ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.

Godina VII - broj 46 - Trogir, travanj 2010. godineRIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

nema opuštanja ni pasivizma.Vremena i poslovni ambijent, u kojem radimo i stvaramo, uzimajući u obzir zahuktalu recesiju, postaju sve nezahvalniji i teži.I zbunjujući za mnoge koji prate suvremena gospodarska i sociološka kretanja.

Nećemo očajavati već - nastaviti.Temeljem vizije, koju smo zacrtali i puta, kojim smo krenuli.Jer,graditi kvalitetne brodove je ono što znamo najbolje.Iskreno vjerujem da će naši napori u konačnici biti prepoznati.I nagrađeni opstojnošću i daljnjim razvojem koje naš škver zaslužuje.

Mateo Tramontana

www.brodotrogir.hr

Odluka Vlade RHVlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. travnja o.g. donijela Odluku o izmjeni Odluke o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 dionica društva Brodotrogir d.d., Trogir pod posebnim uvjetima.U Odluci o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 dionica društva Brodotrogir d.d., Trogir, pod posebnim uvjetima, od 28. siječnja 2010.g. u točki III. stavku 2. riječi „60 dana“ zamjenjuju se riječima „90 dana“. |

Nije prošlo ni mjesec dana od dolaska belgijskih studenata, a uslijedio je novi posjet također studenata – ovaj put iz Budimpešte. Riječ je o budućim inžinjerima brodogradnje,koji su u pratnji svoja dva profesora posjetili trogirski škver.

Spoznati iskustva drugih‘Svake godine organiziramo studijsko putovanje za naše studente u vidu posjete sveučilištima, projektnim biroima, lukama, brodogradilištima i različitim institutima u nama susjednim zemljama, dakle usko vezanim za našu struku. To je izuzetno korisno za naše studente jer su u prilici spoznati i preuzeti iskustva drugih. Tako smo ove godine odlučili posjetiti Hrvatsku te tom prilikom obići splitski FESB, Brodosplit i vaše brodogradilište“, pojasnio je prof. Daniel Hadhazi.

Dojmovi Nakon održane prezentacije inženjerskog rada na projektiranju, konstruiranju i planiranju za proizvodnju, uslijedio je obilazak škvera uz upoznavanje procesa proizvodnje i izgradnje tankera uživo. U proizvodnji je studentima u svrhu njihove edukacije prikazan proces izrade dijelova dvostruko zakrivljenih površina. Dojmovi su potom izmijenjeni u radničkom restoranu gdje je upriličen ručak te uručene prigodne uspomene na posjetu.

„Veoma smo vam zahvalni što smo mogli posjetiti vaše brodogradilište. Ovo iskustvo je zaista dragocjeno za nas.Naučili smo danas zaista puno - od novih tehničkih i tehnoloških informacija do stjecanja znanja za njihovim upravljanjem . Bilo je zaista vrlo ugodno razgovarati s vama o vašem iskustvu u brodogradnji“, naglasio je jedan od studenata. |

MAÐARSKI STUDENTI U ŠKVERU

Slavko Bilota je po treći put izabran za glavnog povjereni-ka Sindikata metalaca Hrvatske, podružnice Brodotrogir za mandantno razdoblje 2010. - 2014. na izbornoj skup-štini održanoj 16.travnja o.g. u hotelu Medena u Segetu Donjem . Jedan je od 9 članova Izvršnog odbora SMH-a te jedan od 35 članova Glavnog odbora SMH-a. Posljed-njih godinu dana vršitelj je dužnosti funkcije regionalnog povjerenika za Dalmaciju.

Iznoseći svoj izvještaj o radu u protekle četiri godine te smjernice za naredne četiri godine, Bilota je posebno naglasio da su u proteklom razdoblju metalci bili izuzetno aktivni i zapaženi u javnosti putem raznih priopćenja, dopisa, brojnih nastupa u radijskim i TV emisijama i okruglih stolova i tribina ,ali i - prosvjednih aktivnosti. Evo najznačajnijih naglasaka iz razgovora vođenog povodom njegovog reizbora.

Ustrajati na poboljšanju položaja radnika ‘’Plan i program rada za naredno mandatno razdoblje svakako će se temeljiti na programu rada koji će se usvojiti na V. Kongresu SMH-a u lipnju ove godine. Dio programa ,koji se tiče naše podružnice, svakako će i nadalje ustrajati na poboljšanju položaja radnika , posebice kad je riječ o povećanju plaća, osiguranju boljih i sigurnijih uvjeta rada te pomoći članovima kojima je narušeno zdravlje.

Restrukturiranje ima smisla Ono u što sam siguran i ono na čemu ćemo u ovim burnim vremenima najviše ustrajati jest očuvanje djelatnosti brodogradnje u Brodotrogiru, što će reći - radna mjesta. Restrukturiranje ima smisla te bi se Vlada trebala opredijeliti za ovu opciju posebice nakon propalog drugog kruga privatizacije.Sindikat metalaca Hrvatske jasno je Vladi ukazao da stečaj ne dolazi u obzir.Iako smo u SMH-u legalisti, što znači da poštujemo zakone Republike Hrvatske, ako naši članovi budu dovedeni u situaciju da ih se izbaci na ulicu, radikalne akcije neće izostati“, poručio je Bilota prisutnima, zahvaljujući na kraju svim članovima sindikata i povjerenicima na suradnji, razumijevanju i trudu uloženim u rad povjereništva u protekle četiri godine. |

Izborna Skupština Nezavisnog sindikata održana je u aneksu cjevarske radionice Brodotrogira 30. ožujka o.g. Ðani Lučin, dipl.ing. koji je po četvrti put izabran za predsjednika Nezavisnog sindikata iznio je prisutnima kako je u proteklom mandatnom razdoblju djelovanje sindikata bilo usmjereno jednim dijelom na temeljne zadaće sindikata, a to je kolektivno pregovaranje i provedba odredbi kolektivnog ugovora, a drugim dijelom u praćenju i prezentaciji programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. te borbi za očuvanjem opstanka brodogradilišta i radnih mjesta, kroz pregovore sa Vladom RH, aktivnostima kroz tijela HUS-a, sudjelovanjem u radu koordinacije brodograđevnih sindikata, organizacijom prosvjeda i medijskim istupima. „Mnoge bitke su do sada dobivene i rad u proteklom mandatu zato smatram uspješnim iako nas najteža i najveća iskušenja tek očekuju.“

Očuvanje radnih mjesta „Najvažnije daljnje aktivnosti odnosit će se na aktivno sudjelovanje sindikata u procesu privatizacije, restrukturiranja i pronalaženja načina za očuvanje svih radnih mjesta.Trenutno se nalazimo u iznimno teškom i neizvjesnom trenutku za opstanak brodogradilišta. U tijeku je drugi krug privatizacije za koji nismo sigurni da će uspjeti, a sadašnja alternativa eventualnom neuspjehu je stečaj. Iako je vladino izaslanstvo na pregovorima sa sindikatima HUS-a, koji su najavili prosvjede opovrgnulo ovakav scenarij, već sada je jasno da plan za spas brodogradilišta u slučaju neuspjeha drugog kruga privatizacije još uvijek ne postoji. Intenzivno pratimo sve što se događa u procesu prvatizacije i zajedno sa drugim sindikatima, upravama i predstavnicima resornog Ministarstva i Vlade RH tražimo načine da se izbjegne stečaj u slučaju neuspjeha privatizacije. Privatizacija nikada i nije bila samoj sebi svrha, već samo model kroz koji je trebalo provesti restrukturiranje. Mišljenja sam da ima i niz drugih načina da se provede restrukturiranje, odnosno da Hrvatska ispuni svoje obveze prema EU, a da hrvatska brodogradnja, pa tako i Brodotrogir opstane. Za Nezavisni sindikat stečaj je apsolutno neprihvatljiv i odlučno ćemo se boriti protiv takvog scenarija“, rekao je Ðani Lučin te nadodao: „Sve druge aktivnosti sindikata, kao što su kolektivno pregovaranje, praćenje provođenja odredbi kolektivnog ugovora, materijalna i pravna pomoć članstvu, posredovanje u radnim sporovima i borba za bolje uvjete rada, odvijat će se paralelno sa najvažnijom aktivnosti, a to je borba za očuvanjem Brodotrogira i naših radnih mjesta.“|

RAZGOVORI S POVODOM

Slavko Bilota – po treći put glavni povjerenik SMH –a, podružnice Brodotrogir

Ðani Lučin – po četvrti put predsjednik Nezavisnog sindikata Brodotrogira

Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220 Trogir

4. Međunarodna konferencija o klasterima pod nazi-vom “Izazovi i mogućnosti razvoja klastera na područ-ju jugoistočne Europe”, na kojoj se okupilo oko 150 sudionika,između ostalog 25 predavača iz 13 zemalja Europske zajednice i njenih budućih članica, održana je u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniš-tva 16. travnja 2010. godine u Opatiji.

Predstavljeni su europski pristup razvoju klastera i inovacijama te važnost nacionalnih i regionalnih strategija klastera uz mogućnosti njihova financiranja kao i brojni primjeri gospodarskog udruživanja iz raznih zemalja. Uz to izloženi su i primjeri klastera kao alata za povećanje izvoza utemeljenih prvenstveno na znanju, obrazovanju i stručnosti, a ne na jeftinoj radnoj snazi i ekonomiji obujma.

46 klastera sa 404 tvrtke Skup je otvorio Ivan Bubić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, iznoseći podatak da su u 46 klastera u Hrvatskoj udružene 404 tvrtke sa ukupno 25 tisuća zaposlenih, naglasivši pri tom da je njegovo ministarstvo pružilo klaster inicijativama financijsku potporu u vrijednosti od 21,5 milijuna kuna u razdoblju od 2005. do 2009. Istaknuo je kako je ministarstvo u sklopu operativnog programa potpore poticanju malog i srednjeg poduzetništva izdvojilo za ovu godinu oko 326 milijuna kuna. Za prioritetno poticanje konkurentnosti i inovacija predviđeno je 108 milijuna kuna, poduzetničku infrastrukturu 80,5 milijun te za subvencije kredita poduzetnicima više od 55 milijuna kuna. Vlada i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva planirali su u sklopu prve izvozne strategije pokretanje izvozno usmjerenih klastera po načelu top-down što podrazumijeva aktivnu ulogu države u stvaranju samih klastera. Tako su u posljednje dvije godine potaknuta i sufinancirana četiri klastera s gotovo 7,4 milijuna kuna.

Mreža – generator novih brandova Korištenje klastera kao alata za razvoj gospodarstva osigurat će veći stupanj konkurentnosti i otklanjanja problema usitnjenosti proizvodnje te nedostatnih proizvodnih kapaciteta te stvaranje

mreže poduzetnika radi ostvarenja novih zajedničkih proizvoda ili novih globalnih brandova, zaključio je Bubić.Uz mogućnost upoznavanja s najboljim iskustvima te stjecanja znanja o uspostavi i razvoju klastera konferencija je otvorila prostor za izravnu međusobnu komunikaciju s drugim gospodarstvenicima,omogućavajući sklapanja novih poslovnih veza i dogovora o suradnji između klastera na nacionalnoj i međudržavnoj razini.Na konferenciji je Brodotrogir sudjelovao kao osnivač i član Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije.

Pripremio: mr.sc. Mario Rovan, dipl.ing. (sudionik konferencije)|

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTA

Brodotrogirovi plovni objekti u akciji sondiranja morskog dna

Brodotrogirovi plovni objekti p/d FUMIJA i TEG 23 Čiovka asistirat će, temeljem potpisanog ugovora s tvrtkom Zapadni vjetar d.o.o. iz Splita, pri sondiranju morskog dna na poziciji gdje će se graditi Pelješki most. Planirani odlazak plovnih objekata na predmetnu lokaciju je posljednji tjedan mjeseca travnja, a pripremne radnje već su u tijeku. U sklopu pripremnih radnji u Brodotrogir je u rastavljenom stanju stigao marinski penetrometar koji se nalazi na TEG-u 23 Čiovka. Nakon što se sastavi i ponovo ukrca na teglenicu TEG 23, oteglit će se na lokaciju gradilišta Pelješkog mosta. Marinski penetrometar je, inače, uređaj za sondiranje odnosno ispitivanje morskog dna. |

Šipan i Plitvine zajedno u dokuU doku trogirskog brodogradilišta nalazi se mb ŠIPAN i koćarica PLITVINE 1.Na ŠIPANU, u vlasništvu Atlantske plovidbe d.d. iz Dubrovnika, obavljaju se remontni radovi za pregled registra. Dužine 67,20 m i širine 12,40 m izgrađen je 2007.g. u Kraljevici. Nakon što je prošli tjedan udarila u rivu u Komiži, na koćarici PLITVINE 1 obavlja se pregled registra te remontni radovi, iako prilikom samog udara koćarica nije pretrpjela značajna oštećenja.

U Opatiji održana 4. Međunarodna konferencija o klasterima

OTVOREN PROSTOR ZA NACIONALNU I MEÐUNARODNU SURADNJU

gosp. Carsten Schierenbeck European Commision – Enterprise and Industry Directorate-General

Najveći paradoks ovih modernih vrimena je u tome šta se baš sve na ovome svitu ubrzava, a jedino čovik postaje sve pasivniji, sporiji i tromiji. Zamantan pustim tehnološkim čudima kojima ga svakodnevno obasipaju, današnji se Homo sapiens polako, ali sigurno pretvara u neko čudnovato biće koje se u najkraćim crtama mogu opisat ka neželjeno dite ćaće robota i matere mumije. Uglavnom, triba pošteno priznat, malo se krećemo, puno smo se ulinili, sa svim mogućim aparatima komunicira-mo jedino priko daljinskih upravljača, šta sve skupa ima za posljedicu to da nam ruke i noge postaju sve kraće, a glave i guzice sve veće! Ne virujete!? Pa pogledajte samo ove japanske turiste šta nam dolaze u vižite, sve će vam bit jasno. Jesu li oni napredna civilizacija? Jesu! E, pa sad vidite kako ćete izgledat ako se budete ponašali ka Japanci!

Zato mi je puno drago kad vidim da se radnici našega škvera nisu dali zavarat i kako se još uvik aktivno bave sportom i rekreacijom. Eto, svakoga jutra možemo vidit naše vridne brodograditelje kako hitro i s puno veselja koračaju ulicama, a mnogi se nakon obavezne jutarnje gimnastike prepuštaju čarima brzog hodanja. Kako se približava sedma ura, da se primjetit i lipi broj onih koji se bave rekreativnim trčanjem!

Razumimo se, mogu naši ljudi i puno brže potrčat kad zatriba, ali svima je jasno da se rano ujutro ne valja puno prdecat i pretjerivat sa tjelovježbom. Pomalo, đava odnija i prišu!

Jerbo, jutarnje trčkaranje i tako je samo zagrijavanje za popodnevni trening na kojemu se redovito bilježi još bolji odaziv. Upravo je kraj radnoga dana, pravo vrime kad se mnogi od nas totalno razgoropade pa u veličan-

stvenom masovnom šprintu priko visinskih i daljinskih prepreka obaramo sve moguće rekorde. Oni Usijani Bolt sa Jamajke pari cotavi puž prema našim šampionima! Ne tribaju nama ni suci ni treneri, ni fizioterapeuti, a kamo li ostalo stručno osoblje. Jedino šta nam triba je treći znak geofizičkog zavoda!

Koja je to svijest, koji je to sportski moral kad tako naporno treniramo i to svakodnevno, bez ikakve prisile!

Inšoma, prije par miseci, bili su nam u posjetu struč-njaci jednoga uglednoga njemačkog instituta, došli su nas upoznat s novim programom koji bi nam navodno triba ostvarit velike uštede u proizvodnji. Već su prvoga dana primjetili naš popodnevni masovni slet i začuđeno pitali: „Zašto ovi ljudi trče!?“

Da ne kompliciram previše, objasnija sam im da ljudi žure na kup utakmicu između Slavena, pardon - Trogira i Mladosti iz Prološca. U tom trenutku, ništa mi priklad-nije nije palo na pamet

Sutradan me pita Herr Klaus da kako je završila utakmica.

- Koja utakmica? – ja već zaboravija o čemu sam jučer priča

- Pa nogometna!- Aaaaa da, ta utakmica, ma odgođena je zbog bolesti

sudaca, igrat će se danas u isto vrime

Zato se stručnjaci uglednog instituta nisu previše ču-dili novom stampedu u tri ure. Idućeg dana smo „imali“ rukometni derbi s Podravkom, naravno, opet ćipo u tri i po. Prekosutra košarku. U petak pikado. Sva srića šta je seminar traja samo jednu sedmicu, jer bi Švabe garant promislili kako je Trogir najsportskiji grad na svitu.

Ipak, ne smimo zaboravit da tradicija popodnevnih kroseva ne traje od jučer. Još u onim vrimenima kad smo sa zvukom sirene počinjali i završavali svoj radni dan, popodnevni su treninzi bili još spektakularniji, budući da su uključivali čak i veći broj sportaša nego danas.

Bija je vruć litnji dan, sparno popodne, žega za polu-dit, niti bavice maeštrala, par minuti prije kraja radnog vrimena. Dvoje talijanskih turista uputilo se s autom prema ACI marini, ali kako se nisu baš dobro snašli, falili su na skretanju i umisto put ACI-ja, produžili gornjom ulicom ravno prema škverskoj kapiji. Gledaju okolo, livo, desno, ne znaju di su! A nemaju koga pitat, na ulicama ni pasa!

Kad u nika doba, zatulila sirena, naglo se otvorila ogromna vrata škvera i u jednome jedinome trenu, na stotine ljudi počelo trčat prema njima! Bikovi u Pamplo-ni su male bebe prema ovome šta se iznenada stvorilo prid njihovim očima...

Mamma mia, šta je sad!? – začudili se Talijani A naši ljudi samo šprintaju i ne obaziru se, uostalom

ka i svaki drugi dan, ali ko je to u tome trenutku moga Talijanima objasnit!? Njima se učinilo da se dogodila nika velika dežgracija, da sirene pozivaju na uzbunu i da ljudi biže od neke velike opasnosti, strašne eksplozije, sam vrag zna šta se moglo dogodit!

Ni pet ni šest, izletili njih dvoje iz auta, pustili kufere, takujine, dokumente, sve živo, ostavili otvorena vrata od auta, i bižiiiii, trčiii, spašavaj živu glavu!

Ispočetka su ih naši gledali začuđeno, koju gospu i oni trče s nama, ali kad su ovo dvoje već počeli lipsat, kašljat i posrćat, naša se neko dovoljno pribran da im objasni kako je sve u redu, kako se ništa strašnoga neće dogodit i kako nema nikakve potribe da i dalje bižidu. Bidnim turistima ništa nije bilo jasno, ni zašto trčemo mi, ni zašto trču oni, i koji ih je vrag uopće tira da u vruće litnje popodne lutaju po čiovskim uličicama. Ona-ko znojni, ispripadani, seli su u ladovinu ispod Beatine smokve i da nisu morali pomaknit auto koje je ostalo nasrid ulice sa upaljenim motorom i otvorenim vratima, vjerojatno bi i do dan-danas sidili ispod te iste smokve.

Ma recite mi, je li se to igdi moglo dogodit nego u ovome našemu inšempjanome gradu, pod ovim ludim suncem dalmatinskim? |