- krumpir – poseban prilog ovog broja - kontejnirane ... · sadnice golog korijena. v ećina...

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 9 • v e l j a č a 2 0 2 0 . • g o d i n a X X I

- Krumpir – poseban prilog ovog broja- Kontejnirane presadnice- Gnojidba voćnjaka i vinograda- Zimska zaštita voćnjaka i vinograda

- Krumpir – poseban prilog ovog broja- Kontejnirane presadnice- Gnojidba voćnjaka i vinograda- Zimska zaštita voćnjaka i vinograda

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Lucija Galić, Mario Ćubela, Martina Vujica, Luka Bošnjak, Ivica Doko, Ivana Smiljanić

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!

Prvi broj glasila Green Garden u 2020. godini donosi zani-mljive priloge iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Prvi broj glasila u ovoj godini posvetili smo krumpiru tako da je i najveći broj priloga posvećen ovoj vrlo bitnoj poljoprivrednoj kulturi. Stranice posvećene krumpiru donose najvažnije agro-tehničke mjere koje se koriste od sadnje pa sve do skladištenja gomolja krumpira.

Za ljubitelje voćaka pripremili smo nekoliko zanimljivih tema od kojih izdvajamo prilog o zimskoj zaštiti voćaka i vino-ve loze, prilog o pogreškama u sadnji voćaka, način pravilnog rezanja debljih grana, alate koji se koriste za rezidbu te prilog o Fuletu – novom organo-mineralnom gnojivu.

Vinogradari mogu pronaći prilog o primjeni organskih gnoji-va koja se koriste u gnojidbi vinove loze u periodu jesen-zima. Donosimo i informacije o novim proizvodima koji se mogu naći na policama.

Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pro-naći svoje čitatelje.

Uredništvo

This year's first edition of Green Garden covers a number of areas in agricultural production. Majority is dedicated to potato planting with articles on the most important agro technical activities - from planting to storage.

For orchard growers there are articles on winter plant pro-tection of fruits and vine, the most common errors when it comes to planting, cutting of thicker branches, the best tools to be used, and also an article on organic-mineral fertilizer FULET.

Article on application of organic fertilizers in wine produc-tion for autumn-winter is prepared for wine enthusiasts. There is also information on new products available.

This is only a part of this edition, we believe that the rest will also be of great interest to our readers.

Editor’s office

I ove godine naše i vaše glasilo Green Garden nastavit će s dosadašnjom tradicijom objavljivanja aktualnih priloga iz područja poljoprivredne proizvodnje. Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini posvećen je krumpiru, našoj najvažnijoj prehrambenoj namirnici koju uzgajaju hobisti i profesionalni proizvođači. Sve najvažnije agrotehničke mjere bitne za ovu kulturu možete pronaći u ovom glasilu.

Sve pogodnosti i popusti koje donosi članstvo u Klubu Green Garden neće izostati ni u ovoj godini. Ako još niste postali članom, niste zakasnili jer se nalazimo na početku novog bonitetnog razdoblja.

Sva vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden, ali i prijedloge za teme koje želite da naši agronomi obrade u ovoj godini, možete nam poslati na mail: [email protected]

Vaša Sjemenarna

Prednosti uzgoja povrća iz kontejnerskih presadnica ..............................................................6Proljetna sadnja maslina ......................................8Najčešće pogreške kod sadnje voćaka ............... 10Gnojiva za ranoproljetnu gnojidbu vinograda i voćnjaka ............................................ 14Fulet – najkvalitetnije organo-mineralno gnojivo .................................................................. 15Rezidba kivija (aktinidije) ................................... 18Zimska zaštita voćaka i vinove loze ...................20Primjena modrog ulja u zaštiti masline .............22

Zaštita koštičavih voćaka od sušenja cvijeta i grančica ...................................................23

Krumpir – poseban prilog ovog brojaVažnost krumpira u ishrani ................................... 3Agroekološki uvjeti za uzgoj krumpira .................4Prostorije za naklijavanje krumpira ......................5Pravilan postupak naklijavanja gomolja krumpira...................................................6Rezidba gomolja krumpira ....................................7Sadnja krumpira .....................................................8

Agrotehničke mjere njege nasada krumpira ...... 10Gnojidba krumpira ................................................12Proizvodnja mladog krumpira............................. 14Suzbijanje korova u krumpiru ............................. 16Plamenjača krumpira ........................................... 18Krumpirova zlatica – najvažniji štetnik krumpira ...............................................................20Određivanje vremena vađenja krumpira ............22Pozelenjavanje gomolja krumpira ......................23Pravilno skladištenje krumpira ...........................24Čuvanje krumpira preko zime .............................26

KolekcijaPROLJETNIH LUKOVICA

Ukrasne biljka na listovima nakupljaju

veliku količinu prašine i drugih ostataka nakon zalijevanja.

S S ozirom na to da biljke dišu preko l istova, potrebno je ukloniti prepreke koje porama onemogućuju normalno disanje.

Green Garden balzam za list vraća sjaj i daje čistoću listovima ukrasnih biljaka.

ZZa postizanje najboljih rezultata prskati kratko, u više navrata, s udaljenosti od

40 do 50 cm. Ne prskati po biljkama izloženim suncu i mladim biljkama.

Jamči sjaj i čistoću listova

ukrasnih biljaka.

Proizvodnja povrća i cvijeća uglavnom se bazira na kontejner-skim presadnicama koje imaju veliku prednost u odnosu na pre-sadnice golog korijena.

Većina povrtnih kultura na otvo-renom i u zaštićenim prostorima uzgaja se iz presadnica. Proizvod-

nja povrća iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su krupniji i ujednačeniji. Zbog povoljnijih uvjeta tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu sjetvu veći je postotak izniklih biljaka tako da je i potrošnja sjemena manja. Uzgoj presadnica u zaštićenim prostorima može započeti ranije nego što to omogućuju uvjeti izravne sjetve na otvorenom čime porani proizvodnja i za tržište dospijeva kada su, u pravilu, više cijene što takvu proizvodnju čini ekonomski opravdanom.

Presadnice uzgojene u kontejnerima

imaju potpuno pravilan i jednak vege-tacijski prostor što omogućuje ujedna-čen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vodoodrživosti i sadrža-ja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sa-drže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.

Prednost kontejnerskih presadnicaNajveća prednost uzgoja presadnica

u kontejnerima je omogućeno presađi-vanje sa supstratom na korijenu. Dobro razvijene presadnice u potpunosti pre-rastu supstrat i s njime se presađuju.

Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uv-jete ne doživljavaju stres kao one presa-đene s golim korijenom, pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se primaju pa je presađivanje gotovo nepotrebno. Takve presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi, ako je to neophodno, i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće tijekom čitavog dana, a to opet omogućuje bolje korištenje postojeće opreme za sadnju i sadnju na većim po-vršinama u optimalnom vremenu.

Povrće iz presadnica uzgojenih kon-tejnerskim načinom dospijeva ranije za berbu i, u pravilu, daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povr-ća kod kojih je zbog skupoće sjemena iznimno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Prije pre-sađivanja, supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađe-nje presadnica sa supstratom na korije-nu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh, biljke će se lošije primiti u polju. Kvalitetne presadnice prije presađivanja moraju biti optimalne visine, imati do-bro razvijene listove lijepe zelene boje te što deblju, ali savitljivu, stabljiku.

HIDROGELGel za zadržavanje vode u tlu

Gel regulira sve potrebno za rast i razvoj biljke: toplinu koncentraciju gnojiva kvalitetu tla

Korištenjem gela smanjujete svoj trud, napore i uloženo vrijeme u uzgoj i brigu oko biljaka.

45 g dostatno za

100 – 120 litara supstrata

150 g dostatno za 500 litara supstrata

20 g dostatno za

50 litara supstrata

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.Kontejnerske presadnice imaju veliku prednost u odnosu na presadnice golog korijena

6

BROJ 119 • VELJAČA 2020.

Prednosti uzgoja povrća iz kontejnerskih presadnica

HIDROGELGel za zadržavanje vode u tlu

Gel regulira sve potrebno za rast i razvoj biljke: toplinu koncentraciju gnojiva kvalitetu tla

Korištenjem gela smanjujete svoj trud, napore i uloženo vrijeme u uzgoj i brigu oko biljaka.

45 g dostatno za

100 – 120 litara supstrata

150 g dostatno za 500 litara supstrata

20 g dostatno za

50 litara supstrata


agrocentrima.

Maslina zahvaća cijeli sredozemni pojas, gdje predstavlja nezamjenljivu i najperspektivniju voćnu kul-turu. Svjedoci smo činjenice da se maslina sve intenzivnije sadi i uzgaja na području južne Hercegovine.

Proljetna sadnja maslina

Zahvaljujući činjenici da se ma-slina u našim voćnim rasadni-cima može nabaviti isključivo u

kontejnerskom obliku koji omogućuje njezinu sadnju tijekom cijele godine, time se i vrijeme njezine sadnje zna-čajnije produžava. Međutim, svakako je posaditi maslinu poželjno već koncem zime odnosno sve do polovice proljeća zato što na taj način mlade sadnice u velikoj mjeri iskorištavaju akumu-liranu zimsku vlagu neophodnu za kvalitetan proljetni rast. Prilikom kupnje trebate znati da je za sadnju najpoželjnija sadnica starosne dobi između 12 – 20 mjeseci. Uglavnom se u ponudi rasadnika nalazi sorta Oblica koja je nepravedno proglaše-na nerodnom sortom. Jer da bi sor-ta Oblica dala rod u njezinoj blizini treba osigurati nazočnost i druge sorte, poput Pendolina, Leccina ili Levantinke. Upravo je Oblica idealna za uzgoj na našim škrtim hercegovačkim tlima na kojima se može koristiti i kao uljna i kao stol-na sorta.

Razmak sadnje i priprema sadnog mjesta

Pošto je razmak sadnje maslina u Hercegovini potpuna nepoznanicama, navest ćemo podatak da se u dalma-tinskim nasadima ova cijenjena voćna vrsta sadi na nešto veći razmak, koji

između redova iznosi 6 odnosno 7 metara. S druge strane, unutar redova, maslina se sadi na razmak od 5 me-tara, premda to ovisi i od odabranog sortimenta i od planiranoga uzgojnog oblika. Iako će se pojedinim „znalcima“ navedeni razmaci sadnje učiniti preveli-kim, praktična iskustva iz dalmatinskih nasada svjedoče da uži razmaci sadnje (6 x 4 m, 5 x 5 m) već za 15-ak godina

dovode do stanovitih problema unutar maslinika. Ali, osim pravilno odabranog i isplaniranog razmaka potrebno je po-vesti računa i o pripremi sadnog mjesta, a to podrazumijeva pravodobnu pripre-mu sadnih jama. Naime, općepoznata činjenica je nužnost kopanja sadnih jama dva mjeseca prije časka sadnje da bi se sadno mjesto što bolje pripremilo

za prihvat mlade sadnice masline. Ako se tlo ne priprema rigolanjem ili dubo-kim oranjem, onda je jamu potrebno iskopati tako da ona bude minimal-nih dimenzija 70 cm x 70 cm x 70 cm. Nadalje, na većini hercegovačkih tala, uglavnom je kritična dubina, a ne širina. jer nam je poznato da se na dubini, na kojoj će se razviti budući korijen, u ve-ćini slučajeva nalazi kamena ploča kao

matična podloga, onda je posve ja-sno da se korijen neće moći razviti u dubinu (ne može proći kroz kamenu ploču) već će otići u širinu, odnosno

razvit će se u površinskom sloju tla. Zbog toga, korijen u sušnim danima neće moći vući vlagu iz dubljih slo-jeva tla, a u naletu jakih bura stablo će najvjerojatnije prije ili kasnije biti potpuno izvaljeno iz tla. Stoga ovaj problem treba posebnu pozornost.

Izbor sorti za područje Hercegovine

Danas se u hercegovačkim ra-sadnicima može naći veći broj sorti

maslina koje se mogu saditi na područ-ju Hercegovine. Svakako prednost treba dati onim sortama koje su otpornije na niže temperature te sortama koje ra-đaju konstantno. U novim maslinicima na području Hercegovine svoje mjesto imaju sljedeće sorte: Istarska bjelica, Lećino, Pendolino, Levantinka, Drobni-ca, Oblica i dr.

8


Biolivo Organsko namjensko gnojivo za masline


agrocentrima.

Sadnja voćaka predstavlja iznimno odgovoran i zahtijevan posao jer su biljke višegodišnje, što znači da se svaka pogreška skupo plaća i teško ispravlja. Iako se to čini vrlo jednostavnim, voćke ipak treba znati pravilno posaditi.

Najčešće pogreškekod sadnje voćaka

U svojoj dugogodišnjoj praksi su-sretao sam se s mnogim situa-cijama, koje slobodno možemo

svrstati u rang od komičnog do tragič-nog. Naime, uistinu je nevjerojatno da se kod sadnje voćaka prave početničke pogreške zbog čega se veliki broj sad-nica ne primi, pa se uz takav pristup i način sadnje one uopće ne mogu ukori-jeniti. Svjedok sam i mnogih pogrešaka koje su većinom svojstvene za voćare amatere i hobiste, premda nekada mnoge teorije i tvrdnje samih „profi“ voćara znaju biti itekako dvojbene.

Najčešće dvojbe i pogreške Najčešća pogreška koja se javlja kod

sadnje voćaka odnosi se na nepravo-dobnu pripremu i kopanje sadnih jama. Tako se one najčešće pripremaju na dan sadnje što potpuno pogrešno. Da-kle, kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo i kako bi se sadna jama što bolje uredila za prijam sadnica, ona se treba iskopati mjesec dana ranije ili ba-rem deset dana prije sadnje.

Druga pogreška odnosi se na kopanje sadnih mjesta neodgovarajućih dimen-zija – zašto nepotrebno kopati duboke i široke jame kada će se voćka svejed-no primiti? Međutim, istina je da će se

voćka primiti, ali je isto tako istina i da voćna sadnica nikada neće imati onu si-linu porasta i ukorjenjivanja kao voćka posađena u kvadratnu jamu dimenzija 100 x 100 cm i dubine 60 – 70 cm. Osim toga, korijen voćke posađene u plitku jamu ubrzo nailazi na tvrd sloj zemlje te ne ide u dubinu već postrano, po površi-ni zemlje. Time je voćka dolaskom suše (plitak korijen ne nalazi vodu iz dubljih slojeva) i vjetra (iskrči je) osuđena na propast. Nadalje, kalem-mjesto nipošto se ne smije zatrpavati već mora viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. Voćnu sadnicu, nakon sadnje, obvezno moramo i zaliti s 10-ak litara vode. Osim toga, nadam se da to više nije potrebno, napominjati – organsko gnojivo mora biti crno i zrelo te ne smije doći u do-dir s korijenovim sustavom. Isto vrijedi i za organsko peletirano gnojivo koje se koristi u sadnji voćaka. U sadnji kontej-nerskih sadnica voćaka, često se događa da se sade tako da im je mjesto cijeplje-nja duboko u tlu, što je pogrešno. Isto kao i kod sadnje voćnih sadnica golog korijenja, mjesto cijepljenja mora biti nekoliko cm iznad površine tla.

I na kraju, sa sjeverne strane pravilno posađene sadnice postavlja se odgo-varajući kolac ili oslonac koji ne smije

dodirivati voćnu sadnicu, a to se u na-šim voćnjacima nažalost nerijetko može uočiti.

10


Daje više! Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Mini granulirano i peletirano gnojivo za voćke i vinovu lozu.

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Umjetna ograda s imitacijom lišća idealna je za vaš vrt, dvorište, balkon ili terasu. Imitacija lišća stvara lijep vizualni efekt gdje god je postavite, izgleda prirodno i atraktivno. Ograda od umjetnog lišća je dugotrajna, lagana i vodootporna zahvaljujući PVC-materijalu od kojeg je napravljena. Ne zahtjeva održavanje. Ako se poželite zaštititi od znatiželjnih pogleda, napraviti hladovinu ili prekriti nešto što ne želite gledati u vašem vrtu, umjetna ograda je pravi izbor.

Organska komponenta ove formulacije, na os-novi humusa i ekstrakta algi iz roda Macrocystis, potpomaže provesti pri-rodni prijenos hormon-skih komponenti prema korijenu kako bi podr-žala razvoj adventivnog korijenja te apsorpciju korijenovih dlačica. Na ovaj način, preparat daje potporu korijenovom sustavu, pomaže ukori-jenjavanje mladih biljaka te osigurava bolju apsorpciju vode i hranjivih tvari iz tla još od prvog stadija razvoja biljke na-kon presađivanja.

Praškasti pripravak s hormonskim učinkom posebno je formuliran za ožiljavanje, ukorjenjavanje i rast korijena s ciljem jačanja prve faze razvoja biljke.

Vaš trud nije uzalud!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Sve navedeno RADICIFO P čini posebno pogodnim za ožiljavanje zelenih, drvenastih i grmolikih izdanaka, i reznica vinove loze.

Plodnost i struktura tla jedan su od osnovnih parametara za uzgoj voćaka i vinove loze. Zato se plodnost i struktura u voćnjacima i vinogradima tla moraju kontinuirano održavati na od-govarajućoj razini. Gnojidba organskim gnojivom jedna je od mjera održavanja i poboljšanja plodnosti i strukture tla te joj treba pokloniti odgovarajuću pažnju.

Gnojiva za ranoproljetnu gnojidbu vinograda i voćnjaka

Organsko gnojivo potrebno je uno-siti u tlo da ne bi došlo do gubitka hranjiva (naime, organska kompo-

nenta veže hranjiva i biljka ih lakše usva-ja). Osim toga, organska komponenta poboljšava strukturu i teksturu tla te čini tlo rahlijim.

Za gnojidbu vinograda treba koristiti kvalitetno organsko gnojivo koje ne sa-drži primjese u vidu slame, sjena, neke prostirke i druge biljne ostatke. Od neko-liko organskih gnojiva koja se trenutno mogu nabaviti na području Hercegovine, za gnojidbu vinograda preporučujemo organska gnojiva Fruttorto bio, Phenix, Vulkano i Fulet.

FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo koje se sastoji od mješavine go-veđega gnojiva i gnojiva od peradi te su-šenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje nakon prerade grožđa

PHENIX je organo-mineralno gnojivo,

NPK sastava 6 – 8 – 15, namijenjeno za osnovnu gnojidbu voćnjaka i vinograda u periodu jesen-zima, odnosno rano proljeće. Osim osnovnih NPK hranjiva Phenix sadrži i magnezij koji je posebno bitan za vinovu lozu na području Herce-govine. Naime , na području Hercegovine vinova loza često obolijeva od magne-zijeve kloroze čiji je uzrok nedostatak magnezija u tlu ili slaba pristupačnost tog hranjiva.

VULKANO je organsko gnojivo pri-premljeno od mješavine organskih gnojiva uz dodatak željeza, magnezija i sumpora. Vulkano je idealno gnojivo za sprječavanje, ali i liječenje, kloroze vi-nove loze, voća i ukrasnog bilja. Koristi za jesensko-zimsku gnojidbu voćaka, vinove loze, povrća, cvijeća, ukrasnog bilja, a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak željeza. Posebno je pogodno za gnojidbu vinove

loze i voćaka koje su posađene na alkal-nim tlima koja „pate“ od pomanjkanja željeza i magnezija.

FULET – klasično organsko-mineralno gnojivo s visokim udjelom kalija, idealno za gnojidbu drvenastih kultura. Sadržaj hranjiva NPK 5 – 3 – 12 biljkama jamči uravnoteženu prehranu, integrirajući prednosti organskog gnojiva s onima iz kemijske komponente. Zahvaljujući uravnoteženom sadržaju u dušiku, fos-foru, kaliju i mikroelementima (bor, že-ljezo itd.), pogodan je za gnojidbu i traj-nih nasada (voćnjaci, vinogradi) u kojima je kvaliteta ploda najvažniji faktor u proi-zvodnji (vinova loza, voćke, duhan itd.).

I, za kraj, navedena organska gno-jiva primijeniti što ranije, čim vam to vremenske prilike dopuste, obično je to nakon rezidbe. Nakon primjene, obvezno gnojivo inkorporirajte (unesite) u tlo ora-njem ili frezanjem.

14


Fulet je organo-mineralno gnojivo, posebno formulirano za osnovnu gnojidbu, koristi se prije sjetve

ili sadnje, prilikom presađivanja pre-sadnica povrtnih kultura, za osnovnu gnojidbu krumpira i povrća te za gno-jidbu u periodu jesen-zima u voćnja-cima i vinogradima. Fulet je termički obrađeno gnojivo, bez primjese korova i patogenih mikroorganizama. Namije-njeno je za obogaćivanje tla organskom materijom – humusom. Višegodišnjim korištenjem Fuleta poboljšava se plod-nost i struktura tla te povećava sadržaj organske tvari u njemu.

Sadržaj mikroelementa čini ovo gno-jivo osobito prikladnim za gnojidbu bi-ljaka (voćke i vinove loze) u Hercegovini u kojoj su tla osiromašena mikrohranji-vima koji su neophodni za odvijanje ra-zličitih procesa unutar biljaka. Unosi se u tlo na dubinu od 15 cm. Zahvaljujući organskoj tvari koja nije karbonizirana, u prisutnosti vlage bubri i rastvara se. Redovita primjena Fulet gnojiva pove-ćava nivo organske tvari u tlu, pobolj-šava plodnost tla i time se izbjegavaju rizici vezani uz kontinuiran unos mine-ralnih tvari.

Fulet je među svim organo-mineral-nim gnojivima mnogim karakteristika-ma u velikoj prednosti u usporedbi sa sličnim gnojivima. Zahvaljujući viso-kom sadržaju organske tvari i hranjiva predstavlja vrhunsku kvalitetu. Fulet je

Fulet – najkvalitetnije organo-mineralno gnojivo

gnojivo najvećega gnojidbenog kapa-citeta, 2 – 3 puta većeg od mineralnih gnojiva. Budući da ima nizak indeks saliniteta, preporučuje se za korištenje na tlima s viškom klorida ili za gnojid-bu usjeva/nasada osjetljivih na kloride. Sadržaj dušika u organskom obliku čini Fulet najboljim gnojivom za opskrbu hranjivima biljaka na tlima visokog sa-liniteta.

Najbolje ga je koristiti u periodu je-sen-zima, kod osnovne gnojidbe ili u predsjetvenoj pripremi tla za sjetvu/sadnju povrća. Posebno je bitan za gnojidbu biljaka koje traže povećane količine kalija koji utječe na obojenost ploda, sadržaj šećera, i dr. Koristi se u količini 100 – 150 kg na dulum, ovisno o sadržaju hranjiva u tlu i biljci koja se uzgaja.

Sadržaj hranjiva NPK 5 – 3 – 12 biljkama jamči uravnoteženu prehra-nu, integrirajuće prednosti organskog gnojiva u odnosu na one iz kemijskih komponenata. Zahvaljujući uravno-teženom sadržaju u dušiku, fosforu, kaliju i mikroelementima (bor, željezo itd.), prikladan je i za gnojidbu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi) u kojima je kvaliteta ploda najvažniji faktor u proizvodnji (vinova loza, voćke, duhan, krumpir, povrće itd.).

15


Aktinidija je relativno nova voćna vrsta koja se na području Hercegovine počela uzgajati prije tridesetak godina. Pripada skupini penjačica pa tijekom godine stvara veliki broj izbojaka od kojih se dobar dio rezidbom mora uklanjati. Rezidba aktinidije je relativno jednostavna, ako se znaju razlikovati rodni od nerodnih izbojaka.

Rezidba kivija (aktinidije)

S obzirom na to da je aktinidija bilj-ka penjačica, potrebno joj je prije ili odmah nakon sadnje postaviti

armaturu od stupova i žice, mada se na području Hercegovine uglavnom uzgaja na pergolama. Rezidba je jedna od bitnih agrotehničkih mjera koja je obvezna, ali je itekako važno u koje vri-jeme. Aktinidija se reže u fazi mirovanja vegetacije (zimska rezidba) ali i tijekom vegetacije (ljetna rezidba).

Rezidba aktinidije nije potrebna prve tri godine, nakon sadnje osim rezidbe oštećenih ili polomljenih grana te onih grana koje remete formiranje uzgojnog oblika.

Naime, aktinidiju je potrebno stal-no pomlađivati i svake godine zimi joj odrezati oko trećinu izbojaka koji su prethodne sezone rodili. Ostale grane treba prorijediti i potkratiti. Pritom va-lja znati da je zimska rezidba samo dio potrebnog zahvata u uređivanju stabla kivija. Zato što njene mladice brzo ra-stu, dobar dio rezidbe se radi i ljeti da bi se zadržala ravnoteža između porasta i rodnosti.

Zimska rezidbaZimska rezidba je u fazi mirovanja

(ovisi o području uzgoja, prosinac – ve-ljača), a najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20 – 30 dana prije početka kretanja vegetacije. Rezidba je slična kao i kod vinove loze (duga rezidba s lucnjem sa 6 – 12 pupova) te prigojni reznik na dva pupa. Ako zakasnite sa zimskom rez-dibom, potencirate suzenje (sočenje), stoga zimsku rezidbu obavite na vrije-me. Kod aktinidije se razlikuju dvije vr-ste pupova: mješoviti pupovi – koji daju vegetativne i generativne organe te drv-ni pupovi koji daju samo vegetativne organe. Mješoviti pupovi smješteni su postrani na jednogodišnjim izbojcima,

bliže su jedni drugima te oni donose rod. Aktinidija daje rod na izbojcima iz mješovitih pupova.

Ljetna rezidbaLjetna rezidba je različita kod muš-

kih i ženskih biljaka. Kod ženskih bilja-ka ljetna rezidba je tijekom vegetacije, tako prozračujemo krošnju. Odstranjuje se 70 – 80% od ukupne mase koja se

reže tijekom jedne godine. Ljetna rezid-ba provodi se odmah nakon završetka cvatnje i traje sve do početka zriobe plodova. Posebno je važna rezidba od-mah nakon zametanja plodova da bi se uklonili oni izbojci koji su suvišni, koji ne daju plodove te vodopije.

Muške biljke režemo samo nakon cvatnje, kada se orezuju sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi.

18


ALATI ZA REZIDBU

Alati na koje se možete osloniti u zimskoj rezidbiBlack + Decker alati imaju prikladne oštrice za različite zahtjeve orezivanja i mekanu, ergonomski izrađenu ručku za orezivanje s lakoćom. Zbog kvalitetne izrade Black + Decker alate prepoznaju profesionalni voćari.

Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, pri-mjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovoga zimskog mirovanja.

Zimska zaštita voćaka i vinove loze

I tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi su prisutni razni štetni organizmi. Premda ti

štetni organizmi u zimskom razdoblju u pravilu ne čine štete, međutim, ako ih se ne suzbije tijekom zime oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra osnovnom zaštitom jer u voćnjacima u kojima se pravovremeno provede kva-litetna zaštita tijekom zime, tijekom vegetacije ima bitno manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja.

Zaštita protiv štetnika i bolestiZaštita voćaka tijekom zime najče-

šće se provodi protiv gljivičnih bolesti na koštunjavim voćnim vrsta-ma primjenom fungicida na

osnovi bakra. Izvođenjem zimskog plavog tretira-nja na breskvi i nektarini

onemogućava se pojava kovr-čavosti lista, a u velikoj mjeri

i šupljikavost lista. Pravovremenim zimskim plavim tretiranjem i na nekim drugim voćnim vrstama u velikoj mjeri će doprinijeti smanjenju mogućega na-pada raznih gljivičnih oboljenja tijekom vegetacije. Primjerice, primjenom mo-drog ulja ili nekog drugog pripravaka na osnovi bakra u tijeku zime na jabuci, kruški i mušmuli u velikoj mjeri će se smanjiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih voćnih vrsta.

Na trešnji će zimsko tretiranje sred-stvima na osnovi bakra (modro ulje) doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijevremeno opadanje. Na viš-nji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi, modro ulje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza.

• Najčešći pripravak koji se koristi u zimskoj zaštiti voća-ka i vinove loze je preparat „Modro ulje“. Preparat se prodaje u pakiranju od 300 i 1 000 ml koje je dostatno za 10 odnosno 30 l vode.

• Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štita-stih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš te smokvin crvac), ali i gri-nje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete. Nakon rezidbe vinovu lozu obvezno „okupajte“ pripravkom „Modro ulje“.

Kupanje voćakaDa bi zimska tretiranja bila učinko-

vita, trebaju biti kvalitetna. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro poprskane sve rodne gran-čice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora koje vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Sto-ga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično na-ziva zimsko kupanje voćaka.

20


Preparat za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze od uzročnika biljnih bolesti i štetnika

Modro ulje

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Modro ulje je kombinirani pripravak koji se koristi kao insekticid, fungicid i akaricid, a u maslinicima se koristi od završetka berbe pa sve do početka kretanja vegetacije. Najbolje ga je koristiti odmah nakon završetka rezidbe, prije nego krene vegetacija. Njegova primjena smatra se skoro obveznom u zaštiti maslina tijekom mirovanja vegetacije.

Primjena modrog ulja u zaštiti masline

Maslina je voćna vrsta koju na-pada nekoliko štetnika, ali i uzročnika bolesti. Među štetni-

cima svakako je najznačajnija maslinina muha, maslinin moljac te maslinin me-dič. Maslinin medič je štitasta uš koja radi velike štete u maslinicima. Osim di-rektnih šteta koje nastaju kao posljedi-ca ishrane (sušenje pojedinih grana, ali i cijelih stabala), značajne su i indirektne štete koje se očituju u obliku medne rose i gljiva čađavica koje se naseljavaju na mednu rosu i time onečišćuju plodo-ve i ometaju normalne procese u biljci.

Od uzrokovanih bolesti, svakako je najznačajnija paunovo oko – bolest koja ima posljedicu otpadanja lišća s grana. Bolest je posebno bitna za starije nasa-de i za područja s više padalina.

Oba ova problema (maslinin medič i paunovo oko) ali i mnogi druge, koji su prisutni u nasadima maslina, rješavaju se prskanjem modrim uljem u fazi miro-vanja vegetacije.

Tretiranje maslina u fazi mirovanjaNajbolje vrijeme za zaštitu maslina

prskanjem modrim uljem je period na-

kon završetka rezidba, prije nego krene vegetacija. U tom periodu modro ulje se koristi u dozi 2 – 3% (2 – 3 litra / 100 l vode). Osim izravnog djelovanja na štitaste uši, jaja lisnih uši, jaja grinja te fungicidnog djelovanja na uzročnike bolesti na maslini, primjena modrog ulja nakon rezidbe ima i dezinfekcijsku ulogu, posebno na većim rezovima na-stalim prilikom zimske rezidbe.

Modro ulje za ekološku zaštituPo svom sastavu modro ulje je vrlo

niske toksičnosti te nije štetno za pče-le i druge korisne insekte, zbog čega se preporučuje u ekološkoj proizvodnji. Djeluje na različite štetnike koji se ti-jekom mirovanja vegetacije nalaze na maslinama, ali i na mnoge uzročnike bolesti koje ugrožavaju masline. Bakar u modrom ulju je proizveden iz bakrenih ruda te nije onečišćen drugim teškim metalima. Čestice bakra su svojom veli-činom manje od uobičajenih formulacija bakra na tržištu čime se postiže bolji pokrov, slabije ispiranje od padalina i, svakako, veća djelotvornost po tretira-noj površini.

Druga komponenta u modrom ulju – parafinsko ulje je visoke čistoće. Karak-terizira ga iznimna viskoznost i elastič-nost. Primjenom se lijepi na tretiranu površinu i stvara nepropusni film. Taj film onemogućava pristup kisika štetni-cima u različitim stadijima razvoja, čime im se onemogućuje disanje zbog čega ugibaju.

Modro ulje je pripravak kojega obve-zno treba koristiti u nasadima maslina tijekom mirovanja vegetacije, posebno

u maslenicima u ko-jima ima problema

sa štitastim ušima.

22


Palež cvijeta je bolest koju prouzrokuje gljiva Monilia laxa, a napada pretežno ko-štunjave voćke: trešnju, viš-nju, šljivu, breskvu, mareli-cu. Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, zbog ove bole-sti, može potpuno izostati urod. Zaštita je u vrijeme cvatnje voćaka.

Zaštita koštičavih voćaka od sušenja cvijeta i grančicaSušenje mladih grana

Sušenje mladica očituje se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tad veći ili manji broj cvjetova poči-nje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Mladica se osuši. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Međutim, ako je riječ o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na poje-

• Za voćare koji imaju nekoliko sta-bla koštunjavih voćaka predlaže-mo nabavku pripravka „Bellis“ u pakiranju od 25 g koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala. Prskajte u popodnevnim satima kada pčele nisu aktivne.

dinim mladicama. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvat-nji. Roda, naravno, nema. Najkritičnije je razdoblje cvatnje, kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Kad voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema više mo-gućnosti prodora gljive u mladicu.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. U slučaju po-navljanja kišovitog vremena više godi-na u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

Zaštita od monilijePrvi dio zaštite odnosi se isključi-

vo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i po-lusuhe grančice s koštunjavih voćaka, pa čak i deblje grane odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide do-sta duboko u drvo. Koštunjave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.

Dalje, obvezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. I, ono najvažni-je, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima Bellis ili Signum.

23


Vaš pas može biti siguran i prepoznatljiv zavrijeme šetnje u sumraku ili noću zahvaljujući LED-ogrlici koja reflektira svjetlost.

Svjetlost na ogrlici se postavlja jednim klikom pa sami birate između mirnog, brzog ili sporog treperenja. Dolazi s posebnim prstenom za povodac te se može kkoristiti tijekom dana bez upaljenog led-svjetla.

puni se preko USB-priključka veličine: S, M, L, XL

Prepoznatljiv iSIGURAN u mraku.

Friend LED-ogrlica za pse

Friend čistač šapa je vrlo nježan i učinkovit proizvod zbog sustava mekanih silikonskih čekinja unutar čašice.

Siguran. Neće oštetiti šape psa ni uznemiriti ga, a učinkovito će

skinuti blato i prljavštinu.

Lako se koristi. Jednu po jednu šapicu Jednu po jednu šapicu stavite u Friend čistač u koji ste prethodno usuli malo vode. Promućkajte i rezultat su

potpuno čiste šape za samo nekoliko minuta.

Ljubimci zahtijevaju česte šetnje nakon kojih, uglavnom , zaprljaju svoje šapice. Dopustite im da se igraju, ali prije nego uđu u vaš automobil ili dom, brzo im očistite šapice.

NOVOčistač šapa

tri veličine

Friend čistač šapa

Friend čistač šapa je vrlo nježan i učinkovit proizvod zbog sustava mekanih silikonskih čekinja unutar čašice.

Siguran. Neće oštetiti šape psa ni uznemiriti ga, a učinkovito će

skinuti blato i prljavštinu.

Lako se koristi. Jednu po jednu šapicu Jednu po jednu šapicu stavite u Friend čistač u koji ste prethodno usuli malo vode. Promućkajte i rezultat su

potpuno čiste šape za samo nekoliko minuta.

Ljubimci zahtijevaju česte šetnje nakon kojih, uglavnom , zaprljaju svoje šapice. Dopustite im da se igraju, ali prije nego uđu u vaš automobil ili dom, brzo im očistite šapice.

NOVOčistač šapa

tri veličine

Friend čistač šapa

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 9 • v e l j a č a 2 0 2 0 . • g o d i n a X X I

KRUMPIRtematski prilog broja

Agrico, najveći proizvođač sjemenskoga krumpira u svijetu, svojim potrošačima nudi veliki izbor sorti krumpira. Sorte krumpira namijenjene za pire-krumpir, salate ili krumpir za pečenje – koji god način spremanja krumpira odaberete, mi imamo odgovarajuću sortu.

Svake godine šaljemo 425 000 tona sjemena krumpira proizvođačima u više od 80 zemalja. Svakom koraku procesa proizvodnje, od razvoja novih sorti do proizvodnih polja punih krumpira, pristupamo s velikom pažnjom.

Agrico zajedno sa Sjemenarnom, brine da poljoprivrednici u Bosni i Hercegovina mogu birati između velikog broja različitih sorti prikladnih za lokalne uvjete uzgoja i da u procesu proizvodnje dobiju odlične gomolje koji će se kvalitetno skladištiti.

Arizona i Rudolph, primjerice, vrlo su kvalitetne sorte koje je razvio Agrico istraživački tim na svojim proizvodnim poliginima. Agrico centar za kvalitetu neprestano nadgleda kvalitetu krumpira koji prodajemo.

Biranje nekih od sorti iz asortimana Agrico korporacije omogućava izvrstan početak u proizvodnji, postizanje dobrog uroda i vrhunske kvalitete gomolja krumpira.

Za dodatne savjete o tome kako postići maksimalne rezultate u uzgoju krumpira kontaktirajte agronome u Sjemenarni. Kao zadruga poljoprivrednika, od 1973. godine vjerujemo da ako vi rastete, rastemo i mi.

Važnost krumpira u ishrani

Malo je ljudi koji na svom jelovniku najmanje jednom tjedno nemaju gomolj krum-pira kao osnovu obroka ili pak kao dodatak. O uzgoju krumpira i načinima pripreme jela od krumpira većina čita-telja i konzumenata krum-pira dosta zna. Međutim, o hranidbenim svojstvima go-molja krumpira i kemijskom sastavu dobar dio korisnika nije dovoljno upoznat.

Kulinarska svojstva krumpira Najprije uočavamo boju pokožice go-

molja krumpira (crvena ili bijeložuta), zatim oblik gomolja (okrugao, eliptičan, izdužen). Sve navedeno su sortne osob-nosti i služe u prvom redu za prepozna-vanje pojedinih sorti. S kulinarskog gle-dišta krumpir se razvrstava u odnosu na njegova svojstva pri kuhanju. Ako gomolj kuhanjem zadržava čvrstu konzistenci-ju, kažemo da su voštani, a ako su pri tom i vlažni, kažemo da su sapunasti, a ako se dobro raskuhavaju, onda su brašnasti, prhki, suhi. Po pravilu sorte s puno suhe tvari (visok sadržaj škroba), pokazuju sklonost ka dobrom raskuha-vanju – brašnjavosti, dok sorte s manjim sadržajem suhe tvari imaju sklonost ka voštanoj i vodenastoj konzistenciji mesa gomolja.

Svrstavanje krumpira prema namjeni

Prema namjeni, odnosno kulinarskom tipu sorte krumpira, svrstavaju se u sku-pine tipa A, tipa B i tipa C.

Tip A sorte nakon kuhanja ostaju tvrde, voštane konzistencije, ne rasku-havaju se, sitnozrne su strukture mesa, dobro se režu. Prikladne su za kuhanje na «lešo», pripremu krumpir salata.

Tip B sorte, koje su i najbrojnije, ma-nje su sitnozrne, djelomice brašnjave konzistencije, ne raskuhavaju se. Ove

sorte su univerzalne namjene, pa su prikladne za različite vrste jela i priloga, kuhanje, pečenje, pomfrit, čips i dr.

Tip C su sorte koje se dobro rasku-havaju, brašnjave su konzistencije, izra-ženo zrnaste teksture mesa gomolja. Prikladne su za pripremu pirea, razna krumpirova tijesta, tzv. «pole» (pečeni krumpir), kuhanje u raznim čorbama. Na osnovu ovih skupina tvore se prelazni oblici AB i BC tipovi.

Tip D – namijenjene su za industrijsku preradu i stočnu hranu. Meso gomolja kod ovih sorti je krupnozrne strukture i nakon kuhanja gomolji se najčešće ras-padnu.

Za pomfrit su prikladne sorte sa sadr-žajem suhe tvari 20 – 24%, za čips su prikladne sorte sa sadržajem suhe tvari 22 – 24%.

Prehrambena vrijednost krumpiraGomolj krumpira u odnosu na svo-

ju težinu u sirovom stanju u prosjeku

sadrži: 75% vode, 18,2% škroba, 2% proteina, 1,5% šećera, 1% celuloze, 0,1% masti, 0,2% kiselina, 0,1% fenolnih spo-jeva, 1,1% mineralnih tvari, 0,6% pektin-skih tvari i 1,65% organskih spojeva.

U biti, krumpir i mlijeko sadržavaju sve tvari neophodne za jedan kompletan obrok za ljudsku ishranu. Za zadovolja-vanje prosječnih dnevnih čovjekovih po-treba za energijom trebalo bi pojesti 3,5 kg krumpira. U razvijenom svijetu opada potrošnja svježeg krumpira, a raste po-trošnja prerađevina od krumpira. Glavni-na vitamina C, jednog od bitnih sastoja-ka krumpira, nalazi se plitko ispod kore gomolja, pa je prilikom skidanja pokoži-ce za pripremu jela potrebno paziti da se ne zarezuje preduboko.

Sa zdravstvenog gledišta, krumpir je nezaobilazna namirnica, posebno u dijetalnoj ishrani. Preporučuje se konzu-miranje kod probavnih tegoba, proljeva, hemoroida, čira na dvanaestniku i žučnih kamenaca. U pučkoj medicini oblozi od sirovog krumpira koriste se za snižavanje povišene tjelesne temperature.

Kad je u pitanju priprema pojedinih jela od krumpira, vrlo je bitno poznava-ti sortiment krumpira jer su odstupanja od sorte do sorte po kulinarskim svoj-stvima velika, pa im i namjena može biti različita. Zato je za potrošače bitno deklariranje merkantilnog krumpira po sortimentu.

3


Agroekološki uvjeti za uzgoj krumpira

Krumpir zahtijeva plodna, strukturna i dobro prozračna tla. Za sadnju treba izbjegavati teška i za-močvarena tla. Optimalna temperatura tla za formiranje gomolja je 15 – 18 oC, a zraka 18 – 25 oC. Dobro podnosi monokulturu, ali sadnja na istoj parceli trebala bi biti nakon 3 – 4 godine.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka koja potječe iz peruanskih Anda. U Europu su ga donijeli špa-

njolski istraživači u 16. stoljeću. Iz Italije se dalje proširio po cijeloj Europi, a u Hr-vatsku su ga donijeli graničarski vojnici u 18. stoljeću.

Sastav gomolja krumpiraSirovi gomolji krumpira u prosjeku

sadrže: 75% vode, 18,2% škroba, 2% bjelančevina, 1,5% šećera, 1% celuloze, 0,1% masti, 0,2% kiselina. Odličan je izvor složenih ugljikohidrata (škroba), vitamina C i B, ne sadrži kolesterol, a sa-drži potrebne minerale kao kalij, magne-zij i željezo. Cijela je biljka, osim gomo-lja, otrovna jer sadrži alkaloid solanin.

Agroekološki uvjeti uzgojaMinimalna temperatura tla pri sadnji

mora biti 6 – 8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna tem-peratura za rast gomolja je 17 – 20 °C. Na višim temperaturama formiranjem gomolja i prinosi se smanjuju, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje.

Za uzgoj krumpira najpogodnija su lakša tla – propusna, rastresita, pje-skovito-humusna i pjeskovito-ilovasta s mrvičastom strukturom, bogata mine-ralnim i organskim tvarima te s povolj-

nim vodozračnim obilježjima. Krumpiru ne odgovaraju teška, zamočvarena tla s visokom razinom podzemnih voda. Krumpir podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH je 5,5 – 6,5.

Kod uzgoja krumpira – bitan plodored

Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta proizvodnje. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se iz fitohigi-jenskih razloga ne sadi više godina uza-stopno na istom mjestu. Na isto mjesto trebao bi doći tek nakon 3 – 4 godine.

Najbolji predusjevi za krumpir su lu-cerna, crvena djetelina, djetelinsko-trav-ne smjese, grašak, dok su žitarice nešto nepovoljnije. Višegodišnje leguminoze i djetelinsko-travne smjese kao predusje-vi povećavaju prinos krumpira i do 20% u usporedbi sa žitaricama. Krumpir ne bi trebalo saditi nakon biljnih vrsta iz porodice pomoćnica (rajčica, patlidžan, duhan i dr.).

Obrada tla mora se provesti na vrijeme

Obrada tla za sadnju krumpira po-činje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostatka pretkulture kojom sprječava-mo razvoj korova i gubitak vlage u tlu. Ako je to moguće, ore se do dubine od 20 cm i donji sloj se prorahljuje još 12 cm duboko. Ne smije se dopustiti da se na dnu brazde stvori nepropusni sloj. Vrlo često s osnovnom obradom u tlo se unosi i odgovarajuća količina organskog gnojiva (Biorex ili Frutorto). Obrada mora biti kvalitetna jer omogu-ćuje dobar prohod stroja u sadnji i brzo klijanje i razvoj korijena, što je uvjet za jednakomjerno nicanje gomolja.

4


Prostorije za naklijavanje krumpiraNaklijavanje gomolja krumpira je obvezna mjera koja prethodi sadnji, a naklijava se u pro-storijama s posebnim temperaturnim režimom. Tijekom naklijavanja gomolja krumpira može doći do „stradanja“ klice zbog povećane koncentracije etilena. Zreli plodovi voćnih vrsta oslo-bađaju etilen, a među voćem posebno prednjače jabuke i kruške.

Etilen je biljni hormon koji ima velik utjecaj na rast i razvitak biljaka. Biljke ga proizvode najčešće kod

dozrijevanja, a neke vrste ga nastavlja-ju oslobađati i nakon berbe. Uglavnom voće proizvodi etilen, tijekom čuvanja: jabuke, kruške, breskve, šljive, kivi, smokva i tropsko voće: banane, mango, papaja, avokado i guava. Od povrća, na-knadno dozrijeva rajčica i dinja.

Vrlo rano je pronađen i u plodovima u fazi sazrijevanja, a kasnije i u vegetativ-nim organima. Etilen je produkt biljnog metabolizma (samo više biljke i gljive) i djeluje kao hormon, uglavnom na mje-stu sinteze. Isto tako, zasad je to jedini fitohormon u plinovitom obliku.

Javlja se pri opadanju lišća i sazrije-vanju plodova. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utječe na sazrijevanje nezrelih plodova, ako su zajedno uskladišteni. Korištenje etilena dovodi u tkivima bilja-ka do brzog gubitka klorofila u nezrelom voću. Još jedan primjer razgradnje kloro-fila je promjena boje plodova limuna, a zbog razgradnje klorofila primjenom eti-lena, do izražaja dolaze drugi pigmenti.

PrevencijaTijekom skladištenja mnoge ratarske

kulture, voće i ukrasno bilje proizvode određenu količinu etilena. Posebno zrele jabuke i kruške proizvode relativno visoke količine etilena. Također, povrće proizvodi etilen, ali u manjim količinama. S obzirom

na to da je krumpir iznimno osjetljiv i na male količine etilena, sjeme krumpira se ne bi trebalo držati u istom skladištu s voćem, povrćem i cvijećem.

Skladišta u kojima se čuvaju ovi proi-zvodi moraju biti dobro prozračena prije nego što ih se može koristiti za skladište-nje i naklijavanje sjemenskog krumpira. Treba imati na umu da se etilen akumulira u poroznim zidovima i podovima (beton, kamen, drvo). Stoga, čak i nekoliko godina nakon što je voće i povrće koje proizvodi etilen bilo skladišteno u nekom prostoru, sjemenski krumpir može pretrpjeti štetu putem otpuštanja etilena. Jabuke su po-sebno poznate po ovome fenomenu.

Štete od etilena na sjemenskom krumpiru

Štete uzrokovane etilenom ne do-gađaju se često. Međutim, kod sje-menskog krumpira posljedice od šte-ta uzrokovanih etilenom mogu biti značajne. Štete uzrokovana etilenom mogu vidjeti samo kod proklijalih gomolja. Ako su gomolji krumpira prilikom naklijavanja izloženi etile-nu, razvijaju male okruglaste, krhke, klice s tamnim vrhom. Koncentracija od samo 1 ml po m3 skladišta je do-voljna za izazvati štete. Takve se kli-ce prilikom sadnje lako rune.

5


Pravilan postupak naklijavanja gomolja krumpira

Kako do kvalitetnog naklijavanja krumpira?

Posebnu pozornost treba posvetiti na-klijavanju sjemenskoga krumpira nepo-sredno prije sjetve. Naklijavanje je proces tijekom kojega gomolj krumpira iz faze fiziološkog mirovanja prolazi niz proce-sa u kontroliranim uvjetima da bi dao zdrave i jake klice. Naklijali gomolji imaju čitav niz prednosti u odnosu na gomolje koji nisu naklijavani. Tako se, primjerice, dobivaju gomolji čija je klijavost 100%, krumpir niče ranije, a nakon nicanja, od-mah se ukorjenjuje i brže raste ujednače-no, te nema praznih mjesta u redu.

Mjere zaštite se lakše provode, a brže se uočavaju i biljke sa simptomima bole-sti ili oštećenja od štetnika. Olakšano se i provode agrotehničke mjere. Biljkama je omogućeno bolje iskorištavanje vege-tacijskog prostora, a period vegetacije je kraći, odnosno, kraći je period od sjetve do nicanja. Prednost je i što je sazrijeva-nje ujednačeno, olakšava se sortiranje, a prinos se povećava do 10%.

Prostor za naklijavanjeZa naklijavanje krumpira potrebno je

osigurati odgovarajući prostor, ambala-žu, temperaturu, vlagu i svjetlost. Pro-stor u kojem se naklijava treba biti suh i bez vlage, čist i dezinficiran. Prostor za naklijavanje se treba moći provjetravati. Treba izbjegavati prostorije u kojima se skladištilo povrće zbog etilena koji može jako štetiti procesu naklijavanja. Gomolji

se tijekom procesa naklijavanja najčešće stavljaju u drvene gajbice. Za naklijavanje se uzimaju gomolji prosječne mase od 50 do 60 g. Za proizvodnju mladog krumpira se često uzimaju sitniji gomolji jer daju manji broj stabljika što rezultira ranijim vađenjem mladog krumpira.

Kada početi proces naklijavanja?Dobro naklijavanje je potrebno zapo-

četi od 8 do 10 tjedana prije sjetve uz postupno povećanje temperature u prvoj fazi. Duljina perioda naklijavanja se, u ovisnosti o potrebama, može regulirati povećavanjem ili snižavanjem tempe-rature. U prva dva do tri tjedna naklija-vanja, temperatura treba biti oko 15 ºC, vlaga se treba kretati od 85 do 90% i treba biti potpuni mrak. Prvo će se poja-viti vršna klica. Nakon pojave klica dužine

Proces naklijavanja započinje odlaganjem sjemena krumpira u plitke drvene ili plastične gajbe. One se slažu jedna na drugu da bi se gomoljima osigurao dobar protok zraka i svjetlosti (u periodu kalje-nja). Za naklijavanje gomolja krumpira potrebno je osigurati odgovarajući prostor, ambalažu, tem-peraturu, vlagu i svjetlost. Prostor u kojem se naklijava treba biti suh i bez vlage, čist i dezinficiran.

od 1 do 1,5 cm, snižava se temperatura i osvjetljava prostor. Temperatura se snižava na 8 do 10 ºC i gomolji se izlažu difuznoj svjetlosti ili su osvijetljeni fluo-rescentnim lampama 12 sati dnevno. Ova faza traje nekoliko tjedana i daje čvrste, kompaktne, klice sa ili bez korijenja.

Ako smo dobro sproveli postupak na-klijavanja, dobit ćemo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testira-mo tako što uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Naklijavanje krumpira smo uspješno proveli, ako se klice ne otrgnu. Proces naklijavanja gomolja se može us-poriti snižavanjem temperature na 5 ºC.

Da bi se uspješno zasadilo, mora se osigurati da ne dođe do gubitka klice pri-likom manipulacije sadnim materijalom u sadnji ili propadanja klice u tlu. Ovako naklijali gomolji trebaju „kaljenje“.

6


Pravilno, gomolj se reže desetak dana prije sadnje, a nakon toga „pilje“ obvezno treba ostaviti u prostoriji s optimalnim uvjetima da zarastu – kalusiraju.

Rezidba gomoljakrumpira

U Hercegovini je tradicionalna, prije sadnje krumpira, rezidba gomo-lja. Rezidba se primjenjuje kod

sorti krupnije kalibraže koje se sade na ovom području, primjerice, Arnove, Artemis, Faluke, Riviere itd. Rezidba je tradicionalan postupak u Hercegovini, Dalmaciji i otocima, a rezati se smije samo zdravo i fiziološki mlado sjeme. Reže se posebnim noževima koji se nakon svakoga reza trebaju utopiti u formalin da biste na taj način spriječili širenje određenih bolesti i virusa koji se prenose rezanjem. Veličina gomolja ne bi trebala biti manja od 40 g zbog ranih proljetnih mrazova koji znaju, što kažu proizvođači, „odnijeti“ mlade krumpire i onda novi izdanak u gredici nema do-statno primarnoga hranidbenog medija i ne može se ponovno regenerirati.

Rezidba – desetak dana prije sadnjeRezanjem nastaje velika povreda go-

molja i rez je idealno mjesto za napad bakterija i gljiva koje, u lošim uvjetima sadnje, mogu prouzročiti propadanje gomolja. Zato se sjeme krumpira reže do 15 dana prije sadnje da bi se u tom razdoblju mogao stvoriti kalus koji štiti gomolj od ulaska bolesti. Izrezani gomolji krumpira ne smiju dugo staja-ti zato što dijelovi gomolja, odnosno „pilja“ gube vodu i dolazi do dehidra-cije pilje zbog nedostatka vode i takva brzo propada. Stoga, rezani krumpir treba što prije smjestiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnoga sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Kada se stvori zaštitni sloj ili kalus, i sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa, krumpir

trebamo što prije, nakon rezidbe, smje-stiti u prostoriju u kojoj se temperatura kreće od 14 do 16 °C i relativna vlaga zraka od 80 do 90%. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ako takve gomolje posadimo u hladno i vlažno tlo, brzo propadaju što će se manifestirati praznim mjestima

na parceli. Druga važna stavka su glji-vice koje znaju napasti izrezanu „pilju“, ako ekološki uvjeti ne dopuštaju sadnju koja može potrajati i dulje razdoblje, pa je potrebno saditi deklarirano sjeme.

Spomenimo i da posljednjih 20-ak godina u Americi prakticiraju strojnu rezidbu, s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40 – 50 g.

7


Sadnja krumpira

Izbor zdravog sadnog materijala je od najvećeg značaja za rentabilnu proizvodnju krumpira. Kvalitetno sjeme krumpira je relativno skupo, ali takvo sjeme donosi zaradu za razliku od sjemena koje je sumnjive kvalitete i koje na tržište dolazi iz sumnjivih izvora.

Danas se u Bosni i Hercegovini, za sadnju krumpira, uglavnom kori-sti sjeme iz uvoza (Nizozemska,

Njemačka, Danska, Luxemburg), ali neki naši proizvođači sami nabavljaju sjeme iz neprovjerenih izvora i uglav-nom ostaju razočarani proizvodnjom krumpira.

Saditi samo originalno sjemeZa rentabilnu proizvodnju krumpira

treba koristiti sjeme koje je pakirano u originalnu ambalažu na kojoj se nalazi plava etiketa (original). Za proizvodnju ranog krumpira koristiti sorte sa što kraćim vegetacijskim periodom, koje rano zameću i brzo nalijevaju gomolje. Stabilne i visoke urode daju sorte koje formiraju 8 – 12 gomolja po biljci. Vrlo visoke urode daju sorte koje zameću 10 – 15 gomolja po biljci, ali takvim sortama potrebno je osigurati dovoljno hranjiva, a u sušnom periodu navodnja-vanje. Negativan učinak suše kod veći-ne sorti, posebno ranih i srednje ranih, moguće je izbjeći naklijavanjem go-

molja (puna duljina vegetacije do 100 dana). Negativne posljedice suše mogu se izbjeći i izborom sorti koje formiraju dobar korijenov sustav i koje zameću manji broj gomolja.

Rezidba gomolja izaziva pozitivan stres

Za sadnju se trebaju izdvojiti zdravi, neoštećeni, gomolji. Veličina gomolja određuje način sadnje, tj. razmak sad-nje između redova i unutar reda kao i dubinu sadnje. Na gomolju razlikujemo pupčani dio i krunu. Pupčanim dijelom je gomolj bio vezan za stolon, a su-protno je kruna na kojoj se nalaze okca koja mogu izrasti u stabljiku. Ovo je vrlo bitno znati kod ručne sadnje, posebno cijelih gomolja, kako bi ih pravilno po-stavili u brazdu. Preporuka struke je da se sade cijeli gomolji manjih frakcija (kalibraža), ali je u pojedinim područ-jima tradicionalna rezidba gomolja prije sadnje. Sadnja rezanog gomolja je vrlo rizična, pa, ako se već sadi, potrebno je poštovati određene preventivne mjere.

Rezan krumpir trpi tzv. „pozitivan stres“, odnosno počinje ranije klijati, ranije zameće gomolje i ima kraći vege-tacijski period. Ovo je posebno bitno za rane sorte i proizvodnju mladog krum-pira. Ako se gomolji režu, onda rezidba treba biti po uzdužnom promjeru kako bi svaki dio imao jednu ili dvije klice. Rezati, svakako, 10 – 15 dana prije sad-nje da bi normalno kalusiralo i zarasle rane. Na njivu nikako ne treba ići s no-žem jer sadnja svježe rezanih gomolja predstavlja odličnu podlogu za napad mnogih patogenih mikroorganizama.

Što se tiče razmaka sadnje unutar reda, ovisi o frakciji koja se sadi. Ako su prerezani komadi (frakcije) manji, onda se oni sade na razmak unutar reda od oko 25 cm, srednji na razmak 30 – 35 cm, a najkrupniji gomolji frakcije 55 – 60 cm na razmak 45 – 50 cm. Razmak između reda ovisi o raspoloživoj meha-nizaciji i sorti, a iznosi 70 – 80 cm.

Vrijeme i dubina sadnjeVrijeme sadnje ima veliki značaj za

prinos i kvalitetu krumpira. Krumpir treba saditi kada se tlo na dubini od 10 cm zagrije na 6 – 8 °C. Prerana sadnja nosi rizik od ranih proljetnih mrazova. Kašnjenje 10 dana od optimalnog vre-mena sadnje utječe na smanjenje uro-da 5 – 15%, a 20 dana za 10 – 25%, što ovisi o vremenskim prilikama. Dubina sadnje ovisi o tipu tla, vremenu sad-nje, veličini frakcije i načinu zagrtanja. Povoljna dubina je 6 – 10 cm na lakim tlima. Tlo iznad i ispod gomolja treba biti u rastresitom stanju. Tijekom ve-getacije, potrebne su sve agrotehničke mjere koje doprinose boljem rastu i razvoju gomolja krumpira.

8


ARIZONAOsnovne karakteristike:Rana sorte s izrazito lijepim, glatkim i ovalnim gomoljima. Sorta za različite tipove tala. Iznimno rodna sorta, krupnih i atraktivnih gomolja.

Gomolji žute boje pokožice i svijetložute boje mesa.Sorta pogodna za kuhanje i pečenje.

Sorta za rekordne urode

Agrotehničke mjere njege nasada krumpira

Mjere njege nasada dijele se na mjere njege tla (okapanje i nagrtanje) i njegu nasada koja se temelji na tretiranju odnosno suzbijanju korova. Također se mora navesti i navodnjavanje kao agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Okopavanje i ogrtanjeCilj kultivacije odnosno okapanja

je osigurati biljci krumpira što bolji vodozračni odnos, prorahljenost tla i uništavanje korovskih biljaka koje su se pojavile tijekom sadnje. Broj kultivacija prilagođava se agroekološkim uvjetima i potrebama nasada.

Nagrtanje (ogrtanje) već pri sadnji radi sadilica s diskovima, ali se također naknadno nagrće kroz 1 do 3 prohoda specijalnim strojevima nagrtačima – re-dospremačima. Neophodno je na vrije-me njegovati nasad. Nakon 7 – 8 dana od sadnje, nužno je završiti redospre-mačem nagrtanje redova da bi oni do-bili svoj konačni oblik. Optimalna visina i veličina humaka osigurava nesmetan rast i razvoj gomolja, a mrvičasta struk-tura u humku osigurat će normalnu prozračnost za nesmetanu izmjenu pli-nova unutar tla. Vrhovi redova ne smiju biti šiljasti, a niti ulegnuti zbog određe-nih negativnosti koje se javljaju tijekom proizvodnje. Mali proizvođači nagrću ručno (motikom). Ogrće se, najčešće, nekoliko dana prije nicanja krumpira ili, kod malih proizvođača, kad su bilj-ke veličine 15 – 20 cm. Kasnije ogrtanje nije poželjno jer se oštećuju stolone.

Navodnjavanje krumpiraNavodnjavanje krumpira je jedna od

agrotehničkih mjera bez koje u našim uvjetima nije moguća kvalitetna i ren-tabilna proizvodnja. Najveće potrebe vode krumpir ima u periodu od pojave cvjetnih pupoljaka do završetka cvatnje, što se poklapa sa zametanjem gomolja, intenzivnim rastom biljaka i nagomila-vanjem škroba. Nedostatak vlage lako se uočava – lišće se uvija, biljke poka-zuju znakove klonulosti, na tlu se po-kazuju pukotine. Ako se već raspolaže sustavom za navodnjavanje, ne treba dopustiti da se tlo previše isuši pa da se tek onda počne s navodnjavanjem. Kod proizvodnje krumpira potrebno je poznavati kritične faze u periodu rasta i razvoja i najveće potrebe za vodom.

Od nicanja krumpira do formiranja stolona potrebno je tri tjedna i u tom periodu formiranja stolona potrebna je voda jer će, u protivnom, biti manji broj stolona, a samim tim i manji broj gomolja po biljci. Zametanje gomolja je 4 – 5 tjedana nakon nicanja. U ovom periodu potrebna je voda da bi sve sto-lone dale gomolje, jer u protivnom pri sušnim uvjetima svaka stolona neće zametnuti gomolj. Intenzivno nalijeva-

nje gomolja traje 5 – 10 tjedana, kod ranih i srednje ranih sorti, odnosno, do kraja cvatnje jer završetkom cvatnje krumpir formira 75% prinosa.

Navodnjavanje krumpira treba početi kada vlažnost tla padne ispod 60%, a to je vrijeme kada zemlja koja se uzme u šaku iz zone razvoja gomolja ne može zadržati oblik pri stiskanju šake ili olako ispada iz šake kroz prste. U tom slučaju treba navodnjavanje s oko 25 – 30 lita-ra vode po metru kvadratnom zavisno od tipa tla. Zavisno od vremenskih pri-lika, dovoljno je 2 – 4 navodnjavanja, ako se to uradi u navedenim kritičnim fazama razvoja krumpira.

Navodnjavanje ne počinjati u najto-plijem dijelu dana.

Način navodnjavanja (metode) ovisi o opremi s kojom raspolažu pojedini proizvođači. Vještačka kiša je kod nas najzastupljeniji način navodnjavanja krumpira, iako se u pojedinim područji-ma navodnjava plavljenjem (puštanjem vode u međuredne prostore). Navodnja-vati je najbolje u ranim jutarnjim ili ka-snim popodnevnim (večernjim) satima. Šokiranje biljke je vrlo izraženo kada su navodnjavanja u vrijeme najvećih dnev-nih temperatura i kad je voda prehladna.

10


Vibration Reduction

Sinonim za pouzdanost i izdržljivost u obavljanju vrtnih zadataka – profesionalni vrtni alati Stanley.

Prepoznatljivi po čvrstoj drvenoj drški koja apsorbira vibracije i udarce i po toplinski obrađenoj glavi vrtnih alata.

Stanley grablje, vile, motiku, lopatu ili ašov od sada možete pronaći na odjeluvrtnog programa u agrocentrima Sjemenarne.


agrocentrima.

Univerzalno organo-mineralno gnojivo za sve poljoprivredne kultureFulet

Fulet je organo-mineralno gnojivo, posebno formulirano za osnovnu gnojidbu koje se koristi, prije sjetve ili sadnje, prilikom presađivanja presadnica povrtnih kultura, za osnovnu gnojidbu krumpira i povrća te za gnojidbu u periodu jesen-zima u voćnjacima i vinogradima. Zahvaljujući visokom sadržaju organske tvari i hranjiva predstavlja vrhunsku kvalitetu. Fulet je gnojivo najvećeg gnojidbenog kapaciteta, 2 – 3 puta većeg od mineralnih gnojiva.

Gnojidba krumpiraVisoki i stalni prinosi krumpira mogu se postići samo ako krumpir u svim razvojnim fazama ima na raspolaganju dovoljnu količinu raspoloživih glavnih hranjiva (dušik, fosfor, kalij, ma-gnezij). Krumpir iznimno dobro reagira na organsku i na mineralnu gnojidbu.

Obično nemamo dovoljne količine stajnjaka, stoga se u praksi kom-binira s mineralnom gnojidbom

ili se koriste samo mineralna gnojiva. Danas se sve više u gnojidbi različitih kultura pa samim time i krumpira ko-riste organska peletirana gnojiva koja imaju čitav niz prednosti u odnosu na stajnjak. Od organskih gnojiva najviše se koristi Fulet kojeg mnogi proizvođači smatraju najboljim organskim gnoji-vom za krumpir. Osim Fuleta u praksi se najčešće koristi Biorex i Frutorto, posebno kod manjih proizvođača. Ova organska gnojiva unose se u tlo prije sadnje krumpira zajedno se mineralnim gnojivima (NPK 10 : 10 : 20). Količina organskih i mineralnih gnojiva određuje se na osnovi pedoloških analiza tla.

Krumpir ima izraženije potrebe za kalijem i dušikom, a nešto manje po-trebe za fosforom. Također ima iznimne zahtjeve za prozračnim strukturiranim tlom, tj. za dobrim vodozračnim re-žimom u zoni gomolja. Takvo tlo se u rano proljeće brže zagrijava i povoljniji su uvjeti za rast i razvoj klice. Krumpir traži tlo slabo kisele reakcije pH 5,5 – 6,5 i dobro reagira na dodavanje kalci-ja. Teško je poštujući plodored pronaći tlo koje zadovoljava sve ove navedene

uvjete. U tome mogu pomoći različiti poboljšivači tla.

Važnost dušika, fosfora i kalija u gnojidbi krumpira

Kod uzgoja krumpira iznimno je važna pravilna gnojidba dušikom. Pre-visoke doze dušika potiču rast cime i odgađaju tvorbu gomolja, a nedostatak dušika smanjuje prinos. U pravilu se od ukupne potrebne količine dušika 60% daje pred sadnju, a ostatak tjedan do najviše 10 dana pred početak tvorbe gomolja. Problem je što klasična dušič-na gnojiva djeluju odjednom i podložna su brzom ispiranju naročito na lakšim pješčanim tlima i/ili uz obilne oborine i navodnjavanje. Drugi je problem na tlima bogatim organskom tvari na kojima je, tije-kom hladnog razdoblja, oslobađanje dušika iz uobičajenih dušičnih gnojiva usporeno i ne-dovoljno.

Gnojidbu fosforom treba prilagoditi gno-jidbi dušikom i kalijem. Fosfor pridonosi ukorje-njivanju krumpira i poti-če zametanje većeg broja

gomolja. Kod kiselih tala, fosfor dodan klasičnim gnojivima se vrlo brzo blokira i postaje nedostupan biljci.

Kalij je također vrlo bitan u gnojidbi krumpira. Utječe na prinos i kvalitetu krumpira, uključujući i sadržaj suhe tvari te kvalitetu čuvanja.

Jedan od preduvjeta za visok prinos je proljetni brz razvoj lisne mase. Kod temperature tla 18 – 20 °C krumpir ni-kne 10 – 12 dana nakon sadnje. Kod ni-žih temperatura, nicanje i početni rast lisne mase su usporeni. Ako to razdo-blje usporenoga rasta potraje, javljaju se problemi s oboljenjima. Potrebno je što više skratiti to osjetljivo razdoblje rasta krumpira i ubrzati mu početni po-rast.

12



agrocentrima.

Univerzalno organo-mineralno gnojivo za sve poljoprivredne kultureFulet

Fulet je organo-mineralno gnojivo, posebno formulirano za osnovnu gnojidbu koje se koristi, prije sjetve ili sadnje, prilikom presađivanja presadnica povrtnih kultura, za osnovnu gnojidbu krumpira i povrća te za gnojidbu u periodu jesen-zima u voćnjacima i vinogradima. Zahvaljujući visokom sadržaju organske tvari i hranjiva predstavlja vrhunsku kvalitetu. Fulet je gnojivo najvećeg gnojidbenog kapaciteta, 2 – 3 puta većeg od mineralnih gnojiva.

Proizvodnja mladog krumpira

Mladi krumpir predstavlja vrlo značajnu, delikatesnu na-mirnicu odlične kvalitete, koja je sve zastupljenija u ljudskoj prehrani. Gomolje mladog krumpira predstavljaju mladi, još potpuno neformirani i nezreli, gomolji koji su iznimno cije-njeni u prehrani.

Za najraniju berbu mladi krumpir sti-že u prvoj dekadi svibnja, kada na tržištu nije velik izbor povrtlarskih

kultura i postiže visoku cijenu. Proizvod-nju mladog krumpira prati visoka profi-tabilnost kao i veliki agrotehnički značaj jer se rano uklanja s njive, nakon čega se mogu uzgajati i druge povrtlarske vrste (rajčica, kupusnjače, kornišoni, kukuruz šećerac, itd.). Time se doprinosi boljem iskorištavanju tla.

Uspješna proizvodnja mladoga krum-pira uvjetovana je primjenom standar-dnih agrotehničkih mjera (navodnjava-nje, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima), a poseban značaj imaju i malčiranje folijom i neposredno pokriva-nje biljaka agrotekstilom. U proizvodnji ranog krumpira važnu ulogu ima izbor tla. Naime, rani krumpir zahtijeva topla,

laka do srednje teška, duboka, plodna tla povoljnih fizičkih i kemijskih osobi-na. Rana proizvodnja se ne preporučuje na vlažnim, slabo ocjeditim, hladnim, teškim, glinastim tlima. Korištenjem perforirane folije i agrotekstila izbjegava se postavljanje noseće konstrukcije, a pokrivalo omogućuje normalno održa-vanje vlažnosti tla (kiša ili zalijevanje). Prestankom opasnosti od kasnih proljet-nih mrazova, pokrivalo se skida, a to je u našim uvjetima najčešće od sredine pa sve do kraja travnja. Kod uzgoja krumpira u tunelima ili plasteniku moguća je (oko 30 dana) ranija proizvodnja mladoga krumpira jer se može ranije obraditi tlo, ali zasaditi. Kod uzgoja u plastenicima krumpir se sadi u siječnju, a kod uzgoja u tunelima krajem siječnja ili početkom veljače.

Za proizvodnju mladoga krumpira uglavnom se koriste vrlo rane i rane sorte kratke vegetacije. Obvezno je naklija-vanje gomolja da se ostvari što manji broj klica jer se tako dobije samo jedna glavna stabljika koja ima svega nekoliko gomolja. Time usjev krumpira prije dođe u tehnološku zrelost za iskapanje mladih krumpira. Mladi krumpir iskapamo u teh-nološkoj zrelosti dok je cima još zelena odnosno čim gomolji dosegnu tržišnu veličinu. Pokožica mu je tanka i nježna pa se zato lako skida, a veličina gomo-lja kreće se od oko 30 do 80 mm. Datum vađenja mladog krumpira proizvođač određuje prema vlastitoj potrebi ili, ako je za prodaju, prema očekivanoj cijeni i potražnji na tržištu.

Pri ranijoj berbi dobije se manji prinos mladih gomolja, ali u pravilu se ostva-ruje veća tržišna cijena. Nasuprot tomu, kasnije iskapanje mladog krumpira rodi nešto višim prinosom gomolja veće kru-pnoće, ali, najčešće, uz niže prodajne cijene. Pod proizvodnjom mladoga krum-pira najčešće podrazumijevamo vrlo rani proljetni uzgoj iz kojeg na tržište gomolji dolaze tijekom svibnja i lipnja pa sve do kraja srpnja. Međutim, tehnološki postu-pak proizvodnje mladog krumpira moguć je i nakon tog razdoblja pa je tako, pri-mjerice, moguća i ljetna sadnja.

Izbor sorti za proizvodnju mladog krumpira

Za proizvodnju mladoga krumpira uglavnom se koriste vrlo rane i rane sorte kratke vegetacije. Obvezno se naklijavaju gomolji da se ostvari što manji broj klica jer se tako dobije samo jedna glavna sta-bljika koja ima svega nekoliko gomolja. Od sorti koje se najčešće koriste za pro-izvodnju mladog krumpira, najveći značaj ima Riviera od žutih te Evolution od cr-venih sorti. Osim njih, koriste se još sorte: Arnova, Artemis, Constance, Faluka i dr.

14


RIVIERANajranija sorta krumpira

RIVIERA je vrlo rana sorta krumpira, žute pokožice gomolja. Glavna odlika sorte je vrlo rano formiranje gomolja, 40 dana nakon nicanja već je spremna za vađenje. U uvjetima visoke agrotehnike, sorta daje vrlo velike urode. Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom. Gomolji su ovalnog oblika, svijetložute boje mesa.

ARTEMISSorta vrlo ujednačenih gomoljaARTEMIS je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženog ovalnog oblika. Gomolji svijetložute boje pokožice, a žute boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu s dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Pogodna za uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Srednje osjetljiva na pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je odlična i za pomfrit i čips.

ARNOVAIzrazito rodna rana sorta

ARNOVA je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobina, stručnjaci predviđaju da su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tržni proizvođači krumpira traže od ranih sorti sjemenskog krumpira rano dospijeće, dobru otpornost na proljetne mrazove i dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30 – 50% rodnija od nje. Stoga vjerujemo da će za 2 – 3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza degeneracija – izrođivanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njezina sjemena.

EVOLUTIONNajrodnija crvena rana

sorta krumpiraEVOLUTION je rana, crvena sorta za proizvodnju mladog krumpira. Slična sorti Cleopatra, ali još rodnija i izrazito lijepog gomolja. Traži osunčana, laganija tla, koja se mogu navodnjavati. Koristi se za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. Gomolji svijetlocrvene do roze boje pokožice, a svijetložute boje mesa. Srota pogodna za pečenje, pomfrit i sl.

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno razdoblje kad korovi najviše utječu na urod krum-pira, najčešće se proteže od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove.

U krumpiru se korov najčešće suzbija primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera. Mehaničke

mjere, primjerice brananje, okopava-nje, nagrtanje i pročupavanje izbjeglih biljaka, nekad se redovno provodilo. Neke od spomenutih mjera, provode se i danas. Mehaničko suzbijanje danas je provedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne sna-ge. Usprkos tomu, najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Mehaničke su mjere danas samo dopuna kemij-skim mjerama suzbijanja korova.

Kao u svim gospodarski značajnijim kulturama, tako je i u krumpiru registri-ran velik broj herbicidnih pripravaka ko-jima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi.

Herbicide u krumpiru moguće je pri-mijeniti prije sadnje, nakon sadnje, a prije nicanja te nakon nicanja krumpira.

Prije sadnje krumpira dopuštenje za primjenu imaju brojni pripravci na

osnovi samo dviju djelatnih tvari (gli-fosata i sulfosata). Obje djelatne tvari su iz skupine totalnih herbicida koje korovna biljka isključivo usvaja preko lista su i translokacijski herbicidi, pa se koriste se i za suzbijanje višegodišnjih korova, odnosno za suzbijanje njihovih podzemnih organa. Primjenjuju se prije obrade tla, najčešće u godini prije sad-

Suzbijanje korovau krumpiru

nje krumpira, obično na strništima ili drugim površinama koje se pripremaju za sadnju krumpira.

Suzbijanje korova nakon sadnje krumpira

Za suzbijanje korova nakon sadnje, a prije nicanja krumpira, na tržištu je dostupan velik broj herbicidnih pripra-vaka kojima uspješno možemo suz-bijati i širokolisne i uskolisne korove.

Proizvođači krumpira najčešće se odlučuju za primjenu herbicida u ovom roku. Danas se najče-šće, za tu namjenu, koristi pri-pravak Stomp Aqua u dozi od 250 – 300 ml/dulum.

Nakon nicanja krumpira koriste se selektivni

herbicidi. Najčešće se koriste sljedeći pripravci: Basa-gran 480 u dozi od 200 ml/du-lum, Basagran super u dozi od 150 – 200 ml/dulum.

16


Stomp Aqua je selektivni kontaktni i zemljišni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u malini, mrkvi, luku, češnjaku, rajčici, paprici, kupusu, brokuli, cvjetači, grašku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiču, endiviji, šparogama, artičokama, krumpiru, suncokretu, soji i duhanu.

Najbolja zaštita!

Plamenjača krumpira je najznačajnija bolest krumpira koja se prvi put pojavljuje polovicom 19. st. u Irskoj uzrokujući masovnu glad i migraciju stanovništva. Plamenjača krumpira je ekonomski najvažnija i iznimno destruktivna bolest koja napada i uništava list, stabljiku i gomolje krumpira.

Plamenjača krumpira

Klimatski uvjeti s dosta oborina i temperature iznad 15°C, pogoduju razvoju i širenju bolesti. Tijekom

svibnja zbog obilja vlage pri tlu, kada krumpir zatvara redove, najprije se zara-ze donji listovi. U početku se obično poja-ve sivo-zelene pjege na rubovima listova, a u kasnijoj fazi lišće odumire i suši se. Zaraza stabljike obično se pojavi u blizini lisnih pazušaca, jer se tu najdulje zadrža-va vlaga. Za vrijeme jakih rosa ili oborina do kraja svibnja s temperaturama preko 20 °C, gotovo je uvijek dovoljno topline i vlage da bolest može uništiti čitav na-sad. Iz godine u godinu, bolest se preno-si zaraženim gomoljima, jače ili slabije, ovisno o vremenskim uvjetima. Najveći intenzitet bolesti može se očekivati kada se redovi krumpira spoje jer visoka cima i zatvoreni redovi osiguravaju više vlage i temperaturu, odnosno povoljne uvjete za razvoj bolesti. Optimalni uvjeti za ra-zvoj bolesti su 13 – 23 °C i barem 3 sata neprekidnog vlaženja biljke.

Simptomi bolestiSimptomi plamenjače krumpira mogu

se uočiti vrlo rano, čak prije nego se for-mira gomolj. Vidljivi su na listovima i stabljici. Listovi dobiju žute pjege koje s vremenom poprime smeđu boju, a unutrašnjost te pjege se osuši. Simptomi plamenjače krumpira su, naravno, vidlji-vi i kasnije, nakon vađenja krumpira, na gomoljima. Oboljeli gomolj ima udublje-nja, presjek mu je smeđe boje te je pod-

ložan truljenju. Zaraženi gomolji često se nađu na meti drugih bakterijskih bolesti koje ih potpuno dokrajče. Izvori i preno-sitelji infekcije su gomolji koji su zaraže-ni te na kojima se razvija micelij gljive. Micelij podnosi i temperature do 0 ºC, a temperature najpogodnije za širenje za-raze su od 18 do 22 ºC, pod uvjetom da je relativna vlaga zraka preko 90%. Vlažno vrijeme i već zaraženi gomolji odlični su uvjeti za razvoj plamenjače krumpira. Smatra se da samo jedna zaražena biljka može prouzročiti zarazu do 80 ha krum-pira.

Suzbijanje plamenjače

Želite li spriječiti nastanak pla-menjače krumpira, za sadnju birajte isključivo zdrave nezaražene go-molje te pravovremeno primijenite kemijske pripravke. Ono što je kod suzbijanja biljnih bolesti najznačaj-nije je preventiva i pravovremenost, odnosno na vrijeme primijeniti do-bro izabrani preparat i odmah ste u prednosti pred pojavom bolesti. Koliko će trebati tretiranja protiv plamenjače, teško je procijeniti, ali svakako podrazumijeva praće-nje vremenskih prilika i preporuku stručnjaka o primjeni određenih pripravaka.

Preporučljivo je imati plan prska-nja i poznavati svojstva fungicida jer nerijetko se događa da nestručna primjena i izbor fungicida dovode u pitanje njihovu djelotvornost, tj. prekomjerna primjena određenih fungicida stvorila je „otpornosti“ patogena i time onemogućila nji-hovo kvalitetno korištenje. Zaštita krumpira se bazira na preventivnoj primjeni fungicidnih pripravaka, dakle, prije nego što su simptomi bolesti prisutni u usjevu. Jedino takav pristup garancija je zdravog i kvalitetnog prinosa. Za suzbijanje plamenjače trenutno najbolje rezul-tate pokazuje pripravak Acrobat.

18


C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

KRUMPIROVA ZLATICA – najvažniji štetnik krumpira

Krumpirova zlatica je podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Za vrijeme Prvog svjetskog rata prene-sena je u Francusku, a 1946. godine otkrivena je u Sloveniji. Sada je proširena na području cijele BiH i Hrvatske (osim na nekim otocima). Osim krumpirom, zlatica se hrani i drugim biljnim vrstama (patlidžan, rajčica).

Morfološke i biološke odlike vrsteImaga zlatice imaju žute i crne uz-

dužne pruge, a duga su oko 10 mm. Ličinke su ružičaste, s crnom glavom i točkama po tijelu.

Odrasle zlatice prezime u tlu. Za vrijeme zime mnoge zlatice uginu u tlu, naročito na težim i vlažnijim tere-nima. U proljeće, kada temperatura tla na dubini od 10 cm poraste na 14,5 °C, zlatice počinju izlaziti vani. U to vrije-me temperatura zraka se obično kreće oko 20 °C, a cima krumpira je, ovisno o sorti, različite visine. Nakon izlaska iz tla zlatica može bez hrane živjeti desetak dana. Tek nakon intenzivne ishrane listom krumpira, zlatice počinju s parenjem. Visoke temperature zraka pogoduju ishrani zlatica, a i ženke su plodnije. Ženke odlažu jaja na naličje lista, a broj jaja ovisi o temperaturi zra-ka, i najčešće se kreće 300 – 1 100 po jednoj ženki.

Nakon 5 – 15 dana pojavljuju se ličin-ke, koje prolaze kroz 4 razvojna stadija. Ukupan razvoj ličinki traje 14 – 22 dana. Tijekom razvoj, ličinke se intenzivno hrane lisnim mesom, a nakon četvr-tog stadija razvoja ličinke odlaze u tlo na kukuljenje. Nakon kukuljenja, iz tla

izlaze odrasle zlatice i ciklus se ponav-lja. Zlatica kod nas ima dvije generacije.

Istraživanja su pokazala da odrasla zlatica dnevno na temperaturi 25 °C poždere 800 mm2 lisne površine, a za života oko 120 cm2.

Kako zaštititi krumpir od napada krumpirove zlatice?

Na manjim krumpirištima i tamo gdje ima radne snage, treba od samog početka napada sakupljati sve stadije zlatica i uništavati. Za jednu minutu može se skupiti četrdesetak odraslih stadija. Ipak, danas se najviše koriste kemijske mjere zaštite.

Insekticide treba primijeniti u op-timalnom roku. Pravilan rok primjene insekticida ovisi o stadiju razvoja zla-tice i krumpira, o intenzitetu pojave i svojstvima insekticida.

Krumpirova zlatica je podložna pojavi rezistentnih sojeva, tako da je danas relativno „otporna“ na većinu organofosfornih insekticida, karbamata i piretroida. Na području Hercegovine utvrđena je rezistentnost na neke or-ganofosforne insekticide i piretroide, tako da se insekticidi iz tih skupina ne bi smjeli koristiti.

Koje insekticide koristiti za zaštitu krumpira od napada krumpirove zlatice?

Na onim područjima na kojima nema rezistentnosti, mogu se koristiti klasični insekticidi. Njih treba primi-jeniti kada je barem 30 – 50% ličinki izašlo iz jaja. Na području Hercegovi-ne, a i ostalim područjima u kojima je prisutna rezistentnost, treba koristiti nove insekticide. Jedan od takvih in-sekticida je Mospilan 20 SP.

Osim Mospilana 20 SP za suzbijanje krumpirove zlatice može se koristiti i Boxer 200 SL, Direkt i Rotor super.

20


Sistemični insekticid namijenjen za suzbijanje štetnika u povrćarstvu, voćarstvu,

industrijskom bilju, te ukrasnom bilju.

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Određivanje vremena vađenja krumpira

U pravilu, krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj, a to se ogleda odumiranjem nadzemnog dijela biljke odnosno cime. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima).

Osim toga, zbog propadanja sta-bljiki slabi i veza između stolona i gomolja, koji se zbog toga lako

odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu, te se može pristu-piti njihovu vađenju iz zemlje. Pokožica je u tom slučaju posve očvrsnula, te se ne može skidati pri jačem pritisku pr-stom, a to joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime.

Načini vađenja Na manjim površinama u Hercego-

vini krumpir se još uvijek vadi ručno, tj. motikom, što predstavlja najstariji i najteži način. Na nešto većim površina-ma se radi plugom, a može se upotrije-biti obični plug-ogrtač koji je posebno učinkovit na našem suhom i rastresi-tom zemljištu. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje, nakon toga se saku-pljaju ručno. Međutim, danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno učinkovi-tim i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. Kod iskopa trebamo voditi računa da što manje oštećujemo gomo-lje da bi ih kasnije mogli što dugotraj-nije uskladištiti. Poseban se problem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalaze nešto uda-

ljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30% oštećenih gomolja.

Što učiniti s oštećenim gomoljima?Kod ručnog vađenja krumpira mala

je vjerojatnost da će doći do oštećenja pokožice gomolja. Ako do toga i dođe, njihovim naknadnim probiranjem i od-vajanjem se i taj mali broj oštećenih go-molja izdvoji. Međutim, veliki proizvo-đači, koji krumpir iskapaju vadilicama, obično ne vode računa o tome, pa sve izvađene gomolje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. Ako budete neoprezni i kupi-te takav krumpir za zimnicu, on će vam

brzo početi propadati. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti, a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do plijesni i truleži. Inače, razvoju plijesni i ubrzanom tru-ljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabav-ljate na provjerenim mjestima i nakon toga ga trebate uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 °C. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95% krumpir se, u takvim prostorijama, može čuvati i do 10 mjeseci.

22


Pri skladištenju krumpira, gomolji nerijetko i pozelene. Riječ je o neželjenoj pojavi koja čak može imati i štetne posljedice za ljudsko zdravlje. Naime, takav krumpir ispod svoje pokožice može sadržavati otrovne glikoalkaloide (solanin i kakonin).

Pozelenjavanje gomolja krumpira

Stručno gledano – pozelenjavanje gomolja krumpira samo po sebi ne bi bilo štetno da se paralelno ne

događa i proces sinteze ili nastajanja glikoalkaloida solanina i kakonina koji čine 95% od ukupne količine glikoalka-loida prisutnih u gomolju. Jednostavno rečeno, ako u svojim kućnim zalihama uočite gomolje koji su poprimili zele-

nu boju, svakako ih uklonite jer se sa zdravljem ipak nije igrati. Navedeno pozelenjavanje krumpira nastaje zbog izlaganja gomolja suncu, odnosno, svjetlu.

Tako se na samoj njivi često zna uočiti nekoliko zelenkastih gomolja, a riječ je o krumpiru koji je loše ogrnut ili gomoljima koji u cijelosti nisu bili pre-

kriveni zemljom te su zbog toga bili i izloženi svjetlosti.

Napomenimo da zelenu boju gomolji mogu poprimiti i zbog dugotrajnog sta-janja, s tim da se ovakav krumpir pre-poznaje po izrazito gorkom okusu. Ni ovaj krumpir nije prihvatljiv za konzu-maciju. Stoga, krumpir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jutenim vrećama te kartonskim kuti-jama na hladnom i mračnom mjestu. U kućnom ambijentu, idealan prostor za to je upravo vaš podrum!

Zašto je krumpir postao sladak?Ako se dogodi da se temperatura

jestivog krumpira zbog loše izolacije skladišta spusti na 2 – 3 °C, krumpir će postati sladak. Nastalog, nepoželjnog šećera u gomoljima možemo se riješiti grijanjem i držanjem na temperaturi 15 – 20 °C tijekom 14 dana. Gomolji će intenzivnim disanjem potrošiti šećer i krumpir će opet biti dobar za jelo.

23


Pravilno skladištenje krumpira

Pri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne oštete i da su što manje onečišćeni zemljom,

kamenjem, ostacima cime. Svakako, ako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla, ovo je lakše poštovati. Često smo primorani krumpir vaditi u uvjetima prekomjerne ili nedostatne vlage u tlu, te su gomolji manje ili više onečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma. Izvađen gomolj na sebi uvijek ima nešto zemlje bez obzira što se vadilo po suhom vremenu.

Krumpir koji se doprema u skladište s većom količinom zemlje, teže je skla-dišti te dolazi do gubitaka. Prije skla-dištenja gomolji krumpira se očiste od zemlje, ostataka cime i drugih primjesa. Za pravilno skladištenje krumpira vrlo je važno sortiranje gomolja. Sortirati se ne smije ako je krumpir vlažan i nečist (ostaci zemlje na gomolju) zbog veli-kog dijela vlažne zemlje koja ostaje na dijelovima valjaka te je onemogućeno pravilno sortiranje. Prilikom sortira-nja najvažnije je da se odvoje bolesni i oštećeni gomolji, što je dosta teško uočiti ako se na gomoljima nalazi veća količina zemlje.

Nakon «čišćenja», krumpir odlazi u posebna skladišta izgrađena za skladi-

štenje krumpira. Ta skladišta su s aktiv-nom ventilacijom. Dolaskom krumpira u skladište slijedi faza prosušivanja, a poslije toga, ako ima oštećenih gomolja, slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji izlažu temperaturi od 15 oC (12 – 18 oC) u trajanju 1 – 2 tjedna uz relativnu vlagu zraka 80 – 95% i kratka provjetravanja. Odmah nakon dovoženja prvih količina gomolja s po-lja, počinjemo s prozračivanjem toplim vanjskim zrakom kako bi se gomolji što prije osušili i bili spremni za skladište-nje. Temperaturu mase uskladištenoga krumpira u skladištu reguliramo pro-zračivanjem toplim dnevnim ili hladnim noćnim zrakom te otvaranjem prozora ili vrata skladišta kako bi zrak mogao cirkulirati. Visina hrpe uskladištenog krumpira ne prelazi 3,5 m jer je ta visina najekonomičnija i najsigurnija te se po-stavljaju tuneli kako bi mogli ventilirati hrpu da ne bi došlo do zagrijavanja.

Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5 – 7 oC i na toj temperaturi krumpir se može čuvati i do 10 mjeseci. Krumpir koji je namijenjen preradi čuva se na tempera-turi višoj od 7 oC.

Manji proizvođači nemaju prikladna skladišta te krumpir skladište na ra-

zličita mjesta (podrumi, ostave i dr.). Neki proizvođači imaju trapove u kojima skladište i čuvaju krumpir. Krumpir se ne smije čuvati u PVC-vrećama. Najbolje ga je čuvati u papirnim vrećama u podru-mima.

Izbor sorte – vrlo bitanDa bi se smanjili gubici koji nastaju

čuvanjem gomolja u skladištima, izbor sorte je vrlo bitan. Za dulje skladištenje treba birati kasne sorte koje imaju veći sadržaj suhe tvari. Sorta Romano je jed-na od zahvalnijih sorti za čuvanje, a tu su i sorte Rudolph, Kuroda, i dr.

Rane sorte krumpira nisu pogodne za dulje skladištenje i njih svakako treba iskoristiti do početka zime.

Europska komisija donijela je pro-vedbenu uredbu da se ne produlje odobrenje aktivne tvari klorprofam (Tuberite N, Neo-Stop, Tuberprop) koja se više neće moći koristiti na-kon 1. siječnja 2020. godine. Riječ je o inhibitoru klica i herbicidu koji sprječava klijanje konzumnog krum-pira u tijeku skladištenja. Djelatna tvar smanjuje intenzitet disanja gomolja te ih tako štiti od gubitka vlage i hranjivih tvari.

24


ESMESrednje rana kulinarska crvena sorta

Osnovne karakteristike:Srednje rana sorta krumpira, crvene pokožice gomolja. Dobro podnosi pranje kod ranijeg vađenja u uvjetima vlažnijeg tla.

Meso gomolja je blijedožute boje. Gomolji su ovalnog oblika, vrlo ujednačeni. Sorta je zanimljiva za raniju proizvodnju u plastenicima.

Gurmanska sorta ujednačenih gomolja

Osnovne karakteristike:Pripada skupini srednje ranih sorti krumpira. Sorta je prvenstveno namijenjena proizvođačima koji krumpir uzgajaju za osobne potrebe i maksimalno žele uživati u iznimnim kulinarskim osobinama krumpira, ali i za proizvođače koji koriste kalibratore.

Gomolji su okrugli do ovalni, žućkaste pokožice, a meso je svijetložuto. Sorta Constance pripada AB kuharskom tipu sorti krumpira što znači da se gomolji mogu pržiti, peći ili pripremati na salatu.

CONSTANCE

U većini naših uzgojnih područja krumpira nepravilan je raspored oborina, pa ova kultura ima izni-mne zahtjeve za prozračnim, struk-turiranim i dubokim tlima. Pravilno vađenje i uskladištenje posebno je važno u vlažnijim sezonama jer je također i bolesnih gomolja više.

Čuvanje krumpira preko zimeNajčešći fiziološki poremećaji pri skladištenju gomolja

Suvremene sorte krumpira se pored naj-važnijih, tehnoloških, svojstava koja privlače proizvođače (npr. vrijeme dospijeća, visina uroda, oblik gomolja, boja kožice) razlikuju po kulinarskom tipu, odnosno unutrašnjim svoj-stvima (sadržaj suhe tvari). Jedan od najštet-nijih fizioloških poremećaja koji zadnjih godina u našoj zemlji sve više dolazi do izražaja je „tamna pjegavost mesa gomolja“. Poremećaj se obično prepoznaje 1 – 2 dana nakon vađe-nja po unutrašnjim tamnim (plavičasto-zele-nim) promjenama nekoliko mm ispod kožice gomolja. Na površini se štetne posljedice ne primjećuju, pa takvi gomolji na „inspekcij-skom“ stolu nisu prepoznatljivi, a krajnji kori-snik štetne posljedice u mesu vidi tek nakon rezanja krumpira. Izgled kružno raspoređenih štetnih promjena u mesu gomolja (plavičaste, zelenkaste ili smeđe boje) ovisi o sorti krumpi-ra, odnosno boji mesa gomolja i sadržaju suhe tvari. Tamna pjegavost mesa gomolja nastaje kao posljedica aktivacije enzima fenoloksidaze, pri čemu nastaje plavičasti ili plavičasto-zele-ni melanin. Natučenost gomolja kod vađenja uroda pri nižim temperaturama (manjim od 12 ºC), a poglavito ako je zemljište prije vađenja bilo zasićeno vlagom, primarno utječu na ak-tivnost enzima koji oksidiraju fenole, odnosno, na štetnost ovog fiziološkog poremećaja. Sorte se jako razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa, a jače su oštećeni gomolji koji sadrže više suhe tvari.

Pojava „šupljeg srca“Drugi fiziološki poremećaj koji zadnjih go-

dina dolazi do izražaja tijekom skladištenja je „šuplje srce“ krumpira. Nastaje kao posljedica nepravilnog rasta, najčešće na pjeskovitim ili tresetnim tlima, a jače su oštećeni krupniji gomolji. Prepoznaje se po šupljini u središnjem dijelu mesa gomolja. Sorte su različito osjetlji-ve na ovaj poremećaj (u Međimurju je tijekom 2010. bila oštećena sorta Carrera). Većinom se na površini kožice gomolja ne vide nikakve štetne promjene, ali kod nekih sorata okca mogu biti dublje položena. Jedini siguran način prepoznavanja šupljeg srca je rezanje gomolja na polovice. Do pojave „šupljeg srca“ dolazi zbog dva osnovna razloga:

1) U stresnim uvjetima rasta (npr. visoke temperature i jako sunčano zračenje) središnje

staničje mesa gomolja može odumrijeti. Škrob se „izvlači“ iz oštećenog tkiva, a središnja šupljina se okružuje smeđom („plutastom“) prevlakom.

2) Ako se gomolji normalno ne razvijaju u dužinu i širinu, nastale tenzije nepravilnoga rasta mogu uzrokovati formiranje središnjih zvjezdolikih šupljina. Ponekad se na stijen-kama unutrašnje šupljine formira tanak „plu-tasti“ sloj, na kojemu se može pojaviti bijela „prevlaka“.

Prevencija (sprječavanje) moguće pojave i razvoja „šupljeg srca“ gomolja: izabrati manje osjetljive sorte, sklopom u sadnji utjecati na formiranje većeg broja gomolja po biljci (što

ovisi o razmacima sadnje unutar reda i pro-mjeru ili težini majčinskih gomolja) i osigurati optimalne uvjete rasta (dovoljno vlage i ne previše dušičnih hranjiva).

Skladištenje i čuvanjeZa kvalitetno i dugo čuvanje krumpira po-

trebna su posebna toplinski izolirana skladišta s aktivnom ventilacijom u kojima je ohlađiva-nje krumpira ovisno o temperaturi vanjskog zraka. Gomolji krumpira su „živa bića“ koja disanjem oslobađaju toplinu i čuvanjem na hrpama neprimjerene visine, bez prozračiva-nja, postaju podložniji negativnim fiziološkim poremećajima i razvoju patološke truleži i gnjiloće (u hrpi temperatura mase gomolja za 4 dana naraste 1 ºC). Stoga, prije dugotrajnijeg čuvanja, gomolje prvo treba osušiti i tijekom dvotjednog razdoblja pospješiti zarašćivanje rana (idealno bi bilo pri optimalnoj tempera-turi 15 – 18 ºC propuhivati oko 14 dana zrak s povišenom vlagom). Za većinu sorata krumpira temperatura ispod 3,0 °C i iznad 15,0 °C izaziva značajno povećanje u respiraciji te ove tempe-raturne vrijednosti tijekom čuvanja gomolja

nikako nisu preporučljive . Čuvanjem krumpir gubi na težini, osobito na početku razdoblja zarastanja rana. Na završetku razdoblja čuva-nja gubici mogu dosegnuti 7 – 10% od ukupne uskladištene količine krumpira. Relativna vlaga zraka (RVZ) u skladištu je pored temperature sljedeći važan čimbenik o kojem ovisi kvaliteta gomolja krumpira. Poželjna je visoka RVZ kako bi se izbjegli gubici nastali sušenjem. Općenito, preporučuje se RVZ od 92 do 97% za skladi-štenje suhog i zdravog gomolja, odnosno od 85 do 90% za skladištenje vlažnijeg gomolja

U praksi se urodi krumpira čuvaju u nedovoljno izoliranim prostorijama i podrumima, pa zimi često dolazi do „zaslađivanja“ krumpira, a na-ročito ako se temperatura spušta na vrijednosti ispod 6 ºC (pritom gomolji gube vodu, a škrob se pretvara u šećer, pa tako „zasla-đeni“ gomolji mogu izdržati i -2 ºC). Tek posljednjih desetak godi-na proizvođači stolnog ili jestivog krumpira ugrađuju u skladište ak-tivnu ventilaciju za provjetravanje

i ohlađivanje krumpira. Manjim proizvođačima krumpira, koji uzgajaju samo za vlastite po-trebe, dobro je preporučiti da krumpir, nakon vađenja, odstoji barem 24 sata na hrpi u sje-novitom i ne previše vlažnom mjestu. Nakon toga je dobro gomolje probrati i sortirati ih po veličini u manje drvene sanduke (npr. „letva-rice“) ili prozračne plastične sanduke, pritom odbaciti oboljele i izdvojiti mehanički oštećene gomolje. Prostorija za čuvanje gomolja mora biti dovoljno zamračena, s poželjnim raspo-nom temperature od 4 do 20 ºC.

Svakodnevna provjera stanja skladišta je neophodna da bi se na vrijeme uočile promje-ne na gomolju. Praćenje temperature gomolja i zraka potrebno je provjeravati na nekoliko mjesta u skladištu. Pri tom je potrebno tem-peraturne probe locirati 50 – 100 cm ispod vrha hrpe kao indikaciju najviše temperature u skladištu. Na isti način se mjeri i RVZ psi-hrometrima. Posebno treba obratiti pozornost na prve znakove razvoja truleži gomolja; opori miris, pojavu depresija u uskladištenoj hrpi, orošavanje ventilacijskih cijevi i žarišna mjesta u uskladištenoj hrpi.

26


KURODASorta za čuvanje, odličnih kulinarski osobina

KURODA je srednje rana do srednje kasna sorta. Stolna sorta, krupnih ovalnih gomolja. U nekim lokalitetima može se uzgajati kao ljetni krumpir. Veoma rodna sorta tolerantna na sušu. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Romano. Gomolji su crvene boje pokožice i svijetlo žute boje mesa. Pogodna za kuhanje i pečenje, te za skladištenje i zimnicu.

RUDOLPHVisokorodna sorta, odlična za skladištenje

RUDOLPH je srednje kasna sorta krumpira sa crvenom pokožicom gomolja. Jedna od najatraktivnijih sorti crvene pokožice gomolja. Poznata je po izuzetno visokom urodu i odličnoj kvaliteti gomolja. Sorta je namijenjena za široku upotrebu za domaćinstva i posebno interesantna za zimnicu zbog dobrog skladištenja i odličnih kulinarskih osobina gomolja. Jedna je od najraširenijih „crvenih sorti“, odlično prihvaćena od poljoprivrednih proizvođača ali i hobista. Gomolji su pravilnog oblika, krupni i vrlo ujednačeni. Sorta je dobre otpornosti na najvažnije uzročnike bolesti i štetnike. Dobro podnosi temperaturni stres.

ROMANOSorta za dugotrajno skladištenje

ROMANO spada u skupinu srednje kasnih sorti krumpira. Najbolja je za dugotrajno skladištenje jer i nakon skladištenja zadržava primamljiv i svjež izgled. Gomolji su ujednačeni, a u uvjetima dovoljne vlage izrazito krupni. Plod je okruglo-ovalnog oblika sa crvenom bojom pokožice i bijelom bojom mesa.

ARIZONASorta rekordnih prihosa, dobra za čuvanje

ARIZONA je srednje rana sorta s izrazito lijepim, glatkim i ovalnim gomoljima. Visoko prinosna sorta, krupnih gomolja. Za početak vegetacije ne zahtijeva veće količine dušika. Karakteristika ove sorte je mogućnost kraće razdoblje skladištenja. Gomolji su žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa. Sorta je pogodna za kuhanje i pečenje.

- krumpir – poseban prilog ovog broja - kontejnirane ... · sadnice golog korijena. v ećina...

Documents