Razlika izmeu materijalistikog i idealistikog shvaanja kulture

1. Razlika izmeu materijalistikog i idealistikog shvaanja kulture

Idealistiko shvaanje kulture, za razliku od materijalistikog koji polazi od stajalita da je kultura proizvod prirodnog razvitka koji je ovisan o stupnju proizvodnih snaga odreenih drutvenih skupina odnosno cjelokupnog drutva (iako i razvojni stupanj kulture ima povratni utjecaj na materijalnu proizvodnju), polazi od stajalita da nae miljenje nije proizvod prirodnog razvitka ve da ono ima svoje autonomne zakone te se i sama stvarnost prema njima ravna. Tvrdi se da je ljudska svijest primarna, a materija sekundarna, te da je sve, pa tako i kultura, stvorena od nekog duha, boga, ideje (idealizam). Idealistika rjeenja tako tendiraju ka religiji koja je reciprono i uzrono posljedino povezana s kulturom.

2. Klasni i nacionalni znaaj kulture

Klasni karakter kulture povezan je s postojanjem klasa u odreenim povijesnim fazama razvitka proizvodnih odnosa (npr. u robovlasnikom drutvu: robovlasnici i robovi; u feudalizmu: feudalci i kmetovi; u kapitalizmu: buroazija i proletarijat-najamni radnici). Nacionalni karakter kulture oituje se u injenici da se svaka nacija odlikuje posebnostima u kulturnom razvitku. Nacionalnu kulturu ine povijesna tradicija i dogaaji, moral i obiaji, znanost, umjetnost i filozofija jednog naroda.

3. Odrednice materijalne i duhovne komunikacije

Materijalna komunikacija je tjelesni dodir i prenoenje materijalnih dobara od jednog lana drutva drugome dok je duhovna, psihika komunikacija prenoenje psihikih sadraja. S obzirom da se prenoenje psihikih sadraja ne moe neposredno opaziti ono se mora na odreeni nain materijalizirati. Tako se uzima neka materijalna pojava i utvruje da ona oznaava odreeni psihiki sadraj. Ta materijalna pojava je znak koji u sebi sadri odreeno znaenje. Da bi komunikacija postojala potrebno je da subjekt koji izvjetava i subjekt kojemu se izvjetava shvaaju jedan materijalni znak na isti nain. Materijalni znakovi mogu biti: 1) materijalni predmeti (zastave, plakati, informativni stupovi), 2) posebne ljudske radnje(glasovi, geste, mimika). Nesumnjivo je najvanije sredstvo ljudske komunikacije jezik koji se moe predstaviti i drugim sredstvima (npr, pismom: slikovno pismo, znakovi: klinasto pismo, alfabet: latinica, irilica, glagoljica), a ne samo govorom. No i uz izvanredno znaenje jezika, postoje i drugi, primitivniji materijalni znakovi komunikacije (npr. zvukovi, radnje, pokreti, ples, geste ili slike) koji ne gube u povijesti ovjeanstva svoj znaaj.

4. Pojam i interakcijski odnos civilizacije i kulture

Pojam rijei civilizacija potjee od latinske rijei civilitas = uljudnost, udvornost. Pojam potjee od francuskih enciklopedista, prvi put upotrebljen je u 18.st. i predstavlja neku vrstu prosvjetiteljske antiteze feudalnoj batini Srednjeg vijeka. Civilizacija je danas sveobuhvatni pojam za razne faze i naine materijalnog, intelektualnog i moralnog razvitka ljudskih drutvenih zajednica. Pod civilizacijom se podrazumijeva ukupnost svih vjetina, znanja, obiaja, misaonih i umjetnikih uvjerenja i nazora, do kojih se pojedina drutvena formacija drava probila dugotrajnom borbom protiv prirodnih i drutvenih snaga otpora kroz mnoga stoljea. To je ujedno razina relativno razvijenog ukusa i uglaenosti; kada je ljudsko drutvo sa svojim tehnikim, politikim, filozofskim i knjievnim iskustvom svladalo ovjeku nesklone prirodne pojave u tolikoj mjeri da je, pobijedivi primitivnu zaostalost barbarstva, stvorilo nagomilavanjem materijalnih i kulturnih dobara sve uvjete za proirenje svojih ivotnih potreba. Pojmovi civilizacije i kulture su nerazdvojni i isprepleteni, te jedan drugog nadopunjavaju. Tako tehnika i materijalna civilizacija nije jednaka s kulturom u uem smislu. Civilizacija je ukupnost svih postupaka i posljedica kojima je drutvo sebi osiguralo materijalne uvjete opstanka. Civilizaciju se moe shvatiti kao vanjsku manifestaciju tehnike i mainizma, za razliku od kulture kao prave i duboke unutranje duhovnosti.

5. Pojam i vrsta kultova

Pojam rijei kult potjee od latinske rijei cultus = tovanje boanstva. Kult kao javni i organizirani izraz religioznosti postoji ve kod najprimitivnijih prapovijesnih kultura, a kod raznih drutvenih zajednica i naroda postoje razni diferencirani oblici. Javlja se uz pojmove religija (oznaava vjeru pojedinca ili pojedinog naroda) i mitologija (skup pria o boanstvima ili mitolokim junacima). Pod pojmom kulta podrazumijevaju se religiozni obredi, odnosno nain sluenja i tovanja pojedinog boanstva, a u antikoj arheologiji kultovi se, s obzirom na vrela, dijele na etiri grupe: grki, rimski, orijentalni i autohtoni (domai) kult. Vrste kultova su kult boanstva, kult predaka, kult heroja, i kult vladara. Kult predaka nastao je iz vjere u prekogrobni ivot i maginu mo pokojnikove due; kult heroja razvio se iz legende o ivotu i vrelima praotaca nekog plemena ili osnivaa nekog grada, kult vladara nastaje s pojavom klasnog drutva i razvitkom moi vladara, javlja se pojavom ideje da je vladar blizak bogu, da je sin boji, da je inkarnirano boanstvo.

6. to je znaajno za razvitak ovjekolikog bia?

etiri su osnovna zbivanja od presudnog znaenja za razvitak ovjeka od pradoba do ledenog doba: 1.) ovjekovo izrastanje iz ivotinjskog svijeta; 2.) od praovjeka do homo sapiensa; 3.) razvitak od lovca i sakupljaa plodova do ratara i stoara; 4.) prvi tragovi kulture.

7. Pretea ljudske vrste

ovjek pripada razredu sisavaca, koljeno kraljenjaka. Kraljenjacima poeci seu u staro doba Zemlje (paleozoik). Prvi kraljenjaci su bile ribe. U devonu (prije 300 milijuna godina) se razvijaju resoperke (snano razvijene peraje i kotanu grau). U permu (prije 280 milijuna god.) dio vodozemaca se prilagoava ivotu na kopnu-formiraju se razne varijante gmazova (imaju izgraen kotani zdjelini pojas koji povezuje stranje noge s kraljenicom, imaju diferencirano zubalo sa sjekutiima, onjacima i kutnjacima). Od te se grupe na poetku mezozoika, u trijasu (prije 200 milijuna god) razvijaju prvi sisavci koji kroz daljnjih 100 milijuna godina (jura, kreda) imaju podreenu ulogu, jer je to doba raznih oblika saura. Tek na poetku kenozoika, kada u tercijaru (prije 65 milijuna god) iz neobjanjivih razloga izumiru sauri, postupno dolazi veliko doba sisavaca i razvija se velik broj vrsta. Na elu sisavaca stoji red primata, gospodujuih ivotinja (polumajmuni, majmuni, ovjekoliki majmuni). Polumajmune susreemo na poetku tercijara.Za povijesni ovjekov bioloki razvitak, znaajna je transformacija polumajmuna u srednjem tercijaru u ovjeku sline majmune-hominoidi, za koje je tipino obiljeje pomanjkanje repa (gibon, orangutan, gorila, impanza).

ovjekoliki majmuni razvili su se na prijelazu iz miocena u pliocen (najmlai stupanj tercijara) i ivjeli su u umama is stepama. Do rascjepa u hominide, tj. u ovjekolika bia na jednu stranu i pongide, tj. u ovjekolike majmune na drugu stranu dolo je prije 10 milijuna godina.Ni jedan danas ovjekoliki majmun nije izravan ovjekov prethodnik. Ljudi i dananji ovjekoliki majmuni krajnji su lanovi dugog povijesnog razvitka.

8. ovjekov postanak

ovjek je sisavac koji spada u red primata zajedno sa polumajmunima, ovjekolikim majmunima i majmunima. U srednjem tercijaru polumajmuni su se transformirali u ovjekolike majmune odnosno pongide i ovjekolika bia tj. hominide.

Od hominida preko pitekantropa razvija se neandertalac poetkom mlaeg ledenog doba. Tijekom ledenog doba javlja se homo sapiens, ljudska vrsta kojoj danas svi pripadaju. Usporedo sa homo sapiensom razvijao se i neandertalac o ijim mijeanjima govori antropologija.

9. Razlozi pojava prvih rasa

Tijekom ledenog doba koje je zahvatilo sjeverni dio kugle zemaljske te je tada egzistencija bila vea i laka u Africi, junoj Europi, Indiji i jugoistonoj Aziji. Stvaranje rasa javilo se kao posljedica povoljnih uvjeta razvitka nastalih u sedmom tisuljeu pr. Kr. i dolaskom tople klime. Tada su nastale promjene u nainu ivota. Naglo je poraslo svjetsko stanovnitvo, i stvorile su se ljudske zajednice, narodi i rase.

10. Podjela starijeg kamenog dobaStarije kameno doba ili paleolit dijeli se na:donji paleolit (prije 600 000 75 000 godina)

srednji paleolit (prije 75 000 35 000 godina) gornji paleolit (prije 35 000 8 000 godina)

U donjem paleolitu ovjek je naseljavao Europu, Afriku, te prednju, istonu i srednju Aziju. Tada poinje iz kamena izraivati najprimitivnija orua. Srednji paleolit uglavnom je doba neandertalaca. Najpoznatiji kulturni stupanj srednjeg paleolita je Musterien, nalazite u Francuskoj, gdje su naene nastambe ljudi na otvorenom i u peinama. U gornjem paleolitu javlja se homo sapiens. Taj tip u Europi je nazvan Cro Magnon, po nalazitu u Francuskoj.

11. Tehnike obrade kamena i tipovi kamenog orua donjeg paleolita

Tehnike obrade kamena: tehnika kamene jezgre u prirodi naen kamen tako se dugo otkresivao dok nije preostala samo jezgra oblikovana u eljeno oruetehnika odlamanja ivera od grubog kamena su se odlamali komadii, koji su upotrebljavani kao orue

Tipovi orua: runi klin, izraen u tehnici kamene jezgre, s jedne strane otar i iljast, a s druge je imao okruglu bazu za udaranje, strugalo izraeno od otkresanog kamenog ivera a na duoj strani ima otro retuirane bridove

iljak- izraen od odlomljenog kamena

sjeivo- oblik dugog odlomljenog kamenog ivera

grebalo- kameno orue koje je na uoj strani imalo otro retuirani brid

dubilo svrdlo, kameno orue koje je na kraju zavravalo iljkom

12. Prve kulture kamenog doba:

Kultura oblutaka (Pebble cultures) , prije 600 000 godina. Najprimitivniji oblici orua, izraivani udaranjem jednog kamenog oblutka u drugi. Nalazita: Afrika

Kultura runog klina , prije 500 000 75 000 godina. Karakteristini runi klinovi grubo otkresani iz kremenog grumena. Nalazita: Europa, prednja Azija, Indija.

Kultura orua za udaranje, prije 400 000 30 000 godina. Nalazita: jugoistona Azija.

13. Neandertalac Krapinski ovjek (vremenska determinacija i znaajke).Neandertalac ivi u razdoblju srednjeg paleolita (prije 75000. 35000. god). Ime je dobio po nalazitu Neandertal u Njemakoj. Europski neandertalac bio je nizak, do 160 cm, a prednjoazijski do 170 cm. Hodao je potpuno uspravno. Karakteristina osobina je lubanja iji je obujam jednak kasnijem homo sapiensu, ali je bio drukije rasporeen. Imali su razvijen nadoni luk,usta kao njuke i slabo razvijenu bradu. Neandertalac ima razvijene pogrebne obiaje: tijela pokojnika pokapaju se u leeem poloaju na boku sa zgrenim nogama. U kulturni stupanj srednjeg paleolita spadaju nalazi Krapinskog praovjeka otkopani na brdu Hunjakovu kod Krapine. Ostaci ljudskih kostura razliitog spola i razne dobi pripadaju neandertalskoj rasi. Naeno je kameno orue i tragovi ognjita.

14. Tip ovjeka gornjeg paleolita i njegove osobine.

U gornjem paleolitu (prije 35000. 8000. god) nema vie nalaza neandertalaca, ve se javlja homo sapiens, sadanji tip ovjeka. Istovremeno se javlja u Europi, Aziji i Africi. U Europi je taj tip nazvan Cro-Magnon po nalazitu u Francuskoj. Karakteristike: visina oko 180 cm, snana kotana graa, velik obujam lubanje, visoko elo, isturena brada jasno izraena. U Africi je kromanjonski tip ovjeka naen u Rodeziji, Tanzaniji, a u Aziji u Sibiru i Kini.

Kulturni razvitak obiljeen je diferenciranim kamenim oruem i pojavom umjetnikih djela uz upotrebu nakita za tijelo i odjee. Lov je najvanija osnova ivota, a vano je i skupljanje plodova. Pripitomljen je pas, a koriste se i divlji konji i goveda. Kromanjonci ive u peinama u kojima se nalaze i kultna mjesta te likovna djela. Na otvorenom se grade i kolibe s jednim ili vie ognjita. U to doba bio je znaajan kult mrtvaca, koji se pokapaju unutar nastanjenog podruja u zgrenom poloaju esto s glavom okrenutom prema sjeveru.

Pretpostavlja se da je kao drutveni oblik prevladavala manja rodbinska zajednica. Na elu zajednice je bio poglavica koji je ujedno bio i sveenik.

15. Prvi poeci umjetnosti u gornjem paleolitu (umjetniki krugovi).

Prvi poeci umjetnosti u gornjem paleolitu uoavaju se kroz crtee, slike, reljefe i punu plastiku. Prikazivani su realistini prikazi ivotinja i ljudi s puno detalja pa sve do pojednostavljenih prikaza ljudskih i ivotinjskih likova. Umjetnost je bila ista iskustvena i estetska ovjekova potreba za likovnim izraavanjem. Nastanak umjetnosti toga doba nije prirodni ve povijesni fenomen koji je rezultat kulturnih stremljenja i povezanosti novih ljudskih odnosa.

Na irem podruju mogu se razabrati tri kulturno-umjetnika kruga:

franko-kantabrijski krug sjeverna i sjeverozapadna Francuska i panjolska (slike na zidovima peina, visoki reljefi, sitna plastika ljudi i ivotinja). Primjeri: Venera iz Laussela, likovi u peinama Altamira, Gargas...

istoni krug srednja Europa do Sibira (sitna plastika ivotinja i ena, gravirani geometrijski ornamenti)

mediteranski krug nalazi u Italiji (slike i gravure na stijenama, sitni likovi Venera).

16. Opii kulturne znaajke srednjeg kamenog doba u EuropiMijenja se nain ivota mezolitskih lovaca, lov na malu divlja, ptice, ptice, ribolov i sakupljanje koljaka postalo je svakodnevno zanimanje. U kulturnom razvitku istiu se dvije prostorne grupacije: u sjevernoj Europi javljaju se naprednije kulture, u zapadnoj i junoj Europi nema bitnijeg kulturnog razvitka. Ljudi i dalje ive u peinama ili kolibama, slike po stijenama daju podatke o odijevanju. Luk i strijela glavno su orue, obrauje se drvo, te se izrauje nakit. Pogrebni obiaji su razvijeniji, grobovi su okrueni kamenjem. U drutvu dolazi do rodovskih zajednica, jo uvijek je prisutan kanibalizam.

17. Kulturne znaajke mezolita sjeverne Afrike i prednje AzijeU sjevernoj Africi razvile su se kulture koje su meusobno srodne. Nositelji su bili lovci i sakupljai koji su se naselili du obale i prodirali u Saharu. Razlikuju su 3 grupe: Capsien grupa, Oranien grupa Sebilian grupa. Svi koriste kameno orue, kamene toljage, posude od ljuski nojevih jaja. Ovo je razdoblje izmeu 10.000-4.000 g.pr.K. Prednja Azija oko 10.000 g.pr.K.. U to vrijeme javljaju se poeci ratarstva i stoarstva. Grade se nastambe okruglih oblika . Mrtvaci se sahranjuju u zgrenom poloaju u peinama. Umjetnika svjedoanstva su kotani izrezbareni drci noeva , bodei ukraeni ivotinjskim glavama, te kamena plastika.

18. Znaajke mezolita Amerike i Australije u odnosu na Europu?

Ljudi preko Beringovog prolaze dolaze na Aljasku. Eskimi potjeu od mezolitskih lovaca toga doba. U sjevernoj i junoj Americi nastaju regionalne kulture. Slike na stijenama pronaene su u Patagoniji. Naseljavanje Australije zapoelo je u gornjem kasnom paleolitu. U vremenu oko 4.000 g.pr.K. naeni su manje kameno orue i geometrijski mikroliti. U daljnjem razvitku oblikovale su se razliite grupe s razliitim inventarom kamenog orua.

19. Ope znaajke mlaeg kamenog dobaPrijelaz iz starog gospodarskog oblika kulture lovaca i sakupljaa u novi gospodarski oblik ratarstva i stoarstva (uzgoj ivotinja, kultiviranje biljaka, sjedilaki nain ivota, glaanje kamena). ovjek nastoji postati neovisan od prirodnih zbivanja (gradi svoje nastambe, pokuava stvoriti prirodne oranice, radom svojih ruku kultivira divlje biljke, uzgaja domae ivotinje, svojom svijesti dolazi do tehnikih pronalazaka). Stvaranje prvih seoskih zajednica i poveanje broja stanovnika, pojavljuje se kolonizacija. Iz prvih seoskih kultura s ratarstvom i stoarstvom razvijaju se postupno posebni gospodarski odnosi. Stvaranje novih oblika drutvenog ivota (stvara se sloj obrtnika i trgovaca, pojavljuju se i prvi narodi). ovjek ne osjea vie ovisnost o nekoj boanskoj sili, ima slobodniji odnos-postaje boanstvu partner.20. Vremenske i sinhrone teritorijalne podgrupe neolitapredkeramiki neolit ( oko 6000/5000 g.pr.Kr)

keramiki neolit ( 5000-3000 g.pr.Kr.)

kasni neolit-eneolit (3500-3000 g.pr.Kr)

21. Objasni razdoblje tzv. keramikog neolitaKeramiki neolit je razdoblje od 5000 3500 g.pr.Kr. U naseljima mlaeg kamenog doba na podrujima Bliskog Istoka, Egipta i zapadne obale Sredozemnog mora pronaeni su bogati slojevi keramike. Keramika se na Bliskom Istoku javlja oko 5000 g.pr.Kr., u Jerihon su je donijeli doljaci sa sjevera, a u Antoliji se pojavila krajem 7. tisuljea pr. Kr., meutim prva pojava keramike i njena proizvodnja su nepoznati.

22. to je keramika cardium impressumKeramika cardium impressum ili keramika otiska najpoznatija je tehnika ukraavanja. Na povrinu jo mokre keramike posude koja je izglaana kamenim ili kotanim oruem, utiskuju se ukrasi pomou iljastih predmeta(drvo, kost), a za ukraavanje su se koristili i nazubljeni rubovi koljke cardium. Motivi ukraavanja su valovite crte i geometrijske are, a oblici posuda su lonci, zdjele, plitice, te posude nalik bocama. Ovu tehniku ukraavanja keramike nalazimo na podrujima od Mezopotamije, Sredozemnih obala, Jadranskog mora do Anatolije.23. Nabroji dvije najvanije keramike kulture ranog i srednjeg neolita

Tell Hassuna kultura najstarija keramika kultura u Mezopotamiji

Kultura Samara nazvana po naseljima na srednjem toku rijeke Tigris (najnaprednije keramike kulture Metopotamije

Kultura Merimde najstarija donjoegipatska seljaka keramika kultura na Nilu

Kultura Tasa i kultura Badari gornji Egipat

Kultura Sesklo prva europska keramika kultura u Tesaliji (Grka)

Kulturni krug linearno trakaste keramike prva ratarska keramika kultura srednje Europe

24. Objasni pojavu keramikog kola u eneolitu

Lonarsko kolo je izumljeno oko 3200 godina pr.Kr. sastojalo se od koluta peene gline u koji je u sreditu umetnut izdubljeni oblutak kao leaj. Kolo se rotiralo oko osi utaknute u pod. Ranije se keramika izraivala pomou svitaka, a pojavom lonarskog kola proizvodnja keramike je olakana. Nastaju novi i zahtjevniji oblici keramikih posuda. Lonarsko kolo bilo je u upotrebi Uruk kulture25. Zajednika obiljeja drevne visoke kulture.

Osnovni su uvjeti postanka visoke kulture temeljita organizacija gospodarstva, regulacija navodnjavanja i unapreivanje razmjene radi raspodjele dobara. To uvjetuje organizaciju uprave, razvoj inovnitva i stvaranje dravnog aparata . za to je potrebno pismo. Tijekom vremena visoke kulture razvijaju se u velike drave.

26. Osnovne znaajke sumerskog razdoblja visoke kulture.

Sumerani su nositelji visoke kulture koja se razvila iz Uruk kulture u Mezopotamiji tijekom 4 tisuljea pr.Kr. Starosumersko razdoblje dijeli se u dva dijela:

ma ranopovijesno razdoblje Djemdet Nasr i ranodinastiko doba gradskih dravaZa sumersko razdoblje znaajno je istaknuti:

Hramske gradove tipine male drave koje su izrasle iz starih seljakih naselja. Vodeu ulogu ima sveenstvo kojem na elu stoji kralj (lugal). Kralj je zemaljski zastupnik gradskog boanstva kome pripada sva zemlja. Najvaniji hramski gradovi: Eridu, Girsu, Nipppur, Ki, Uruk

Vjeru - iz tog vremena nisu poznata boanstva, gradska boanstva tovana u hramovima prikazuju se simbolino. Kasnije se pojavljuje boica Innanu, iji se kultni simboli nalaze u Uruku

Gradnja hramova poznati hramovi u Uruku graeni su od manjih cigala, zidovi su bili obloeni ilovaom. Hram je bio zatvorena graevina sa sredinjom pravokutnom prostorijom i dvoritem (najpoznatiji tzv. bijeli hram u Uruku)

Gospodarstvo oslanjalo se na poljoprivredu i stoarstvo, navodnjavanje je bilo i rukama dravnih inovnika, trgovina je bila razvijena; uvozila se sirovina.

Peati uglavnom su to slubeni peati sveenika za peaenje vreva u hramskim zalihama hrane. U kamene peatne valjke, koji se utiskuje u glinu bili su ucrtani reljefi

Pismo slikovno. Tankom pisaljkom od trske urezuju se znaci u mekanu glinu oblikovanu u pravokutne ploice. U poetku su znaci predmetni, a kasnije postaju shematski; slika se rastavljlala u pojedine klinaste crte (klinasto pismo). Prijelaz na slogovno pismo izvedeno je tek u ranodinastikom periodu

Raunski sustav - predstavlja najstariji raunski sustav ovjeanstva. Polazi od brojke 60 kao najvee cjeline; primjenjivao se u svakodnevnom ivotu i u hijerarhiji bogova

27. Egipatska religija

Za Egipat u razdoblju izmeu 3000. do 2700. godine prije Krista, nakon ujedinjenja, u religijskom smislu znaajno je da vladaju lokalna boanstva tovana u okruzima: Set (bog rata i tame u slubi Sunca, protivnik Ozirisa) i Horus (bog svjetla koji kao sokol leti preko neba). Smatra se da su Sunce i Mjesec oi Horusa. Sokol ili ovjeka sa sunanim kolutom na glavi praotac egipatskog kraljevstva. Set je prikazivan kao naoruani ratnik sa ivotinjskom glavom (kljun, duge ui, svinja, magarac, irafa i okapi).

Za Egipane religija i vlast su ujedinjeni u kralju koji upravlja egipatskom dravom iz svoje rezidencije kao Horus-Set.

28. Najznaajnije karakteristike egipatskih boanstava

Svi egipatski bogovi su u biti jednakog ranga. Razlikuju se po mjestu svojih svetita, ceremonijom, sveanostima, imenom i oblikom. Najznaajnija boanstva: Ra, Amon-Ra (bog svemira, stvoritelj svijeta, prikazuje se kao sokol sa sunanim kolutom na glavi), Tot, Oziris (bog carstva mrtvih, prikazuje se kao ovjek umotan poput mumije te na glavi nosi kapu ukraenu perjem), Knum (gospodar slonovae i uvar izvora Nila, smatra se stvoriteljem svih ivih bia a prikazuje se kao ovjek s glavom ovna dvostruko zavrnutih rogova), Ptah (zatitnik, kipara, kovaa, prikazuje se poput mumije oiane glave), Anubis. enska boanstva: Izida (Ozirisova ena), Hator, Maat (boica istine i pravednosti, utjelovljenje osobne pravde i principa rada i reda, smatra se kerkom boga Ra).

29. Egipatski kult mrtvih i mumificiranje

Prema shvaanju Egipana, ouvanje ljudskog tijela pretpostavka je za postojanje poslije smrti. Zato su se u drevnom Egiptu pokojnici mumificirali na nain da se iz tijela uklanja utroba i sahranjuje u posebnim posudama (kanope), kojih poklopci esto imaju lik pokojnika. Pokojnik se preparira otopinom soli i natrijeve luine, te zamata u lanene vrpce umoene u smolu. Sve se premazuje tukom u kojem se oblikuje mrtvaev lik.

Mumija se stavljala u drveni sanduk koji je takoer imao oblik pokojnikovog lika.

Drveni sanduk je bio ulagan u kameni ili granitni sarkofag. U vjerovanju Egipana u uskrsnue, osobitu je ulogu imao simbolian prikaz skarabeja (kukca kornjaa). Egipani su u njegovom liku potovali jutarnje sunce. Slika skarabeja u obliku hijeroglifa znai postojati.

30. Kultura Kurgana

Kultura grobova s okerom poinje u 4 tisuljeu pr.Kr. sreditwe kulture je na podruju donje Volge i zapadnosibirskog stepskog podruja. Karakteristini grobovi za kulturu Kurgana su rovovi, koje pokriva grobni humak (kurgan). Pokojnike su posipali okerom. Ova kultura se izmeu 2500. do 2000. g pr.Kr. irila poput vala prema zapadu i jugu i utjecala na razvitak bakrenog i ranobronanog doba u tim podrujima. Konj je obvezatan pratitelj ove kulture.

31. Opii kulturu Vina Kultura Vina (2800-2200 g.pr.Kr) nazvana je prema telskom naselju na obali Dunava istono od Beograda. Ona potiskuje stariju kulturu Starevo. Znaajke: 1) keramike bikonine posude i kupe na nozi; ukrasi: ukraene are poput vrpce i kuteva slinih ornamentu; kasnije meandar i spirala; 2) kultne posude u obliku ljudi i ivotinja; 3)plastika idola (ena i mukaraca) poput kikladskih figurica. Kultura Vina upuuje na vrste veze s egejskim ranobronanim razdobljem i s Bliskimistokom. To uvjerljivo pokazuju glinene ploice s ranobabilonskim pismenim znacima, koje su pronaene u jednoj jami s materijalom naselja iz rane faze ove kulture. Utjecaj iz Vine se iri prema sjevernoj Maarskoj i do istonog Balkana. U Dalmaciji se razvija Danilska kultura (Nedaleko ibenika). U Tesaliji je iz istog razdoblja poznata Dimini kultura, koja se uklapa u Hvarsku kulturu (Grapeva i Markova spilja na Hvaru)

32. Razdoblje IV. dinastije i egipatske piramide U razdoblju izmeu 2600. i 2480. g.pr.Kr. na vlast u Egiptu dola je IV dinastija koje je osniva Snofru, sin jedne od ena faraona Hunija. Svoje pravo na prijestolje osigurao je brakom s direktnom nasljednicom prijestolja, polusestrom Heteferes. Taj novi rod potjee od Donjeg Egipta. Poznate su dvije Snoferove piramide kod Daura: piramida lomljenih strana i crvena piramida. Poznat je po pobjedonosnim vojnim pohodima u Libiju i Nubiju. Keops je drugi kralj IV. dinastije. Rezidenciju je imao u Gizehu, oko 10 km sjeverno od Memfisa. Podigao je golemu piramidu (po zapisu Herodota) kod Gizeha. Za njegove vladavine u zapadnim i istonim pustinjama traena je ruda i kamenje za kraljevske radionice. Sa Sinaja dopreman je bakar, malahit i tirkiz, a za gradnju velike Keopsove barke (otkrivene 1945.) upotrebljavan je cedar iz Libanona. Zidovi Keopsove piramide bili su s vanjske strane potpuno glatki i obloeni poliranim ploama (visina 144m). Ulaz se nalazio na sjeveru i nakon ceremonije sahrane kralja bio je zatvaran pomou kamenih blokova. U Keopsovoj piramidi ulaz se proiruje u veliku dvoranu iz koje se kroz pretkomoru ulazi u grobnicu sa granitnim sarkofagom. Istu veliinu ima i piramida kralja Kefrena, jednog od slijednika. Piramida kralja Mikerinosa kraj Gizeha najmlaa je i najmanja. Smatra se da je ve tada poela prevladavati ideja o slabljenju boanskog kraljevstva. Nedaleko kraljevskih piramida nalazi se i groblje IV. dinastije-20-30 grobova (mastabe-grobnice u obliku kocke s kosim vanjskim zidovima, tzv. krnje piramide). Tu su pokapani kraljevska rodbina te visoki dvorski dostojanstvenici. U kultnim niama nalaze se bogati reljefi, koji su se razvijali sve do V.dinastije (grob Merebe-sina kralja Keopsa)

33. Egejske kulture ranog bronanog doba

Podruje Egejskog mora razvilo se u rano bronano doba u povezano kulturno jedinstvo proeto utjecajem mezopotamske i egipatske visoke kulture. Nositelj tih egejskih kultura ranog bronanog doba bio je narod Hetita. Razdoblje: 2700-2000g.pr.Kr. Najznaajniji predstavnici ove kulture su: Trojanska kultura, kultura Beycesultan, Minojska kultura na Kreti, kultura Kiklada. Znaajke minojske kulture tog vremena: tamne posude s bijelim vrpastim i meandro oslikanjem; vrevi s kljunom; minuciozni zanatski radovi sa stiliziranim cvjetnim arama. Znaajke kikladske kulture: vrevi s kljunastim izljevkom, kutije, vaze sa spiralama i ornamentima koncentrinih krugova; mramorni idoli (Velika majka bogova)- enski likovi apstraktnog kubinog oblika i jednostavnih uglatih obrisa; ruke su prekriene pred tijelom, grudi i spolne oznake slabo uoljive, vrat ima oblik dugog stoca na kojem je jajolika glava s plitkim elom i bez zatiljka.34. Mezopotamija izmeu 2400. i 2000. prije Krista (sukob Sumerana i Semita)Sargon, semitski vojskovoa u slubi vladara kraljevstva Ki je 2340. prije Krista pobijedio posljednjeg kralja Uruka, pokorio sumerske zemlje te time doveo semite na vlast u zemlji. Sargon je utemeljio novu prijestolnicu Akad na Tigrisu te se od tada Semiti nazivaju Akadijcima. Okrutnim postupanjem s podanicima izazivao je este krvave pobune a nakon smrti njegovi sinovi nisu uspjeli odrati jedinstvo drave. Posljednji vladar Naramsin je na kratko ponovo objedinio dravno podruje ali nakon njegove smrti SUmerani kao starosjedioci pokuavaju umjesto Akada ponovo uiniti Uruk sreditem politike i gospodarske moi. Sa sjevera esto upadaju plemena Gutejaca koji kao barbari unitavaju tekovine akadske i sumerske civilizacije. Treu dinastiju Ura je utemeljio Urmanu od Ura koji tako postaje kralj Sumera i Akada. Za vladavine ove dinastije od oko 100 godina dolazi do ponovnog kulturnog procvata (tzv. sumerska renesansa) kada se razvija kultura hramova- hramska drava. Nakon toga ponovo prodiru Semiti. Sukobi Sumerana (domorodaca, kulturnog i civilizacijski nadmonog naroda) i Semita (arapskih pustinjskih nomada ratnikog umijea i sposobnosti brzog uenja i sublimacije znanja) su omoguili Semitima da malu sumersku dravu pretvore u veliku dravnu tvorevinu uz istovremeno prihvaanje gospodarskih dostignua to je dovelo do prevlasti sumerskih opekulturnih elemenata na tom podruju.35. Teoretske postavke o nastanku nomada i ratnikaPostoji nekoliko razliitih teoretskih postavki prema provedenim istraivanjima:Nomadi su se razvili samostalno, usporedno s poljodjelcima i to iz skupina lovaca i sakupljaa plodova;

Stoarstvo se razvilo tek nakon razvitka ratarstva kao samostalni element u pastirskim kulturama;

Ratarstvo i stoarstvo su se razvijali zajedno, s tim da se na ratarskom podruju promjenom klime i stvaranjem stepa stoari postupno odvajaju od ratara i stoku sele od ispae do ispae kao nomadi. Grupe lovaca i sakupljaa plodova u dodiru sa zonama seljakih kultura preuzimaju stoarstvo koje im donosi dobit i prosperitet.

36. Kultura bojnih sjekiraOna je nazvana tako prema nainu sahrane pastirskih naroda. Sastojala se od velikog grobnog humka koji je bio podignut iznad drvene mrtvake komore u kojoj je pokojnik sahranjivan s bogatim grobni prilozima, konjem i ljudskom pratnjom. Smatra se da njeno porijeklo treba traiti u kulturi grobova s okerom, a oslanja se na postupnu transformaciju pastirskih obiaja u ratnike pljakake pohode od Crnog mora i Kaspijskog jezera do Bliskog istoka. Propau akadske drave se razvija na cijelom prostoru tzv. kultura bojnih sjekira, a tragovi razorenih gradova i sela se proteu od june Mezopotamije do Sredozemnog mora.

37. Opii indoeuropsku seobu naroda izmeu 2500. i 2000. prije Krista (razlozi i pravci)

U tom razdoblju dolazi do veih pokreta ljudskih grupa u Aziji, iz Azije u Europu pa ak do Afrike ili u samoj Europi. Tako je u Grkoj prodiranje elemenata iz kulture bojnih sjekire dovelo dio preoblikovanja heladske kulture, zapoela je srednja heladska epoha koja je nekoliko stoljea kasnije postupno prela u kasnoheladsku kulturu, u poznato razdoblje mikenskih vladara. Oko 2000. prije Krista sa Kavkaza u Anadoliji su prodrli Hetiti koji su govorili jednim indoeuropskim jezikom. Indoeuropske grupe prodiru neto kasnije u podruje Hurita na jezeru Van a tada opet Hurtiti pod arijskom vodeim slojem sele prema jugu do gornje Mezopotamije i Sirije gdje formiraju dravu Mitaniju koja egzistira oko 100 godina. Izdanci tog kretanja dolaze sve do Egipta gdje su Hiksi prodrli iz sirijsko- palestinskog prostora. Jedan drugi put je vodio indoeuropska plemena (Arijce) kroz sjevernoiransku brdovitu zemlju sve do Indije gdje su opustoili gradove Inda itd.38. Znaaj bojnih kolaPorijeklo bojnih kola se dovodi u vezu s indoeuropskim narodima koji su poetkom 2. tisuljea prodirali sa sjevera u podruje Bliskog istoka. To su u prvom redu indoeuropski Hetiti, ali i druge indoeuropske skupine koje oko 1700. prije Krista imaju odreene uloge u vezi s huritskom ekspanzijom. Bojna kola koja su vukli konji, poznata u Mezopotamiji krajem treeg tisuljea prije Krista, bila su revolucionarno tehniko ratno dostignue i predstavljaju visok kulturni domet.

39. Kretsko- minojska kulturaKrajem 3. tisuljea prije Krista otok Kreta u Sredozemnom moru doivljava procvat. Grade se palae u Knososou, Festosu, Hagiji, Trijadi, Maliju... Mo minojskih vladara od kojih je najpoznatiji Minos, temelji se na pomorskoj floti koja je potencijalne osvajae drala daleko od otoka i ujedno omoguavala trgovinu morem (arheolokim iskopima su naeni predmeti iz Mezopotamije, Sirije i Egipta). Iz Egipta potjee poticaj na najstarije hijeroglifsko pismo koje je u kasnije doba preoblikovano u linearno pismo. Kretske palae znaajnih arhitektonskih i umjetnikih izraza su razarane potresima i ponovno zidane. Minojska kultura je najvei procvat doivjela u 17. i 16. stoljeu prije Krista kada je Knosos bio vodei grad. Visok stupanj i umjetniki sjaj minojske kulture je imao temelje u kombinaciji autohtonog otonog razvitka i visokih civilizacijskih utjecaja s kopna. Samostalnost minojske kulture nestaje sredinom 15. stoljea prije Krista kada Grci prodiru s kopna i zauzimaju otok bez velikih razaranja i pljake. Novi gospodari minojsko pismo koje jo nije potpuno deifrirano mijenjaju u linearno. U 14. stoljeu prije Krista dolazi do ruenja palaa ali nije poznato da li je to bilo uslijed potresa ili revolta protiv Grka.

40. Mikenska kultura

Za nositelje mikenske kulture se smatra da nisu bili sa egejskog podruja, ve Indoeuropljani koji su poetkom 2. tisuljea doselili u Grku a nazvani su Ahejcima. Mikensku kulturu je opisao Homer u Ilijadi navodei mnoga imena grkih junaka. Mikenska se kultura razvila u 16. stoljeu prije Krista. Najpoznatiji gradovi su Mikena i Tirins. Znaajni spomenici su grobnice sa zlatnim maskama te monumentalna Lavlja vrata. Oko 140.. prije Krista dostie vrhunac a istovremeno zauzimaju Kretu i koloniziraju Malu Aziju. Smatra se da je jaanju Mikene pogodovao zemljopisni poloaj u sreditu trgovakih puteva prema Aziji. Mikenski trgovaki utjecaji su dopirali ak do britanskih otoka. Smatra se da su trgovali i sa Nezakcijem u Istri. Krajem 13. stoljea prije Krista, provalom barbara sa sjevera nestaje sjaj mikenske kulture.