.VIII.1913.,avećnablag-danMaleGospe8.IX.o.Gerardprimiojeprvečlanovetrećegaredatejebionjihovdugogodišnjivoditelj.Kakosučlanovire-damadžarskenarodnostiimalipravilanasvojemjeziku,onjeistegodinepriredioitiskaopravilanahrvatskom.Svrhajekar-melskogatrećegaredapromicatikarmeli-ćanskuduhovnostkontemplativnemolitveikršćanskogazauzimanjausvijetu,posvjetovnjacimamuškogaiženskogaspo-la,odnavršene18.godineživotapanada-lje.Somborskikarmelskitrećiredimaojeupočetkuokostočlanovaiobuhvaćaojehrvatske,madžarskeinjemačkevjernike.
Prvaprioricabilajes.JulkaParčetićSi-rotan,kćiuglednogasomborskogavelepo-sjednika,anjezinazamjenicas.MarcelaŽuljević,duhovnaodgojiteljicaipjesniki-nja.Osimtoga,svakajenarodnostimalasvojegaupravitelja,kojiječlanovevodionanjihovumaterinskomjezikuiodgajaoihuduhukarmela.OsimizSomboraiokolice,imaoječlanoveiizBajmokaiSubotice,azahvaljujućizauzimanjužupnikaOpataEgertaiogranakmeđuNijemcimauApa-tinu.USuboticisemeđuHrvatimakarmel-skitrećiredširiozahvaljujućidjelovanjus.JanjePrćić,suradniceisestričneo.Gerar-daTomeStantića.
Izstrahaodkomunističkihprogona,na-konDrugogasvjetskogaratasamečlanicetrećegaredaspalilesukronikuustanovetrećegaredakarmelićanauSomborudasenebiotkrileosobekojesupripadaleredu.
TrećiredGospeKarmelske isveteTerezije,Sombor,1913.
KÁROLYI
95
Iakonakonrataformalnonisupostojale,idaljesuseponašalekaodasučlaniceure-dovitimmirnimvremenima.SdolaskomneštopovoljnijihvremenazaCrkvuponov-nosuiformalnozaživjele,počelesupisatinovukronikuievidencijučlanova.
DanassučlanovikarmelskogatrećegaredaorganiziraniuSomborukaosamostal-nazajednica,kojaprimačlanovehrvatske,mađarskeidrugihnarodnosti.Imaoko50članova,uglavnomizSombora.Trenutačnojeprioricas.ValériaUtasi,kojaimasvojsavjetiučiteljicunovakinja.
Nakonštosukarmelićani1959.došliuHrvatsku,o.AnteStantićbiojepromi-cateljsvjetovnogakarmelskogaredauRe-metama.Uprvojskupinibilasusamodvačlana,kojisupripadalisvjetovnomureduuSomboru.Tijekom1966.brojsečlanovapovećao,ageneralnijepoglavarkarme-lićanauRimudekretom1977.ustanovioZajednicusvjetovnogakarmelskogaredauRemetama,kojadanasimaoko50člano-va.SvakikarmelskisamostanuHrvatskojkarmelskojprovincijisvetogaocaJosipa(Zagreb–Remete,Split,Krk,Sombor,Zi-dine/BiH/iSofija/Bugarska/)imavlastititrećirediupravu.
ČlanovitrećegaredauglavnomsebaveradomnasvojemsavršenstvuukrepostimapremakarizmikarmelaisvjedočevjeruuIsusaKristanasvojimradnimmjestimatesebavekaritativnimradomiizdavač-komdjelatnošću,kaonpr.članoviuSofiji,kojiprevodedjelakarmelićanskihučiteljaCrkvenabugarskijezik.Članomseposta-ježeljompojedinacaiprimanjemutrećired,kojeobavljaprioricareda.Najprijesepostajekandidat,zatimslijedetrogodišnjinovicijatipolaganjeprvihzavjetačistoće,poslušnostiisiromaštva,anakontrigodi-nepolaganjeistihvječnihzavjeta.
Lit.:A.Stantić,ZagrlitiKristaiduše:životniputslugeBožjegaGerardaTomeStantićakarmelićanina1876–1956,Zagreb,1994;Baštinazabudućnost:KarmeluSomboru1904.–2004.,Za-greb–Sombor,2005;http://ocds.karmel.hr.
M.Miloš
KARMIĆ(tur.karmak:miješati),prekri-venaiskopanajamanamijenjenačuvanjupovrćatijekomzime.Pravljenjeukućan-stvimagdjenijebilopodruma,akopanjeuzkrajdvorištagdjenijebilopreviševlage,nedalekoodkućeilisalaša.Dubinamujebila1-2m,aveličinajeovisilaopotreba-makućanstva.Zasilazakunjizrađivanesustube,najčešćeurezivanjemuzemlju.Biojepokrivenprućem,slamomilikuku-ruzovinom,prekočegajebilanabacanazemlja.Takavjeprekrivačosiguravaodatemperaturaukarmićuziminebudeispodništice.Napodsenajčešćestavljalaslama,atekponegdjeipijesak.Unjemususeču-valiperšin,mrkva,krumpir,repa,bundeveisl.
Izvor:KazivanjeGrgeiDominikePiukovićizSu-bo ti ce.
Lit.:G.Vuković,Terminologijakućeipokućstvau Voj vo di ni,NoviSad,1988;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subotica,1990;K.Steuerwald,Türkçe–Almancasözlük, Istambul,1995;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHr va ta,Zagreb,2005.
L.CvijiniI.Piuković
KÁROLYI,Mihály(Budimpešta,4.II.1875.–Vence,Francuska,19.II.1955.),grof,političar.Potomakstarearistokrat-skeporodiceizemljoposjednik,isprvakonzervativnihnazora,posliječlanLibe-ralnestranke(Szabadelvűpárt)iStrankeneovisnosti’48(Függe tlenségi és 48as párt),odkojeseodcijepio1916.iformi-raoNovustrankuneovisnosti’48(poznatakaoKárolyijevastranka).Biojesaborskizastupnik1905.-06.i1910.-18.Suprotsta-vljaosemagnatskojinacionalističkojpoli-ticipredsjednikavladegrofaIstvánaTisze,zahtijevajućisocijalnereforme,ukidanjeveleposjeda(iakojebiojedanodnajvećihveleposjednika),općeitajnopravoglasateravnopravnostnemadžarskihnarodauUgarskoj,alisunjegoveidejeimalemalopristaša.PredPrvisvjetskiratpostaojevođompolitičarakojisusezauzimalizaneovisnostMadžarske.
UvrijemeraspadaAustro-Ugarskeor-ganiziraoje25.X.1918.svojevrsnuprotu-
KÁROLYI
96
vladu–Madžarskonarodnovijeće(MNV),kojejeu»revolucijijesenskihruža«(madž. Őszirózsaforradalom)njegovimimenova-njemzapredsjednikavlade31.X.postalovladom.Javnomišljenjeipolitičkeelitenadalesusedaće,kaoprominentničlanoporbekojinijesudjelovaouporaženojmadžarskojpolitici,uspjetikodAntanteublažitiposljediceratnogaporaza.Takojeuuvjetimapolitičkeanarhije,gospodarsko-gakaosatenacionalnihtežnjaČeha,Slo-vaka,Rumunja,HrvataiSrba,neuspješnonastojaoočuvatiteritorijalnucjelovitostneovisneMadžarske,prijesvegakrozdi-plomatskepokušajezaključenjaseparatno-gamira.Uskloputogapokušaojepostićiipomirenjesmanjinama:većpriformiranjuMNV-apozvaojenapomirbusnemadžar-skimnarodimabeznarušavanjateritorijal-necjelovitostizemlje;uMNV-ujeministarbezlisnicezaduženzanacionalnemanjinebioOszkárJászi;nakondolaskanavlastpokušaojeuključitislavenskeirumunjskevođeuMNVsazvavšinjihovepredstavni-keuBudimpeštudanazajedničkojkonfe-rencijipostavetemeljusklađivanjaodnosamanjinaiMadžarateobećavajućiautono-mijunarodnostima,alisepredstavnicima-njinanisuodazvali.NapodručjuBačkeiBanataprijeulaskasrpskevojskevođenajeintenzivnapropagandaidijeljenisulecispozivimadanaroditihkrajevaostanuuokvirimaUgarske,anakonulaskasrpskevojskeujužnuUgarskubezodjekajeostaonjegovproglasupućen»narodimanema-džarskogajezika–Bunjevcima,Nijemci-ma,Rumunjima,Rusinima,Sasima,Srbi-maiSlovacima«,ukojemimjeobećavaoteritorijalnuautonomiju,agrarnureformuikorjenitedruštvenepromjene.
IakosezauzimaozameđunacionalnopomirenjeismatranjeprijateljemSlave-na,zbogratnogaporazaMonarhije,širenjaboljševizmatenačelasamoodređenjana-roda,kojejeproklamiraoameričkipred-sjednikWoodrowWilson,povijesnidoga-đajiuvelikesutekliudrugomsmjeru.UofenzivikodVittorioVenettaidoliniPiave24.X.–3.XI.Talijanisuprobilitalijanskubojišnicuiporaziliaustro-ugarskesnageurasulu,anarodnavijećanemadžarskih
narodaMonarhijejednozadrugimprokla-miralasuneovisnost,unatočprotivljenjumadžarskogainjemačkogastanovništva:uPragujeČehoslovačkonarodnovijeće28.X.proglasiloDeklaracijuoneovisnosti;uZagrebuje29.X.SaborTrojedneKralje-vineDalmacije,HrvatskeiSlavonijepro-glasioDržavuSlovenaca,HrvataiSrba;SlovačkonarodnovijećeizsjeverneUgar-skesazvaloje30.X.uTurčanjskomSv.MartinuVelikunarodnuskupštinu,kojajeproglasilaodcjepljenjeodUgarskeipri-ključenjeČeškoj;PoljskavladauLublinuformiranaje7.XI.,aneovisnostjeprogla-sila11.XI.;NarodnovijećesedmogradskihiugarskihRumunjasazvaloje1.XII.uAl-baJuliji(madž.Gyulafehérvár)Rumunj-skunarodnuskupštinu,kojajeproglasilaujedinjenjesKraljevinomRumunjskom;istogadanaproglašenojeKraljevstvoSrba,HrvataiSlovenacaujedinjenjemneprizna-teDržaveSHSsKraljevinomSrbijom,kojajeprijetogaanektiralanedefiniraniprostorVojvodine(samoproklamiranaVelikana-rodnaskupštinauNovomSadu25.XI.)iCrnuGoru(samoproklamiranaVelikana-rodnaskupštinauPodgorici26.XI.).
UtovrijemeKárolyijesudjelovaonaneuspješnimpregovorimaoprekiduva-treuBeogradu6.–8.XI.,anakonštojenjegovavlada13.XI.uBeogradupotpi-salavojnukonvenciju(primirje),srpskairumunjskavojskazauzelesupodručjadodemarkacijskecrteBarča(madž.Barcs)–Pečuh–Baja–Tisa–Moriš–Marosvásár-hely(rum.Mureș-Oșorhei,TârguMureș)–Bistrica(madž.Beszterce,rum.Bistriţa)–Szamos(rum.Someş).Iakojeumeđu-vremenu(16.XI.)MNVpreuzeofunkcijuparlamentateproglasioneovisnuMadžar-skuirepublikanskioblikvladavine(Ma-džarskaDemokratskaRepublika,tzv.Prvamadžarskarepublika),aKárolyijaizabralozaprivremenogapredsjednikarepublike,nepriznatadržavabilajepodmeđunarod-nomvojnomblokadom,upolitičkomigo-spodarskomrasulu,amaseboljševiziranepodutjecajempovratnikasIstočnebojiš-nice.Kakonovavlada,izabrana19.I.,nijeprihvatilaultimatumfrancuskogageneralaVixaod20.III.darumunjsketrupezapo-
KA RU CE
97
sjednunovapodručjaprekodemarkacijskecrte,boljševicipodvodstvomBéleKunauspostavilisu21.III.1919.diktaturufor-mirajućiMadžarskuSovjetskuRepubliku,aKárolyijepodnioostavku.Neštoprijeslomadiktature,usrpnjujeemigrirao,gdjejenakonprvihgodina(međuostalim,biojeuDalmaciji1921.-23.,abeogradskamujevladadalaijugoslavenskuputovnicu,kojomsekoristiodo1946.),najduljebora-viouFrancuskojiEngleskoj.Zboggubitkavelikadijelapovijesnogaugarskogaterito-rijavladaMiklósaHorthyjaosudilagajeumontiranomprocesuzaveleizdajutemujekonfisciralaimovinu.
PotkrajDrugogasvjetskogaratauLon-donujebionačeluMadžarskogavijećara-diuspostavedemokracijeuzemlji,nobezučinka.UMadžarskusevratio1946.,na-končegajeimenovanzaveleposlanikauParizu,alijepodnioostavku1949.zbogstaljinističkerepresijeiostaouFrancuskoj.Posmrtnisumuostaci1962.preneseniuBudimpeštu.
Djela:Egyegészvilágellen,München,1922(Bécs,1923,²Budapest,1965³);Me mo irs of Mi chael Ka rolyi : Fa ith Wit ho ut Il lu sion,prijev.C.Károlyi,London,1956(Hit,illúzióknélkül,Buda-pest,1977,1978²,pretisak1982³/cenzuriranaiz-danja/20134;Vjerabeziluzija:Memoari»crvenogagrofa«,prijev.smadž.,Zagreb,1982).
Lit.:P.Pekić,Pro past Au stroUgar ske mo nar hi je ipostanaknasljednihdržava,Subotica,1937;P.Pekić,PovijestoslobođenjaVojvodine, Su bo ti ca, 1939;M.Károlyi,Vjerabeziluzija:Memoari»crvenogagrofa«,Zagreb,1982;En ci klo pe di ja Ju gosla vi je,6,Zagreb,1990;A.J.P.Taylor,Hab sburškamonarhija1809–1918,Zagreb,1990;P.Hanák,PovijestMađarske,Zagreb,1995;P.Rokaiidr.,Isto ri ja Mađara,Beograd,2002;L.Kontler,PovijestMađarske,Zagreb,2007.
S.Bačić
KAR PE RAC (madž.karperec),narukvica.UbačkihjeBunjevacaobičajdasezave-likigod(velikiblagdan),najčešćezaBožićiliTrikralja(Bogojavljanje),ženskaosoba(ponajprijeonakojasezadjevojčila)darivazlatnomnarukvicom–kar per com.Djevoj-keizimućnijihobiteljidobivalesuponeko-likokar pe ra carazličitihširina,kojesuza
velikegodove,uzsvečanunošnju,stavljalenarukeiujavnostisponosompokazivale.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenederović
KA RU CE (tal.carrozza:kočija)svečanazaprežnakola.BunjevciiŠokcitradicio-nalnosuihkoristilizaodlazakucrkvu,usvatove,napogreb,ugosteiudrugimslič-nimprigodama,npr.kodBunjevacasusebandašibandašicaunjimavozilinaduži-janci.Zarazlikuodhaptika,kojesuimaleimogućnostzaprijevozlakerobe(mogloimsevaditistražnjesjedalo),karucesuslužileisključivozaprijevozljudi.Luksuznijesuodhaptikazbogboljekvalitetesjedala,asmatralesuseiljepšimazboguresaoddr-vaimetala,zbogposebnasjajaibojelaka.
NastalesusredinomXIX.st.,zajednosjošnekolikovrstalakihzaprežnihkola(npr.haptike).Jedanodmadžarskihnazivabio je mo no ri koc si,premamjestuMonor(njem.Mindorf)uPeštanskojžupaniji,gdjesuinastale.Bunjevcisuihnekadanazi-va li fe derko li ma,tj.kolimasoprugama.Konstrukcijskisunalikhaptikama,čaksuinekidijelovijednaki(npr.jar mac, drek, bak, si co vi, šar ha nji, vi ti ne),nonisuimalelo tra i ša ra ge,pajeprilazstražnjemsjeda-lubiopunolakši.Unovijevrijememogusevidjetisamousvečanimpovorkamanadužijanciiuponekimobiteljima,kojeihčuvajukaoukrasiuspomenu.
Izvor:PrivatnaarhivaGrgePiukovićaizSubotice:rukopisnazaostavštinaAntunaPokornika,orga-nizatorasubotičkeDužijance1970-ih.
Karuce
KA RU CE
98
Lit.:T.Pettko-Szandter,Amagyarkocsizás,Bu-dapest,1931.
L.CvijiniG.Piuković
KAR VA (madž.karó:kolac)1.dio pa rasničkih(starih,seljačkih)kola;poprečnaprečaga(prečka)nalo tra ma(stranicamaseljačkihkola)odtankadrveta,spojnicaizmeđugornjegaidonjegadijelalo tra;2. prečkanaljestvama.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KAS (?prasl.*kasъ:dodir),kretanjeko-njabržeodhoda,asporijeodtrkaigalopa,prikojemseistodobnokrećudvijedijago-nalnosuprotnenoge,npr.prednjalijevaistražnjadesna.Konjizakasmorajubitipo-sebnouvježbani.Utrkenakojimajedopuš-tensamoovajnačinkretanjanazivajusekasačkimutrkamaipopularnesuukonjič-komsportuuBačkoj.Akobikonjtijekomkasačkeutrkeposkočioikrenuougalop,vozačgajedužanprimiritiiunekolikometaravratitinakasačkinačinkretanja,uprotivnombivadiskvalificiran.
P.Skenderović
KA SA LI SI CA,bunjevačkadječjaigra.Najčešćesujeigralisvinjariipastirinastr-ništudoksučuvalistoku.Igračičupanjemstrništanapravečetverokutčijesustranicedugačkeoko15koraka,aširokeokopolakoraka.Stazeteširinenapraveseidijago-nalnoizmeđukutovačetverokuta,ausre-dinijekrugpromjeradvakoraka.Igračimeđusobombirajuvi ju,tj.lovicu,aostalisuli si ce.Biranjeseizvodibrojalicomiliuzpomoćštapa,kojisepostaviuspravno,aigračiredomodzemljehvatajuštap,šakudošake,doknedođudovrha.Vi japosta-jeigračkojiprvinedobijemjestozaruku.Napočetkuigreonstaneusredišnjikrug,a li si cepokutovima.Uigrivi ja lo vi li si ce postazama,akadabudeuhvaćena,postajevi ja.Akosekojali si caumori,imapravostatiusredišnjikrug,alitunesmijubitidvijeli si ce,uprotivnom,onakojajeprva
ušlapostajevi ja. Li si camožepostativi ja i akozavrijemetrčanjaizađesastaze.Igrazavršavapodogovoru:kadasvakiigračbudejednom,dvailivišeputavi ja ili na druginačin,pričemujepobjednikonajtkouopćenijebiovi ja ili je bionajmanjeputa.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, Subotica–NoviSad,1990;I.Petrekanić,Sigrebunjevačkemuškemladeži,SubotičkaDanica(Nova):Kalendarza2000.godinu, Su bo ti ca, 1999;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata, Zagreb,2005.
P.Skenderović
KASIBA,Cilika→Dulić-Kasiba,Cilika
KA SI NA,vrstakulturno-prosvjetnihiza-bavnihudruga.InicijatornjihovastvaranjauUgarskojbiojegrofIstvánSzéchenyiuokvirustvaranjaširezajedničkeplatformesvihsnagakojesusezauzimalezagrađan-skereformeuliberalnomduhu.Premamo-deluengleskihklubova,osnovaoje1827.prvukasinupodimenomPeštanskakasi-na (Pe sti Ca si no),kojajeod1830.nosilaimeNacionalnakasina(NemzetiCasino). Brzirastprodukcijeknjigaiporastbrojalistovaičasopisaomogućiojedačitanjeirazmjenamisliopročitanompostaneva-žanelementdruštvenihreformipasutuinicijativuoponašaliumnogimsredištimauunutrašnjosti.Iondjesuosnivanekasine,kojesu,uzčitaoniceidrugadruštvaior-ganizacije,bilaokupljalištamladihrefor-matora.TakojeuSubotici1841.osnovanaNacionalnakasina(NemzetiKaszinó)radiunapređenjalijepavladanja,razvijanjadu-hakulturnogadruženjaičitanja.TajnikjejebioBodoSpeletić,anakonizgradnjeda-našnjezgradeGradskeknjižnicesmještenajeunju.IstesugodinesubotičkiobrtnicinjemačkenarodnostiutemeljiliGrađanskukasinu(BürgerKaszinó, PolgáriKaszinó). USomboruje1862.osnovanoDruštvogra-đanskekasine,kojeje1867.registriranora-dizadovoljavanjakulturnihiumjetničkihpotrebačlanstva.Natajjenačinprosvje-ćivanjepostajalosastavnicomširihdruš-tvenihinacionalnihpokreta,premdasusekasinesvremenompretvorileuelitnanacionalnadruštvenasastajalištasnagla-
KA SLA
99
šenomzabavnomfunkcijom(npr.OsječkodonjogradskodruštvoKa si no).
DoPrvogasvjetskogarataBunjevcisuosnovalidvijekasineukojimaseokupljalabunjevačkaelita:uLemešujeKasinaosno-vana1874.,auSubotici1878.Pučkakasina,čijijenazivzapravoizražavaokompromi-snorješenje,budućidavlastinisuhtjele
dopustitiosnivanjekasinesbunjevačkimimenom.Ne vensejošprijePrvogasvjet-skogaratariječjukasinakoristiokaosino-nimomzakatoličkečitaonicesv.Rokeisv.ĐurđauSubotici.
IzmeđudvajusvjetskihratovaBunjevciiŠokciosnovalisunekolikokasina,kojesuuuglavnomfunkcioniralekaočitaonice:uČonopljije1920.utemeljenaBunjevačkačitaonica,kojajeubrzopromijenilaimeuBunjevačkakasina,avodiojujeIlijaDži-nić;uBačuje1922.župnikIvanEvetovićosnovaoŠokačkukasinu;uSuboticijezaBunjevceunitarističkeorijentacijeosnova-naZemljodilskakasina1922.,kojujevodioMarkoJurić.BudućidajesubotičkaPučkakasinaugašenanakonDrugogasvjetskogarata,kaonovakulturnaudrugaPučkakasina1878.utemeljenaje1998.
Lit.:SzabadkaiNemzetiCasinorészeseiésszabályai,Szegeden,1841;Proslava10-godišnjiceŠokačkekasineuBaču,Subotičkadanicailibunjevačkošokačkikalendarzaprostugodinu1933., Subotica,b.g.;Kla sje na ših rav ni, 1, Su bo ti ca, 1935;S.Sršan,Povijestosječkihudrugaiklubova,
Osijek,1994;M.Grlica,APolgáriKaszinó1878-1914.:AdalékSzabadkatársadalomtörténetéhez,Üzenet,10/1998,Szabadka;P.Rokaiidr.,Isto ri ja Mađara,Beograd,2002;M.Grlica,»Toplognji-zdo,ugodnirazgovor...«,Hr vat ska re vi ja,3/2005,Zagreb;L.Kontler,PovijestMađarske,Zagreb,2007;A.ČotaRekettye,Lemešuosimuplemeni-togravničarskogdrača[8.],Kla sje na ših rav ni, 5-6/2010,Subotica;MagyarSzó,26.XI.2012,Új-vidék;www.zaprokul.org.rs/LKP/Sombor/madjar-ska_gradjanska_kasina.html
S.Bačić
KA SLA (madž.kaszál<slav.kositi),vrša-lica,strojzavršenježita.Najstarijesubilenepokretne,naručnipogonijednostavnekonstrukcije–odelemenatasuimaledob i ko šar,položeninastranicamaučvršćennazubljenbubanjujednomkovčegu.Dvi-jebiosobeprekovelikakotačasastraneokretalebubanj,anadrugomkrajuka sle trećabiosoba(ulagač)unjulagalavlaćežita.Bubanjbiomlatiozrnaizvlaćaionabiseskotrljalanizkosopoloženstoluove-ćisud.Zrnoineomlaćenovlaćevećinomjespadalodoljetejeručno(navjetru)iliuvi ja ri ci(prijenosnoručnorešeto)očišćenoodpljeve.
Poslijesusepočelaugrađivatinovoi-zumljenaradnatijela,zbogčegasuvrša-ćistrojevipostajaliveći,složenijiitežiteihvišenijemoglapokretatiljudskasnaga.Životinjskomsnagompokretanesuuzjarganj–najčešćesukonjilimagaracprekonekolikozupčanikapokretalinjezineme-hanizme.
Novisusedijelovinastavilidodavatiradipoboljšanjaučinka(bolječišćenjezr-naodnečistoćaipljeve,manjilomslame,kojiomogućujenjezinokorištenjeustočar-stvu),pasuusljedećojfaziglavnidijelovi(radnatijela)kaslebilibu banj,velikiimaliko šar, sla mo tres, pli vo tres,velikavi ja ri ca (vi ja li ca), gruvač,malare še ta, tri jor,kov-čegsaši pov ka mainosećiilivučniele va tor. Kaslebezelevatoraimalesura du–daš-čanupregradukojanijedopuštaladasekrupnapljevamiješasaslamom.Parnijestrojomogućiodobivanjepotrebnesnagezaokretanjevršalice,osobitodabibu banj postigaoželjenih1000obrtajauminuti.Utojfazikaslesupostalepokretnekadaje
UstavsubatičkePučkeCasine, Subatica, 1882.
KASLA
100
parnikazanpostavljennakotače,čimejedobivenvučnipogonskistrojlokomobils20ivišekonjskihsnaga.PremapodacimaizPovijesnogarhivauSubotici,prviparnilokomobilikasluusubotičkomatarukupiojeAntunVojnić1860.
Potrebasvevećihkaslazaenergijomkojapokrećeradnatijelarezultiralajeza-
mjenomparnogastrojmotorimaSa u gas, kojienergijuuradnicilindardobivajuna-konvanjskogaizgaranja(drva,čutaka,kok-sa).Njihsuzamijenilimotorisunutarnjimizgaranjem–najprijebenzinski,azatimdizelskimotori,kojesunakrajuzamije-nilitraktori.
NajpoznatijetvrtkezaizradukaslauAustro-UgarskojbilesuHSCS(Hof he-rr-Schrantz-Clayton-Shuttleworth),ko-jajeimalatvorniceuBečuiBudimpešti,EMÁG(ElsőMagyarÁllamiGépgyár)iMÁVAG(MagyarKirályiÁllamvasutakGépgyára)izBudimpešteteKühneizMo-sonmagyaróvára.UmanjembrojubilojeikaslatvrtkiMar shall i Wic hter leizEn-gleske.
Lit.:A.Stantić,Kruv naš svag da nji, Su bo ti ca, 2001;A.Stantić,Ris i obi telj ska dužijancausubatičkomataru, Su bo ti ca, 2011.
P.Skenderović
KASTRONA(kastrola)(tal.casser(u)ola<fr.casserole<deminutivsta ro fr.casse<pro vans.cassa<ka sno lat.cattia:posuda),većaodljevenaželjeznakuhinjskaposudaodtučailijevaizjednogakomada.Imaihrazličitihvolumena(8,10,12l),anagor-njemdijelusastranesveimajudvauha,
kojaslužezadržanje.Upočetkunisubileoblaganedrugimmaterijalima,aposlijesuiznutrabileka la ji sa ne,tj.emajlirane.
Nekadašnjaraširenostuporabebilajeuvjetovanabrojnošćučlanovaobitelji.Ko-ristilaseuglavnomzakuhanjegulašaipa-prikaša.Stavljalabisenasadžak(željeznitronožactrokutastaoblika)ipodnjubisezaložilavatra,zbogčegajeizvanabilača-đava.Sadžakbistajaopododžakom, tj. u dijelukućeilisalašaizkojegaseložilouparasničkepeći(uSomborusenazivalapaorskapeć)tejeimaovelikiotvorpre-madimnjaku.Jelakojasuunjojkuhananaotvorenojvatrismatranasuizrazitoukusnima.
Izvori:KazivanjeLazeTumbasaiTomeKopuno-vićaizSubotice.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KAŠ MIR,vrstaveomafinetkanine.Do-bivaseodkašmirskekoze.Kašmirskasuvlaknafinijaiodnajfinijevunetesutka-ninedobiveneodtihvlakanaveomaskupe.Iztogaserazlogačestoizrađujutkaninekojesumješavinakašmiraivune.Timsenazivomkatkadoznačujuisvilenetkani-neodgrežilišap-svile,kojasejošnazivagrenadin-tkanina.BunjevciiŠokcinosilisuuXX.st.kašmirskešalove,aženeprekoramenaikašmirskemarameurešeneve-zom.Tijekom1950-ihnosilesuseikašmir-skemaramepovezanenaglavukarakteri-stičnihslikovitihbojaidezena,odcrvenihsvodicom odruža,dozelenih,modrih,nakocke...
Lit.:B.Roller,Tehnologijateksila:Poznavanjeodjev nih tka ni na, Zagreb,1958;M.Peić,G.Bač-li ja, RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subo-tica,1990;R.Čunko,M.Andrassy,Vlak na,Za-greb,2005;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHr va ta,Zagreb,2005.
K.Suknović
KAŠTELJ (madž.kastély<lat.casttelum:utvrda,kula),nazivzakomplekszemljištasastambenimigospodarskimzgradamauPodunavlju.Riječjeofunkcionalnom
Kasla
kaSLa
KAŠTELJ
101
spojurazličitihobjekatauvlasništvuvev-leposjednika,kojičinestanovizaradnusnagu(biroše i komencijaše), gazdinkaštelj (dvorac,kućaveleposjednika),pratećigospodarskiobjekti(stajezastoku,prostot-rizastrojeve,skladišta).Običnojeokru-ženiparkovskompovršinom,uređenompremagospodarskojmoćiveleposjednika,te većomčesticomobradivogazemljišta,abogatijizemljoposjednicigradilisuivjer-skiobjekt(kapelu,crkvu).Njihovisuvla-sniciživjeliugradovima(Subotica,Som-bor,Baja,Topola).NapodručjuugarskogaPodunavljagrađenisuuposljednjojtrećini XIX.iprvojpoloviciXX.st.uraznimar-hitektonskimstilovimairaznihdimenzija.AgrarnomreformomnakonDrugogasvjet-skogarataoduzetisuodvlasnikainajčeo-šćepretvoreniuzemljoradničkezadruge,asamiglavniobjektipostalisuupravnezgradetzv.kombinatailisupotpunona-pušteni,devastiraniiopljačkani,osobitopokretniinventar.Formalnojevećinanjihproglašenakulturnimdobrimarazličitogaranga.
Babapusta.Naoko6kmjužnooddak-našnjegaAleksaŠantića,kašteljjeprojektit-raoFerencReichle,anaručiteljprojektabiojeveleposjednikivelikižupanBačko-bo-droškežupanijeigradaSomboraKárolyFernbach.Uređenjeprostorapočelo je 1870-ih,advoracjeizgrađen1906.Parkod13jutaraukomponiranjeokokašteljaisnjimečininerazdvojivucjelinu.Ujednomkrajunalazisemalirasadniksdvaminija-turnastaklenavrtaivrtlarskomkućicom.
Uparkusuiteniskoigrališteimalibazen.Vertikalnijeakcentobjektavodotoranjvi-dikovac.NacionaliziranjenakonDrugogasvjetskogarata,kadajeformiranopoljo-privrednodobro9.maj.Objektje1990-ihpotpunodevastiran.
Boršot.Jedanjekaštelj1767.izgradiokraljevskisavjetnikipodžupanBačko-bo-droškežupanijeJosipLatinović,aizgorioje1853.ObnoviogajeiproširioFrigyesLatinović,dokgajeEndreLatinović1930.djelomičnosrušioi1934.prodaoKatolič-kojcrkvi.DrugijekašteljpodigaosaborskizastupnikErnőLatinovićzadnjihdesetlje-ćaXIX.st.,aligajeubrzoiprodao.Obakašteljaidanaspostoje.
Gabrić.Dulićevkaštelj,kojijepodi-gaoveleposjednikFranjoDulićizĐurđina, oduzetmuje1948.Unjemujebilasmje-štenaupravaAgrokombinataSuboticazaGabrić.Unajnovijejevrijemedevastiran.
Kaćmar.KašteljsupočeligraditiIvan(1748.-1823.)iJosip(1759.-1828.)Latino-vić,kojisuselo1800.kupiliodUgarskekomore.GradnjujenastavilabarunicaEte-
laGeramd,udovicaJosipovasinaŠandora(1785.-1831.),kojijenakonprestankaobna-šanjadužnostiglavnogažupanaBačko-bon-droškežupanije1817.razviomodernoimanje.NjihovsinIlijazavršiojegradnju 1840-ih,aimanjejenaslijedilanjegovakćiMargit,udanazaIstvánaHothyja,mlađegbrataMiklósaHorthyja.Devastirankašteljnakonsrpskeokupacije1918.-21.MargitajeprodalaJánosuLatinoviću,kasnijemužupanuBačko-bodroškežupanije(1937.-38.).Cijeliposjedskašteljomsocijalističkesuvlastioduzele1945.tejerazrušennakonštojeopljačkan.Danaspostojesamonjego-viostacinaulazuuselo.FernbachovkašteljnaBabapusti
NekadašnjiLatinovićevkašteljuKaćmaru
KAŠTELJ
102
Monoštor.UzsamucestupremaSom-boruveleposjednikJánosSzemze1823.iz-gradiojekašteljkojije1893.kupioi1920.dogradioipreuredioNándorWamoscher,pokojemidanasnosiime.Velebnikaštelj,spomoćnimobjektimaiparkom,poslijejedošaouposjedobiteljiJuranović,odkojihjenacionalizirannakonDrugogasvjetsko-garata.Danasjeustambenojfunkcijiiulošemstanju.
Tompa.Južnoodsela,središnjidiokašteljaRedlizgrađenjeudrugojpoloviciXVIII.st.,doksekaovlasništvobarunskeporodiceRedlspominje1831.Kašteljjeproširen1860.,akapelasv.Anejeprošio-renaiizgrađenacrkva1893.-1905.IstegajegodinenaslijedilaporodicaNyéky,a1908.-45.uvlasništvujebarunskeporodicePodmaninczky.NakonDrugogasvjetskogaratanajprijejeslužiokaobolnica,aposlijezasmještajpsihijatrijskihbolesnika.Ob-novljenje1984.-86.
Zobnatica.Nanekadašnjemnajjužnin-jempodručjugradaSubotice,napustariZobnatica(danasdioopćineBačkaTopola),kašteljTerleiizgradiojevlastelinGyulaTerlei1882.,kojisebaviokonjogojstvom.Danasjetopoljoprivredno-turističkikom-pleksZobnaticakrajBačkeTopole,pasuergelaicijelikomplekssmješteniuprostra-nomparkuudobromstanju.
Lit.:AleksaŠantić(elaboratMeđuopćinskogzavo-dazazaštituspomenikakultureSubotica),Subo-tica,1984;B.Ćupurdija,Stambena arhitektura subotičkihsalaša, majura i poljoprivrednih kombinata,NoviSad,1993;Magyar Kastélylexikon : BácsKiskunmegyekastélyaiéskúriái,Budapest,2001;K.Korponaić,Staresubotičkeporodice, Su-botica,2012;www.dvorci.info/mapal.php;www.latinovits.net.
A.Rudinski
KATAČIĆ,Marin(Bereg,16.VIII.1961.),kulturnidjelatnik,publicist.SinjeMari-naiEve,rođ.Martinović.OsnovnuškoluzavršiojeuBeregu,asrednjuškoluprav-nogasmjerauApatinu.DiplomiraojenaPravnomfakultetuuNovomSadu1986.,nakončegaseupošljavausomborskomSever tran su,gdjedodanasradinarukovode-ćimposlovima.
Oddjetinjstvasudjelujeuradufolklor-neidramskesekcijebereškogaHKPD-aSilvijeStrahimnirKranjčević,tajnikjeDruštva1995.-2004.,apredsjednikod2013.Sprilozimanašokačkojikavicipo-vremenosejavljauhrvatskojperiodiciuVojvodini(Hr vat ska riječ, Zvo nik, Mi ro ljub, SubotičkaDanica).SIvanomKovačemsuautorjemonografijebereškogaDruštva,inačenajstarijegaaktivnogahrvatskogadruštvaubačkomPodunavlju,kojenepre-kinutodjelujeod1947.
Djelo:Hr vat sko kul tur no pro svet no druš tvo »SilvijeStrahimirKranjčević«BačkiBreg(suautor),BačkiBreg,2004.
T.Žigmanov
KATALINIĆ,Gordana(Su bo ti ca, 22. IV. 1988.),atletičarka.KćijeJuriceiMarije,rođ.Kampa.Urodnomgraduzavršilajeosnovnuisrednjumedicinskuškolutedi-plomiralanaEkonomskomfakultetu.Atle-tikomsepočelabaviti2000.uAKSpar tak, zakojijenastupalado2007.,kadaprelaziuAK Pro le terizZrenjanina.ZbogpovredenakongodinudanavratilaseuSuboticuiprestalaaktivnotrenirati.
NaprvenstvimaSRJugoslavijezamla-đejunioreosvojilaje2.mjestouštafeti100x200x300x400m(2001.),2.mjestouutrcina300mi3.mjestouutrcina100m(2002.),anaprvenstvimaSrbijeiCrneGo-rezamlađejuniore2.mjestouštafeti100x200x300x400m(2003.)te1.mjestoutrci
I.Kovač,M.Katačić,Hr vat sko kul tur no prosvetnodruštvo»SilvijeStrahimirKranjčević«,
BačkiBreg,2004.
KATANČIĆ
103
na100m(2003.,2004.).NaprvenstvimaSrbijeukategorijimlađihjunioraosvojilaje1.mjestauštafeti4x100m,četverobojuteuutrkamana100mi300m(2002.),ukategorijistarijihjuniora3.mjestouštafeti4x100m(2003.),teuseniorskojkategoriji1.mjestouštafeti4x400mi3.mjestouštafeti4x100m(2007.).Najuniorskimpo-jedinačnimprvenstvimaVojvodineosvaja-lajeprvamjestauštafetnimutrkama4x100m(2001.-02.)i4x400m(2002.)tenautrkamana200mi300m(2002.)i100m(2006.-07.).ŽiviuSubotici.
Izvori:OsobniiskaziprivatnaarhivaGordaneKatalinić.
P.Skenderović
KATALINIĆ,Jurica(Osijek,20.III.1954.),padobranac,jedriličar,sportskipi-lot.SinjeJuriceiMarije,rođ.Korošec.OsnovnuškoluzavršiojeuOsijeku,asred-njustrojarskuuSubotici.Padobranstvomsepočeobavitiurodnomgradu,aprvijeskokizveo1970.uAeroklubuOsi jek. SljedećegodineseliseuSuboticuipostaječlanAKSu bo ti ca(danasAKIvanSarić). Položiojeispitzanastavnikapadobranstva1982.inastavnikazapilote1993.
Najuniorskimpadobranskimprven-stvimaJugoslavijeodržanimanaBledu,aerodromLesce,osvojioje3.mjestouskokovimanaciljiuukupnomporetku(1976.)te3.mjestouukupnomporetku–ekipno(1978.),anaseniorskomPrvenstvuJugoslavije1980.uSarajevunaaerodromuButmirkaočlanreprezentacijeVojvodineosvojioje2.mjestougrupnimskokovimauciljiuukupnomporetku.
ZapadobranskureprezentacijuVojvo-dinenastupaojeod1976./77.do1981./82.Zapaženerezultatepostizaojenapado-branskimprvenstvimaVojvodine:2.mje-stouukupnomplasmanu–ekipno(1978.);1.mjestouskokovimanacilj,2.mjestougrupnomskokunaciljimedaljaNaj bo lji pa do bra nac (1979.);1.mjestouskokovimanacilji2.mjestougrupnimskokovimanacilj(1980.);1.mjestougrupnimskoko-vimanacilj(1981.);3.mjestouskokunaciljiuukupnomporetkuskokanaciljte2.
mjestougrupnomskokunacilj(1984.).NaPadobranskomprvenstvuSrbijeosvojioje3.mjestougrupnomskokunacilj(1980.),anaNovosadskomkupuuskokovimanaciljosvojioje1.mjesto(1978.)i3.mjesto(1983.).
KaopilotjedrilicaimotornihavionanaprvenstvimamotornihpilotaZrakoplovno-gasavezaVojvodineosvojioje3.mjestouukupnomplasmanu(1983.),1.mjestouiz-viđačkimzadacimai2.mjestouukupnomporetku(1984.)te1.mjestaupreciznomslijetanjuiuukupnomporetku(1986.).NaprvenstvimamotornihpilotaSrbijeosvojioje1.mjestoupreciznomslijetanju(1986.)te1.mjestouekipnomporetkui2.mjestouizviđačkimzadacima(1992.).NaMemo-rijaluIvanaSarićanaBikovu1986.osvojioje1.mjestoupreciznomslijetanjuiizvi-đačkimzadacima.
Ukarijerijeostvario1300skokovapa-dobranom,1300satiletaavionomi300satiletajedrilicom.
Izvor:osobniiskaziarhivaJuriceKatalinića.
Lit.:Almanahjugoslovenskogsporta1980,Beo-grad,1981;M.Brustulovidr.,Sport u Su bo ti ci : 19441984SportéletSzabadkán, Su bo ti ca, 1984.
P.Skenderović
KATANČIĆ,Antun(Subotica,12.X.1919.–Subotica,1.II.2004.),gimnastičar,sportskipedagog.RođenjeusiromašnojobiteljiNikoleiMarije,rođ.Ivković.Posli-jeosnovneškoleiI.razredasrednjekojejezavršiouSubotici,školovanjenastavljananjemačkomuFilipovu(danas:BačkiGra-čac)iKaravukovu,azatimjezanatizučiouSubotici.Kasnijejezavršioizaučiteljaopćetjelovježbe.Sportomsepočeobaviti1930-ih,kadajepristupioSokoluKralje-vineJugoslavije,gdjejepostaovodnikomodjelaisudjelovaonaraznimnatjecanjima:naSokolskomsletuuSubotici1936.,zbogslabamaterijalnogastanjanijemogaosu-djelovatinaSveslavenskomsletuuPragu1938.,sudionikjevelikogasokolskogasletauSofiji1939.imeđužupskoganatjecanjasokolauBeogradu16.III.1941.itd.
KATANČIĆ
104
NakonDrugogasvjetskogaratanasta-viosebavitigimnastikomkaočlanGimna-stičkogadruštvaPartizanizSubotice.UzJosipaKujundžića–KejuiEdeaMagyaranajuspješnijijesubotičkigimnastičarupr-vojposlijeratnojgeneraciji.NaPrvenstvuJugoslavijeuZagrebu1949.osvojioje3.mjestoupojedinačnomvišeboju,izaJosipaKujundžićaiSekulePajića.Tajgajerezul-tatuvrstioureprezentacijuJugoslavije,zakojujenastupiodvaputa,tejenaSvjet-skomprvenstvu1950.uBaseluosvojio5.mjestouekipnomvišeboju,a43.mjestoupojedinačnomvišebojuukonkurenciji58gimnastičara.NastupiojeitriputazareprezentacijuNRSrbije.Natjecaoseuveteranskimkategorijamaiudubokojsta-rosti–na13.SvesokolskomsletuuPragu2000.upetobojujeosvojiozlatnumedalju.SudjelovaojeinanekolikomanifestacijaobnovesokolstvauSrbijipočetkom2000-ihgodina.
Od1940.kaonastavniktjelesnogaod-gojaradiusubotičkimškolama:najprijeuosnovnimškolama,zatimuŽeljezničkojindustrijskojškolido1952.,zatimuOŠIvanMilutinović,aod1967.uspecijalnojškoliŽarkoZrenjanin.NaDržavnomin-stitutuzafiskulturu(DIF)uBeogradugo-dinamajedržaopredavanja.
Biojezaljubljenikutamburaškuglazbutejenanjegovuinicijativu4.X.2001.odr-žanavečersjećanjanaPeruTumbasHaju,čijirezultatjebiloosnivanjetamburaškogasastavaSledbeniciPereTumbasHaje.
PokopanjenaBajskomgrobljuuSu-bo ti ci.
Lit.:Almanahjugoslovenskogsporta1943–1963, Beograd,1964;Da ni,br.6,Subotica,11.II.2004;FizičkakulturaisportuVojvodini19451975,No-viSad,1975;M.Brustulovidr.,Sport u Su bo ti ci 19441984:SportéletSzabadkán,Subotica,1984;Bunjevačkenovine, 13, 30, Su bo ti ca, 2006, 2007.
P.SkenderovićiE.Hemar
KATANČIĆ,MatijaPetar(Valpovo,12.VIII.1750.–Budim,23.V.1825.),franje-vac,književnik,prevoditelj,leksikograf,lingvist,arheolog,povjesničar,numizma-
tičarigeograf,sveučilišniprofesor.Grama-tičkuškolupohađaojeuPečuhu,BudimuiBaji,agimnazijuuSegedinu.Ufranjevač-kuProvincijusv.IvanaKapistranskogastu-pioje1772.NovicijatjezavršiouBaču.NazaređenjujeprimioredovničkoimePetar.Filozofijuiteologijustudiraojenafranje-vačkomGeneralnomučilištuI.redauOsi-jeku,a1775.zaređenjezasvećenika.Nabudimskomsveučilištustudiraojepoetiku,filozofijuiteologijuteje1779.stekaona-slovdoktorafilozofije.PrvojebioprofesorfranjevačkegimnazijeuOsijeku1779.-88.,akakonijehtiopredavatinanjemačkomjeziku,prelaziuZagreb,gdjejepredavaonaarhigimnaziji1788.-95.NaKraljevskomsveučilištuuPeštipredavaojestarine(ar-heologijaistarageografija)inumizmatiku1795.-1800.,abiojeikustossveučilišneknjižnice.Službenojeumirovljenzbogslabogazdravlja,međutim,njegovajepro-fesorskaisveučilišnakarijeratrpjelazbogpolitičkihprogona:izZagrebajemoraootićizbogotkrića»jakobinskeurote«Do-minikaIgnacijaMartinovića,aspeštan-skogasveučilištazbognavodnementalnebolestiitrajneradnenesposobnosti.Tadajebioprisiljenzatražitimirovinuuzuvjetdasvesvojeznanstveneradoveostavisve-učilištuitrajnosenastaniuPešti.IsprvajeboraviousamostanuProvincijesv.Marije1795.-1809.,azatimusredišnjemsamosta-nuProvincijesv.IvanaKapistranskogauBudimu,neizlazećiizvansamostanadokrajaživotainedjelujućiujavnosti.Umi-rovinijemnogopisaoiprevodio,alidopredsmrtmuništanijeobjavljeno.Poko-panjeukriptibudimskogasamostanasv.StjepanaPrvomučenika.
Biojeiznimnierudit,jedanodnajuče-nijihHrvatasvojegavremena.Njegovpe-desetogodišnjiznanstveniradnalatinskomihrvatskomjezikuobuhvaćaojearheolo-giju,epigrafiju,filologiju,geografiju,povi-jestinumizmatiku.KaopjesnikobjaviojezbirkuFruc tus auc tum na les(1791.)tenizprigodnicanahrvatskom,madžarskomilatinskomjeziku.Osnivačjeiglavnipred-stavnikhrvatskogaknjiževnogaklasicizma.Autorjeprvogatiskanogaprijevodacijelo-
KATANČIĆ
105
gaSvetogapismanahrvatskomjeziku,kojijenakonnjegovesmrtidvojezičnoobjaviofraGrgurČevapović–SvetopismoStarog’zakona(1-4,Budim,1831.)iSve to pi smo Novog’zakona(1-2,Budim,1831.).Preveogajeza»nasheSlavno-IllyricskoPokolenje,
plodnoishirokos’obadvestraneDunava,Drave,iSave«na»jezikslavno-illyricskiizgovorabosanskog«tj.nanovoštokavskuikavicu,čimesenastavionaknjiževnijezikbosanskih,dalmatinskihislavonskihpisa-calekcionara,književnikaileksikografa.Urukopisujeostaonjegovhrvatsko-latinskirječnik(Pra vo slov nik)telatinsko-hrvatskirječnik(Etymo lo gi con Illyri cum),koji,uzleksičkoblago,sadržavaimnogedijalekt-noobilježeneriječi,novotvornice,fraze-me,uzrečice,zagonetkeiprvusustavnijuetimološkuobradu.Začetnikjemodernehrvatskearheologije,autorjeprvogahr-vatskogateorijsko-epigrafskogaudžbeni-ka,prvijeuHrvataupotrijebioitumačiopojametnologija.SačuvanarukopisnaostavštinanalaziseuNacionalnojknjižni-ciuBudimpešti,NacionalnojisveučilišnojknjižniciuZagrebuiArhivuHAZU-auZagrebuteuarhivimafranjevačkihsamo-stanauBudimuiPožegi,doksumunekirukopisiizgubljeni(monografijaValpova,autobiografija).
ZapodunavskeHrvatevažnasunjego-vapovijesnaietnološkaistraživanjapanon-sko-podunavskogaprostora.Središnjamu
jetezaetnogenezeJužnihSlavenao»ilir-skojautohtonostislavenskogapučanstva«,odnosnookontinuitetuslavenskenaselje-nostijugoistočneEurope,premakojojsuistariIliribiliSlaveni.Tasetezatemeljilanahumanističkojidejikontinuitetaeurop-skekultureodantikedosadašnjosti.IakojenjegovomišljenjekakoHrvatipotječuodIlira,aoviodTračana,uznanostiod-bačeno,tezaoilirskojautohtonostislaven-skogapučanstvazapravojedioširegaodu-ševljenjaidejomilirizma,kojejedoživjelovrhunacuilirskompokretutridesetihičetrdesetihgodinaXIX.st.Sukladnoto-mu,temeljiojeisvojestavoveoetnogeneziBunjevacaiŠokaca,kojejeiznioudjeluDe Is tro,štojeprvipokušajznanstveno-gaobjašnjenjatogapitanja.Premanjego-vumišljenju,BunjevcipodrijetlovukuodantičkihDačana(izDacije,napodručjudanašnjeRumunjske),doksuŠokcipo-tomciPanonacaTračana.Objetezedanassuznanstvenoodbačene.Dačkateorijausuprotnostijesasvimpovijesnimizvori-ma,kojidokazujudoseljavanjeBunjevacaizdalmatinsko-bosansko-hercegovačkogaprostora.JednakotakotezaopodrijetluŠo-kacaodTračana,odnosnoobjašnjenjedasudobiliimepoplaniniMons Suc co rum nagraniciBugarskeiRumelije,takođernemanikakvihutemeljenjaupovijesnimdokumentimaiusuprotnostijesaspozna-jamaomigracijamaizBosneiSlavonijeuBačku,ukojimasuvremenaznanostnalazikorijenešokačkogaidentiteta.PremdasutezeoetnogeneziBunjevacaiŠokacada-nasnapuštene,njegovradnaistraživanjuetnogenezejužnihSlavenavrijedanjejerjebioinspirativanzakasnijeistraživačeteteme.
Djela:DissertatiodecolumnamilliariaadEszekum re per ta,Eszeki,1782(Zagrabie,1794²;hrv.prijevodRaspravaorimskommiljokazupronađe-nomkodOsijeka,Osječkizbornik,18-19,20,21,Osijek,1987,1989,1991;In ve te rem Cro a to rum pa tri am in da ga tio phi lo lo gi ca,Zagrabiae,1790;Fruc tus auc tum na les in iu gis Par nas si Pan no nii ma xi mam par tem lec ti La tia et Illyri ca che li deco ri,Zagrabiae,1791(1794²);Spe ci men phi lo lo giae et ge o grap hi ae Pan no ni o rum in quo de ori gi ne lin gua et li te ra tu ra Cro a to rum si mul de Si sci ae, An da u to nii, Ne vi o du ni, Po e to vi o nis ur bi um in
NaslovnicaprvogasveskaKatančićevaprijevodaStarogzavjeta(Budim,1831.)
KATANČIĆ
106
Pan no nia olim ce le bri um et his in ter i ec ta rum via mi li ta ri man si o num si tu dis se ri tur,Zagrabiae,1795(1797²);De Is tro ei u sque ad co lis com men tatio in qua au toc htho nes Illyrii ex ge ne re Thra cio adve nae item apud Illyri os a pri mis re rum pu blica rum tem po ri bus ad no stram usque ae ta tem pra eser tim qu od ori gi nem lin gu am et li te ra tu ram eorum dem spec tat de du cun tur,Budae,1798;Or bis an ti qu us ex ta bu la iti ne ra ria qu ae The o do sii imp et Pe u tin ge ri au dit ad syste ma ge o grap hi ae re dactus et com men ta rio il lu stra tus,1-2,Budae,1824-1825;Is tri ad co la rum ge o grap hia ve tus e mo numen tis epi grap hi cis, mar mo ri bus, nu mis, ta bel lis eru ta et com men ta ri is il lu stra ta,1-2,Budae,1826-1827;Com men ta ri us in Ca ii Pli nii Se cun di Pan noni am,Budae,1829(hrv.prijevodKo men tar Pa noni je Ga ja Pli ni ja Sta ri jeg,Osijek,1991);PjesmeAntunaKanižlića,AntunaIvanošićaiMatijePetraKatančića,Sta ri pi sci hr vat ski,26,Zagreb,1940;Hrvatskilatinisti.Petstoljećahrvatskeknjiževnosti,3,Zagreb1970;(Izbor).Zbornikstihovaipro-zeXVIII.stoljeća,Petstoljećahrvatskeknjiževno sti,19,Zagreb1973;Knjižicao ilirskompjesništvuizvedenapozakonimaestetike(prije-voddjelaDe po e si Illyri ca li bel lus ad le ges aesthe ti cae exac tus,Budae,1817),Osijek1984;Izabra ne pje sme,Vinkovci1994;Izborizdjela, Zagreb1994;Izabranadjela,Vinkovci2000;Pot-punijabibliografijau:M.Malbaša,BibliografijaMatijePetraKatančića,Ko lo,2/2005,Zagreb.
Lit.:T.Matić,ŽivotiradMatijePetraKatančića,Sta ri pi sci hr vat ski,26,Zagreb,1940;R.Katičić,MatijaPetarKatančićipočecinovoštokavskogstandardnogjezikauHrvata,Fo rum,10-12/1983,Zagreb;S.Marijanović,MatijaPetarKatančić,leksikograf,ohrvatskojleksikografijiileksikogra-fima,Danihvarskogkazališta,21,Split,1995;B.KuntićMakvić,PodrijetloHrvatapremaMatijiPetruKatančićuunjegovuopisuPodunavlja,u:EtnogenezaHrvata,Zagreb,1995;L.Farkaš,PrviotisnutiprijevodbiblijeuHrvata,Jezikoslovlje, 1/1998,Osijek;J.Bratulić,ZnačenjeKatančićevaprijevodaSvetogpisma,u:Dru gi hr vat ski sla vističkikongres,2,Zagreb,2001;Hr vat ska en ci klope di ja,5,Zagreb,2003;L.Despot,Jezikhrvatskog bi blij skog pr vo ti ska,Osijek,2006;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009;Hr vat ski franjevačkibiografskileksikon,Zagreb,2010;R.Skenderović,OdačkompodrijetluBunjevaca:dvaneuspjelapokušajaoživljavanjanapuštenepara-digme,Hr va ti u Voj vo di ni : Iden ti tet(i), pro ce si i druš tve ne ak tiv no sti,Zagreb–Subotica,2012.
R.Skenderović
KATANČIĆ,Paul–Džopa (Pavao)(Be-ograd,8.IX.1937.),emigrantskipolitičkiaktivist,književnik.SinjeBlaška,kojijeuvrijemenjegovarođenjabioprevoditelj
zanjemačkiimadžarskijezikucentraliKemijskeindustrijeZor kauBeogradu,iMarge,rođ.Dević.Ucivilnumaticurođe-nihupisanjekaoPavle,jerjematičarodbioupisatiimenaPaul,ponjemačkomekumu,iPavao.OsnovnuškoluzavršiojeuSubo-tici,azapočetusrednjujeprekinuojerjeuhićenkaohrvatskinacionalist.PoslijejezavršioprivatnuškoluzaprogramiranjeipostavljanjealatnihstrojevauVästerå-su(Švedska)1979.,visokuprivatnume-nadžerskuškoluuPaloAltu(Kalifornija)1981.tejednogodišnjiprogramerskitečajstrojarskogasmjerauPretoriji(Južnoafrič-kaRepublika)1983.
Kaoučenikosuđenje1956.natriipolgodinestrogazatvorazbogširenjaantiju-goslavenskihletakaipisanjahrvatskihslo-ganapozidovimasubotičkihkuća.KaznujeodslužiouZabelikodPožarevca.Nakonnjezinaistekapreuzelagajevojnapolici-jazbogneodazivanjanasluženjevojnogaroka.OdvedenjeuvojnizatvorZalužanekodBanjaLuke,ukojemujeproveo11ipolmjeseci.Početkom1962.vratioseuSu-boticu,alijeubrzoilegalnoemigriraopre-koslovensko-austrijskegranice,pričemujeteškoranjen.NakonkraćegboravkauAustriji,gdjesepridružujehrvatskimemi-grantskimorganizacijamaidobivastatuspolitičkogaizbjeglice,odlaziuNjemačku1963.,a1966.uŠvedsku,gdjeidanasživi.Živiojeudvadesetakeuropskihiafričkihzemalja(međunjima,uJužnoafričkojRe-publici1975.-85.),pišućipritomzahrvatskiemigrantskitisak(Hrvatskadržava,Mün-chen,Hr vat ska gru da, Va len cia, Hr vat sko pra vo, Va len cia, Hrvatskabudućnost, San Gabriel,SAD,Hr vat ska do mo vi na,Ham-burg,Hr vat ski vje snik,Melbourne,Dani ca,Chicago,Ot por,Chicago,Hr vat ski tjed nik,Sydney,No va Hr vat ska,London,poslijeSydneyidr.).Od1990-ihjavljaoseiunovinamauHrvatskoj,ajošod1971.objavljuječlankeušvedskimnovinama.Tijekom2000-ihpovremenojesurađivaoiusubotičkomtisku(GlasnikPučkekasine1878., Hrvatskariječ, Subotičkenovine). Od2006.europskijedopisnikNo ve Hr vatskeizSydneya.
KATANČIĆ
107
ČlanomHrvatskognarodnogvijeća(HNV),reprezentativnogatijelahrvatskihemigrantskihorganizacija,postaoje1974.Jugoslavenskatajnaslužbapokušalagajeubiti1977.uJohannesburgu,alijeumjestonjegastradaoJozoOreč.Ujavnimnastupi-ma,kojisubilipopraćeniumedijima,zau-zimaosezahrvatskeinterese:ušvedskomtiskuopovrgavaojeteorijedasuhrvatskeemigrantskeorganizacijeizvršileaten-tatnašvedskogapremijeraOlofaPalmea1986.;kadajezbognjegovapolitičkogaan-gažmanasubotičkapolicija1987.oduzelaputovnicunjegovojmajci,samostalnojedemonstriraopredjugoslavenskimdiplo-matskimpredstavništvimauStockholmu,Malmöu,Hamburgu,FrankfurtuiKopen-hagenu,posliječegajojjepolicijavratilaputovnicu;uLundujevodiodemonstracijeradipoticanjapitanjaneovisnostiHrvat-skeuUN,uvrijemeboravkageneralnogatajnikaUN-aPérezadeCuéllarautomegradu1989.itd.God.1990.izabranjezasabornikauSaborHNV-a,kojijesmatransvojevrsnomhrvatskomvladomuegzilu.SudjelovaojeuradunjegovaVIII.zasjeda-njautravnju1990.uStuttgartu,kojejenapozivpredsjednikaTuđmananastavljenouZagrebuukolovozu.Tadasunovoizabranojhrvatskojvladisimboličnopredaniprero-gativiegzilnehrvatskevlade,čimejeHNVprestaopostojati.
Početkom1991.ušvedskomeihrvat-skomtiskuzauzimasezaVirovitičaneĐuruDečaka,AntunaHabijancateVinkaBelobrka,kojejeuhitilaJNA,teprikupljapomoćzanjihovuobranu.Ulipnju1991.pridružujeseZborunarodnegardeisudje-lujeuobraniVirovitice,OsijekaiNuštra,uštoulažeivlastitamaterijalnasredstva,akakojegovoriovišesvjetskihjezikateimaokontakteusvijetu,biojeaktivaniuhrvatskojmeđunarodnojmedijskojpro-midžbi.Potkraj1993.napuštaHrvatskuvojskuizapošljavaseuhrvatskomMini-starstvuvanjskihposlova.USkandinavijusevraća1994.teušvedskomidanskomtiskupišečlankeiuvodnikeoratuuHr-vatskojiBiH,auztosepolitičkiangažira:od1996.uregionalnojSkanijskojstranci(šved.Skånepartiet),učijemjepredsjedni-
štvubio2003.-06.tedesetgodina,uzpre-kide,vodioprogramzaiseljenikenašved-skomjezikunastranačkomeradiju,abiojeiosnivačlokalneMalmöstranke(šved. Malmöpartiet)ukojojjedjelovao2001.-02.
God.2005.uvlastitojjenakladiizdaoknjiguDag bok (hrv. Dnev nik) –dnevničkebilješkekojejevodio1996.-98.dokjera-diouUpravizauseljenikeopćineMalmö.Uknjizije,uzbrojnepojedinosti,pisaoopromašajimautrošenjunovcaporeznihob-veznikanamijenjenogprojektimazauselje-nike,kojesehtjelozaposlitiiprekoposlaintegriratiušvedskodruštvo,alijeprojektpropaozbogzlouporaba,rasipništvaine-odgovornostikorisnikaprojekta.
ZazaslugeuobraniHrvatskedobioječinpukovnikaHrvatskevojske.NositeljjeSpomeniceDomovinskograta1990.-1992.zasudjelovanjeuobraniHrvatske(1992.),odlikovanjaRedhrvatskogpletera(1996.)zaosobitidoprinosrazvitkuiugleduRepu-blikeHrvatskeidobrobitinjezinihgrađanatejošnekolikocivilnihivojnihodličja.
Djelo:Dag bok,Malmö,2005(2006²,2006³).
Lit.:Hrvatskadržava, 194, 236, 398, 403, 405, München,1971-1990;Hrvatskabudućnost, 7,9, 11/1986,7,8,10,11,12/1987,7,8,10,11/1988,2,3,9/1989,5,6/1990,SanGabriel(SAD);Ar be tet, 24. VIII.1987,3.VIII.1989,Malmö;Hr vat ska do movi na,7/1987,1,6/1988,10,11/1989,5,6,10,12/1990,7,12/1991,1,4,6/1992,Hamburg;Hr vat ski tjed nik, 15.XII.1988,25.VII.1989,Sydney;Hr vat ski vjesnik, 28. IV. 1989, 2. II. 1990, 9. VI II. 1991, 29. IV. 2010,Melbourne;No va Hr vat ska,11/1989,Lon-
P.Katančić,Dag bo k,Malmö,2006.
KATANČIĆ
108
don;No va Hr vat ska,19.XII.2005,13.II.–19.II.2007,Sydney;Ot por,3/1989,5/2005,Chicago;Hr vat sko pra vo,11/1990,Valencia;Virovitičkilist, 7.VI.1991,16.VIII.1991,Virovitica;Glas Sla voni je,24.X.1991,17.XI.1991,19.I.1992,24.VIII.1992,Osijek;Bra ni mir,1.XI.1991,Zagreb; Fejér MegyeiHírlap,3.XII.1991,Székesfehérvár; Vjesnik,7.XII.1991,Zagreb;Glas kon ci la,15.XIII.1991,29.V.2006,Zagreb;Hr vat ski gla snik, 23. I. 1992,Budimpešta; Glas Is tre,23.IV.1992,Pula;Noviosječkihrvatskilist,29.VIII.1992,Zagreb-Osijek;No va Ma ti ca,3/1992,3/1993,Zagreb;Skånska dag bla det,1.II.1994,9.II.2002,Malmö;Večernjilist,2.VII.1994;Ma ti ca,10/1994,5/2005,3/2006,Zagreb;Con tra,5/1999,Stockholm;R.Ta-fra(ur.),Hr va ti i dru gi ne pri ja te lji SFR Ju go slavi je,Split,2000;Subotičkenovine, 18. IV. 2003, Subotica;Za dar ski list,5.IX.2005,Zadar;Na rodni list,15.IX.2005,Zadar;Kvällsposten, 10. I. 2006,Malmö;Ma ti ca,3/2006,Zagreb;Gla snik Pučkekasine,4/2006,Subotica;Hrvatskariječ, 196,Subotica,17.XI.2006;Sydsven skan,7.IX.2007,Malmö.
E.Hemar
KATANČIĆ,Vladimir (Subotica, 12. VI. 1968.),hrvač,hrvačkitrener.SinjeSteva-naiKatice,rođ.Benja.OsnovnuisrednjukemijskuškoluzavršiojeuSubotici,aFa-kultetzafizičkukulturuuNovomSadu.Hrvanjemsepočeobaviti1975.usubotič-komSpartaku.OdatlenakondvijegodineprelaziuSeverizSubotice,izkojegasenakonšestgodinavraćauSpartak. Za taj jeklubnastupaoidućihpetgodina,dood-laskanaodsluženjevojnogaroka1987.ZavrijemestudijanastupaojezanovosadskuVojvodinu,gdjejeizavršioaktivnuhrvač-kukarijeru1991.Napionirskimprvenstvi-maJugoslavijeuZagrebubiojeprvakupojedinačnojkonkurenciji1979.i1983.teekipno1983.NajuniorskimprvenstvimaJugoslavije(uzrastdo18godina)uSubotici1985.iSarajevu1986.osvojioje2.mjestoukategorijido75kg(1985.iekipno).NaPrvenstvuJugoslavijeolimpijskihnada(uzrastdo20godina)uKragujevcu1987.osvojioje3.mjestoukategorijido74kg,aekipnokaočlanSpartaka1.mjesto.Nanekolikoturnirauzemljinastupaojezaju-niorskureprezentacijuJugoslavije1985.-86.U Vojvodinijeradiokaotrenerdopočetka1993.,kadasevraćauSuboticuipreuzimaSpartak,kojijevodiouPrvojligiSRJu-goslavijedo1996.Proglašenjenajboljim
treneromnaseniorskomprvenstvuJugo-slavije1995.Radiojekaoprofesortjelesno-gaodgojauOŠMiloš Crnjanski u Subotici 1995.-2012.ŽiviuSubotici.
Izvor:KazivanjeVladimiraKatančićaiSretenaDamjanovićaizSubotice.
Lit.:Almanah jugoslovenskog sporta 1986, Beo-grad,1987;Almanahjugoslovenskogsporta1987, Beograd,1988.
P.SkenderovićiE.Hemar
KA TA NEC,Mihovil(Karlovac26.IX.1893.–Zagreb25.III.1973.),odvjetnik,političar,kulturnidjelatnik,glazbenik.RođenjeuKarlovcu,gdjemujeotactadaradionaželjeznici.MeđimurskikorijeniutjecalisunanjegovubriguzaopstojnostHrvataukrajevimanarubuhrvatskogaet-ničkogaprostora.OsnovnuškoluzavršiojeuZagrebu,uOsijekujepohađaoklasičnugimnazijukodkapucina,aistodobnoimu-zičkuškolu.Nakonzavršetkasrednješko-le1912.vratioseuZagrebiupisaoPravnifakultet,nakojemjedoktoriraotemeljemrigoroza1918.
USuboticudolazi1919.Premdaseuhi-storiografijiuglavnomnavodidajeuBač-kudošaonanagovortadašnjegavodstvaHrvatskerepublikanskeseljačkestranke(HRSS),vjerojatnijejedagajenatopo-taknulovodstvoHrvatskepučkestranke(HPS),jeruSubotici1920.zajednosIvomKopilovićemiTomomMatkovićemosni-vanjihovuprvumjesnuorganizaciju.Utojevrijemeradiokaoodvjetničkivježbe-nikkodStipanaVojnićaTunića,jednogaodosnivačaBunjevačko-šokačkestranke(BŠS),aod1924.imavlastitiodvjetničkiured.NakonneuspjehaHPS-auSuboti-cinaizborimazaKonstituantu1920.po-svećujesekulturnomradu.VodiženskiimješovitizborProsvjetnogadruštvaNeven,osnovanogaistegodine,tesudjelujeuosnivanjuSeljačkečitaoniceuTavankutu1921. S Ne ve no vimzboromnastupauZa-grebu1923.,kadajezborprimioiStjepanRadić.Nakontogaponovnosepojavljujeupolitičkomživotukaojedanodnajaktivni-jihčlanovaBŠS-a,a1926.postajeinjego-vimtajnikom.Istodobnojepostaoičlanom
KA TA NEC
109
uredništvalistaNe ven,kojijeutovrijemeizlaziokaoglasiloBŠS-a.Smanjimgajeprekidimauređivao1930.-32.Biojedanodglavnihorganizatoraproslave1000.godiš-njiceHrvatskogaKraljevstvaodržaneuSu-botici20.IX.1925.,kojusuorganiziralagradskahrvatskakulturnaisportskadruš-tva.Kadase1925.zborProsvjetnogdruš-tva Ne venizdvojiousamostalnoHrvatskopjevačkodruštvoNe ven (HPD Ne ven),na-staviojedjelovatiunjemukaozborovođatejenapisaoPravilaDruštva.SudjelovaojeupristupanjuBŠS-aHrvatskojseljačkojstranci(HSS)1926.pajeijedanodpotpi-snikaSomborskedeklaracijeBŠS-aostu-panjuuHSS.NakontogapostajejedanodnajistaknutijihčlanovaHSS-auBačkoj,ajednojevrijemeidopredsjedniksubotič-kogogranka.BiojeipovjerenikomSeljačke slo gezaBačkuiBaranjuod1927.ZačlanaupravnogodborasubotičkogKlubanovinaraizabranje1929.
NakonuspostaveŠestosiječanjskedik-tature1929.ponovnosvusvojuenergijuulažeukulturnirad,posebicedjelovanjeHPD-aNe ven.IstodobnosudjelujeiuradudruštvaHr vat ski pro svjet ni dom,kojeje1930.uspjelootvoritiistoimenozdanjeuSubotici(današnjazgradaOKUD-aMladost).Zahvaljujućinjemu,HPDNe ven je postaojedanodnajboljihzborovauHrvat-skompjevačkomsavezutejeKatanec1934.izabranzadopredsjednikaSaveza.Velikuspjehostvarioje1933.,kadajeHPDNevenorganiziraloturnejupoBosniiHerce-govini,Dalmaciji,LiciisredišnjojHrvat-skoj,sposjetomBlagajunarijeciBuniuHercegovini,čimejemanifestiranojedin-stvobačkihihercegovačkihHrvata.Njego-vukulturnuipolitičkuaktivnostzapazilesuivlastitejesMatejomJankačem,Dra-ganomMrljakomiMiroslavomMažgonomujednomizvješćuvojneslužbesigurnostiiz1934.označenkaonositeljširenjahrvat-skesvijestimeđusubotičkimBunjevcima.God.1936.biojemeđuutemeljiteljimaHrvatskekulturnezajedniceuSubotici,krovnogasavezaudrugabačkihibaranj-skihHrvata,zakojujeizradioPravilatejojjedoratabiotajnik.Tejegodinebioi
članorganizacijskogodboravelikeprosla-ve250.godišnjicedoseljavanjazadnjevećeskupineBunjevacauBačku,kojajetadaodržanauSubotici.VezesHrvatskomutojevrijemenajvišeodržavaoprekozagre-bačkogDruštvabačkihHrvatapaje1939.uorganizacijitogadruštvasudjelovaonaBunjevačkošokačkojmatinejiuZagrebu,a1940.uVaraždinuiČakovcunaBačkoba ranj skoj aka de mi jiiponovnouZagrebuna DanimabačkobaranjskihHrvata.
NakonslomamonarhističkeJugoslavijeutravnju1941.sobiteljiseseliuZagreb.IstegodinepostaojeprvipotpredsjednikDruštvabačkihHrvata.Biojeglavnirav-nateljMinistarstvanarodneprosvjeteuZagrebu1941.-43.,kadazbogneslaganjaspolitikomvlastinapuštapoložajibivaumi-rovljen.TijekomratnihgodinapomagaojeuspašavanjunekihpripadnikaHSS-aiŽidova(međuostalimisupruziglazbeni-kaRudolfaMatza,kojajebilažidovskogapodrijetla).
Opolitičkim,kulturnimiprosvjetnimprilikamabačkihHrvatapisaojeuNe venu i Subotičkim no vi na ma (1936., 1941.) te zagrebačkimlistovimaičasopisimaHr vatski dnev nik (1936.), Seljačkasloga (1936.), Prosvjetniživot(1942.-43.),Hr vat ski krugo val (1943.) i Kla sje na ših rav ni (1944.).
DolazakpartizanadočekaojeuZagre-bu1945.,alisuganovevlastiprisililedasevratiuSuboticu.Pomagaojesveučilišnom
MihovilKatanec
KA TA NEC
110
profesorudr.JurjuAndrassyjuuraduko-misijezaeventualnonovorazgraničenjesMadžarskomuBačkoj1945.Kaopolitič-kiosumnjičenikbiojeispitivanizatvaran1946.,1947.i1948.,alisuistragezavrša-valebezinkriminirajućihrezultata.Nijemogaoobnovitiodvjetničkiured,zaposlitisenijavnonastupatiteseobiteljuzdrža-valaod3lancavinogradauBačkimVino-gradima.NakonštosumusedjecaupisalanastudijuZagreb,cijelaseobitelj1959.preselilauZagreb,gdjejesvedomirovi-neradioupoduzećuMon ter.Pokopanjeuobiteljskojgrobnicinazagrebačkomgro-bljuMirogoj.
NjegovjesinsveučilišniprofesorTo-mislavKatanec.
Djelo:PravilaHrvatskekulturnezajednice:SavezhrvatskihprosvjetnihradnikaidruštavauSubo ti ci, Su bo ti ca, 1937.
Lit.:I.Stantić,Dr.MihovilKatanec:Životirad,SubotičkaDanica:kalendarza1993., Su bo ti ca, 1992;A.Sekulić,RadićevciuživotubačkihHrva-taod1918.do1920.,Hrvatskiiseljeničkizbornik1994,Zagreb,1994;S.Beljanski(ur.),75godinaAdvo kat ske ko mo re Voj vo di ne,NoviSad,1996;Lj.VujkovićLamić,SjećanjenaHrvatskopjevačkodruštvo»Neven«(od1920.do1946.god.);T.Žig-manov,Djelatnostdr.MihovilaKatanecaiMatejaJankača,Kla sje na ših rav ni,1/1999,Subotica;R.Skenderović,BlaškoRajićiHrvatskaseljačkastranka–različitikonceptinacionalnogidentitetabačkihHrvata,Dijalogpovjesničara–istoričara8,Zagreb,2004;S.Mačković,JednoizvješćeoBunjevcimaiz1934.,Kla sje na ših rav ni,5-6/2004,Subotica;R.Skenderović,Hrvatskaseljačkastran-kauBačkoj1918.–1941.,Hr vat ska re vi ja,3/2005,Zagreb;K.Bušić,OdjeciuspostaveBanovineuhrvatsko-bunjevačkojjavnosti,Društvenaistraživa nja,4-5/2005,Zagreb;M.Bara,DruginarodnipreporodbačkihHrvata(1918.–1941.),Zagreb,2006.(rukopis,nagrađenrektorovomnagradomSveučilištauZagrebu2006.);R.Skenderović,Bu-njevačko-šokačkastranka1920.–1926.;M.Bara,SomborskadeklaracijainjezinznačajzabačkeHrvate,Časopiszasuvremenupovijest,3/2006,Zagreb;M.Bara,Đilasovakomisijaisudbinabač-kihHrvata,Pro tem po re,4,Zagreb,2007;Hr vatski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
R.Skenderović
KATANEC,Tomislav (Su bo ti ca, 13. IV. 1928.–Zagreb,19.IX.2002.),liječnik,oto-rinolaringolog,sveučilišniprofesor.Sinje
odvjetnikaMihovilaKatancaiJanje,rođ.Bogešić.OsnovnuškoluzavršiojeuSubo-tici.GimnazijskoškolovanjezapočeojeuIsusovačkojgimnazijiuTravniku,azbogratnihprilikanastaviogajeuZagrebuiSubotici.Nakonzavršenegimnazije1947.upisujesenaMedicinskifakultetuZagre-bu,gdjediplomira1955.VraćaseuSubo-ticu,gdjeradikaoliječnikstažistuOpćojbolnici,azatimobveznidvogodišnjiradnaterenukaoliječnikopćemedicineprovodiuUroševcu.KaoliječnikprimarnezaštiteuDomuzdravljaPešćenicauZagreburadi1960.-63.,nakončegazapočinjespecijaliza-cijuizotorinolaringologijeuKliničkojbol-niciSestaramilosrdnicapodmentorstvomAnteŠercera.Nakonpoloženogaspecija-lističkogaispita1966.tujeradiodo2000.
ZaasistentanaKatedrizaotorinola-ringologijunaStomatološkomfakultetuuZagrebuizabranje1971.,gdjeje1976.obraniodoktorskudisertaciju»Vrijednosttubomanometrijeuprocjeniuvjetazatim-panoplastiku«.Zaprimarijusaizadocentaizabranje1978.,azaizvanrednogaprofe-soraotorinolaringologije1987.Predstoj-nikKatedrezaotorinolaringologijubioje1990.-95.Prikrajukarijerebiojepredsjed-nikDruštvaotorinolaringologaHrvatskogaliječničkogazbora,ukojemjecijeliživotbioaktivannanizufunkcija.Kaouglednistručnjakikliničar,višejegodinapozivanuprivatnepoliklinikeuŠvicarskojiAu-strijikaosuradniktamošnjimliječnicima.Govoriojenjemački,madžarskiiengleskijezik.
Predmetznanstvenogainteresabilesumuotologijaionkokirurgija.UpodručjuotologijenjegovametodadijagnosticiranjafunkcijaEustachijevetube,proizašlaizistraživanjazadoktorskudisertaciju,pri-hvaćenajeposlijekaorutinskametodauustanovama.Biojejedanodprvihmikro-kirurgauhrvatskojotokirurgiji,ističućiseukirurgijisrednjegauha,osobitoutimpa-noplastikama.Kaokirurgnajvišejeope-riraotumoreglaveivrata.Objaviojevišestručnihiznanstvenihradova,pretežitoizonkokirurgijeiplastično-rekonstruktivnekirurgije(Sympo sia otor hi no laryngo lo gi
KA TE DRA LA
111
ca Iu go sla vi ca,24,25,Zagreb,1990,1991idr.),asradovimanatutemusudjelovaojeinavišekongresaisimpozijauzemljiiinozemstvu.
Biojesvestranoglazbenoobrazovan.Sviraojeglasovirgotovoprofesionalno,akaobasbaritonbioječlanzboraZagrebačkiliječnicipjevačiodnjegovaosnutkapadosmrti.Sportomsebaviotijekomcijelogaživota:umladostijeaktivnoigraonogo-metuklubuMe di ci nar,vaterpolojeigraozaklubGu sarizMlinakrajDubrovnika,nizgodinabiojeaktivniskijaš,apodvod-nimribolovombaviosedokrajaživota.IzbrakasasuprugomNadom,specijalisti-comneuropsihijatrije,imasinoveDavora,specijalistaoralnekirurgijeiprofesoranaStomatološkomfakultetuuZagrebu,teDu-bravka,doktoradentalnemedicine.
Pokopanjeuobiteljskojgrobnicinaza-grebačkomgrobljuMirogoj.
Izvori:Privatnaarhivaprof.dr.BorisaPegana:Inmemoriamprof.dr.TomislavuKatancu(rukopispročitannakomemoracijiuVelikojpredavaoniciK.B.Sestaramilosrdnica25.IX.2002);Inmemo-riamprof.dr.TomislavuKatancu(rukopisproči-tanispredmrtvačnicenaMirogoju25.IX.2002);KazivanjesuprugeNadeKatanecizZagreba.
N.Zelić
K A TA RI NA ALEK SAN DRIJ SK A, sv.(svetaKata)(Aleksandrija,oko289.–Aleksandrija,oko307.),ranokršćanskamučenica.Premapredaji,bilajeobrazo-vanaplemkinjakojajeoduševljenopropo-vijedalakršćanstvoihrabrilaprogonjenekršćane.Uspješnojevodilaraspravespe-desetakpoganskihfilozofa.Kadajeodbi-laposlušatizapovijedcaraMaksencijadaprinesežrtvurimskimbogovima,osuđe-najenamučenjenakotačutejojjeodru-bljenaglava.NjezinoseštovanjeraširiloEuropomudobaprvihkrižarskihpohoda.Zaštitnicajeučenosti,sveučilišta,filozo-fa,knjižnica,škola,studenata,odvjetnika,kolara,redovnica,djevojakaidjevicaidr.Naslikamaikipovimaprepoznajesepokruni(kraljevskopodrijetlo),kotaču(nakojemjemučena),katkadpoknjizi(zbogučenosti),palmi(jerjemučenica)imaču
(kojimjeosvojilanebeskuslavu).Premakatoličkomukalendaruspomendanjojje25.studenoga,doksepremapravoslavno-muslavidanprije.
Kakojemeđunajpopularnijimsvetica-mauBačkoj,njezinojeimeuBunjevakaiŠokicačestotesetradicionalnoštuje,azabilježenesuinarodnepobožnepjesmekojesujojupućene.Kaoiudrugimkraje-vimaukojimaživeHrvati,izrekomSve ta Kata,snigzavratanajavljujeseskorazima,budućidaokonjezinaspomendanapadaprvisnijeg.Tojeznačiloizavršetakposlo-vanazemljitevišetradicionalnihzabavapokućama.Akobiunekojkućibiložen-skihosobasimenomKata,obvezatnoimseišločestitatiimendan,akakojenekadabilovišesnijegakojijezavijavaosalašeiseoskeputove,momcisuučestitanjeišliukrašenimsaonicama.BunjevcikojiseneosjećajuHrvatimaod1990-ihigrankamaukavanamapočelisujavnoobilježavatisv.Ka tu.
Lit.:I.Prćić,Bunjevačkenarodnepisme, Su bo ti ca, 1939;M.Peić,G.Bačlija,Na rod ne umo tvo ri ne bačkihBunjevaca, Subotica, 1997; Zvo nik, 12/2001,Subotica;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;S.Beretić,Božjiprijateljisnamanaputu, Subotica,2002;Bunjevačkenovine,89,90,Subo-ti ca, 2012.
P.Skenderović
KA TE DRA LA (lat.ecclesiacathedralis:stolnacrkva,premagrč.kathédra:stolica),središnjacrkvabiskupije,običnosmještenausjedištubiskupije.Službenojesjedištebi-skupa(stolnica),ukojojsebiskupzaređujeiobavljasvečaniliturgijskiceremonijal:zaređujenovesvećenike,dijelipotvrduislaviliturgijusvetogatrodnevlja.Glavnojojjeobilježjebiskupskastolica(katedra),sjedišteskojegabiskuppredvodibogo-služjeipropovijedaikojesenalazinais-taknutommjestuusvetištu.Zbogtogaštoimastatussredišnjecrkveubiskupiji,bitikatedralnimžupnikomvelikaječastiob-veza,kojuzaslužujuobrazovani,uzorniiorganizacijskisposobnisvećenici.
OsobitostKalačko-bačkenadbiskupijebilojetoštojedoturskogaosvajanjaugar-
KA TE DRA LA
112
skogaPodunavlja(1526.)imaladvijekate-drale,objeposvećenezaštitnikubiskupijesv.Pavlu,idvakaptola–uBačuiKalači.ObjekatedraleTurcisupotpunorazrušili,anakonnjihovaprotjerivanjaobnovljenajesamokatedralauKalači(jednakokaoikaptol).NadbiskupGabrijelPatačićno-vukatedraluposvetiojeUznesenjuBlaže-neDjeviceMarijeizapočeojeizgradnju1735.ZavršiojujenadbiskupFranjoKlo-busiczky1754.Izgrađenajebaroknomstilu,dugačkaje64m,široka25m,visinaunu-trašnjosti19m,atornjeva56,5m.CrkvauBačuobnovljenaje1773.-80.takođerubaroknomstilu.Posvećenajesv.Pavlu,alijojnijevraćennaslovkatedrale.Dugačkaje50,5m,široka20,25m,visinajeunu-trašnjosti17m,atornja60m.
SuspostavomSubotičkebiskupije1968.središnjasubotičkažupnacrkvasv.Tere-zijeAvilskeuzdignutajeurangkatedrale.Tabaroknacrkva,kojaseunaroduzoveiVelikacrkva(MalajecrkvacrkvaIsuso-vaUskrsnuća,aStaromsecrkvomnazivaFranjevačkacrkva),građenaje1773.-97.,dugačkaje61m,široka26m,visinajebro-da18,azvonika64m.Većinaoltarnihsli-kadjelojeslikaraJosefaSchöfftaizPešte,osimslikeSveteobitelji,kojujenaslikaoKasperSchleibnerizMünchena,iSvetoga
križa,kojajedjeloEmmanuelaWalchaizInnsbrucka.Onisuoslikaliisvodoveka-tedrale,doksuzidnedekoracijedjeloza-grebačkogamajstoraJohannesaClausena.Glavnijeoltarpodigaograd1804.,doksubočneoltaredarovaleobiteljiPertić,Lu-kić,Vojnić,Kopunović,ZelićiAntunovićurazdoblju1803.-20.
CrkvuImenaMarijinausredištuNovo-gaSadavjerniciiuopćepukutomgradunazivajukatedralomzbognjezinamonu-mentalnogaizgleda,noonatonikadanijebi la.
ZavjetnacrkvaNašeGospeMađarskeuSegedinustolnajecrkvaSegedinsko-ča-nadskebiskupije(do1983.:Čanadskabi-skupija).Njezinaizgradnjauneogotičkomstiluzapočetaje1903.,anakonprekidaiz-gradnjezbogratazavršenaje1930.ČetvrtajepoveličinicrkvaudanašnjojMadžar-skoj:dugačkaje81m,široka51m,visinajebroda33m,atornjeva81m.
Lit.:Sche ma ti smus cle ri Ar chi di o e ce sis Co lo censisetBacsiensisadannumChristi1942.,Colo-czae,b.g.;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;G.Vašidr.,CrkvasveteTerezeAvilske, Su bo ti ca, 2005;Suvremenakatoličkaenciklopedija,2,Split,2005;www.suboticka-biskupija.info.;www.sze-gedidom.hu.
T.Žigmanov
KA TE DRAL NI ZBOR AL BE VI DA KOVIĆ,pjevačkodruštvoizSubotice.Osno-vanjeujesen1973.prigodompripremazaproslavu200.obljetnicepočetkagradnjecrkvesv.TerezijeAvilskeuSubotici,da-naskatedralebazilike,kojajeodržanaukatedrali15.X.1973.NakonsvečanostičlanovizboraostalisunaokupuinastavilisudjelovatipodimenomMješovitikate-dralnizbor.Osnivačicajezboras.MirjamPandžić,redovnicaDružbesestaraNašeGospe,kojasetadavratilauSuboticu,adojeseni2012.bilajeistalnavoditeljicateorguljašicaukatedrali.NakonnjevoditeljjeMiroslavStantić.
Osnovnajezadaćazboradasvojimpjevanjemusubotičkojkatedraliuljepša-valiturgijskaslavljanavelikeblagdaneinedjeljomtedaširihrvatskuisvjetskugla-
Katedralasv.TerezijeAvilskeuSubotici
KA TE DRA LA
KA TLAN KA
113
zbenubaštinu,duhovnuglazbuiduhovnuumjetnost.Osimuredovitusastavu,zborpjevausubotičkojkatedraliiumanjemsastavusvakenedjeljenapjevanojmisinahrvatskomjeziku.
Uokvirutradicionalnežetvenesveča-nostidužijance1980.,tijekommanifestaci-je Kokićevidani,nastupiojeprviputpodimenomKatedralnizborAlbeVidaković, podkojimnastupadodanas.Od1990.na-stupaiizvancrkvenihprostora,naposenagradskimkoncertima.Kvalitetusvojegapjevanjapokazaojeucrkvenimiizvancr-kvenimprostorima,priređujućikoncerteduhovneglazbe,osobitobožićneiuskr-sne.Osimkonceratausubotičkojkatedra-li,imaojeibrojnagostovanjaupojedinimgradovimaiselimauBačkoj,anastupaojeiuHrvatskoj,BosniiHercegoviniiMa-džarskojnamnogimmanifestacijamaisve-čanostimaprigodomraznihjubileja,prire-dabaisvečanosti(dužijanca,proslava300.obljetniceseobeiobnovecrkvenogaživotameđuHrvatimauBačkoj1986.-87.,sveće-ničkijubileji,mlademise,književnevečeri
idr.).Izvodimise,motete,psalme,popi-jevkeicrkvenehimne,nastalnomsumurepertoaruponajvišedjelaAlbeVidako-vića,MilanaAsićaidrugihhrvatskih,aliistranihskladatelja,osobitoizrazdobljabaroka,klasikeiromantizma,paiXX.st.SvakegodineodržavasvečanekoncerteupovodugodišnjicesmrtiAlbeVidakovića.
Članovikatedralnogzboraisključivosuamateri,ljudisvihprofesijaisvihživot-nihdobi.Sastavzboraproteklihsegodina
mijenjaopajekrozzborprošlovišestoti-napjevača,anekisuseodnjihnastaviliprofesionalnobavitiglazbom.Najvišeječlanova(55)imaopočetkom1990-ih.Zborjesurađivaosmnogimglazbenicimatevokalnimiinstrumentalnimsolistima,anajvažnijamujesuradnjabilasMilanomAsićemiSubotičkimtamburaškimorke-stromStipanaJaramazovića.
Zadesetuobljetnicudjelovanja1983.zborjedobioPoveljuposebnogaapostol-skogablagoslovaodSvetogOcaIvanaPa-vlaII.Zadvadesetuobljetnicu1993.zborjedobioAntušovunagradu,avoditeljicizboras.MirjamPandžićSkupštinaopćineSubotica2002.dodijelilajepriznanjeРrоUr bezaosnivanjeivođenjezbora.
Lit.:Bačkoklasje,11,25-26,76-77,Subotica,1980,1983,1993;Zvo nik,5/1998,4/2010,Subotica;Hrvatskariječ, 492, Su bo ti ca, 31. VI II. 2012.
M.Pandžić
KA TLAN KA (madž.katlan:kotao),zi-dana,kopanailiodlimaizrađenanapravazagrijanjevodeukotlu;ognjištezakotao.Doknijebiloelektričneenergije,skupajeskotlomimalaulogusvojevrsnogabojleranasalašu.Najčešćejezidanapododžakomuvelikomsalašuiliu kuj ni u malojkući te jetakouvijekmoglobititoplevodezasva-kodnevnenamjene(kupanje,pranjerubljaiposuđa,spravljanjehranezaživotinje).Služilajeizasezonskeposlovetopljenjažmara(tj.čvaraka),kuhanjepekmezaidr.Zidalaseivani,kodbunara,itadasenaj-češćekoristilazapranjerubljaidi sno tor (tj.svinjokolju).Jednostavnejeizrade–zi-dalaseodcigalapremaveličinikotlatakodadorubauđeukatlankuidaispodnjegaimadovoljnomjestazaloženje.Imalajetriotvora:jedannajvećinavrhuzakotao,dru-gisprednjestraneudnuzaloženje,atrećisastražnjestraneprivrhuzadim.
Usiromašnijegapukavanjskaseka-tlankanijezidala,negoseukopavalauzemlju.Iskopalabiseokruglarupapre-maveličinikotla.Privrhujebiootvorzadim,asprijedajekopanodubljeiširedabisemogloložiti.Unovijevrijemepoče-
Poveljaposebnogapostolskogblagoslova odSvetogaOcaiz1983.
KA TLAN KA
114
lesuseizrađivatiodpresječenihlimenihbačava,nakojesusepostavljalenogeodželjeza.Danasjojjeznatnosuženanamje-na.Zagrijanjevodezakućusegotovoseinekoristitejenjezinauporabasvedenanasvinjokoljeisezonskokuhanjepekmeza,rajčicaisl.
Izvor:KazivanjeGrgeiDominikePiukovićizSu-bo ti ce.
Lit.:G.Vuković,Terminologijakućeipokućstvau Voj vod ni,NoviSad,1988;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad-Subotica,1990;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
L.CvijiniI.Piuković
KATOLICIZAM(katoličanstvo) (lat. catholicus>grč.katholikós:sveopći,uni-verzalni),vjeroispovijednisustavKato-ličkecrkve.Definiranjenadvadesetjed-nomekumenskomcrkvenomkoncilu,aobuhvaćaunutarnjiustroj;vjerskeistine(dogme),kojepočivajunaSvetompismuiPredaji;bogoštovljeiobrede(sakramenti,liturgijaihagiografija);teologiju;moral-niikanonsko-pravnisustav;duhovnostimistiku;filozofijuidr.Uzpravoslavlje,protestantizam,monofizitizaminestori-janizam,glavnajekršćanskakonfesijailivjeroispovijed.Takojeunazivuizraženauniverzalnostkršćanskeevanđeoskeporu-ke,namijenjenesvakomučovjeku,narodu,jeziku,kulturi,civilizacijiidruštvu,štojejednoodobilježjasvakeistinskekršćanskecrkve.Pridjev»katolički«prvijeupotrije-bio107.antiohijskibiskupIgnacijeAntio-hijskizaoznačivanjeuniverzalnecrkve,asv.Augustin(354.-430.)njimejeoznačivaozemljopisnuuniverzalnost.Nakonrazdva-janjakršćanskogaZapadaiIstoka,pojamkatoličkivišesevezujezaZapadnucrkvu,iakojeostaozastupljeninaIstoku.
Glavnedogmeukršćanstvudefinira-nesunaprvihosamekumenskihkoncilaodržanihuI.tisućljećupavrijedeiuIs-točnimcrkvama.Riječjeošestistinavje-re:1.samojejedanBog,atrisubožanskeosobe:OtaciSiniDuhSveti;2.Bogjesvestvorio,sveuzdržavaisvimeupravlja;
3.dušaječovječjabesmrtna;4.SinjeBož-jipostaočovjekomiotkupionassvojomsmrćunakrižu;5.milostjeBožjapotreb-nazaspasenje;6.Bogćedobronagraditivječnomnagradom,azlokaznitivječnomkaznom.DogmatskinaukdefiniranuII.tisućljećunatrinaestekumenskihkoncilavrijedisamozaKatoličkucrkvu(učenjeočistilištu,sakramentima,oodnosupisaneobjaveitradicije,obezgrješnomzačeću,papinojnezabludivosti,Marijinuuznese-njunaneboidr.).Dogmeukatolicizmuimajuvećuvažnostnegoupravoslavljuiprotestantizmu,pasupreciznodefiniranei,premakanonskomupravu,obvezatne.UsvojempunomznačenjukatolicizamseodnosisamonaoneCrkvekojeprihvaća-juzajedništvosCrkvomRima,anjegovielementi,kaoštosutemeljnevjerskedog-meizI.tisućljeća,mogubitizastupljeniiudrugimkršćanskimcrkvama.
Teologija,kaosustavnoobrazlaganjeobjavekojenastojiracionalnimputemizlo-žitikršćanskuporuku,ukatolicizmusvojeizvorenalaziuSvetompismu,kršćanskojPredajiinaučavanjuekumenskihkoncila.Imasvojudugupovijestrazvoja,aunutarsebedijelisenafundamentalnu,dogmat-sku,pastoralnu,moralnu…UbačkihBu-njevacaiŠokacaimalajesvojenajodličnijepredstavnikeuXVIII.st.međufranjevci-ma,kojisupredavaliteološkeznanostinafranjevačkimučilištimaBosneSrebrenedo1757.(LovroBračuljević,StjepanVilov),aodtadauProvincijisv.IvanaKapistrana(LadislavSpaić,TadijaBošnjaković,EmerikPavić)inateritorijuugarskogaPodunavlja(Budim,Baja,Mohač,Bač,Petrovaradin).
TomoVereš
KA TLAN KA
KA TO LI CI ZAM
115
Uzteologiju,ukatolicizmuvažnajeifilo-zofija,kaonjezina»pomoćnica«(lat.an-cillatheologiae),kojasvojesadržajecrpiizkršćanskeslikesvijeta.OnaseubačkihBunjevacaiŠokacaponajprijenaučavalaistudiralaufranjevačkimučilištimakojimasuupravljaliiimalajesvojevrsnepred-stavnike(GrgurPeštalić,DominikIgnacijeMartinović),auXX.st.najvažnijijekato-ličkifilozofbioTomoVereš.
Bogoštovlje. Ukatolicizmuserazliku-jeklanjanje,kojeseiskazujesamoBogu,odštovanja,kojeseiskazujeistvorenji-ma–anđelima,svecima,slikama,kipovi-mairelikvijama.Vjerskeobredeobavljaju,premasakramentalnojhijerarhiji,biskupi,prezbiteriiđakoni,ubogoštovnimprosto-rima–kapelama,crkvamaibazilikama,uskladusblagdanima,kojiseslavepremagregorijanskomukalendarutijekomcrkve-negodine.NajvažnijisublagdaniUskrs,Bogojavljenje,Božić,PresvetoTrojstvoiDuhovi.PosebnoseštujeMarija,anajvećisumarijanskiblagdaniUznesenjeBlaženeDjeviceMarije(VelikaGospa)iRođenjeBlaženeDjeviceMarije(MalaGospa).Da-nicrkvenogaposta(suzdržavanjeodhraneipića)danassuČistasrijeda(Pepelnica)iVelikipetak,aprijeihjebiloviše(ko-rizma,kvatreidanuočinekihblagdana),dokjenemrs(ukatolikatojesuzdržavanjeodmesa)obvezatan,uznavedenedanepo-sta,jošisvakogapetkaukorizmi,aprijejevrijediozasvepetkeugodini.Gotovosvisublagdaniimaliisvojeobičajnesa-držajeuživotuBunjevacaiŠokaca,pasemožegovoritiiokršćanskimsastavnicamakultureBunjevacaiŠokaca.Udanimati-jekomcijelegodineCrkvaslaviispomen-danesvojihsvetacaiblaženika,odkojihsunekiosobitoštovanimeđuHrvatimauugarskomPodunavlju(osimBlaženeDje-viceMarije,svetiAntunPadovanski,svetiJosip,svetiPetar,svetiRokidr.),pričemususpomendanipojedinihsvetacanekadabiliglavniorijentirizaplaniranje,organi-ziranjeiobavljanjepoljoprivrednihposlova(sv.Juraj,sv.Marko,sv.Petar,sv.Mihovilidr.).LiturgijskijejezikdoII.vatikanskogakoncilabiolatinski,anakontogaubogo-
služjimasekoristeživinarodniknjiževnijezici–uvojvođanskomdijeluBačketosudanaspretežitohrvatskiimadžarskiteumanjojmjerislovačkiinjemački,auma-džarskomdijeluBačkeprevladavajućijemadžarskijezik,aumanjojsemjerirabenjemačkiihrvatski.
IzvorisukatoličkogamoralaStarizavjet(Desetzapovijediiinzistiranjenaosobnojodgovornosti),Novizavjet(ljubavpremaBoguibližnjemu)inaravnaetika.Umoralnomsedjelovanjumeđusobompret-postavljajuinadopunjujuljudskaslobodnavoljaibožanskamilost.Moralnijeprekr-šajgrijeh,kojimožebitilakšiiteži.Svisegrijesiopraštajusakramentompokore,tj.ispovijedi.
Prviiosnovnioblikkatoličkeduhov-nostijestliturgijsko-sakramentalni,ko-jijeobvezatanzasvakogavjernikakrozodržavanjesedamsakramenata.Pučkapobožnost(hodočašća,postovi,devetnice,krunica,križniput)namijenjenaješirimvjerničkimslojevima,asvrhajojjedasepučkomumentalitetunaprimjerennačinpribližiproživljavanjekršćanskevjere.Ve-ćinajetihoblikapučkepobožnostigotovosvevrijemebilaraširenauvjerničkojprak-siBunjevacaiŠokaca.Posebnojenaglašeniasketsko-mističniputduhovnosti,kojijenalaziosvojizrazuredovništvu(benedik-tinci,cisterciti,karmelićani,dominikanci,franjevci,isusovci…),odkojihsumeđuBunjevcimaiŠokcimauBačkojzastuplje-nifranjevcioddoseljenjauPodunavljezaturskogarazdoblja,karmelićaniodXX.st.,akratkovrijemenakonDrugogasvjetsko-garatauSuboticisudjelovalidominikanci.
CrkvauŠandoru(srp.Aleksandrovo) izgrađenapoprojektuBolteDulića
KA TO LI CI ZAM
116
Uslužbijeduhovnostiisakralnaumjetnost(crkvenaglazba,kiparstvo,slikarstvo,arhi-tektura,liturgijskoruhoiliturgijskipred-meti),međukojimaseubačkihHrvatais-tičuopusiAlbeVidakovića,NesteOrčića,BolteDulićainekolikoslamarki(MarijaIvkovićIvandekić,KataRogić,AnaMi-lodanović,JozefinaSkenderovićidr.),teduhovna(GerardTomeStantić)inabo-žnaknjiževnost,raširenapoglavitomeđuklericima(MihovilRadnić,EmerikPavić, GrgurPeštalić,IvanAntunović,LajčoBu-danović,BlaškoRajić,StjepanBeretić,La-zarNovaković,s.FidesVidaković,s.Bla-ženkaRudićidr.).
Katolicizamjeobilježavaozemljeina-rodeukojimaseukorijenio,aisamjenji-mabiodruštveno,kulturnoicivilizacijskiobilježen,tesespravommožegovoritiokatoličkojkulturiicivilizaciji.CjelokupnapovijestBunjevaca,Šokaca,RacaiDal-matinauugarskomPodunavlju,pokazujenjihovupripadnosthrvatskomuikatoličko-mukulturnomukruguiuopćecivilizaciji,unatočpolitikantskimpokušajimaovdaš-njihnacionalnihdržavairežimaodsredineXIX.st.pasvedodanasdaimnegirajuhrvatskiiliumanjekatoličkikarakter.
Lit.:Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;Hr vatska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;En ci klo pe di ja živihreligija,Beograd,2004;Suvremenakatolička en ci klo pe di ja,2,Split,2005.
T.Žigmanov
KATOLIČKAAKCIJA,organizacijaka-toličkihlaikaosnovanausuradnjiscrkve-nomhijerarhijomradiduhovneobnoveiprožimanjajavnogaidruštvenogaživotakršćanskimnačelima.Utemeljenaje1868.uItaliji,gdjesebrzoproširila,anjezinodjelovanjeucijelojCrkvislužbenosevežeuzenciklikuUbi ar ca no Dei Con si liopapePijaXI.iz1922., kojomježelioaktiviratilaikeujavnomživotuCrkveuzmoto»Sve ob no vi ti u Kri stu«.PokretjenastaodabisezaštitilapravaKatoličkecrkveuodnosimasdržavomteprotivliberalizmaisekulari-zma,kojisupoprimilijakeantireligiozneiosobitoantikatoličkeoblike,akrozunoše-njekršćanskihnačelauobitelji,ustanovei
društvo.Umnogimzemljama,patakoiuHrvata,označivalajenovivjerskizamahuvećpostojećemkatoličkompokretu.
NajvećazaslugazanjezinouvođenjeuHrvatskuidrugekrajeveJugoslavijena-stanjeneHrvatimapripadaIvanuMerzu(1896.-1928.),kojije,nakonštojeizabranupredsjedništvoHrvatskogaorlovskogasaveza1923.,širionjezineidejeutojor-ganizacijiipostaviojojtemelje.Uorlov-skimdruštvimapromicalasekatoličkaideologijaihrvatskanacionalnaideja,zarazlikuodsokolskihdruštava,ukojimajedominiralaliberalnaideologijaijugosla-venskiunitarizam.UBačkojjeorganiziranHrvatskikatoličkiorao1924.,smuškimiženskimograncima,kojisudjelovaliusu-botičkomorlovskomokružju.Nakonštosu1929.ukinutesvepolitičkestrankeikato-ličkeorganizacije,međunjimaiHrvatskikatoličkiorao,subotičkiorlovinastavljajudjelovatiusklopukrižarskihorganizacija,beztjelovježbačkihaktivnosti,aliuduhuKatoličkeakcije.PravilasubotičkihKri-žaraodobrenasu21.V.1930.,aubrzosepojavljujuorganizacijeiudrugimmjesti-mashrvatskimstanovništvom(uĐurđinu,MalojBosni,Monoštoru,Somboru,Sontiidr.).Križarskeorganizacije1934.postajuislužbenodijelomKatoličkeakcije,uzmno-gaostaladruštvaiinstitucije(uBačkoj:Maticasubotička,Bunjevačkomomačkokolo,Katoličkodivojačkodruštvo,Dobro-tvornazajednicaBunjevakaidr.),kojisusetakođersmatralinjezinimdijelom.Iakosukatoličkeorganizacijeuosnovibileslične,ubitnimpitanjima(poputodnosapremapoliticiisl.)idaljesuimalerazličitastaja-lišta.Predmetstalnihraspravapredstavljaojeodnoskatoličkihorganizacijaosnova-nihprijeKatoličkeakcijescrkvenomhi-jerarhijom,njihovaautonomijauodnosunaCrkvuteprisutnostiulogasvećenikaukatoličkimorganizacijama.
Naglašavajućiinacionalnukomponen-tuunjezinudjelovanju,bačkisuHrvatisvojeorganizacijenazivaliHrvatskomka-toličkomakcijom.Jedanodrazlogabiojeirazlikovanjeodmadžarskihinjemačkihkatoličkihorganizacija,iakosuonemeđu-
KA TO LI CI ZAM
KATOLIČKACRKVA
117
sobnosurađivale.Onjezinusnažnomutje-cajunabačkeBunjevcesvjedočiiizvješćevojneslužbesigurnostiizSubotice1934.,kojenaglašavanjezinhrvatskinacionalnikarakter.
BačkabiskupijaizdalajeprogramskuknjižicuKatoličkaakcijanapodručjuBačkebiskupije1938.,ukojojsuiznesenesmjerniceKatoličkeakcijeteuputezanji-hovuprimjenunamjesneprilike.NajvećahrvatskakatoličkamanifestacijauBačkojbiojeDanhrvatskekatoličkeomladineupovodu1300godinavezeHrvataiSv.Stolice,održanuSomboru15.IX.1940.PriredilisugabačkikrižariikrižariceuprisutnostiostalihkatoličkihihrvatskihdruštavaizBačke.Oko1400mladihformi-ralojepovorkupogradu,predkarmelićan-skomcrkvomodržanjezbor,nakojemsugovorilivlč.IvanKujundžić,referentzahr-vatskakatoličkaomladinskadruštva,ivlč.AnteKopunović,auimekrižaricaikrižarastudentiJulkaOrčićiAnteSekulić.Nakontogaukrižarskomjedomuodržanbanket,akasnoposlijepodneuHoteluSlo bo da i svečanaakademija,nakojimasugovorilivlč.AnteKopunovićivlč.GavroCrnković.
Suspostavommadžarskevlastiorga-nizacijekojesusesmatraledijelomKato-ličkeakcijejedvadasudjelovale,anakonratnihgodinabilesupodpritiscimajugo-slavenskihkomunističkihvlasti.Unamjeridazaštitičlanstvoodprogona,nadbiskupAlojzijeStepinac,kojijetadajošbionaslobodi,raspustiojesveorganizacijeKa-
toličkeakcijeusrpnju1945.Međutim,utzv.»subotičkomprocesu«1948.upolitičkimontiranompostupkuosuđenojezatvor-skeidrugekazne27katolika,uglavnomnekadašnjihsubotičkihkrižara.
IakododanasuHrvataslužbenonijeobnovljena,postojeidjelujubrojnekatolič-kelaičkeudrugekojeimajusličnoustroj-stvoimisiju,premdabezizravnevezesKatoličkomakcijom.PremdauBačkojme-đuhrvatskimvjernicimadjelujuKatoličkodruštvozakulturu,povijestiduhovnostIvanAntunović,trećisvjetovniredovifra-njevacaikarmelićana,pokretDjeloMari-jino(fokolari),neokatekumeni,Zajednicabračnihsusretaijošnekeformalneinefor-malnemolitvenezajednice,laičkeudrugeipaknisuznačajnijezaživjelenakonde-mokratskihpromjena.UZapadnojEuropiKatoličkaakcijadjelujebezprestanka,aosobitojeaktivnauItaliji.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijihvremenado1929. go di ne,Zagreb,1930;A.Guberina,Katoličkaakcijaipolitičkestranke,Bogo slov ska smo tra,4/1932,Zagreb;SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaredovnugodinu1941.,Subotica,b.g.;A.Polja-ković,Orlovsko-križarskipokretmeđubačkimHrvatima,Kla sje na ših rav ni,1-2/1944,Zagreb;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;S.Mačković,Jed-noizvješćeoBunjevcimaiz1934.,Kla sje na ših rav ni,5-6/2004,Subotica;L.I.Krmpotić,Odso-kolstvadokrižarstvauBačkoj,GlasnikPučkeka si ne,7-8/2005–10/2005,Subotica;S.Mačković,Hrvatskikatoličkiorao–Suboticakrozarhivskogradivo,Kla sje na ših rav ni,3-4/2007,Subotica;Z.Matić,Dr.IvanMerz,provoditeljKatoličkeakcijeuHrvatskoj,Radovi:Zavodzahrvatskupovijest, 43,Zagreb,2011.
M.Bara
KATOLIČKACRKVA (lat.EcclesiaCatholica),kršćanskazajednicavjernikačijijenaukdefinirannadvadesetjednomekumenskomkoncilu.Sebedržiizravnomnasljednicomprvecrkveizapostolskihvremena.UtemeljiteljjojjeIsusKrist,ačlanomvjerskezajednicepostajesekršte-njem.Nadnacionalnaje,nocentraliziranoustrojena.Kaonjezineznačajke,nasuprotdrugimkršćanskimkonfesijamaizajedni-cama,najčešćesenavodepriznavanjepa-
KrižaricesaSebešićasredinom1930-ih
KATOLIČKACRKVA
118
pinaprimata,strogohijerarhijskoipravnouređenje,poštovanjepredajekaovrelaiobjave,apsolutnavjeraudogme,obvezaprisustvovanjaliturgijiiprimanjasakrame-nata,svećeničkicelibat,određenadogmat-skapitanjatenačelnaodvojenostcrkveneodsvjetovnevlasti.
ObuhvaćaRimokatoličkucrkvui22snjomsjedinjenihistočnihkatoličkihcrkava:izaleksandrijskeobredneskupi-neKoptskikatoličkipatrijarhat(Egipat)iEtiopskakatoličkacrkva(Etiopija);izantiohijske(zapadnoantiohijske)obredneskupineMaronitskikatoličkipatrijarhat(Libanon),Sirski(antiohijski)katoličkipatrijarhat(Sirija),Malankarskakatoličkacrkva(zapadnaIndija);izbizantskeilicari-gradske(grkokatoličke)obrednezajedniceuAlbaniji,Bjelorusiji,Bugarskoj,Grčkoj,HrvatskojiBosniiHercegovini,Italiji,Madžarskoj,Makedoniji,Libanonu(Mel-kitskigrkokatoličkipatrijarhat),Rumunj-skoj,Rusiji,međuRusinima(PotkarpatjeiSrbija),uSlovačkoj,Ukrajini;izarmenskeobredneskupineArmenskikatoličkipatri-jarhat(Libanon,Sirija);izkaldejske(istoč-noantiohijske)obredneskupineKaldejskikatoličkipatrijarhat(Irak)iMalabarskakatoličkacrkva(zapadnaIndija).
Hijerarhijskijojjenačelupoglavar–rimskibiskup,kojisenazivaipapa.Vr-hovnojeupravnotijeloSvetastolicasasje-dištemuVatikanu.PapaupravljaCrkvomskupasaSvetomstolicom,uzajedništvusbiskupima,kojiupravljajumjesnimcr-kvama–biskupijama.Katoličkajecrkvapodijeljenaubiskupije(nadbiskupije,me-tropolije)načelusbiskupima,kojesedijelenadekanate,aoninažupe,kojimaupra-vljajužupnici,apomažuimkapelani.Kle-riciilaicirazlikujusesamovrstomslužbeuzajednici.UKatoličkojcrkvipostojetrivrstehijerarhije:svećenička(biskup,pre-zbiter,đakon),kanonska(papa,ordinarij,dekan,župnik,kapelan)ipočasna(kardi-nal,metropolit,nadbiskup,prelat,kanonikiprebendar).Obredjerimski,adoDru-gogavatikanskogkoncila1964.uglavnomjenalatinskomjeziku(uHrvatskoj,Ma-kedoniji,MoravskojiBugarskojodIX.st.
inacrkvenoslavenskom,odXI.st.pisanpretežitoglagoljicom),aposlijenaživimnacionalnimjezicima.Uistočnimkatolič-kimcrkvamaprimjenjujesebizantski,si-rijskiikoptskiobred,nastaroslavenskom,grčkom,koptskom,sirijskom,armenskomietiopskom,aod1964.nanarodnimjezi-cima.
Najbrojnijajevjerskakršćanskazajed-nicanasvijetu:imamilijardui181mili-junkatolika(2009.),međukojimajeoko18,5milijunaistočnokršćanskihkatolika,te5065biskupa,410.600svećenika,odče-gaokotrećinaredovnika,abrojredovnicaprocjenjujesena722.000.Većinakatoli-kaživiuEuropiiLatinskojAmerici,aumanjembrojuuSjevernojAmerici,Africi,AzijiiAustraliji.Ucijelomsvijetuposto-jekatoličkeosnovne,srednje,višeiviso-keškolesukupno30.973.114učenikate3.275.440studenatakojistudirajunakato-ličkimsveučilištima.
Izpovijesti.Nakonvremenakrvavihprogona,rimskicareviKonstantiniLi-cinijesporazumjelisusenasastankuuMilanu313.odopuštanjuispovijedanjakršćanstvainjegovomravnopravnostisastaromrimskomreligijom(Milanskiedikt),a380.carTeodozijeI.Velikiproglasiogajejedinomdopuštenom(državnom)vjerom.Kršćanstvoseodsamihpočetakapočeloorganiziratikaoinstitucija:usporednosutemeljivanjemvjere,nastajalajeicrkvakaoustanova.
Međubiskupimaprvihnajvećihkrš-ćanskihsredišta(Rim,Carigrad,Alek-sandrija,AntiohijaiJeruzalem)razvilosesuparništvo,štojeotežalostvaranjejedinstvenecrkveneorganizacije.RimskisebiskupodII.st.pozivaonatradicijudajekršćanskuopćinuuRimuosnovaoprviKristovapostolPetar,kojegajeKristozna-čiozasvojeganasljednika,tejepočeosebenazivatipapom(ocem)ipoglavaromsvihkršćana.Tomuseosobitoprotiviocari-gradskibiskup,kojijeodIV.st.,kadajecarKonstantindaoosnovatiKonstantinopolis(slav.Carigrad,tur.Istanbul),kojise,kaosjedišteistočnogadijelaRimskogaCarstva,kojeje395.definitivnopodijelioTeodozije,
KATOLIČKACRKVA
119
svevišerazvijaoidobivaonaznačenjuuodnosunaRim,sjedištezapadnogacijelaRimskogaCarstva.Carigradskibiskup,ko-jisepočeonazivatipatrijarhom(grč.patèràrchon:otacvođa),težiojeizjednačivanjuudostojanstvusrimskimpapomjošodIV.st.,osobitonakonštosuArapiuVII.st.osvojiliAleksandriju,AntiohijuiJeruza-lem,tejeisticaoprimatnadkršćanimauIstočnomCarstvu,aliipočeozahtijevatiprvenstvo(ekumenskipatrijarh).BudućidajeuBizantuobjedinjenasvjetovnaidu-hovnavlasturukamadržavnogapoglavara(cezaropapizam),moćnazaštitakojusupa-trijarsimapružalibizantskicarevi,uvrije-mekadanaZapadunijebilovelike,snažneijedinstvenepolitičkevlasti,dodatnojeuvećalapretenzijecarigradskogapatrijar-ha.Borbazaprestižočitovalaseiupokrš-tavanjudoseljenihGermanaiSlavena,jerjeprijamkršćanstvaizRimailiCarigradaznačioipotpadanjepodpolitički,vjerskiikulturniutjecajtihsredišta.ZapadniidiojužnihSlavenakojisusenaseliliuzapad-nomdijeluRimskogaCarstva(Hrvati,Slo-venci)primilisukršćanstvoizRima,dokjeCarigradsvojutjecajostvariouprvomredunadistočnimidijelomjužnihSlave-nakojisusedoselilinapodručjeistočnogadijelaRimskogacarstva(Srbi,Bugari,Ma-kedonci,Crnogorci).Izmeđudvacrkvenasredištatijekomstoljećamnožilesuseijezične,kulturne,liturgijske,disciplinskeidogmatskerazlike:uzapadnojliturgijiprevladavaojelatinskijezik,aubizantskojgrčkiidruginacionalnijezici;uzapadnojcrkvipravninačinmišljenjaprožeojecr-kveneustanove,dogmeimoral,dokjeuistočnojcrkviprevladaomističniduh;raz-vilaseirazličitadisciplinskapraksa–bes-kvasnikruhuzapadnoj,akvasniuistočnojliturgiji;pitanjecelibata;dogmatskerazli-keosobitosuseočitovaleuučenjuood-nosuDuhaSvetogapremaOcuiSinu(lat. Filioque:iodSina)–naZapaduseustalilodaDuhSvetiproizlaziiodOcaiodSina,anaIstokusamoodOca;upotrebaikonauistočnomkršćanstvu;postupnoseusposta-vljalairazlikaunačinuustrojaCrkava–naZapadujezadržalajedinstvenuinadnaci-onalnuorganizaciju,anaIstokuseautoke-falnost(samostalnostuupravljanju)najuže
vezivalasdržavniminarodnosnimokviri-ma.Svetorezultiralojetzv.Focijevimras-kolom867.,štogajeizazvaocarigradskipatrijarhFocijeusporuspapomNikolomI.zbogpitanjaneovisnostiCarigradskogapa-trijarhataoRimskojstolici.IakojecrkvenojedinstvoponovnouspostavljenovećnaIV.carigradskomkoncilu(869.-70.),konačniVelikiistočniraskoldogodiose1054.,kadasecarigradskipatrijarhCerularijesuprot-stavioprimatuRimskestolice,zbogčegagajeizopćiokardinalHubert,legatpapeLeonaIX.NakontogaCerularijejesazvaosinodiizopćiopapu.OdtadajekršćanskacrkvapodijeljenanaKatoličku(Zapadnu)iPravoslavnu(Istočnu).
Kasnijipokušajiponovnogausposta-vljanjacrkveneunijescarigradskimpatri-jarhatom(Lyonskaunijaiz1274.iFiren-tinskaunijaiz1439.)nisudaliznatnijegarezultata,alisuFirentinskatekasnijeuni-je(Brestska1595.-96.,Marčanska1611.,Užgorodska1646.-48.,Erdeljska1698.iKukuškaiz1858.)uspostavilejedinstvoizmeđuRimokatoličkecrkveinekihis-točnihkršćanskihcrkava.PapaPavaoVI.icarigradskipatrijarhAtenagoradokinulisu1964.uzajamnoizopćenjekardinalaHu-bertaipatrijarhaCerularija.
CrkvenojedinstvoKatoličkecrkvedaljejepogodioVelikizapadniraskol–istodobnopostojanjedvajupapauRimui
GrkokatoličkacrkvauKucuri
KATOLIČKACRKVA
120
Avignonu(1378.-1417.).Nodokjeonpre-vladan,neusporedivoznatnijeposljediceostaviojeraskolkojijeizazvalarefor-macija.Pokrenuojuje1517.MartinLut-heruNjemačkojkadajenavratacrkveuWittenberguizvjesiosvojih95tezaoopro-stu,dogmamaiuređenjuCrkve.Unutarre-formacijskogapokreta,nasuprotnjemač-komuluteranstvu,okoJeanaCalvina,kojijeuŽeneviformiraoKalvinističkucrkvu,razviosekalvinizam.Reformacijaseraši-rilaposvimnjemačkimzemljama,osimuAustrijiiBavarskoj,aimalajepristašaiuMadžarskoj.VjerskisukobiprivremenosuzavršeniAugsburškimmirom1555.prizna-vanjemluterana,čimejeformalnopriznatizapadniraskol.NareformacijskipokretKatoličkacrkvaodgovorilajevlastitomre-formom(katoličkaobnova)isazivanjemTridentskogakoncila(1545.-63.),audijeluKatoličkecrkve(npr.isusovci)snažnisuipokušajisuzbijanjareformacije,štojeuprotestantskojhistoriografijinazvanopro-tureformacijom(najuspješnijajebilauČeš-koj).Velikiratnisukobipristašareformaci-jeiprotureformacije(Tridesetogodišnjirat1618.-48.)završenjeWestfalskimmirom,kojimsupriznatiikalvinisti.ReformacijajedoveladoodvajanjaodKatoličkecrkveupojedinimnjemačkimzemljama,dijelo-vimaŠvicarske,Skandinaviji,baltičkimze-mljama,NizozemskojiVelikojBritanijitenastankasamostalnihevangeličkihcrkavaizajednica(luteranskecrkve,reformiranecrkve,Anglikanskacrkva)teformiranjaprotestantizmakaonovekršćanskekon-fesije.
IakoseFrancuskarevolucija1789.ne-uspješnopokušalabrutalnoobračunatisKatoličkomcrkvom,otvorilajeproceseskojimaseCrkvaueuropskimdruštvi-masuočavaodXIX.st.dodanas:laičkodruštvo,radikalnasekularizacija,anti-klerikalizam,odvajanjeCrkveoddržave,nacionalnipokreti,liberalnademokratskadržavasasvjetonazorskimpluralizmomislobodomsavjesti,ateizam,socijalizam,novaindustrijskacivilizacija,konzumeri-zam,potrošačkodruštvo…TotalitarizmiXX.st.Crkvusuilisebipodređivali(fa-
šizam,nacizam)iliosuđivalinapostupnoodumiranje(komunizam).NakonDrugo-gavatikanskogakoncila(1964.)razvijaseekumenskipokretsciljempomirenja,su-radnje,zbližavanjaijedinstvakršćanskihcrkava.
Iakojeposvojojnaravinominalnonadnacionalna,unacionalnimdržavama,osobitouzemljamakojegraničesdrugimkršćanskimkonfesijamailivjerama,Ka-toličkacrkvaimaivažnunacionalno-in-tegracijskuulogu(IrcispramprotestanataEnglezaiŠkota,PoljacispramprotestanataNijemacaipravoslavnihBjelorusaiRusa,HrvatisprampravoslavnihSrbaimusli-manaBošnjakaidr.),aunekimetničkinehomogenimzemljamaiasimilacijskuulogu(Ugarska).Oduspostavesamostal-neZagrebačkenadbiskupije1852.,Katolič-kacrkvauHrvataimalajeiznimnovažnuuloguuformiranjuhrvatskenacije,kakoujezičnom,takoipolitičkompogledu.
UkomunističkimrežimimaKatoličkajecrkvajednaodglavnihmetarepresije(fizičkiprogonisvećenika,oduzimanjeimovine,ograničenjedjelovanjaidr.).Noonajeijednaodokosnicapolitičkihotporadiktaturi–nakonštojeKarolWojtyłaiza-branzapapu1978.,biojedanodduhovnihstožeraantikomunističkogapokretauPolj-skoj,štojepolitičkadimenzijakojajedodanaszadržanaukomunističkimzemljama(Kuba).Međuostalim,uzroktomujesthi-jerarhijskaorganizacijeCrkve,zarazlikuodpravoslavnihcrkava,kojesunacionalneilakšesupodleglebrutalnimpritiscimako-munističkihvlasti,zbogčegakomunističkevlastiformirajuirežimskekanonskinepri-znatekatoličkecrkve(Kina).IKatoličkacrkvauHrvatabilajeizloženasnažnojdr-žavnojrepresiji,nesamozbogantireligij-skogakarakterakomunističkevlastinegoizbognepristajanjadaseslužbenopotčinivlastima,kadajekardinalAlojzijeStepi-nacposlijeDrugogasvjetskogarataodbioTitovzahtjevzaformiranjemnacionalnecrkveneovisneoVatikanu.UJugoslavijijeslabljenjerepresijeCrkvakoristilazaraz-vojvjerskogatiska(Glas Kon ci la),nakladeteološkeinabožneliteraturetekonsolida-
KATOLIČKACRKVA
121
cijuirazvojvlastiteinstitucionalnestruk-ture,apredkrajsocijalizmapridonijelajenjegovuurušavanju.
ZnačenjezaPodunavskeHrvate.Bu-njevciiŠokciuugarskosePodunavljena-seljavajukaopripadniciKatoličkecrkve,kojanaprostoruBačkepostojiodV.st.UtjecajCrkveuodnosunabačkeHrvatevažanjezbogdubokoukorijenjenereligio-znostiunarodu,domjeredajeonapostalaidijelomnjihovekarakterologijeinjihovavažnaidentitetskasastavnica.
Odrazdobljaturskevlasti(XVII.st.)pasvedodrugepoloviceXVIII.st.duhovnuskrbnadpodunavskimHrvatimaobavlja-lisuisključivofranjevciprovincijeBosneSrebrene,kojisubilijezična,kulturnateetničkasponasmatičnimhrvatskimpro-storom.Oduzimanjemžupaodfranjeva-caudrugojpoloviciXVIII.st.ipredajomsvjetovnomusvećenstvu,iakojetobilonužnouprocesukonsolidacijedržavnevlastiicrkvenehijerarhije(Kalačko-bač-kanadbiskupija)napodručjimakonačnooslobođenimaodTuraka,stvorenisuuvjetidaKatoličkacrkvauUgarskojugrađan-skomrazdobljuostvarinegativnuuloguunacionalno-integracijskimprocesimabu-njevačkihišokačkihHrvata,kaojednaodpolugaasimilacije(madžarizacije),prijesvegakrozprocessvećeničkenaobrazbe,hijerarhijskiustrojipolitikuimenovanjažupnikaumjestimashrvatskimživljem.TakojeKatoličkacrkva,zlorabećisvojpo-ložaj,udosluhusdržavnimvlastimapro-vodilasnažnuisustavnumadžarizacijumeđuHrvatima,aodhrvatskihsvećenikazahtijevalajepomadžarivanjenjihovihpre-zimena,tedaposlušnosluženjenojpoliticiprotivnemadžarskihnaroda.UcrkvamasusegrubokrnjilanacionalnapravaHrva-ta,štojedovodilodosveopćegprosvjedalokalnogahrvatskogapuka(Kaćmar,Sen-tivan,Bajmok,Erčinitd.),čakidonapušta-njakatoličkevjere(Dušnok,Santovo).Nouovomrazdobljuupravosubunjevačkiišo-kačkisvećenicibilinositeljinarodnogapre-porodaiočuvanjanacionalnesvijesti(IvanAntunović,PajoiIlijaKujundžić,BlaškoRajić,IvanPetreš,MatijaČatalinacimno-
gidrugi).PočecihrvatskeknjiževnostiuugarskomPodunavljutakođerseupravovezujuzasvećenike,najprijefranjevce,aposlijedijecezanskesvećenike.
PoslijeraspadaAustro-Ugarskenapod-ručjuKalačko-bačkenadbiskupijekojejepripaloKraljeviniSHSformiranaje1923.Bačkaapostolskaadministratura.Kato-ličkajecrkvauvrijemeKraljevineSHS/Jugoslavijebilajedanodključnihčimbeni-kahrvatskenacionalneintegracijebačkihBunjevaca.Osobitojebilavažnaulogabi-skupaLajčeBudanovića,apostolskogaad-ministratora,kojijesvojompolitikomželioprevladatipovijesnezaostatkekojimasuuugarskomrazdobljubiliizloženihrvatskivjerniciuodnosunamadžarskeinjemačke
katolike.Osnovaojecijelinizinstitucijaiustanova,odkojihjenajvažnijuuloguima-la Subotičkamatica.NapolitičkomiuopćedruštvenomplanuvažnesubileaktivnostiisvećenikaBlaškaRajića,kojiserazvioupravogapučkogatribuna:prijePrvogasvjetskogaratakršćanskisocijalist,posli-jevođapolitičkihpartija(Bunjevačko-šo-kačkestranke,Vojvođanskepučkestranke),pokretačiurednikvišenovina,utemeljiteljdruštava,čelnikHrvatskekulturnezajed-niceidr.
UposlijetrijanonskojMadžarskojma-lobrojnihrvatskisvećenicikojisuostaliuzhrvatskipuknastojalisuočuvatihrvatskijezikikulturu,kolikojetocenzuradopuš-tala:IvanPetreš,ĐenoAnišić,GrgoCrn-ković(promijenioprezimeuCserháti)idr.
NakonDrugogasvjetskogarataCrkvajeostalagotovojedinimkonstantnimhr-vatskimintegracijskimčimbenikom–sve-
GrbBačkogapostolskog administratoraLajčeBudanovića
KATOLIČKACRKVA
122
ćeniciizBačketeološkusuizobrazbudo-bivaliuHrvatskoj,krozhrvatskikatoličkitisakijezikbogoslužjabilajejedinaoazazavojvođanskeHrvateukojojsemogaočutiknjiževnihrvatskijeziktejetakobi-lajedanodbranikaasimilacije,ovajputsrbizacijebačkihHrvata.Pritomejeko-munističkavlastprovodilasnažnurepre-sijupremaKatoličkojcrkvi(kaoipremapravoslavnojcrkviidrugimvjerama,alisrazličitimuspjehom)tejetorazdobljeobi-lježenoborbomzaljudskaivjerskaprava.Imalajeivažnuuloguuočuvanjutradicij-skihkulturnihsadržaja,prijesvegaveza-nihuzcrkvu(dužijanca,kraljice,Materi-ce, Oci, vo de ni po ne di ljak,čuvariBožjeggroba),iodržavanjukulturesjećanjakrozprigodnemanifestacije(Danikruhairije-či,obilježavanje300godinadoseljavanjabunjevačkihHrvatauBačku),izdavalajevjerskepublikacije(Bačkoklasje, Subotička Da ni ca idr.)teokupljalalaičkekulturneelitevezaneuzCrkvu(BelaGabrić,IvoPr-ćićml.,BelaTikvickiidr.),osobitososni-vanjemKatoličkogainstitutazakulturu,povijestiduhovnostIvanAntunović 1989.
Bačkaapostolskaadministraturapro-glašenaje1968.Subotičkombiskupijom,kojapokrivateritorijvojvođanskogadi-jelaBačke.Do1986.imalajestatussu-fraganskebiskupije,atadajepostaladioBeogradskenadbiskupije.NakonraspadaJugoslavije,iakosubotičkibiskupusvoj-stvupromatračasudjelujeuraduHrvatskebiskupskekonferencije,njihovevezeisu-radnjaznatnoslabe(distribucijavjerskogatiska,dostupnostteološkeliterature,dola-zaksvećenika…),štoutječeinaslablje-njehrvatskoganacionalnogasegmentauovdašnjojCrkvi,kojijeujugoslavenskomrazdobljubiojednakonaglašenkaoiuHrvatskoj.Od1997.dijelomjeMeđuna-rodnebiskupskekonferencijesvetihĆi-rilaiMetodasasjedištemuBeogradu.Upostjugoslavenskomrazdobljuoslabljenanacionalna(hrvatska)komponentaudje-lovanjuKatoličkecrkveuRepubliciSrbijimeđuhrvatskimvjernicimanajizraženijajeuBeogradskojnadbiskupiji,stežnjamadasetoproširiinaBačku.
DanasuSubotičkojbiskupijiima116župa,107dijecezanskihsvećenikai9sve-ćenikaredovnika.USubotici,BačuiNo-vomSadufranjevciimajusvojesamostane,auSomborukarmelićani.Napodručjubi-skupijedjelujuičasnesestrečetirijukon-gregacija,odčegasutrihrvatske(SestreNašegospesasjedištemuZagrebu,KćeriMilosrđaTrećegsamostanskogRedasve-togFranjeiKongregacijasestarasvetogDominika).Brojvjernikaznatnosesma-njionakonraspadaJugoslavije–260.464(2011.),odčegajeokočetvrtinaHrvata.
OsimbiskupijskeklasičnegimnazijeisjemeništaPa u li num,SubotičkabiskupijaosnivačjeiTeološko-katehetskogainsti-tutazaizobrazbukatehetaikatehisticatedrugihcrkvenihslužba.Najrazvijenijejav-nodjelovanjeostvarujeuSubotici,gdjeseodržavajuvjersketribine,književnevečeri,koncerti,znanstveniskupovi,čimeseču-vatradicijadjelovanjaupodručjukulture.Nastaviloseisizdavanjemvjerskogati-ska(SubotičkaDanica,od1994.mjesečnikZvo nik)tenabožneknjiževnostiuokvirudjelovanjaInstitutaIvanAntunović.Važnuuloguimaupodručjumeđureligijskogadijalogaisuradnjenaekumenskomplanu,gdjeseističeredovitosudjelovanjeuMoli-tvenojosminizajedinstvokršćana.
KatedralauSegedinu
KATOLIČKAPUČKASTRANKA
123
UMadžarskojsucrkveniobredinahr-vatskomjezikudanasiznimnorijetki,jernemahrvatskihsvećenika.Povremenoseobjavljujukatoličkaizdanja,poputpečuš-kihHrvatskogkatoličkogkalendara(1993.-94.)ičasopisaZor ni ce (1990.-2002.),uzad-njevrijemeZor ni ca no va (od2012.).
Lit.:Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;Hr vatska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;Sche ma ti smus di o e ce sis Su bo ti ca nae,Subotica,2009;S.Bačić,Nacionalno-integracijskiprocesiBunjevacauBačkojiugarskomPodunavlju,GodišnjakzaznanstvenaistraživanjaZavodazakulturuvojvođanskihHrvata, 2, Su bo ti ca, 2010.
T.Žigmanov
KATOLIČKAČITAONICASV.ĐURĐA, prosvjetno-vjerskaudrugauSubotici.Ute-meljena5.V.1905.zapodručjesubotičkežupesv.ĐurđakojaobuhvaćagradskučetvrtSenta(II.krug),tadapretežitona-seljenuBunjevcima.Utemeljenajenaini-cijativuAlbeMesaroša,kojijetegodinebiožupnikapelan,radipodizanjakatoličkesvijesti,proučavanjaiširenjanarodnogajezikateširenjaičuvanjanarodnihobičaja.PrviidugogodišnjipredsjednikbiojeMar-koVukov,dopredsjednikMartinZelić,bla-gajnikĐukaČović,bilježnikBelaŠimonji,aknjižničarGrgoČović.SjedištejojjebiloukućiNikoleČovića.Okupljalaježuplja-nežupesv.Đurđaiimalaoko140članova.Priređivalajepokladnevečere,prela,ljetnezabaveidr.Početkom1912.osnovalajeisvojepjevačkodruštvo,azborovođajebioPetarVojnićZelić.Prestalajedjelovatisiz-bijanjemPrvogasvjetskogarata.Nanjezi-nimtradicijamaosnovanje1928.Katoličkikrugsv.ĐurđauSubotici.
Lit.:Ne ven,4/1905,2/1909,1,5/1911,21,24/1912,5/1913,Subotica.
S.Bačić
KATOLIČKAČITAONICASV.ROKE, prosvjetno-kulturnaudrugauSubotici.Utemeljenaje29.V.1910.prisubotičkojžupisv.RokaugradskojčetvrtiKer(III.krug),ukojemjevećinskobilobunjevač-kostanovništvo.PrvipredsjednikbiojeIvan(Ico)Malagurski,dopredsjednikje
bioučiteljPajoVujkovićLamić,kojijevodiomuškopjevačkodruštvo,bilježnikjebioStipanMilodanović,blagajnikVecoVidakovićMukić,knjižničariGrgoVojnićHajdukiŠimeMilković,gazda(ekonom)BonoVidaković,od vit nikBabijanMala-gurski,atajniktadašnjižupniupraviteljikapelanĐenoAnišić.Nakonštojepostaožupnikomžupesv.Roke,dotadašnjikape-lansubotičkežupesv.TerezijeBlaškoRajićblagosloviojeprostorijepotkrajprosinca1911.OnjeučitaoniciokupljaovelikbrojBunjevaca,međunjimaimnogebunje-vačkenacionalneradnike.Priređivalajeprelaizabave.NakoniznenadnesmrtiIceMalagurskoga,naskupštini4.V.1913.zanovogapredsjednikaizabranjeVranjeMa-lagurski,IvanPešutzatajnika,azaknji-žničareGrgoVojnićiMateDulić.KatkadsenazivaoiKatoličkimkrugomsv.Roke,osobitoizmeđudvasvjetskarata.God.1933.imaoje136članova,kadajeotvorioisvojeprostorijenaBeogradskomputubr.59.PrestalajedjelovatizavrijemeDrugogsvjetskograta,nakonštosumadžarskevlastiinterniraležupnikaBlaškaRajićaufranjevačkisamostanuBudimu.
Lit.:Ne ven,5,7/1910,2,8,12/1911,9/1912,5,19/1913,Subotica;KršćanskoiNarodnoUdruže-nje, Subotička Danicailibunjevačkošokačkikalendarsaslikamazaprostugodinu1921.,Suboti-ca,b.g.;K.Petrović,SuboticaikupalištePalić, Subotica,1928;P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vodiniodnajstarijihvremenado1929. go di ne,Za-greb,1930;Kronika,SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaprostugodinu1934.,Subotica,b.g.;SzabadkaPalicsfürdőútmutatója,b.m.,1943;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Su bo ti ca, 2010.
S.Bačić
KATOLIČKAPUČKASTRANKA (madž.KatolikusNéppárt),političkapartijauUgarskojurazdobljudualizma.NastalajekaorezultatotporaKatoličkecrkvelibe-ralnimzakonimavladeSándoraWekerlea,posebiceZakonskomučlankuXXXI.iz1894.(stupionasnagu1.X.1895.),kojimsupropisaniobvezatnigrađanskibrakidržavnematicerođenihiumrlih.Inicija-toriosnivanjastrankebilisuteologika-
KATOLIČKAPUČKASTRANKA
124
snijibiskupOttokárProhászkategrofoviNándorZichyiMiklósEsterházy.Naosni-vačkojskupštini28.I.1895.uBudimpeš-tizapredsjednikajeizabrangrofMiklósEsterházy.NaizborimazaUgarskisabor1896.strankajepostalaparlamentarnasosvojenih17mandata(odukupno431sa-borskogmjesta),aosvajalajemandateinakasnijimparlamentarnimizborima:1901.i1905.–25,1906.–33i1910.–13.Većinudjelovanjaprovelajeuoporbi,osim1905.-09.,kadajebilauvladajućimkoalicijamaGézeFejérváryjaiSándoraWekerlea.Iakouosnovikonzervativna,budućidajedje-lovalaspozicijasocijalneenciklikepapeLeonaXII.Re rum no va rum (hrv.Onovimstvarima),zastupalajeiznatnesocijalnezahtjeve(očuvanjesitnihposjeda,obvezat-nosocijalnoosiguranjeradnika,poreznooslobođenjenajsiromašnijihslojevaisl.).Prestalajepostojati3.II.1918.udruživšisesnekolikosrodnihstranakakršćansko-socijalneorijentacije.
IakojeujužnojUgarskojbilaslabopri-hvaćena,imalajepristašemeđuBunjevci-ma.USuboticije24.IX.1896.osnovanogranakzaBačko-bodroškužupaniju,kadasuistaknutizahtjevizapromjenuza-konakojivrijeđajuosjećajekatolika,međunacionalnutolerancijuispascrkvenihposjeda.Uodborsuizabranisubotičkili-ječnikJosipAntunović,kaopredsjednik,te
PavleLatinović,zemljoposjednikizBoršo-ta,MatijaMamužić,župniksubotičkežupesv.Terezije,iDánielBerényi,župnikizBaje.Mamužićje1896.uSuboticiosnovao
Katoličkikrug,ukojemsuseokupljalipristašestranke,aBlaškoRajićjeosnovaoistuinstitucijuuDušnoku1903.iSantovu1904. Nevenjeisprvaimaosimpatijezastranku,alisujevećposlijenekolikogodi-naprestalipodržavatibačkiHrvatiok-upljeniokoNevena,razočaraniodnosomstrankepremanarodnostima.IznenadnasmrtMatijeMamužića1900.jošjevišeoslabilautjecajstrankemeđusubotičkimBunjevcima.IzborsvećenikaPajeKu-jundžićazapredsjednikaKatoličkogkrugauSubotici1901.biojejošjedanpokušajdaseBunjevciponovnopribližeKatoličkojpučkojstranci,alisupromjeneuKatolič-komkrugu,ukojemujeistaknutuulogudobiokošutovacŠimeMukić,ponovnoodbileBunjevceodstranke.Takojenacio-nalnosvjesnabunjevačkaelitaokupljenaokoKolamladežii Nevenanastojalastvor-itivlastitupolitičkuopciju,aisâmćeseBlaškoRajićposlijeokrenutiZemaljskojkršćansko-socijalističkojstranci(madž. Or-szágosKeresztényszocialistaPárt,osnova-na1907.,imalatek1zastupnikauUgars-komsaboru1910.).
Lit.:Ne ven,9,10/1896,9,11/1901,6/1903,2/1905,4,5/1906,Subotica;A.Lebl,GrađanskepartijeuVojvodini18871918,NoviSad,1979;R.Skende-rović,Kolomladeži,GodišnjakzaznanstvenaistraživanjaZavodazakulturuvojvođanskihHrvata,3,Subotica,2011;Magyar ka to li kus le xi kon, 6, Budapest,2001.
R.SkenderovićiM.Grlica
KATOLIČKAŠKOLAUSOMBORU, obrazovnaustanovazakatoličkudjecukojusuuXVIII.st.vodilifranjevci.Prveškole,muslimanske,premaizvještajupu-topiscaEvlijeČelebije,postojalesuuSom-borutijekomosmanskevlasti.Nakonpoti-skivanjaOsmanlijapoukukatoličkedjeceuosnovamapismenostiinaukavjereoba-vljalisufranjevci,kojisuipodosmanskomvlašćuskrbilizakatoličkostanovništvo.UsredišnjojBačkojfranjevačkajereziden-cijauSomboruformiralasvojepastoralnopodručje,odjeljivanjemodsamostanauBaču,iakojeformalnopriznavalanjegovupastoralnuovlast,kaoštosuiuXVII.st.
dr.JosipAntunović
KATOLIČKIKALENDAR
125
somborskifranjevcibiliodgovornisamo-stanuuOlovu,odaklesufranjevcidošliuSombor(zarazlikuodfranjevacaizBača,kojisupotjecaliizTuzle).RezidencijajepripadalaBosniSrebrenoj,aod1757.pro-vincijisv.IvanaKapistranskoga.
KadajenakonSzatmárskogamira1711.započelorazdobljemirnijegživota,rezi-dencijapostajesredišteukojemse,osimdušobrižništva,njegovalaprosvjetaizna-nost.NakonštojeuSomboru1717.osno-vanadvogodišnjapravoslavnanarodnaškola,somborskisufranjevciprisvojojrezidenciji1722.otvorilikatoličkupučkuškoluzasomborskekatolike,kojihjetadabilookotrećinastanovništvaumjestu,aponarodnostibilisugotovoisključivoHrvati.NakonštojeSomborpostaoslobodnikra-ljevskigrad1749.,školstvosedaljerazvija,paje1767.školapodijeljenanamušku,ukojojsupoučavalifranjevci,ižensku.Ka-dajeRa tio edu ca ti o nis1777.preuredioilaiciziraoosnovneškole,franjevcivišeni-supredavaliunjoj.Osimosnovnih,bilojeuBačkojitzv.latinskihškola,ukojimasupredavalifranjevci,paiuSomboru,gdjeje,nakonštojepravoslavnacrkvenaopći-naotvorila1759.četverorazrednulatinskugramatičkuškolu,gradskimagistrat1763.otvoriovišugramatičkuškolu,kojusuvo-dilifranjevcidonjezinaukinuća1785.
Iakojesomborskimfranjevcimažupaoduzetažupa1781.,crkva1785.asamostan1786.,zbogčegasumoralinapustitigrad,ostavilisutrajnitragurazvojupučkogaškolstva,naposeuopismenjivanjuipodi-zanjukulturnerazinestanovništvameđukojimsudjelovali.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijihvremenado1929.godine,Zagreb,1930;E.Čelebi,Putopis:odlomciojugoslovenskimzemljama,Sarajevo,1979;A.Sekulić,BačkiHrvati, 1991;E.Hoško,Fra njev ci i po sla nje Cr kve u konti nen tal noj Hr vat skoj,Zagreb,2001;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Subotica,2010;M.Stepanović(prir.),Som bor ska hronikafraBoneMihaljevića17171787,Sombor,2012.
M.Bara
KATOLIČKIINSTITUTZAKULTU-RU, POVIJEST I DUHOVNOST IVAN ANTUNOVIĆ→Katoličkodruštvozakul-turu,povijestiduhovnostIvanAntunović
KA TO LIČ KI KA LEN DAR ZA PRO STU 1979. GO DI NU,prigodnapublikacijaiz-danaupovodu200.obljetnicežupnecrkveuBaču.IzdavačjeUredništvovjersko-in-formativnogalistaBačkoklasjeizBačkePalanke,aprirediogajeumirovljenibačkižupnikIvoTopalić,isamrodomizBača.Publikacijaima52straniceformataA5,atiskanajeutiskariRu ske slo vouRuskomKrsturuu500primjeraka.Nakonuvodno-gadijela,ukojemsunabrojenizapovjedniblagdani,državniirepubličkiprazniciteuputeoodržavanjupostainemrsa,slijedikalendarskidiospopisomkatoličkihsve-tacaiblagdanatemjesečevimmijenama.Zatimna35stanicaslijeditridesetakkrat-
kihpoglavljaizpovijestiiživotažupeBač,obnovljene1766.,osobitoprvih50godinaradacrkveneopćine(pastoralnogavijeća),osnovanoga1923.:ocrkvisv.Pavla,gra-đenoj1773.-80.;osnovnipodaciosvećeni-cimairedovnicamarodomizBača;zatimopćeteme,kaoštosupovijestBača,do-seljavanjeŠokacauBačku;tetemeposvelokalnevažnosti,poputnabavezvonazacrkvu,uvođenjaelektričnihinstalacijaucrkvu,jezičnomredubogoslužjaidr.
Iakojeautordržaodatekstualnidiokalendaranijeznanstvenarasprava,negosamopokušajdasevjernicimaizBačaupametprizovemjesnaprošlost,naglasisadašnjosttesvetootrgneodzaboravaisačuvazabudućnost,taopsegommalapu-blikacijaodiznimnejevažnostizalokalnu
I.Topalić,Katolički
kalendarzaprostu1979.
godinu,BačkaPalanka,1978.
KATOLIČKIKALENDAR
126
crkvenupovijest–uzbrošurubačkogažup-nikaĐureBaloga(GyörgyBalogh)A Bácsir.k.plébániaszázévesemléke(Esztergom,1867.),nezaobilaznajeliteraturaožupiBač.
Lit.:I.Topalić(prir.),Katoličkikalendarzaprostu1979.godinu,BačkaPalanka,1978.
J.Štefković
KATOLIČKIKRUG,vrstavjerskihkul-turnihudruga,kojesuosnivanezadnjihde-setljećaXIX.st.Zadaćaimjebiladabezpolitičkogadjelovanjapomažusocijalnupovezanostkatolikapromičućinjihovema-terijalneikulturneinterese.UBudimpeštije1888.osnovanSredišnjikatoličkikrug(madž.KözéppontiKatolikusKör),sciljempomaganjadjelovanjakatoličkihkrugova,kojisuosnivanidiljemUgarskepoterito-rijalnomnačelu.Odkraja1893.Madžarskikatoličkibiskupskizbor(madž.MagyarKatolikusPüspökiKar,današnjaMadžar-skakatoličkabiskupskakonferencija,madž. MagyarKatolikusPüspökiKonferencia)podržavanjihovoorganiziranjeiosnivanje.PrestalasudjelovatinakonuspostavljanjakomunističkihdiktaturauJugoslavijiiMa-džarskojposlijeDrugogasvjetskogarata.
Lit.:Magyar ka to li kus le xi kon,6,Budapest,2001.(S.Mačković)
KatoličkikrugKaćmar.Osnovanje1895.,ačlanstvosubili»skoroisključivoBunjevci«.Unjegovimprostorijama23.I.1895.održanojeprelo,nakojemusuna-zočiliigostiizGare,BikićaiAljmaša.Odaljnjemnjegovudjelovanjumalosezna.SpominjegaSubotičkaDanicaiz1921.
NoveprostorijeBunjevačkogkatoličkogkrugaposvećenesu1942.,asačuvanajeipozivnicazapreloskazališnompredsta-vomza1943.
Lit.:Neven,2/1895,Subotica;KršćanskoiNarod-noUdruženje, Subotička Danicailibunjevačkošokačkikalendarsaslikamazaprostugodinu1921.,Subotica,b.g.
KatoličkikrugAljmaš. Osnovanje1895.OkupljaojeBunjevce,NijemceiMa-džareizAljmaša(madž.Bácsalmás),alisučlanstvomdominiraliBunjevci.Predsjed-nikjebionajagilnijialjmaškiBunjevacŠi-munRudić.Krugjepriređivaoprela,ple-soveizabavenakojesudolaziliiHrvatiizdrugihmjesta,osobitoSantovci.Njegovojedjelovanjeneistraženo.
Lit.:Ne ven,2/1895,2/1901,5,25/1912,Subotica.
KatoličkikrugSubotica(madž.Kato-likusKörSzabadka).Utemeljenjenainici-jativuMatijeMamužića,župnikažupesv.Terezije,uzpomoćsvećenikâPajeiIlijeKujundžića.Mamužićjeuljeto1895.po-zvaovjernikenaosnivanjedruštvanavjer-skimtemeljimateje240osnivača29.IX.1895.održaloosnivačkuskupštinu.PremausvojenimPravilima,nazivipečatudrugebilisudvojezični.NakonštojeMinistar-stvounutarnjihposlova11.V.1896.odo-briloPravila,većje24.V.održanaizbornaskupština.Nanjojjezapredsjednikaiza-branMatijaMamužić,asaborskizastup-nikdr.JosipAntunovićzadopredsjednika.Pokroviteljjebiokalačko-bačkinadbiskup.BilajebliskaKatoličkojpučkojstranci:radilajenapodizanjukatoličkesvijestiunaroduiosposobljavalačlanovezakrš-ćanskosvjedočenjeusuvremenomsvijetuiutjecajnapodručjajavnogaživotaskojihjecrkvapotisnuta.Organiziralajebrojnapredavanja,akadasugostovalipredavačikojinisuznalihrvatskijezik,Mamužićihjeprevodio.Uzto,biojemjestookupljanjaidruženjamladihkatoličkihintelektualaca.IsprvajesjedištebilouProkešovojpalači,apotporomosnivača(zemljištejedarovaoMatijaMamužić)ižupesv.Terezije1898.-99.izgrađenajedanašnjazgradadruštvaizacrkvesv.Terezije.Nakonnesretnesmr-PozivnicazaVelikoprelo1943.
KATOLIČKIKALENDAR
KATOLIČKIKRUG
127
tiMatijeMamužića1900.,svećenikPajoKujundžić,vjeroučiteljusubotičkojgim-naziji,sljedećejegodinepremoćnoiza-branzapredsjednika,a1902.uznjegajezapredsjednikaizabranidr.JosipAntu-nović.Iakonijebilaisključivobunjevačkaudruga,negojeokupljalaipripadnikedru-gihnaroda,Bunjevcisuunjojupočetkupredstavljaliizrazituvećinuiimalivodećepoložajetejenjezinodjelovanjeprvihgo-dinapomoglonacionalnomorganiziranjubunjevačkihHrvata.Ispočetkasuunjegazalaziligotovosvisubotičkibunjevačkipr-vacipaseslužbenaiprivatnakomunika-cijaodvijalanahrvatskom.Ipak,vodstvosubotičkihBunjevacavećnakonnekolikogodinadistanciraloseodMatijeMamužićaiKatoličkogakrugazbognedovoljnogaza-uzimanjaza»narodnepravice«.NakonštojeudruštvuistaknutepozicijezauzeoŠimeMukić,članliberalneKossuthovestranke,uklonjenisunajvažnijibunjevačkiprvaci,međukojimaiPajoKujundžić.ZanjimsukrenuliiostaliBunjevci,asbujanjemma-džarskoganacionalizmamadžarskijeuve-denikaoslužbenijezik.ZavrijemePrvogasvjetskogrataradDruštvajezamro,većinačlanovabilajemobilizirana,dokoniko-jisuostaliuSuboticinisusmjelidolazitiuprostorijeDruštvajersunjihsmještenivojnici,kojisuuništiliarhivuiknjižnicu.KatkadasenazivaoiKatoličkimkrugomsv.Terezije.
Nakonstvaranjajugoslavenskedržavestarisusečlanoviponovnoorganiziraliisnovimbunjevačkimčlanstvomnaskupšti-ni4.I.1920.izabralizapredsjednikasve-ćenikaIlijuKujundžića,dokjetajnikbioIvePrćić.Odtadajeudrugaposvojemsa-stavuidjelovanjupostalaisključivobunje-vačko-hrvatska.Naskupštini28.I.1923.Pravilasuprilagođenanovimokolnostima,aodobrenasu1925.Prema§2.Pravila,»zaštitnikKrugajesvagdasubotičkinat-pastir«,apo§3:»CiljjeKrugaupogleduduševnom,materijalnom,rodoljubnomidruštvenomobćinstvokatoličkouSubo-ticiunaprijediti,buditisvijestkatoličku,katoličkiduhudomaćit,uvažituvjerenjekatoličko,vjerozakonskeićudoredneosje-
ćajekrijepit,sloguučvršćivatirasprostiratprosvjetu.«PravilanaglašavajudauKrugunećebitipolitike,adačlanommožebitisvatkotkojekatolikipoštenitkoniječlankakvatajnogdruštva(tj.slobodnogzidar-stva),pričemusuredovitičlanovijedinomuškarci,apotpomagajućimogubitimuš-karciižene.
Formalnojesjedištedruštvabiloupro-storijamaBačkeapostolskeadministrature(danas:zgradaBiskupskogaordinarijata),alisedjelovanjeodvijalouzgradidruštvaizacrkvesv.Terezije.Ondjesuvježbaleidrugehrvatskeudruge,poputHrvatskihkatoličkihorlica,tamburaškogazboraBu-njevačkogmomačkogkolaidr.DruštvojepomagaloidjelovanjeHrvatskogasokola,kojijeutimprostorijamaodržavaodruš-tvenesastankeitjelovježbu.IokružnicomHrvatskogakatoličkogaorlabr.19/1925pozivanasu»braćačlanovi«na»redovitemjesečnesastankeizajedničkesv.pričestiudvorani’KatoličkogKruga’,kojisuobve-zatnizasvebraćuvježbačeinevježbače«.Uzgradisuodržavanaiprela.Društvojeizmeđurataimalooko300članova.Udi-jeluzgradedruštvaizmeđudvasvjetskabiojesmještenKatoličkidom(Domka-toličkihudruženja)kaosredištehrvatskihkatoličkihudrugauSubotici.God.1928.predsjednikdruštvabiojeMiškoPrćić,anakonsmrtiIlijeKujundžića1929.zapred-sjednikajeizabranBlaškoRajić.TajnikIvePrćićobratiose15.X.1931.gradskimvla-stimasmolbomzanovčanupomoćističućidasuimalivelikihtroškovaidasu»pre-uredilisvojeprostorijeuzvelikežrtve,zaskroman,alilijepKatoličkidom,itimesenaprtilivelikihdugova«.Molbajeodbijena.Na40.obljetnicuosnivanjanazgradiKa-toličkogakrugaotkrivenajespomen-pločasimenimaMatijeMamužićaiIlijeKujun-
PečatKatoličkogkrugaSubotica
KATOLIČKIKRUG
128
džića.Sudjelovalojesdrugimhrvatskimnacionalnimiprosvjetnimdruštvima1936.navelikojproslavi250.godišnjicedolaskajedneskupineBunjevcauBačkuipreuzi-manjavlastiuSubotici.PredrattajnikjebioFranjoVuković.
UskromnijemopsegudjelovalojeizavrijemeDrugogasvjetskogarata,kadjepodimenomBunjevačkikatoličkikrug,sasjedištemnaTrgusv.Terezije,imalo56članova.MadžarskiKatoličkikrugSubo-ticasasjedištemuRákoczijevojulicibr.8,utemeljen1939.,imaojepak950članova.
DruštvojeprestalodjelovatinakonDrugogasvjetskograta,akomunističkesuvlastidiozgradeoduzele,adiojeidaljekoristilaCrkva.Uzgradijeod1951.dje-lovalaŠkolaučenikautrgovini,zatimseunju1952.useliloKulturnodruštvoIvan GoranKovačić,kojemsugradskevlasti1953.daleicijelioduzetidiozgrade.Jed-novrijemesuudvorištupojedinetvrtke(TvornicatrikotažeikončanihdugmadiBosaMilićević,GrađevinskopoduzećeGra di telj)držaleuzakupuskladišnipro-stor.Od1953.župnikibiskupLajčoBu-danovićodrediojedasediozgradekoristikaovjeronaučnadvorana,diojebiouredzavjeroučitelje,ujednojjesobikantoruvježbavaopjevanje.Crkvenidiouličnezgradeslužioje1960-ihkaostanžupnomkantoru,kojisetadakoristioidvorišnomdomarskomzgradom.Kadje1962.osnova-nosjemeništePa u li num,trisusedvoranekoristilekaoučionice,ačetvrtakaopro-fesorskazbornica.Kadje1965.sjemeniš-nagimnazijanapustilaKatoličkikrug,udvorištuiudvoranamaodržavanesuKrš-ćansketribinegradaSubotice,Tribinemla-dih,KatolikusÉrtelmiségiKör(Katoličkikružokinteligencije)ondjeodržavasvojapredavanja,VISPro ro cigodinamakoristijednudvoranuzaprobe.SvojesjednicejeuKatoličkomkruguodržavaoiKatoličkiin-stitutzakulturu,povijestiduhovnostIvan Antunović,tusubileisjedniceSinodeSu-botičkebiskupije,čijisudokumentiobja-vljeni2006.,aujednoimnogisvećeničkisusreti.ZgradaKatoličkogakrugavraće-naje2010.uvlasništvožupesveteTerezijeAvilskeuSubotici.
Izvori:PovijesniarhivSubotica,F:47.Gr.2/1922;F:48.1.19/1925;F:47.X6/931F:60.P5473-1941.Katoličkikrug,pravila;ArhivŽupnoguredasve-teTerezijeAvilskeuSubotici,Svežanj:»Restitu-cija«.
Lit.:Ne ven,10/1895,6/1896,3/1897,1,11/1898,2/1901,2,6/1902,6/1903,Subotica;KršćanskoiNarodnoUdruženje,Subotička Da ni ca ili bu njevačkošokačkikalendarsaslikamazaprostugodinu1921.,Subotica,b.g.;DruštvaiustanovekodBu nje va ca, Pravibunjevačkikalendarzaprostugodinu1935,Subotica,b.g.;Jubilejjednenašekulturneustanove,SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaprostugodinu1935.,Subotica,1934;ManifestacijakatoličkeinarodnesvijestiuSubotici,SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaprestupnugodinu1936.,Subotica,b.g.;SzabadkaPalicsfürdőútmutatója,b.m.,1943;T.Vereš,Ži-votidjeloMatijeMamužića,u:Bunjevačkopitanje da nas,Subotica,1997;M.Evetović,ŽivotiradPajeKujundžića,Subotica,2005;S.Mačković,Hrvatskikatoličkiorao–Suboticakrozarhivskogradivo,Kla sje na ših rav ni,3-4/2007,Suboticа;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata,Subotica,2010;R.Skenderović,Kolomladeži,GodišnjakzaznanstvenaistraživanjaZavodazakulturuvojvođanskihHrvata, 3, Su bo ti ca, 2011.
(S.Mačković,M.Grlica,S.Beretić)
KatoličkikrugDušnok.Utemeljiogaje1903.mladikapelanBlaškoRajić,ko-jemujeovobiloprvomjestoslužbovanja.PredsjednikDruštvabioježupnikIlijaKujundžić,kojijeuDušnokuslužbovao1893.-1915.Društvojenahrvatskomima-džarskompriređivaloprosvjetnapredava-nja,zabave,kazališnepredstaveisl.Ku-jundžićiRajićnanacionalnomsuseplanutrudilireafirmiratihrvatskijezikucrkviižupijersuzbogmadžarizacijenekiDušno-čaniprešliunazarenskuvjeru.Djelovanjetogakruganeistraženoje,avjerojatnojeprestalodjelovatinakonizbijanjarata.
Lit.:Ne ven,5/1913,Subotica.
KatoličkikrugSantovo (madž.Katoli-kusKörHerczegszántó).Jačanjunacional-nesvijestiuprosvjećivanjuSantovacauve-likejepridonijelasnažnaosobnostBlaškaRajića,kojijeuSantovubiokapelan1904.-06.DjelatniRajićvećjeprvegodineustro-jioProsudbenuzadrugu,odkojesusiro-mašniljudimoglidobitinovacbezkamate,
KATOLIČKIKRUG
129
azatimiKatoličkikrugradisnaženjaka-toličkevjereisudjelovanjaukulturno-pro-svjetnimzbivanjima.Uljeto1904.snekoli-cinomseljana(JozaSrakić,TomaBalatinac,PálLikár,PálPekovics)otišaojeuKalaču,gdjetemeljemprethodnoposlanemolbedo-bivadopuštenjezaosnivanjeKatoličkogakruga.Zahvaljujućimilodarimavjernikaibiskupovojpomoći(4000kruna),župaot-kupljujedotadašnjiliječničkislužbenistanu»Gazibarinomsokaku«(danasPetőfije-vaulicabr.2),gdjejeutemeljenKatoličkikrug.DjelatniineumornikapelanRajićtujetrosobnuzgradupretvoriouomilje-nookupljalištemjesnihHrvata,gdjesusemogleizvoditipriredbekulturno-vjerskogasadržaja,posuđivatiknjige,čitatihrvatskenovineikalendariteslušatiraznapredava-nja.NajčešćijepredavačbiosamRajić,auznjegatadabereškiučiteljMarkoFucin(Santovo,1861.–Budimpešta,1910.)iMijoMatković(Baja,1858.–?).Poznatesute-meRajićevihpredavanjau1904.:Životsv.Josipa,Vatikan–središtekatoličanstva,Pohrvatskojzemlji,NašabraćakodBudim-pešte,Hrvatskepučkepjesme,KakoHrvatisvetkujuBožić.Napredavanjasudolaziliobičnosamomuškarci(srijedomoženjeni,četvrtkommladići),ana»Marin-danskomveselju«(uSantovuseredovitoodržavaod1870-ihgodina)sudjelovalisuponajvišemlađibračniparovi.
KakosesantovačkižupnikAndrijaCar(Sombor,1857.–Santovo,1911.)protivionacionalnojdjelatnostisvojegakapelana,sodlaskomRajićaizSantovadjelatnostKrugajenjava,aponovnoježivnulasdo-laskomGrgeJasenovića(Čavolj,1862.–Baja,1923.),kojijetužupnikovao1911.-21.Opetsupočelestizatihrvatskenovine,za-grebačkoglasiloIsti na,subotičkiizagre-bačkikalendaritesvesciPučkeknjižniceizdavaniuDruštvusv.JeronimauZagre-bu.Narodsuprivlačilaižupnikovazani-mljivapredavanja.KatoličkikrugredovitoorganiziragodišnjePrelo,nakojemseuzsvestranupomoćvlč.Jasenovićaprikazujuigrokazi,npr.1912.Šo ki caIlijeOkrugića,
1913. Dva bi la ga vra naIvanaPetreša,1920.Tko je slu ga.»PoslicrkvegospodinGrgoživiojezaKatoličkiKrug,kojijeunjego-vovrimebiopravcatikulturnicentrumuselu.Tamosunašiljudiišlivelikomželjom,jersumogličitatiičutimnogopotribnogailipoga«,pišeMišoJelić.
NakonpovlačenjasrpskevojskeizBaj-skogatrokuta1921.svećenikJasenovićuhićenjeiprognanizSantova.Zaplašenisenarodnijesmiookupljati,stogadjelat-nostKatoličkogakrugagotovozamire,a1925.opetoživljuje.Nodjelatnostsesuža-vauglavnomnapriređivanjemarin-dan-skogabala.ŽupnikMišoVereš,kojijeuSantovubio1939.-52.,mnogopolaženaodgojmladeži,pajeusklopuKatoličkogakrugaosnovaoposebnoŠokačkodivojačkodruštvo(zvanoiDivojačkikrug),sasjediš-temujednomdijeluBraunovegostionice,iŠokačkomomačkodruštvo(Momačkikrug),sasjedištemustaromdijeluGroši-ćevegostionice.Ondjesemladežokupljalanavjersko-ćudorednupouku,pjevanjecr-kvenihpjesamateuvježbavanjeigrokaza.Kazališnepredstave,kojesuseodržavalepremauputamaipodpokroviteljstvomvlč.Vereša,privuklesuznatandiomladihibi-lesuiznimnoradoprimaneodsantovač-kihHrvata.PrikazivanisukomadiIvanaPetreša,AntunaKaragićaidrugihpisaca:Bu njev ka, Teš ka vri me na, Dva bi la ga vrana, Ima nje, Bi ser se la, Zlo ba, Di vlje cviće,Izbiračica, Čifutprstenjar, Sta ri pi šak i nje gov sin, Ci ga nin,Rastrganaruža.God.1947.Katoličkijekrugukinut,avelikdiodokumentacijeiknjigenetragomsunestali.
ZgradaKatoličkogkrugaSantovo
KATOLIČKIKRUG
130
Lit.:Ne ven,6/1913,Subotica;M.Beljanski,BačkiBreginjegovižitelji,Sombor,1976;BlažRajićuSan to vu, Hr vat ski gla snik,14.I.1999,Budimpeš-ta;SvećenikGrgo, u:HrvatskiknjiževniciuMađarskoj:MišoJelić,prir.Ž.Mandić,Budimpešta,2000; Ž.Mandić,Santovačkidušobrižnicikaoširiteljihrvatskekultureiprosvjete,Hr vat ski znanstvenizbornik,l/2000,Pečuh.
Ž.Mandić
KatoličkikrugBereg. Društvosuhtje-liosnovatiBerešcipodvodstvommjesno-gaučiteljaMarkaFucina(Santovo,1861.–Budimpešta,1910.),alijetospriječiobereškižupnikBalintBedžula(Sentivan,madž.Felsőszentiván,1853.–Bereg,1911.),kojijetužupnikovaood1891.
Lit.:M.Beljanski,BačkiBreginjegovižitelji, Sombor,1976.
(Ž.Mandić)
Katoličkikrugsv.RokeuSubotici →Katoličkačitaonicasv.RokeuSubotici.
KatoličkikrugNađfinj.Utemeljenje15.II.1914.,aliiakosuvelikuvećinučla-novačiniliBunjevciizŽednika(madž. Na-gyfény),skupštinapredpedesetakmjesnihBunjevacaodržanajenamadžarskomjezi-ku,aprevoditeljjebioupraviteljžedničkežupeBenoHegedűs.GradonačelnikKá- rolyBíró,podčijimjepatronatomosnovanoDruštvo,nijedopustiodaPravilabudunabunjevačkom,negosamonamadžarskomjeziku.Društvonijezaživjelozbograta.
Lit.:Ne ven,5,8/1914,Subotica.
Katoličkikrugsv.ĐurđauSubotici. Osnovanje1928.nainicijativuGrgeVuko-vaprižupisv.ĐurđausubotičkomkvartuSenta,nastavljajućisenatradicijuprijerat-neKatoličkečitaonicesv.Đurđa.Istodob-nosuosnovanaidvadruštvazamladež(MomačkokoloiDjevojačkodruštvo).Sv.misupredvodiojebiskupLajčoBudanović,asvečanijegovorodržaovlč.AndrijaMo-ullion,subotičkikateheta.God.1943.imaoje65članova.
Lit.:Hronikagodine1928.,SubotičkaDanicailibunjevčakošokačkikalendarzaprostugodinu1929.,Subotica,b.g.;Našipokojnici,SubotičkaDanicailibunjevčakošokačkikalendar(saslika
ma)zaprostugodinu1930.,Subotica,b.g.;SzabadkaPalicsfürdőútmutatója,b.m.,1943.
S.Bačić
KA TO LIČ KI NA UK,povremenipodli-stakSubotičkihnovinaspočetka1930-ihgodina.OdgovorniurednikiizdavačbiojeBlaškoRajić,župniksubotičkežupesv.Roka.TiskanjeutiskariJosipaHorvátauSuboticina16stranicaveličine15cmx11cm.Objavljenojesveganekolikobrojeva.Prvijebrojizašao15.II.1930.,drugibroj23.V.1931.,aposljednji15.XII.1933.Listjebiovjerskogasadržaja,ačlancisuob-javljivaninepotpisani.SačuvaniprimjercinalazeseuNacionalnojisveučilišnojknji-žniciuZagrebu,doksubotičkaGradskaknjižnicaimasamodrugibroj.
Lit.:I.Kujundžić,Bunjevačko-šokačkabibliogra-fija,Rad JA ZU,355,Zagreb,1969;T.Kolozsi,Szabadkaisajtó(19191945),Újvidék,1973.
E.Bažant
KATOLIČKIPOKRET,vjerski,kulturniipolitičkipokretkojipromičeidejeisoci-jalninaukKatoličkecrkveujavnomživo-tusciljemduhovneiintelektualneizobra-zbemladih,širenjaprosvjeteupučanstvu,borbezasocijalnupravduipravednijegadruštvaprožetogakršćanskimvrjednota-ma.Nastaojeunjemačkimzemljamapot-krajprvepolovineXIX.st.kaoodgovornapolitičkoograničavanjeutjecajaKatoličkecrkveijačanjeliberalnihtendencijaunje-mačkomdruštvu.Iznjemačkihzemalja,
Katoličkinauk,br.1,Subotica,15.II.1930.
KATOLIČKIKRUG
KATOLIČKIPOKRET
131
poslijeujedinjeneNjemačke,proširioseiuostaleeuropskezemlje(Austro-Ugarsku,Francusku,Italiju,Belgijuidr.)teupre-kooceanskezemlje.Katoličkipokretinisuimalijedinstvenuorganizacijskuformuisvakijeodnjihrazvijaooneoblikedjelova-njakojisunajboljeodgovaralipolitičkimidruštvenimprilikamapojedinezemlje.
NapočetkuXX.st.proširioseiuHr-vatskoj,gdjejepokretačpokretabiokrčkibiskupAntunMahnić,kojijeprijetoga,zajednosJanezomKrekom,bionositeljpokretauSloveniji.Pokrenuojeipromi-caokatoličkitisak,ukojemjeupozoravaonaopasnostiliberalizmazavjeruimoral-netemeljedruštva.Uztisak,važnuetapuurazvojupokretačinilojeorganiziranjesrednjoškolacaistudenataukatoličkaaka-demskadruštva.HrvatskisustudentinasveučilištimauGrazu,Pragu,BečuiBu-dimpeštiosnivaliudrugehrvatskihkatolič-kihstudenata.UZagrebuje1906.osnovanAkademskiklubDo ma goj,kojijepostaosredišteučeničkogaistudenskogapokreta,poslijeiHrvatskogakatoličkogapokreta,aubrzojenastaolanacučeničkihdruštavausrednjimškolama,sjemeništimaibogo-slovijama.Tesuudrugeradilenaorganizi-ranjukatoličkemladeži,odgajajućimladukatoličkuinteligenciju,uvježbavajućisvoječlanoveupublicistici,izdajućikatoličkiti-sakukojemsupromicalikršćanskeideje.Premauzorunadrugezemlje,osnovanje1913.Hrvatskikatoličkiseniorat,zamišljenkaokrovnotijelosvihkatoličkihorgani-zacija.JedanodkatoličkihseniorabiojeagilniJosipAndrić,podrijetlomizBukina(danas:Mladenovo).Nakon1918.doćićedojačegaangažiranjaHrvatskogakatolič-kogapokretainapolitičkojsceniosniva-njemHrvatskepučkestranke1919.NakonstvaranjaKraljevineSHSosnivajuseOr-lovi,pougledunačeškeislovačke,kojise1923.ujedinjujuuHrvatskiorlovskisavez,kojemusuduhovniicrkvenikarakterda-lipredsjednikIvoProtulipacitajnikIvanMerz.Upokretusupočetkom1920-ihna-staledvijestruje:jedna(»nacionalna«)sDo ma go jem,franjevcimateakademskimibogoslovnimudrugama,željelajepomir-
busliberalnimisličnimskupinamatejetežilanacionalnomujedinstvupodgeslomBog – hr vat ski na rod – so ci jal na prav da, dokjedruga(»integralistička«),sisusov-
cimaisarajevskimbogoslovnimzborom,inzistiralanakatoličkimnačelimaireligio-znomkarakterukatoličkihudrugasgeslomŽrtva–euharistija–apostolat,kojejebiloraširenauokviruorlovskogapokreta.
UpočetkurazvojapokretabačkiBu-njevciiŠokcibilisuukontaktusnjegovimidejamazahvaljujućiosobnimvezamaka-toličkihaktivistaisvećenstvaterazmje-nomSubotičkeDanice i Ne ve nasizdava-čimakatoličkogatiskaizHrvatskeiBiH.Važnijiobliciorganiziranjaiprosvjetevjernikabilisuosnivanječitaonicaira-znihudruga:KatoličkikrugoviuKaćmaru,AljmašuiSubotici1895.,Dušnoku1903.iSantovu1904.;Katoličkačitaonicasv.Đur-đa1905.,Katoličkačitaonicasv.Roke1910.iKatoličkodivojačkodruštvo1911.uSubo-tici;KršćanskačitaonicauBaji1910.,Kul-turauBeregu1913.idr.UtjecajpokretauBačkojznatnijerastenakon1918.PokrećuseogranciHrvatskepučkestrankenapod-ručjuBačke(uSuboticiiTavankutu),po-litičkibliskeBunjevačko-šokačkojstranci.Osnovanesu1920.Subotičkenovine(kaoHr vat ske no vi neizlaze1923.-29.),uređiva-neukatoličkomihrvatskomduhu,zatimHrvatskikatoličkiorao1924.smuškimiženskimograncima.Nakonslabihizbornihrezultata,asukladnoregionalnomuorgani-ziranjuunutarHrvatskepučkestranke,u
JosipAndrić
KATOLIČKIPOKRET
132
BačkojseosnivasestrinskaVojvođanskapučkastranka(VPS).Suvođenjemdikta-ture1929.brojnimkatoličkimorganizaci-jamaipolitičkimstrankamazabranjujeserad.Domagojstvosespojilosbratovštinomsv.ĆirilaiMetoda,aorlovstvojekaodioKatoličkeakcijepostaloKrižarskobrat-stvo,kojejedjelovalomeđuHrvatimaod1930.-45.premauzorunaistoimenifrancu-skipokret.Otadajepokret,načelusnajra-širenijimkrižarima,djelovaouglavnomuduhuKatoličkeakcije,akrižarisuuBač-kojimalibrojneorganizacijesokostoti-njakbratstavaisestrinstavatesoko5000članova(KrižarskosestrinstvoBu njev ka i pomladakMalekrižariceBu njev ka,Đač-kokrižarskobratstvo,Đačkokrižarskosestrinstvo,RadničkokrižarskobratstvouSuboticitekrižarskabratstvaisestrin-stvauĐurđinu,MalojBosni,Monošto-ru,Somboru,Sontiidr.).PokretjemeđuHrvatimauBačkojsvojumisijuobavljaonajvećimdijelomprekotiska,uglavnomizSu bo ti ce (Katoličkinauk, Hr vat ske no vi ne, Subotičkenovineipodlisciunjima,Ko lo mladeži),tevećegabrojalistovatiskanihuHrvatskojiBiH.Također,organiziranasumnogobrojnapredavanjaitiskanesupri-godnepublikacije.
Dodolaskakomunističkevlastiuspo-rednosuegzistiraletriskupine:Katoličkaakcija,domagojstvoikrižarstvo.Ustaškijerežimbioneprijateljskinastrojenpre-maHrvatskomukatoličkomusenioratupasunjegoveorganizacijeraspuštane,doksuKrižarinastavilidjelovatidodolaskakomunistanavlast1945.Katoličkeor-ganizacijeBunjevacaiŠokacauBačkojzavrijememadžarskevlastidjelovalesuskromno.Odjeseni1944.komunističkevlastipostupnosudo1948.katoličkimorganizacijamazabranilerad,zaplijenilespiseiknjižnice(Bunjevačkomomačkokolo,Katoličkodivojačkodruštvo,Mati-casubotičkauSuboticiidr.).PoslijeratnorazračunavanjevlastisCrkvomiideološ-kimneprijateljimauBačkojkulminiralojeosudomvećegabrojakatoličkihaktivista,laikaisvećenikanavišegodišnjezatvor-skekazne.
Lit.:Z.Matijević,Slompolitikekatoličkogjugoslavenstva:HrvatskapučkastrankaupolitičkomživotuKraljevineSHS(1919.1929.),Zagreb,1998;Z.Matijević(ur.),Hrvatskikatoličkipokret:ZbornikradovasMeđunarodnogaznanstvenogskupaodržanoguZagrebuiKrkuod29.do31.ožujka2001.,Zagreb,2002;Općireligijskileksikon,Zagreb,2002;Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Za-greb,2003;J.Krišto,Hrvatskikatoličkipokret1903.–1945.,Zagreb,2004;L.I.Krmpotić,OdsokolstvadokrižarstvauBačkoj,GlasnikPučkekasine1878.,2/2006-7/2006,Subotica.
M.Bara
KATOLIČKIPUČKISAVEZ(madž.Ka-tolikusNépszövetség),svjetovnanabožnaudrugazapodručjeUgarske,nastalapouzorudasličneorganizacijeeuropskogakatoličkogapokreta.Neformalnojepočeodjelovatijoš1906.,aformalnojeuteme-ljennavelikojskupštiniuBudimpešti26.I.1908.pred15.000članova.Ciljudrugebilajevjerskaimoralnaobnovapučanstvakroznjegovunaobrazbuizaštitu,kaore-akcijanavladajućeliberalneiantikatoličkeidejeupolitičkomijavnomživotu.Raditogasuorganiziraneskupštine,predava-njaisastanci,nakojimasevodilapolitička,ekonomskaimoralnaprosvjetaukatolič-komduhu,tiskanisuleci,novineikalen-dari,osnivanisuurediradidavanjaprav-nihigospodarskihsavjeta,podpovoljnimsuuvjetimadavanenovčanepozajmiceidr.Političkupotporudjelovanjupružalajeistoimenapolitičkastrankakršćansko-so-cijalneprovenijencije.BiojedioZemalj-skogakatoličkogasaveza(madž.OrszágosKatolikusSzövetség)izBudimpešte,sre-dišnjekatoličkedruštveneorganizacijekojajenadziralasvakatoličkadruštva(dječja,omladinska,akademska,staleška,socijalna,karitativnaidr.)radipoticanjaaktivnogadruštvenogaangažmanakato-lika.Djelovaojeprekopodružnica,kojesuosnivaneucijelojužojUgarskoj,tj.bezHrvatske.KatoličkipokretuHrvatskoj,ko-jajeimalazasebnucrkvenuorganizaciju,imaojevlastitirazvoj.Ondjeje1910.osno-vanHrvatskipučkisavez,kojemusu,podimenomHrvatskikatoličkinarodnisavez,Pravilaodobrena1913.
UBajmokujeosnivačkaskupštinaodr-žana8.IX.1908.inanjojje,osimgostiju
KATOLIČKIPOKRET
KATOLIČKIPUČKISAVEZ
133
izBudimpešte,govorioiodvjetnikAndrijaPletikosić,itobunjevački.Onje,inače,sGyulomVerébompružaoipravnupomoćčlanovimaSavezauSubotici.Međutim,skupštinajebilaslaboposjećenaidjelova-njenijezaživjelo.
OdostalihkrajevauUgarskojkojisubilinaseljeniHrvatima,podružnicaSa-vezaosnovanaje1908.uKotoribi(madž. Kotor,arh.madž.Kottori)uMeđimurju,uZalskojžupaniji.UtemeljiogajetadašnjižupnikLjudevitLisjak,anakonnjegovesmrti1909.radjenastaviožupnikJurajLajtman.Savezjeimaomnogočlanova(1917.–460),kojisu,uzneznatneobveze,primalidesetknjižicaikalendar,besplat-nesavjeteizsredišnjegaureda,načestimskupštinamaupućivanisuusvavažnijapolitička,gospodarstvena,socijalna,vjer-skaiopćinskazbivanja,jačalajeuljudimasamosvijest,umjestujeosnovanaVjeresij-skaudrugazaposuđivanjenovcauzmalekamateikupovinudrvauzpovoljnucijenu,abezuspješnosenastojaloutemeljitiiZa-družnidućan(prodavaonicu).Unekolikogodišta(1910.-12.)KalendaraKatoličkogpučkogsaveza,tiskanogauSubotici,ob-javljivanisuipriloziizMeđimurja,međunjimaipjesmeštoihjeslaoVinkoŽganec,kojijeizmeđudvajusvjetskihratovadje-lovaouSomboru.NouspješnosocijalnoinaglašenonacionalnodjelovanježupnikauvrijememadžarizacijeMeđimurjanijesesvidjelosvjetovnimvlastima,amjesnajeinteligencijaunjemuvidjela»pogibeljno-ganacionalnogapropagatora«,teježupnikLajtmanpremještenudrugomeđimurskomjestoDekanovec(madž.Dékánfalva,arh. madž.Dekanovecz),adekanovskižupnik,ponacionalnostiMadžar,došaojezažup-nikauKotoribu.ZahvaljujućidjelovanjuSaveza,umeđuratnomjerazdobljuHrvat-skikatoličkipokretuKotoribiuhvatiodu-bokekorijene.
PoslijePrvogasvjetskogarata,uSubo-ticise1920.pokušaloutemeljetiudrugupodistimimenom.UsačuvanimOsnov-nimpravilima,kojesupotpisalisvećeniciLajčoBudanović,kaopredsjednik,iAn-teSkenderović,kaotajnik,navodisedajesvrhadruštva»katoličkidruštvenirad
podupirati,moralni,društveniigospodar-stvenirazvitakpukaunapređivati,brani-ti,vaspitavati,voditiiudruživatinarod«te»katoličkemisliujavnomiprivatnomživotuuvažavatiiprotuvjerskaiprotudr-žavnanastojanjaodbijati«,štoseostvaruješirenjemčlanstva,održavanjempučkihsa-
stanaka,predavanjimaouzrocimamoral-nihigospodarstvenihzala,izvještavanjemputemčasopisailetakaoprivrednim,druš-tvenimipolitičkimdogađajima,davanjemsavjetačlanovimaoprivrednimposlovima,osnivanjemuvećimgradovima»branbe-nihpisarni«radidobivanjasavjetauuprav-nimidrugim,paivojničkimposlovima,temeđučlanovimagajenjemosjećajasloge,bratskepotporeiobrane.Članomjemo-gao»postatisvakikatoličkimužiližena,kojisunavršili16.godinu«,amalodobniuzsuglasnostroditelja.UpravozbogovihnekolikonavodaMinistarstvounutarnjihposlovaje11.IV.1922.uputilodopisve-likomužupanugradaSuboticedaneodo-bravaPraviladruštvajerje»organizovanonačistoverskojosnovi(članovimogubitisamokatolici),astavilojesebiuzadatakciljevekojipremašajudelokrugverskihudruženja,tako:upućivanječlanovaupo-litičkaivojnazbivanja,zaštitagospodar-skihinteresaitd.«Unatočtomu,hrvatskikatoličkipokretuSubotici,kaoiucijelojBačkoj,umeđuratnomserazdobljurazvi-jaoudrugimformama,nakojevlastinisumogleutjecati.
Izvor:PovijesniarhivSubotica,F:47.Gr.690/1922
Lit.:DanicaKalendarKatoličkogpučkogsaveza, Subotica,[1908];Ne ven,9/1908,Subotica;Osvrtnadesetgodinarada»Hrvatskogakatoličkogana-rodnogsaveza«uZagrebu:PredavanjePavlaJe-
Osnovnapravila Katoličkogpučkogsavezaiz1920.
KATOLIČKIPUČKISAVEZ
134
sihanaakademiji17.VI.1923.,Katoličkilist, 21. VI.1923,Zagreb;Magyar ka to li kus le xi kon, 6, Budapest,2001;www.kotoriba.hr/bratovstine_i_udruge.html.
S.Mačković
KA TO LIČ KI PUČ KI SA VEZ,listkršćan-sko-socijalneorijentacije.IzlaziojenajprijeuSubotici1908.-13.aposlijeuBudimpeš-ti1914.-17.RiječjeohrvatskomizdanjumjesečnikanamadžarskomeKa to li kus Népszövetség(1908.-44.),glasilabudim-peštanskesredišnjiceistoimeneudruge.UznjegasuizlazilijošinjemačkiKat holischer Vol ksve rein(1908.-44.)teslovački Jednotakatolickéhoľudu(1908.-18.).Zarazlikuodizvornogamadžarskogaizdanja,kojedokrajaratabilomjesečniksdesetbrojevanagodinu(listnijeizlaziousrp-njuikolovozu),hrvatskojeizdanjeprvihgodinaizlaziloneredovito(1908.četiribro-ja,1909.sedam,1911.pet)itekseod1913.ustalilonadesetgodišnjihbrojeva.
Urednikidatumizlaženjauhrvatskomizdanjulistanisunaznačivani.Tekstovisuuglavnomvjerskogasadržaja,uzsavjeteozdravlju,gazdinstvuisvakodnevnomži-votu.Međutim,člancinahrvatskomenisubilitekpukiprijevodiizvornihmadžarskihčlanaka,negosuprijevodikatkadabiliutolikojmjerislobodnidasuposrijediza-
pravobilepreradbeizvornihtekstova.Uznjihsuobjavljivaniiizvorničlancinahr-vatskomjeziku,itoisprvanabunjevačkomdijalektu,avećod1909.postupnogajeza-mijeniohrvatskistandardnijezikkakobilistproširiosvojutjecajinaHrvateizvanBačke,osobitouMeđimurju.Iakosuautoripotpisivaniinicijalimaipseudonimima(H.K.,B.,Bubnjaritd.),autorvećineprijevodaičlanakabiojeBlaškoRajić.
Listjeimao16stranicaformata20cmx15cm.DokjeizlaziouSubotici,tiskanjeuTiskarisvetogAntunauSubotici,iz-uzevbr.3/1909.,kojijetiskankodJosipaWajditsaml.uKaniži(madž.Nagy-Kani-zsa),aposlijeuTiskariDruštvasv.StipanaStep ha ne umuBudimpešti.Najvišesaču-vanihbrojevaimauZemaljskojknjižniciSzéchényiuBudimpeštiiFranjevačkomsamostanuuSubotici,dokGradskaknji-žnicauSuboticiimasamonekolikofoto-kopiranihprimjerakaiz1908.
Lit.:T.Kolozsi,Szabadkaisajtó(18481919),Sza-badka,1973;I.Szentgyörgyi,E.Bažant,Subotičkabibliografija18701918,Subotica,1993;T.Ve-reš,Bunjevačkopitanjedanas,Subotica,1997;Magyar ka to li kus le xi kon,6,Budapest,2001.
E.Bažant
KATOLIČKODIVOJAČKODRUŠTVO, subotičkaženskakatoličkalaičkaudrugaizprvepoloviceXX.st.Pokretačiiosniva-čiprvogaženskogabunjevačkogadruštvabilisuJustikaSkenderovićLešinaižupnikžupesv.RokauSuboticiBlaškoRajić,kojisuostali»duša«Društvadokrajanjegovapostojanja.
InicijativuzaorganiziranjedruštvazabunjevačkuženskumladežuSuboticiJu-stikaSkenderovićLešinaiznijelajesvoje-mužupnikuBlaškuRajiću1911.zbogtogaKatoličkipučkisavez,br.1,Szabadka,1908.
PečatKatoličkogdivojačkog
društva
KATOLIČKODIVOJAČKODRUŠTVO
135
štonijebilopristojnihmjestazaokuplja-njabunjevačkihdjevojaka,aumadžarskadruštvabunjevačkedjevojkenisuhtjele.OnjujepotaknuodasĐulomKujundžićradiutomcilju.Društvojeneformalnopo-čelodjelovatijošistegodine,aosnivačkaskupštinaodržanaje1912.unazočnosti156članica.Društvojeprimljenokaosa-mostalnaudrugauZemaljskisavezkato-ličkihdjevojaka(madž.KatolikusLeányokOrszágosSzövetsége,KLOSZ)uBudim-pešti.SljedećegodineposvećenjebarjakDruštvaidonesenasuPravila.Prema§3.Pravila,ciljjeDruštvaobrazovanjeiodgojdjevojakaukršćanskomduhu,prosvjeći-vanježenskeomladinepoučnimpredava-njimaipredstavama,gajenjeljubavimeđuomladinomzanarodnunošnjuiobičaje,karitativnadjelatnostisl.
Društvojeimalovelikudiouprenoše-njuproslavedužijanceizprivatnihujav-neokviretejeona6.VIII.1911.prviputjavnoproslavljenausubotičkojcrkvisv.Roka(sljedećejegodineprenesenaužup-nucrkvusv.Terezije,današnjusubotičkukatedralu)idopočetka1920-ihimalojevažnuuloguunjezinuorganiziranju.Pri-jerataDruštvojeorganiziralopriredbeikazališnepredstavenahrvatskomjeziku,azavrijemeratadjelovalojevjerskiika-ritativno.Uprvimmeđuratnimgodinamaponovnopriređujezabave,prela,kazališnepredstaveidrugemanifestacije.Međurat-norazdobljebiloje»zlatnodoba«Društva,kojejetadauskosurađivalosBunjevačkimmomačkimkolom,subotičkommuškomkatoličkomlaičkomudrugom.Iakonika-danijedobilodržavnenigradskenovčanepotpore,uspješnoseizdržavaloodzabava,kazališnihigaraidrugihpriredabakojejeorganiziralo.
Prvapodružnicadruštvaosnovanajeužupisv.Roka1922.,nakonnekolikogo-dinaiusubotičkojžupisv.Jurja,apredDrugisvjetskiratradiloseinaosnivanjupodružniceuŽedniku.ČlanicesunasveMarijineblagdanezajedničkipristupa-lepričesti.OsnažnuutjecajuDruštvanabunjevačkuženskuomladinusvjedočiitoštoje u1933.godiniimaločak601članicu
ičlana.Topotvrđujeiizvješćegradskompoglavarstvuoraduu1936.godini,gdjesenavodidasečlanstvookupljašestputanagodinunaprosvjetnesastanke,gdjesedržepredavanjapoučnogkaraktera,dajeimalopetzajedničkihpričesti,danovčanopomažesiromašneučenikeisirotinju,dajeodržanošestpopodnevnihidvijevečer-njezabaveidr.Središnjemjestounjihovudjelovanjuimalajepripremazavelebnuproslavu250.obljetnicedoseljenjaBunje-vaca,održane14.–16.VIII.1936.uSubo-tici.DruštvojedjelovalousklopuHuma-no-prosvjetnogaodboracrkvenihopćinauSubotici,osnovanoga1933.,iHrvatskekulturnezajedniceuSubotici, osnovane1936.IakojetijekomDrugogasvjetskogaratadjelovaloskromnije,god.1943.ima-loje137članica.Prestalojepostojati1945.PredsjedniceDruštvabilesuJustikaSken-derović,MandaKujundžić,MargaPeićTu-kuljac,KlaraRomić,RozaPeićTukuljac,MariškaPoljakovićiJovanaStantić.
Izvori:PovijesniarhivSubotica,F:47.II268/1919;IV3163/1933.
Lit.:Ne ven,18,21,22,28,34/1913,Subotica;K.Pe-trović,SuboticaikupalištePalić,Subotica,1928;TridesetgodišnjicaKat.DivojačkogDruštva1911-1941, SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaredvovugodinu1941., Subotica,1940;SzabadkaPalicsfürdőútmutatója, b.m.,1943;A.Sekulić,JustikaSkenderović–Le-šina,SubotičkaDanica:kalendarzaprestupnugod.1972,Subotica,1971;L.I.Krmpotić,Druš-tveniradBlaškaRajića,SubotičkaDanica:kalendarza1984.god.,Bač,1983.
S.Mačković
ČlaniceKatoličkogdivojačkogdruštva ubunjevačkojnošnji1928.
KATOLIČKODRUŠTVOZAKULTURU,POVIJESTIDUHOVNOST
136
KATOLIČKODRUŠTVOZAKULTU-RU, PO VI JEST I DU HOV NOST IVAN AN TU NO VIĆ,crkveno-kulturnainstitu-cijaSubotičkebiskupije.PokretačiidejeoosnivanjubilisusvećeniciMarkoVukoviJosipTemunovićteodvjetnikBelaIvko-vić.DekretoosnivanjupotpisalisubiskupumiruMatijaZvekanovićisubotičkibi-skupIvanPénzes4.XI.1989.,aosnivačkaskupštinaodržanajeusjemeništuPa u linum26.III.1990.Dekretomsuimenovana»prvatriasistenta«(vodstvo)–svećeniciLazarIvanKrmpotić,StjepanBeretićiAn-drijaKopilović.OkupljahrvatskiklerizBačketeintelektualcebliskeKatoličkojcr-kvi.OsnovanjepodnazivomInstitutIvan Antunović,1997.mijenjaimeuKatoličkiinstitutakulturu,povijestiduhovnostIvan Antunović,a2013.uKatoličkodruštvozakulturu,povijestiduhovnostIvan An tu nović.SjedišteimauSubotici.
Baviseskupljanjem,proučavanjem,čuvanjem,publiciranjemipredstavljanjemhrvatskekulturnebaštine.Djelovanjeseostvarujekrozodjele.Do2013.tosu:Bu-njevačko-šokačkaknjižnicaIvan Ku jundžić,ArhivskifondLajčoBudanović,Iz-davačkiodjel,EtnografskiodjelBlaš ko Rajić,Glazbeniodjel„Dr.JosipAndrić“,Odjellikovneumjetnosti,Odjelzapastoral,OdjelzadruštvenapitanjaHrvatauBačkoj,KnjiževniklubMi ro ljub iOdjelzafinan-cijsko-imovinskoposlovanje.Odreorgani-zacije2013.postojeBunjevačko-šokačkaknjižnicaIvanKujundžić,Arhivskiodjel LajčoBudanović,IzdavačkiodjelIvan Evetović,EtnografskiodjelBlaškoRajić te Odjelzaznanost,književnostiumjetnostDr.JosipAndrić.
Od1991.usiječnjuorganiziragodišnjumanifestaciju»Razgovor«,kojaseodkraja1990-ihpriređujeusklopuDanabiskupa
IvanaAntunovića.Riječjeoobnovljenojmanifestaciji,kojajeodržavanauSubo-tičkojmaticipočetkomsiječnja1934.-41.uspomenobljetnicesmrtibiskupaIvanaAntunovića.VrloplodnojedjelovanjeIz-davačkogaodjelakojijesamostalnoiliusunakladništvuobjaviopedesetaknaslovaurazličitimnakladničkimcjelinama(Seri-jaDuhovnost:edicijePoezija,Meditacije,Kateheza,Sveci,Teološkieseji,Razgovori,Narodnoblago;Serijapovijesnabaština;EdicijaZavičajnivelikani;EdicijaIzabranadjela;Edicijamonografija;Edicijabašti-na;Bibliotekasuvremenipjesnici;NarodniobičajibačkihHrvata)iliizvannjih.Izda-vaojeZbornikIvanAntunović1990.-94.,biojenakladniklistaBačkoklasje1991.-94.ikalendaraSubotičkaDanica1991.-94.UnakladiInstitutatiskanjemolitvenikSlavaBožjaStjepanaBeretića(1996.,2003².).
Organiziraojevelikbrojznanstvenihskupova,književnihvečeri,koncerata,iz-ložaba,obilježavanjaobljetnicahrvatskihvelikanauVojvodiniidr.Tekulturneaktivnostibilesuosobitovažnetijekom1990-ih,kadadrugihinstitucijahrvatsko-ganarodauBačkojgotovodainijebilo(osimHKC-aBunjevačkokoloizSuboti-ce,HKPD-aMa ti ja Gu becizTavankuta,KUD-aVladimirNazorizSombora,teKPD-aSilvijeStrahimirKranjčevićizBe-rega).Od1999.priređujeizložbubožićnihkolača»božićnjaka«uSubotici,organiziraSusretsubotičkihzborova(od1997.),su-sretdječjihcrkvenihzborovaZlat na har fa (od2009.),skrbioobičajučuvanjaBožjeggrobaukatedraliuSubotici(odpočetkaXXI.st.),sHrvatskomčitaonicomizSubo-ticesuorganizatorjePokrajinskogasusre-tapučkihpjesnikaLi ra na i va (od2003.),aobnoviojeispomen-kućuBeleGabrića,ukojojimasjedišteod2005.KomornizborCol le gi um mu si cum cat ho li cumdjelujeusklopuInstitutaod2004.Od1991.dodje-ljujegodišnjuAntušovunagradu,kojaod2008.nosinazivAntunovićevanagrada.
NačeluInstitutaisprvajeLazarIvanKrmpotić(1990.-95.),poslijenjegaAndrijaKopilović,aod2013.StjepanBeretić.
LogoKatoličkogdruštva IvanAntunović
KA TO NA
137
Lit.:Bačkoklasje,56,Subotica,1990;Zbor nik »IvanAntunović«,1,4-5,Subotica,1990,1994;SubotičkaDanica:kalendarza1991., Su bo ti ca, 1990;SubotičkaDanica:kalendarza1992.,Su-botica,1991;SubotičkaDanica:kalendarza1993.,Subotica,1992;Zvo nik,7-8/2008,6/2013,Su bo ti ca.
K.Čeliković
KATOLIČKOMOMAČKODRUŠTVO(madž.KatolikusLegényegylet),subotič-kaudrugaobrtničkemladeži.Osnovaojuje1885.vjeroučiteljusubotičkojgimnaziji,svećenikMatijaMamužić,kojijebioipr-vipredsjednik.Iakojepretežitookupljalomadžarskemladiće,upočetkujemeđučla-novimabiloiBunjevaca:IvanPaušić,Ve-coJesenović,IlijaiPajoKujundžić,BenoMamužić,PavoBačić,JosipImrić,Mihaj-loJakić,IvanVidaković,LajčoMarcikić,LajčoMatkovićidr.No,zarazlikuodsu-botičkogaKatoličkogakruga,madžarskijezikiozračjeostalisudominantiuDruš-tvu.Umeđuratnomrazdobljuimalojeis-ključivomadžarskikarakter,stimedajepriusklađivanjuPravilaipreregistracije1922.promijeniloimeuSubotičkokatolič-komomačkodruštvo.TadašnjipredsjednikudrugebiojeLajosNacsa,kapelanžupesv.Terezije.ZavrijemeDrugogasvjetskogaratavraćenojeprvotnoimetejeizbačenpridjev»subotičko«.Poslijeratanijevišedjelovao.
Izvor:PovijesniarhivSubotica,F:47.Gr.589/1922.
Lit.:Ne ven,8/1906,Subotica;SzabadkaPalicsfürdőútmutatója,b.m.,1943;T.Vereš,PrilogistiniobačkimBunjevcima,Marulić,1/1991,Za-greb.
S.Mačković
KATOLIČKOMOMAČKOUDRU-ŽENJE (madž.KatolikusLegényegylet),međuratnaudrugaizSombora.Iakosu
njezinaorganizacijaiaktivnostineistra-ženi,vjerojatnojedjelovalapoputostalihkatoličkihudrugamladežiudrugimmje-stima.Okupljalojeuglavnommadžarskemladiće.
Izvor:PrivatnaarhivaLjudevitaVujkovićaLamića.
Lj.VujkovićLamić
KA TO NA,István(Stephanus)(Bolyk,slovač.Boľkovce,13.XII.1732.–Kalača,19.VIII.1811.),isusovac,povjesničar,sve-učilišniprofesor.UDružbuIsusovustupiojeuTrenčinu1750.,filozofijujestudiraouKošicama,ateologijuuTrnavi(madž. Nagyszombat).Biojedoktorfilozofije.Kaoprofesorradiojeuisusovačkimgimnazi-jamauGyöngyösu,Košicama,VelikomVaradinu(madž.Nagyvárad,rum.Oradea)iuKomoranu(madž.Komárom,slovač. Komárno).UTrnavijezaređenzasve-ćenika.BiojeiprofesornaisusovačkomsveučilištuuTrnaviteuPešti,nakojimaje,međuostalim,predavaoopćupovijestipovijestUgarske.Kadje1773.raspuštenaDružbaIsusova,stupiojemeđusvećeni-keOstrogonskenadbiskupije.Nakonumi-rovljenja1784.,nastanioseuOstrogonu,alijevršećipovijesnaistraživanjamnogoputovaoiposjećivaopovijesnovažnamje-stauUgarskoj.Napozivkalačko-bačkoganadbiskupaLadislavaKolonićanastanjujeseuKalači1790.ipostajesvećenikomKa-lačko-bačkenadbiskupije.Nadbiskupmujepovjeriokalačkunadbiskupskuknjižni-
PečatSubotičkogkatoličkog momačkogdruštva
PozivnicaKatoličkogmomačkog udruženjaiz1925.
KA TO NA
138
cu,čijijeupraviteljbiodokrajaživota.BiojekanonikmagistarikanonikkantorKa-lačkogaprvostolnogakaptola,odlikovanjenaslovombodrogmonoštorskogaopata,obnašaojenajvišeslužbeuKalačko-bačkojnadbiskupiji,azatimjeimenovanrekto-romkalačkogabogoslovnogasjemeništa.Pokopanjeukalačkojprvostolnici.Opo-rukomjesvojuimovinuostavioukoristsiromašnihđaka.
Kaopovjesničar,pripadaskupiniisuso-vačkehistoriografskeškoledrugepoloviceXIX.st.,kojajeprvaumadžarskojpovije-stiprimjenjivalakritičkipristupizvornojgrađi,tesedržijedinimodutemeljiteljamodernemadžarskehistoriografije.Povi-jesnidokumentikojejezaživotaprikupio,kritičkiistraživaoiobjavioidaljepred-stavljajunezaobilazneizvorezapovijestUgarske.Napisaojebrojnadjela,odkojihjenajvažnijaKritičkapovijestugarskihkra lje va (Hi sto ria cri ti ca re gum Hun garie)u42.sveska,ukojimajedonioobiljeizvornegrađe(velikimdijelomdanasiz-gubljene),važneizaproučavanjehrvatskepovijesti.Unjojjekronološkimredompri-kazaopovijestUgarskekoristećisemeto-domkomentiranjaizvora,kojisuuglavnomucijelosticitiraniudjelu.
Drugopovažnostinjegovohistorio-grafskodjelojestdvosveščanaPo vi jest kalačkemetropolitanskecrkve (Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae),ko-jejeodiznimnevažnostizapovijestBač-ke.Unjojjetakođerpubliciraoianaliziraoizvore.ObjavljenanalatinskomjezikuuKalači1800.,dokjenjezinprijevodskri-tičkimkomentarimanamadžarskitiskanpočetkomXXI.st.NjomesusekoristilimnogiistraživačipovijestibačkihHrvata,poputIvanaAntunovića,MatijeEvetovića,AnteSekulićaidr.ZapodunavskeHrvatevažanjeopisrazdobljanakonprotjerivanjaTuraka,naposedjelovanjenadbiskupâius-postavacrkveneorganizacije.TakođerjevažnopoglavljeožupamaKalačko-bačkenadbiskupijeuvrijemeizdavanjaknjige,ukojemsubrojidbenipodaci,uključujućiietničkisastavstanovništva(autorIlirimanazivadanašnjebunjevačkeišokačkeHr-
vate),imenaprijašnjihiaktualnihžupnikatebrojžupapremajezikubogoslužja.Ta-koseodukupno87tadašnjihžupau54propovijedalonamadžarskom,u30nanje-mačkom,u21nahrvatskom(»ilirskom«)teupojednojnaslovačkom,francuskomiarmenskom;hrvatskijejedinijezikbogo-
služjabioužupamaBereg,Boršot,Čavolj,Dušnok,Gara,Kaćmar,Monoštor,Plavna,SontaiVajska,dokjeužupamaAljmaš,Baja,Bač,Baćino,Bajmok,Bikić,Čono-plja,NoviSad,Santovo,SomboriSuboticahrvatskibiojedanodbogoslužnihjezika.Djelosadržavaiživotopisekalačko-bač-kihnadbiskupaikanonika,međukojimaimaiHrvata.Jednoodnajcitiranijihmjestahrvatskihautoraizknjigejestislučajnad-biskupaGabrijelaPatačića,kojijeuKalači1740-ihpodprijetnjomglobeibatinaza-braniokorištenjehrvatskogajezika,kojijebiopotisnuomadžarskijezik,čakikodmjesnogamadžarskogapuka.Valjapripo-menutidaselin gua illyri ca umadžarskomizdanjuprevodikaoilirskiisrpskijezik,dokriječIllyrii,kojomseoznačavahrvat-skostanovništvo,nijeprevedena(illírek).
Odabranadjela:Hi sto ria cri ti ca re gum Hun ga ri ae, 1-42,Budae-Pestini-PosoniietCassoviae-Co-loczae-Claudiopoli-Vacii,1779-1817;Excell.dnoAda mo Pa tac hich ar chi e pi sco po Co lo cen si ora tionefunebr.parentavit,b.m.,1784;Epi to me chrono lo gi ca re rum Hun ga ri ca rum, Tran ssil va ni carum et Illyri ca rum, 1-3,Budae,1796-1798;
S. Katona, Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae, 2, Co lo cae, 1800.
KA UK
139
Hi sto ria Me tro po li ta nae Co lo cen sis Ec cle si ae, 1-2,Colocae,1800(prijev.A ka loc sai érse ki egyháztörténete,1-2,Kalocsa,2001-2003).
Lit.:I.Mészáros,A.Lakatos,KatonaIstván,u:Magyar Ka to li kus Le xi kon,6,Budapest,2001;Hrvat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb;I.Katona,A kalocsaiérsekiegyháztörténete,1-2,Kalocsa,2001-2003.
S.Beretić
KAUK,Robert(Roberto)(Vukovar,4.VII.1848.–Zagreb,16.X.1900.),franje-vac,pjesnik,pripovjedač,povijesnipisac.Osnovnuškolupolaziojeurodnomgradu.UnovicijatfranjevačkeProvincijesv.Iva-naKapistranskogastupiojeuBaču1862.ZavršiojebogoslovnuškoluuBaji1869.,azasvećenikajezaređen1871.Kaoprofe-sorteologijepredavaojecrkvenupovijestikanonskopravonafranjevačkimbogoslov-nimškolamauBaji1877.-83.iVukovaru1883.-85.PoslijejebiogvardijanuIloku1885.-90.,zatimdefinitor1887.-90.itajnikProvincije1890.-93.tepredstojniksamo-stanauZemunu1891.-92.PredkrajživotaodlaziuLepoglavu,ukojojjedosmrtibio»duhovnikkaznione«.Pisaojepovijesneknjigeičlanke,pjesme,pripovijetkeino-vele,kojesuobjavljivanesamostalnoteuhrvatskimnovinamaičasopisima.
Odmladihdanabiojevezanzapodu-navskeHrvate.Pjesmetecrkveneidru-gečlankeobjavljivaojeuBunjevačkimišokačkimnovinama1870. i Bunjevačkojišokačkojvili1871.DokjepredavaonabogoslovijiuBaji,stanovaojeubajskomfranjevačkomsamostanuizajednosdru-gimtadašnjimprofesoromfraEuzebijemFermendžinomaktivnoseuključioupre-porodnipokretIvanaAntunovića.Onmuje1882.ponudiouređivanjenovihnovinakojebibilenamijenjenepodunavskimHr-vatimatejesFermendžinomuredioprvibrojpučkogalistazaBunjevceiŠokce.TadašnjiprovincijalfraIvoRodić,među-tim,nijeodobriodafranjevcibudunačelunekogalistateuređenibrojnovinanika-danijetiskan.ZaugarskejeHrvate»hr-vatskiikavskimnariečjem,kojimgovoreBunjevciiŠokciuUgarskoj«uBaji1882.tiskaodjeloGorkamukaitežkasmrtGospo di na Isu kr sta od ku pi te lja na še gakao
»1.bunjevačko-šokačkoizdanje«,zakojeseuoglasuuvukovarskomlistuSri em ski Hr vat kaže:»Trud,kojiseulažeokouzču-vanjaosebinejezikainarodnostikodBu-njevacaiŠokaca,togogrankahrvatskoganaroda,plemenitjeiakoBogdabitićeiblagoslovan.Držećsestarihobičajasvojih,molećseBoguujeziku,ukomimseipra-djedovimolili,pukzakogajeRobertKa-ukdjelcesvojepisao,odoljetićesvakomupokušaju,kojimbisegahtjeloodnaroditiirastavitisabraćom,kojasnjimjednakoosjećajuinapredkusenjegovomodsrcavesele«.SurađivaojeiusomborskomlistuBu nje vac1882.Autorjepjesme»PozdravDanici«,objavljenenapočetkuprvogabro-jakalendaraBunjevačkošokačkaDanicailiSubotičkikalendar(kasnijaSubotičkaDa ni ca)za1884.štogajepokrenuotadamladisvećenikPajoKujundžić.Surađivatćeunjemuiposlije(1886.).PisaojeizaNe ven1884.,kojijetegodineuBajipokre-nuoučiteljMijoMandić.BudućidajebiodobroupoznatspreporodnimgibanjimaiuopćesrasprostranjenošćuHrvataizvanHrvatske(Dalmacija,Istra,Ugarska,Sed-mogradskaidr.),čitateljstvouHrvatskojnastojaojeupoznatispoložajemugarskihHrvatapaje1884.uSri em skom Hr va tu u nastavcimaobjavioraspravu»BunjevciiŠokci«(br.21-27).PotpisivaoseiF.R.K-k.
Djela:ZadnjidaniživotaNikoleZrinjskogamladje ga, hr vat sko ga ba na,Vukovar,1879;Za bav nopoučnepripoviedke,Baja,1880;Gor ka mu ka i
DioraspraveR.Kauka»BunjevciiŠokci« u Sriemskom Hrvatu,Vukovar,1884.
KA UK
140
težkasmrtGospodinaIsukrstaodkupiteljanašega, Baja,1882; Ju dit ha ili vje ra i do mo vi na, Ba ja, 1883;Mi li ca,Vukovar,1884;Zaručnica,Vukovar,1885(1888²);Sa bra ne pje sme,Vukovar,1894²;Poviestpavlinskogsamostanaisadašnjekralj.zemalj.kaznioneuLepoglavi,Vukovar,1895;Kaznenica:pripoviedkaizživota,Vukovar,1900;Slikeizživotakaznenikah,Varaždin,1902.
Lit.:Sri em ske no vi ne,28/1882,21-27/1884,Vuko-var;E.Fermendžin,Ca ta lo gus pa trum et fra trum scriptorumProvinciaeS.JoannisaCapistrano:SchematismusalmaeProvinciaeS.JoannisaCapi stra no,Temesvarini,1887;Ne ven,11/1900,Su-botica;P.Belavić,Povijestsamostanaižupevuko var ske,Vukovar,1928²;B.Crlenjak,KaukRobert,Re vi ja,6/1967,Osijek;HrvatskariječuSri je mu : An to lo gi ja sri jem skih pi sa ca,Zagreb,1995;R.Skenderović,Sudjelovanjeslavonskihfra-njevacaunacionalnompokretuPodunavskihHr-vatatijekom19.ipočetkom20.stoljeća,Scri nia sla vo ni ca,6,SlavonskiBrod,2006;Hr vat ski bi ograf ski lek si kon,7,Zagreb,2009;Hr vat ski fra njevačkibiografskileksikon,Zagreb,2010;M.Eve-tović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHr va ta, Su bo ti ca, 2010.
R.SkenderovićiJ.Dumendžić
KAUZLARIĆ,Tomislav(BrodnaKupi,GorskiKotar,21.XII.1907.–Subotica,31.X.1996.),vojnipilot.ZrakoplovnuškoluuMostaruzavršiojeu7.zrakoplovnompu-ku1932.Od1935.biojepripadnik6.lo-vačkogapukasasjedištemnaaerodromuuZemunu,gdjeseobučavaozaborbenogapilota.KaonarednikvodnikI.klase104.lovačkeeskadrile,prvogadanazračnihborbaiznadBeograda6.IV.1941.srušiojejedannjemačkibombarderitakoostva-riosvojuprvuratnupobjedu.Šestdanaposlijespreostalimsepilotima6.lovačko-gapukapovukaonaaerodromuBijeljinu,gdjesuimavioniubrzouništeniodstranenjemačkihlovaca.Nakonštogajenjemač-kavojskazarobilauSarajevu,priključioseZrakoplovstvuNDHiusrpnju1941.po-staopripadnikHrvatskezrakoplovnelegije(HZL)učinustožernoganarednika.KaopripadnikHZL-asudjelovaojeusastavunjemačkogaLuft waf feauborbamanaIs-točnombojištu.Ranjenjeučinuzastav-nikapotkraj1942.,nakončegajeposlannaoporavakuNjemačku.Usvibnju1943.promaknutjeuporučnika,alikakosenije
potpunooporavio,nijevraćennabojišnicu,negouHrvatsku.Uljeto1943.postaojepripadnik1.zrakoplovnogajatasasjediš-temnazagrebačkomaerodromuBorongaj,ulistopaduistegodinepremještenjeu21.zrakoplovnojato,anakonosnivanja2.zra-koplovnogajatapostaotestnipilotnaavio-nuSpitfireIX.TeškojeranjenuLučkomuveljači1945.,novraćaseu2.zrakoplovnojatoutravnjukaonatporučnik.UvrijemeslomaNDHpreletioje7.V.1945.usje-vernuItalijuipredaosesavezničkojvojsci.Nakonštojeoslobođenizzarobljeničkogalogora,sasuprugomJelisavetom,rođ.Mu-sin,emigriraojeuFrancusku.Početkom1960-ihvratilisuseuJugoslavijuinasta-ni li u Su bo ti ci.
Lit.:T.Likso,D.Čanak,Hrvatskoratnozrakoplov stvo u Dru gom svjet skom ra tu,Zagreb,1998;D.Savic,B.Ciglic,Cro a tian aces of World War 2, Oxford,2002;L.Eleršek,Pilotiselitnimstatusom(II.dio),u:Hr vat ski voj nik,283,Zagreb,2010;http://102nd.org/en/istorija.
E.Hemar
KA ZA LOŠ (madž.kazal:kamara,plast,stog),radnikuri su(vršidbi),vještudi venju(sadijevanju,slaganju)kamareodsno-plja.Tojefazaposlaukojojsesnopljesnjivedonosilonamjestogdjećebitioba-vljenavršidbapokošenogažita.Kamarujekazalošslagaonajčešćenadvi vo de, i to na po di nuakojekorijenbiopremavanilina po vla tuakojekorijenbiopremaunutra.Cijelojevrijemeravnaoslaganjemkamare,aposebnozahtjevanbiojekrajjerjetreba-lobitidovoljnosnopljazazavršetakkama-re.Akojepreostalosnoplja,pokrajglavnekamarepraviosedodatak,tzv.ćuta.Nakonštosezbograzvojapoljoprivrednemeha-nizacijeprestalokositi,nestalojeiposlaokoslaganjakamareodsnoplja.Samnazivzadržaosedodanasiodnosisenaradnikekojislažukamaruodbalaslame,nozatovišenijepotrebnavještinakaozaradsasnopovima.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
G.Piuković
KE LE BI JA
141
KE CE LJAC (madž.kecela:pregača),dioženskogabunjevačkogabijelogaruha.Ko-ristioseuposebnimprigodama,aodijevaoseprekosvečanepregačeradizaštiteodonečišćenja,aliikaododatniures.Šivenjeodtankalanenogaplatna,bogatoukra-šenbijelimvezom–šlin gom.Ženesuganosileiprigozbamakadaseslužilo(dvori lo),najčešćeusvatovima.Pretežitojebioizrađivanuširinijednepole(kojaovisiodširinetkalačkogastananakojemsetkaninaproizvodi,azakeceljacjenajčećeiznosilaoko90cm).
K.Suknović
KEČENOVIĆ, Pajo(Bajmok,19.VI.1930.–Subotica,23.X.2007.),likovnipe-dagog.SinjeJovankeKečenović,poslijeudaneMandić.OsnovnuškoluzavršiouBajmoku,aučiteljskuškoluuSomboru1952.VišupedagoškuškolupohađaojeuNovomSadu,gdjejenalikovnomodsjekudiplomirao1970.Od1953.radikaoučitelj,poslijekaonastavniklikovnekultureuOŠVukKaradžićuBajmoku.TihjegodinaičlanlikovnesekcijeKUD-aJe din stvo – Egység uBajmoku.Biojeičlanorgani-
zacijskogodboraSmotrekazališnihigaraiSmotrenarodnihplesovauBajmoku,zakojejedizajniraologotipe.Od1966.živiuSubotici,alido1976.idaljeradiuBajmo-ku.NakontogasezapošljavauSpecijal-nojškoliŽarkoZrenjaninuSuboticikaolikovnipedagogteondjeradidoodlaskaumirovinu1994.
God.1970.priključioseraduLikovnesekcijemladihpriKUD-uMa ti ja Gu becizTavankuta,kojajeradilaiuatelijeruDomakulture(Gradskakuća)uSubotici.ČlanjeHKUD-aBunjevačkokolouSuboticiodosnutka.Sudjelovaouradunjegovelikov-nesekcije,anekolikojegodinaradiokaolikovnipedagogudječjojlikovnojsekciji.Sudjelujeusvimaktivnostimatogodjelaiizlaženabrojnimskupnimizložbama.Odosnutka1997.sudjelujeuraduLikovnekolonijeBunarić.Njegoviranijislikarskiradoviobilježenisutemomportretaipej-sažatetehnikomulja,dokposlijenajčeš-ćeslikapejsažeimrtvuprirodutehnikompastela.Samostalnuizložbuimaoje2002.uHKC-uBunjevačkokolo u Su bo ti ci i Baj-mokute2004.uGerontološkomklubuuSubotici.Radovimusenalazeuprivatnomvlasništvu,zbirciHKC-aBunjevačkokolo uSuboticitesubotičkomGradskommu-zeju.
Izvor:KazivanjesuprugeJanjeKečenovićizSu-bo ti ce.
Lit.:J.Šabić,PajoKečenović–biografija(ruko-pis),Subotica.
Lj.Vuković-Dulić
KE LE BI JA, 1.starosrednjovjekovnona-seljeipustarasjevernoodSubotice.Pri-jašnjinazivi:1543.Kelebia,1570.Kelebe,1598.Kelebb,1650.Keleby.Imevjerojatnopotječeodstaroturskeriječikelap(nekabiljka).NazivKelebihrvatskojepučanstvopreinačilouKelebija.Prviseputspomi-nje1297.uimenuosobeŠimona,sinaVa-seizKeliba(SimonfiliusWasadeKelyb). IstvánIványismatradasuprvistanovnicibiliKuni.Mjestosenalaziupopisuobve-znikaKalačko-bačkenadbiskupijeiz1543.teuturskimdefterima,izkojihsevididaje1580./82.imala18domovakojiplaćajuporez,a1590./91.čak57.PodručjejebilodijelomSubotičkenahije.TijekomXVII.st.uvijeksespominjekao»rackonaselje«,analazilosenazapadnojobaliKelebij-skogajezera.StanovnicisusudjelovaliuseobisrpskogaihrvatskogastanovništvaizBačkeuOstrogon1598.,zbogčegajenaseljeopustjeloteje1678.zabilježenokao
PajoKečenović
KE LE BI JA
142
pustara.RazasuteruševinecrkvenalazesenauzvišicikojasenazivaCrkvina.NakonpovlačenjaTuraka,priključenajepodručjuSuboticekaojednaodpustara.God.1711.ubrajasemeđuhrvatskanaselja.Imalajevišefeudalnihgospodara,anajvećajebilabarunskaporodicaRedl.
NasvojemmajurujužnoodTompeba-runBelaRedlodkapelesv.Ane1905.iz-gradiojecrkvuposvećenuBlaženojDjevi-ciMarijiisv.Ani.Uvrijemeustanovljenjažupe1905.ubogoslužjusubilimadžarskiihrvatskijezik.Do1913.crkvenojepripa-dalaSubotici,aod1914.Tompi.God.1915.napodručjužupebiloje1656rimokatolika,118pravoslavnihi8evangelika.Ustude-nom1918.srpskajevojskazauzelacijelopodručjeKelebije,kojesenalazilosjužnestranedemarkacijskecrteštojujeodrediofrancuskigeneralFranchetd’Espery.Dr-žavnimrazgraničenjem1921.pustarajepresječena,nakončegasuformiranadvanaseljaistogaimenasobijustranagranice.
2. naseljeuMadžarskoj(madž. Ke le bia) formirano1924.nadijelupustareKelebijakojijeostaouMadžarskoj.Crkvaposve-ćenaKristuKraljupodignutajeusredištumjesta1928.-30.,asamostalnažupausta-novljenaje1935.,prijetogabilajeadmini-straturaod1922.Krozmjestoprolazipeš-tanskaželjezničkapruga.Brojstanovnika:2714(2010.).PrijesenazivaloGornjomKe-lebijom.Prijepovratkamadžarskevojske21.VIII1921.ipovlačenjajugoslavenskevojskenatrianonskugranicusrpskeinekebunjevačkeobitelji(Bošnjaković,Poljako-vićidr.)ustrahuodrevanšizmaprebjeglesuuSuboticu.TihjedanadjelovanjemnaterenuvelikogažupanaSuboticePajeDobanovačkogaizapovjednikaPotiskepješačkebrigadeuSuboticidivizijskogageneralaMilosavaDamjanovićazauzetdiopodručjaizmeđuutvrđenihgraničnihkota,čimejesmanjenopodručjekelebijskepustarekojejeostalouMadžarskoj,štojeposlijeprihvatiloimeđunarodnopovjeren-stvozarazgraničenje1922.Napločamapostavljenimnamjesnojcrkvimeđuime-nimapoginulihmještanauPrvomiDru-gomsvjetskomupisanasuibunjevačka
prezimenaAndrašić,Andrović,Balažević,Bedić,Bošnjak,Čovčić,Ivković,Margušić,Mačković,Merković,Pavić,Šimić,Šimo-nić,SuturovićiTumbas.BrojHrvataposlužbenojbrojidbi:1930.–31,1941.–15,1945.–22,1960.–10(ukupnibrojstanov-nika3804). PrezimenakelebijskihHrvata1970-ihgodina:Ivković,Jurić,Prćić,Šimić,Vuković.Kelebijskopodručjejebogatošu-mom.Onekadašnjojnazočnostihrvatsko-gastanovništvasvjedočemikrotoponimi:uprošlosti(1870.)zabilježenisuBukvićevabara,Mukićevabara,RadanovaciBudano-vac,dokseodnovijihizdvajajuKatančićevsokak,Skrajnica,Stipićevjaroš,Bojtarskoplandište,Mićakovbagrenik,Četverac,Ja-vornica,Zlatarskilanci,BrišteiBilušatezaseociVrulica(skupsalaša),GredinailiNovoSeloteŠorak.
3. naseljeusubotičkojopćinisjevernoodSubotice.Razviloseizsalaškihšoro-vauzHalaškiputnapodručjukojejedodržavnogarazgraničenjazvanoDonjaKe-lebija.Naseljejeizduženo,aširenjemdužglavnecestepremaSuboticiurbanističkijespojenosgradom.Sastavljenojeoddvaus-porednašora.Neštojevišekućanaglavnojcesti,amanjenasporednoj,kojajepoznatapodimenomSrpskišor.Autobusnimlinija-mapovezanojesgradom.
MjestojesmještenonavalovitojSu-botičkojpješčaritakodasudineiudolinejasnovidljivenaterenu.Tlojeuglavnompjeskovitotesenanjemunalazevoćnjaci,vinogradiišuma.IstočnoodnaseljanalazisejezeroMajdan,kojeprivlačiizletnike,te
Kelebija–dvaistoimenapograničnanaselja
KE LE BIJ SKO JE ZE RO
143
vikend-zonasmještenanarubuKelebijskešume.Odinstitucijauselusenalazipod-ručnaosnovnaškola(četverogodišnja–dioškoleIstvánSzéchenyi)igraničniprijelazKelebija,otvoren1978.
Središtejenaseljaokoimpozantneri-mokatoličkecrkve,kojujedaopodićibi-skupLajčoBudanović1936.-37.VikarijaSvetihapostolaustanovljenaje1926.ažu-paRazlazaapostola1968.Ubogoslužjusuuuporabimadžarskiihrvatskijezik.Grad-njapravoslavnecrkvepočelajeunajnovijevrijeme.
Kretanjebrojastanovnika:
Godina Brojst.1948. 28611953. 26411961. 29741971. 24341981. 19951991. 19752002. 21682011. 2137
Stanovništvojevećinommadžarskena-cionalnosti(58,8%),zatimsupobrojnostiSrbi(16,9%),dokizjašnjenihHrvataiBu-njevacaimaukupno12,5%.
Nacionalnastruktura:
God. 1961. 1991. 2002.Ukupno 2974 1975 2168Madžari 1921 1267 1275Srbi 352 223 367Hrvati 600 132 138Bunjevci - 128 133Jugoslaveni 5 179 102Ostali 36 38 153
Lit.:G.Grosschmid,Magyarországnépesítésénekáttekintése:FigyelemmelBácsBodrogvármegyetörténetére,Bács-BodroghvármegyeTörténelmiTársulatévkönyve,3/1887,Zombor;I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelnévtára,1,²4,Szabadka,1909,1907;M.Protić,
Zlat ni da ni Su bo ti ce,Subotica,1930;B.HajdukVojnić, Mojgradudavnini:Subotica:1391.do1941., Subotica,1971;M.Popović,J.Dinić, Ur banogeografskaproučavanjanaseljaJugoslavije:Pri mer ve li kog pa non skog na se lja Su bo ti ce,Beo-grad,1978; A.Hegedűs,Abácskaijobbágyokatörökhódoltságvégén(1660–1680),Létünk, 1/1981,Újvidék;L.Szekeres,Közėpkori településekĖszakkeletBácskában,Újvidék,1983;B.Bukurov, Su bo ti ca i nje na oko li na,NoviSad,1983;Sche ma ti smus Di o e ce sis Su bo ti ca nae,Su-boticae,1993;A.Sekulić, Hrvatskibačkimjestopi si,Zagreb,1994; Magyarországtörténetistatisztikaihelységnévtára,Budapest,1994;L.Mađar,Nazivimestaistanovnikasubotičkenahijepremapopisuiz1570.do1578.,Ru ko vet,1-2-3/1995;Ž. Mandić,MikrotponimijabunjevačkihHrvatauMadžarskoj,Fo lia ono ma sti ca Cro a ti ca,10,Za-greb,2001;I.Katona,Akalocsaiérsekiegyháztörténe te,1-2,Kalocsa,2001-2003;B.Duranci,Vojvodinabogatstvorazličitosti,NoviSad,2002; Stanovništvo:Popisstanovništva,domaćinstavaistanovau2002.:Nacionalnailietničkapripadnost : Po da ci po na se lji ma,1,Beograd,2003;Geo graf ska en ci klo pe di ja na se lja Sr bi je : Voj vo di na : 1,Beograd,2005;L.Sekereš,Subotičkakrstare-nja, Ru ko vet,4-6/2006,Subotica;T.Marković,OpštinaSubotica:Geografskamonografija, No vi Sad,2006;Gy.Káldy-Nagy,ASzegediszandzsáktelepülései,lakosaiéstörökbirtokosai1570ben, Szeged,2008;Popisstanovništva,domaćinstavaistanovauRepubliciSrbiji2011.:Prvirezultati, Beograd,2011.
Ž.MandićiS.Stantić
KE LE BIJ SKO JE ZE RO,jezerouokoliciSubotice.NalazisenapustariKelebija,za-padnoodistoimenogavojvođanskognase-ljaisredišnjecestekojaprolazikrozmjesto,upovećojmeđudinskojdepresijikojajenasjeverozapaduograničenapješčanomdi-nom,anajugulesnomoazom.NarodgajenazivaoTrščanimjezerom(lat.LacusajevArundine)zbogkvalitetnetrske,čijasesje-čaoporezivala,jerjebilaizvoromprihodapoduzetnicimakojisujekosili.Kaoposlje-dicareguliranjapovršinskihvoda,tijekom1990-ihgotovojesasvimisušenotedanasunjemujedvaimavode.Svojedobnosesu-višnavodaprekoVelikogaritaisubotičkihkanalaslijevalaulicamaSuboticedoMla-ke,aodatleuPalić.Bilojedugačkooko5km,širokooko300m,površineoko100kj.Spadauslatkovodnajezerasbarskomvegetacijomidostaglinovitimdnom,ko-
KE LE BIJ SKO JE ZE RO
144
jesprječavadaseatmosferskavodaupijeuporoznipijesak.Dubinajevariralaod2do5metara,uovisnostiodkoličinevode.Zbogoscilacijerazinevode,okojezerani-jebilosalaša,osimnajužnojstrani,kojajeneštovišaisuša.Ovdjesusetijekom1970-ihi1980-ihgnijezdilečaplje(lat.Ar-deapurpurea)tedrugepticemočvarice.
Lit.: I.Iványi, BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelnévtára, 4,Szabadka,1907;B.Bu-kurov, Su bo ti ca i nje na oko li na,NoviSad,1983;T.Marković,Opšti na Su bo ti ca : Ge o graf ska monografija,NoviSad,2006.
S.Stantić
KENJAČA(madž.kenőcs:mast),sredstvozapodmazivanjekotačanaseoskimkoli-maiprvimpoljoprivrednimstrojevima.UBunjevacaimajošinazivkolomaz. To je polučvrstamasatamneboje.DokrajaXIX.st.dobivalaseizkatrana,kojemujedoda-vanamanjakoličinauljailimasti.Katran(ili,kakosugajošBunjevcinazivali,katranj)biojenusproizvodpriproizvodnjidrvenogaugljena(ćumura).PotkrajXIX.st.pojavilasusedruga(boljaijeftinija)indu-strijskiproizvedenamaziva,kojaseidaljezovukolomaz(ilipogrešnokolomast),airiječkenjačazadržalaseugovoru,nodo-bilajeidrugoznačenje,kojejeproizišloizpogrdneriječizavršenjevelikenužde.
Lit.:Ullman’sEncyclopediaofIndustrialChemistry,Weinheim,2005;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;I.Gutman,Jošobunjevačkojkemiji,Mi ro ljub1/2010,Sombor.
I.Gutman
KER,nazivzajužnidiogradaSubotice,kojijetradicionalnonaseljenpoglavitoBu-njevcima.PrevladavamišljenjedajeimedobilopopripadnicimavojnogaplemenaKer,jednogaodsedammadžarskihpleme-nakojasupotradicijinaselilaPanonskunizinuuIX.st.OnojenajužnimobalamajedneuvaleMalogaPalića,kojejeiprijebilonaseljeno,osnovalonaseljeKer(ula-tinskimizvorima:Qeer)sazadaćomčuvan-njaputnogaprelazaprekotadašnješirokerijekekojaseulijevalauMaliPalić.Ob-navljajućidarovnicusvojemajkeEufrozine,kraljBelaIII.darovaoje1113.samostanuredaivanovacaizStolnogaBiograda(madž. Székesfehérvár),međuostalim,itriralaoraniceuKeru.ToponimsesvremenomprenioneštosjevernijetejeuXVIII.st.po-dignutonovonaseljenauzvišici, kerskoj gredi,naspramkojejeusjevernomdijelusenćanska greda,dokseudolinaizmeđunjih(ostataknekadašnjerijekekojapree-sijecadanašnjepodručjeSuboticeuprav-cusjever–jug)naziva(la)Mlaka,velikobarište.ZapadnoodkerskegredebilojeGatskojezero.
NarukopisnojkartiKarlaLeopoldaKovácsaiz1785.vidisedaurbanustruk-turuKerakarakterizirapotpunonepravilanoblikčestica–ograđenakućištarazličite veličine i oblika s ukupno 188 kućarazbacanihbezikakvareda.Brojsekuća1890.povećaona1019,abrojstanovnikabioje6890.IKeriSenta,iakounutargradskihšančeva,usvimsuseslužbenimdokumentimanazivalivanjskimgradom(madž.különváros), svedopodjelegradanaosamkrugova(kvartova)unutaršan-čeva,kadajeKerpostaoIII.,aSentaII.krug.PodručjedanašnjeMjesnezajedniceKeromeđenojeBeogradskomcestomnaistoku,nekadašnjomPačirskomprugomnajugu,nazapaduseprotežedorubagrau-da,anasjeverugraničispodručjemGata,počevšiodosnovneškolepadoKerskogagroblja,tj.donjegovaizlazanaVinodolskuulicuiunjezinuprodužetkudorubagrada.
UpredajijesačuvannazivBunjevačkisokakzadanašnjuUlicuIvanaAntunovi-ća,adiodanašnjeUliceMarkaOreškovića,nasamomsjeverozapadnomkrajukerske
Kelebijskojezero
KE RA VIN
145
grede,nazivaoseDulićevšor ili sokak. Toponimjesnažnoočuvanusvakodnevn-nomgovorupasežupasv.Roka,kojajeosnovana1841.,nazivakerskomžupomiližupomKer;crkvasv.Roka,izgrađena 1896., kerskom crkvom,doksegrobljesv.Roka,kojesenalazinasjevernomdjelupodručja,nanekadašnjemobodunaselja,takođernazivakerskimgrobljem.Pokrajcrkvenalaziseosnovnaškola,kojasepuč-kinazivakerskom škulom–osnovanaje1868.,adanašnjazgradapodignutaje1893.PodručjeKerskemlakespominjeseubu-njevačkojnarodnojpjesmiKerska mlaka, duga i široka.NakonpremošćivanjaMlar-keGabrić-ćuprijom,nastaojebunjevačkinarodniobičajprenošenja snašeodstraneđuvegije.
ToponimjeinačeraširennacijelompodručjunekadašnjeUgarske.TakosuseuBačkojnazivalaidvanjemačkanaseljadoprotjerivanjanjihovastanovništvana-konDrugogasvjetskogarata:StariKer(njem.AltKeer, Altker,madž.Ókér)rani-jijenazivzadanašnjeZmajevo(izmeđudvajusvjetskihratova:Pašićevo), a Mali Ker(njem.Kleinker,KleinKer,Kischker;madž.Kiskér, KisKér)nekadašnjijena-zivzaBačkoDobroPolje(izmeđudvaju svjetskihratovajednosevrijemezvaloiPribićevićevo).
Lit.:I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziés történelmihelynévtára,1,2,Szabadka,1909²;M.Marković,Geografskoistorijski imenik naselja Vojvodine,NoviSad,1966;A.Sekulić,Hrvatski bačkimjestopisi,Zagreb,1994.Zs.Szabó,Crtice izpovijestinaseljaBačkeusrednjemvijeku, Su-botica, 2010.
A.Rudinski
KERAVIN,Ivan(Monoštor,9.X.1917.–Zagreb,9.X.1992.),karmelićanin,prevo-ditelj.SinjeAdamaiMarije,rođ.Korpić.Nakonštojezavršioosnovnuškoluurod-nommjestu,stupiojeukarmelićanskiredkaosjemeništaracDječačkogsjemeništauSomboru.Ondjejestanovao,apohađaojesomborskugimnaziju.UCzernikrajKra-kovauPoljskojproživiojenovicijatteje1937.položioprvezavjete.Filozofijuite-ologijustudiraojenaučilištusvojegaredanaSvetojGoriKarmeluuPalestini,gdjejeizaređenzasvećenika1942.UPalestinijeučiteljbogoslovaivikarSveteGoreKar-melatepoglavarjeruzalemskogakarmel-skogasamostana.USomborsevraća1955.,gdjejedušobrižnikiodgojiteljusjemeniš-tu.UtemeljiteljjeprvogakarmelićanskogasamostanauHrvatskoj,najprijeuHrvat-skomLeskovcu1958.,azatimuzagrebač-kompredgrađuRemete1959.Ondjejebioprior,učiteljbogoslovaiprefektsjemeniš-taraca.NakonsmrtidijecezanskogžupnikauRemetamapostaoježupnikomžupeRe-mete.Biojeneumorniširiteljkarmelsko-garedauHrvatskojiBosniiHercegovini.Kadaje1987.osnovansamostankarmeli-ćanauKamen-ŠinamakrajSplita,biojeprvipoglavartamošnjekarmelićanskeza-jednicei,uzžupničkuslužbu,promicateljjekarmelićanskeduhovnostiujužnojHr-vatskoj.Uzsvojpoglavarsko-odgojiteljskiradbiojeizabranzaprovincijalaHrvatskekarmelskeprovincijesv.ocaJosipa(1972.-75.)tesudjelujenageneralnomKapituluRedauRimu1973.Posljednjegodineži-votaproveojeukarmelskomsamostanuuRemetama,aondjejeipokopanukarme-lićanskugrobnicu.
NekadašnjepodručjeKerasokolicom
IvanKeravin
KE RA VIN
146
Kerestur(Ráckeresztur)
PisaoječlankeduhovnogasadržajazaglasilaRa do snu vi jest, Vreloživotai Glas Kon ci latepregledničlanakosvojemsu-mještaninuknjiževnikuStipanuBešlinuu SubotičkojDanici (1992.).Poznavaojelatinski,starogrčkiihebrejski,atečnojegovorioengleski,francuskiitalijanskije-zik.Prevoditeljjebrojnihnabožnihdjelasfrancuskoga,talijanskogaišpanjolskoganahrvatskijezik
Prijevodi:ConraddeMeester,Prazneruke, 1978, 1986²;TheresedeLisieux,Ljubitisvedosmrtiizlju ba vi,Zagreb,1983;TheresedeLisieux,Neizrecivanježnost,Zagreb,1983;TheresiaabInfanteIesu,Očiisrce,Zagreb,1983;Franjoodsv.Mari-je, Se bi i Bo gu pri su tan,Zagreb,1984;VictorSion,PutmolitvesTerezijomizLisieuxa,Zagreb,1984;GianniSangalli,Zdra vo Ma ri jo – Pje sma hva le i na de,Split1987;AnastasioBallestrero,Devetrazma tra nja o sve tom Jo si pu,Karlovac,1988;MarieEugendel’EnfantJesus,Isus Krist – Mo tre nje VazmenogOtajstva(meditacijeVelikogtjedna), Zagreb,1989;SanctaTeresadiGesudelosAndes,Hu a ni ta,Jelsa–Zagreb,1993;TheresiaabInfan-teIesu,Neizrecivanježnost–SvetaTerezijaizLi si e u xa,Split,1999,2003²,2011³;TheresiaabInfanteIesu,Ljubitisvedosmrtiizljubavi–SvetaTerezijaizLisieuxa,Split,1999,2003²,2011³;The-resiaabInfanteIesu,Očiisrce,Split,1999(2003²,2011³).
Lit.:Bačkoklasje,73,Subotica,1993;Zvo nik, 10/2004,Subotica;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon, 7, Zagreb,2009.
M.Miloš
KE RE STUR (madž.Ráckeresztúr),na-seljeuBilojžupaniji(madž.Fejérmegye),sjeverozapadnoodErčina(madž.Ercsi).Prviseputspominje1347.uoblikuKerezt-hur,štoupućujenatodajetamošnjacrkvabilaposvećenaSvetomkrižu(SzentKe-reszt).OdXIV.doXVI.st.cvatućejena-selje.UvojnompohoduTurakanaBudim1542.selojeopustjelo.Oko1629.napučujugaiHrvatiiSrbi,kojepisanidokumenti,neznajućiihrazlikovati,podjednakospo-minjupodetnikomRac;tadaseiimeselamijenjauRáckeresztúr.God.1656.crkvajeposvećenasv.PetruiPavlu.God.1715.ima»nekoliko«,a1720.desethrvatskihobitelji,kojeseprezivaju:Bakonić,Bešlić,Danišić,Dudašević,Epić,Grozdić,Ilković.
OdnasljednikageneralaSiegbertaHei-stera1717.kupujegabarunAnzelmaFeld-
mann,kojijeposlijedaoizgraditicrkvu(1722.-25.)posvećenuSvetomkrižu.Ma-tičneseknjigevodeod1734.Između1727.i1730.naseljeprelaziuvlasništvogrofaJózsefaCzirákyja.Posebnomžupompo-staje1749.,prijejepripadaoTarnoku(madž. Tárnok).
Premapopisuiz1785.,seloima91ku-ću,ukojimaobitava128kršćanskihratar-skihobitelji,aod616stanovnika510sukatolici.Srpskogastanovništvavišenijebilo1840.–od832stanovnika741jebiokatolik,22evangelika,63reformistai6Židova.God.1900.naseljejeimalo1846stanovnika,a2003.višeod3200.
Premaerčinskimkazivačima,počet-komXX.st.najstarijiKeresturcijošsuznalihrvatski.
Lit.:I.Ivanić,BunjevciiŠokciuBačkoj,Baranjii Li ci : Isto rij skoet no graf ska ras pra va,Beograd,1899;J.Károly,Fejérvármegyetörténete,Székes-fehérvár,1904;L.Kiss,Földrajzineveketimológiaiszótára,Budapest,1980;Magyar Ka to li kus Le xi kon,Budapest,1993.
Ž.Mandić
KERTVAROŠ (madž.vrtnigrad>kert:bašta;város:grad), toponimzasjeve-ro-istočniiistočnidiogradaSubotice.IsprvaseprostiraoodželjezničkeprugenaistokpremaPalićudoutvrđenegranicegrada.DoprijelazaizXIX.uXX.st.tajdiogradskogapodručjačinilisudoistavr-
KESEJIĆ
147
toviivinogradisponekomvilomzaodmor.PočetkomXX.st.počinjesepolakoizgrač-đivatinaseljeidužPalićkogiMajšanskogputa,adijelovidobivajunaziveIX.,X.iXI.krug(kvart),doksepravevilegradena Paliću.IstočnagranicapodručjabilajedanašnjaUlicapartizanskihbaza,ajužnapalićkapruga.NeštosjevernijeodMajšani-skogputapasvedoKireškeulicebiojeIX.krug(danas:Željezničkonaselje),odKi-reškeulicepadoPalićkogaputaprostiraoseX.krug,aodPalićkogaputanajugdoHorgoškeprugeXI.krug.DanašnjaMje-snazajednicaKertvarošuglavnomsepo-klapasnekadašnjimX.krugom–područjeomeđenoželjezničkomprugom,KireškomiUlicompartizanskihbazatePalićkomcestom.Tradicionalnojebilopretežito naseljenomadžarskimstanovništvom,noudrugojpoloviciXX.st.,sizgradnjomnekolikostambenihnaselja,gradnjomin-dividualnihkućauslobodnomotvorenomoblikuspredvrtomiširokimpristupomteširenjemgradapremaistoku,tajdiogra-danastanjujesrpskostanovništvo,kojesedoseljavauSuboticuuposlijeratnomraz-doblju,akvartunovijevrijemedobivapre-stižnikarakter.Iakoseusocijalističkomrazdobljunaovopodručjedoseljavaloietničkihrvatskostanovništvo,hrvatskihinstitucijauovomdijelugradanema,aunajnovijevrijemeuosnovnimškolamapre-dajesepredmetbunjevačkigovor.VikarijaIsusaRadnikautemeljenaje1926.,aistoi-menacrkvapodignutaje1931.Samostalnaježupaod1956.Iakojedvojezična,užupiprevladavajumadžarskivjernici.Napo-dručjuKertvarošanalazesedvijeosnovneškole,EkonomskifakultetteVisokaškolazaobrazovanjeodgojitelja(nekadašnjaUči-teljskaškola,poslijePedagoškaakademija).
A.Rudinski
KESEJIĆ,Antun–Braca(Bač,27.XII.1927.–Bač,17.XI.1998.),profesorzemljo-pisa,etnograf.SinprosvjetnihdjelatnikaLjudevitaiEmilije,rođ.Augusta.BratjeFranjeKesejića.BiojeoženjenzaAnuPejčić,nastavnicumatematikerodomizVajske,čijejesestreJeliceunukDraganMuharem(Sisak,1984.),svećenikSubo-tičkebiskupije.Osnovnuškoluzavršiojeu
Baču,agimnazijuuZagrebu.DiplomiraojeetnologijuizemljopisnaFilozofskomfakultetuuZagrebu.Kaojedanodboljihstudenata,biojesuradnikJugoslavenskeakademijeznanostiiumjetnostiizZagre-ba (Ljet po pis JA ZUza1949.-1950.navodidajebiomeđu»odabranimiuetnograf-skomraduvještijimstudentimaetnologi-je«).RadnivijekproveojekaonastavnikzemljopisauosnovnojškoliuBaču.NotnojebilježiopjesmeteskupljaoetnografskugrađuizBačaiokolice.Predkrajživotaob ja vlji vao je u SubotičkojDanici(Šo-kačkipokladniobičajiuBaču,SubotičkaDanica(nova)kalendarza1996.godinu) i Kla sju na ših rav ni(SjećanjenaMostongu,1/1996;BećarciizBača,1/1996;Bačlijeseradosjećaju»kudilje«,2/1997).PisaojeiosvadbenimobičajimaizBača,starijemtipuiuređenjukućeuBaču,porodnim,pogrebnimiagrarnimobičajimauBaču,ophodukraljicauBaču,stočarstvu,pče-larstvu,ratarstvu,tekstilnomrukotvorstvu,prelu,divanu,poskočicamaidr.Podatkekojejeprikupiocitiralisuhrvatskietnolozi(VesnaČulinović-Konstantinović,MilanaČernelić,JasnaČapo-Žmegačidr.).Dje-lomujeunasnepoznatoineproučeno,arukopisimusečuvajuuBunjevačko-šo-kačkojknjižniciIvanKujundžićuSuboti-citeuZagrebu–uOdsjekuzaetnologijuHrvatskeakademijeznanostiiumjetnostiiEtnološkomzavoduFilozofskogafakulte-ta.PokopanjeuBaču.
Djela:PrezimenainadimciizBačaiokolice(ru-kopis),Zagreb,1948;SvadbeniobičajiizBača (rukopis),Zagreb,1948;SvadbeniobičajiizBođana(rukopis),Zagreb,1950;EtnografskagrađaizBača(rukopis),Zagreb,1949-50.
Izvori:Maticakrštenihrimokatoličkežupesv.Pa-vlauBaču;KazivanjesinaZlatkaKesejićaizBa-ča.
Lit.:LjetopisJugoslavenskeakademijeznanostiiumjetnostizagodine19491950,56,Zagreb,1952;LjetopisJugoslavenskeakademijeznanostiiumjetnostizagodine19511952,58,Zagreb,1953;M.Černelić,UlogeinaziviodabranihsvatovauBu nje va ca,Zagreb,1991;Dokumentacijskipre-gledarhivskoggradivaOdsjekazaetnologijuHA-ZU, Zbornikzanarodniživotiobičaje,55,Zagreb,2010.
J.Štefković
KESEJIĆ
148
KESEJIĆ,Franjo(Bač,4.X.1932.–Za-greb,28.IV.2004.),nogometaš,nogometnitrener,novinar,sportskiidruštvenidjelat-nik.SinprosvjetnihdjelatnikaLjudevitaiEmilije,rođ.Augusta.BratjeAntunaKe-sejića.OsnovnuškoluzavršiojeuBaču,agimnazijuuOdžacima.Diplomiraojeze-mljopisnaFilozofskomfakultetuuZagre-bu1958.NogometjezapočeoigratiuTvrđaviizBača.ZavrijemestudijauZagrebujeigraonogometzaDi na mo i Lo ko mo ti vu,
kojajetadanastupalauPrvojsaveznojli-gi.Njegovageneracija,ukojojsunastupaliikasnijiizbornicihrvatskereprezentacijeOttoBarićiMiroslavĆiroBlažević,bilajenajuspješnijaupovijestiLo ko mo ti ve.
PoslijezavršetkastudijazapošljavasekaonovinaruBirouzaštamputadašnjegaŽeljezničko-transportnogapoduzećaZa-greb,kojeje,međuostalim,izdavalosvojeglasiloŽeljezničar.Nakonnekolikogodinaimenovanjezašefaslužbezainformira-njeŽTP-aZagreb.Tujefunkciju,uzma-njiprekid,obnašaodoumirovljenja1991.KaoglavniurednikŽeljezničara1973.-76.i1981.-91.stvoriojenovinekojesusmatranejednimaodnajboljihsvojegatipa,arazinanapisanijezaostajalazaonimaudnevnimnovinama.Otomsvjedočiivišepriznanjakojejeuredništvopodnjegovimvodstvomprimilozasvojrad.
NakonprestankaaktivnenogometnekarijeredjelovaojekaotreneruRad niku izVelikeGorice,Mla do sti izZaboka
i Lo ko mo ti vi izZagreba.Pokrenuojetur-nir»ČetiriLokomotive«,nakojemususenatjecaliklubovistimnazivom,abiojeimeđuosnivačimateprvipredsjednikre-kreacijskogaklubaželjezničaraveteranaŽetepejskidečki1984.,kojiidanasdjeluje.Zasvojradutomklubudobiojeposthum-nopriznanje.
IakojenjegovoimeidanaspoznatokakouzagrebačkomprvoligašuNKLo komo ti vatakoiuHrvatskimželjeznicama,urodnojBačkojuglavnomjenepoznat.
Izvori:Maticakrštenihrimokatoličkežupesv.Pa-vlauBaču;KazivanjesuprugeMarijaneKesejićizZagreba.
Lit.:A.Sekulić,DrevniBač,Split,1978;Željezničar,5,6/2004,Zagreb;T.Židak,JackpotgazdeDinama,Ju tar nji list,20.VI.2009,Zagreb.
J.Štefković
KESEJIĆ,Ljudevit(Lajčo,Lajča) (Ba ja, 24.VIII.1893.–Bač,14.XII.1974.),pro-svjetniradnik,orguljaš.PotječeizjedneodnajuglednijihbajskihbunjevačkihobiteljiŠandoraiJozije,rođ.Makić.OtacjeAntu-naiFranjeKesejića.Kaooptant,sasupru-gomEmilijom,rođ.Augusta,čijijeotacbioobrtnik–sodaruBaji,poslijeTrianon-skogamirovnogaugovoraiz1920.napustiojeMadžarskutesedoseliouBač.BiojeučiteljuosnovnojškoliuBaču,jednovri-jemečakravnatelj,auBiskupijskomsje-meništu,kojejedjelovalouBaču1925.-28.,profesorhrvatsko-srpskogajezika.Duginizgodinabiojeorguljašikantorufranje-vačkojcrkviuBaču,tajniktamošnjeBačkešokačkekasineičlanpjevačkogadruštva,
FranjoKesejić
LjudevitKesejić
KE TIG
149
kojejeondjedjelovalo1930-ih.BratFranjotakođerjeoptiraozaKraljevinuSHSipo-slijejebioučiteljuTavankutu,dokimjejednasestraostalaživjetiuBaji.Zavrije-meDrugogasvjetskogratamadžarskevla-stisugatražile,tejeizbjegaouLepoglavu,gdjejezatvorskidušobrižnikbiofraFerdoKrčmar,kojijeizmeđudvasvjetskaratabionaslužbiufranjevačkomesamostanuuBaču.PoslijeratavratioseuBač,gdjeježiviodokrajaživota.
Izvor:LiberhistoriaeparochiaeBač;KazivanjeiprivatnaarhivaStjepanaFuksaizBača;KazivanjemještanaBača.
Lit.:P.Pekić,Po vi jest Hr va ta u Voj vo di ni od najstarijihvremenado1929. go di ne,Zagreb,1930;T.Iskruljev,RaspećesrpskognarodauSremu1914godineiMadžari:Samadžarskegranice:Bajskitro kut : SentAn dri ja,NoviSad,1941.
J.Štefković
KESIĆ,Nikola(Budim?,1709.–TabankrajBudima,10.VI.1739.),franjevac,pro-fesorfilozofije.Potjecaojeizugledneibo-gatebudimskeobitelji.UBudimuje1732.zaređenzasvećenikaipohađaostudijte-ologijenavisokojbogoslovnojškoliGene-ralnogaučilištaFranjevačkogareda.NijepoznatokadajepristupiofranjevcimaBo-sneSrebrenenigdjejezavršiostudijfilozo-fije.UspješnojepoložioispitzanastavnikafilozofijesnajvišomocjenomtejedobioučiteljskustolicunaFilozofskomučilištuuBudimu(1736.-39.).
God.1737.pratiojeuBugarskusvojegaprofesorateologijeLovruBračuljevićadokjeonobavljaokanonskipohodbugarskihfranjevaca.Međunjegovimjestudentimafilozofijebioinajplodnijidjelatnikbudim-skogakulturnogakrugaEmerikPavić.Onje1738.predčlanovimaizbornogasaboraBosneSrebreneuBačubranionjegovefi-lozofskepostavkeujavnojraspraviukojojsukaoprigovaračisudjelovaliStjepanVi-loviFilipLastrić.Nakonzavršetkanastav-ničkeslužbeizabralogajepočetkom1739.upravnovijećeprovincijalaIvanaSrijemcazagvardijanauBaji,aliKesićslužbunijeprihvatiojerjeumroodkugedvorećiobo-ljeleubudimskompredgrađuTabanu.
NakonnjegovesmrtinjegovajeobiteljdalatiskatilekcionarštogajepriredionaosnovipoznatogalekcionaraIvanaBandu-lavićaEpi sto le i Evan gje lja pri ko svi ju nedi lja i bla gi dne va sve tih go dis snji (Budim,1740.),kojiseraširiopoSlavonijiimeđupodunavskimHrvatimaibiouuporabipu-nihčetvrtstoljeća(D.Prohaska).KoristisepravopisnimrješenjimasvojihučiteljaLo-vreBračuljevićaiStjepanaVilova,asampojednostavnjujegrafijskisustav,kojisuposlijeprihvatilidrugipisci(S.Vince).Uokvirulekcionaraizdanjeivišegodišnjikalendar,kojiobuhvaćarazdoblje1740.-68.
Djela: Epi sto le i Evan gje lja pri ko svi ju ne di lja i bla gi dne va sve tih go dis snji,Budim,1740.
Lit.:D.Prohaska,BudimskilekcionariXVIII.vi-jekapremabosanskodalmatinskomuodI.Bandu-lavića,ZbornikuslavuVatroslavaJagića,Zagreb,1908;J.Fućak,Šeststoljećahrvatskoglekcionara, Zagreb,1975;F.E.Hoško,Franjevačkevisokeško le u kon ti nen tal noj Hr vat skoj,Zagreb,2003;M.Cifrak,Slavonskilekcionari,u:Zbornik300go di na vi so kog škol stva u Osi je ku, Osijek,2011;F.E.Hoško,Slavonskafranjevačkaučilišta, Zagreb,2011.
F.E.Hoško
KETIG,Tomislav,(NovaGradiška,17.IX.1932.),književnik,enciklopedist.Oče-viprecidoselilisuseuXVIII.st.izmjestaKettigkrajKoblenza(Njemačka)uVara-ždin.Odatlesenjegovdjeddr.FerdinandKettigpreseliouVukovar,gdjejebiood-vjetnikijavnibilježnik,aotacmujebiogimnazijskiprofesor.Godinedjetinjstva(1941.-46.),kojećeostavitivažantragusjećanju,ratneiprveporatnegodine,pro-veojeubanatskomgraduBelojCrkvi,oda-klepotječeobiteljnjegovemajke.Zatajsugradnjegainjegoveroditeljevezivalačvr-staprijateljstvasbrojnimstarosjedilačkimsrpskiminjemačkimobiteljima.Pišeiob-javljujejednakonahrvatskomisrpskomjeziku,štujućiobasvojapodrijetla–poocuhrvatskiipomajcivojvođanskisrpski.
IzBeleCrkveseliseuNoviSad,gdjejematuriraougimnazijiJovanJovanovićZmaj.Od1951.do1959.studiraojeiap-solviraonaMedicinskomfakultetuuBe-ogradu,alijeprevagnuonjegovinteresza
KE TIG
150
literaturu–diplomiraoje1973.jugoslaven-skeknjiževnostiijužnoslavenskejezikenaFilozofskomfakultetuuNovomSadu.Od1960.do1965.biojeurednik,poslijeiglav-niurednikunovosadskojIzdavačkojkućiPro gres,azatimglavniuredniktedirektorsektoraizdanjanasrpskohrvatskomjezikuuNovinsko-izdavačkompoduzećuFo rum uNovomSadu.Od1976.stručnijetajnik,aod1979.glavniurednikRedakcijeEnci klo pe di je Ju go sla vi jezaVojvodinupriJugoslavenskomleksikografskomzavodu(danasLeksikografskizavodMi ro slav Krleža)izZagreba.Natojdužnostiostajedoumirovljenja1992.SadajeglavniurednikEn ci klo pe di je Voj vo di neuizdanjuVojvo-đanskeakademijeznanostiiumjetnosti.
Književnukarijerupočeojeobjavlju-jućiprvepjesme1951.Pišeipripovijetke,romane,drame,eseje,studijeimonogra-fijeizkultureipovijestiteknjiževnekri-tike.Objavljujeuvojvođanskojperiodici
– Al ma nah mla dih (1951.), Četrdesetpeta pa ra le la(1952.,suurednik),Dnev nik (1954.,1967.-68.,1976.,1985.-88.),Po lja (1958.-61.,1965.-70.;suurednik1960.-63.),Ne delj ne no vi ne (1965.), Le to pis Ma ti ce srp ske(1987.,1989.-90.);zatimubeograd-skimčasopisimaMla da kul tu ra(1952.-54.),Književnenovine (1958., 1970., 1978.), Delo(1960.,1962.-63.,1967.),Jež(1960.-61.),Bor ba(1963.,1969.,1992.);takođeruhrvat-
skojperiodici:Fo rum (1963., 1966., 1982., 1984.,1999.-2000.,2006.),Po let(1963.-65.), Te le gram(1966.-68.),Oko(1976.-79.),Slo bod na Dal ma ci ja (1981.), Od jek (1983., 1986.,1988.-89.),Re pu bli ka (1988., 1997., 2000., 2002.), Ra do vi Lek si ko graf sko ga zavoda»MiroslavKrleža« (1991.), Kolo(1997.,1999.-2002.)iKnjiževnaRijeka (1999.).Unovijevrijemesurađujeiuhr-vatskojknjiževnojperiodiciuVojvodini Kla sje na ših rav ni(2006.-12.).
ObjaviojeknjigepjesamaPro me tej u po vrat ku (1962.), Ama net(1981.–nagra-da»Stražilovo«)iPo e me i ba la de(2002.);knjiguesejaSanjariifotografizore (o surrealizmu,1975.);romaneSle pi put ni ci (1972.–nagradaDruštvaknjiževnikaVoj-vodinezaroman),Lu de go di ne (1973.), Vele bit ski orao (2007.), Ra ko va dje ca (2007.) tedvotomniDu ga sen ka svi ta nja (2007. – njemačkiprijevodobjavljenuMünchenu2011.,istegodinedobivaglavnunagraduzaknjiževnostVladepokrajineBaden-Württemberg).ObjaviojeiknjigudramaPomračenja(1969.).Izvođenesumukaza-lišne,televizijskeiradijskedrameVozačevnok tur no(NoviSadiBudimpešta,nagradanaFestivaluJugoslavenskeradiotelevizije,Kopar,1963.),Astro na u ti(PirotiNoviSad,1963.), Ružičastanoć(Narodnokazalište,Su bo ti ca, 1964.), UcaraTrajanakozjeuši(NoviSad,BeogradiFestivalJugosla-venskeradijskedrame,Ohrid,1965.,Beč,Budimpešta,Saarbrücken,Köln,Skoplje,Hilversum,1967.),Re kor der i ali ga tor(No-viSad,FestivalJugoslavenskeradijskedra-me,Ohrid,1968.),PoslednjidaniSirakuze (Budimpešta,NoviSad,Sarajevo,1969.),Ku los fe ra(NagradaDruštvaknjiževnikaVojvodine,Srpskonarodnokazalište,No-viSad,1972.),Živottečedalje (TV No vi Sad,1977.),Lud ka men na gra ni ci(TVNo-viSad,1977.),Ulje na va tru(TVBeograd,1978.).
Upjesničkimzbirkama»težiuniverzal-nostiistrukturnomuvišeglasju,odnosnodramskojnapetostikaostalnojznačajkisvojegaknjiževnogastvaralaštva«(Hr vatski bi o graf ski lek si kon).Romanimuimajusnažnupovijesnuutemeljenost,atraganje
TomislavKetig
KE VE DIN KA
151
zaidentitetomnjihovjenosećimotiv,tesustogaautobiografskisadržajičestesa-stavnicenarativa.Udramskimtekstovima»prošlostisuvremenostnajčešćetematiziraskokovitomdramatizacijom,živimdijalo-gompunimobrata,asocijativnoiduhovi-to«(Hrvatskaknjiževnaenciklopedija).
Uzvišeod100enciklopedijskihčlana-kaobjaviojeuEn ci klo pe di ji Ju go sla vi je (Zagreb,1989.-90.)kulturno-povijesnema-kropedijskeodrednice»Jugoslavija–Kul-tura1918.–1988.«i»Jugoslavija–Nauka1918.–1988.«.
SastaviojeantologijuPe sni ci Voj vodi ne(NoviSad,1975.)tebiosupriređivačantologijeJu go sla ven sko pje sniš tvo NOB i re vo lu ci je(Zagreb,1983.).Prevodiojesengleskogprozu(R.A.Poe,J.London,E.Hemingway,F.ScottFitzgerald,D.Tho-mas,A.Panshia)ipjesme(J.Symons).Pre-vođenjenanjemački,madžarski,talijanski,nizozemski,francuski,makedonski,slo-venski,albanski,slovački,rusinski,ruskiišvedski.PotpisivaosepseudonimimaPano ni us i MilošStević.
Biojetajnik(1969.-71.)ipredsjednik(1971.-75.)DruštvaknjiževnikaVojvodine,dopredsjednikiv.d.predsjednikaSavezaknjiževnikaJugoslavije(1975.-78.).ČlanjeDruštvahrvatskihknjiževnikaiHrvatskogdruštvapisacateMeđunarodnogaPEN-a.Zauspjeheumeđunarodnojknjiževnojsu-radnjidobiojeOrdenbratstvaijedinstvasasrebrnimzracima.DobitnikjeiListopad-skenagradeNovogSada2002.iNagradezaživotnodjeloDruštvaknjiževnikaVoj-vodine2009.
Djela:Pro me tej u po vrat ku,NoviSad,1962;Pomračenja,NoviSad,1969:Sle pi put ni ci,Suboti-ca–Beograd,1972;Lu de go di ne,NoviSad,1973;Sanjariifotografizore,NoviSad,1975;Ama net, NoviSad1981;Po e me i ba la de,Zagreb,2002;Duga sen ka svi ta nja, 12,NoviSad,2007;Ra ko va dje ca,Zagreb,2007;Ve le bit ski orao, Su bo ti ca, 2007.
Lit.:Uznakumladih:Povodomnagrađenihroma-nanakonkursuVojvođanskesekcijeknjiževnika,Bor ba,12.IV.1969,Beograd;DramskitekstoviTomislavaKetiga,Pozorište,5/1970,NoviSad;Satirananovosadskinačin,Večernjenovosti, 6. I.
1972,Beograd;J.Klarski,Upraskozorjuslobode,Subotičkenovine,18.VIII.1972,Subotica;Lek sikon pi sa ca Ju go sla vi je,3,NoviSad,1987;S.Ba-bić,Por tre ti,NoviSad,1990;Amanetioporuka,Slo bod na Dal ma ci ja,3.IX.2003,Split;M.Miko-vić,RomanuknjiževnostiHrvatauVojvodini,Književnarevija,3-4/2008,Osijek;J.Bányai,Po-vijesnanarativauposjeduknjiževnosti,Kla sje na ših rav ni,1-2/2008,Subotica;Lj.Cerović,Sve-dokistorije,Po lja,455,NoviSad,2009;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009;Hr vat ska književnaenciklopedija,2,Zagreb,2010.
T.Žigmanov
KEVEDINKA(kevidinka,kövidinka,ružica,Steinschiller),sortagrožđa.Je-danjeodroditeljasoratakarát,Kecskemétvirága,silainovasila.Podrijetlojojjene-dovoljnoistraženo.Smatrasedajeautoh-tonasortaPanonskenizine,nekimisledajestarasortasFruškegore,adrugidapod-rijetlovodiizdanašnjeRumunjske(Arad-skažupanija).ZnatnijeseširinaSubotičkojpješčariposlije1880-ih,privelikojobnovivinogradanakonpojavefiloksere.Nateri-torijuslobodnogakraljevskogagradaSu-botice1840.-41.popisanoje27.085motika(oko1950ha)vinograda;potkrajXIX.st.,nakonpojavefiloksere,površinepodvino-gradimaiznosilesuoko8000kj(4600ha);početkomXX.st.podižusevinogradinapjeskovituzemljištuHajdukova,DonjegaiGornjegaTavankuta,ČikerijeiKelebijepaje1906.popisano5172havinograda.Utimnovimvinogradimaodvinskihsoratanajvišesesadilaupravokevedinkazahva-ljujućimnogobrojnimprednostima(čokotisegajebezpotpore,odličnopodnosikrat-kurezidbu,obilnarodnost,velikavitalnostnapjeskovituterenu,jednostavannačinproizvodnje).Zbogtogajesvremenompreuzelaprimatodkadarketejepostalavodećomsortompješčare.ZadržalagajeinakonDrugogasvjetskogarata–upri-vatnimvinogradimanaSubotičkojpješča-ri1978.-79.činilaje61%čokoća;kadarka11,9%;ezerjo9,4%;slankamenka8,8%italijanskirizling6%.
Bujnajesorta.Vrhmladalastaraslabojecrvenkasteboje,vunast.Listjesrednjeveličine,cioilitrodijelan.Dajejakeius-pravnemladare.Bobicesusrednjeveličine
KE VE DIN KA
152
ilineštositnije,okrugle.Pokožicadebela,crvenkasteboje,sobilnimpepeljkomiiz-raženimcrnosmeđimtočkama.Sokbez-bojan.Grozdjeobičnomalen,cilindričan,izduženizbijen.Težinagrozdakrećeseod90do140g.Peteljkakratka,zdrvenjena.Veomajeprinosnajersujojrodnainajnižateslijepaokca.Koeficijentrodnostiiznosi1,8–2,2.Odličnopodnosikratkurezid-bu,pridugojrezidbidajeslabijukvalitetu.Kasnajesorta,naSubotičkojpješčaribereseulistopadu.Otpornajenasušuizbogtogaveomadobrouspijevanapjeskovituzemljištu,nakojemsesadiisključivonavlastitukorijenu.Osjetljivajenaplamenja-ču,alijeotpornanasivuplijesan.Nakupljamalošećera.Sadržajšećerauširiiznosi16–18%,akiselina5–6%.Dajevinostol-nekvalitete,zamasovnupotrošnju,kojeuprosjekusadržavaoko10%alkohola.Vi-nojepitko,sjedvaprimjetnimmirisomiosvježavajućimokusom.Sasoda-vodomdajeizvanredanšpricer,pokojemsuov-dašnjigostioničaribilinadalekopoznati.
Crvenojegrožđe,aliseodnjeuglav-nomproizvodibijelovino.Ostavljanjemkljukanekolikodananakominidobivaseroze,tzv.šiler.Grožđesekoristiikaostol-no.Tijekomberbesčokoćakevedinkebira-juseinastranustavljajunajljepšigrozdovi,kojiserežusdijelomlastara,zatimseve-zujuumalesnopiće,tzv.evenke.Evenkesusepozornonosilekući,gdjesuseobičnonatavanuvješalenagredeičuvalenajma-njedoBožića.ZaBožićsuiznošenenastoltesubileprijesvegadječjaslastica.
Lit.:L.Avramov,K.Briza,Po seb no vi no gra darstvo:Ampelografija,NoviSad,1965;K.Slavić,KratakistorijatvinogradarstvaSubotičkepeščare (rukopis).
K.Slavić
KIĐOŠ (madž.Kígyós>kígyó:zmija),ri-jekausjevernojBačkoj.Dužinacjelokup-nogatokaiznosi126,5km,odčegajeuMadžarskoj74km,auVojvodini52,5km.Imejedobilazbogstalnamijenjanjaprav-caitoka,patakoidanasvišeputaprelazidržavnugranicu.ZabilježenjeiarhaičnihrvatskinazivPlazovac,dokseuVojvo-dininasrpskomnazivajošiPlazović.Kod
BikićaiMatevićaHrvatisujezvaliiKiđo-šac,akodĐurićaiSentivanazabilježenajeKiđoškaćuprija.
Nastajespajanjemdvajukrakova,od-nosnokanala:bikićkogakraka,odnosnokanalaBokodi-Kiđoš(madž.Bokodi-Kí-gyóscsatorna)ialjmaškogakraka,od-nosnoGlavnogakiđoškogakanala(madž. Kígyós-főcsatorna),kojisespajajuizmeđuKaćmaraiRiđiceuzajedničkurijekuKi-đoš.Onaupograničnompodručjugradivelikibrojmočvaraimeandara,aposlijetečeparalelnosDunavom.Nadepresijiis-točnoodKolutarijekajeformiralanekoli-kojezera,kojasudanasribnjak.Nadijelutokaod4kmsjevernoodMonoštorapro-lazikrozSpecijalnirezervatprirodeGornje Po du na vlje.JugoistočnoodMonoštoraulijevaseuVelikibačkikanal,dokseprijenjegovaprokopavanja(1793.-1802.)ulijeva-lauMostongu,čijijebilagornjitok.
Uvrijemeproljetnihkišarijekajebo-gatijavodomibujariječnavegetacija,kojaotežavaprotokvode.Zbogtogaplaviokol-napodručja.Ljetijevodostajnižiiznapresušiti.Kakojeuglavnomširine3–5m,adubine40–100cm,rijekanijeplovna.Prokopavanjemkanalaizgubilajesvojapr-votnasvojstva.Nekadjepokretalamnogemlinove,kojisunestalispovlačenjemvodeukanal,abilajeimnogobogatijaribom,iakojeidanasvažnazaribolovniturizam.Staništejeautohtonevodneipoluvodnevegetacije(vodenikesten,bijeliižutilji-ljan)idendroflore(bijelavrba,bijelaicrnatopola).
Lit.:Ž.Mandić,MikrotoponimijabunjevačkihHr-vatauMadžarskoj,Fo lia ono ma sti ca Cro a ti ca, 10, Zagreb,2001;V.Stojanović,D.Mijović,Evalua-tionofGeodiversityoftheWesternBačkaDanubeRegioninthePlanningDocumentsandOpportu-nitiesforImprovement,Zbor nik ra do va Ge o grafskoginstituta»JovanCvijić«,Beograd,2008;www.gimnazijaso.edu.rs/gornje-podunavlje/hidro-grafija/kidjos.php.
S.Bačić
KIKIĆ,Geza(Subotica,15.IX.1925.–Dubrovnik,22.III.2002.),književnipo-vjesničarikritičar,antologičar.SinjeSilvestraiAne,rođ.Lulić.OsnovnuiGra-
KE VE DIN KA
KIKIĆ
153
đanskuškoluuSuboticizavršiojekaostal-niodlikaštejedobiostipendijuzaupisnaUčiteljskuškoluuZagrebuuciljupopunja-vanjasubotičkeprosvjetehrvatskimkadro-vima.Studijupisuje1940.,aliganapušta1943.,nakonštojevojskazaposjelazgraduškole,tesevraćauSuboticu.Biojeakti-vanomladinskiantifašisttegapotkrajratamadžarskevlastiuhićuju,anakonpuštanjaizzatvorasudjelujeuborbamazaoslobo-đenjeSubotice.BiojeboracVIII.vojvo-đanskeudarnebrigade,anakonzavršetkaratanijehtioprimitičasničkedužnostitejedemobiliziran.ŠkolovanjejenastavionaUčiteljskojškoliuSubotici,gdjejedi-plomirao1946.NakonštojekategoričkiodbijenuNovomSadu,studijsrpsko-hr-vatskogajezikaiknjiževnostiupisaojenaFilološkomfakultetuuBeogradu.Studi-raojeuzradidiplomiraonaFilozofskomfakultetuuNovomSadu1958.PredavaojeuškolamauBačkojTopoli1946./47.iPrijedoru1947./48.,alijeosuđenkaoin-formbiroovacizatočennaGolomotoku(1949.-51.).Nakontogauvišejemjestauči-teljinastavnikknjiževnosti(GornjiVakufdo1953.,Bugojnodo1955.,Tavankutdo1956.,Đurđindo1958.,Otoka/krajBosan-skeKrupe/do1960.teBosanskaKrupado1965.).Kaoprofesorgimnazijedoživiojeozljedugovornihorganakojasenijemoglaizliječititejeotišaouinvalidskumirovi-nu1965.VraćaseuSuboticuiposvećujeproučavanjuknjiževneikulturnepovijestibunjevačkihHrvata,a1970.-71.aktivnosu-djelujeurješavanjuhrvatskoganacionalno-gapitanjauVojvodini.Svojimpartijskimreferatomrazobličiojevelikosrpskiprilazbunjevačkomupitanju,kojijezastupaoAl-baM.Kuntić,zbogčegajenakonslomaHrvatskogaproljećapodrugiputisključenizSKJ1972.teuklonjenizjavnogaživota,uzzabranujavnogadjelovanjaiobjavljiva-njaucijelojJugoslaviji–nijemogaoobja-vljivatičlankeunovinamaičasopisimanitiknjige.SličnokaoivelikbrojžrtavatogadobauSubotici,zbogegzistencijalneipoli-tičkeugroženostitrajnonapuštarodnikrajtese1976.preseliouHrvatsku–živipovu-
čeno,najprijeuPopovićimauKonavlima,aod1986.dosmrtiuHodiljukrajStona.
PrvirezultatinjegovaradanahrvatskojknjiževnojbaštiniuugarskomPodunavljubilisugrađa,studije,polemike,eseji,bi-ografijeiprikaziobjavljeniprijesvegausubotičkojRu ko ve ti1968.-71.,ukojimaje,osimknjiževnihtemaizpreporodnogaiju-goslavenskarazdoblja,kritičkiprogovorioionizuegzistencijalnihpitanjaizprošlostiisuvremenostibačkihHrvata.TakojeuRu ko ve tipubliciraograđuizpreporodno-garazdobljajužnougarskihHrvata(»Svje-dočanstvoomocijikanonikaAntunovića;AmbrozijeBozaŠarčević:Bunjevačkastvar«;»Pouzdanicag.kanonikuIvanuAntunovićuodsubotičkeomladine«(5-6/1970);objavioulomakizsvojestudijeoBunjevačkimišokačkimnovinama(9-10/1970);ueseju»Kritičkariječuborbizaafirmacijustvaralaštva«(9-10/1971)plediraza»najmoćnijeoružjekulturnogprogresa–beskompromisnujavnupolemikuineod-stupnukritiku«teanalizirarazvojpolemi-keodIvanaAntunovićadosuvremenogadoba,upozoravajućipritomdasuuvrije-meAustro-Ugarske»mađarskiadonekleisrpskipolitičariutovrijemebilisuglasnionacionalnojpripadnostiBunjevacaiŠo-kacatj.dasu‘katoličkiSrbi‘iakosusvidobroznalidajenacionalnipreporodjav-noutemeljennailirsko-hrvatskojtradiciji«,zatimda»iporedpotvrđenihoslobodilač-kihtežnjihrvatskognarodauvrijemevla-davinevelikomađarskogekspanzionizmasituacijaizmeđudvaratanijebilaništapovoljnijajerjebunjevačko-šokačkipukbiopodnesmanjenimpolitičkimpritiskom
GezaKikić
KIKIĆ
154
velikosrpskihmonarhista«tedahrvatskiisrpskifiloloziileksikolozizanemaru-juregionalneijezičneosobenostibačkihHrvata;ukritičkomprikazuknjigeAlbeKuntićaPočeciborbezapreporodbačkihBu nje va ca(Beograd,1969.),međuostalim,jezaključiokakoje»pisacdotemjerepro-blemparadoksalnozamagliodajeneod-ložnopotrebnonapisatinovuknjigupodnaslovom’IstinaobunjevačkimHrvatimainjihovompreporodu’«(»Opseudoznan-stvenompristupubunjevačkimHrvatimainjihovompreporodu«,3-4/1970);pritomenijeoklijevaoniukazatinapropusteknjigeKnjiževnostbačkihHrvata(Zagreb,1971.)odAnteSekulića(»Domašajiipromaša-jiknjiževnehrestomatijebačkihHrvata«,5-6/1970),prijesvegazanemarivanjesvje-tovneinteligencijeiknjiževnosti;njegovprikaz»LirskiprvijenacLazaraStipića«(7-8/1970)zapravojeesejopočecimalju-bavnepoezijeubačkihHrvata;pisaojeoLazaruStipiću(7-8/1970)iJakovuOrčiću(7-8/1971);argumentiranojeopovrgavaoodbacivanjevrijednostiepigramaPavlaBačića(3-4/1970),karikiranjepjesništvaLazaraStipića(7-8/1970)inegiranjeknji-ževnevrijednostidjelâIvanaAntunovića,MijeMandićaiBalintaVujkova(5-6/1970)idr.Svojekritikeiesejeobjavljivaojevi-šejugoslavenskihlistovaičasopisa(Od jek, Sarajevo,20/1972;Re vi ja,Osijek,6/1972,itd.).AntologijapoezijebunjevačkihHrvata i
AntologijaprozebunjevačkihHrvata,kojejeobjavilaMaticahrvatska1971.,sintetskisurezultatnjegovihvišegodišnjihistraži-vanjaiprvisureprezentativni(antologij-ski)izboriizknjiževnostibačkihHrvata.Unjimajekritičkivrednovaoistručnopred-stavionajvišedometepoetskogaiproznogastvaralaštvabačkihBunjevacaodsamihpočetakapadodrugepolovineXX.st.:odonekojajepostojalaunarodu–usmeneknjiževnostiiodonekojajeuspostavljenapotkrajXVII.st.međufranjevcimaBosneSrebrenepadoknjiževnostiangažiranihljevičarakojajeobjavljivananakonDru-gogasvjetskogarata.Timejepridoniousustavljivanju,vrednovanjuikritičkomu
promišljanjuknjiževnostibunjevačkihHr-vatatejedonioinjezinuprvuozbiljnijuvalorizaciju.
Strukturajeobijuknjigaslična:napo-četkusupriređivačeveuvodneknjižev-no-povijesnestudije,zatimslijedikratkiknjiževno-kritičkiprikaz,uznavođenjeosnovnihbio-bibliografskihpodatakaza-stupljenogaautora,anakrajujereprezen-tativniizboriznjegovaopusa.Antologijapjesništvaobuhvaćaizborizbunjevačkenarodnepoezijetepjesništva34pjesnika,aantologijuprozečiniodabiroddvadese-takbunjevačkihnarodnihpripovijedakateizborizstvaralaštva31prozaika.PritomejeKikićizvršioiperiodizacijuknjiževnostibunjevačkihHrvata:pjesništvojepriređe-noučetiricjeline(»Kačićevimstazama«nazivjezaXVIII.st.;»Kolobunjevačkihpreporoditelja«odnosisenaautorekojisudjelovalipotkrajXIX.ipočetkomXX.st.;razdobljeizmeđudvajusvjetskihratovanazvanoje»Svjedočanstvoborbeinada-nja«;»Nebomnovihmaštanja«pokrivapjesništvonakonDrugogasvjetskogarata),aprozautri(»Svijetlimstranicamaprepo-rodneknjiževnosti«nazivjezarazdobljeod1870-ihdoPrvogasvjetskogarata;»Isti-neiporukeominulimdanima«obuhvaćavrijemeizmeđudvajusvjetskihratova;»Nastazamanovihtraganja«razdobljejenakonDrugogasvjetskogarata).
Slom»hrvatskogaproljeća«1971.re-zultiraojeionemogućivanjemobjavljiva-njajošdvakapitalnaKikićevadjela:tiska-njepredanogarukopisaAn to lo gi ja ese ja i kritikebunjevačkihHrvatazabranjenojeuNakladnomzavoduMaticehrvatske1971.,acjelokupnanakladaprvogaodukupnopetsvezakaZbor ni ka do ku me na ta o preporodubunjevačkihHrvata,kojijetiskaoGrafičkizavodPa no ni ja u Su bo ti ci 1971. dotacijomodpokrajinskihtijela,uništenajeuvrijemepartijskogasastankanavrhuuKarađorđevu.PremaKikićevimriječi-ma,razlogjeuništenjatoštoje»prviputdovedenaupitanjestopedesetgodišnjapro-tuhrvatskatradicijaiasimilatorskapolitikaMaticesrpskekaoičitavniznjenihproiz-voljnihkompromitirajućihkrivotvorina.«
KI SEL NA
155
Unatočteškoćamakojesugapratilekrozcijeliživot,ameđuostalim,samojetrigodinepredavaouškolamakojesupre-težitopohađalabunjevačkohrvatskadjeca,biojemeđuprvimakojijecjelovitoikri-tičkiiščitaocjelokupnuknjiževnubaštinuHrvatanaistokuhrvatskogaetničkogapodručja.Razdobljeukojemjeintenziv-noproučavaokulturnuiknjiževnupovijestbunjevačkihHrvatapodudaralosesvalomdemokratizacijeujugoslavenskomdruštvutesurezultatinjegovihvišeodpoladese-tljećadugihistraživanja,osobitoesejiikri-tike,aliiantologičarskirad,vrhunacono-dobnogaznanstvenogadjelovanjabačkihHrvata.OninesvjedočesamooKikićevuodličnompoznavanjukulturnepovijestiitemeljnihidentitetskihpitanjabunjevačkihHrvatanegoionjegovojiznimnojerudiciji–imaojeosobnubibliotekuodoko40.000naslova.Iakonjegovirezultatisastručnestranenikadanisuopovrgnuti,političkimodlukamaizabranomobjavljivanjanjegovjeradradikalnozaustavljentemujeone-mogućenodaljnjedjelovanjenakulturnomplanu.
PokopanjeuStonu.
Izvor:Sažetakživotopisa,Obiteljskaarhiva.
Djela:AntologijapoezijebunjevačkihHrvata,Za-greb,1971;AntologijaprozebunjevačkihHrvata, Zagreb,1971.
Lit.:J.Vrkić,Tamnikuthrvatskeknjiževnosti,Kri ti ka,19/1971,Zagreb;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;A.Sekulić,KnjiževnostpodunavskihHrvatauXX.stoljeću,Zagreb,1996;J.Basch[M.Miković],Prvisuvremeniantologičarpodu-navskihHrvata,Kla sje na ših rav ni,3-4/2002,Su-botica;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009;Hrvatskaknjiževnaenciklopedija,2,Za-greb,2010;T.Žigmanov,40godinaodprvihan-tologijadijelaknjiževnostibunjevačkihHrvata,Vi je nac,464-465,Zagreb,15.XII.2011;Lek si kon hrvatskihknjiževnihkritičara,Zagreb–Đakovo,2012.
T.Žigmanov
KIKIĆ-BAČLIJA,Marija(Bačlija-Ki-kić,Kikić,Bačlija,Maja)(NoviSad,19.VII.1931.–Subotica,13.VII.2007.),ama-terskaslikarica,pjesnikinja.KćijeMarkaBačlijeiKaroline,rođ.Poljaković.Osnov-nuškolupohađalajeurodnomegradui
SlavonskomeBrodu,gdjejeobiteljprebje-glazavrijememadžarskevlasti,agimna-zijuuSubotici.UpisalajestudijslikarstvauBeogradu,aligajenakonsmrtiocamo-ralaprekinutizbogmaterijalnihrazloga.Doumirovljenjaradilajekaoreferenticau IMK 29.novembarikorespodent,lek-toriprevoditeljsmadžarskogutiskarskompoduzećuMi ner va.
Kaoslikarica,bilajeangažirananade-koriranjupanoaipozornicazažetelačkesvečanostiDužijancauSubotici1968.-72.MeđuosnivačimajeHKUD-aBunjevačko ko loizSubotice(1970.).NakonslomaHrvatskogaproljećabilajediskreditiranaišikanirananaradnommjestuodstranepartijskihisindikalnihčelnika.
Sklonostpremalikovnomizražavanjupokazivalajejošzavrijemegimnazijsko-gaškolovanja,kadjujezapazioprof.ImreSáfrány,podčijimsenadzoromeducira-la.OdosnutkaHKUD-aBunjevačkokolo do1972.bilajeaktivnačlanicaLikovnogaodjela.Tihjegodinasudjelovalanavišekolektivnihizložabatenadesecimalikov-nihkolonijaDruštva.Zasobomjeostavilastotinjakslikaicrteža.IzradilajeportretebiskupaMatijeZvekanovića,kojegajeda-rovalaBunjevačkojmatici,teBlaškaRajića,kojijezavršiouprivatnojkolekcijianonim-nogakolekcionara.
Kaočlanicaliterarnesekcijedruštva,nastupalajenavišeknjiževnihvečeriuSubotici,SlavonskomBrodu,Zagrebu,Đa-kovu,Osijekuidr.PjesmejeobjavljivalauRu ko ve ti(7-8/1970,3-4/1971),SubotičkojDa ni ci (1984.), Zvo ni ku(1/2000),Kla sju na ših rav ni (5-6/2002)idrugdje.Urukopi-sujeostavilaoko200pjesamautrizbirke.BilajeičlanicasubotičkogaKatedralnogazboraAlbeVidaković.
PokopanajenaSenćanskomgrobljuuobiteljskojgrobnici.
G.Bačlija
KI SEL NA,kiselomlijeko,omiljenojeloubačkihHrvata.Spravljasetakoštosemli-jekoskuhatemuse,kadsemaloohladi,dodakvasaczakiselnu.Nakontogadobroseprekrije(utr pa)udekuilibunduiostavi
KI SEL NA
156
daseohladi.Kvasaczakiselnuposebnosečuvaoumanjimposudama,tzv.ćupicama.Spravljalaseugotovosvakojsalašarskojobitelji,kakoodkravljegatakoiodkozjegaiovčjegamlijeka.Najboljomsesmatralakiselnaodovčjegamlijekajerjemasnaigusta.Bilajegotovosvakodnevnonasto-lu,ajelasezaručak(tj.doručak)ivečeru.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KI SE LJAK (lat. Ai lant hus al tis si ma Mill.),upodunavskihHrvatanazivzapa-jasen,do30mvisokoibrzorastućedrvo.PripadaporodiciSi ma ru ba ce ae,roduAilant hus.Imakrhkeidebeleizbojkesveli-komismeđomsrčikom.Korajedebladugoglatka,bjelkastoišarana.Lišćemujenaiz-mjenično,neparnoperasto,do1mdugos13-41listićaneugodnamirisa,jajolikodu-guljastihido12cmdugačkih,nabazis1-4tupazupca,nakojimasužlijezde,ujesenpoprimajujarkocrvenuboju.Cvjetovisuraznospolni,u25cmdugim,uspravnimivršnimmetlicama,3-4mmdugi,zelenka-stožuti,neugodnamirisa,obilujunekta-rom.Prašnikajeumuškimcvjetovimapo10,auženskimamanjeisterilnisu.Plodjeduguljast,4-5cmdug,1cmširok,goreidoljeokriljen,sasjemenomusredini,avrhgornjegakrilaspiralnojezavrnut.Supkesuobrnutojajolike,aprvisulistoviparniidubokotrolapi.
PodrijetlomjeizKine,uEuropu(Lon-don)doniogaje1751.francuskiisusovacPierreNicholasleCherond’Incarvillekakobioslužiokaohranazauzgojsvilenebu-be.NakonnekolikogodinasadiseuParizukaoukrasnabiljkaudrvorede.Međutim,kakobrzoraste(svakegodine,počevšiodpetegodine,obilatorađasjemenom,kojaselakoraznosivjetrom),nemaprirodnihneprijatelja(listoviimajujakmirisine-ugodanokus,kojipotječeodtaninskihmaterijateodbijaživotinjekojesehranebiljkama),malihjezahtjevazazemljiš-tem(podnosionečišćenazemljišta,plitkaikamenitazemljišta,pjeskovitazemljišta,zemljištaprekrivenaotpadombiloorgan-
skogabiloanorganskogaporijekla),odličnopodnosizračnaidrugaonečišćenja,otpo-ranjenajakvjetar,dugotrajnusušuinisketemperature,imajakuizdanačkusnagu,arazvijaijakkorijenskisustav,kojibrzoisnažnoprodireupodlogu,pričemuiodre-
zanidiokorijenaimasposobnostdatinovubiljku,tekakoimaizraženalelopatskiuči-naknadrugebiljke(izlučujeotrovailanton,kojizaustavljarastdrugihbiljaka),brzoseinekontroliranoproširiopocijelojEuropitedanaspredstavljaproblemkojiseteškorješava.ZbognavedenihkarakteristikakaodrvonijebioomiljennasalašimaiselimauBačkoj.
Utradicionalnojkineskojmediciniko-ristilisusesvidijelovi(list,koraikorijen)zamentalneikožnebolestitećelavost,dokseusuvremenojkineskojmedicinikoradr-vetakoristizaliječenjeraznihbolesti,kaoštosucrijevnaoboljenja,dizenterija,ma-larija,rak,epilepsija,čireviidr.Odlišćakiseljakaspravljaseinsekticid.
Sobziromnatodabrzorasteidaimafleksibilankorijen,pogodanjezasanacijuerozivnihibujičnihpodručja.Najčešćesekoristikaoceluloznoiogrjevnodrvo,arje-đeustolarijiigrađevinarstvu,jerseteškokala,prisušenjapucaiiskrivljujese,alisedobropoliratesuseuPodunavljudaščicekiseljakakoristilezaši mi to va nje,tj.ravna-njezidovanakonžbukanja.
Lit.:Šumarskipriručnik,1,Zagreb,1946;I.Opa-čić,Istraživanjasuhedestilacijepajasena,Šu marski list,9-10/1956,Zagreb; Šu mar ska en ci klo pe dija,1-3,Zagreb,1980-87;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subotica,1990.
V.Borkov
Kiseljak
KIŠ
157
KISS, Mária(Sombor,1935.),etnologinja.DiplomiralajenaFilozofskomfakultetuSveučilištaLorándEötvösuBudimpeš-ti,smjeretnologijaimuzeologija(1959.).GlavnijereferentZavodazanarodnupro-svjetu(madž.NépművelésiIntézet)od1960.,aspirantica(lat.candidatusscientia-rum)od1971.,znanstvenadjelatnicaEtno-loškeistraživačkeskupine(madž.Népraj-ziKutatóCsoport)Madžarskeakademijeznanostiod1974.Člankeistudijeobjavlju-jeumadžarskimisrbijanskimstrukovnimizdanjima.BilajeurednicaEtnografijeJužnihSlavenauMađarskoj1979.-85.Is-tražujeobičajnugrađuSrbauMadžarskojteostalihjužnoslavenskihnaroda.
Uskloputogaobjavilajeinekolikočla-nakaodznačenjazapodunavskeHrvate:»KoledarskatradicijauDušnoku(Mađar-ska)«(RadXXkongresaSavezaudruženjafolkloristaJugoslavijeuNovomSadu1973.go di ne,Beograd,1978.);»Izistorijeetno-grafskogistraživanjaSrbaiHrvatabudim-skeokolice«(EtnografijaJužnihSlavenauMađarskoj,5,Budimpešta,1982);»Interet-ničkevezemadžarskogobičaja’palázolás’«(EtnografijaJužnihSlavenauMađarskoj, 6,Budimpešta,1984);Délszlávszokásoka Du na mentén[ObičajijužnihSlavenauPo du na vlju],Budapest,1988;»ABajakör-nyékidélszlávok(bunyevácok)szokásfor-mái«[ObičajijužnihSlavena(Bunjevaca)uokoliciBaje],u:J.Barth(ur.),Dunatájitalálkozás:ABácsKiskunmegyeinemzetiségkutatókonferencia(Baja,1991.április27.)előadásai,Kecskemét,1992(Bácsország,10-12/2012,Szabadka)².
Lit.:Magyarnéprajzilexikon,3,Budapest,1980.Ž.Mandić
KIŠ,Zvonimir(Subotica,2.IV.1938.),li-ječnikspecijalisturolog.SinjeKolomanaiRuže,rođ.Matijević.OsnovnuisrednjuškoluzavršiojeuSubotici,anaMedicin-skomfakultetuuBeogradudiplomiraoje1963.IsprvaradiuzdravstvenojstaniciuTavankutu.Kadajenakirurškomodjelusubotičkebolnice1965.osnovanodsjekzaurologiju(vodiogajedr.AndrijaRomić),
dobiojespecijalizaciju,kojujeobavionaUrološkojkliniciMedicinskogafakultetauBeogradu1969.-73.Nakonotvorenjapo-sebnogaodjelazaurologijusodsjekomzakemodijalizu1971./72.upućenjeuRijeku,tadanajvećiCentarzakroničnidijalizniprogramuJugoslaviji,sustaljenimra-dominatransplantacijibubrega.Tijekom1975./76.usavršavaojeendoskopskuuro-logijuuSlovenjGradecu,poznatomcen-truzaedukacijuizdomeneendoskopskeoperativneurologije,anakonpovratkanaodjeljeuveoendoskopskeurološkepregle-de.Načelnikodjelaurologijebioje1983.-87.,aupravnikOOUR-aSlužbezakirurškebolestiireanimacijuMedicinskogacentrauSubotici1987.-89.Utomrazdobljuzavr-šiojeposlijediplomskistudijizurologijenaKlinicizaurologijuMedicinskogafa-kultetauZagrebu.God.1989.izabranjezadirektoraMedicinskoga,a1992.Zdrav-stvenogacentrauSubotici.Uvrijemenje-govarukovođenjarekonstruiranesudvora-neoperacijskogablokaizgradaDispanzerazamajkuidijete,otvorenjeDispanzerzaneuropsihijatrijusasavjetovalištem,zgra-danekadašnjegaOdjelazaplućnebolestiituberkulozuadaptiranajezapotrebebol-ničkeknjižniceibolničkearhive,započetisupregovoriokupnjiskeneraisuvreme-neopremezaodjelradiologijeioperacij-skiblok.Podniojeostavkunapoložajdi-rektora1992.,alirješenjemMinistarstvazdravljaSrbijeponovnojepostavljennatufunkciju1996.Umirovinijeod2001.
SudjelovaojesastručnimradovimanaIII.iVI.kongresuurologaJugoslavije,XII.kongresukirurgaJugoslavije,XX.jugo-slavenskomsastankuzanuklearnumedi-cinuidr.Kaoautorilisuautorobjavljivaojeustručnojliteraturi(Me di cin ski pre gled, 3-4/1991,idr.).Biojepredsjedniksubotič-kepodružniceDruštvaliječnikaVojvodine.Zvanjeprimariusadobioje1989.
God.1969.potpisaojepristupnicuzačlanstvouogrankuMaticehrvatskeuSubotici,a1970.biojejedanosnivačaHKUD-aBunjevačkokolo u Su bo ti ci.
Izvor:ArhivskipodaciOpćebolniceuSubotici.
KIŠ
158
Lit.:E.Libman,Le kar ska druš tva u Su bo ti ci 18802005,Subotica,2005;E.Libman,Me di cinskabibliografijaSubotice18282005, Su bo ti ca, 2008.
E.Libman
KLAIĆ,Vjekoslav(Garčin,Slavonija,21.VI.1849.–Zagreb,1.VII.1928.),povje-sničar,muzikolog,književnik.DjedFer-dinandiotacFranjo,učitelj,doseljenisuizGradiškekrajiškepukovnije,amajkaTekla,rođ.Jung,NjemicajeizPetrovara-dina.Uranojmladostiodgajanjeunjemač-komduhuijeziku.Osnovnuškolu,realkuigimnazijupolaziojeuVaraždinu,kamomujeotacpremješten1852.,aprivatnojeučiolatinskijezik.UZagrebujeučeniknadbiskupskogaorfanotrofija1861.-63.isjemeništaracuklasičnojgimnaziji,ko-jujezavršio1865.Surađivaojeuzavod-skomlistuSmi lje i ko vi lje,usjemeništujeod1864.vodiogudačkikvartet,uNa rodnomilirskomskladnoglasjadružtvu(od1868.:Vi je nac),ukojemjesviraoviolinu,od1866.ravnaojeorkestromkojijetego-dinepraizveonjegovuuvertiruPo sljed nja na da.Studijteologijenapustioje1867.tejepostaonamjesniučiteljuvaraždinskojgimnaziji,gdjejepoučavaonjemačkiihr-vatskijeziktezemljopis,povijestiglazbudo1869.Kaovladinstipendistodlazistu-diratipovijestizemljopisuBeč,gdjejeudruštvuhrvatskihstudenataVe le bitpostaooduševljenipobornikhrvatstvaipravaštva.Utjecajnanjegovodabirstudijaimalisugeografiprofesoruvaraždinskojgimna-zijiPetarMatkovićteprofesorpovijestiuzagrebačkojgimnazijiFranjoKořínek.Stu-dijzavršava1872.,nonepolažerigorozenabečkomsveučilištu.Nakonpoloženogaprofesorskogaispita1873.imenovanjesu-plentomuzagrebačkojgimnaziji.Politič-kijepripadaoStranciprava;uređivaojepravaškiknjiževnitjednikHr vat ska li pa 1875.,ukojemjeobjavljivaosvojepovije-snepriloge.Listjebioidealanzapopulari-zacijuznanstvenihrezultatajersugačitališiridruštvenislojevi.SuplentomhrvatskepovijestinaMudroslovnomfakultetuime-novanje1878.,nakonsmrtiMatijeMesi-ća,prvogarektoraSveučilištaiprofesora
naKatedrizahrvatskupovijest.Iakonijeimaonaslovdoktora,prevaguuodnosunakonkurentaTadijuSmičiklasadonijelisumuobjavljenipovijesniradovi.Smičiklas,naime,utovrijemenijeobjavljivaopovi-jesneradove,negosebavioknjiževnošću.SljedećetrigodinepredavaojekolegijeizhrvatskepovijestiodXII.doXIX.st.tepovijestBosneusrednjemvijeku.NakonraspisanogaotvorenoganatječajaiizboraSmičiklasanamjestoprofesora1882.vra-tioseugimnaziju,preuzeojeuredništvoVi en ca1882.-89.ivodioorkestaruHr vatskom so ko lu1882.-91.TijekomnjegovavođenjaVi en calistje,međuostalim,ob-javljivaoivijestiougarskimBunjevcimaiŠokcima.Baviosetadaisakupljanjemna-rodnihpjesamainapjeva.SVjenceslavomNovakompokrenuojeiuređivaomjeseč-nikGu sle,kojije1892.izlaziokaočaso-pis»zasvjetovnuicrkvenuglasbu«.JedanjeodnajzaslužnijihzaosnivanjekatedrezageografijunaMudroslovnomfakultetu,nakojojjekaoprivatnidocentpredavao1884.-93.PotporomIsidoraKršnjavoga,ministrabogoštovljainastave,vratiosenaFakultet1893.kaoprofesornanovoosnova-nojkatedriopćepovijesti,aistejegodine,naprijedlogFranjeRačkoga,primljenzadopisnogačlanaJAZU-a.Pravimčlanompostaoje1896.naprijedlogTadijeSmiči-klasa.RektorZagrebačkogasveučilištabioje1902.-03.,a1905.odbiojepreuzetika-tedruhrvatskepovijestipredloživšinatomjestoFerduŠišića.Unastojanjudazavršisintezupovijestihrvatskoganaroda,kadnijedobiodopustzbognesporazuma,aliizbogneslaganjaspolitikomvladajućeHr-vatsko-srpskekoalicije,zatražiojeidobioumirovljenje1906.Reaktiviranje1908.namjesturedovitogaprofesoranaKatedrizaopćupovijest.Unatočnesporazumusvla-stimainastojanjimaministaradagasepri-jevremenaumirovi,predavaojedo1922.KarlovosveučilišteuPragudodijelilomuje1922.počasnidoktoratzaprinospovije-snojznanosti,aČeškaakademijaznanostiizabralagajezadopisnogačlana.
Počeojeobjavljivatijoštijekomstudija1870.Napisaojeiobjaviovelikbrojpovi-jesnih,geografskih,književnihiglazbenih
KIŠ
KLAIĆ
159
djela,okostotinumanjihstudijaiprilogauperiodicitevišeznanstveno-popularnihčlanakaukulturno-prosvjetnimiknjižev-nimčasopisima,tjednomidnevnomtisku.NajopsežnijedjeloPo vi jest Hr va ta od najstarijihvremenadosvršetkaXIX.stoljeća (1-6,Zagreb,1899.-1922.)ostalojenedovr-šenojersudogađajiobrađenido1608.Na-pisaojeprvukritičkusintezusrednjovje-kovnebosanskepovijesti(Po vi est Bo sne do pro pa sti kra ljev stva,Zagreb,1882.),kojujeIvanBojničić,osimnanjemački(Leip-zig,1885.)preveoinamadžarski(Boszniatörténetealegrégibbkortólakirályságbukásáig,Nagy-Becskerek,1890.).Kaopo-vjesničarutjecaojenaondašnjeknjiževni-ke–nekiodnjih(FranjoMarković,EugenKumičić)služilisusenjegovimdjelimakaoizvoromzasvojeromane.Pozornostjepridavao,osimtradicionalnojpolitič-koj,ikulturnoj,crkvenojtegospodarskojpovijesti,povijesnojtopografiji,biografiji,arhontologijiigenealogiji.Paziojenadruš-tvenuširinupovijesnihtijekova,nesvodlji-vihnauskopolitičkudimenziju,tejebioidejnoblizakosnovnimnazorimatadašnjenjemačkeerudicijsko-genetičkehistorio-grafije,zbogčegajesnažnoutjecaonaraz-vojnacionalnesvijestiihrvatskepovijesneznanosti.Istraživačkukarijeruzapočeojebavećiseranimhrvatskimsrednjovjeko-vljem,poslijeseposvetioobraditemaizkasnogasrednjegairanoganovogavijeka,štosumunajvrjednijiprinosi,anakonto-gaznanstveniinteresjeproširionatemeizhrvatskepovijestidoXIX.st.»Vječitona-vođenjecitata«isprvajesmatraosuvišniminepotrebnimopterećenjemzačitatelja,alijeunajboljimdijelovimanjegovesin-tezepovijestiHrvatadetaljnoprepričavaoprimarneizvore,gradećinjihovimodabi-romipovezivanjem»historijskenizove«ili»glavnesmjerove«povijesnogarazvo-ja.Uobranigledištačestojepolemiziraosmadžarskimisrpskimpovjesničarima.Odlučnojeistupaonesamoprotivsrpskeromantičarskeškole–jediniseodono-dobnihhrvatskihpovjesničaradosljednoodupiraovelikosrpskiminterpretacijamahrvatskeisrpskepovijesti–negoiprotiv
ozbiljnihsrpskihistraživača(npr.StojanaNovakovića)teideološkijugoslavenskiori-jentiranehistoriografije.Njegovabrojnairaznovrsnadjelačinebogatorazdobljeupočecimamodernehrvatskehistoriografije.
OBunjevcimaiŠokcimapisaojeuantropogeografskomdjeluOpiszemaljau ko jih obi ta va ju Hr va ti (sv.3,Zagreb,1883.,str.197-205),gdjejedoniopodatkeonjihovojprostornojzastupljenosti,broju,nošnji,običajimaigospodarenju,prenijevšinajzastupljenijemišljenjenjegovavremenadasuBunjevcinajvjerojatnijepodrijetlomizHercegovineidaimjeimeizvedenoodrijekeBune.JedanjeodrijetkihautoratogadobakojipovezujebačkeBunjevcesostalimbunjevačkimskupinama:»Vriednojemedjutimiztaknuti,daBunjevacanemasamouBačkoj,negotakodjeruzapadnojUgarskoj,poimenceužupanijiBaranjskoj
(pečuvskojbiskupiji),zatimuSlavoniji(užupanijiVirovitičkojiPožežkoj),napokoniuHrvatskoj(uLici).SvioviBunjevcigovoreistimnarječjem(štokavskimikav-skogaizgovora),imadujednakegotovoobičajeinošnju«.PoslijegajeglasiloSrp-skesamostalnestrankeSr bo bran(br.14.i15/1889)napalokaoplagijatorailopova,navodećidijeloveraspraveLazeKneževića»OBunjevcima«(Le to pis Ma ti ce srp ske, 1881.),iakojetobilapopularno-znanstve-nakompilacijaukojojnijenavodioizvo-reinformacija.Naoptužbekojesuimale
V.Klaić,Opiszemaljaukojih obitavaju Hrvati,Zagreb,1881.
KLAIĆ
160
zaciljdiskreditiratigakaoznanstvenikaodgovoriojeoštrouObzoru(br.94/1889)dodavšidajezaopisBunjevacaupotrijebiojošidjeloIvanaAntunovića.Srpskitisakmunijebiosklon;čestosuzagrebačkiSrbo bran,novosadskiJa vor,zemunskoNo vo vre meidr.naizmjeničnoilisložnonapada-linjegovadjela.PredmetraspravabilasuspornapodručjaHrvataiSrbateime,jezikikulturanarodanatimpodručjima.
Djela:Potpunijabibliografijau:M.Karbić,Bio-grafijaibibliografijaVjekoslavaKlaića,u:Vje koslavKlaić:Životidjelo:ZbornikradovasaznanstvenogskupaoživotuidjeluVjekoslavaKlaićaupovodu150.obljetnicerođenjai70.obljetnicesmrti1849.–1928.–1998.–1999,održanog6.i7.studenog1998.uSlavonskomBroduiGarčinu, Zagreb–SlavonskiBrod,2000.
Lit.:D.Pavličević,OmetodološkimnazorimaVjekoslavaKlaića,Historijskizbornik,41/1988,Zagreb;VjekoslavKlaić:Životidjelo:ZbornikradovasaznanstvenogskupaoživotuidjeluVjekoslavaKlaićaupovodu150.obljetnicerođenjai70.obljetnicesmrti1849.–1928.–1998.–1999,održanog6.i7.studenog1998.uSlavonskomBroduiGarčinu,Zagreb–SlavonskiBrod,2000;Hrvat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
M.Bara
KLARSKI,Josip(Tavankut,16.X.1927.–Subotica,5.X.1997.),novinar,književnik.UsiromašnojobiteljinadničaraFranjeiAne,rođ.Gurinović,biojejednoodosmerodje-ce.Urodnomjemjestuzavršiopučkuškolu,nakončegapomažeroditeljimauizdržava-njuobiteljiradećifizičkeposlovekaoslugainadničar.Sa17godinapriključiosepokretuotpora–ujesen1944.stupauIII.bačko-ba-ranjskipartizanskiodredtekaoboracVIII.vojvođanskeudarnebrigadesudjelujedokrajaratauborbamauHrvatskoj,Slovenijii,nakraju,Austriji.NaslužbiuJugosla-venskojarmijiostajedo1949.tenastavljaškolovanje.UtavankutskomNarodnomod-boruradi1949.-53.,zatimkaoslužbenikuGradskojknjižniciuSubotici1953.-61.Kaonovinarod1950.vanjskijesuradniktjed-nikaHrvatskariječ,a1961.zapošljavaseuNIP Subotičkenovine,gdjejeuistoimenomtjednikunovinar,apočetkom1970-ihpo-moćnikglavnogaurednika.Utjecaojenageneracijemladihsubotičkihnovinara,a
pričemuseističunjegovinapisiizpovije-stiradničkogapokretauSuboticiiokolicitereportaže.Višuškoludruštveno-politič-kihznanostiuNovomSaduzavršioje1965.
Jedanjeodosnivačasubotičkogača-sopisRu ko vet idugogodišnjičlannjegovauredništva(1955.-70.,1972.-83.).Uknji-ževnostisejavljaspripovijetkama(Hrvatskariječ,1952.),atojknjiževnojvrstipripadainajvećibrojnjegovihtekstova.
Najvećibrojknjiževnihprilogaobjaviojeu zavičajnojperiodici(Ru ko vet,1955.-69.,1972.,1974.-75.,1977.-78.,1980.-81.,1985.,1987.-88.,1990.,1995.),nosurađujejošiuosječkojRe vi ji(1972.),somborskimDo meti ma (1975.)izrenjaninskojUlaznici (1976.) tekroniciradničkogapokretaCvet slo bo de (Subotica,1980.).Autorjevišeod60pripo-vijedakainovela,kojesuobjavljeneupetzbirki:Dolazaknezvanih, Po koj ni kov brat, Hro ni ka pa kla (posvećenapoginulimbor-cimaOsmevojvođanskeudarnebrigade),Večnosttrenutka i Sunčevzrakukapisuze.
Pripovjednamujeprozatematskiod-ređenadvjemavelikimcjelinama:povije-sna(događajiizrataičovjekuratu)iizsuvremenogaživota(sudbinaljudi,čestoneobičnih,negonekako»iščašenih«iznormalnosti).Uratnimpripovijetkamadogađajiilikovi–sudioniciNOB-a,posverealističkiprikazivani,najčešćesupozitiv-nokonotirani(hrabrost,ustrajnost,podvizi,opravdanostžrtve…),anegativnekarakte-ristikerezerviranesuza»neprijatelje«(zlenamjere,tuđincinateritoriju,bahatostuponašanju,krvožednost…),čimejeproza
Josip Klarski
KLA SJE NA ŠIH RAV NI
161
poprimilaznačajkesocrealizma.Upripo-vijetkamadrugetematike,premdasusitu-iraneusuvremenost,višenedominirajusnažnirealističkiprosedeiunaraciji,negosenadomještajufikcionalnimiirealnimsastavnicama,kojesupomiješaneispri-tajenimhumorom,čimesevršiimplicitnakritikasocijalističkezbilje.Takveznačajkenjegoveprozeodređujugaikaomoderni-stičkogapripovjedača.Užlijebljenostpakuzavičajnekrajolike,lokalnatoponomasti-ka,bunjevačkaonomastikatemjesniikav-skigovorjunakaizravnijeganavezujunamjesnuhrvatskuknjiževnutradiciju.Vještjeuknjiževnojtvorbiosebujnihkarakteraglavnihlikova,kojičestodolazeusukobsasobomisasvojomokolinom,štoneri-jetkozavršavatragikomičnimsituacijamailiradnjama,nonekiputumjetničkinedo-voljnouvjerljivo.
UromanuTajniživotodbornika(1972.;pisan1958.-62.idjelomiceobjavljenuča-sopisuRu ko vet)radnja,takođersmještenausuvremenost,uvrijemekomunizma,pra-tičovjekasmarginekojijeslučajnoiza-branzaodbornikanarodnogaodboragrad-skeskupštineizčetvrtiupredgrađu.Tajdogađajdonosivelikepromjeneunjegovživotinjegovećeposljediceteškomoćira-zumjetiteovladati.Spletobičnihživotnihokolnosti,kojićesezbivatiodbornikuMa-tijiRajčiću,pokazivatćeljudskolicesoci-jalizma,anjihovatrivijalnostufunkcijijepropitivanjavrijednostikojevladajuusoci-jalističkomdruštvu.Posebnojezanimljivanarativnastrukturaromana–pisanajeizbudućnosnihperspektiva,štokodčitateljastvaradojamnestvarnosti.
Autorjeimemoarskekronikeradnič-kogaiantifašističkogapokretauTavan-kutuCr ve ni pe sak(1985.),štopredstavljaprviozbiljnijinapisizpovijestitogamjesta.UdramiDolazakStvoritelja (Ru ko vet,10-12/1995)razračunavasestotalitarizmom,kojiizlažeosudi.MonodramaIli ja Tro skot i nje go va di cajedinojenjegovodjelona-pisanonabunjevačkojikavici.PraizvedenajeuSubotici1998.(dramskasekcijaHKC»Bunjevačkokolo«)iobjavljenanakonau-torovesmrti(Kla sje na ših rav ni,5-6/2010).
BioječlanDruštvaknjiževnikaVoj-vodine.DobitnikjeListopadskenagradeSubotice(1975.).Prevođenjenamađarskiimakedonski.PotpisivaoseikaoKi i K.J,anadimakmujebioBalzac.PokopanjenaSenćanskomgrobljuuSubotici.DanasuTavankutuulicaukojojjerođennosinje-govoime.
Djela:Dolazaknezvanih,Subotica,1959;Po kojni kov brat,Kruševac,1965;Tajniživotodbornika, Subotica,1972;Hro ni ka pa kla,Subotica,1975;Sunčevzrakukapisuze,Subotica,1978;Večnosttre nut ka,Subotica,1978;Cr ve ni pe sak, Su bo ti ca, 1985.
Lit.:P.Šarčević,Od da nas do su tra : Ese ji i kri tike,Subotica,1962;G.Kikić,AntologijaprozebunjevačkihHrvata,Zagreb,1971;B.Krstić,ČovekivremeJosipaKlarskog,Ru ko vet3-4/1978,Su-botica;V.Sekelj,23kritike,NoviSad–Irig,1988;L.Merković,Bibliografijačasopisa»Rukovet«maj1955–april1990,Ru ko vet,5/1990,Subotica;A.Sekulić,KnjiževnostpodunavskihHrvatauXX.stoljeću,Zagreb,1996;Inmemoriam:JosipKlar-ski,Subotičkenovine,10.X.1997,Subotica;M.Miković,RomanuknjiževnostiHrvatauVojvo-dini,Književnarevija,3-4/2008,Osijek;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009.
T.Žigmanov
KLA SJE NA ŠIH RAV NI,književniča-sopis.1.PokrenutjeuSubotici1935.odstranekulturnihdjelatnikaipisacaanga-žiranihuSubotičkojmaticiiPučkojka-sinikakobiokupio»starijeimlađepisceVojvodine,kojiseosjećajuhrvatski«.Dorataimapodnaslov»vanpolitičkipovre-meničasopiszaknjiževnostikulturu«(odbr.4»nepolitički«).Nakladnikmujebila
Klasje naših ravni,br.5,Subotica,1938.
KLA SJE NA ŠIH RAV NI
162
PučkakasinaizSubotice,aizašlojepetbrojeva(podvabroja1935.i1936.tejedan1938.).TijekomrataizdajegaDruštvobač-kihHrvatauZagrebukao»časopisbačko-baranjskihHrvata:povremeničasopiszaistraživanjekulture,životaiobičajabač-ko-baranjskihHrvata«(ubr.1-2/1944.»zakulturu,književnost,životiobičajebačko-baranjskihHrvata«),aobjavljenasuukup-nočetiribrojautrigodišta(pojedanbroj1942.i1943.tedvobroj1944.).Imaojevišeurednika(AndrijaŠokčić1935.,IvanMala-gurski1936.,FranjoKujundžić1938.,Mar-koČović1942.-43.,MarinRadičev1944.),
nouvijekjasnuuređivačkuorijentacijusasnažnimkatoličkimpečatom.Glavnamujevodiljabilaafirmacijamjesnogahrvat-skogaknjiževnoga,znanstvenogaiuopćekulturnogastvaralaštva.Iakosemeđuratniiratnibrojevivodekaoistitečaj,razlikesuvidljivenesamounakladnikunegoiufizičkojveličiniiopsegučasopisa(dora-taformatA4,64stranice,osimbr.5s52stranice,dokjeratniformat24cmiopsega72,76i164stranica)tegrafičkomuređe-nju,adonekleiutematici,jersunabrojeveizdaneuZagrebuutjecaliiratnidogađaji.ČasopisjebiodobroprihvaćenodkulturneistručnejavnostiuHrvatskojbliskeKato-ličkojcrkvi.Preferiraojenacionalno-ro-mantičarskorazumijevanjeknjiževnostiipovijesti,anauređivačkikonceptutjecaojeihrvatskiklerizSubotice,prijesvegaLajčoBudanović,BlaškoRajićimladiIvanKujundžić.Broj4/1936biojetemat-
ski,posvećenvelebnojsubotičkojprosla-vi250.godišnjicedolaskajedneskupineBunjevacauBačku.MeđusuradnicimasubiliknjiževniciJosipAndrić,StjepanBar-tolović,StipoBešlin,MarkoČović,AnteJakšić,AleksaKokić,IvanMalagurskiTanar,MarinŠemudvaracidr.ManjimprilozimabilisuzastupljeniiautoriizHr-vatske:VinkoNikolić,IvanEsih,MiroslavStemmer,PetarGrgec,RudolfHorvatidr.JedanbrojsuradnikaKla sjanakonusposta-vesocijalističkogasustavaprestaojejavnodjelovati–nekisuotišliuemigraciju(npr.MarkoČović),drugisuosuđeninazatvor(npr.IvanKujundžić,AnteSekulić),aosta-lisuseuglavnompojavljivalisamoukru-govimaokoKatoličkecrkve(JosipAndrić,AnteJakšićidr.).
2.Novitečajobnovljenje1996.kaoprvihrvatskiknjiževničasopisuVojvo-dininakonDrugogasvjetskogarata.Nosipodnaslov»časopiszaknjiževnost,umjet-nostiznanost«,aod1996.do2001.joši»tromjesečničasopisBunjevačkematiceizSubotice«(nakonpromjenenjezinaimenaod1999.MaticehrvatskeSubotica).Me-đutim,dinamikaizlaženjabilajedrukči-ja:dvabrojagodišnje(1996.,1997.,1999.i2000.),jedanbroj(1998.)ijedandvobroj(2001.).NakladnikjenajprijeIzdavačkakućaHRID1996.-99.,zatim2000.-05.Ma-ticahrvatskaSubotica(od2007.kaoOgra-nakMaticehrvatskeuSubotici),kojagaod2006.izdajeusuklnadništvusNIUHrvatskariječizSubotice.Od2002.najprijesuizašlatrigodišnjadvobroja(2002.-04.),zatimčetiridvobroja(2005.),aod2006.jedvomjesečnik.GlavnisuuredniciBelaGa-brić(1996.-98.),ViktorijaGrunčić(1999.-2003.),od2004.zajednogauređujuLazarMerković,MilovanMiković,PetkoVojnićPurčariStipanStantić,premdagaod2002.neformalnouređujeLazarMerković,aod2006.MilovanMiković.
Zarazlikuodformata(A4)iopsegaodstotinjakstranica,kvalitetasadržajanovo-gatečajabilajenejednaka.Do2001.ured-ništvosenijeravnalostrožimestetskimiznanstvenimkriterijimapriobjavljivanjuradova,azbogneprofesionalnogaupra-
Klasje naših ravni,br.1/1942,Zagreb
KLA SJE NA ŠIH RAV NI
163
vljanjaiuređivanjateutjecajapolitičkogasegmentahrvatskezajednicenijeuspjelookupitinajvažnijeknjiževnike,znanstve-ni keipubliciste,negosuglavnisuradnicibilikulturnidjelatnicistarijegeneracije(JakovKopilović,IvoPrćićml.,ViktorijaGrunčić,BelaGabrić)ilipakstvarateljibli-skiDemokratskomsavezuHrvatauVojvo-dini(LidijaMolzer,MilivojPrćić,BrankoJegić)iKatoličkojcrkvi(svećeniciMarkoVukov,LazarNovaković,AndrijaKopilo-vić,LazarIvanKrmpotić,MarkoKljajićidr.).Nedovoljnastručnostuupravljačkimiuređivačkimprocesimarezultiralajeneza-dovoljavajućimvizualnimizgledomigra-fičkimrješenjima,slabomautoreprezenta-cijomhrvatskeknjiževnostiuVojvodiniteneučinkovitimplasmanominemogućnoš-ćudastvoričitateljskupubliku.
Nakonpromjeneuredništva2002.vi-dljivojeosnaženoobjavljivanjeknjiževnihprilogasvihvrsta,poglavitovećafirmira-nihautoraizsubotičkogaknjiževnogakru-ga(LazarMerković,PetkoVojnićPurčar,VojislavSekelj,MilivojPrćić,MilovanMiković,LazarFrancišković,RobertG.Tilly,ZvonkoSarićidr.),zatimknjižev-nikaizNovogSadaiSrijema(JasnaMel-vinger,StjepanBartoš,VladimirBošnjak,TomislavKetig)tePodunavlja(RužaSila-đev,IvanAndrašić),ačešćeseobjavljujuipublicističkiradovi(NacoZelić,AlojzijeStantić,AntonijaČotaidr.).Uznatnoma-njemomjeruzastupljenisuznanstvenira-dovioknjiževnim,povijesnim,društvenimifilozofijskimtemama(AnteSekulić,JasnaMelvinger,SanjaVulić,StevanMačković,SlavenBačić,TomislavŽigmanovidr.),anakon2006.krugsuradnikaizVojvodineznatnosesmanjiopasestjecaodojamdajepostajaomonopolzaodređenibrojknjižev-nikaipublicistagledeobjavljivanja.Izosta-jalojesustavnouključivanjemlađihautora,anedostajaojeipromišljenijipristupvalo-rizacijiknjiževnebaštineteaktualneknji-ževneprodukcije,unatočtomuštosuprvihnekolikogodinaodpromjeneuredničkogavijeća2002.književniprikaziikritikebiliredovitozastupljeni,štoviše,cijelitematskidijelovibilisuposvećenipojedinimstva-
rateljima(npr.BalintuVujkovu1-2/2003,1-2/2004,3-4/2005;MatijiPoljakoviću3-4/2004;LazaruMerkoviću11-12/2006;PetkuVojnićuPurčaru5-6/2004;MilivojuPrćiću1-2/2005).Unjimasusvestranijete-matizirananjihovaknjiževnadjela,među-tim,autorisunapisamahommjesnikolegepisciiutimnastojanjimagotovoposveizo-staju,izuzmelisejezikoslovkaSanjaVulić,relevantnijiknjiževniciiznanstveniciizHrvatskeiSrbije.
Od2002.redovitoseobjavljujuilikov-niprilozi(slike,crteži,fotografije,grafičkeilustracije,skulpture)hrvatskihlikovnihumjetnikaizVojvodineodstarijegeneraci-je(StipanKopilović,JelenaČović,GustavMatković,NestoOrčić,IvanJandrić,Ka-tarinaTonkovićMarijanski,CilikaDulićKasiba,JosipAgoSkenderović,AugustinJuriga,AnaBešlićidr.)doonihnajmlađih(LeaVidaković,SrđanMilodanović,DarkoVukovićidr.),uzkratkeprikazenjihovastvaralaštvaiživotopis,najčešćeizperaOlgeŠramiOlgeKovačevNinkov.
God.2009.časopis jedobionagraduMaticehrvatskeDušanLopašićzanajbo-ljeuređivanoknjiževnoglasilourazdoblju2007.-08.uizdanjuogranakaMaticehr-vatske.
Lit.:A.Sekulić,ListoviičasopisibačkihHrvataodIvanaAntunovićado1941.,Mi gra cij ske te me, 3/1990,Zagreb;M.Miković,Isprekidanikontinu-itetsubotičkihknjiževnihlistovaičasopisa,Ruko vet,7-8-9/1995,Subotica;A.Sekulić,KnjiževnostpodunavskihHrvatauXX.stoljeću,Zagreb,
Klasje naših ravni,br.3-4/2007,Subotica
KLA SJE NA ŠIH RAV NI
164
1996;Žig,66,67,Subotica,1997;Kla sje na ših rav ni,1-2/2002,Subotica;N.Zelić,Glasila–no-vinebačkihHrvata,Hrvatskiiseljeničkizbornik2004.,Zagreb,2003;V.Brešić,Čitanječasopisa : Uvodustudijhrvatskeknjiževneperiodike19.stoljeća,Zagreb,2005;D.Luić-Vudrag,Bunjevačkičasopis»Klasjenašihravni«(1935.–1944.)uoču-vanjuhrvatskogidentiteta,Kla sje na ših rav ni, 3-4/2008,Subotica;Hrvatskariječ, 324, Su bo ti ca, 22.V.2009;M.Miković,Ohrvatskimknjiževnimčasopisima»Bunjevačkokolo«,»Klasjenašihrav-ni«,»Njiva«i»Rukovet«,Kla sje na ših rav ni,11-12/2009,Subotica;J.Basch[M.Miković],Sadržajčasopisa»Klasjenašihravni«,1996.–2002.,Klasje na ših rav ni,7-8/2010,Subotica;J.Basch[M.Miković],Sadržajčasopisa»Klasjenašihravni«2002. – 2010., Kla sje na ših rav ni,9-10/2010,Su-botica;L.Merković,Bibliografija»Klasjanašihravni«povremenogvanpolitičkogčasopisazaknjiževnostikulturu1935.–1944.,Subotica,2010;Ž.Zelić,Književnakritikaustarimgodištima»Klasjanašihravni«,Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hrvatskeknjigeiriječi:Zbornikradovasaznanstvenihskupova2006.–2010.,Subotica,2011;T.Žigmanov,Izazovi,sabiranja,sumjeravanjaitumačenja:Studijeiogledioknjiškimiknjiževnimtemamahrvatskogaistočnogzagraničja,Pečuh,2012;T.Žigmanov,140godinaprodukcijeknji-ževnihikulturnihčasopisapodunavskihHrvata,X.Međunarodnikroatističkiznanstveniskup:Zbor nik ra do va,Pečuh,2012.
T.Žigmanov
KLAŠ NJA,dioamova,konjskeopreme.UBunjevacasezovejoši»kubura«.Izrađujeseodkožeuoblikuspljoštenecijevipro-mjera6–7cmiduljine30–40cm.Kroznjuseprovlačeštran ge,tj.užad,kojaseve-zujunaždrepčanik.Služikaoštitnikkakoužadkonjenebižuljalaporebrima.Svakiamimadvijeklašnje,kojeiduuzlijeviidesnikonjskibok.
RiječpostojiiudijalektimaDalmacije,dalmatinskogzaleđa,teBosneiHercegovi-ne,aliuznačenjutkaneprostirkeodvune(iligrubogsukna)teženskihdokoljenica.Nejasnejeetimologije,nopremaPetruSkoku,riječjenastalaukrštanjemdvijuosnova:latinizmacal cea(obuća)islaven-skogakorijena*hol-kojinijepotvrđenujužnoslavenskim,većsamousjevernosla-venskimjezicima.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad-Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;Dž.Jahić,Rječnikbosanskogjezika,Sarajevo,2012;Rječnik
Cetinskekrajine(http://usck.hr/);RječnikZagori-čana(www.zagoricani.com).
P.SkenderovićiN.Ušumović
KLEČKA(prasl.*klękati:klečati),pri-mitivnanapravazaograničavanjekretanjaživotinjama.UBunjevacaiŠokacanajčeš-ćesestavljalanapsekakonebipretjera-notjeralidrugeživotinjeudvorištutenakrmačekakočuvarimananjivamanebipobjegleuzasijaneoraniceilivisokeku-kuruze.Sastojalaseodogrlice,tj.lanca,čijajeduljinaovisilaovisiniživotinje,ipovećegadrvenogadijela,kojisevješaonadonjidiolancaičijesuveličinaitežinaovisileoveličiniživotinje.Ogrlicasesta-vljalaokovrataživotinji,adonjidiolancasdrvenimdijelomtrebaojebitineštoiznadzemljeiispredprednjihnogu.Timejesva-kodrukčijekretanjeodlaganogabiloote-žanojerbiživotinjeutrkunogamaudaraleudrvo,štoimjenanosilobol.Lanacjenasebiimaoidiokojijesprečavaodaseuvijekakoseživotinjanebiugušila.
Izvor:KazivanjeGrgeiDominikePiukovićizSu-bo ti ce.
L.CvijiniI.Piuković
KLE TVA,arhaičnagovornatvorevinakojomsezazivaibacananekogazlo.Bu-njevciiŠokcitradicionalnosureligioznikatolici,aliunjihovimobičajimaimaine-kršćanskihelemenata.Jedansuodnjihikletve,iakomnogisakupljačibunjevačko-gaišokačkogafolkloratvrdekakoupodu-navskihHrvatanisuraširene.
Kletvasetemeljinavjerovanjuuma-gijskumoćriječi,anastajeizzlenamjeresubjektakojijeizriče,najčešćeusrdžbipo-taknutojmržnjom,osvetom,nemoćiisl.,saželjomdasezlodogodionomukomusuupućene.Kletvailiproklinjanjeiska-zujesekadanetkonekomuučinikrivnjuilinanesenekozlo,naštogaoštećenipro-klinje,odnosnonaizvršiteljaizričekletvu,poželjevšimuzlo,nevolju,propast,tj.ba-civšiprokletstvonanjega.Čestopočinjuformulomda bog da,tojestdaBogdâ(datisedogodikakvozlo).TakvisuprimjerikletavauBunjevacaiŠokaca:Da bog da te
KLI NOV SKI
165
mojeočinevide,Dabogdatisesimezatrlo, Dabogdaseživnevratio, Dabogdatizmijaočipopila,Dabogdativranaočiiskljuvala, Dabogdasđavlomtikvesadio, Da bog da ti se da da pri vr to u gro bu, Da bog da ti se ru ka osu ši la, Da bog da cr ko, Da bog da ti zaliktribalo,Dabogdatijaupaliosviću, Da bog da te ve li ki frašt uva tio, Da bog da od ti no va ca ku pio štran gu, Da bog da le go pa ne us to, Da bog da pro sio, Da bog da jezikprigrizo,Dabogdaseodzlobesparušio, Da bog da suv kruv u mast uma ko, Da bog da sćoravimnovcedilio...UsantovačkihHr-vatazabilježenesuiovekletve:An drak ti od no na dno pa kla, Da ti snaš le sve ne vo lje, Datianđelčuvarzaspavanavik, Gu ja nek tiočeispije, Idi do bi sa, Idi u sto ne vo lja, Izilatibola, Koleraikuganektičestonavra tu, Leddatiusivpotuče, Mo ra ti dušu is ti ra la, Nektizemljatiloizbaci, Ni u gro bu mi ra ne imo, Od no ti ro ga (vrag) do dna pa klen sko ga, Pro kle ti bi li se dam koli na una trag i to li ko una prid, Rđatikostiizila, Si me da ti se osu ši lo – po tom stva ne imo, Škripanjmuugrlozapo, U og nju da sepržio, Viš ti ce ti sr ce pro bo le, Vo da ladna nek ti/vas no si…UBereguiMonoštoruŠokciizričuspecifičnekletve:Bo la ti po jila,Izilatiživina, Idi u mut no mor je, Vrag ti od nio, Idi do sto vra go va.
Ukršćanstvukletvajemoralniprekršaj–grijeh,nozanjunemapravnihsankcija.Takođerpostojimogućnostskidanjakle-tve,štousuštiniznačioprostitiizvršiteljupočinjenogrešnodjelo.
Izvor:PrivatnaarhivaŽivkaMandića.
Lit.:I.Prćić,Bunjevačkenarodnepisme, Su bo ti ca, 1939;I.Prćić,Bunjevačkenarodnepisme,Suboti-ca,1971;M.Peić,G.Bačlija,Na rod ne umo tvo ri ne bačkihBunjevaca,Subotica,1997;Općireligijskilek si kon,Zagreb,2002;Hr vat ska en ci klo pe di ja, 5, Zagreb,2003.
P.Skenderović,Z.Pelajić,Ž.Mandić
KLI NOVSKI,Pavle–Paja(Platičevo,Srijem,25.I.1894.–NoviŽednik,5.V.1977.),sudac,planinar,planinarskipisac.SinjeMijeiTerezije,rođ.Fontányi.Na-kongimnazijeuSrijemskojMitrovicira-diojeutvornicišibicauOsijeku.ZaPrvo-
gasvjetskogaratabiojevojnikuGalicijiisjevernojItaliji(1915.-18.).NaPravnomfakultetuuSuboticidiplomiraoje1924.Poslijejeslužbovaokaosudacporaznimvojvođanskimmjestima,aod1938.sudacjeApelacijskogsudauNovomSadu.Počet-komDrugogasvjetskogaratabiojenekovrijemeunjemačkomzarobljeništvu.Od1946.umirovinije,isprvauNovomSadu,azadnjihdesetakgodinaživotaproveojeuNovomŽedniku.PokopanjemjesnomgrobljuuNovomŽedniku.
PlaninaritijepočeokaogimnazijalacpoFruškojgori,aplaninejenaročitoza-voliokaovojnikuKarpatimaiAlpama.NakonPrvogasvjetskogarataupisaoseuSlovenskoplaninskodruštvo,jeruVojvo-dinitakvadruštvanijebilo,iredovitojeplaninariopoAlpama.MeđuosnivačimajeprvogaplaninarskogadruštvauVoj-vodiniFruš ka go rauNovomSadu1924.,čijejepodružniceposlijeosnivaouvojvo-đanskimmjestima,gdjejeradiokaosudac.PoslijeDrugogasvjetskogaratameđupo-kretačimajePokrajinskogaplaninarskogaodborazaVojvodinuiprvogaposlijerat-nogaplaninarskogadruštvaFruš ko gor ski ve nac1948.uNovomSadu,a1950.uistomgraduPlaninarskogadruštvapenzionera.
Vodiojeplaninarskepohode,logorovanjaitečaje.Pisaojeoplaninarstvuučasopi-suKrozplanine(1953.,Beograd)ibiltenuTurističkogadruštvaPopovica.Autorječlanka»RazvojplaninarstvauVojvodini«ualmanahuPla ni nar stvo Sr bi je(Beograd,1951.).
Pavle Klinovski
KLI NOV SKI
166
Lit.:M.Marković,PavleKlinovski:Povodomosamdesetegodineživota,Na še pla ni ne,1-2/1974,Zagreb; Inmemoriam,Hr vat ski pla ni nar, 7-8/1977,Zagreb;T.Andrejević,PajoKlinovski,Dnev nik,7.V.1977,NoviSad;M.Simić,Isto ri ja subotičkogPravnogfakulteta19201941,Beograd,1999.
Ž.Poljak
KLIS (klisanje),dječjamuškaigrauBu-njevaca.Zaigrujepotrebnajednalo pa ri ca (pa la, klišnjača),tj.štapdugjedanmetar.Izrađivaoseoddaske,kojasesjednestra-ne zatešeuokruglosa piš te,anadrugomkrajuuoblikulo pa ri ce.Potrebanjejošiklis,kojisepraviodtanjegaokruglogatvr-dogadrva,promjera3-4cmidužine15-30cm,zašiljennaobakraja.Možeseigratipojedinačnoiudvijejednakeskupine,apravilaserazlikujuponačinuizbacivanjakli saivrednovanjuudaraca.
Premajednomnačinu,nakonštosenazemljinačinikružnica,igračizskupinekojapočinjeigruuzimaklišnjačuujednuruku,aklisudruguteispustiklisiudarigaklišnjačom.Akogauletuuhvatiprotiv-ničkiigrač,skupinasemijenja,aakopadnenazemlju,protivničkigaigračbacastogmjestapremaklišnjači,kojujeigračnakonudarcaspustiounutarkružnice.Pogodilikli som klišnjaču,smjenjujeseskupina;akonepogodi,igračkojijeklišnjačomizbacioklisuzimaklišnjačuinjomeudarajedanodvrhovakli sa.Spretanudaracpošiljatuvrhuučinidaklisskočiidokseprevrćeuzraku,trebagaudarcemklišnjačeodbacitištodaljejersukoracinapovratkudokru-žnicebodovi.
Drugijenačinigredaseuzemljiis-kopaduguljastauskajamaširinelo pa ri ce, kojajenakrajevimaplića,ausredinidu-bokaoko6-7cm.Slijeveisdesnestranejamepovučeseravnacrtapodpravimku-tomnapravacjameudužiniodpokorakasasvakestrane.Igrapočinjekadigračkojiizvodipočetniudaracnamjestiklisprekojameokonjezinesredineilo pa ri com ba ci klis uzrak.Protivničkiigračipokušavajugauhvatitiiakouspiju,skupinesemijenja-ju,zbogčegaseklisnastojibacitištodalje.Akoklis nijeuhvaćen,igračkojijeizveo
početniudaracstavljasvojulo pa ri cuprekojamepopovučenojcrti,aigračizprotiv-ničkeskupine,kojijebionajbližemjestugdjeje klis pao,uzimagaistogmjestagađanamještenulo pa ri cu.Akojepogodi,sljedećiigračizpočetneskupinebacaklis, aakolo pa ri canijepogođena,tadaigračkojijebacioklispočinjece ka ti.
Ce ka nje seodvijatakoštoseklisjed-nimkrajemstaviujamu,adrugisekraj,kojikosoviriiznje,udaralo pa ri comtakoda klis odskočiuvisinu,aigračgadočekana lo pa ri cuilakimgaudarcemponovnonastojiudaritigoreuzrak,anakonnekoli-koudaraca,zadnjiseputklis udaritakodaštodaljeodleti.Protivničkaskupinaigračaponovnopokušavauhvatitiklisiakouspije,skupinesemijenjaju.Uprotivnom,igračkojijece kao poposebnimpravilimabrojikorakeodjamedomjestagdjejeklispaotakodasvakoodskakanjekli saodlo pa ri ce povećavabrojenje(npr.zapetpokoraku:akonapočetkuce ka njaudareniklisodmahleti,svakisekorakračunakaojedan;akojedanputodskočiodlo pa ri ce svakiseko-rakračunapopet;akojeodskočiodvaputa,zasvakisekorakračunadesetitd.).Igračkojijece kao možeponovnobacitiklis i ce ka tiilipodogovorutoradisljedećiizskupine.Akoprilikomce ka njanapočet-kuigreklis slučajnopadnesgornjestra-nepovučenecrteprekojame,skupinesemijenjaju.Pobjednikjeskupinakojaprvanapravidogovorenibrojkoraka.Kakonebidošlodoozljedaruke,igračiizprotivničkeskupineklis moguhvatatiuše pi cu(kapu).
Lit.:M.PeićiG.Bačlija,Rečnikbačkih Bu nje vaca,Subotica–NoviSad,1990;A.Sekulić,BačkiHr va ti,Zagreb,1991;I.Petrekanić,Sigrebunje-vačkemuškemladeži,SubotičkaDanica(Nova):Kalendarza2000.godinu,Subotica,1999;A.Se-kulić,Rječnikgovora bačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KLI SA (tur.Kilisâ:crkva >lat.ecclesia>grč.ekklēsia),nazivzavišetoponimanapodručjuBačke.OsimupodručjimagdježivebačkiHrvati,zabilježenisuiudrugimdijelovimaBačke(uNovomSadu,Laliću,krajRiđice,Deronja,Doroslova,Srbobrana,Sivca,Petrovca,Kulpina,Đur-
KLI NOV SKI
KLI SA
167
đevaidr.)teudrugimpodručjimakojimasuvladaliTurci(KliskrajSplita;uSlavo-nijiKlisakrajOsijeka,ViroviticeiPožegeidr.;uSrijemuuSrijemskimKarlovcimanarazvalinamanekadašnjevelikebenedik-tinskecrkvesnazivomklisapodignutajedanašnjarimokatoličkacrkva;uBosniKli-sakrajDonjegaVakufa,Visokoga,Olova,Srebrenice;uMađarskojKlisakrajPomazaidr.).Toponimioznačujumjestagdjejeusrednjemvijekustajalacrkva–bilokaosa-mostalnagrađevinabilozajednosdrugimzgradamakojesusnjomečinilecjelinu,poputsamostana.Iakosulokalitetistradalizaturskevlastiilidrugihratnihpustošenja,ostaciopustjelihilirazorenihrimokatolič-kihcrkavaprijeturskihosvajanjabilisuznakprepoznatljivostiiodređivaliimeno-vanješirihpredjela.
Lit.:R.Grujić,Toponim»Klisa«unašimoblasti-ma,GlasnikSkopskognaučnogdruštva,14,Sko-plje,1935;A.Sekulić,Hrvatskibačkimjestopisi, Zagreb,1994;Ž.Tomičić,Suhopolje–Kliškovac:Odtoponimadoarheološkespoznaje,Sta ro hrvat ska pro svje ta,36,Split,2009;Zs.Szábo,Cr ticeizpovijestinaseljaBačkeusrednjemvijeku, Su bo ti ca, 2010.
S.Bačić
1.Salaškonaseljeoko10kmjužnoodSubotice,nacestiSubotica–Čantavir.To-ponimjeprviputzabilježennajednojru-kopisnojgeografskojkartiiz1789.,azatimnakatastarskojkartiiz1846.Današnjaju-žnagranicapoklapasesmeđunarodnomautocestomE-75,istočnugranicučinenenaseljeneoranice,zapadnaseokvirnopoklapasVerušićkimatarom,doksezasjevernunajčešćeuzimajuOračićevisala-ši.SredinomKlise,u»dolu«,prolazirječi-caČik,kojajenekoćslužilazanapajanjestoke,kaoizvortrskezagradnjukrovova,aljetizakupanje,dokjedanasraskopanikanal.Unjezinojblizini,nauzvišicine-dalekoodškole,nalazeseostacicrkveigrobljasrednjovjekovnoganaselja,vjero-jatnoVerušića(madž.Vörösegyház).Tije-kom1960-ihtusupronađeneljudskekostiikomadićiopeke.
Naseljenikadnijeurbaniziranonitijeformalnobilosamostalnamjesnazajedni-ca,negosamonaseobinauzcestu,tzv.kraj,poznatunarodupodimenomKlisa.Prije
jebilateritorijalnopodijeljenaizmeđumje-snihzajednicaNoviŽednik,Žednik(srp.StariŽednik)iBikovo,akadaje1994.for-miranamjesnazajednicaVerušić,kojaobu-hvaćapodručjanekadašnjihpustaraGornjiiDonjiVerušić,postalajenjezinimdijelom.
Jedinajavnaustanovabilaješkola,osnovanaizmeđudvajusvjetskihratova.Osimobrazovne,imalajeivjerskuvažnost,jersuseunjojodržavalamisnaslavljaovelikimblagdanima.LajčoBudanovićti-jekom1930-ihtujeplaniraopodićicrkvu.MjestocrkvenopripadažupiUznesenjaBlaženeDjeviceMarijeuBikovu.Danproštenjabioje13.lipnja,blagdansv.An-tunaPadovanskog.Naseljejeizmeđudvasvjetskaratabiloveomaživo:postojalesutrimi ja ne,trikovačaidvabog na ra.Na-konDrugogasvjetskogaratamjestosenijerazvijalojerjetek1981.izgrađenaasfaltnacestadoSubotice,kadajeiuspostavljenaautobusnalinijaodSuboticedoTornjoša(Čantavira).
NaKlisipostojetrikriža.Jedanjepo-diglaobiteljGabrićSuknović1906.,drugiobiteljGabrićVondriniuprvojpoloviciXX.st.,dokjeVojnić-Tunićevkrižobitelj,sdopuštenjemsubotičkogabiskupaMati-jeZvekanovića,prenijela1988.spustareZobnatica(okoMalogaBeograda),gdjemujeprijetilopotpunopropadanje.(Ondjegaje1904.podiglaGizellaRegényi,rođ.Lic-htneckert,uspomennapoginulogsuprugaLajosa).
Dodanasjeostalookodvadesetaksa-laša.NanjimaživeobiteljiBašićPalković,GabrićBenčikovi,GabrićVondrini,Ga-brićGudašovi,KujundžićGanini,Marko-vić,Stipić,Šarčević,Oračić,Ruski,VojnićTunić.
Ovdjejerođenbunjevačkikulturnidje-latnikprof.BelaGabrić(Benčikov).
Izvor:KazivanjeIvanaiJanjeGabrić,JoseiGizeKujundžićteAneŠarčevićsKlise.
Lit.:Crkvefundacije,SubotičkaDanicailibunjevačkošokačkikalendar(saslikama)zaprostugodinu 1929., Subotica, b.g.; L. Szekeres,KözépkoritelepülésekÉszakkeletBácskában, Új-vidék,1983;D.Csúszó,Könyörgésünkszínhelyei, 3,Szabadka,2005.
L.CvijiniS.Stipan
KLI SA
168
2. PodručjenedalekoodGradinekrajSombora,11kilometarajugoistočnoodSombora,na93metranadmorskevisine,ublizinidesneobaleVelikogabačkogaka-nala,blagouzdignutouodnosunasvojuokolinu.
Područjejebilonaseljenousrednjemvijeku,očemusvjedočeostacinekropolepronađenitijekomarheološkihiskapanja1950-ihi1970-ih.ŠirepodručjeGradinebilojenaseljenoitijekomosmanskevlasti.Povremenosetijekompoljoprivrednihra-dovanailazinaostatkeopekenalokalitetu»Mandiniguzovi«,pučkinazivzatriuzvi-šenahumka(A.Sekulić).TomuupotvrduideiopisspočetkaXIX.st.UrukopisunalatinskomjezikuMatijeSlatkovića(Zagreb,1754.–Sombor,1806.),somborskogažup-nika,zabilježenojedasenapustariGradi-nimoguvidjetiostacibitaka»kaoiostaciruševinanegdašnjekršćanskecrkve,kojunarodnazivaKlisa«.
NakonprotjerivanjaOsmanlijapostajedijelomvojnogašancaSombora.Natompodručjuiuneposrednojblizinibilisuna-seljenisomborskigraničari,katolici(uglav-nomnaGradini)ipravoslavni(uglavnomuŽarkovcu).NakartiSomboraiokoliceiz1746.zabilježenojecrkvenomjestoLoc(us) Eccl(esia)jugoistočnoodsalašaGradina,napodručjugdjejedanasuzvišenjeKlisa.Odlukomsomborskogamagistrata1749.s24jutradodijeljenajesomborskimfranjev-cima,kojisutadauspomennatajdogađajnabrežuljkuuGradinipodiglikriž.NaKlisisenalazilakatoličkakapelaikaš telj, ukojemjepovremenoboraviosvećenik.UblizinisenalaziloizemljištePravoslavnecrkveneopćine,čijisučlanovinaKlisiinalivadamaokonjekosilitravuiakonatoni-suimalipravo,zbogčegajemagistrat1765.izvršiopremjeravanjezemljištauGradinikakobizaustaviotakveprakse.Franjev-cisunapustilipodručje1786.,kadasuimoduzetežupeodlukomJosipaII.Prokopa-vanjemFranjinakanala(danasVelikibačkikanal),kojejezavršeno1802.,crkvenijeposjedrazdvojen,aKlisasneštooranicailivadanašlasenadesnojobalikanala.CrkvenozemljištenaKlisizakupljivalisumještaniizGradine.Utomserazdoblju
pojavljujeinovitoponimPopinaćuprija,premacrkvenojzemljiikatoličkomsveće-nikukojijepovremenoboravioukaš te lju. Toseimesvremenomproširilonaznatnovećepodručjeodsamogmostaiokolnogzemljišta.
NakonDrugogasvjetskogarataune-posrednojbliziniKliseurazdoblju1948.-53.bilojesjedišteSeljačkeradnezadrugeSed mi jul.Uneposrednojblizinipostojaojeiribnjak,kojijezapušten,anjegovisuobrisibilividljivi1980-ih(M.Beljanski).UblizinisuzabilježenitoponimiMatarići,IstočnaGradina,ZapadnaGradina,Žarko-vac,Bugarski.
Lit.:P.Velenrajter,KlisakodSombora.Srednjo-vekovnanekropola,Sta ri nar,9-10,Beograd,1958;M.Beljanski,PopinaĆuprija,Klisa,Matarići, Sombor,1982;M.Stepanović,SalašiGradina,RičBunjevačkematice,47-48,Subotica,2010.
M.Bara
3.DiomonoštorskogaataraizmeđuSomboraiMonoštora,površineoko30ka-tastarskihjutara.NalazisenasredokraćiasfaltnecesteSombor–Monoštor,slijevestrane.Donjesemožestićiiljetnimputo-vima(le ni ja ma)izMonoštorailiSombora,akatkadikom pom(skelom)prekoVeliko-gabačkogakanala,kadaseišloglavnomcestomSombor–Monoštor.Većinomjeneplodnozemljište–slatina.Nekadaje,osimtrskeirogoza,bilaibagremovašu-ma,kojajeiskrčena.
NagranicisasusjednimataromPiskom(nakojemsu,zbogpjeskovitazemljišta,uglavnomvinogradiivoćnjaci),uzsamucestuSombor–MonoštorveleposjednikJánosSzemze1823.izgradiojekaš telj (dvorac).Njegaje1893.kupioi1920.do-gradioipreuredioNándorWamoser,pokojemidanasnosiime.Velebnikaštelj,spomoćnimobjektimaiparkom,poslijejedošaouposjedobiteljiJuranović,učijemjevlasništvuostaodokrajaDrugogasvjet-skogarata,kadajenacionaliziran.Danasjeulošemstanju.
DokrajaDrugogasvjetskogarataKli-sajebilauvećinivlasništvoveleposjed-ničkeobiteljiWamoser.Bavećisesvinjo-gojstvom,obiteljjeondjeizgradilamnoge
KLO BU SICZKY
169
velikekočake(torove),nekolikostambenihobjekatazabi ro še(nadničare)istajazapa-radnekonje,kojisunakonratarazrušeni.Uvrijemegradnjekaš teljiskopanojenekoli-koskeletaiopekavelikihdimenzija,zako-jesepretpostavljadasuizrimskogadoba.
Lit.:I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelynévtárа,5,Szabadka,1907;A.Se-kulić,Hrvatskibačkimjestopisi,Zagreb,1994.
Ž.Šeremešić
4.UzvišicasjeverozapadnoodĐurđina,uzdesnuobalurječiceDolac,premaBaj-moku. SpominjejeI.Iványi,azanjimeiA.Sekulić.OpostojanjunekadašnjecrkvegovoriizvješćebeogradskogabiskupafraMateBenlićaKalačkojnadbiskupijiod26.VIII.1653.,kojispominjelijepunovosagra-đenucrkvuizmeđuBajmokaiĐurđina.Naovompodručjuidanassenalazeostacici-galailjudskihkostiju,štopotvrđujedajeondjebilosrednjovjekovnonaseljeĐurđin.IványiteruševinespominjekaoGradina,alidaseod1846.ovomjestozoveKlisa.Danastajtoponimvišenijeuuporabi,ne-gosezapodručjekoristinazivGradinailiKraljicinazemlja.
Lit.:I.Iványi,BácsBodrogvármegyeföldrajziéstörténelmihelynévtárа,5,Szabadka,1907;B.Voj-nićHajduk,Moj grad u dav ni ni :Subotica:1391.do 1941.,Subotica,1971;L.Szekeres,KözépkoritelepülésekÉszakkeletBácskában,Újvidék,1983;A.Sekulić,BačkiHrvati,Zagreb,1991;A.Sekulić,Hrvatskibačkimjestopisi,Zagreb,1994;L.Seke-reš,Subotičkakrstarenja,Ru ko vet,4-6/2006,Su-bo ti ca.
S.Stantić
KLO BU SICZKY, Franjo(Klobušicki,deZetthény;Ferenc,FranjoJosipIvan,FerencJózsefJános,FranjoKasaverIvanNepomuk)(Eperjes,slovač.Prešov,29.XI.1707.–Pešta,5.IV.1760.),biskup,nadbiskup.PorodicapotječeizKlobušica(slo vač.Klobušice)ijednasenjezinagra-nanaselilauZétényu(slovač.Zatin),pasunjihovipotomcinosilipridjevkeklobusiczi (kasnijeprezimeKlobusiczkiposlavenizi-ranomjeizričaju)izétényi.NjegovotacFe-renc(Franjo)biojeizaslanikJeleneZrinskiidjeceFerencaRákóczijanadržavnomsa-boru1681.,podžupanZemplinskežupanije,
velikižupanZarándskežupanijeikraljevpersonal,barunskinaslovuzpridjevke klobusiczi i zétényidobioje1695.
GimnazijujepolaziouPrešovu,školo-vanjejenastavioubečkombogoslovnomsjemeništuPázmáneum,ateologijujestudiraouRimukaopitomacNjemačko-ugarskogakolegija(Col le gi um Ger ma nicum et Hun ga ri cum).Zaređenje1729.,anakonstjecanjadoktorataizteologije1730.imenovanjezakanonikalateranskebazi-likeiapostolskogaprotonotara.PremdagajeostrogonskinadbiskupImreEsterházyželioprimitiukaptol,radijeje1730.pri-hvatiomjestožupnikauNagyfödéme-su(slovač.VeľkýFedymeš,danasVeľkéÚľany)iJóki(slovač.Jelka),a1731.spiškijekanonikižupnikuIglóu(slovač.SpišskáNováVes).ZakanonikametropolitanskogakaptolauOstrogonuimenovanje1732.,zavikaraivelikogaprepoštaostrogonskogakaptola1734.,azanaslovnogabiskupaNe-mesisanaCipru1736.NaslovbarunaodZethényijadobioje1741.ErdeljskibiskupsasjedištemuSibinju(madž.Nagyszeben,rum.Sibiu)bioje1741.-48.,zagrebačkibi-skup1748.-51.,akalačko-bačkinadbiskupod1751.dosmrti.ObnašaoičastvelikogažupanaBačkežupanije,budućidasudo1776.tuslužbuobnašalikalačko-bačkinad-biskupi,teprisjednikaStolasedmorice.
ZadjelovanjauZagrebuimenovaojeBaltazaraAdamaKrčelićazaglavnogasu-radnikateosnovaobiskupskiured(Duhov-nistol)zavođenjesvihposlovaduhovneiadministrativnenaraviubiskupiji,prirediojeknjižicusuputamaimolitvamaKra tek navukodobcsinszkogajubileuma(Zagreb,1751.,prijesepripisivalaJurjuMulihu),usvojemvrtuuVlaškojulicidaojeizgradi-tiRibnjak,ahrašćinskimeteorit(kojejepao1751.krajHrašćinauZagorju,danassenalaziuPrirodoslovnommuzejuuBe-ču)darovaojeMarijiTereziji.
Kaovelikižupan,protivioseprijedlo-gudaslobodnikraljevskigradSomborpostanesjedišteBačkežupanije,držećikakogradnijeprikladandaunjemusta-nujuvelikižupan,predstavnicivlastiive-leposjednicijerunjemunemanidrvanivode,pabiseteškonašliljudivoljnipri-
KLO BU SICZKY
170
hvatitislužbuužupaniji.(Unatočtomu,gradje1786.postaosjedištemBačkežu-panije,a1802.sjedinjeneBačko-bodroš-kežupanije).Zakalačkubogosloviju,kojujeosnovaonadbiskupGabrijelPatačić,ačijejeutemeljenjeKlobusiczkynastavio,daojepodićinovuzgradu,kojajedovr-šena1764.(unjojdanasdjelujeVišaškolaPálaTomorija).Nastaviojegradnjunovekalačkeprvostolnice,kojujezapočeonad-biskupGabrijelPatačić1735.,injezinaol-tara,utemeljiojenovežupe,međuostalimaiLemeš1752.,tepridoniorazvojuKalače.NjegovizaslanikgeneralnivikarikanonikJózsefKissblagoslovioje1752.temeljnekamenezasomborskucrkvuPresvetogaTrojstvatecrkvuRođenjaBlaženeDjeviceMarijeuLemešu.Namolbugradskogapo-glavarstvauBaji,dopustiojefranjevcimauBajida1757.osnujugimnaziju,ukojojsupredavalido1879.,kadasujepreuzeliredovnicicisterciti.
Djela:Systemamundicoelestis.Perquaesitaetre son sa in synop si pro po si ta,Cassoviae,1726;De com mu ni o ne suf fra gi o rum, pro mor tu is ex cle ro de in ceps ine un da,Tyrnaviae,1734;Epi sto la para e ne ti ca ad cle rum Za gra bi en sem,Zagrabiae,1751;Epi sto la pa sto ra lis ad ar chi e pi sco pa tus Colo cen sis et Bac si en sis ec cle si a rum ca no ni ce unita rum cle rum,Budae,1756(Viennae,1756²).
Lit.:G.Petrik,Magyarországbibliographiája1712–1860,2-4,Budapest,1890-1892; J.Szinnyei,Magyarírókéleteésmunkái,6,Budapest,1899;S.Borovszky(ur.)BácsBodrogvármegyemonográfiája,1,Budapest,b.g.;Á.Kenyeres(ur.),Magyaréletrajzilexikon,1,Budapest,1967;F.E.Hoško,ŠkolskodjelovanjefranjevacauBačkojtijekom18.i19.stoljeća,Cro a ti ca Chri sti a na Peri o di ca,13,Zagreb,1989;Magyar ka to li kus le xikon,7,Budapest,2002;I.Katona,A ka loc sai érsekiegyháztörténete,2,Kаloсsa,2003;Hr vat ska en ci klo pe di ja,5,Zagreb,2003;Hr vat ski bi o grafski lek si kon,7,Zagreb,2009;M.Stepanović(prir.),SomborskahronikafraBoneMihaljevića17171787.,Sombor,2012.
L.Heka
KLO BU SICZKY,Petar (Péter) (Fe-hérgyarmat,Szatmárskažupanija,26.VI.1752.–Kalača,2.VII.1843.), isu-sovac,biskup,nadbiskup. Školovaoseu Nagy-Károlyu(rum.Carei,prije:Ca- reiiMari),anastaviouKošicamaiTrnavi. Uisusovačkiredstupioje1769.uTrenčinu
slijedećidvojicustarijebraće.Studijfilozo-fijeiteologijepolaziojeuGyőruiTrnavi.Redovničkezavjetepoložioje1771.Kadaje1773.isusovačkiredukinut,pozvaogaje,zajednosvišedrugihredovnika,AdamPatačić,tadašnjibiskupVaradinskebisku-pije(madž.Nagyvárad,rum.Oradea),akasnijikalačko-bačkinadbiskup,iprimiousvojubiskupiju,gdjejeizaređen1774.ŽupnikomuVáradolaszi(rum.Olosig)imenovanje1780.,akadajenjegovbiskupLadislavKolonić1787.imenovankalačko-bačkimnadbiskupom,poveogajekaosvo-jegatajnika.Kalačkiježupnikikanonikod1790.tejezastupaokalačkikaptolnaUgarskomsaboru.Szatmárski(rum. Sa tu Mare)biskupbioje1808.-21,akalačko-bačkinadbiskup1821.-43.Predvodiojenadbiskupijskusinodu1821.SudjelovaojenanacionalnojugarskojcrkvenojsinodiuPožunu1822.,gdjegajepratioPavaoMa-tijaSučić(Subotica,1767.–Đakovo,1834.),tadašnjikalačkikanonik,kasnijiđakovačkibiskup.Kaobiskupinadbiskup,sudjelovaojeuraduUgarskogasaborauPožunu1812.-36.,gdjeseisticaouprotivljenjuliberalimabranećipravaCrkve.Dužnostunutarnjegatajnogasavjetnikaobnašaojeod1822.,začlanasudbenogaStolasedmoriceimeno-van je 1825.
Isticao se brigom za siromahe: uSzatmárujezavrijemevelikegladi1816.-17.dijelomsvojimnovcem,adijelomzaj-mom(kojijeotplatiotekkadajepostaonadbiskup)uspioprehranitilokalnopu-čanstvo;tujeutemeljiokonviktzaškolo-vanjesiromašnedjecekojujepodupirao;povećaojeplaćenastavnicimaipomagaosiromašnimžupnicimaicrkvamabezpa-tronata;zalijekovesiromašnimseljacimaikmetovimadarivaojenovac,naposeuvri-jemevelikeepidemijekolere1831.,kadajeprehranjivaougroženeitd.
Pomagaojeizgradnjuvjerskihobje-kata:uSzatmárujedaoizgraditikapeluumjesnojgimnaziji,završiojeizgradnjulijevestranebiskupijskepalače,dvijusa-kristijauprvostolnici,a1820.dovršenesuiorgulje;odmjesnogakaptolaustrojioječetirinovežupeidaopodićipetnovihcr-kava,međukojimaionuuFehérgyarmatu,
KLOM PA
171
tedvijekapele.SličnojeradioiuKalač-ko-bačkojnadbiskupiji:kadjeurujnu1824.došaoukanonskipohodžupiBač,župnablagajnabilajetakosiromašnadanijemo-glaplaćatiniuljezaoltarskovječnosvje-tlopajenakontogasvakegodinedarovaonovaczaulje;daojeivelikujednokratnupomoćzauređenjecrkveiproširiojekan-torskistan;daoje1830.izgraditikapelu,pokrajkojeje1839.daopodićikalvarijunanajvišemmjestuugradu,nabrežuljkupo-krajgradskihvratazvanihŠiljak;osnovaoje1842.zakladuod4000forintazaškoleuBačukakobiseizgodišnjekamatezakla-dedavalaplaćadvojicifranjevaca,kojisubiliučitelji,adarivaojeinovaczaškolskapomagala;daojeizgraditikanaluderonj-skomiubačkomataru,čimejeizvršiome-lioracijuMostonge,pajekanalponjemunosioimejošipotkrajXIX.st.
Sačuvanojevišenjegovihgovoraipropovijediurukopisu,anekisuiotisnuti.PjesniklatinistipijaristAndrijaIvanJalo-šić(1791.-1862.)posvetiomujekaonadbi-skupuvišepjesama.Njegovjekućnikape-lan,ceremonijaritajnikbioTomoBedžula(Sentivan,1805.–Kalača,1864.),kojigajeprationaUgarskomsaborutejenapisaonjegovživotopis1859.
NjegovmlađibratJosip(Fehérgyar-mat,5.IV.1756.–Požun,8.II.1826.)biojeguvernerRijeke1801.-09.,anakonštojemirovnimugovoromuSchönbrunnu1809.gradušaousastavfrancuskihIlirskihpokrajina,biojevelikižupanBoršodskežupanije1810.-26.PučkipisacTomoMi-kloušić(Jastrebarsko,1767.–Jastrebarsko,1833.)posvetiomujeprigodnicunakajkav-
skom(Imenoszlavnikpreizvissenomugozpo di nu Jo se fu Klo bus sichky al du van da na 19togaszusscza, 1810.).
Lit.:T.Bedcsula,VitaPetriKlobusiczkydeeadem,me tro po li ta na rum Co lo cen sis et Bac si en sis ec clesi a rum ca no ni ce uni ta rum Ar chiepi sco pi, Co lo cae, 1859;J.Szinnyei,Magyarírókéleteésmunkái, 6, Budapest,1899;A.Lakatos,AKalocsaBácsiFőegyházmegyetörténetisematizmusa17771923, Kalocsa,2002;Magyar Ka to li kus Le xi kon,7,Bu-dapest,2002;Zvo nik,3,4/2007,Subotica;F.E.Hoško,TajniciUgarskecrkvenesinode1822.uPožunuPavaoSučićiJurajHaulik,GodišnjakzaznanstvenaistraživanjaZavodazakulturuvojvođanskihHrvata, 3, Su bo ti ca, 2011.
L.Heka
KLOK TOR (njem.Klafter:hvat),tradicio-nalnamjerazaduljinuubačkihBunjevaca.Podrijetlomjeprirodnamjerajošizantikeiodnosisenaduljinukojasemožeobuhva-titiraširenimrukama.UugarskomPoduna-vljuraširiosepodnjemačkim(austrijskim)utjecajem,štoodraziloinabunjevačkina-zivmjere,aliinjegovuvrijednost.Naime,uraznimkrajevimaSrednjeEuropebilesuuprimjenirazličiteveličinetemjernejedinicepajeMarijaTerezija1757.carskimpatentomuvelakaojedinstvenuiobvezu-jućumjerubečkiilidonjoaustrijskiKlaf ter duljine1,896m.PoslijejenjegovuuporabuproširilainaUgarsku.UbačkihseBunje-vacapretežitorabioutrgovini,aupraksijesvođenna1,9m.Kadasehvatomizra-žavalapovršinskamjera,rabiosenazivfat. Nazivjedanasnestaoizuporabe.
Lit.:M.Vlajinac,Rečniknašihstarihmera, 3, 4, Beograd,1968,1974;M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca,NoviSad–Subotica,1990;S.Bačić,Crticeizagrarno-pravnognazivljabačkihBu nje va ca, Prav ni vje snik,1-2/1997,Osijek.
S.Bačić
KLOM PA (niz.Klomp),vrstadrveneobu-će;papučasdebelimpoplatom,zatvorenimprstimatevisokimizašiljenimgornjimdi-jelom.NosilisuihjošstariRimljani.OnisuihpreuzeliodGala,kojisunosiliobućusdrvenimđonovima.Sobziromnatodasubilepraktične,lakeijeftine,ufeudal-nomjujerazdobljuosobitonosilasirotinjateseljaci.UPanonijusuihdonijeliNijem-
KalvarijauBačukojujedaopodići nadbiskupPetarKlobusiczky
KLOM PA
172
ci,kojisuovdjebilinajpoznatijiizrađivačiklompa.Šokciihnazivajuicokule.
Pravilisuihklomparioblikovanjemjednogakomadadrveta–tzv.kopanjem(izdubljivanjemzastopalo).Najprijese»kopanjem«udrvetubušioprostorzasmještajnoge.Prvosemanjimsvrdlomizbušilarupa,azatimserupaudrvetupo-većavalabušenjemdebljimsvrdlimadoodređeneveličine,kadaseprešlonakopa-njestolarskim»kašikama«.Unutrašnjostklompemoralajebitidobroikvalitetnoob-rađenakakobibilaudobna.Nakontogabi-lesudimljeneupušnici4–5sati,čimesedrvoimpregniralo–»upijalo«jedimitakojebilozaštićenoodcrva,aliseipostizalavizualnaljepotatejedrvodobivaložuto-smeđuboju.Bilesujednostavneizrade,ni-suukrašavanenitisuserazlikovalemuškeodženskih,anisuimaleniposebnihetnič-kihodlika.Pravilesuseodmekogadrveta,isprvaisključivoodcrvenevrbe,kojajeraslaudolovimailikrajDunava,Moston-geidrugihrječicauBačkoj,azatimiodkanadsketopolenakonštojedonesenauBačku.Izrađivanesuuviševeličina,iponarudžbi,zadjecuiodrasle.
Nošenesuizvankuće,poblatuisni-jegu.Ujednojkućimogloihjebitiiponekolikoparipaihjeobuvaoonajkojijeizlaziovan,anakonkorištenjasušilesusepokrajvatretesuvremenomdobivaletam-nijuboju.Dabiuhladnimzimskimdani-mabiletoplije,unjihsestavljalaslama,adanebižuljalanogu,nagornjiunutarnjidiopostavljalasekožicailisetajdioobla-gaokrznom.Kakojedrvodobarizolator,bilesuiznimnotoplaobućaivrlocijenjenemeđustarijimosobamatezbogtogauši-rokojuporabiubačkihBunjevacaiŠokaca,osobitouvelikublatu,tijekomzime,jeseniiproljeća.
Izvor:KazivanjeklomparaStipanaKovačaizMo-noštora.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Sekulić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005;T.Bugarski,ObućauetnološkojzbirciMuzejaVojvodine,Rad MuzejaVojvodine,51,NoviSad,2009.
P.Skenderović
KLOT (eng.cloth:sukno,platno),veomačvrstaigustoizrađenapamučnatkaninauatlasnomvezu,kojijojdajeizrazitpo-vršinskisjaj.Bunjevcisusenjimekoristi-liupostavnesvrhe,zamuškeprsluke,zagornjedijeloveženskogruhakojisusepo-stavljali(paja)tezakapute.Klotjeobičnobiocrne,tamnoplaveismeđeboje.Rabioseizaizradujorgana,usiromašnijimobi-teljimanajčešćeubordoboji(tzv.svileniklot).ŠezdesetihgodinaXX.st.klotnalaziprimjenuiuizradidječačkihkratkihhlača(tzv.klotskegaće)kaovrstesvakodnevneodjeće.
K.Suknović
KLUBGRADSKIHODBORNIKAHR-VATSKESELJAČKESTRANKEUSU-BO TI CI,organizacijaodbornikaHSS-augradskojskupštiniSubotice.Osnovanje25.III.1928.,ačinilisugaodborniciHSS-aizabraninaprvimopćinskimizborimauVojvodini6.XI.1927.:StipanVojnićTu-nić,JosipVuković–Đido,MirkoIvkovićIvandekić,NikolaMatković,MatijaIšpano-vić,IvanSkenderović,FranjoTumbas,An-tunCvijin,JosipIvkovićIvandekić,AlbeGabrić,KalorMatković,JosipRafai,Ro-koVojnićTunić,BoltoSkenderović,Ni-kolaFranciškovićiJašoCrnković.KlubusupristupiliiGezaVukovićiStipanPeić,kojisuprvotnoizabraninalistiobrtnika,alisunakonizboraprešliuHSS.Zapred-sjednikaKlubaizabranjeMirkoIvkovićIvandekić,zapotpredsjednikaNikolaMat-kovićizatajnikaGezaVuković.Klubseredovitosastajaoprijegradskihsjednicaradiusuglašavanjastavova.UraduKlubasudjelovalisuiodborniciSamostalnede-mokratskestrankeSvetozaraPribićevića,skojomjeHSSbiouSeljačko-demokratskojkoaliciji(SDK).Nakonproglašenjadikta-
Klompe
KLU PA
173
turekraljaAleksandra6.I.1929.iraspuš-tanjapolitičkihstranaka,Klubjeprestaopostojati.
Lit.:Ne ven,38/1927,13/1928,Subotica.M.Bara
KLUBSELJAČKEDEMOKRACIJE, političkaorganizacijastudenataPravnogafakultetauSubotici.Nastaoje25.V.1928.ujedinjivanjemdvajuakademskihklubovanasubotičkomPravnomfakultetu,HSS-aiSamostalnedemokratskestranke,kojisuslijedilipolitičkozbližavanjestranačkihvođaStjepanaRadićaiSvetozaraPribiće-vića,osnivačaSeljačko-demokratskekoali-cije(SDK).ZapredsjednikaKlubaizabranjeMićoSkenderović.Akademskiklubstu-denatabiojesvojevrsnapodružnicamatič-nihstranaka,članicaSDK,jersučlanoviKlubauskosurađivalisasvojimstrankamateagitiraliiširilipolitičkeidejeSDKmeđustudentimaimladežiuSubotici.PolitičkodjelovanjeKlubaprekinutojepočetkom1929.,nakonraspuštanjapolitičkihstrana-kauredbomkraljaAleksandra,čimesuinjihovematičnestrankeprestaledjelovati.
Lit.:Ne ven,22/1928,Subotica.M.Bara
KLUBSTUDENATAHRVATAIZVOJ-VO DI NE,neformalnastudentskaudruganaSveučilištuuZagrebusredinomprvogdesetljećaXXI.st.ZbogsvevećegabrojamladihHrvataizVojvodinekojisustudira-liuZagrebu(oko200studenata,uglavnomizSuboticeiokolice),pojavilaseinicijativazaosnivanjeudrugekojabiihokupljalaikoordiniralanjihoveaktivnosti.Svojevr-stanjenastavakprijašnjestudentskeudru-geHrvataizVojvodineKolomladeži,kojajeokupljalastudentezagrebačkogasve- učilištatijekom1990-ih.NakonrazgovorasnekadašnjimčlanovimaKolamladeži o iskustvimauorganizacijskomraduiure-đivanjuinternogaglasilaKM press, 2004. osnovanjeKlubstudenataHrvataizVoj-vodineiCrneGore.InicijatorosnivanjaiprvipredsjednikbiojeTomislavBrejarizSubotice,kojijeujednobioiurednikin-ternogaglasilaHIV+(akronimod»HrvatiizVojvodine«,dokjeznakplusoznačivao
studenteizCrneGore).Udrugajeokuplja-lastudenteiztadašnjeDržavneZajedniceSrbijeiCrneGore,pričemuseunjezinunazivuposlijeumjestozemljopisneodred-niceCrnaGorakoristilaužaodrednicaBokaKotorska.Nakonproglašenjaneovi-snostiCrneGore2006.izbogslabijeza-stupljenostistudenataiztedržave,inazivudrugepromijenjenjeuKlubstudenataHrvataizVojvodine.Nekeodaktivnostibilesupomoćmladimstudentimaupri-lagodbinaakademskookruženjeinovusredinu,organiziranjestudentskihzaba-va,zajedničkiposjetikulturnimdogađa-jima,ekskurzije(otokKrk,Plitvice)idr.Djelovanjejefinanciranoizprikupljenihčlanarina,dragovoljnihprilogaipomoćiHrvatskematiceiseljenika,kojajenaposepomagalaodržavanjestudentskihzabavaiumnožavanjeglasilaHIV+.Nakonsmje-negeneracijestudenata2006.predsjednikudrugeiurednikglasilapostaojeMarkoSkenderovićizSubotice.Nakonštojediostudenatadiplomiraoiprestaosudjelovatiuaktivnostimaudruge,njezinojedjelova-njepostaloskromnijetesepostupnougasi-la.NjezinomsesljednicommožesmatratiudrugaHrvatskamladežBačkeiSrijema, kojaod2012.okupljastudenteibivšestu-dentapodrijetlomizVojvodinenaSveuči-lištuuZagrebu.
Lit.:http://hivpluus.googlepages.com/homeM.Bara
KLU PA,ukrugsloženisnopovikukuro-zovineilitrske.Nakonzavršeneberbeku-kuruza,stabljikebiseporezaletepovezaleusnopove,kojisuseslagaliutvorevinestožastogaoblika.Činiloihje15–20ukrugsloženihsnopovakukuruzovinepo-stavljenihuspravno,sodrezanimkrajem
Klupekukuruzovine
KLU PA
174
premazemljiisvrhompremagore.Unu-trašnjostimjebilapraznaradicirkulacijezraka,odnosnosušenja.Itrskaseslagalauklupe.Nakonkošenjako si rom ili to ljem, vezivalausnopoveislagalaustave,oda-kleseodvozilanasalašislagalauklupe.Činiloihje120–150snopovatrske,štojeovisiloodraspoloživogamjesta.Običnoseslagalanegdjepostrani,mahomukutuguvna,kakonebismetala.
Lit.:M.Peić,G.Bačlija,RečnikbačkihBunjevaca, NoviSad–Subotica,1990;A.Stantić,Kruv naš svag da nji,Subotica,2001;A.Stantić,RječnikgovorabačkihHrvata,Zagreb,2005.
P.Skenderović
KLJAJIĆ,Marinko (Sombor,15.IV.1964.),dizačutega.SinIvanaiAnđelke,rođ.Ulemek.OsnovnuisrednjustrojarskuškoluzavozačamehaničarazavršiojeuSomboru.Dizanjemutegapočeosebavi-ti1977.usomborskomKDTRadnički. U juniorskojdobibiojeprvakJugoslavijezamlađejuniore1980.uInđijiukategorijido67,5kg,akaostarijijuniorosvojioje3.mjestonadržavnomprvenstvu1982.uSomboruukategorijido75kgi1983.uBe-ograduukategorijido82,5kgte2.mjesto1984.uSomboruukategorijido82,5kg.KaočlanseniorskogasastavaRadničkoga osvojiojepetputauzastopnonaslovprva-kaJugoslavije1980.-84.NakonzavršetkanatjecateljskekarijerebiojeprvakSrbijeiCrneGorezaveteraneukategorijido82,5kg2004.i2006.ŽiviiradiuSomboru.
Izvori:OsobnaarhivaMilanaMaširevićaizSom-bora;OsobniiskazMarinkaKljajića.
Lit.:Almanahjugoslovenskogsporta1980,Beo-grad,1981;Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1982, Beograd,1983;Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1983,Beograd,1984;Al ma nah ju go slo ven skog spor ta 1984,Beograd,1985;D.Kolundžija,Leksi kon som bor skog spor ta,Sombor,1990.
Z.ČotaiE.Hemar
KNEZI(Knežević,Knezović,Semeno-vić,Knezić,Knezy),plemićkaporodica.MeđunajstarijimjeplemićkimporodicamabunjevačkihHrvata,jednajeod36poro-dicaštosuosnovaleLemeš1748.ČlanoviporodiceživjelisuuVirovitičkoj,Požeškoj
iBačko-bodroškojžupaniji.MatijaHab-sburškidodijeliojeuBeču27.XI.1610.plemićkupoveljuigrbovnicuŠimunuKne-zyju(aliterSemenović).LepolodI.dodije-liojeplemićkinaslovMihoviluKneževićuinjegovusinuMartinu18.IX.1659.,štojesljedećegodineproglašenonaHrvatskomsaboru.UVirovitičkojiPožeškojžupanijiuplemstvosuupisani12.XII.1747.podimenomKnežević.Višepodatakaočlano-vimaporodiceimaodsredineXVIII.st.,kadasedioporodiceseliuNemesmilitics(Lemeš),gdjeseumatičnimknjigamasu-srećupodprezimenimaKnezović,Kneže-vićiKnezić.Onaoko1757.dobivajuob-likKnezy,auKraljeviniSHSidanašnjuformuKnezi.PlemstvouBačkojžupanijiproglašenoje1753.Ivanu,ĐuriiMatiji,kojisespominjukaoposjedniciuLemešu,aonisu,uzdrugogaMatijuiŠimuna,nazemaljskompopisuplemića1755.popisaniuBačkojžupaniji.Nažupanijskompopisuplemića1798.uLemešupopisanisuĐuro,dvaŠimuna,MatijaiMijoKnezy.ČlanoviporodicedobilisudarovnicunaNemesmi-litics1803.,odkadanosepridjevakNeme-smiliticski.Nažupanijskompopisu1841.uLemešujepopisano75članovaporodice.PlemstvoAntunaiStipanaKnezyjapotvr-đenojeuBeču9.II.1843.Antunje,inače,od1841.biodrugi,aod1843.do1849.prvipodžupanBačko-bodroškežupanije.
Porodicasevremenompodijelilautrivećegrane–Mandićane,KarićanjeiKo-žane,kojisusedaljedijeliliponadimci-ma:Baćkovi,Bađalovi,Barišini,Batušovi,Belinovi,Bonini,Bratini,Bucini,Canki-ni,Cibanovi,Dragini,Drusini,Džamini,Džidini,Fizikovi,Grcini,Ješkini,Kožini,Kušnjiri,Lovrini,Makini,Mošini,Peckovi,Perini,Pirošovi,Savini,Šimete,Štancini,Šurgini,Vugini,Zecovi,Znancovi.
UlemeškojcrkviRođenjaBlaženeDje-viceMarijeprvaklupaslijevestraneupo-sjedujeteporodiceštopokazujedajebilajedanodnajvažnijihdonatorazagradnjucrkve1818.PotomciporodiceživeuLeme-šu,Somboru,Subotici,Budimpešti,BečejuiNovomSadu.Originalnapoveljaigrbov-nicapredpočetakPrvogasvjetskogarata
KNE ZI
175
danajenačuvanjeobiteljiLehelaKnézyja,odvjetnikauBaji,čijipotomciživeuBu-dimpešti.
Originalnigrbnalaziseinastropusomborskežupanije.Opisgrba:uplavomdijeludvodijelnogaštitasv.Jurajubijazmaja,aucrvenomdijeluzlatnilavdržižezloudesnojšapi.Iznadštitajeturnirskakaciga,nakojojjetrošiljnakrunaspetbi-sera,aunjojzlatnilavsažezlomikrunomnaglavi.Sdesnejestraneštitaplavo-sre-brniplašt,aslijevecrveno-zlatni.Postojeivarijacijenaoriginalnigrb.
Izvor:KazivanjeStipanaKnezijaBaćkovaizLe-meša.
Lit.:G.Grosschmid,Nemes-Militics1771-ikév-ben, BácsBodroghmegyeitörténelmitársulatévkönyve,2-4/1895,Zombor;Gy.Dudás(ur.),BácsBodroghvármegyeegyetemesmonografiája, 2,Zombor,1896;V.Duišin,PlemićkeporodiceII,Voj vo di na,2,[NoviSad,1941];M.Beljanski,NemešMilitič,SvetozarMiletić:(17521984),Som-bor,1984;Iznašepovisti:Grofovizaplugombaruniceupapučama,Mi ro ljub,3/2000,Sombor;M. Szluha,Bácsbodrog vármegye nemescsaládjai,Budapest,2002;A.Sekulić,Osob na imena,prezimenainadimcibačkihHrvata,Subo-tica,2006;L.Merković,Kronologijaod27.do3.prosinca2009.,Hrvatskariječ, 351, Su bo ti ca, 27. XI.2009.
L.Tošaki
KNE ZI,Grgo(Knézy,Gergely)(Lemeš,18.II.1892.–Budimpešta,5.II.1944.),isusovac,gimnazijskiprofesor.SinjeMiš-kaiEve,rođ.Vidaković.Uisusovačkiredstupioje1908.Studiraojekemijuipri-rodneznanosti,kojejeposlijepredavaokaoprofesorukalačkojisusovačkojgim-nazijisv.Stjepana.Ubudimpeštanskom
časopisuMagyarRovartaniTársaságKözleménye:FoliaEntomologicaHungari ca(1/1929)objavioječlanak»Légyészetitanulmányok«,kojijetiskanikaoposebniotisak.PredkrajživotaboraviojeuBu-dimpeštiuisusovačkomdomuzaduhovnevježbeManréza,gdjeipreminuo.Domjepodignut1927.kaoprvidomduhovnihvje-žbiuMađarskoj,aunjemujebiosmješteninovicijatmađarskeIsusovačkeprovincije.Uništilisugakomunisti1955.,zajednosmnogimisusovačkimdjelima.
Djelo:Légyészetitanulmányok:aDolichopusne m,Budapest,1929.
Lit.:A.Gyenis(ur.),JezsuitaTörténetiÉvkönyv, Budapest,1940-1942;NecrologiumSJ19101987, Bécs,1987;KnézyGergely,u:Magyar Ka to li kus Le xi kon,7,Budapest,2002; Manrézau:Magyar Ka to li kus Le xi kon,7,Budapest,2002.
S.Beretić
KNEZI,Josip–Vasa(Vinkovci,7.IV.1935.–Beograd,5.IX.2003.),gimnasti-čar,pedagogtjelesnogaodgoja,društveno-sportskidjelatnik.SinMihajla,željezniča-ra,imajkeMarije,rođ.Pechloch,kućanice.Osnovnuškolu,srednjuekonomskuško-luteautomehaničarskizanatzavršiojeuSomboru.Kaovrstangimnastičarisportaš,upisujesenastudijnaDržavnominstitutuzafiskulturu(DIF)uBeogradu1956.Gim-nastičkavrstafakulteta,čijijebiočlan,bilajeprvakSrbijeugimnastici1957.ekipno,aonipojedinačno.Diplomiraoje1960.izaposlioseuSrednjojpoljoprivrednojškoliuSomborukaoprofesortjelesnogaodgo-ja.UMeđuopćinskiprosvjetno-pedagoškizavodprelazi1966.iradikaoprosvjetnisavjetnik.SudionikjeiorganizatorakcijaSIZ-azazaštitudjeceuSomboru(ljetova-njadjecenaJadranu,zimovanjaiskijanjauKranjskojgoriiPamporovu,Bugarska, školauprirodiuMonoštoru).BioječlanOrganizacijskogaodboraSportskeolimpi-jadeškolskeomladineVojvodine(SOŠOV)od1970.Jedanjeodpokretačaakcijeobu-keneplivačaNaučimoplivati1985.,kojomsuobuhvaćenisviučenicidrugogarazre-daosnovneškole,akojajepotkraj1980-ihslužbenoproglašenakaonajboljeorga-
Grb porodiceKnezi
KNE ZI
176
niziranauJugoslaviji.DobitnikjeZlat ne značkeSavezapedagogafizičkekultureJugoslavije.
Izvor:KazivanjeTerezeKneziiMarkaPatarčićaizSombora.
Lit.:D.Kolundžija,Lek si kon som bor skog spor ta, Sombor,1990.
Z.Čota
KNEZI,Petar(Lemeš,2.I.1859.–Do-roslovo,18.I.1929.),svećenik,književnik.SinjeStipanaKnezijaiAgate,rođ.Kaić.Ukalačkomsjemeništuzavršiojegimnazijuibogosloviju.Zasvećenikajezaređen1883.BiojekapelanuBikiću1883.-85.,Dušnoku1885.-86.,Beregu1886.,užupisv.JurjauSubotici1886.-90.(upraviteljžupe1889.),Aljmašu1890.-93.,Santovu1893.,Sonti1893.-96.,NovomSadu1896.-1902.iužupisv.TerezijeuSubotici1902.-06.težupnikuDoroslovuod1906.dosmrti.
JednunoveluosalašarskomživotuBu-njevacaprožetuetnografskimzapisimaobjaviojeusomborskomlistuBu nje vac 1882.(31.III.i7.IV.).Unjoj,međuosta-lim,opisujebrigudomaćinadanepropad-nubunjevačkisalašizbogmadžarizacijeinemaranarodapremaprosvjeti:»...jerkakonamsadašnjeokolnostiprorokuju,možebit,daćedunašipotomcisamoizpismenihspomenakadgoddoznat,dasuBunjevciiŠokcikadgodisalašaimalidasusenaovojslavnojzemljikadgodveseloiblaže-noosićali«.UNe ve nujeuopisaobunje-vačkebožićneobičajetumačećinjihovovjerskoznačenje(Božićnarazmišljanja,br.12/1892.).
Izvor:Curriculumvitaesacerdotum,ArhivaSu-botičkebiskupije.
Lit.:A.Lakatos(ur.),AKalocsaBácsifőegyházmegyetörténetisematizmusa17771923,Kalocsa,2002;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Su bo ti ca, 2010.
M.ŠtefkovićiS.Bačić
KNEZI,Stipan–Šimeta(Sombor,26.XII.1950.–Sombor,16.XI.1997.),druš-tveniipolitičkidjelatnik.BiojejedinodijeteuobiteljiGrgeiIlonke,rođ.Litvai,
ukojojsenjegovalaljubavpremaknjizi.Osnovnuškoluzavršiojeurodnommje-stu,gimnazijuuVukovaru,adiplomiraojenagrupizajužnoslavenskuknjiževnostnaFilozofskomfakultetuuNovomSadu.Nekolikogodinaradiojekaonastavnikuosnovnimškolama,nokakonijemogaodo-bitiposaoprofesoraknjiževnosti,odlučioježivjetiodpoljodjelstva.
DruštvenojeangažiranuLemešutejeuvišemandatabiopredsjednikmjesnezajednice.Znatnojepridoniorazvojuko-munalneinfrastruktureunaselju(javnarasvjeta,uređenjetržnice,telefonskemre-že).ČlanjeDemokratskogasavezaHrva-tauVojvodiniodnjegovaosnutka1990.,predsjednikmjesneorganizacijeuLemešu,aod1994.članjePredsjedništva.Kaokan-didatDSHV-advajeputjebiranzavijeć-nikauSkupštinuopćineSombor–1992.(izabranuprvomkrugu)i1996.UobamandatabiojejedinivijećnikDSHV-ausomborskojopćini.KratkovrijemebiojeičlanUređivačkogasavjetaGla sa rav nice,glasilaDSHV-a(1996.).ŽivotnamuježeljabilabitiprofesoromhrvatskogjezikaiknjiževnostiusomborskojGimnaziji,štosenijeostvarilo.Zaživotajestvoriovri-jednuknjižnicu.God.2001.uLemešujeosnovanoHrvatskokulturno-umjetničkodruštvoStipanKneziŠimeta,nonakonne-kolikogodinaradaprestalojepostojati.
PokopanjenagrobljuuLemešu.
Lit.:Glas rav ni ce, 18, 39, 50, 84, Su bo ti ca, 1992, 1994,1995,1997;Hrvatskariječ, 58, Su bo ti ca, 12. III. 2004.
T.Žigmanov
StipanKnezi
KNÉZY
177
KNEZOVIĆ,Antun (Knezevich,Knezo-vich,Knesovich,Černović,Czernovich,AntunJosip),(?–Kalača,?,1764.),sveće-nik,književnik.Rođenubunjevačkojple-mićkojobitelji,do1748.nosiojemajčinoprezimeČernović.Međuprvimjepitom-cimakalačkogabogoslovnogasjemeništa.BiojeprvižupnikuGari1735.,apetiporedužupnikuNovomSadu1738.Naslo-vomprepozitaodsv.Irenejaodlikovanje1747.God.1748.postaojezačasni,a1752.kanonikkantorKalačko-bačkogaprvostol-nogakaptola.Obnašaojedužnostbilježni-kanadbiskupskogordinarijatauKalači.
PrvijehrvatskipjesnikuugarskomPodunavlju.Pjesmesumunabožnogaka-raktera.AutorjemolitvenikaspjesmamaPut ne be ski(1746.),kojijebioraširenme-đupukomtejedoživionekolikoizdanja,afilološkigajesvojedobnoobradioiTomoMaretić.Pisaoje,većinomudvanaesterci-ma,ihagiografskespjevoveŽivotsvetogIva na od Ne po mu ka(1759.,uknjizijeti-skanoiomanjedjeloVer ssi od him be nog i lax li vog svi ta), ŽivotsveteGenuveve (1761.) i ŽivotsveteOlive(1761.)Utemeljenisunasrednjovjekovnimpoetičkimnačelimasti-hovanihlegenda.
NeobjavljenisumuostaliprijevodiknjižicasvećenikaFriederichaHerletasnjemačkogana»slavnislovinskiiliričkijezik«(Li lian i Lju bi ca ple me ni tog mi ri sa, 1754.,1754.²;Li lian od Ne be sa i Liparuži
ca, 1760., ŽivotsveteMarte),kojisenalazeusveučilišnojknjižniciuBudimpešti.Urukopisusumuostalairazmatranjazadu-hovnevježbeKnjižicaduovnograzgovora te Životsviusveti.
Djela:DuhovnonemoisezaboravitiodmeneillitiKnjxicamolitvenakoiasezovePutnebeski,Budim,1746(1758²,1772³,popravljenoizdanje18184, 18455);Kru na ob der xa va i uc siu sta nie apo stol sko izpovidnikasviuoggledalo,XivotsvetogIvanaodNe po mu ka,Pesta,1759;XivotOlivekchierieJulia na Ce sa ra Rim sko(ga),Kalacsa,1761;Xivotsvete Ge nu ve ve ro di te her ce go vi ce od Bra bant,Pesta,1761.
Lit.:CatalogusmanuscriptorumBibliothecaeReg.Scient.UniversitatisBudapestinensis,II/2,Buda-pestini,1889;G.Petrik(ur.),Magyarországbibliográphiája17121860,2,Budapest,1890;J.Szinyei,Magyarírókéleteésmunkái,6,Budapest,1899;K.Bunić[I.Kujundžić],Pri log kul tur noj povijestibunjevačkošokačkihHrvata, Su bo ti ca, 1946;A.Lakatos,AKalocsaiFőszékeskáptalanLevéltára,Kalocsa,1998;Magyar Ka to li kus Le xikon,7,Budapest,2002;I.Katona,A ka loc sai érsekiegyháztörténete,2,Kalocsa,2003;Hr vat ski bi o graf ski lek si kon,7,Zagreb,2009;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Su bo ti ca, 2010.
S.Beretić
KNÉZY, Lehel(Sombor,16.VIII.1877.–Balatonújhely,1945.),odvjetnik,novinskiurednik.SinjeBruneKnezyjaiJulie,rođ.Juhász.OtacjegeometraPála.ŠkolovaoseuSomboru,NovomSaduiBaji,pravojestudiraouBudimpešti,gdjejenakonzavršetkastudijapoložioodvjetničkiispit.PrijeizbijanjaPrvogasvjetskogaratabiojeodvjetnikuOdžacimaiživiojeintenziv-nimdruštvenimživotom.Nakontriipolgodinesluženjavojnogaroka,nastanioseuBaji1920.Poslijepovlačenjasrpskevojske,ponovnoobavljaodvjetničkupraksu.Bioječlangradskihpravosudnihtijela,počasnižupanijskidržavniodvjetnik,predsjednikičlanbrojnihudrugaidruštava.UređivaojelistoveBácskaiGazdákLapja, Függe tlen Magyarság, BajaBácska iBajaiközlöny. Nakondvadesetogodišnjegaistraživanjaiprikupljanjaarhivskeimuzejskegrađeteodpojedinihčinovnikapribavljenihispra-vairukopisa,dovršioje1940.svojedjeloopovijestisrpskevlastiuBaji14.XI.1918.–21.VIII.1921.podnaslovomBa ja a for
A.J.Knezović,Životsv.IvanaodNepomuka, Pešta,1759.
KNÉZY
178
radalomésaszerbmegszállásalatt(19181921),kojajedodanasrelevantnagrađazaizučavanjetogapovijesnogarazdoblja.
RiječjeorazdobljukadasupostrojbeKraljevineSrbijeizbilenademarkacijskucrtuBarcs–Pečuh–Baja–Tisa–Moriš–MurasOşorhei–Bistrica–Szamos,kojuje1918.utvrdiozapovjedniksolunskogabo-jištafrancuskigeneralFranchetD’Esperey,tesu,međuostalim,podokupacijomdrža-leiBaju.Knjigasadržavanizpojedinostinepoznatihnemadžarskomučitateljstvuotomvremenupromatranihizmadžarskevizureteosvjetljujerazlogeneraspoloženjabajskogapučanstvapremajugoslavenskojvlasti.Utomjerazdobljusrbijanskavojska
preuzelajavnezgrade,vodilajavnuupra-vu,ubiralaporezeikoristilasegradskomimovinom.TelefonskevezeiteretniprometsBudimpeštomprekinutisu17.XI.1918.,adiopučanstvaizbjegaojenamadžarskustranudemarkacijskecrte.Zatečenigra-donačelnikbiojepromadžarskiorijentira-nidr.FranjoVojnićZelić,kojise,nakonglasinaopostojanjupopisaosobakojimaprijetiopasnostdabuduubijene,sobite-ljipovukaoufranjevačkisamostan,avećidućegadanavojnicisugatražilitejepo-slijedeportiranuValjevo.KadajeNarod-naupravauNovomSaduukinuta,24.III.1919.gradskisučinovnicitrebalipriseg-nutibeogradskojvladi,štovećinanijebilavoljnaučiniti,pasusememorandumom
obratilinovomgradonačelnikuVasiDo-linki.Službenicimakojisuodbilipriseg-nutivlastinisuisplaćivaleplaću,alisuimpomoglidobrostojećipromadžarskiorijen-tiranigrađani,kojisuutemeljilifundacijuzanjihovupomoć,abudimpeštanskesuimvlastiupotajiprekodemarkacijskecrteprenijelenovaczaplaće.Srpskajevojska12.VII.1919.uprigodirođendanakraljaPetrazapovjediladasenasvakojkućiuBajiizvjesezastaveKraljevineSHStedaseosvijetleprozori,amještanikojitomunisuudovoljilisnosilisuposljedice.Kadajepolicijskajeuprava14.VIII.1919.zapo-vjediladasedo15.IX.1919.svimadžarskinatpisitvrtkizamijenesrpskimateodlu-čiladasrpskipostajeslužbenimjezikomidaćebitiotpuštensvakičinovnikkojigaudoglednovrijemenenauči,šefželjezničkepostajezatražioje2.II.1920.odgradsko-gapoglavarstvadamuseupisanomoblikupošaljesrpskinazivgrada,naštomujeod-govorenodajesrpskinazivgradaBajanav.God.1920.većseigradskabolnicažaliladanedostajemesazaprehranubolesnika,azatimjeponestaloikruha.Životugra-dupostajaojesvetežiitakavjeostaodoprestankaokupacije.Uknjizisenavodidaseuzzvonjavucrkvenihzvona,limenugla-zbuvatrogasnepostrojbeiuzoduševljenjeokupljenihmadžarskihmještananaTrgusv.Stjepana(današnjiTrgSvetogaTroj-stva),ugrad21.VIII.1921.svečanovratilamadžarskavojska.
OriginalnagrbovnicaigrbplemićkeporodiceKnezibilisuuposjeduStipanaKnezijaJeškinaizLemešadopredkrajDrugogasvjetskogarata,kadajeustrahuoduništenjapredananačuvanjeobiteljiLehelaKnezijauBudimpešti,učijemjeposjeduostaladodanas.
Djelo:Bajaaforradalomésaszerbmegszállásalatt(19181921):Történelmifeljegyzések, Ba ja [1940](pretisak2009).
Lit.:Z.Major,AmindennapiéletnehézségeiaMonarchiaösszeomlásaésaSzerbmegszállásalatt Baján, Múltbanéző:ABácsKiskunmegyeilevéltárelektronikusfolyóirata(www.bacs-ki-skun-leveltar.hu/V3/SP07_mbn/Tanulmanyok/maze-01t-1.html)
L.Heka
L.Knézy,Bajaaforradalomésaszerbmegszállásalatt(19181921):Történelmi
feljegyzések.,Baja[1940]
KNEŽEVIĆ
179
KNÉZY,Pál(Odžaci,17.VI.1908.–Baja,12.I.1978.),inženjer,jedanodutemeljiteljabajskezvjezdarnice.SinLehelaiGabriel-le,rođ.Frey.DiplomiraojenaTehničkomfakultetuuBudimpešti1932.Do1940.dr-žavnijegeometarskislužbenikuBudim-peštiiSegedinu,azatimjedo1955.,kaozaposlenikGradskogatehničkogaodjelauBaji,radionaposlovimaniskogradnjeiurbanizacije.
NjegovdolazakuBajuizredadržavnihgeometarabiojevažandogađajuživotugradajerjenetomprijetogaDržavnageo-metarskaslužbadovršiladetaljnuizmjeruikartografiranjegrada.Njegovostručnogeodetskoznanjeiiskustvobilisuodveli-kepomoćipasumuodmahpovjerilibroj-nezadaćeprojektiranjaiizvedbeizgradnjetepopravakagradskihprometnica(uliceMunkácsy,Eötvös,Vörösmarty,GálPéteriFerencaLiszta,TrgMátyáskirály,cesteSzegedi,Szabadságibr.66,kojavodidoželjezničkogakolodvora),avrijedanjeinjegovprinosuizgradnjikanalizacijskogaodvoda(uliceKossuthLajosaiMunkácsyteodTrgaMátyáskirálydouliceKölcsey),kaoinasređivanjuodvodaoborinskihvo-daodbareLivade(madž.Livoda-pocsolya)injezinaokruženja,štojesvezahtijevaloiznimanterenskirad.God.1945.izgradiojetadanajvažnijiobjektugradu–dovodstrujeizKomlova(madž.Komló,Baranj-skažupanija)preko45metaravisokihdr-venihstupovakonstruiranihnaobjeobaleDunava,kojimajeprekorijekevodičimaudužiniod500mgradopskrbljivaostru-jom.ObjektjebioiznimnovažansvedokuratusrušenmostprekoDunavanijeiz-građen1950.
God.1955.imenovanjevoditeljemodjela,azatim iglavnim inženjeromUpravezavodoprivredudolinedonjegaDu na va (madž.AlsódunavölgyiVízügyiIgazgatóság).Tujedužnostobnašaodoumirovljenja1968.Biojejedanodosniva-čazvjezdarniceuBajiteje1953.zanjuprojektiraoiuzpomoćmjesnogaoptičaraBékéijaibravaraImrikaizradioprviin-strument–reflektorskioptičkiteleskop.Natemeljujednefotografijeizameričkoga
časopisaSky and Te le sco pesamjeprojek-tiraoopservatorijkupolastaoblikauuliciTóthKálmán,kojiseidanaskoristi,aponjegovojjezamisliizrađenoivišereflek-torskihoptičkihteleskopa.ZačetnikjeBaj-skihhidrogeodezijskihdana.
Lit.:Zs.Merk,NagyAndrásemlékezete, Ba ja, 2001;MagyarFöldmérőkArcképcsarnoka,3/2008,Budapest;A.Kenjeres(ur.),MagyarÉletrajziLexikon10001990(http://mek.oszk.hu/00300/00355/html/ABC07165/08116.htm).
L.Heka
KNEŽEVIĆ→Knezi
KNEŽEVIĆ,Lazar(Lazo,Laza)(Sen ta, 16.III.1828.–StariFutog,23.V.1882.),učitelj,javnibilježnik,pisac.Osnovnuško-luzavršiouSenti,anižugimnazijuuSubo-tici1843.IsprvajebioučiteljubaranjskimselimaViljan(madž.Villány,srp. Vi lanj) i KneževiVinogradi(madž.Hercegszöllős).Tijekomrevolucije1848.uSomborujekaodragovoljacstupiousrpskepostrojbe,auborbamajestekaočinlajtnanta(potpo-ručnika).SlužiojeuPrvombačkomdo-brovoljačkombataljonu,akadajeon1850.ukinut,biojebilježnikuDespotovu(madž. Úriszentiván,prijeÚrszentiván),aod1861.uStaromFutogu.Pisaoješaljiveisatiričnepjesme,pripovijetke,anegdoteidosjetketepovijesno-etnografskeigeografskečlan-ke,kojejeobjavljivaousrpskimlistovimaičasopisima(Ko ma rac, Zmaj, Žiža, Orao, Star ma li, Ja vor).VišegodinabiranjezadopredsjednikaopćineFutog,a1881.izapredsjednika.BioječlanMaticesrpskeizNovogaSada.
KaojedanodnekolikoSrbasudionikapreporodnihgibanjajužnougarskihHrvata,surađivaojeuAntunovićevimBunjevačkimišokačkimnovinama i Bunjevačkojišokačkojvili1870.-74.,asnjimeseipo-slijedopisivao.KadajeMaticasrpska,uvrijemedokjetajnikbioAntonijeHadžić,raspisalanagraduzadjelooBunjevcima,prvijenjezindobitnik(1878.),anagrađe-naraspravaO Bu njev ci ma ob ja vlje na je u Le to pi su Ma ti ce srp ske1881.(knjiga128,str.102-118).(Nakonnjeganagradujeza
KNEŽEVIĆ
180
raspravuistoganaslovadobioIvanIvanić1893.).Unjojjepretežitoopisaobunjevač-keobičajeinošnju,dokzabunjevačkoimedržidanajvjerojatnijepotječeodnazivarijekeBune.Zaključujekakoosimobičajakojejeopisao»narodbunjevačkidrugihnema,itakoBunjevacjesasvimSrbinuravan.Kakoigretakoipesmesučistosrp-ske.«
Lit.:M.Evetović,ŽivotiradbiskupaIvanaAntunovićanarodnogpreporoditelja,Subotica,1935;Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,3,NoviSad,1987;Srpskibiografskirečnik,5,NoviSad,2011.
S.Bačić
KNEŽEVIĆ,Milivoje(Kragujevac,19.XI.1899.–Kragujevac,13.VII.1973.),profesorknjiževnostiijezika,pisac,saku-pljačnarodnihpjesama,esejist,folklorist.Urodnommjestuzavršiojeosnovnuškoluičetirirazredagimnazije.ZavrijemePr-vogasvjetskogaratakaodobrovoljacsasrpskomvojskom1915.povlačiseprekoAlbanijenaKrf,nakončegajeupućenuFrancusku,gdjenastavljaškolovanje.Na-konpovratkaizFrancuskenastavljastudijidiplomirajugoslavenskuknjiževnostisrp-sko-hrvatskijeziknaFilozofskomfakul-tetuuBeogradu.Službovanjejezapočeo1923.uSuboticikaogimnazijskiprofesor,gdjeostajedo1933.TadapostajeravnateljgimnazijeuSenti,aod1939.profesorjeugimnazijiuBeogradu.Sudjelujeuob-raniJugoslavije1941.,zarobljenjeuHer-ceg-NovomtejeDrugisvjetskiratproveoutalijanskominjemačkomzarobljeništvu.NakonpovratkauBeogradradiuBibliote-ciPravnogafakulteta,zatimuInstitutuzasrpskijezikSrpskeakademijeznanostiiumjetnostido1962.,odkadakaoumiro-vljenikžividosmrtiuKragujevcu.
Autorjevišeknjigapjesama,dramairasprava,osobitoiznarodneknjiževnosti,aurediojeiprirediovišeposebnihpubli-kacija(Voj vo di na i Sr bi ja, Su bo ti ca, 1926., pretisakizKnjiževnogsevera,6-8/1926;IvanAntunović:(izpisamaIlijiOkrugićuSremcu),Subotica,1930.,pretisakizKnjiževnogsevera,7-10/1930,idr.).ZaBu-njevcesunajvažnijenjegoveknjigeBu nje
vačkenarodnepesme:Kraljičke (Su bo ti ca, 1930.), IvanAntunović:Životidelo (No vi Sad,1935.,pretisakčlanka»IvanAntuno-vić«,Le to pis Ma ti ce srp ske,1/1935),zakojuje1933.dobionagraduBunjevačkeprosvetnematice,teBunjevačkenarodnepri po vet ke(Subotica,1939.),kojejepriku-pioiobjavioskupasBalintomVujkovom.Objaviojejošičlanke»BiskupIvanAntu-novićipreporodbačkihBunjevaca«(So ko na Ja dra nu,Split,5-6/1936)i»BiskupIvanAntunovićpreporoditeljbačkihBunjeva-ca«(Gla snik ju go slo ven skog pro fe sor skog druš tva,Beograd,11-12/1938).
NjegovodjelovanjeuSuboticiostavi-lojeiznimantragnaknjiževnostbačkihBunjevaca.Kaoprofesorsubotičkegim-nazije,pokrenuojeiuređivaomjesečniča-sopisKnjiževnisever(1925.-35.).Unjemuje,međuostalim,obrađivanaibunjevačkaknjiževnost.NajvažnijisutematskibrojeviO Bu njev ci ma(3-4/1927i7-10/1930),po-svećenibunjevačkojpovijesti,etnografijiiknjiževnosti,teBunjevačkanarodnačitanka (7-9/1931)obunjevačkimknjiževnicima,kojisutiskaniikaoposebneknjige.
Kaoprofesortepisaciuredniksnažnojeutjecaonaformiranjenekolikogeneraci-japisacauSubotici,međunjimaiBalintaVujkova.Posebnupozornostposvetiojeob-javljivanjunjihovihprvihliterarnihpoku-šaja.UtemamaoprošlostiBunjevacaželiojepružiti»zanaučnaispitivanjaBunjevacaštovišegrađe«,alisuprilogepisaliponaj-
M.Knežević,Bunjevačkanarodnačitanka, Subotica, 1931.
KNJIŽEVNAREVIJA
181
višesrpskiautori,najčešćeprofesorisubo-tičkogaPravnogafakultetaibeogradskogasveučilišta,uzrijetkeunitarnoorijentiraneHrvate(IvoMilić)iBunjevce(MijoMan-dić,KataPrćić,LazarStipić),kojisubu-njevačkupovijestnastojalivezatiisključivouzsrpsku.Osobitosebaviobunjevačkomnarodnomknjiževnošću,alijeitajdiobaš-tineobradionasrpskomjeziku,naposeobi-čaj»kraljica«.
Važnijipseudonimi:**
*, AlbertCour-bier,BrankoJosić,DragomirProkić,Dž.,Mil.Ilovac,KostaMilivojević,M.,M.V.K.,Mi,MiladinPantelić,MilanIlić,MiloBorić,NikolaTodorović,R.,R.R.,Spekta-tor,StankoJelić,VecoDulić,X.Y.
Lit.:B.Vujkov,FragmentiolikuMilivojaV.Kne-ževića;M.Nikolić,MilivojeV.Knežević(1899-1973), Ru ko vet,2/1986,Subotica;Lek si kon pi sa ca Ju go sla vi je,3,NoviSad,1987;M.Cindori(ur.)Književnisever(19251935):Zbornikradova,No-viSad,1999;Srpskibiografskirečnik, 5, No vi Sad,2011.
K.Čeliković
KNJIŽEVNASTRANAHR VAT SKE RI JE ČI,kulturnipriloglistaHr vat ska riječ.Izašaojeusklopupaginacijelistausveganekolikobrojevalista1953.Prviseputpojavioubr.11od13.ožujka,aizašaojejošubr.14,16,18,23teposljednjiubr.33od14.kolovozaistegodine.Nakonto-galiterarniilikovniradovinisuposebnoizdvajani,negodopunjujuostaledijelovelistakaotekstovi,odnosnoilustracije.
NastaojekaorezultatnezadovoljstvatadašnjimrazvojemkulturnogaživotauSubotici,kojisepočetkom1950-ihveoma
brzorazvijaokakopoopseguikvantiteti,takoipokvalitetiioblikukulturnedje-latnosti,pasumnogeinstitucijebilježileuspjehe(Narodnokazalište,Muzičkaško-la,Subotičkafilharmonija,Gradskimuzej,Gradskaknjižnica,Narodnosveučilište,kulturno-umjetničkadruštva).Međutim,istodobnosunekiobliciumjetničkedjelat-nostibilizapostavljeni(LikovnailiterarnasekcijaSavezakulturno-prosvjetnihdruš-tava)pajetekpotkraj1952.otvorenDomlikovnihumjetnika,kojiosimsalonaotva-raiatelijerezanesmetaniradsubotičkimslikarimaikiparima.Usporedosnjimfor-miranajeiliterarnasekcijazvanaPr o le ter snekolikomladihnadarenihknjiževnikaičlanovauredništvaHrvatskeriječinačelusJosipomKujundžićemiStipanomMaru-šićem.OnisuulistupokrenuliKnjiževnustra nuuželjidaotvoremogućnostumjet-nicimadaobjavljujusvojeradove.Naj-važnijisuradnicibilisuknjiževniciAnteJakšić,JosipKiš,JakovKopilović,LazarMerković,JovanNarančić,JosipKlarski,JakovOrčić,JokaStojan,BalintVujkoviBlaškoVojnićHajduk,doksuautoriob-javljevnihlikovnihradovaIvanTikvicki,MarkoVuković,GustavMatković,Mili-vojDejanovićidr.PrimjercilistaHr vatskariječčuvajuseuGradskojknjižniciuSu bo ti ci.
E.Bažant
KNJI ŽEV NA RE VI JA,časopiszaknjižev-nostikulturuosječkogaOgrankaMaticehrvatske.IzravnijenasljednikčasopisaRevija:časopiszaknjiževnost,kulturuidruš tve na pi ta nja,utemeljenoga1961.u
KnjiževnastranaHrvatskeriječi, Hrvatskariječ, br.16,Subotica,1953.
KNJIŽEVNAREVIJA
182
Osijeku.Idejaopokretanjučasopisanasta-lajeukruguosječkihkulturnihdjelatnika,kojisuzaslužniizautemeljenjePododbo-raMaticehrvatskepočetkom1960-ih.Onjedo1966.bioRe vi jinnakladnik,zatimjeizdajeMaticahrvatskaOsijek1967.-71.,CentarzakulturuiumjetnostNarodnoga(Radničkoga)sveučilištaBožidarMaslarić Osijek1972.-74.,IzdavačkicentarRe vi ja RadničkogasveučilištaBožidarMaslarić Osijek1975.-90,od1991.IzdavačkicentarOtvorenogasveučilištaOsijek.Tadaječa-sopispreimenovanuKnjiževnureviju,kojuod1993.izdajeMaticahrvatska–Ogra-nakOsijek.NajvažnijiglavniiodgovorniurednicibilisuMilivojPolić,IveMažuran,BrankoBožić,DejanRebić,DragoHedliJosipCvenić.TrenutačnojeurednikIvanTrojan.
Obrazloženjepotrebeosnivanjaknji-ževnogačasopisa,kojićepokrenuti,oku-pitiiusmjeritinositeljekulturnihzbiva-njauslavonsko-baranjskojregiji,djelojeMilivojaPolića,glavnogaurednikaprvo-gabrojaRe vi je.OdgovorniurednikbiojeBrankoBožić,auuredničkomodboruprvogabrojabilisuIvoBogner,VojislavPelajić,SlobodanKovačević,NadaPivac,IveMažuran,NadaMurat,DragutinSavin,StjepanBrlošić,StankaPavuna,PavleBla-žek,LjubomirStanojević,FranjoHegedušiGezaStantić.Regionalnuusmjerenostpr-vihbrojevačasopisbrzonapuštatepostajerelevantnimnapodručjubivšeJugoslavijeiobjavljujeautoreizrazličitihsredinairaz-ličitihtematskihpreokupacija.Ufokusumujeinteresaodutemeljenjaknjiževnostpasudodanasnavišeod40.000strani-ca (Književne) Re vi jeobjavljeniraznovr-sniknjiževniprilozi,izvorniiuprijevodu,književnoteorijskičlanci,eseji,kritikeiuredničkebilješke.
Uztematskebrojeveosemiotici(pr.C.Milanja),naratologiji(pr.V.Biti),suvre-menojteorijiknjiževnosti(pr.M.Velčić)tepojedinebrojevespregledimaiizborimaizsuvremenestraneknjiževnosti,odposeb-nejevažnostitematposvećenRo ma nu u književnostiHrvatauVojvodini, ob ja vljen
ubr.3-4/2008.Iakosuseiprijeučaso-pisupojavljivalipojedinačnitekstovihr-vatskihautoraizVojvodine,poputJasneMelvinger(»Sveštodiše«,5/1963),GezeKikića(»PoetskimstazamaIveAndrića«,6/1972)iliPetkaVojnićaPurčara(»Nastu-piJanjeStipić«,2/1978;»Radyevakuća«,
4/1978;»Ključanice«,2/1980;»Zimskivlak«,2/1981;»Vrtljubavnika«,6/1983;»Antilegende«,1/1985),pregledompro-znogastvaralaštvavojvođanskihHrvatačasopis potvrđujenakanudaunovomti-sućljeću,sukladnotemeljnimodrednica-makulturneeuropeizacije,kojasvojenadepolažeponajprijeujačanjeregionalnostisvakoganacionalnogprostora,nastojipri-donijetipolicentričnostihrvatskekulture,zauzimajućisezaprotočnostmišljenja,raznolikost,zaotkrivanjeautentičnihvri-jednostiregionalnoga,auzpomoćnjegainacionalnogakulturnogaidentiteta,uvaža-vaprisutnostrazličitihnaraštajatepotičeknjiževnoiznanstvenostvaralaštvosla-vonskeregijeudoticajimasregionalnimpartnerimaizPečuha(Madžarska),Novo-gaSada(Vojvodina)iTuzle(BiH),alinepodilazećiprovincijskimzahtjevnostima.Brojposvećenproznomstvaralaštvuvoj-vođanskihHrvata,kojijepriredioMilo-vanMiković,zajednosizborompoetskihtekstovaHrvatauMadžarskoj,usmjeravapozornosturedništvanaistraživanjakultu-rnihaktivnostiuregijamasusjednihzema-ljaukojimaobitavajupripadnicihrvatskenacionalnosti,obuhvaćafragmenteproznih
Književnarevija,br.3-4/2008,Osijek
KNJIŽEVNIJEZIK
183
tekstova20hrvatskihautorakojisusvojimživotomi(li)radom(bili)vezaniuzVoj-vodinu:IvanAntunović,PetarPekić,JosipKulundžić,MaricaVujković,AnteJakšić,JosipPašić,MarkoČović,LazarMerković,JosipKlarski,TomislavKetig,PetkoVojnićPurčar,JasnaMelvinger,MilivojPrćić,Vo-jislavSekelj,LazarFrancišković,FranjaPe-trinović,VladimirBošnjak,ZvonkoSarić,DraženPrćićiŽeljkaZelić.Od50.godištaredovitijesuradnikTomislavŽigmanov,kojiupoznajesrecentnimstanjemhrvatskekulturnezajedniceizVojvodine.
Lit.:D.Rebić,Umjestopredgovora;Ž.Bosanac,Bibliografskiprikazčasopisa»Revija«(godištaI-XXV),u:Revija:BibliografijaIXXV(19611985),7-8/1989,Osijek;V.Brešić,Osječkaknji-ževnaperiodika,ZbornikKnjiževniOsijek,Osijek,1996;V.Brešić,Od»Jeke«do»Alepha«.Osječkiknjiževničasopisi,u:V.Brešić,Sla von ska književnostinoviregionalizam,Osijek,2004.
I.Trojan
KNJIŽEVNIJEZIK,strukturnorazra-đenjezičnivarijetetstradicijompismenostiiujednačenomaktualnomuporabom,prila-gođenzaformalnuusmenuipisanukomu-nikacijuuvišimkulturnimfunkcijama(npr.književnost,školstvo,znanost,držav-nauprava,medijiidr.).Terminknjiževnijezikuobičajenjeumnogimeuropskimkontinentalnimlingvističkimtradicijama( fran.languelittéraire,njem.Schriftsprac-he,češ.spisovnýjazyk,madž.irodalminyelv),asvojommotivacijomuprviplanstavljavezanostjezičnogavarijetetanakojiupućujeuznaslijeđepismenosti–ihrvat-skajeinačicatermina,uostalom,nastalauvrijemekadimenicaknjiževnost ni je označivalasamofikcionalnetekstove,ne-gopismenostunajširemsmisluriječi.Od1970-ihuistomseznačenjusvečešćerabiterminanglosaskeprovenijencijestan dardnijezik (eng.standardlanguage),ukojemtežištenijenatradicijipismenosti,negonanormiranostijezičnihsredstavaiujednače-nostiuporabe.Procesterminološkezamje-neurazličitimsenacionalnimtradicijamazbivarazličitombrzinominarazličitena-čine,aujezikoslovnojjekroatisticigotovopotpunozavršentejeuporabanazivastan
dard ni jezikunjojdanasdominantna.Us-porednostim,iterminknjiževnijeziknekihrvatskijezikoslovcisvečešćeshvaćajuuužemznačenjukaojezikknjiževnosti,tj.kaoterminološkuoznakubeletrističkogafunkcionalnogastila.Takvauporabapred-stavljaznatniotklonoddosadašnjehrvat-skefilološkemisli,aliiodšireeuropskekontinentalnetradicije,pazatoinijeopće-prihvaćena.Osimtoga,terminstan dard ni jeziknijeprimjerenzapovijesnarazdobljaukojimajejezičnanormiranostprijeimpli-citnaispontananegoeksplicitnaiorgani-zirana,paseterminknjiževnijezikuvezisnjimaidaljerabiusvojemtradicionalnomznačenju.
Uhrvatskojkulturnojpovijestiuloguknjiževnogajezikaimalisustranivari-jeteti(staroslavenski,latinski,talijanski,njemački,madžarski)tedomaćivarijete-tirazličitihnarječnihosnovica,nakojimasuserazvilevitalneiugledneknjiževnetradicije(čakavski,kajkavski,novoštokav-skijekavski,novoštokavskiikavski).Po-stojanjejednogahrvatskogaknjiževnogajezikadugonijebiloneštoštosesamoposebirazumjeloinjegovjenastanakrezul-tatpostupnejezične(aliikulturneipoli-tičke)konvergencijevećegabrojamanjihzajednica,kojesujošuranomnovovjeko-vljuimaleumnogomesamosvojanjezični,kulturniipolitičkiidentitet.Tisuprocesibiliisprekidaniisloženi,pričemususeunjimamijenjaleinarječnaosnovicaizko-jejetrebaoizrastizajedničkiknjiževnije-zikigranicedokojihsetrebaoprostirati.InakonštojejedinstvenhrvatskiknjiževnijeziktijekomXIX.st.ustaljen,narječnajeraznolikostuHrvataostalaočuvana,adi-jalektiisociolektiupojedinimsredinamadodanasuživajustanovitdruštveniugled.Zbogtogajeuhrvatskojjezičnojzajedniciraširenasvijestotomdaseknjiževnijezikijeziksvakodnevnespontanekomunika-cijejasnorazlikujutedajegotovosvakigovornikhrvatskogananekinačindvoje-zičan:uobiteljiusvajasvojmjesnigovor,aposlije–sizlaganjemmedijimaiškoli–iknjiževni(tj.standardni)jezik.
KNJIŽEVNIJEZIK
184
HrvatiuugarskomPodunavljubilisunamarginiprocesaukojimaseoblikovalamodernahrvatskakulturaterazvijaoiširiomodernihrvatskiknjiževnijezik.DokjeuXVII.iXVIII.st.njihovakulturnaelitajošsudjelovalaufranjevačkojpismenostinanovoštokavskojikavici,kulturneijezičnevezesHrvatimaizdrugihkrajevaznatno
suoslabjelenakonštojetežištehrvatsko-gakulturnogaživotapomaknutonasjeve-rozapad,aikavicakaodominantanjezikpismenostizamijenjenajekavicom.Ponov-nomupribližavanjutežitćeIvanAntunoviću1870-ima,alinjegovaćenastojanjaimatisamoograničenodjek.NekiugarskiBu-njevciiŠokcinastavljajupisatiikavicom,dokdrugiprihvaćajumađarskikaovlastitknjiževnijezik.Nakonstvaranjajužnosla-venskedržavehrvatskomuknjiževnomujezikumeđuHrvatimauBačkojkonkuriraisrpski.Skupasjezičnimutjecajemsrp-skoga,opažaseiutjecajsrpskelingvistič-kekulture.Modernisrpskiknjiževnijezikniknuoje,naime,sredinomXIX.st.izgo-vorenogajezika,uzpotpunoodbacivanjedotadašnjetradicijesrpskepismenosti,tetadausrpskojkulturnojsrediniprestajepodvojenostknjiževnogaisvakodnevnogagovornogajezika,kojajeuHrvatadoda-nasizražena.Podutjecajemideologije»piši
kaoštogovoriš«bačkiBunjevcikojisenesmatrajuHrvatimadanasnastojeizgradi-tisamostalnibunjevačkijezik,odbacujućivlastitonaslijeđesudjelovanjaunadregi-onalnimtradicijamapismenostijužnosla-venskihkatolika.
Lit.:R.Katičić,Oknjiževnomjeziku,u:No vi jezikoslovniogledi,Zagreb,1986;J.Buljovčić,Filo loš ki ogle di,Subotica,1996;Z.Vince,Pu to vi ma hrvatskogaknjiževnogjezika,Zagreb,2002;R.Katičić,Ostandardnomiknjiževnomjeziku,Jezik,56,Zagreb,2009.
P.Vuković
KNJIŽEVNIKLUBMI RO LJUB,nefor-malnaorganizacijahrvatskihknjiževnikaizSubotice.NastaojeuokviruKatoličko-gainstitutazakulturu,povijestiduhov-nostIvanAntunovićuSubotici,kadjeuvrijemenjegovaosnivanja1990.pjesnikJakovKopilovićuimeneformalnogaKlu-bahrvatskihknjiževnikauBačkoj,kojijenosioimeMi ro ljub,zamoliozaprijamusastavInstituta.
KaoposebanodjelInstituta,Klubjetijekomprvogadesetljećapostojanjaprire-đivaoknjiževnevečeri,upočetkuunutarcrkvenihprostorija,najčešćeusjemeništuPa u li num,azatimiuKUD-uBunjevačkoko lo,Gradskojknjižnici,Katoličkomkru-guidr.Najvećidoprinosimaojepriređu-jućiuokvirudužijanceknjiževnevečeriiznanstveneskupoveposvećenehrvatskimknjiževnimidrugimistaknutimkulturnimdjelatnicima(JosipAndrić,AnteEvetovićMiroljub,IvanPrćić,AleksaKokić,AntunGustavMatoš,BalintVujkov,BlaškoRa-jić,LajčoBudanović,AlbeVidaković,An-teSekulić…),naštosusesveleposljednjegodinenjegovarada.Prestaojedjelovatiuprvojpolovici2000-ihgodina.
PrvihjegodinapročelnikklubabioBe-laGabrić,aposlijenjegaJašoŠimić.
Lit.:SubotičkaDanica:kalendarza1991.,Subo-tica,1990;Bačkoklasje, 56, 67, Su bo ti ca, 1990, 1992;Zbornik»IvanAntunović«,1,4-5,Subotica,1990, 1994.
K.Čeliković
G.Peštalić,Utišenjeožalošćenih,Budim,1797.
KNJIŽEVNISEVER
185
KNJIŽEVNIPRILOGBAČ KOG KLASJA,povremeniknjiževnipodlistakvjer-skogačasopisaBačkoklasje.Ponaravijebiotematski–posvećenpredstavljanjuknjiževnihopusa,uvećinipjesničkih,re-nomiranihilimanjepoznatihknjiževnikaizBačketepučkihpjesnikinja.Svakujeknjižicu,uzknjiževneradove,pratilaibi-ografskacrticaoautoruizperaurednikaBeleGabrića.Ukupnojeizašloosambro-jeva,pričemujenumeracijauspostavljenaod4.broja(prvasutribrojanenumerirana).Dinamikaizlaskabilajeneredovita–prvijebrojizašao1982.,apreostaliurazdoblju1988.-93.Opsegpodlistkabioje16stranica,aformatA5(zarazlikuodBačkogaklasja, kojejeimaloformatA4).BilojetojedinoknjiževnoglasilounavedenomrazdobljuuBačkojkojejebilootvorenozapiscekrš-ćanskogasvjetonazoraibliskeKatoličkojcrkvi.
Uprvomprilogu,podnazivom»Sestri-ceravnice:Izabranepjesme«,objavljenesupjesmepučkihpjesnikinjaAneBala-žević,MatijeDulić,KateIvanković,ToneKujundžić,ĐuleMilodanović,MargeSti-
pić,MarijeVojnićPurčar,MarijeVujkovićLamić(uzbr.21-22Bačkogaklasjaod25.XII.1982.).Drugiprilogposvećenjemla-dojpjesnikinjiDominikiKrečak(poslijeudanojĆakić)»Kutakusrcu«,br.45-46,3.IV.1988.),trećiJakovuKopiloviću(»Ubrazdirođen«,br.47-48,15.VIII.1988.),četvrtiAntiSekuliću(»Zovdalekihpolja«,
br.57,lipanj1990.),petis.FidesVidaković(»Pjesmomteslavim,Gospodine«,br.66,prosinac1991.),šestiBrankuJegiću(»Je-kasaravnice«,br.69,svibanj-lipanj1992.),sedmidonosiizborizpreljskihpjesama(»Preljskepisme«,br.72,listopad,stude-ni,prosinac1992.),aposljednjiosmiprilogposvećenjepjesništvuViteGrunčić(»Srceotvorenozaljude«,br.74,ožujak-travanj1993.).
T.ŽigmanoviK.Čeliković
KNJIŽEVNISALON,nazivzaknjižev-naokupljanjakojajeorganiziralasekcijazaknjiževnostHKUD-aBunjevačkokolo izSubotice.NakonosnutkaDruštva18.I.1970.Književnisalon,kaonajvažnijioblikdjelovanjasekcije,otvorenje25.XI.1971.BiojenastavakKnjiževnogasalonakojijeIvanPančićodržavaousvojojrodnojkućipotkraj1950-ihipočetkom1960-ih.Ka-koDruštvonijeimalovlastitihprostorija,pojedinetribineodržanesuuprostorijamaZanatskekomoreiNépköra.DopolitičkeosudeDruštva1972.održanojenekolikojavnihtribina,nakojimasu,međuostalim,gostovaliJasnaMelvinger,DraškoReđepiPetkoVojnićPurčar.
Lit.:B.G[abrić].,OsnivanjeHrvatskogkulturno-umjetničkogdruštva»Bunjevačkokolo«uSubo-ti ci, SubotičkaDanicaKalendarza1971.god., Subotica,1970;L.Merković,KnjiževnikIvanPančić:Svestranapjesničkaličnost,GlasnikPučkekasine1878,71,Subotica,2009;L.Merković,Kronologijaod23.do29.studenoga,Hr vat ska riječ,504,Subotica,23.XI.2012.
N.Zelić
KNJI ŽEV NI SE VER,časopiszaknjižev-nost,znanostikulturu.PrvijeknjiževničasopisuSuboticiisjevernojBačkojnakonPrvogasvjetskogarata.Pokretačiglavniurednikbiojesuplentiprofesorsubotič-kegimnazijeMilivojeKnežević.Prvibrojpojaviose1.IV.1925.uSubotici,gdjejeizlaziosvedo1.VI.1934.NakonštojeglavniurednikpostaoravnateljgimnazijeuSenti,tamoseseliičasopis,aposljednjibrojizašaojeuprosincu1935.Tiskanjenaćiriliciilatinici,natritiskarskatabaka.Izlaziojeumjesečnimsvescimaoznači-
KnjiževniprilogBačkogklasja,br.3, Subotica, 1988.
KNJIŽEVNISEVER
186
vanimbrojkama1-12,kojisusačinjavaligodišnjeknjigeobilježenerimskimbrojka-maI.-XI.Objavljenojeukupno11knjigasa129svezaka,odkojih9dvobroja,7trobrojai4četverobroja.
Biojepanoramskogatipaiunjemusuobjavljivaniraznovrsniprilozi:knji-ževno-povijesna,povijesno-geografska,etnografska,pedagoška,pravna,muziko-loškagrađailiteratura,kazališnipregledi,kronološkizapisi,aliimnogaoriginalna,umjetničkadjelateprijevodisrazličitiheuropskihjezika,čakiskineskogaija-panskoga.Velikapozornostposvećenaje
narodnojknjiževnostijužnoslavenskihnaroda,osobitobunjevačkojknjiževnosti.Narodnajeknjiževnostbilazastupljenauprvomdijelučasopisa,doksuudrugomdi-jeluobjavljivanieseji,ogledi,prikaziote-mamaizvanliterarnogakarakteraisl.Kaoposebandodatak1925.-29.izlazilisu»Đač-kiradovi«,ukojimasuobjavljivanipriloziučeničkihliterarnihdružina.Učasopisujeobjavljenooko3000različitihpriloga,astalnihilipovremenihsuradnikabilojeoko600,odkojihjetekdesetakizSubotice,doksuostalibiliizdrugihdijelovazemlje.Glavnouporišteimaojeusubotičkojgim-nazijiinasubotičkomPravnomfakultetu,čijisuprofesoribiliredovitisuradnici.Me-đusuradnicimasubilainajpoznatijaknji-ževnaimena,osobitosrpskeknjiževnosti(MladenLeskovac,DesankaMaksimović,JašaProdanovićidr.).
Okočasopisajepokrenutainakladnič-kadjelatnost,kojajeobuhvaćalatematskesveske(ukupno17,najčešćekaodvobroji,trobrojiiličetverobroji).Tiskanisuikaozasebnaizdanja,avelikajepozornostunji-maposvećenabunjevačkojpovijesti,knji-ževnostiikulturi.Međunjimasuizašlatritematskadvobroja:O Bu njev ci ma (knj.III,sv.3i4,1927.;knj.VI,sv.7-10,1930.)iBunjevačkanarodnačitanka (knj.VII,sv.7-9,1931.),kojisutiskaniikaozasebneknjige.Obunjevačkimtemamanajčešćesupisalisrpskipisci,pričemujenajvećibrojtekstova,naposeobunjevačkojknjiževno-sti,potpisivaoglavniurednik,uglavnom,kaoisvojedrugepriloge,podpseudoni-mima.ZajedničkaznačajkasvihtekstovaoBunjevcimajestdasenepromatrajukaodiohrvatskoganaroda,negokaozasebnaetničkaskupina.
Iakoječasopisimaoodređenukultur-no-političkuuloguna»severnomkrajuna-šeotadžbine«,kojujeilustriralanjegovaunitarnaorijentacijaipretežitosrpskisu-radnici,entuzijazamienergičnostMilivo-jaKneževićainjegovazainteresiranostzaBunjevceomogućilajesuradnjumnogimmladimbunjevačkimautorima(BalintVuj-kov,MaricaVujković,MaraĐorđevićMa-lagurskiidr.),kojićeposlijeimativažnuuloguukulturnom,književnomijavnomživotuuSuboticiiizvannje.Jedanodre-zultatasakupljačkogaradanabunjevačkojnarodnojknjiževnostiuKnjiževnomseveru(BalintVujkov,JulkaĐelmiš,MilivojeKnežević,BlaškoRajić,KataPrćić,Niko-laIlanković,IlijaSudarević)bilojeipo-kretanjesubotičkogačasopisaBunjevačkoko lo(1933.-36.)ikasnijeplodnoknjiževnodjelovanjeBalintaVujkova.Usto,objavlje-nihpedesetaktekstovaoBunjevcima,ve-zanihuznarodnuknjiževnost,podrijetloipovijest,unatočsvojemuideologijskomuokviru,sadržavajuvažnepodatkeodpo-dunavskimBunjevcima.Takođersuobja-vljivaniiknjiževno-povijesniietnografskiradoviAnteEvetovićaMiroljuba,Mati-jeEvetovića,AmbrozijeBozeŠarčevića,PavlaKujundžića,LjudevitaBudanovića,IvanaAntunovića,MijeMandića,Lazara
Književnisever,br.3-4/1927,Subotica
KNJIŽEVNOST
187
Ćurčića,KatePrćić,LazaraStipića,GezeSekelja,BlaškaRajića,IveMilića,JulkeĐelmišidr.
Lit.:Jugoslovenskiknjiževnileksikon,NoviSad,1971;T.Kolozsi,Szabadkaisajtó(19191945), Új-vidék,1979;D.Popov,Srp ska štam pa u Voj vo di ni 19181941,NoviSad,1983;Ru ko vet,2/1986,Subo-tica;E.Bažant,N.BašićPalković,Književnisever(1925–1935):Bibliografija, NoviSad–Beograd,1999;Književnisever(19251935):Zbornikradova,ur.M.Cindori,NoviSad,1999;L.Kovač,Usmenoblago(Književnog)severa, Su bo ti ca, 2008.
K.Čeliković
KNJIŽEVNODRUŠTVOAL FA(Knji-ževnopoduzećeAl fa,Nakladnopodu-zećeAl fa, Alp hakönyvkiadóVállalat), subotičkikatoličkinakladnikiz1920-ihgodina.SjedištemujebilouHarambaši-ćevoj7,gdjejebiobiskupskiračunarskiured(danassutoprostorijekatedralnežu-pesv.Terezije).OsimkalendaraSubotička Da ni ca zagodišta1924.-31.,tiskalojejošitridesetakrazličitihnaslova1923.-29.:katekizme,crkvenepjesmarice,molitve-nike,različitepopularneknjižice(osta-rokatolicima,priče,pripovijestiipjesme,osobitoosambrojevaDinarskeknjižnice) teslužbenaizdanja(misali,pravilniciisl.).AutoriizdanjabilisuIvanBeneš,LajčoBudanović,MuszaMakár,IvePrćić,Blaš-koRajićiAnteVojnićTunić,amnogasuanonimna.Najvišejetiskovinaizašlonahrvatskomjeziku,zatimnamadžarskom,nekolikoslužbenihnalatinskomtejednonanjemačkom.Dopuštenjezatisakdavalesucrkvenevlasti,tj.Duhovnaoblast(posli-je:Bačkaduhovnaoblast,BačkabiskupijaiDuhovnaoblastBačkebiskupije).DruštvojezapravobilojedanoduredaBačkeapo-stolskeadministrature.Naslovisutiskaniusubotičkimtiskaramasv.Antuna,JózsefaHórvátha,EtelkeRajčić,AndrásaCservikateuApatinukodLotterera.
Lit.:G.Kiss,E.Bažant,K.Čeliković,Subotičkabibliografija:Sv.3:19181944:Deo1:Monograf ske pu bli ka ci je, Su bo ti ca, 2003.
S.Bačić
KNJIŽEVNOST, 1.uširemsmislu,in-telektualnostvaranjeputempisanihriječi,ukupnostpisanihdjelakojaimajutrajnijuvrijednost,uopćejezičnostvaralaštvo;2. u užemsmislu,umjetnostriječi,lijepouobli-čavanjeriječima,tekstkaoumjetničkatvo-revina–umjetničkaililijepaknjiževnost(beletristika).Uhrvatskomjezikukorište-njepojma,kaoizvedeniceodriječiknjiga,ukorijenilosesredinomXIX.st.kaopri-jevodtuđiceliteratura (lat.littera:slovo).
Nastalajeizmitaistodobnosaznanoš-ću,kaoposljedicakritičkesvijestikojaječovjekuponudilamogućnostrazlikovanjaistineodprivida.Zarazlikuodznanosti,kaoracionalneipojmovnetvorevine,knji-ževnostpretpostavljaslikovnostuizraža-vanju,raduobraziljeteumjetničkufikciju,štoseostvarujeputemknjiževnogajezika,kojinijesamoreferencijalanpremazbilji,negoiizražajan,budućidaprenosiraspo-loženjeistavautora,čimeseneizravnoutječeinastavčitatelja.Uosnovinastankaknjiževnogdjelajestimitacija,podražava-nje (grč.mimesis)svijeta,ljudiidogađaja.Tematikajeknjiževnihdjelauniverzalnaitakorazumljivasvima,subjektivnajepoumjetničkojelaboraciji,asugestivnapremanačinuprenošenjaiširenjauvidaispozna-ja.Kaotakva,zauzimaposebnomjestouvrstamaumjetnosti.Zbogriječikaosred-stvaizražavanjamožeseprenositiiudru-geumjetnostikaonjihovsastavninarativnidio(kazalište,film,glazba,pačakislikar-stvoikiparstvo).Osimdjelakojasupisanai,obično,imajuautora,uključujeionakojanisunastalaupismu,negosuseprenosilausmenimputem,aposlijesuzapisana–ri-ječjeousmenojknjiževnosti,čijijeautornepoznat.
Književnodjelopodrazumijevaeste-tičko-vrijednosnuznačajku:jezičnatvo-revinapripadaknjiževnostiakosadržavaodređeneumjetničkevrijednosti.Odliku-jesekompozicijom(struktura)ilijepim
LogoKnjiževnog društvaAlfa
KNJIŽEVNOST
188
stilom(forma),aosimpoučnesvrheimaiestetičkicilj(A.G.Matoš).Dijelisenaknjiževnerodove(lirika–monološkopri-kazivanjestanja;epika–monološkiopisradnje;drama–dijaloškiprikazradnje)ivrste(pjesma,sonet,elegija,proza,roman,pripovijetka,novela,bajka,esej…).VećinaknjiževnihrodovaivrstazastupljenajeuknjiževnostipodunavskihHrvata–Bunje-vacaiŠokaca,premdaukvantitativnomsmisludominirapjesništvo.Premanamjeni,možebitizadjecu,mladeiodrasle,odče-gajemeđuBunjevcimaiŠokcimanajma-njeproznihdjelazadjecuimlade.Premanaravitematike,književnadjelamogubitinabožna,ratna,pustolovna,ljubavna,so-cijalna…
Urazvrstavanjimaradiknjiževno-po-vijesnihiknjiževno-znanstvenihpotreba,osimopćeilisvjetskeknjiževnosti,ukojuulazeonadjelakojapripadajusvimnaro-dima,uloguimaikriterijjezikanakojemsepišeilinarodkojemuautorpripada,pasegovorionjemačkoj,ruskoj,engleskoj,madžarskoj,srpskoj,hrvatskojidrugimknjiževnostima.Promatranosmotrištahr-vatskogaiseljeništvaidijaspore,hrvatskunacionalnuknjiževnostkarakterizirateksporadičnaintegriranostregionalnihhr-vatskihknjiževnostiizvanHrvatskeiBiH(međuostalima,iHrvataizugarskogaPo-dunavlja,danasizMadžarskeiVojvodine):neznatnisusadržajiuprikazimapovijestihrvatskeknjiževnosti,odsutnostkritičkerecepcije,isključenostuprostorunagrađi-vanja,malibrojobjavljenihknjigauHrvat-skoj,nesuradnjaučasopisima,nevidljivostuprostorujavnosti…
Uuskojjeveziskonkretnimdruštve-nim,paipolitičkim,kontekstimaukoji-manastaje,kojiutječunapostanakinaravdjelâtenarazvijenostknjiževnogasustava(odrješenjanakladeiorganiziranostipisa-ca,prekodiseminacijeistručnerecepci-jeknjiževnihsadržaja,padovalorizacijeinagrađivanja),štosemoraimatiuviduprikasnijiminterpretacijamaitumačenji-ma–društvenikontekstuvelikeuvjetujekakosamunaravknjiževnogaživota,ta-koitematsko-motivskaishodištatesvr-heiizvanknjiževnefunkcijedjela.Zbog
relativnovelikogbrojarazdobljasnepo-voljnimdruštvenimuvjetima,književnostseupodunavskihBunjevaca iŠokaca»mukotrpnorađalaispororazvijala«,tj.društveni»uvjetinisupogodovalirazvojuopćekulturnogživotaiostvarivanjaknji-ževnihhtijenja«(G.Kikić).Nepovoljnom
društvenomambijentuukojemujeovajdiohrvatskeknjiževnostnastajaopridonijelisuičestivelikidiskontinuiteti,zbogčegaćeimatibrojnepočetke,naposezbogmi-jenjanjadržavnihokvira(Austro-Ugarska,nekolikoJugoslavija,Madžarska,Srbija)ilidruštvenogauređenja(ostacifeudalizma,građanskodruštvo,socijalizam)iliideolo-gija(liberalizam,nacionalizam,kršćanskikonzervativizam,komunizam,samoupra-vljanje),kojiuztoovdašnjimHrvatimane-rijetkonisubilinaklonjeni.Iztihrazloganijebiloinstitucionalnogaokvirazapulsi-ranjehrvatskeknjiževnosti,štojerezultira-loslabimreproduciranjemknjiževneelite,nasilnimprekidimaestetskih,umjetničkihirazvojnihtendencijaknjiževnogastvara-laštva,nepostojanjemčitalačkepublike,pokidanimvezamasmatičnomhrvatskomknjiževnošću,avalorizacijaiznanstvenaobradbabilesudjelapojedinaca,kojisudjelovaliizvanprikladnihinstitucija(Ma-tijaEvetović,AnteSekulić,GezaKikić).
A.Sekulić,Hrvatski pisci u ugarskom PodunavljuodpočetakadokrajaXVII.
stoljeća,Zagreb,1993.
KNJIŽEVNOST
189
Povijesnopromatrano,književnostmeđuBunjevcimaiŠokcimananarod-nomjezikupojavljujeseuprozi.Prvipi-sciskrajaXVII.st.igotovocijeloXVIII.st.pišuiobjavljujunabožnadjela(MihajloRadnić,LovroBračuljević,EmerikPavić,NikolaKesić).Riječjeoevanđelistarima,lekcionarima,molitvenicima,popularnimkatekizmimaisličnimdjelimareligijskihsadržaja,čijajeprimarnafunkcijaizvan-književna–vjerskaprosvjetaimoralno-etičkapouka.Nakonzastojaod70-akgo-dina,proznadjelapojavljujuseuvrijemepreporodaIvanaAntunovića.TojevrijemenastankaiprvogaromanameđuBunjevci-maiŠokcima(IvanAntunović,Od met nik) teprvihromantičarskihipoučnihpripovi-jedaka,kojepotemamaistrukturamakat-kadsličenarodnimpripovijetkama(MijoMandić,BarišaMatković,JakovKujundžić,IvanVujić).Suvremenijatematikainara-cijapojavitćesenakonPrvogasvjetskogarataupripovijetkama(BlaškoRajić,MarkoČović,MaraMalagurskaĐorđević,BalintVujkov)iuromanima(PetarPekić,MaricaVujković,AnteJakšić).DrugapolovicaXX.st.najplodnijejevrijemezaprozu(LazarMerković,JosipKlarski,JosipPašić,Sti-panBlažetin,MijoKaragić),noposebnoseističupripovijetke,noveleiromaniPet-kaVojnićaPurčara.Od1990-ihpojavilosenekolikonovihprozaista(MilivojPrćić,StjepanBeretić,LazarFrancišković,LazarNovaković,ZvonkoSarić,TomislavŽig-manov),odkojihjeopusNevenaUšumo-vićadobionajboljeocjenekritike.
Pjesništvosepojavljuje,izuzmuliseopusipisacakojisuživjelinaprostoruugarskogPodunavljaprijeosmanlijskevladavineikojisupisalinalatinskome(IvanČesmički),udrugojpoloviciXVIII.st.međufranjevcima(EmerikPavić,Gr-gurPeštalić),kojisusvojeepskepjesmepisalinaikavici,podražavajućipjesništvoredovničkogasubrataAndrijeKačićaMi-ošića.Nakontoga,do1870-ihpjesništvonanarodnomjezikugotovonepostoji,atovrijediizadrugeknjiževnevrste.Iznim-kesupjesmeSomborcaIvanaNepomukaAmbrozovića.Oživjetćeupreporodnimgi-
banjimakojajepokrenuokalačkikanonikIvanAntunović,uzdominacijudomoljub-nihirodoljubivihtema(StjepanVujević,JosipJukićManić,StipanGrgićKrunoslav,NikolaKujundžić,IvanPetreš).Najvažni-jeimetogazakasnjelogaromantizmajestsvećenikAnteEvetovićMiroljub,prvipje-snikkojijestvaraonahrvatskomknjižev-nomjeziku.Izmeđudvajusvjetskihratova,osimostatakaromantizma,pjesništvoseokrećeireligijskim,socijalnimiintimistič-kimtemama(BlaškoVojnićHajduk,BalintVujkov,FranjoBašić),gdjejeopussvećeni-kaAlekseKokićaocijenjennajpohvalnije.NakonDrugogasvjetskogarataideologijaćeostavititraganapjesništvo:sjednestra-neslabionokojesetemeljinazasadamakršćanskeslikesvijeta(AnteSekulić,AnteJakšić),arastepjesništvokojekorespon-dirasasuvremenimtendencijama(LazarMerković,JakovKopilović,MarkoDekić,IvanPančić,PetkoVojnićPurčar,VojislavSekelj).Iztogakrugaod1970-ihrazvijaseidijalektalnopjesništvo,naposeuBunjeva-ca(IvanPančić,VojislavSekelj,MilovanMiković,TomislavŽigmanov).Od1990-ihpojavljujeseplejadanovihpjesnika(JosipTemunović,MilovanMiković,MarkoVu-kov,LazarFrancišković,MirkoKopunović,AnteVukov,ZvonkoSarić,StjepanBlaže-tin,TomislavŽigmanov),uzprimjetaniz-ostanakžena(redovniceFidesVidaković,BlaženkaRudić).
P.VojnićPurčar,Dom, sve dalji, NoviSad,1978.
KNJIŽEVNOST
190
I.Prćić,Bunjevačkenarodnepisme, Subotica, 1939.
Drugeknjiževnevrstemanjesuzastu-pljene.Dramaće,naposekomedija,bitinjegovananakonPrvogasvjetskogarataustvaralaštvuAntunaKaragića,anakonDrugogasvjetskogaratanajreprezentativ-nijidramskiikomediografskiopusbitćeonajMatijePoljakovića.KrajXX.st.obi-lježitćedramePetkaVojnićaPurčara.Esejisutakođerslabijezastupljeni,noizdvajajuseoniTomeVerešaiTomislavaŽigmano-va.
Kadajeriječopovijesnojdimenzijitrajanja,književnasedjelagrupirajupre-marazdobljima,kojačestopratediobeizpolitičkepovijesti(npr.srednjovjekovnaknjiževnost,književnostXIX.stoljećailisuvremenaknjiževnost).Većinaautorape-riodizacijuknjiževnostiBunjevacaiŠoka-casistematizirajunapetrazdoblja:I.–oddoseljavanjadopreporodnogapokreta,kojijepokrenuoIvanAntunović(1870.);II.–odpreporodadokrajaPrvogasvjetskogarata;III.–izmeđudvajusvjetskihratova,pasvedokrajaDrugogasvjetskograta(1944.);IV.–odkrajaDrugogasvjetskogaratadoslomasocijalizma(1990.);V.–odslomasocijalizmadodanas.
Speriodizacijominjezinimfunkcija-mauknjiževnojznanostiuskosupovezaneivrsteknjiževnihpravaca.Onipočivajunazajedničkimznačajkamavišeknjižev-nihdjelajednogavremenskogarazdoblja(romantizam,klasicizam,realizam,na-turalizam,ekspresionizam,nadrealizam,postmodernizam…)iposljedicasuknji-ževno-znanstvenihelaboracija.BudućidajestručnavalorizacijaknjiževnepovijestiBunjevacaiŠokacaskromna,uprikazimaiinterpretacijamaknjiževnebaštineizo-stajutumačenjaopusapojedinacaizvizu-ranormativnihokviraknjiževnihpravaca.Takođeruknjiževno-znanstvenimpristu-pimanedostajeusporedbisprocesimaumatičnojhrvatskojknjiževnosti,štoprido-nosi»otočnoj«naraviregionalnehrvatskeknjiževnostiuPodunavlju.
Usmenaknjiževnost.Temeljisenausmenomprenošenju.Javljaseprijepo-javepismenostiiknjiga,akakojeautoranemogućeutvrditi,običnoseimenujekao
»narodna«ili»pučka«.Punijesvojznačaj,podutjecajemestetikenjemačkogafilozofaiknjiževnikaJohannaGottfriedaHerde-ra,dobilateksromantizmom(krajXVIII.st.).Jedansedioizvodiuzglazbuiliples,adrugijesastavnidioobičaja.Čestoimaizvanknjiževnefunkcije,notoneutječenavrijednostdjela.UBunjevacaiŠoka-cazapisanesupripovijetke(basne,mitske,bajke,šaljive…),epskeilirskepjesme,be-ćarci,šalajdani,zatimposloviceiizreke,zagonetkeibrojalice.
Međusakupljačimausmeneknjižev-nostiističuseAmbrozijeŠarčević(Zbir ka mudrihipoučnihizrekah–nakoristbunjevačkogpuka.SkupioiuredioAmbrosiaSarscsevicsSubatičkivaroškiarkivar,Su-botica,1869),BlaškoRajić(Na rod no bla go
– na rod ne pi sme i po slo vi ce,Subotica,1913;Narodnoblago–zbirkanarodnihpjesama i po slo vi ca, sva tov ske pje sme, Su bo ti ca, 1923),IvePrćić(Bunjevačkenarodnepisme,Subotica,1939;Bunjevačkegroktalice, Zagreb,1942;Bunjevačkenarodnepisme, Subotica,1971),MarkoPeić(Bunjevačkenarodnepisme–hiljadubećarca,Suboti-ca,1943;NarodneumotvorinebačkihBunje va ca,suautorGrgoBačlija,Subotica,1997),BalintVujkov(Bunjevačkenarodnepri po vit ke,Subotica,1951;Hr vat ske narodnepripovijetke–bunjevačke,NoviSad,1953;Ša lji ve hr vat ske na rod ne pri po vi jet ke (bunjevačke),Subotica,1958;Hr vat ske narodnepripovijetkeizVojvodine, Su bo ti ca, 1960; Do ne ba dr vo – hr vat ske na rod ne
KNJIŽEVNOST
191
pripovijetkeizVojvodine,Subotica,1963;Ticažeravica–hrvatskenarodnepripovi jet ke,Subotica,1964; Ja bu ka s du ka tima – na rod ne pri po vi jet ke,Subotica,1986;Mr sne pri po vit ke,Subotica,1990;Zlat ni prag – hr vat ske i srp ske na rod ne pri po vijetkeizMađarske, Budimpešta,1990; Pripovitke–hrvatske(bunjevačke)narodnepri po vit ke,Subotica,1998;Kri la ti mo mak, Subotica,2005;Ša lji ve na rod ne pri po vijet ke,Subotica,2008;Bunjevačkenarodne pri po vi jet ke,Subotica,2010;Šta u oca, to u di ce – hr vat ske na rod ne pri po vi jet ke (bunjevačke),Subotica,2012),BelaGabrićiAntePokornić(Bunjevačkekraljičkepisme,Subotica,1996)iŽivkoMandić(Laticeivančice–narodnepripovijetkešokačkihHrvatauMadžarskoj,Budimpešta,1984;Šokicasamibitćudovika–santovačkibećarci, Budimpešta,2009;Pi smu pi va pri li pa di voj ka – ostva ra ji uma i du ha santovačkihHrvata, Budimpešta,2012;Biserpobiser–ogrlica.KraćioblicipučkihumotvorinausantovačkihHrvata, Budim-pešta,2013).Znatandiousmenoknjižev-nihdjelaobjavljenjeiuperiodici(Ne ven, SubotičkaDanica).Paipak,važnijabibli-ografskaobradbaistručnainterpretacijausmeneknjiževnostiBunjevacaiŠokaca,naposeizsuvremenihknjiževno-teorijskihiknjiževno-znanstvenihrakursa,jošuvijekizostaje.
Književnakritika.Diojeznanostioknjiževnostikojaposredujeizmeđudjelaičitatelja.Otkrivaitumačiznačenjailje-potusamogadjela,polazećiodpostavakaiuvidaestetikeiknjiževneteorije,aliisu-bjektivnihmjerilakritičara,kakobiolakša-lačitateljuboljerazumijevanjeicjelovitijiužitak.Uosnovijojje,bilopozitivnabilonegativna,ocjenaknjiževnihdjela,akon-tinuiranimpostojanjemknjiževnekritikestvaragrađuizaknjiževnupovijestizadaljnjuobradbuuknjiževnojteoriji.Uknji-ževnojpraksiBunjevacaiŠokacajavljase relativnokasno–potkrajXIX.st.,inten
zivnijeuperiodici1930-ih,dokjenajza-stupljenijabilausubotičkomčasopisuRuko vet odosnutkadopočetka1970-ih.Naj-poznatijisukritičariLazarMerković,PetarŠarčević,MilovanMiković,VojislavSekelj,TomislavŽigmanoviPetarVuković,nojediniSekeljimasamostalnoobjavljenjuknjiguknjiževnihkritika(23kritike, No vi Sad,1988.).Skritikomjeuskopovezanaipolemika,aSekeljjejedinirelevantnipo-lemičar.
Lit.:K.Bunić,[I.Kujundžić],MihajloRadnić:Prvibunjevačkošokačkipisac,Subotica,1945;I.Kujundžić,Bunjevačko-šokačkabibliografija,Rad JA ZU,355,Zagreb,1969;J.Lončarević,Šokačkiibunjevačkiknjiževniportreti,Zagreb,1969;M.Stevanović(ur.),U ko lo : An to lo gi ja južnoslovenskihpesnikauMađarskoj,Budimpešta,[1969];A.Sekulić,KnjiževnostbačkihHrvata,Kri ti ka,5,Zagreb,1970;G.Kikić,An to lo gi ja poezijebunjevačkihHrvata,Zagreb,1971;G.Kikić,AntologijaprozebunjevačkihHrvata,Zagreb,1971;Rečnikknjiževnihtermina,Beograd,1986;A.Sekulić,Hr vat ski pi sci u ugar skom Po du na vlju odpočetkadokrajaXVIII.stoljeća,Zagreb,1993;Liperiči:IzknjiževnostibunjevačkihHrvata,Kora blji ca,2,Zagreb,1994;A.Sekulić,Hr vat ska preporodnaknjiževnostuugarskomPodunavljudo1918.,Zagreb,1994; A.Sekulić,KnjiževnostpodunavskihHrvatauXX.stoljeću,Zagreb,1996;TjedanHrvataizVojvodine,Zagreb,1998;M.Mi-ković,Život i smrt u gra du,Subotica,1999; T.Žig-manov,BibliografijaHrvatauVojvodini1990.2002.:Prinosi,Pula,2002;M.Miković,Iznadnebažito:Ogledioknjiževnosti,Subotica–Za-greb,2003;Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hr vat ske knjigeiriječi:Zbornikradovasaznanstvenihskupova2002.2005.,Subotica,2006;Općainacionalnaenciklopedijau20knjiga,11,Zagreb,2006;M.Miković,RomanuknjiževnostiHrvatauVojvodini,Književnarevija,3-4/2008,Osijek;N.Zelić,PublikacijebačkihHrvata:Popisizdanjaod1901.do2007.,Zagreb,2009;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Subotica,2010; Da ni Ba lin ta Vuj ko va : Da ni hrvatskeknjigeiriječi:Zbornikradovasaznanstvenihskupova2006.2010.,Subotica,2011;T.Žig-manov, Izazovi – sabiranja, sumjeravanja,tumačenja:Studijeiogledioknjiškimiknjiževnimtemamahrvatskogaistočnogazagraničja,Pe-čuh-Osijek-Subotica,2012.
T.Žigmanov
DOPUNE
KNJIŽEVNOST
195
ALA GI NA PRA VI LA (engl.AlagaRu-les),uvjetikojiodređujupromjeneustanjuatomskejezgrepribeta-igama-radioaktiv-nomraspadu.OtkrioihjeGajaAlaga1955.Izvornoihjeformuliraozabeta-raspad,alisemoguizravnoproširitiinagama-ras-pad.Vrijedezaizrazitodeformiraneatom-skejezgre(dakleonekojenemajusfernusimetriju)itemeljesenatomeštoutakvimjezgramapostojerotacijskaivibracijskagi-banja.Imajuvelikuprimjenuupredviđanjuiobjašnjavanjubrojnihpojavaunuklear-nojfizici.NazvanasupoznanstvenikuGajiAlagi(1924.-1988.),rodomizLemeša.TojejedanodrijetkihpojmovaufizicikojinosiimeponekomHrvatu,ajedinikojinosiimeponekomBunjevcu.
Lit.:G.Alaga,NewTypeofSelectionRulesinβDecayofStronglyDeformedNuclei,Physi cal Revi ew,sv.100,br.1,NewYork,1955;G.Alaga,K.Alder,A.Bohr,B.R.Mottelson,Intensityrulesforbetaandgammatransitionstonuclearrotationalstates,Kon ge li ge Dan ske Vi den ska ber nes Sel skab Ma te ma tiskfysi ske Med de lel ser,sv.29,br.9,Kø-benhavn,1955.
I.Gutman
BLESIĆ,Bela(Subotica,24.IX.1953.),biolog,entomolog.SinjeFranjeiRuže,rođ.Granjak.Osnovnuškoluigimnazijuzavr-šiojeuSubotici,astudiraojenaPrirodo-slovno-matematičkomfakultetuuNovomSadu,odsjekbiologija,gdjejediplomirao1976.Od1977.radinaPrirodoslovno-ma-tematičkomfakultetuuKragujevcu,gdjejesadauzvanjudocenta.PredajepredmeteZoologijainvertebrataiEntomologija.Ma
gistriraoje1983.naPrirodoslovno-mate-matičkomfakultetuuNovomeSaduradomSi ste mat skoeko loš ki stu dij Cam po de i dae (Di plu ra) oko li ce Kra gu jev ca,adoktori-rao1991.disertacijomBi o loš ke i eko loš ke ka rak te ri sti ke Cam po de i dae (Ap terygo ta, Di plu ra) oko li ce Kra gu jev ca.
OtkriojedvijenovevrstebeskrilnihzemljišnihinsekataizporodiceCam po deidae.AutorjeudžbenikaAr ti cu la taZoo-logijainverterbrata,iknjigeizoblastien-tomologije,teoko60znanstvenihradova.Člankejeobjavljivaoučasopisima Sa vreme na po ljo pri vre da (NoviSad,7-8/1977),Glasnikzaštitebilja(Zagreb,1982,1996),ZbornikradovaPrirodnomatematičkogfa kul te ta u Kra gu jev cu(Kragujevac,1992,1993, 1997), Bi os (Thessaloniki,4/1996,5/2000),Ac ta En to mo lo gi ca Ser bi ca (Beo-grad,1-2/1997,1-2/2002,1-2/2003,2/2007),ZbornikMaticesrpskezaprirodnenauke (NoviSad,1997,1998,2000),En to mo logist’sRecordsandjournalofvariation(London,1998,1999),Eko lo gi ja (Beograd,2/1998),Cr no gor ska aka de mi ja na u ka i umjetnosti.GlasnikOdjeljenjaprirodnihnau ka, (Podgorica,1998),Kra gu je vac Jo ur nal of Sci en ce (Kragujevac,2004,2005,2006),Pe ri o di cum Bi o lo go rum (Zagreb,1/2006),Glasnikprirodnjačkogmuzeja(Beograd,1998).
Djela:Pro tu ra and Di plu ra (In sec ta: Ap terygo ta) of the Re pu blic of Ma ce do nia,Skopje,2001;Ar ticu la ta,Kragujevac,2002.
Lit.:www.pmf.kg.ac.rs.I.Gutman
KNJIŽEVNOST
196
BULJOVČIĆ,Marko(Su bo ti ca, 2. VII. 1927.–Subotica,29.VII.2013.),pravnik,sudac,javnitužitelj.SinjeGustavaiMa-rije,rođ.VojnićPurčar,tebratjezikoslovcaJosipa.Osnovnuškoluigimnazijuzavršiojeurodnomgradu,anaPravnomfakulte-tuuBeogradudiplomiraoje1951.JošjekaogimnazijalacpostaočlanomSKOJ-a,aposlijeiSKJ-a,svedoraspadajednopar-tijskogasustava.
Nakonpovratkasodsluženjavojnogaroka(1951.-52.)biojevježbenikuSre-skomjavnomtužiteljstvuuSubotici,azatimjepoložiopravosudniispit.Poslije
radiuSuboticikaozamjenikOpćinsko-gateOkružnogajavnogatužitelja,zatimkaoOpćinskijavnitužiteljiOkružnijavnitužitelj.Nakonustavnihpromjenaujugo-slavenskojfederacijipočetkom1970-ihiuspostavljanjavisokogastupnjaautonomi-jeVojvodine,najprijejesudacUstavnogasudaVojvodineuNovomSadu1973.-83.,azatimPokrajinskijavnitužitelj1983.-88.Ostavkunadužnostpodniojenakonštosunepoznatipočiniteljinoćupodmetnulipožarprednjegovomstanom,poslijenasil-nogarušenjavojvođanskevlasti5.X.1988.utzv.jogurt-revoluciji.Od1989.doumiro-vljenja1991.biojesudacVrhovnogasudaVojvodine.Nakonumirovljenja,vratioseurodnigrad.
G.Bačlija
GABRIĆ,Franjo–Pompaj(Su bo ti ca, 12. XII.1940.),ekonomist,ministar,sportskidjelatnik.SinVece,vatrogasca,iRozali-
je,rođeneAntunović,kućanice.OsnovnuisrednjuekonomskuškoluzavršiojeuSu-botici.NaVišojekonomsko-komercijalnojškoliuSuboticidiplomiraoje1961.,anaEkonomskomfakultetuuBeogradu1963.Polaziojemagistarskistudijnanovosad-skomodsjekuEkonomskogafakultetauSubotici,alipripremljenumagistarskuradnju»Unutarnjaivanjskatrgovina«zbogposlovnihobvezanijeobranio.
Nakondiplomiranjazaposlioseutvor-nicitračničkihvozilaBrat stvo u Su bo ti ci, gdjejeradionaposlovimaizvozaiuvo-za,zatimnabaviiprodajiidr.Odsiječ-nja1968.radiusubotičkojposlovnicitr-govačkogapoduzećaŠu maizZagreba.UBrat stvosevratio1971.namjestokomerci-jalnogdirektora,a1975.jeizabranzagene-ralnogdirektorapoduzeća.Udvamandata(1982.-89.)biojeministaruvojvođanskojvladi–pokrajinskitajnikTajništvazaindu-striju,građevinarstvoitercijarnedjelatno-sti.Kadjenakontzv.antibirokratskeilijo-gurt-revolucije5.X.1988.formirananovavojvođanskavladalojalnaBeogradu,vratioseuSuboticu.Usiječnju1991.imenovanjezageneralnogdirektoraholding-poduzećaPeščarauSubotici.Od2004.jeumirovini.
Oddjetinjstvasebaviosportom,ano-gometjepočeoigratiusubotičkomJe dinstvu(danas:Bačka).Nastupiojezamom-čadomladinskereprezentacijeVojvodineuutakmiciprotivomladinskereprezentacijeSrbijeuBeogradu1957.Poslijejenastu-paozadrugitimFKSpar tak,kojisenatje-caouVojvođanskojligi,anekolikoputai
Marko Buljovčić
Franjo Gabrić
KNJIŽEVNOST
197
kaorezervniigračuprvomtimuSpar ta ka. Ujesen1959.vratioseusubotičkiFKZvezda(danas:Bačka),kojijebilačlanVojvo-đanskelige.Doprestankaaktivneigračkekarijere1973.odigraojeoko200utakmicakaosvestrannogometaš:igraojeobjemanogama,anajvišenamjestulijevogpred-njegvanjskogigračaidesnogakrila,aliikaocentarforilijevistražnjivanjskiigrač,akaopionirbiojeivratar.UBačkoj je u nekolikomandataobnašaodužnostpred-sjednikaSavjetaipredsjednikaIzvršnogsavjetakluba.
Izvor:FranjoGabrić,Izmojebiografije(rukopis).
Lit.:»Bačka«19011971Subotica,Subotica,1971;Lučonošejugoslovenskogfudbala:MonografijaupovodustogodinapostojanjaFK»Bačka«19012001, Su bo ti ca, 2001.
E.Libman
HORVAT,Bela(Horváth,Béla)(Bikeš,madž.Bükkösd,Baranja,6.III.1874.–Nijemet,madž.Németi,danasdioSalan-te, madž.Szalánta,Baranja,23.X.1921.),svećenik,prevoditelj,pisacmolitvenika.Očevamujelozapodrijetlomizbaranj-skogašokačkogaselaKatolj(madž.Kátoly).Osnovnuškoluzavršiojeubošnjačkomse-lu Ati (madž.Áta),ukojemsetadagovori-loisključivohrvatskiigdjemujeotacbioučitelj,agimnazijuuPečuhu.Nakonzavr-šetkabogoslovijeuPečuhu(1897.)bioježupniknajprijeusjevernojSlavoniji(Do-njiMiholjacisusjedniRadikovci),kojajepripadalaPečuškojbiskupiji,aod1909.dosmrtiuNijemetu.Uzhrvatski,materinskimujejezikbioinjemački,kojijenaučioodmajkeNjemice.Uškolijeposlijenaučiomadžarski,aubogoslovijilatinskiigrčki.Prevodiojenahrvatskijezik(naikavicuiijekavicu)ipisaopjesme.Hrvatskeprije-vodepjesamaSándoraPetőfijanajprijejetiskaouzasebnojknjizi,čijasuobaizdanjaobjavljenauTiskarisvetogaAntunauSu-botici(1914.),atijekomrataiusubotičkomhrvatskomizdanjulistaNa še no vi ne,gla-siluZemaljskekršćansko-socijalnestran-ke.Pisaojeimolitvenike:Utje ha bo le sni ka (1911.), Malimolitvenikzaratnovrijeme
(1915.),čijejedrugoizdanjetakođerobja-viouTiskarisvetogaAntunauSubotici,anedovršenirukopismolitvenikaMa li vije nacčuvaseuarhivuPečuškebiskupije.Pisaojeipjesme,alinione,kaonibrojninjegoviprijevodi,nisusačuvane.Njego-verukopisenaslijediojeseoskiučiteljikantorStipoEbrić,kojijebiopoznatkaosakupljačnarodnogablaga,asastaviojeimolitvenikSpa si du šu(Pécs,1927.).Na-konštojeumirovljentesepreseliouPečuh,novijeučiteljuništioHorvatovuiEbriće-vuostavštinu.OgranakMaticehrvatskeuPečuhuobilježiojeuNijemetu130.godiš-njicuunjegovesmrtiipoložiovijenacnanjegovgrob.
Djela:Utjehabolesnika:Malimolitvenikzaveliku ko rist bo le snih,Siklós,1911;Petőfievepjesme.PreveoBelaHorváth, Su bo ti ca, 1914 (Su bo ti ca, 1914²);Malimolitvenikzaratnovrijeme,Osijek,1915(Subotica,1915²).
Lit.:Kronikadogađaja,Vijenac,264,Zagreb,15.IV.2004;J.Prodan,Tkosubilihrvatskiprevodi-teljiPetőfijevihstihova?(1860.-1920.),Kla sje naših rav ni,7-8/2005,Subotica;K.Čeliković(prir.),Mo li tvom i pri li kom prid Bo gom,kataloguzetnoizložbu»SBožjompomoću«,Subotica,2007;J.Prodan,Mađarskaknjiževnostuhrvatskojperio-dici,Dijalogomkrozstoljeća:Radoviizporedbe ne kro a ti sti ke,Pečuh,2008;M.Evetović,KulturnapovijestbunjevačkihišokačkihHrvata, Su bo ti ca, 2010.
J.Prodan
B.Horvat,Malimolitvenikzaratnovrijeme, Subotica, 1915.
KNJIŽEVNOST
198
IŠPANOVIĆ,Tošo(Subotica,7.XII.1914.–Subotica,24.X.1993.),odvjetnik.SinjeučiteljaidruštvenogadjelatnikaMatijeteAntonije,rođ.Mačković.OtacjeVeronikeIšpanović-Radojković.MaturiraojeuPr-vojmuškojgimnazijiuSubotici1933.IstesegodineupisaonaPravnifakultetuSubo-tici,adiplomiraojenaPravnomfakultetuuBeogradu1937.Biojeupraviteljsubo-tičkegradskeknjižniceimuzeja1937.-39.KaostipendistfrancuskevladeusavršavaosenaPravnomfakultetuuParizuod1940.,alisenakonnapadanaJugoslaviju1941.vratiouSuboticu.Doktorskistudij,kojijeprijeratapočeonaPravnomfakultetuuSubotici,završiojeuBudimpešti1943.BiojeodvjetničkivježbenikkodMirkaIvko-vićaIvandekićaisudačkivježbenik,aod1946.odvjetnikuSuboticidokrajaživota,osimurazdoblju1947.-50.,kadajezbog
nepodobnosti(radupravosuđuzavrijeme rata)radiokaopravnireferentunekolikosubotičkihpoduzeća.BioječlanvišetijelaOdvjetničkekomoreVojvodineunekolikomandata(vijeće,različitekomisijeisl.).Po-putvećinebunjevačkihodvjetnika,baviosepretežitoimovinskimpravom.StručnečlankeobjavljivaojeuGla sni ku Advo katske ko mo re Voj vo di ne(9,10/1959,1/1960,1/1963).PokopanjenasubotičkomKer-skomgroblju.
Izvor:PovijesniarhivSubotica,F:47.I1706/1935,IV5981/1939.
Lit.:Gla snik Advo kat ske ko mo re Voj vo di ne,11-12/1991,NoviSad;M.Botić,Inmemoriam:DrTošoIšpanović,Gla snik Advo kat ske ko mo re Vojvo di ne,12/1993,NoviSad,1995;S.Beljanski(ur.),75godinaAdvokatskekomoreVojvodine(19211996),NoviSad,1996.
G.Bačlija
TISKANJEOVOGASVESKAPOMOGLISU:
Ministarstvokulture,informiranjaiinformacijskogadruštvaRepublikeSrbijePokrajinskotajništvozaobrazovanje,upravuinacionalnezajednice
GradSuboticaVeleposlanstvoRepublikeHrvatskeuBeogradu
ZavodzakulturuvojvođanskihHrvataJavnokomunalnopoduzeće Suboticaplin
TISAKPrintex
Subotica
NAKLADA1500