kunicarstvo i. dio

8/9/2019 Kunicarstvo I. Dio

http://slidepdf.com/reader/full/kunicarstvo-i-dio 1/166

Kunićarstvo

KUNIĆARSTVO



ZOOLOŠKA KLASIFIKACIJA I PORIJEKLO KUNIĆ

Kunić (Oryctolagus cuniculus) ubraja se kaosisavac u razred glodavaca (Rodentia) i u porodicu

zečeva (Leporidae).Kunići su prema pronađenim fosilnim ostacimastarim 30-40 milijuna godina živjeli širom Europe,no u ledenom dobu bili su prisiljeni povući se u

južnije krajeve. Feničani su ih oko 1000 godina prije Krista pronašli na Pirinejskom poluotoku isjevernoj Africi.



POVIJEST UZGOJA KUNIĆA

Feničani su vrlo brzozapočeli koristiti mesokunića za ishranu.U drevnom Egiptu kunićisu bili simbol plodnosti iživota. Rimljani su ih uzgajali ukunićnjacima (leporia), teih vrlo brzo proširili počitavom Carstvu.



Dječak sa kunićem,3-4. st., Vatikanskimuzej

Rimska fibula, 2. st.



Za uzgoj prvih domaćih pasmina prisutnih i danaszaslužni su francuskiredovnici (500.g.-1000.g.)koji su uzgojili pasminuChampagne De Argent(Champagne - ime

francuske pokrajine, DeArgent - srebro).

Champagne De Argent (Velikisrebrni, Francuski srebrni)



Tijekom šesnaestog stoljeća uzgoj kunića se širi diljem Francuske, Italije, Nizozemske i Engleske.Spominju se sivo- smeđa (divlja), bijela, crna,šarena (crno-bijela) i pepeljasto-siva boja kunića.Olivier de Serres (1606) vrši podjelu kunića na:divlji kunić, poludivlji ili kunić odrastao unutarzidina i udomaćeni ili kavezno uzgojeni kunić.Meso posljednjih je opisano kao nezanimljivo,dok se meso divljih i poludivljih kunića smatralodelikatesom.Europske kolonijalne ekspanzije: Australija i NoviZeland.



Europski su uzgajivači držali nekoliko kunića kojima su podmirivali potrebe svojihdomaćinstava za mesom.Tijekom ljeta kunići su hranjeni zelenom krmom,dok im je u zimskim mjesecima dodavano sijeno,repa i žitarice.

Kunići su držani u dvorištu, s peradi.Dva do tri legla godišnje.Krzno kao nus-proizvod



Zbog malog broja prirodnih neprijatelja te zbogvelike i brze sposobnosti razmnožavanja populacijakunića izuzetno je brzo rasla.To je dovelo do velikih problema, posebno uAustraliji, zbog uništavanja usjeva, te lokalne flore,a time i faune, jer su mnoge autohtone vrste ostale

bez svoje hrane.Poduzimane su razne metode kako bi se smanjionjihov broj poput izlova, postavljanja brojnihstupica, a u pedesetim godinama prošlog stoljeća ubacivanjem miksomatoze - opasne virusne bolestikunića - uginulo je mnogo kunića pa jeuspostavljena odgovarajuća ravnoteža.



Ekspanzija i omasovljenje proizvodnje u svijetuslijedi nakon prvog svjetskog rata i to u zemljamakoje su spoznale ekonomsku vrijednost kunića.Planskim radom uznapredovali su uzgojno -tehnološki postupci, te su stvorene pasmine ihibridi za proizvodnju mesa.U svijetu, osobito u Zapadnoj Europi, već dugo

postoji tržišna proizvodnja kunića.U posljednjih 20 godina je u zemljama Europske

unije potrošnja mesa kunića učetvorostručena, pa prelazi 3 kilograma po stanovniku.

Proizvodnja i konzumacija kunićjeg mesa



Proizvodnja i konzumacija kunićjeg mesa Vodeće zemlje u Svijetu u proizvodnji kunića od 1995. do 2010. godine (ton

Zemlja 1995 2000 2005 2010Kina 96,000 268,690 370,650 500,680

Italija 201,030 209,800 221,000 225,000

Francuska 93,000 91,200 84,600 87,200

Egipat 49,860 62,400 69,600 77,280Španjolska 71,310 111,120 104,540 75,470

Češka - 33,800 38,350 40,360

Njemačka 33,600 34,030 33,980 34,150

Ukrajina - 19,400 13,900 13,460Rusija - 11,200 6,500 8,480

Mađarska 17,280 15,000 14,000 8,000

UKUPNO 562,080 856,640 957,120 1070,080



Vodeće zemlje u Svijetu u izvozu kunićjeg mesaod 1995. do 2010. (tona)

Zemlja1995 2000 2005 2010

Kina 17,627 20,244 22,554 8,925

Argentina 4,388 5,533 3,410 6,093

Mađarska 17,302 8,364 5,199 5,331Francuska 4,531 4,340 5,823 5,048

Španjolska 195 2,018 4,373 4,182

Italija 153 786 2,042 3,141

Belgija - - 2,330 2,649 Nizozemska 1,570 3,422 8,716 1,149



Broj rasplodnih ženki 2008. godine

Županija Fizičke osobe Pravne osobe Ukupnokorisnika grla korisnika grla korisnika grla

Varaždinska 2 500 0 0 2 500

Virovitičko- podravska

1 215 1 784 2 999

UKUPNO 3 715 1 784 4 1.499

Broj rasplodnih ženki 2007. godine

Županija Fizičke osobe Pravne osobe Ukupno

korisnika grla korisnika grla korisnika grla

Brodsko-posavska 1 170 0 0 1 170Osječko- bar. 0 0 1 50 1 50

Varaždinska 1 420 0 0 1 420

Virovitičko-pod. 1 425 1 738 2 1.163

Vukovarsko-sri. 0 0 1 19.977 1 19.977UKUPNO 3 1.015 3 20.765 6 21.780



Broj utovljenih kunića 2007. godine



Brodsko-pos. 1 2.770 0 0 1 2.770

Međimurska 2 5.850 0 0 2 5.850

Osječko-bar. 0 0 2 3.053 2 3.053

Varaždinska 1 2.235 0 0 1 2.235

Virovitičko-pod. 1 1.970 1 5.550 2 7.520

Vukovarsko-sri. 0 0 2 322.081 2 322.081UKUPNO 5 12.825 5 330.684 10 343.509



Broj utovljenih kunića 2008. godine



Brodsko-posavska 1 1.494 0 0 1 1.494

Međimurska 1 1.750 0 0 1 1.750

Osječko-baranjska 0 0 2 2.760 2 2.760

Varaždinska 1 2.049 0 0 1 2.049

Virovitičko- podravska

1 2.070 1 3.150 2 5.220

Vukovarsko-

srijemska

0 0 2 104.839 2 104.839

UKUPNO 4 7.363 5 110.749 9 118.112



GOSPODARSKI ZNAČAJ mesokožice (krzno)vunagnoj

kunići za laboratorijeostale koristi od kunića



Usporedba prosječnih proizvodnih pokazatelja

Vrstaživotinje

Mladunčadipo ženki god.

Težinaženke

Masautovljeneživotinje

Randman Dnevniprirast

kg kg % g

Brojleri 100 3,0 2,0 63 31

Pure 60 10 10,1 79 65

un ć 4 4 5 3 2 6 32

Svinje 12 170 100 73 540

Ovca 1,4 70 50 50 220

Junad 0,8 500 475 61 950



Vrsta mesa Voda Bjelančevine Masti Minerali

Piletina (prsa) 71,90 % 16,90 % 10,90 % 0,90 %

Ovčetina 52,90 % 15,60 % 30,90 % 0,90 %

Svinjetina (plećka) 51,20 % 13,30 % 34,20 % 0,80 %

Teletina 70,90 % 20,70 % 8,30 % 1,00 %

Junetina 62,20 % 19,30 % 18,30 % 0,90 %

KUNIĆ 67,88 % 25,00 % 4,01 % 2,13 %

Usporedba hranjive vrijednosti različitih vrsta mesa



Meso kunića

Osnovna svojstva:- visoki postotak bjelančevina, vode, vitamina B i minerala (Fe i

- mala količina masti, - velika hranjivost,- laka probavljivost,- dijetetičnost, - niska kalorijska vrijednost i- „meso nad mesima“



Meso kunića

Sastav i kvaliteta mesa kunića ovise o:- pasmini,

- dobi,- načinu hranidbe, - držanju i njezi te

- spolu.



Meso kunića

Organoleptička svojstva mesa kunića su nježnost, sočnost i okus. Nježnost varira s dobi mišića i ovisi o promjenama uudjelu i vrsti vezivnog tkivo unutar mišićnih vlakana.

Meso kunića nema izraziti okus, kao i piletina. Okus se poboljšava s povećanom količinom intramuskularnemasti.Sočnost uvelike ovisi o količini masti u trupu.

Uvjeti klanja, te hlađenje trupova mogu izmijenitinježnost i sočnost kunećih trupova.



Meso kunića

Rentabilnost proizvodnje kunića za meso ovisi o:- produktivnosti rasplodnih kunića, - proizvodnosti mladih kunića, - prodaji i plasmanu proizvoda i nusproizvoda te

troškovima proizvodnje

G đ k



Građa krzna

Uloga kože

Koža s dlačnim pokrivačem za životinje ima različite funkcije. Kaovanjski pokrivač štiti tijelo od štetnih vanjskih utjecaja (mehaničkih isvjetlosnih), ima značajnu ulogu kao regulator tjelesne topline i priizmjeni tvari, jer omogućuje izlučivanje znoja i loja.Pri djelovanju hladnog zraka na kožu njene se krvne žile stisnu, pritokkrvi ka površini tijela opada i time se smanjuje gubitak tjelesnetopline. Naprotiv, pri visokim temperaturama krv jače pritječe u kožu igubitak topline organizma se povećava.Koža sprječava prodiranje vanjskih mikroorganizama i otrovnih tvari

u životinjsko tijelo. Obojeni dlačni pokrivač djeluje kao svjetlosnifilter koji čuva organizam od štetnog fotokemijskog djelovanjaultravioletnih zraka.

G đ k ž



Građa kože

Koža u širem (krznarskom) smislu građena je od više slojeva bjelančevinastih tvari različitih bioloških svojstava. To su :

- dlačni pokrivač;- pokožica (epiderma);

- kožni sloj (derma);- potkožni sloj (subcutis).

U svim slojevima kože nalaze se i drugi organi građeni od bjelančevinastih tvari i nekih drugih organskih spojeva

(žlijezde lojnice, žlijezde znojnice, mišići, krvne žile i živci).



K ž i l j



Kožni sloj

Nalazi se između pokožice i potkožnog sloja.Tokom štavljenja i mehaničke obrade krzna potkožni slojse odstrani mehaničkim, a pokožica, žlijezde i krvne žile kemijskim putem.

Krzno čini samo dlačni pokrivač i kožni sloj.Fiziološka uloga kožnog sloja je u tome što služi kao čvrsta i hranjiva podloga za razvoj dlačnog pokrivača i pokožice.Kožni sloj čini 95-98 % sirove kože (bez dlačnog

pokrivača). Razlikuje se od pokožice jer nije građen odstanica već od vezivnog tkiva u obliku gustog spletavlakana, građenih od kolagena.



Potkožni sloj

Koža je povezana s tijelom životinje rijetkim i nepravilno poredanim vlaknima potkožnog vezivnog tkiva, koja zajedno samasnim tkivom, ostacima mišićja tijela, krvnim i limfnim žilama teživcima izgrađuju potkožni sloj.

Potkožni sloj nije sastavni dio kože, pa se prije štavljenja mora pažljivo odstraniti sa sirove kože.



Dlačni pokrivač kože

Dlačni pokrivač kože nosilac je glavnih krznarskih svojstava kože.Dlake su građene od bjelančevine keratina. Tijelo dlake čine tri sloja: pokožica, korijen i srž dlake.Boju dlake određuje sadržaj pigmenata njenih stanica, sposobnost

prelamanja svjetlosti, zatim građa i količina zraka u srži. Crna dlakaima pigmente u cijeloj dlaci, smeđa samo u srži, a crvenosmeđa samou kori. Bijela dlaka nema pigmenta.Dlake glatke površine i čvrste kore sjajnije su od onih čija je pokožica hrapava. Glatke dlake odbijaju, a hrapave i labave rasipaju, odnosno propuštaju svjetlost. Mutan dlačni pokrivač sa dlakama bez sjajaukazuje na oštećenost dlaka, a odraz je nekog patološkog stanjaživotinje.

Pahuljaste dlake su obično valovite ili vijugave, a kovrčavost jespecijalno svojstvo dlačnog pokrivača mladih janjaca.Od fizikalnih svojstava dlake treba spomenuti rastezljivost, elastičnost i čvrstoća, kao i savitljivost i podatnost.



Vrste dlake

Dlačni pokrivač većine kunića tvorevina je triju glavnih vrsta dlaka:osjaste (gornje, pokrivne, štitne, pokrovne), prelazne i pahuljaste (donje,malje, vunaste, padlake).

Pahuljaste dlake su tanke, valovite i skoro iste debljine po čitavoj duljini. Funkcija im je da očuvaju stalnu tjelesnu toplinu od utjecajaatmosferskih kolebanja temperature.Osjasta dlaka je uvijek prorasla kroz pahuljastu, da bi je zaštitila odvlage i prljavštine. Osjaste dlake su kopljastog oblika, ravne ili blagosavijene, uvijek deblje i grublje od pahuljastih.Prelazna dlaka je valovita, ali je u presjeku slična osjastim dlakama.



Mijenjanje dlake, odnosno linjanje, se odvija kontinuirano tokom

cijele godine, no zbog povećanog intenziteta uočljivo je pred zimu i pred ljeto. Tijekom proljetnog linjanja, koje nastupa tijekom ožujka, mijenja se jesenska dlaka pa gubimo nusproizvod.Dlaka sadrži i veliki udio bjelančevina i drugih visokovrijednih

hranjivih tvari, što ide na štetu proizvodnje i zdravlja samogorganizma. Jesensko linjanje omogućava stvaranje zimskog dlačnog pokrivača, a brže je kada je životinja boljeg zdravstvenog stanja. Na životinju, a samim time i na proces linjanja djeluju; duljina dana,vrijeme osvjetljenja, temperatura, vlaga, itd. 15-16 sati osvjetljenja

dnevno odgovara uvjetima koji vladaju u prirodi tijekomnajintenzivnije reprodukcije; od sredine travnja do sredine lipnja (4.-6. mjesec).

Mijenjanje dlake, linjanje



- Dlaka angora kunića duga je 5-8 cm, a dobiva se

čupanjem, češljanjem ili šišanjem.- Osnovna svojstva: nježna i lagana, izvanredno održava toplinu, nema masnog loja, deset puta toplija od ovčje vunei može se miješati s ostalim vrstama vune (dlake).

- Od jednog angora kunića za godinu dana dobije se 300-600 g vune

- Od 1 kg vune dobije se 2,5 m tkanine slične kašmiru - Sojevi angora kunića razlikuju se po:

- finoći vunske niti (engleski i njemački soj – nježniji, francuski soj – grublji) i

- boji vune (plavi, sivi, crni, bijeli …)

Kvaliteta sirovih suhih koža



Kvaliteta sirovih suhih koža

Neki se kunići uzgajaju radi dobivanja sirovine za potrebe krznarske

industrije. Sirove suhe kože su na uzgajalištima finalni proizvod, a zakrznare su osnovna sirovina. Kvalitetna sirova suha koža je bezoštećenja, pravilnog oblika, zdrava, svježa i pravilno razvijena.Potpuno neoštećena je ona koža koja na mesnoj i dlačnoj strani nemanikakvih tragova ozljeda, bolesti, nepravilnog skidanja, lošeg konzerviranja i nestručnog uskladištenja i kada koža nije zaprljana.Pravilnog oblika je koža kojoj su jednake obje polovice,a zdrava je koža koja je poslije klanja potpuno iskrvarila koja nije skinuta s uginuleživotinje. Svježom se smatra koža koja potječe iz tekuće sezone klanja, a

pravilno je razvijena ona koža koja ima jednakomjerno gusti pokrivač pahuljastih dlaka na cijeloj površini razvijene osjaste dlake.Sirova koža koja ne zadovoljava ove zahtjeve razvrstava se u niže, manje vrijedne klase kvalitete, ovisno od ustanovljenih mana.

Kl j k ić



Klanje kunića Klanje započinje umjerenim preciznim udarcem u

potiljak kunića. Ovaj udarac omamljuje životinju. Zatimse životinju zakači za zadnje noge i prerežu joj se vratnežile kroz usta (ne izvana). Prije toga treba osigurati dadlačni pokrivač bude potpuno čist i suh. Uoči i za vrijeme

klanja životinja ne smije biti uznemirena.Ako se koža na usmrćenoj životinji zaprlja krvlju, trebakrv odstraniti suhom krpom. Kada se tijelo ohladi,

pristupa se svlačenju kože.



Svlačenje kože



Svlačenje kože

Svlačenje kože započinjemo pomoću oštrog noža. Ovaj nož se koristi

samo za otvaranje kože i njeno odvajanje od repa i glave. Koža se odtrupa odvaja prstima i šakom; upotreba noža je štetna. Nakon skidanjakože s trupa svlačenjem ili guljenjem sa nje moraju biti odstranjenekosti, ostaci žila, mesa i masnog tkiva.

Konzerviranje kože Svježa koža počela bi se brzo kvariti ukoliko je ne bismo pravovremenokonzervirali. Postoje razni načini konzerviranja, ali za krznarske

potrebe dolazi u obzir samo sušenje koža. Kože krznaša se suše na

specijalnim daskama oblika bočno razapete kože. Na dasku za sušenje, odmah nakon skidanja kože s trupa životinje, navlači se koža tako damesna strana dođe izvana. Daske se stave na propuh, ali ne blizu izvoratopline niti na suncu. Nakon 3-4 dana se koža okrene i ostavi još 3-4dana na sušenju.

Odmaščivanje (čišćenje) kože



Odmaščivanje (čišćenje) kože

Dlačni pokrivač osušenih koža je znatno zaprljan

masnoćom (lojem). Koža se odmaščuje neposrednonakon završetka sušenja u posebno pripremljenom

bubnju koji se rotira oko svoje osi. Na jednu kožu, u bubanj se dodaje 1-1,5 kg. suhe, čiste i prosijane piljevine (najbolje bukove). Sam proces odmaščivanja traje oko 20 minuta. Poslije odmaščivanja iodstranjivanja piljevine kožu treba dobro iščešljati

metalnim češljem. Takve kože treba po mogućnosti odmah isporučiti kupcima (prerađivačima).

Prerada izbor i čuvanje krzna



Prerada, izbor i čuvanje krzna

Koža je sušenjem samo privremeno konzervirana, alitakva koža ni estetski ni fizički nije podesna za krojenje išivanje.Da bi se sirova koža pretvorila u dopadljivo krzno, treba

je preraditi. Prerada se sastoji od više mehaničkih ikemijsko tehnoloških radnji koje svrstavamo u štavljenje i ukrašavanje. Uštavljena i ukrašena krzna dolazekrznaru koji im daje konačnu formu i upotrebnu

vrijednost.



Prilikom kupovine ili kontrole kvalitete odjevnog predmetaod krzna, osim vođenja računa o prirodnim osobinama

izabrane vrste krzna i estetskog izgleda predmeta, trebavoditi računa o slijedećem:- da su sve ugrađene kože u odjevni predmet jednolično

pokrivene dlačnim pokrivačem - da dlačni pokrivač nije ufilcan

- da koža ne " pušta " dlaku- da trljanjem krzna mokrom maramicom, ako je krzno

bojano, ne pušta boju- da se dlačne niti prilikom presavijanja ne lome- da prilikom blagog razvlačenja kože ne puca kožni sloj

ispod dlačnog pokrivača - da odjevni predmet nema neprijatan miris- da odjevni predmet nije pretežak - da se izvana ne vide šavovi šivanja

G j



Gnoj

- Sadrži 2,7% dušika, 1,5% fosforne kiseline, 1% kalija. - Tri puta je vrjedniji od gnoja drugih gospodarskih

životinja. - Može se primijeniti kao svježi, suhi, samljeveni i

otopljeni.- Široka primjena (lako se ugrađuje u zemlju i nije štetan

za većinu poljskih plodina).

Laboratorijski kunići



Laboratorijski kunići

- Pogodne laboratorijske životinje: brzo se razmnožavaju, imaju velike uši s dobro razvijenim krvnim žilama, dobro podnose pokuse s vakcinama, serumima, antibioticima …

- Osnovna pasmina korištena svugdje u svijetu je bijelinovozelandski kunić.- U razvijenim zemljama koriste se SPF (specific patogenfree) kunići.

Ostale koristi od kunića



Ostale koristi od kunića

- Dio obrazovnog programa- Kućni ljubimci - Radna terapija

Osnovne značajke kunića



Za kunića je karakteristična građa zubiju. Osobitose ističu sjekutići koji su prikladni za glodanje. Tosu zubi glodnjaci, na svakoj vilici po dva – ukupnočetiri. Na gornjoj vilici imaju sa svake strane po

jedan poluglodnjak. Glodnjaci rastu kontinuirano

tijekom cijelog života pa su zato relativnodugački. Kunić nema očnjake. Između sjekutića ikutnjaka nalazi se širok prostor bez zubi – dijastema. Kunić je vrlo sličan zecu, ima manje

vitko tijelo, a glavu, uši i zadnje noge nešto kraće.Prednje su mu noge snažne i u prirodi služe zakopanje. Miris, sluh i vid dobro su mu razvijeni.

Osnovne značajke kunića

RAZLIKA IZMEĐU KUNIĆA I ZECA



RAZLIKA IZMEĐU KUNIĆA I ZECA

SVOJSTVO KUNIĆ (DIVLJI) ZECBređost 30 – 32 dana 40 – 42 dana

Mladih u leglu 4 – 12 1 - 14

Svojstva mladih

nakon koćenja

Slijepi, goli, ostaju u

gnijezdu dulje vrijeme

Otvorenih očiju i

dlakavi, napuštajugnijezdo vrlo brzo

Težina odraslih 1,2 – 2,0 kg 5,0 – 6,0 kg

Način života U rupama pod zemljomtijekom dana – noću izlazi

Iznad zemlje na poljui u šumi

Socijalno ponašanje U kolonijama Usamljenici

Duljina ušiju Kraće od trupa Dulje od trupa

Broj kromosoma 44 48



PODJELA PASMINA KUNIĆA



PODJELA PASMINA KUNIĆA Od divljeg kunića diljem cijelog svijeta razvio se velik brojraznih pasmina domaćih kunića, a razlikuju se po veličini iobliku tijela, boji i šarama krzna, dužini i strukturi dlake,kao i fiziološkim svojstvima (plodnost, sposobnost dojenja,rast mladih kunića itd.). Pasminski standard je opis idealnog primjerka pasmine ukojemu su prikazane sve bitne karakteristike za tu

pasminu. PO TEŽINI (VELIČINI): TEŠKI (5 kg): BELGIJSKI ORIJAŠ, BIJELI

ORIJAŠKI KUNIĆ, ČINČILA ORIJAŠKI KUNIĆ, OVNOLIKI ORIJAŠKI KUNIĆ, ŠARENI ORIJAŠKI KUNIĆ.



Teške pasmine kunića

U tu podskupinu kunića svrstavaju se kunići čija se težina odraslih grla kreće preko 5 kg, anajčešća je od 6 – 8 kg. Te se pasmine odlikuju

brzim rastom, i mladi su kunići u dobi od 2mjeseca već sposobni za klanje. Zbogkasnozrelosti za rasplod se uzimaju u dobi od 9 do10 mjeseci i teški cca 5 kg. Ženke na godinu daju3 legla sa po 4 do 8 mladih u leglu. Ti su kunići mirnog temperamenta, ali su vrlo osjetljivi u

pogledu hrane, smještaja i njege. Zbog krupnoće tijela kožice su im velike i pogodne za krznarski igalanterijski obrt.



Belgijski orijaš - Poznat i kao flamanski orijaš.- Težina između 6 i 9 kg (7).- Dugačak (najmanje 65cm), saširokim prsima, masivna glavasa jakim i uspravnim ušima (najmanje 16 cm dugačkim).

- Krzno je gusto, dugačko iglatko, a dozvoljene suslijedeće boje: sivosmeđa, crna,

tamnosiva, čelična, plava, plavosmeđa, zečja srnasta. - Za meso i krzno



Šareni orijaški kunić

- Poznat i kao njemački orijaški šarac - Težina od 5 do iznad 6 kg.- Tijelo (duljine najmanje 62 cm) mu je

zbijeno i u zadnjem je dijelu okruglije.- Glava je jaka, kao i uši, koje moraju biti

uspravne, dobro obraštene i najmanjeduljine 15 cm.

- Krzno je srednje duljine, gusto i sjajno.- Temeljna boja je bijela sa crtežima u crnoj,

plavoj, žutoj i svim ostalim crnim bojama.Crteži se nalaze oko nosa (leptir), očiju (naočale), na obrazima, na ušima, jeguljastalinija duž leđa i slobodnostojeće točke sastrane.

- Za meso i krzno



Činčila orijaški kunić

- Težina od 5, 5 do 7 kg. - Prema količini osjatih dlaka sa

crnim vršcima dolaze u svjetlijim itamnijim nijansama.

- Po sredini leđa im je dlaka gušća-daje izgled tamnije leđne pruge.

- Trbuh je bijel s prijelazom na pepeljasto plavu boju prema gore.

- Dlake repa su odozgo crne, a

odozdo je rep bijel.- Za meso i posebno za krzno – bolja

cijena od ostalih, jer se ne možeumjetno obojati.



Ovnoliki orijaški kunić

- Nastali su u Francuskoj, a poznati kao njemački ovnoliki kunić. - Prosječna težina od 6 kg. - Zbijenog je tijela, jakih nogu,

širokih prsa i leđa.

- Izbočena nosna kost na glavi iobješene uši – kao ovan, koje nesmiju doticati zemlju i raspona 40do 54 cm.

- Ima nekoliko sojeva koji se

razlikuju po boji: svjetlosivi soj s bijelim trbuhom, tamnosivi, crni, plavi, havanski, crnošari…

- Uzgoj radi mesa i krzna.



Bijeli orijaški kunić

- Nastao je u Nizozemskoj.- Težina od 6 do 8 kg. - Snježno je bijele boje s

blijedo crvenim očima. - Gospodarska mu je

vrijednost u proizvodnjikrzna bijele boje – omiljeneu krznarstvu.

- Sve je rjeđi kaokonsolidirana pasmina.



SREDNJE TEŠKI (3 – 5 kg): ENGLESKI ŠARAC,

BELGIJSKI ZEC, BEVEREN, BEČKI PLAVI, BEČKIBIJELI, BEČKI CRNI, VELIKA ČINČILA, ENGLESKIKLOPAN – OVNOLIKI, FRANCUSKI SREBRNJAK,BURGUNDSKI, NOVOZELANDSKI BIJELI, NOVOZELANDSKI CRVENI, KALIFORNIJSKI KUNIĆ,ANGORA, LISIČASTI, REKSOVI, SATIN KUNIĆI,VELIKO BIJELO OPALJENI (HRVATSKI), HOTOTSKI,

TROBOJNI ŠARAC, VELIKI KUNASTI, ALJASKA,TIRINŠKI, BIJELO OPALJENI



Srednje teške pasmine kunića

U tu skupinu dolaze pasmine kunića čija se težina odraslih grla kreće od 3,5 do 5 kg. Kunići te skupineranozreli su i sposobni za rasplod u dobi od 4 do 5mjeseci. Skromni su u pogledu smještaja, hranidbe i

ostalih životnih uvjeta. Meso im je ukusno i imajuveću klaoničku težinu od kunića velikih pasmina.Kožice su im dovoljno velike za korištenje ukrznarstvu. Ženke godišnje daju 4 do 6 legla sa po 6do 8 mladih u leglu. Većina kunića te skupinekombiniranih je svojstava meso-krzno i, radiskromnosti, dobrog zdravlja, otpornosti i velike

plodnosti, pogodni su za uzgoj na veliko.



- Težina od 3 do 5 kg. - Uši su nježne, dobro obrasle i

uspravne.- Krzno je kratko, s gustom

vunicom i nježnom pokrovnomdlakom.

- Temeljna je boja krzna bijela, a boja crteža može biti crna, plava, smeđa (crtež mora bitičist i jako obojen).

Engleski šarac



Engleski klopan - ovnoliki

- Težina od 3 - 5 kg.- Najizraženije su ogromne viseće uši

koje, mjereno preko glave od vrhado vrha uha, mogu dosegnutiduljinu i preko 68 cm , a širinu čak i16 cm.

- Tijelo je nježnije i vitikije u odnosuna ostale ovnolike pasmine, astražnji dio tijela visok.

- Krzno je gusto i srednje duljine,obično je šareno ali može biti i jednobojno – šare su im bijele.



Hototski

- Težina od 3,5- 5 kg(idealno oko 4,25 kg).

- Tijelo je dugačko,valjkastog oblika.

- Glava je snažna, uši stojeuspravno i zajedno, dobrosu obraštena.

- Krzno je mekano i srednje

duljine, a dolazi u potpuno bijeloj boji. Oči su crnouokvirene.



Kalifornijski kunić

- Nastao je križanjem ruskog i činčilakunića s novozelandskom ženkom.

- Težina je od 3- 5 kg.

- Tijelo je kratko i zbijeno, glavakratka i snažna, a noge široko postavljene.

- Uši su uspravne, ne preduge.- Krzno je srednje dugačko, a dolazi u

bijeloj boji sa tamnim ušima, prednjim dijelom nogu i repom . Očisu crvene.



Satin kunić (svileni)

- Težina od 2,5 do 4 kg.- Tijelo je simetrično, glava

široka i velika. - Krzno je gusto i mekano,

dlaka debljine 2,5-3cm.- Dolazi u boji slonovače,

crnoj, plavoj, havana,crvenoj, sijamskoj idrugim.

- Uši su uspravne i dobroobraštene.



Aljaska kunić

- Težina od 2,5- 4,25 kg.- Tijelo je snažno, zbijeno i

valjkasto, a glava kratka i

široka.- Krzno je gusto i mekano,

donja boja je tamnoplava,a pokrovna dlaka je crna i

sjajna.- Oči su tamnosmeđe, a uši

proporcionalne i uspravne.



Belgijski zec – zecoliki kunić - Težina od 2,5 do 4,25 kg.- Sličan je poljskom zecu, dugačkog,

ispruženog i visokostojećeg tijela.- Glava je duguljasta, a uši gusto

obraštene i crno obrubljene.- Rep je dug.- Krzno je kratko i gusto. Pokrovna

boja je vatreno lisičastocrvena,

crno šatirana. Sa donje strane susvjetliji.

- Oči su smeđe.



Havana kunić

- Težina od 2- 3,25 kg.- Tijelo mu je čvrsto i

zaobljeno.- Glava je široka i okrugla,

a uši male i kratke, stojeuspravno i zajedno.

- Krzno je gusto i meko, adolazi u pokrovnojtamnosmeđoj boji, nastopalima zagasitijoj.Donja boja je sivo-plava.

- Oči su smeđe.



Rex kunić

- Težina od 2,5 do 5 kg.- Tijelo je lagano ispruženo iskladno. Noge su snažne iravne, a glava dugoljasta sširokim čelom. Uši suuspravne.

- Krzno je kratko, gustu i meko,a dolazi u mnogobrojnim bojama: crvekastosmeđa,ružićastoplatinasta, plavosiva,dalmatiner, trikolor - bijelo,crno, crvenožuto, jednobojni-crni, plavi, bijeli, činčila, žutiitd...



Francuski srebrnjak- Težina od 4-5,5 kg.- Jedna od najstarijih pasmina.- Elegantan kunić, harmoničnog,

zaobljenog i valjkastog tijela.- Skladne uspravne uši, dobro obraštene,

snažne noge i glava sa izraženim čelom.- Poludugo krzno je gusto, a dolazi u

plavkasto- bjeličasto posrebrenoj bojikoja je jednolična po cijelom tijelu.

- Uši, njuška, rep i noge mogu biti malotamniji. Oči su smeđe.

- Karakteristično za ovu pasminu je damijenja boju dlake. Kao mali potpuno sucrni, a kako rastu mijenjaju boju u lijepusrebrnu.



Burgundski kunić - Težina od 3,5-5 kg.- Tijelo je snažno, zbijeno i

skladno, sa dobro zaokruženimstražnjim dijelom.

- Uši su uspravne, dobro obraštenei skladne u odnosu na tijelo.- Krzno je gusto i vrlo fino, a dolazi

u toploj narančastosivoj boji koja je jednolična po cijelom tijelu.

- Trbuh, brada, unutranja stranarepa i očni kolutovi su neštosvjetliji. Oči su smeđe.



Velika činčila - Težina od 3,5 do 5,5 kg. - Izrazito živahan kunić, velikog,

valjkastog, mišićavog i zbijenog tijela.- Glava je dobro razvijena, široka, a uši

mesnate i dobro obraštene.- Krzno je gusto, srednje duljine, sa

debelom poddlakom. Dolazi usvijetlopepeljasto sivoj boji sa plavkastim odsjajem, uši su crnoobrubljene. Crni šatirung rasprostranjen je po cijelom tijelu, a najviše po leđima.

- Rep je crn sa sivobijelom dlakom, a saunutarnje strane bijel kao trbušna boja.



Lisičasti kunić - Težina od 2,5 do 4 kg.- Z bijenog i snažnog tijela, širokih prsa i

stražnjeg dijela tijela.- Glava je kratka sa snažnim i obraštenim

ušima.

- Krzno je gusto, a dlaka duga 5-7 cm.Glava, uši i noge su normalno dlakave. Zarazliku od angora kunića, dlaka nijevunasta i ne mora se šišati. Pokrov bezvalovitosti naglašava lisičji karakter krzna.

- Dolaze u mnogim bojama: bijela sacrvenim i plavim očima, crna satamnosmeđim očima, plava satamnoplavom poddlakom i plavosivimočima, havana sa smeđe-crvenim očima.

- Boja po tijelu jednolična, samo po trbuhumalo zagasita.



Beveren kunić

- Težina od 4,5 do 5 kg. - Nastao je u Belgiji (pokrajina

Beveren).

- Krzno mu je svilenkasto, gusto iraskošno, a dlake su mu duge od2,5 do 3,8 cm.

- Dolazi u plavoj, bijeloj i crnoj boji.

- Jedna od prvih i glavnih pasminaza krzno, a uzgaja se i zbog mesate je omiljen na izložbama.



Bečki plavi kunić

- Nastao je križanjem belgijskog orijaša (krupnoća) +francuski klopan (čvrstina) +

plavi Loraine (boja).- Težina od 4 do 5 kg. - Otporan prema bolestima, brzi

rast i dobro iskorištavanje hrane.



- Težina od 3 do 4,5 kg. - Glava snažna, kratka, sa

širokim čelom i njuškom.

- Uši su kratke, uspravne,mesnate i zaokruženihvrhova.

- Krzno je gusto, srednje dugoi u pokrovu nije tvrdo.

- Pokrovna boja krzna jezagasito lisičasto crvena idobrog sjaja.

Novozelandski crveni kunić



LAGANI (2 – 3 kg): HOLANDSKI, MALAČINČILA, OPALJENI KUNIĆ, JAPANSKIKUNASTI KUNIĆ, MARBURŠKI SASKIZLATNI, MALI OVNOLIKI, SEPARATOR,SAJLINER, REN, LUX, BISERASTOVJEVERIČASTI, MALI SREBRNASTI,SIJAMSKI CRNO OPALJENI, RUSKI,

JAMORA



Mali ovnoliki kunić

- Težina od 2,5 do 3,5 kg. - Zbijenog, širokog i valjkastog

tijela. Kratka glava, nezamjetanvrat, kratke i snažne noge.

- Gusto krzno srednje duljinedolazi u svim bojama. Poželjan je plaštasti izgled, tj. glava,ramena, leđa i stražnji diotamniji od ostatka tijela.

- Uši potkovastog oblika vise sastrane, duljine 30-36 cm mjerenood vrha do vrha, preko glave.



Mali srebrni kunić

- Težina od 2 do 3,25 kg.- Tijelo lagano zbijeno, slično

divljem kuniću. Glava jekratka i široka.

- Krzno je kratko, sjajno iglatko, a dolazi u crnoj, plavoj, žutoj, havana ismeđecrvenoj boji.Srebrnkasti izgled daju bijelivrhovi dlaka.

- Uši su kratke, uspravne idobro obrasle.



Holandski kunić

- Težina od 2- 3,25 kg.- Tijelo je skladno, kratko i

zbijeno. Glava debela, a vratnezamjetan.

- Krzno je kratko, gusto imekano. Boje su jasnorazgranične, a dozvoljene susve čiste boje: crno-bijela,

plavo-bijela, sivo-bijela,žuto-bijela, havana-bijela itd.

- Uši su uspravne i iste bojekao i glava.



Crno opaljeni kunić - Težina od 2-3,25 kg.- Kratko, zbijeno tijelo, dobro

zaokruženo. Debela, kratka glavasa slabo uočljivim vratom.

- Krzno je meko, kratko i debelo, akarakteristična je opaljena boja, posebno na ušima, obrazima,nosnicama, oko očiju i s donjestrane tijela. Također, opaljenivrhovi dlake na bočnim stranama.

- Uši su kratke, uspravne, stojezajedno i jako su obraštene.



- Težina od 1,75- 3 kg.- Tijelo je skladno i vitko.

Glava je kratka, a nogi nježne.

Uši su dobro obraštene iuspravne, drže se zajedno. - Krzno je kratko, debelo i

svilenkasto. Temeljna boja je

bijela sa maskom na ušima,nogama i repu, te oko usana, amože biti crna ili plava.

Ruski kunić



Mali činčila kunić - Težina od 2- 3,25 kg.- Tijelo je skladno i simetrično, glava

kratka, široka i zbijena, uši su kratke idobro obraštene.

- Krzno je srednje duljine, čvrsto i

mekano, sa sjajnom pokrovnomdlakom.- Dolazi u svijetlopepeljasto sivoj boji sa

plavkastim odsjajem, uši su crnoobrubljene. Crni šatirungrasprostranjen je po cijelom tijelu, anajviše po leđima. Rep je crn sasivobijelom dlakom, a sa unutarnjestrane bijel kao trbušna boja.



PATULJASTI ( < 2 kg): HERMELINSKI, OVNOLIKI,PATULJASTI OBOJENI KUNIĆI, PATULJASTI REXKUNIĆI, PATULJASTI LISIČASTI KUNIĆI



Patuljasto obojeni kunić

- Težina 07- 1,5 kg.- Slični hermelinu, tijela zbijenog,

kratkog i valjkastog. Nježne i kratkenoge, mali rep.

- Krzno je gusto i kratko, dolazi umnogobrojnim bojama: siva, plava,crna, havana, crvena, vjeveričastosiva, biserastosiva, srebrna, sijamska,opaljena itd.

- Boje moraju biti čiste.- Glava je velika i kuglastog oblika.

Uši su uspravne, duljine 5-6 cm.



Patuljasti ovnoliki kunić

- Težina 1,25 do 2 kg.- Čvrsto, zbijeno tijelo, snažni mišići.

Kratke i snažne noge.

- Gusto i mekano krzno, srednjeduljine, dozvoljene su sve boje, anajpoželjniji je plaštasti izgled, tj.glava, ramena, leđa i stražnji diotamniji od ostatka tijela.

- Uši potkovastog oblika vise sastrane, duljine 24-28 cm mjereno odvrha do vrha, preko glave.



Patuljasti rex kunić

- Težina od 1- 1,6 kg.- Tijelo je lagano ispruženo i

skladno. Duguljasta glava i oštro

uspravne uši. - Krzno je gusto i izuzetnomekano, a dolazi umnogobrojnim bojama:crvekastosmeđa, plavosiva,dalmatiner, trikolor - bijelo, crno,crvenožuto, jednobojni- crni, plavi, bijeli, činčila, žuti itd...

Patuljasti lisičasti kunić



- Težina od 0,7 do 1,4 kg. - Malog i zbijenog tijela, kratke glavice

i malih ušiju (5-7cm).- Krzno je gusto, a dlaka je dugačka (5-6 cm) i ravna po cijelom tijelu, osimna glavi, ušima i nogama gdje jenormalne duljine.

- Za razliku od angora, dlaka nijevunasta i ne mora se šišati. Pokrov bez valovitosti naglašava lisičjikarakter krzna. Dolaze u mnogim

bojama: bijela sa crvenim i plavimočima, crna sa tamnosmeđim očima,

plava sa tamnoplavom poddlakom i plavosivim očima, havana sa smeđe-crvenim očima, feh (vjeveričasta) sasivoplavim očima…



Engleski angora kunić - Težina od 2,5 do 3,5 kg.- Specifičnost ove pasmine je dugačko

krzno koje prekriva cijelo tijelo, uši iglavu i koje joj daje pun i okrugli izgled.

- Krzno je svilenkasto i mekano, a

dozvoljene su sve boje, ali isključivo jednobojne varijante. Tijelo je opruženo ivaljkasto, glava široka, a uši uspravne.

- Ovo je najmanja i najpopularnija pasmina među angora kunićima. Vrlo suradoznali, prijateljski prema ljudima, adlaka zahtijeva često češljanje.



Francuski angora kunić

- Težina od 3,5 do 5 kg.- Francuska angora više sliči ostalimkunićima, jer nema dugačku dlaku naglavi, ušima, njušci i prednjimnogama.

- Najjednostavnija je za održavanje odsvih angora kunića, a njezina gustavunena dlaka je izuzetno cijenjena.

- Dolaze u svim bojama i "dezenima".

Ostale karakteristike kao i kodengleske angore. Vrlo prijateljski idobri kućni ljubimci.



Svileni angora kunić - Težina od 3,5 do 4,5 kg.- Svilena angora je jedna od

najljepših, ali i najmanje poznatih pasmina među angorama.

- Karakterizira ih posebno meko,

sjajno i svilenkasto krzno, a sličnofrancuskoj angori nemaju dlake naglavi, njušci, ušima i prednjimnogama.

- Krzno je manje gusto nego kodostalih angora i zahtijeva dostaodržavanja.



Angora orijaški kunić

- Težina od 5- 6 kg.- Najveća specifičnost ove pasmine

je njihova veličina. - Imaju najgušće krzno od svih

angora i, kao i kod ostalih, potrebnoga je šišati 2-3 puta godišnje, jer sene linjaju.

- Dozvoljena je samo bijela boja.

Najviše se uzgajaju zbog svogkrzna koje može doseći dužinu i do25 cm. Vrlo su nježni i prijateljski.

Komercijalni hibridi



Koriste se u intenzivnom tovu kunića.Povećana je plodnost, prirast, iskorištavanje hrane,otpornost i konstitucija.

Djedovi

♂ Roditelji ♀

Tovljenici

HYLA hibrid (4,5-5 kg, 55- 60 mladih godišnje) Grimaud (2,5 – 2,6 kg, 60 mladih godišnje)

A DCB

AB CD

ABCD

Grimaud



Hyla



UZGOJ KUNIĆA Tradicija i iskustva generacija prijašnjih uzgajivača uveliko su doprinijesadašnjoj razini u uzgoju kunića. NAJVEĆA POGREŠKA! – nakon blistave reklame i lažnih priča o velikimzaradama preko noći uzgajivači započinju s uzgojem velikog broja živo SAVJET! - prije nego se pristupi uzgoju kunića potrebno je dobro proučsvu dostupnu literaturu te se konzultirati s uspješnim uzgajivačima, a za proizvodnju proširivati prema stečenom iskustvu. Kunići su životinje koje zahtijevaju svakodnevnu pažnju (nedjelje, praz

Odluka o vrsti proizvodnje; za meso, meso i krzno, samo za krzno, za vunuili za izložbe (ovisno o zahtjevima tržišta). Prema namijeni uzgoja odabire se i pasmina kunića.

SUSTAVI PROIZVODNJE



S obzirom na veličinu i tip gospodarenja i vrstu proizvodnog postupka u praksi razlikujemo:

a) Seoski i l i famil i jarni uzgoj - Malen broj proizvodnih jedinica s 5 do 20ženki, a proizvodnja se odvija na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima uz jednostavnu tehnologiju uzgoja i djelomičnu hranidbindustrijskom hranom. Meso koje se na taj način proizvede uglavnom skoristi u domaćinstvu.

b) Polui ntenzivni uzgoj - Provodi se na farmama s oko 300 ženki za čiji juzgoj dovoljna jedna osoba koja uz korištenje modernog tehnološkog postupka postiže optimalne rezultate. c) I ntenzivni i l i i ndustr i j ski uzgoj - Farme s više od 300 ženki. Potrebna s

velika ulaganja, a tehnološki proces uzgoja mora odgovarati ritmuintenzivne proizvodnje, jer se samo tako mogu dobiti vrhunski rezultati.



NABAVA I IZBOR RASPLODNOG STADA

Temelj su svakog uzgoja valjana rasplodna grla, mužjaci i ženke. Odluku o pasmini rasplodnih kunića proizvođač mora donijeti prijenego krene u izgradnju proizvodnih objekata.

Pri nabavi temeljnih rasplodnih grla važno je da potječu iz dobrog izdravog uzgoja, da su zdrava, da imaju dobru proizvodnu sposobnosti da odgovaraju pasminskom tipu.Početnicima se preporučuje započeti s malim brojem kunića, obično jedne pasmine, i da uzgoj brojčano i pasminski proširuju kako postižu iskustvo i kao potražnja na tržištu određuje.

OBNOVA STADA



Obnova stada neophodna je da bi osigurali stalnost proizvodnje te stoga u proizvodnom pogonu moramo imati u rezervi životinje za rasplod, koje će zamijeniti sve one što ih zbog bilo kojeg razloga isključujemo iz uzgoja.Stupanj zamjene rasplodnih kunića ovisi o odabranom intenzitetu

proizvodnje:- ekstenzivni uzgoj: stopa remonta je 40-50 % (razmak između koćenja je70-80 dana, min. opterećenje rasplodne ženke, 4-5 koćenja godišnje,

proizvodni vijek od 24 do 36 mjeseci).- poluintenzivni uzgoj: stopa remonta je 60-75 % (razmak između koćenja je 45-50 dana, 6-7 legala godišnje, odbiće u dobi od 28-30 dana).- intenzivni uzgoj: stopa remonta stada je od 80 pa i više od 100 %(životna proizvodnja ženke je 10-12 legla, razmak između koćenja je 40-45 dana, odbiče u dobi od 24-25 dana).Uz to treba računati da će 25-30 % rasplodnih jedinki zbog raznih razloga(jalovost, uporno odbijanje mužjaka, nakupljanje tjelesne masti, upalamliječne žlijezde, kanibalizam i dr.) ranije zaključiti svoju proizvodnju.

Obnova stada može biti eksternog i internog tipa.



REPRODUKCIJA KUNIĆA



Muški spolni organ čini: - mošnja u kojoj se nalaze dva testisa i uz njih se, gotovo srasla, nalaze nuzjaja.

- sjemenovodom- penis (kopulacija).

Količina sjemene tekućine pri jednokratnoj ejakulaciji:0,2 do 0,6 mililitaraU svakom mililitru nalazi se 150 – 500 mil ij una spermatozoida.Odvojeno držanje već u dobi od 3 mjeseca – netrpeljivost.U dobi od 4-5 mjeseci započinju se spolno koristiti i ostaju u rasplodu3 godine.Odrastao i zdrav mužjak se može pripuštati i 6 puta tjedno (u početku 2 pu Učestalost parenja može opasti zbog linjanja.Dovoljno bjelančevina, pravilno osvjetljenje i temperatura okoline< USPJEH!

Karakteristike mužjaka u reprodukciji



Karakteristike ženke u reprodukciji



Ženski spolni organ: dva jajnika, dva jajovoda, maternica, rodnica i stidnica.Ženke su spolno zrele kada postignu70-75 % svoje konačne težine, odnosno

sa 16-18 tjedana starosti.Ženka kunića je poliestrična životinja – ima estrus tijekom cijele godine.Estrusni ciklus: ženke dobivaju spolni nagon pri pojavi sazrijevanja jajašca u

jajnicima. Prvi puta se javlja po spolnoj dozrelosti, a kasnije poprima redoviti ciklus. Javlja se svakih 18 dana i običnotraje 2- 3 dana kada je uspjeh pripusta najveći. Prvi dannakon parenja u estrusu je 100 % ženki sa živim mladima. Volju za parenjem ženka pokazuje tim što postaje nervozna,slabije jede, kopa po prostirci, vanjski dio spolnog organa je zbog

većeg dotoka krvi plavo-crvene boje, često čupa dlaku i nosi je kda pravi gnijezdo – jačina znakova ovisi o uvjetima okoline.

LARDOSIS – poza ženke u vrijeme parenja sa spuštenom stražnjicom i podignu jednom od stražnjih nogu.



Prenošenje i podizanje kunića

Zbog mnogih razloga kuniće treba podizati i premještati iz jednogmjesta na drugo, iz jednog kaveza u drugi.Ti su razlozi: kontrola zdravstvenog stanja, premještanje iz odjelauzgoja na odjel tova, prenošenje ženke mužjaku na pripust itd. Hvatanje kunića treba biti oprezno i pažljivo – bez snage i galame.Hvatanje za uši treba izbjegavati – oštećenja sluha! Odraslog kunića se podiže hvatanjem za slobodni dio kože izmeđuvrata i plećke te ga se polaže na savijenu ruku držeći drugu rukuispod njegovih zadnjih četvrti da bi se težina bolje rasporedila.

Mladu životinju se primi čvrsto preko slabina, s tim da glava budenagnuta prema dolje.



PRIPUST

U praksi se primjenjuje nekoliko metoda parenja i to:- prirodno pripuštanje, - forsirano pripuštanje i

- umjetno osjemenjivanje.Izbor metode usko je povezan s intenzivnošću ritma

reprodukcije i organizacijom rada; pri intenzivnom ritmu pripust seodvija dan nakon koćenja, u poluintenzivnom ritmu 8-10 dana

nakon koćenja i u ekstenzivnom ritmu ženke se pripuštaju 30-35dana po koćenju.



Prirodno pripuštanje

Osnovni princip je da ženku prenosimo mužjaku u kavez (ženka se nalanovoj sredini, ne snalazi se i mužjak je lakše zaskoči te se ne ponašaagresivno i ne može ozlijediti mužjaka).

Mužjak zaskače ženku te nakon ejakulacije uz mumljanje pada na bok ileđa. Ženku možemo ostaviti još neko vrijeme s mužjakom da je još jednomzaskoči, ali uspješnije parenje postiže se ponovnim skokom nakon 6-7 sati.Po završetku parenja ženku vraćamo u njen kavez, a parenje bilježimo uodgovarajuće kartone.



Forsirani pripust

Ovaj se način primjenjuje ako je ženka plašljiva i ako seodupire parenjuKoristi se u intenzivnom uzgoju – uzgajivač skraćuje vrijeme parenja time što skraćuje vrijeme pripreme mužjaka. Uzgajivač prinosi ženku mužjaku tako da je jednom rukomobuzda, a drugom, podižući zadnji dio tijela i nabirući kožuna leđima podiže ženki rep – najpovoljniji položaj za parenjei ne može ga odbiti.



Umjetno osjemenjivanjePrednosti su višestruke – jednim ejakulatom natprosječnog mužjakamoguće je oploditi više ženki, brže je od prirodnoga i povećan je

postotak plodnosti.Sve više se primjenjuje u zemljama sa razvijenim kunićarstvom PROBLEM još nije riješen problem zamrzavanja sperme.

Uzimanje sperme obavlja se pomoću umjetne vagine zagrijane na 420

C – simuliranjem prirodnog parenja.Sperma se nakon uzimanja mikroskopski pregleda, razrijedi uz pomorazličitih razrjeđivača u omjeru 1:8 ili 1:10 i pripremi za upotrebu – moguće ju je održavati na + 50C dva do tri dana.

Sama oplodnja obavlja se tako da ženku držimo u ležećem položaju joj uz pomoć pipete i brizgalice ubrizgavamo spermu (0,5-1 ml) – istodobno se može dodati i hormonski preparat koji aktivira ovulacij U sat vremena dva izvježbana djelatnika osjemene i više od 100 ženk

Priprema za umjetnu oplodnju



Umjetno osjemenjivanje



O l d j i idi



Oplodnja i graviditet

Nakon prskanja folikula, oslobođene jajne stanice (8-20) usisava jajovod itu se vrši oplodnja jajne stanice- stvara se zigota . Jajne stanice sposobnesu za oplodnju 6-8 sati nakon izlaska iz folikula, a nakon toga propadnu.Zigota se počinje dijeliti 12-15 sati nakon oplodnje, za četiri dana stigne umaternicu i tu se ugnijezdi, odnosno embrij se počinje razvijati i stvaratovojnice – 20-40 % embrija odumire u toj fazi (> progesterona = abortus).Posteljica se razvija zajedno sa razvojem ploda, a maksimalnu veličinudostiže 16-tog dana bređosti. Fetalna placenta je vidljiva oko 10-tog dana.U prvoj fazi gravidnosti razvoj plodova je polagan, dok se rast u drugoj

fazi ubrzava (ovisno o pravilnoj hranidbi i držanju ženke). Graviditet traje 28- 32 dana (98 % ženki se okoti sa 30 dana bređosti). Što je manji broj mladunčadi, to ženka dulje nosi.

đ d



Utvrđivanje graviditeta

Rano utvrđivanje graviditeta važno je radi pripreme ženke zaokot i radi izbjegavanja ponovnog pripusta gravidnih ženki. Najboljim se pokazalo palpiranje ili pipanje ženke.

Palpacija se vrši tako da se ženka izvadi iz kaveza i položi naravnu površinu. Lijevom se rukom pridržava ženka, a desnomklizi preko trbušne šupljine, od prednjeg kraja prema stražnjemte se s lagano pritišće vrhovima kažiprsta i palca. Zametci od 10 do 14 dana starosti veličine su zrna graha.

Ostale metode: ponovni pripust (ako je skotna odbija mužjaka),vaganje između 14 i 16 dana – nepouzdane metode.

Utvrđivanje graviditeta palpacijom



U i l d i



Uzroci neplodnosti

Godišnje doba: u proljeće su najbolji rezultati, a početkom jeseni prema zimi postotak plodnosti opada.

Osvjetljenje: najbolje je stalna osvijetljenost od 16 sati svjetla

dnevno, bez umjetnog svjetla – manji % plodnosti.Temperatura: iznad 27 0C – povremena sterilnost kod mužjaka. Vrijeme ponovnog pripusta: najbolje 8- 14 dana nakon koćenja. Kondicija: premladi, preiscrpljeni i preutovljeni rasplodnjaci

rezultiraju smanjenom plodnošću. Bolesti dišnih ili probavnih organa

Nepravilna hranidba – nekorištenje kompletnih krmnih smjesa.

Lažna gravidnost



Lažna gravidnost

Nije česta pojava. Događa se kada se ženka pari sa sterilnim mužjakom.

Traje od 18 do 20 dana i ženka odbija mužjaka. Na kraju ženka simulira pretkoćenje pa otkida dlaku d bi pripremila gnijezdo u kotilici.Tek nakon tog razdoblja ženka postaje ponovnosposobna za pripust.

P i k t



Priprema za okot

Gnijezdo obloženo suhom slamom ili strugotinom od drva u kotilicutreba postaviti tri dana prije očekivanog koćenja Ženka prije samog koćenja postaje nemirna, čupa dlaku sa sebe i mije je sa slamom praveći gnijezdo. Gnijezda sa mnogo dlake = bolja zaštita mladunčadi (bitno u selekciji jer se iz uzgoja izdvajaju ženke koje slabo pokrivaju svoje gnijezdo). Temperatura u napravljenom gnijezdu treba iznositi 30-35 0C.Prije okota potrebno je provjeriti funkciju pojilica.



Okot ili koćenje



Okot ili koćenje

Koćenje uvjetuju hormonalne promjene u organizmu – povećanjeestrogena i pad koncentracije progesterona, a također raste i nivooksitocina koji izaziva kontrakcije muskulature maternice (uslučaju slabih kontrakcija dodajemo oksitocin injekcijom). Najčešće se događa noću i u jutarnjim satima. Istiskivanje mladunčadi se vrši u kratkim intervalima, a nakon togaženka skida posteljicu s mladunca koju na kraju proguta. Prilikom okota nije joj potrebna pomoć – svako uznemiravanje

izaziva prekid koćenja koje dovodi do neželjenih posljedica. Kada je okot završen ženka leglo smješta u gnijezdo i pokriva.

P bl i k d k ć j



Problemi kod koćenja

Koćenje izvan kotilice:- ako se zaboravi postaviti gnijezdo,- premalena kotilica,- nečist materijal za izgradnju gnijezda,

- uznemirenost ženke, - genetska predispozicija.

Kanibalizam: ženka pojede placentu i nastavi žderati svoj okot jer u kavezu nema vode za piće.

Napuštanje gnijezda: nedostatak vode, loša higijena, uznemirenos Pobaćaji: obično se dogode 28. dana poslije parenja, a razlozi su

mnogobrojni – oboljenja, poremećaji u metabolizmu itd.

Postupci nakon koćenja



Postupci nakon koćenja

Ženka ulazi u gnijezdo samo radi dojenja mladih. Uzgajivač u to vrijeme mora obaviti najnužnije poslove kao što su: - kontrolirati kaveze i odstraniti sve placente koje ženke nisu pojele

- odstraniti mrtvu mladunčad i kržljave mlade - redovito u gnijezdu mijenjati nečisti materijal čistim - ukoliko mladunčad nije dobro umotana ili je pothlađena treba je utopliti najprije u ruci ili uroniti do glave u toplu vodu, a onda osušit

i pokriti vunicom.* Prije svakog pregleda i rada s kunićima ruke treba dobro oprati i protrljati s prostirkom iz gnijezda!

K k i ik l d



Karakteristike mladunaca

Mladi tek okoćeni kunići su slijepi i goli, a teški su od 55 do 60 gram Desetog dana progledaju, a petnaestog im poraste dlaka.Iz gnijezda počinju izlaziti između 18. i 20. dana po okotu (rijetko 12

Gnijezdo se vadi nakon 20 dana, ako je temperatura prostora povoljna.Veličina legla varira i najčešće ih je između 4 i 9, što ovisi o nasljednosnovi i o utjecajima okoline.Ukoliko u jednom leglu imamo prevelik broj zdrave mladunčadi, a kodruge premalen možemo izjednačiti legla.Premještanje se obavlja do 2- 3 dana nakon koćenja i to dok je ženkaizvan gnijezda – ženke vrlo dobro prihvaćaju dodane mlade kuniće.



ODGOJ MLADIH KUNIĆA Laktacija i sisanje



Lučenje mlijeka započinje odmah poslije kočenja. Pod kontrolom hormona oksitocina.Prvih 16 do 18 dana nakon koćenja mlijeko je mladim kunićima

jedina hrana.Ženke doje mlade jednom dnevno (2x) i to ne duže od 5 minuta. Mladunci ne sišu uvijek iz iste sise, nego lutaju od jedne do druge Dnevne količine mlijeka rastu za 10 grama svaki dan do 17 danakada se postiže maksimalna proizvodnja (250 grama). Uzrok ugibanja mogu biti loše materinske osobine ženke, prehladloša higijena legla i dr., a smatra se zadovoljavajućim akomortalitet mladunaca ne prelazi 10 %.

Laktacija i sisanje

Usporedba mlijeka kunića i goveda (Lebas, 1986



Usporedba mlijeka kunića i goveda (Lebas, 1986

Sastav Mlijeko kunića Mlijeko goveda

Suha tvar % 25-26,4 13

Proteini % 13,2-13,7 3,5

Masti % 3,2-9,7 4

Minerali % 2,4-2,5 0,7Laktoza % 0,86-0,87 5

Krivulja lučenja mlijeka u ženki kunića (Izvor; Lebas)



Krivulja lučenja mlijeka u ženki kunića (Izvor; Lebas)

0

50

100

150

200

250

300

0 5 10 15 20 25

GravidneNegravidne

Dani poslije koćenja

ODBIĆE



ODBIĆE

Odbiće predstavlja psihološki problem i manifestira se povećanim gubitkom težine. U intenzivnom uzgoju odbijanje se vrši između 24. i 28. danastarosti i uz težinu mladunaca od 450 do 600 grama. Teoretski se mladunci mogu odbiti sa težinom od 350 do 400 g. Rano odbijanje kunića izaziva stres koji se djelomično možeublažiti pravilnom hranidbom i pravodobnim privikavanjem na

peletiranu hranu.

Krmna smjesa za rano odbijanje kunića



Krmna smjesa za rano odbijanje kunića

Kemijski sastav %Voda 13

Surovi protein 19Surova mast 2,5

Surova vlakna 15,75

Pepeo 9,5

NET 52,99

EVIDENCIJABrižljivo i dosljedno bilježenje zbivanja kod svakog mužjaka i



j j j j j g jženke olakšava posao proizvođaču jer mu pruža uvid uekonomičnost proizvodnje.

Evidencijski karton se nalazi na kavezu svakog mužjaka, ženke i grupnog kaveza za tovljenike.Rasplodne ženke: matični broj ženke, pasmina, otac, majka,datum okota, datum pripusta, broj mužjaka s kojim je pripuštana, datum i rezultat palpacije,broj živo okoćenih, mrtvo okoćenih i usvojenih kunića, datum i broj odbijenihkunića te težinu legla pri odbiću.Rasplodni mužjaci: matični broj mužjaka, pasmina, otac,majka, datum okota, datum pripusta, broj ženki s kojim je

paren, rezultat palpacije ženki s kojima je paren, ukupan broj

okoćenih kunića (živih i mrtvih).Tovljenici : datum odbića, srednja dob odbijenih kunića, masaodbijenih kunića, broj životinja na početku tova, datum i brojživotinja prilikom prodaje, količina utrošene krmne smjese.Obilježavanje kunića možemo provoditi tetoviranjem ili se

najčešćekoriste ušnemarkice



SMJEŠTAJ KUNIĆA



Prije izgradnje ili adaptacije postojećih nastambi zauzgoj kunića treba znati da su kunići životinje kojese vrlo lako prilagođavaju, ali su i osjetljivi na razne pa i na najmanje promjene u prostoru u kojem žive.

Zato treba znati koji su najpovoljniji uvjeti sobzirom na temperaturu, vlagu, izmjenu zraka i sveostalo što utječe na uspješan uzgoj životinja. Osobit je važan intenzitet svijetlosti, a posebice broj satiosvjetljenja.

Izbor mikrolokacije

P ij i d j bj k b j i i d š j li dl ž i



Prije izgradnje objekta treba provjeriti dopuštaju li nadležniorgani izgradnju takvih nastambi na odabranoj lokaciji.

Nastambe za uzgoj kunića trebaju biti postavljene na suhom ilidreniranom mjestu.Odabrana lokacija mora biti na mirnom položaju, gdje nemaizrazite stalne ili povremene buke.

Nije poželjno proizvodnju kunića locirati u blizini drugihstočarskih objekata. Za dobro funkcioniranje proizvodnje treba osigurati svježuvodu, koja će biti stalno na raspolaganju. Izvori energije moraju biti dovoljni za zadovoljenje svih potreba

proizvodnje.Treba riješiti način uklanjanja izmeta.

Objekti za uzgoj kunića Objekt za uzgoj treba biti izgrađen tako da osigura optimalne uvjete za



životinje kako bismo maksimalno iskoristili njihove genetske potencijaKorištenje starih objekata – potrebno ih je adaptirati za proizvodnju kunićmogu se preporučiti samo za ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju Izgradnja novih objekata – a) objekti od čvrstog materijala ili zidani objek

- b) objekti tunelskog tipa – preko čeličnih lukovase stavlja pokrovni plašt od čvrste plastike, plastične folije ili sličnog materijala.

- c) nadstrešnice – fiksne građevine ispod kojih se postavljaju prijenosni žičani kavezi.

Veličina objekta ovisi o broju životinja unutar objekta – ovisno omogućnostima.

Pri projektiranju objekta treba nastojati da prozori ne budu okrenuti premasuncu niti prema smjeru puhanja dominantnih vjetrova.Prozori trebaju biti s duplim staklom, s mogućnošću otvaranja s nagibomtrebaju zauzimati 1/20 do 1/25 površine poda.



Mikroklimatski zahtjevi kunića



Temperatura u gnijezdu od 30-35 0C.

Temperatura za uzgoj 15-180

C.Temperatura u tovilištu 13-16 0C.U slučaju povećanja temperature u objektu za 10C od optimalne kunićireagiraju sa smanjenjem konzumiranja krmne smjese za 1-2 %.Budući da kunići nemaju znojnih žlijezda učestalo dišu. Dulja izloženost temperaturama višim od 300C kod mužjaka možedovesti do trajnih poremećaja u plodnosti. Temperature niže od optimalnih uzrokuju povećanu konzumaciju hrante povećavaju smrtnost mladunaca i broj bolesti dišnih organa.

Vlažnost zraka



Vlažnost zraka

Optimalna relativna vlažnost zraka uzoptimalnu temperaturu iznosi 65-70 %.Kunići pošto nemaju znojnih žlijezda mogu podnijeti i veću količinu vlage, ali bez propuha i amonijaka = bolesti dišnih organa. Najopasnija je visoka temperatura sa niskom

relativnom vlagom i niska temperatura savisokom vlažnošću.

Izmjena zraka



Cilj ventilacije je izmjena zraka, odnosno dovođenje kisikauz izbacivanje štetnih plinova (CO, CO2, NH 3, H 2S i dr.).Razlikujemo prirodnu i umjetnu ventilaciju.

Optimalna brzina strujanja zraka u objektu bi trebalaiznositi 0,2 m/s (ljeti do 0,4 m/s, a zimi do 0,1 m/s).Minimalne potrebe za izmjenom zraka jesu:- u ljetnom razdoblju 3-4 m 3/h/kg žive vage, a - u zimskom razdoblju 1 m 3/h/kg žive vage.

Osvjetljenje objekta



Osvjetljenje objekta

Rasplodne ženke trebaju 16 sati osvjetljenja dnevno, dokmužjaci trebaju 12 sati dnevno. Tovljenicima osiguravamo 10 sati svijetla dnevno.Veličina prozora – 1:20- 1:25 u odnosu na površinu poda. Rasplodnim životinjama treba osigurati 4 W/m2, a utovilištu 3 W/m2.

Svjetlosna tijela se postavljaju duž hodnika, a nikako neiznad kaveza jer uznemiruju životinje.

Gustoća naseljenosti životinja



Gustoća naseljenosti životinja

Ovisi o tipu uzgoja, volumenu objekta, ventilaciji i dr.Preporučljivi normativi za pojedine kategoriježivotinja su: - ženka 1,7-3 m 2,- mužjak 0,17 m2,- tovljenici 0,2 m 2,- leglo 0,15 m 2,- rasplodni pomladak 0,15 m 2.

Uklanjanje urina i izmeta



Uklanjanje urina i izmeta

Redovito uklanjanje izmeta i urina bitno je zaodržavanje optimalne mikroklime u objektu. Ovisno o načinu izvedbe kaveza za uzgoj kunića,razlikujemo nekoliko sustava izgnojavanja:- transportne trake,- mehanički "skreperi“ i- folijski kanali koji se ispiru vodom.Izmet se sakuplja u za to predviđene i higijenskiosigurane jame.

Čišćenje i dezinfekcija objekta



j j j

Količina prašine i mikroorganizama u zraku ovisi o napučenostobjekta, ventilaciji, temperaturi, vlažnosti i dr. Isti uvjetuju smanjenje obrambene moći organizma, oboljenja iuginuća. Temeljna dezinfekcija objekata svaka tri mjeseca.Hodnike stalno održavati čistima i povremeno dezinficirati. Kaveze i gnijezda treba povremeno dezinficirati i izložiti ih utjetopline.Povremeno je potrebno mijenjati dezinficijens – zbog rezistencijemikroorganizama.Tijekom ljeta treba provoditi dezinsekciju, a deratizaciju tijekomcijele godine.

Tehnološka oprema Kavezi



Kavez – prostran, udoban, čist i prikladan za rukovanje. Za izradu kaveza se koristi pocinčana ili plastificirana žicadebljine 1,6-2 mm.Dimenzije otvora na rešetkastom podu 17x17 mm ili 19x19 mm. U praksi se najčešće nalaze ovi tipovi kaveza: - Flat deck – za rasplodne kuniće ( na 1 m2 15- 16 životinja), - Kalifornija – za tov i remont (na 1 m 2 17- 18 životinja) i- Baterija – za tov i remont (na 1 m 2 20- 23 životinje).

Kavezi

Karakteristike različitih tipova kaveza Tip kaveza Flat deck Kalifornija Baterija



Tip kaveza Flat deck Kalifornija Baterija

Prednosti Dobar pregled.Rad je brz i lakšese obavlja.

Lagana izmjenazraka

Dobar pregled.Dobrokorištenje

prostora.

Mala ulaganja.Ograničenaupotreba grijanja.

Nedostaci Visoka cijena.Povećani troškovi

grijanja.

Ručno čišćenje. Vrlo teškozapažanje i

pregled. Teškoćeu raduventilacije.

Dimenzije kaveza



S unutarnjom kotilicom 70x50x40 cm.Za ženku i mužjaka: kavez s vanjskom kotilicom ne manjiod 0,25 m 2.

Za remont: 33x40x45 cm.Kotilica se izrađuje od lima ili plastike s dimenzijama40x30x30 cm. Na bočnoj strani prema unutrašnjosti kaveza treba postojatiotvor promjera 15 cm.



Hranilice i pojilice



Hranilica životinjama treba osigurati stalne količine hranete spriječiti rasipanje i zagađivanje hrane. Razlikujemo individualne i grupne hranilice kao i plastičnei limene.

Obično se vješaju s prednje strane kaveza. Pojilice trebaju osigurati stalnu opskrbu životinja vodom.Ženke u laktaciji dnevno troše do 1 litru vode dnevno, doktovljenici troše 0,3-0,4 litre vode na dan.U upotrebi su pojilice s kadicom i tzv. nipl pojilice.

kunicarstvo i. dio

Documents