VISOKA ZDRAVSTVENA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJAU BEOGRADU

SEMINARSKI RAD

ANATOMIJA

KRVOTOK

Mentor Ime studenta i broj indeksa

Prof. Dr Sci med. Dejan Mitrasinovic Vaskovic Strahinja, ft 65/12Drljaca Nikola, ft 91/12

Beograd, novembar 2012

SADRZAJ

Uvod……………………………………………………………………………………………3Krvni sudovi …………………………………………………………………………………...4 Arterije……………………………………………………………………...…4 Vene……………………………………………………………………..........4 Kapilari………………………………………………………………………..5Mali krvotok……………………………………………………………………………………6Veliki krvotok………………….………………………………………………………………7Literatura…………………………………………...…………………………………………11

UVOD

Krvotok coveka sastoji se od srca i krvnih sudova. Neki krvni sudovi idu od srca prema periferiji i njih nazivamo arterije, drugi idu sa periferije tela prema srcu i njih nazivamo vene. Krvotok coveka podeljen je u dva dela: mali i veliki krvotok.

Mali krvotok (circulus sanguinis minor) predstavlja put krvi od desne komore do pluca i nazad do leve pretkomore. Mali krvotok sluzi za preciscavanje krvi u plucima, tj. izmenu gasova u plucima i nazvan je plucni krvotok.

Veliki krvotok (circus sanguinis major) predstavlja put krvi od leve komore do svih tkiva u organizmu, do desne pretkomore. Veliki krvotok nosi kiseonik i hranjive materije dop svih delova tela gde zavrsava najsitnijim krvnim sudovima - kapilarima. Veliki krvotok nazvan je i telesni krvotok.

Samim tim sto postoje dva krvotoka srce je podeljeno na dva dela: desno i levo. Desna strana sadrzi iskljucivo vensku krv pa se samim tim naziva i vensko srce, a leva strana sadrzi samo arterijsku krv pa se naziva arterijsko srce. Krv izmedju desnog i levog srca se nikada ne mesa.

KRVNI SUDOVI

Krvni sudovi su opnaste elasticne cevi kroz koje tece krv. Prema gradji i funkciji razlikuju se tri tipa krvnih sudova: 1. Arterije

2. Vene 3. KapilariSvi krvni sudovi su izgradjeni od spoljasnjeg, srednjeg i unutrasnjeg sloja.

ARTERIJE

Arterije su krvni sudovi koji vode krv od srca do kapilara. Imaju debele i jake zidove koji se sastoje iz tri sloja: 1. Spoljasnji sloj – tunica adventitia je izgradjen od vezivnog tkiva.2. Srednji sloj – tunica media cine glatke misicne celije i elasticna vlakna.3. Unutrasnji sloj – tunica intima izgradjuje vezivno tkivo i jedan sloj epitelnih celija (endotel). U manjim arterijama cini ga samo endotel.

Iduci od srca najveca arterija – aorta, grana se na manje grane. Razlikujemo dve vrste grana: pobocne i zavrsne. Najmanje arterije zovu se arteriole i one se dalje granaju na kapilare. Grane susednih arterija mogu da se spajaju izmedju sebe. Takvi spojevi se nazivaju arterijske anastomoze. Na taj nacin se omogucava nesmetana cirkulacija krvi i ishrana tkiva u slucaju da se neka arterijska grana zacepi ili povredi.

VENE

Vene su krvni sudovi koji dovode krv iz kapilara do srca. Vene su po pravilu veceg precnika od arterija, ali im je zid mnogo tanji jer imaju manju kolicinu misicnih i elasticnih elemenata u srednjem sloju. Specificnost vena, ciji je precnik veci od 2mm, je posedovanje zalistaka (valvula). To su polumesecaste opne koje strce u supljunu vene. Kad krv struji prema srcu valvule se pripiju uz zid vene i krv nesmetano tece. Ukoliko bi krv potekla u suprotnom smeru, valvule se odvoje od zida, primaknu jedna drugoj i zatvore supljinu vene sprecavajuci tok krvi unazad. Najmanje vene zovu se venule, a nastaju sjedinjavanjem kapilara. Anastomoze izmedju vena su mnogo vise razvijene nego kod arterija. Vene se dele na duboke i povrsinske. Duboke vene obicno prate duboke arterije iduci uz njih. Uz svaku duboku arteriju nalaze se najcesce po dve duboke vene koje nose isti naziv kao i arterija koju prate. Povrsinske vene idu potkoznim predelima i uvijaju se u duboke vene.

KAPILARI

Kapilari su najmanji krvni sudovi duzine najvise do 1/3 mm. Kroz kapilare manjeg precnika eritrocit moze da prodje tek posle veceg deformisanja. Broj kapilara je ogroman i oni u svakom organu cine bogatu mrezu povezujuci arterijski i venski sistem u zatvoreni sistem krvnih sudova. Zidovi kapilara su veoma tanki – izgradjeni od jednog sloja endotelnih celija i kroz njih se odvija razmena materija izmedju krvi i tkiva. Krav ne protice uvek kroz sve kapilare. Broj kapilara kroz koje protice krv zavisi u prvom redu od funkcionalnog stanja organa. Pri intezivnom radu organa krv protice kroz sve kapilare u njemu, dok pri obicnom ili smanjenom radu krv protice samo kroz neke, tako da su tada mnogi kapilari prazni.

MALI KRVOTOK

Mali ili plucni krvotok predstavlja put krvi od desne komore do pluca i nazad do leve pretkomore. Mali krvotok obezbedjuje razmenu gasova u plucima, tj. venska krv (dezoksigenisana) se pretvara u arterijsku (oksigenisanu). Taj prelazak se naziva oksigenacija krvi. Cine ga:

1. Plucno arterijsko stablo – truncus pulmonalis koje prenosi vensku krv u pluca radi oksigenacije. Plucno arterijsko stablo je duzine 4-5 cm, a zatim se racva dajuci desnu (a. pulmonalis dextra) i levu (a. pulmonalis sinistra) plucnu arteriju. Desna ide u desno plucno krilo, a leva u levo. Ove dve arterije se racvaju do plucnih kapilara koji su u vidu mreze oko svakog plucnog mehurica. Tu venska krv ispusta CO2 a prima O2 i postaje arterijska krv.

2. Arterijska krv pomocu cetri plucne vene – vv. Pulmonales odlazi u levu pretkomoru gde dalje nastavlja svoj put u levu komoru pa u veliki krvotok.

VELIKI KRVOTOK

Veliki krvotok krece iz leve komore najvecom arterijom koja se naziva aorta, pravi luk i spusta se kroz zadnji deo sredogrudja. Zatim prolazi kroz dijafragmu i ulazi u abdomen. U donjem delu abdomena zavrsava se racvanjem na zavrsne grane.

Aorta se deli na tri dela: 1. Aorta ascendens – ushodni deo, nalazi se na samom pocetku aorte. Pocetak je

prosiren u obliku lopte i naziva se bulbus aortae. Od njega polaze koronarne arterije.

2. Arcus aortae – luk aorte.3. Aorta descendens – nishodni, najduzi deo aorte koji je podeljen na grudnu i

trbusnu aortu – aorta thoracica et abdominalis.

ARCUS AORTAE

Od luka aorte polaze tri velika arterijska stable koja snabdevaju krvlju glavu, vrat i ruke. To su:

1. Truncus brachiocephalicus – koje se posle kratkog puta (4-5cm) u visini sterno-klavikularnog zgloba deli na dve zavrsne grane: a. carotis communis dextra i a. subclavia dextra.

2. Arteria carotis communis sinistra3. Arteria subclavia sinistra

A. carotis communis dextra et sinistra – ulaze u vrat u visini gornjeg dela grkljana i dele se na a. carotis externa (spoljasnja) koja ishranjuje vrat i skoro citavu glavu, i a. carotis interna (unutrasnja) ulazi u lobanjsku duplju i ishranjuje mozak i culo vida. Najvaznije zavrsne grane unutrasnje karotidne arterije nastaju na donjoj strani mozga: a. cerebri anterior, a. cerebri media i a. communicans posterior.

A. subclavia dextra et sinistra – u predelu vrata daju pobocne grane od kojih je najvaznija kicmena arterija – a. vertebralis koja ulazi u lobanjsku duplju kroz foramen magnum. U lobanji se desna i leva a. vertebralis spajaju i grade bazilarnu arteriju – a. basilaris. U predelu mozdanog mosta a. basilaris se racva u dve zavrsne grane – a. cerebri posterior dextra et sinistra.

Vaskularizacija mozga – mozak ishranjuju cetri velika arterijska stabla: a. carotis interna dextra et sinistra i a. vertebralis dextra et sinistra. Zavrsne grane ovih arterija grade na bazi mozga Wilisov arterijski prsten mozga – circulus arteriosus cerebri Wilisi koji je u obliku sestougla.

ARTERIJE GORNJIH EKSTREMITETA

Kada a. subclavia prodje ispod kljucne kosti i udje u pazusnu jamu menja svoje ime i postaje pazusna arterija – a. axillaris. Zatim pazusna arterija ulazi u nadlakat gde se naziva nadlaktna arterija – a. brachialis. U predelu lakta, nadlaktna arterija se deli na dve zavrsne grane: a. radialis i a. ulnaris. A radialis je u donjem delu povrsna i u tom delu se najcesce pipa puls. Zavrsne grane a. radialis su: a. princeps policis i arcus palmaris profundus. A. ulnaris se zavrsava arcus Palmaris superficialis. Povrsinski i duboki dlanski luk vaskularizuju saku.

AORTA DESCENDENS

Aorta descendens se deli na:1. Grudna aorta – aorta thoracica daje grane za ishranu grudnih organa (sem srca)

i zidova grudne duplje. Grane za ishranu zidova su parne i nazivaju se medjurebarne arterije – aa. Intercostalis. Svaki medjurebarni prostor ima po jednu medjurebarnu arteriju.

2. Trbusna aorta – aorta abdominalis ima bocne i zavrsne grane. Bocne grane ishranjuju zidove i organe trbusne duplje. Grane za zidove abdomena su slabinske arterije – aa. Lumbales i a. phrenica (arterija dijafragme). Grane koje ishranjuju organe su neparne i parne.

Neparne grane su:1. Truncus celiacus je dug 1-2cm i daje tri zavrsne grane:

a. a. gastrica sinistra (leva zeludacna arterija)b. a. hepatica communis (zajednicka jetrina arterija)c. a. splenica (slezinska arterija)

2. A. mesenterica superior (gornja crevna arterija) isrhanjuje tanko crevo i desnu polovinu debelog creva.

3. A. mesenterica inferior (donja crevna arterija) ishranjuje levu polovinu debelog creva.

Parne grane su:1. A. suprarenalis (nadbubrezna arterija)2. A. renalis (bubrezna arterija)3. A. testicularis (arterija testisa), odnosno a. ovarica (arterija jajnika)

ZAVRSNE GRANE AORTE

U visini cetvrtog slabinskog prsljena abdominalna aorta se deli na dve velike zavrsne grane – desnu i levu zajednicku bedrenu arteriju – a. iliaca comunis dextra et sinistra, a svaka od njih se deli na unutrasnju i spoljasnju. Unutrasnja bedrena arterija – a. iliaca interna ishranjuje zidove i organe male karlice. Spoljasnja bedrena arterija – a. iliaca externa je namenjena ishrani nogu.

ARTERIJE DONJIH EKSTREMITETA

A. iliaca externa po ulasku u but postaje butna arterija – a. femoralis. U zatkolenoj jami postaje zatkolena arterija – a. poplitea, a ova se zatim deli na dve zavrsne grane – a. tibialis anterior et posterior. A. tibialis svojim granama ishranjuje potkolenicu i stopalo. A. tibialis anterior u stopalu se nastavlja u gornju ili dorzalnu arteriju stopala – a. dorsalis pedis. A. tibialis posterior u predelu maleolusa daje dve zavrsne grane – a. plantaris lateralis et medialis.

Svi ogranci aorte napokon zavrsavaju u kapilarima preko kojih se razmenjuju materije i gasovi izmedju celija tkiva i krvi. Nakon toga arterijska krv postaje venska tj. zasicena sa ugljen-dioksidom i vraca se prema srcu kroz krvne sudove – vene i to sve vecim venama koje se na kraju ulivaju u donju i gornju suplju venu.

GORNJA SUPLJA VENA – V. CAVA SUPERIOR

V. cava superior prikuplja vensku krv iz glave, vrata, gornjih ekstremiteta i grudnog kosa i odvodi je do desne pretkomore. Nastaje spajanjem leve i desne brahiocefalicne vene - v. brachiocephalica sinistra et dextra iza hrskavice prvog desnog rebra.

V. brachiocephalica nastaje spajanjem unutrasnje jugilarne vene – v. jugularis interna i potkljuvcne vene – v. subclavia iza sternoklavikularnog zgloba.

V. jugularis interna prikuplja vensku krv iz glave i vrata. Ona se direktno nastavlja na sinus sigmoideus. Venski sudovi mozga se ulivaju u venske sinuse tvrde mozdanice, a sinus sigmoideus je zavrsni i najveci odvodni sinus, koji lobanju napusta kroz foramen jugulare.

V. subclavia je parni venski sud koji se nastavlja na v. axilaris koji dolazi iz ruke. Duboke vene ruke imaju iste nazive kao i arterije koje prate (obicno jednu arteriju prate dve vene).

Jedina bocna pritoka gornje suplje vene je v. azygos koja skuplja krv iz zidova toraksa.

DONJA SUPLJA VENA – V. CAVA INFERIOR

V. cava inferior pomocu svojih pritoka prikuplja krv iz donjih ekstremiteta, karlice i abdomena. Nastaje spajenjem desne i leve zajednicke bedrene vene – vv. Iliaca communis dexter et sinister, u visini petog slabinskog prsljena. Penje se trbusnom dupljom s desne strane kicmenog stuba, prolazi kroz dijafragmu i uliva se u desnu pretkomoru. Vv. Iliaca comunis nastaju u visini sakroilijacnog zgloba spajanjem unutrasnje i spoljasnje bedrene vene – v. iliaca interna et externa. Vene koje prate arterije donjih ekstremiteta imaju isti naziv kao i one.

VENA PORTE – V. PORTAE

Cini funkcionalni krvotok jetre tj. donosi u jetru krv iz digestivnog sistema i slezine, koja tek posle toga odlazi u donju suplju venu. Nastaje iza vrata pankreasa spajanjem:

1. V. mesenterica superior – gornja crevna vena2. V. mesenterica inferior – donja crevna vena3. V. splenica – slezinska vena.

LITERATURA

1. Dejan Mitrasinovic, ,,Anatomija kao nauka”, Beograd 20112. Zlatko Z. Veza, ,,Anatomija i fiziologija”, Beograd 20073. Internet