krivicni zakoni republike srpske

8/17/2019 Krivicni Zakoni Republike Srpske

1/114

JAVNO PREDUZE]E

SLU@BENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA

ZAKONIREPUBLIKE SRPSKE

IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA


2/114


3/114

(2) Krajwa nu`da postoji kad je djelo u~iweno raditoga da u~inilac otkloni od svog dobra ili od dobradrugog istovremenu neskrivqenu opasnost koja se nadrugi na~in nije mogla otkloniti, a pri tom u~iwenozlo nije ve}e od zla koje je prijetilo.

(3) U~inilac koji je sam izazvao opasnost ali iz neha-ta, ili je prekora~io granice krajwe nu`de, moè seblaè kazniti, a ako je prekora~ewe u~iweno pod oso-bito olak{avaju}im okolnostima - moè se i oslobodi-ti od kazne.

(4) Nema krajwe nu`de ako je u~inilac bio duàn dase izloì opasnosti.

Krivi~na odgovornost

^lan 13.

(1) Krivi~no je odgovoran u~inilac koji jeura~unqiv i koji je krivi~no djelo u~inio sa umi{qajemili iz nehata.

(2) Za krivi~no djelo u~iweno iz nehata u~inilac jekrivi~no odgovoran samo kad to zakon odre|uje.

Ura~unqivost

^lan 14.

(1) Nije ura~unqiv u~inilac koji u vrijemeizvr{ewa krivi~nog djela nije mogao shvatiti zna~ajsvog djela ili nije mogao upravqati svojim postupcimausqed du{evne bolesti, privremene du{evneporeme}enosti ili zaostalog du{evnog razvoja(neura~unqivost).

(2) U~inilac krivi~nog djela ~ija je sposobnost dashvati zna~aj svog djela ili sposobnost da upravqa svo-

jim postupcima bila bitno smawena usqed nekog stawaiz stava 1. ovog ~lana moè se blaè kazniti (bitnosmawena ura~unqivost).

(3) Krivi~no je odgovoran u~inilac krivi~nog djela

koji upotrebom alkohola, droga ili na drugi na~in dovedesebe u stawe u kome nije mogao shvatiti zna~aj svog djelaili upravqati svojim postupcima, ako je u vrijemedovo|ewa u to stawe djelo bilo obuhva}eno wegovimumi{qajem ili je u odnosu na djelo kod wega postojaonehat, a zakon za takvo djelo predvi|a krivi~nu odgo-vornost i za nehat (samoskrivqena neura~unqivost).

(4) Bitno smawena ura~unqivost u koju se u~inilacdoveo na na~in iz stava 3. ovog ~lana ne moè biti osnovza ublaàvawe kazne.

Umi{qaj

^lan 15.

(1) Krivi~no djelo moè biti izvr{eno sa dire-ktnim ili eventualnim umi{qajem.

(2) Krivi~no djelo je u~iweno sa direktnim

umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan svog djela ihtio wegovo izvr{ewe.

(3) Krivi~no djelo je u~iweno sa eventualnimumi{qajem kada je u~inilac bio svjestan da usqed wego-vog ~iwewa ili ne~iwewa moè nastupiti zabrawenaposqedica, ali je pristao na weno nastupawe.

Nehat

^lan 16.

(1) Krivi~no djelo moè biti u~iweno iz svjesnogili nesvjesnog nehata.

(2) Krivi~no djelo je u~iweno iz svjesnog nehata kada je u~inilac bio svjestan da usqed wegovog ~iwewa iline~iwewa moè nastupiti zabrawena posqedica, ali jeolako drào da }e je mo}i sprije~iti ili da ona ne}e na-stupiti.

(3) Krivi~no djelo je u~iweno iz nesvjesnog nehatakada u~inilac nije bio svjestan mogu}nosti nastupawazabrawene posqedice, iako je prema okolnostima iprema svojim li~nim svojstvima bio duàn i mogao bitisvjestan te mogu}nosti.

Odgovornost za teù posqedicu

^lan 17.

Kad je iz krivi~nog djela proiza{la teà posqedicaza koju zakon propisuje teù kaznu, ta se kazna moèizre}i ako je u~inilac u odnosu na tu posqedicu postu-pao iz nehata.

Stvarna zabluda

^lan 18.

(1) Nije krivi~no odgovoran u~inilac koji u vrijemeizvr{ewa krivi~nog djela nije bio svjestan nekog wego-vog zakonom odre|enog obiqe`ja ili koji je pogre{nosmatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su onestvarno postojale, to djelo bilo dozvoqeno.

(2) Ako je u~inilac bio u zabludi usqed nehata,krivi~no je odgovoran za krivi~no djelo u~iweno iznehata kad zakon i za takvo djelo odre|uje krivi~nuodgovornost.

Pravna zabluda

^lan 19.

U~inilac krivi~nog djela koji iz opravdanih razlo-ga nije znao da je to djelo zabraweno moè se blaè kazni-ti ili osloboditi od kazne.

Poku{aj krivi~nog djela

Poku{aj

^lan 20.

(1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog

djela, ali ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nogdjela za koje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora odtri godine ili teà kazna, a za poku{aj drugogkrivi~nog djela samo kad zakon izri~ito propisujeka`wavawe i za poku{aj.

(2) U~inilac }e se za poku{aj kazniti u granicamakazne propisane za krivi~no djelo, a moè se i blaèkazniti.

Nepodoban poku{aj

^lan 21.

U~inilac koji poku{a da izvr{i krivi~no djelonepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu -moè se osloboditi od kazne.

Dobrovoqni odustanak

^lan 22.

(1) U~inilac koji je poku{ao izvr{ewe krivi~nogdjela, ali je dobrovoqno odustao od wegovog izvr{ewa,moè se osloboditi od kazne.

(2) U slu~aju dobrovoqnog odustanka, u~inilac }e sekazniti za one radwe koje ~ine neko drugo samostalnokrivi~no djelo.

Sau~esni{tvo u krivi~nom djelu

Saizvr{ila{tvo

^lan 23.

Ako vi{e lica, u~estvovawem u radwi izvr{ewa ilina drugi na~in, zajedni~ki izvr{e krivi~no djelo -svako od wih kazni}e se kaznom propisanom za to djelo.

ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA

3


4/114

Podstrekavawe

^lan 24.

(1) Ko drugog sa umi{qajem podstrekne da izvr{ikrivi~no djelo, kazni}e se kao da ga je sam izvr{io.

(2) Ko drugog sa umi{qajem podstrekava na izvr{ewekrivi~nog djela za koje se po zakonu moè izre}i kaznazatvora od pet godina ili teà kazna, a krivi~no djelone bude ni poku{ano - kazni}e se kao za poku{ajkrivi~nog djela.

Pomagawe

^lan 25.

(1) Ko drugome sa umi{qajem pomogne u izvr{ewukrivi~nog djela kazni}e se kao da ga je sam u~inio, amoè se i blaè kazniti.

(2) Kao pomagawe u izvr{ewu krivi~nog djela smatrase naro~ito: davawe savjeta ili uputstava kako da seizvr{i krivi~no djelo, stavqawe u~iniocu na raspola-gawe sredstava za izvr{ewe krivi~nog djela, otklawawe

prepreka za izvr{ewe krivi~nog djela, kao i unaprijedobe}ano prikrivawe krivi~nog djela, u~inioca, sredsta-va kojima je krivi~no djelo izvr{eno, tragova krivi~nogdjela ili predmeta pribavqenih krivi~nim djelom.

Granice odgovornosti i ka`wivosti sau~esnika

^lan 26.

(1) Saizvr{ilac je krivi~no odgovoran u granicamasvog umi{qaja ili nehata, a podstreka~ i pomaga~ - ugranicama wihovog umi{qaja.

(2) Saizvr{ilac, podstreka~ ili pomaga~ koji jedobrovoqno sprije~io izvr{ewe krivi~nog djela - moèse osloboditi od kazne.

(3) Li~ni odnosi, svojstva i okolnosti usqed kojihzakon iskqu~uje krivi~nu odgovornost, dozvoqava

oslobo|ewe od kazne ili ublaàvawe kazne, mogu se uzetiu obzir samo onom izvr{iocu, saizvr{iocu, podstreka~uili pomaga~u kod koga takvi odnosi, svojstva ili okol-nosti postoje.

Posebni uslovi ka`wivosti podstreka~a i pomaga~a

^lan 27.

(1) Ako je krivi~no djelo ostalo u poku{aju, podstre-ka~ i pomaga~ }e se kazniti za poku{aj tog djela (~lan20.).

(2) Ako je izvr{eno lak{e krivi~no djelo od onog nakoje se podstrakvawe i pomagawe odnosilo, podstreka~ ipomaga~ }e se kazniti za krivi~no djelo koje je izvr{eno.

Glava tre}a

KAZNESvrha ka`wavawa, vrste kazni i uslovi

za wihovo izricawe

Svrha ka`wavawa

^lan 28.

U okviru svrhe krivi~nih sankcija, svrhaka`wavawa je:

1) spre~avawe u~inioca da ~ini krivi~na djela iwegovo prevaspitavawe,

2) uticaj na druge da ne ~ine krivi~na djela,

3) razvijawe i u~vr{}ivawe dru{tvene odgovornostiizraàvawem dru{tvene osude za krivi~no djelo ineophodnosti po{tovawa zakona.

Vrste kazni

^lan 29.

Za krivi~na djela krivi~no odgovornim u~iniocimamogu se izre}i ove kazne:

1) zatvor,2) nov~ana kazna.

Glavne i sporedne kazne

^lan 30.

(1) Dugotrajni zatvor i zatvor mogu se izre}i samokao glavne kazne.

(2) Nov~ana kazna se moè izre}i i kao glavna i kaosporedna kazna.

(3) Ako je za jedno krivi~no djelo propisano vi{ekazni, samo se jedna moè izre}i kao glavna.

Zakonitost u izricawu kazne

^lan 31.

(1) U~iniocu krivi~nog djela izri~e se kazna

propisana za u~iweno krivi~no djelo, a blaà kazna odpropisane moè se izre}i samo pod uslovimapredvi|enim ovim zakonom.

(2) Za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqanov~ana kazna kao sporedna moè se izre}i i kad nijepropisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da }ese u~inilac kazniti zatvorom ili nov~anom kaznom, asud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Kazna zatvora

^lan 32.(1) Kazna zatvora ne moè biti kra}a od trideset

dana, niti duà od dvadeset godina.

(2) Za najteè oblike te{kih krivi~nih djelaizvr{enim s umi{qajem, moè se propisati kazna zatvo-ra u trajawu od dvadeset i pet do ~etrdeset i pet godina

(dugotrajni zatvor).(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moè

propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivi~nodjelo.

(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moè se izre}iizvr{iocu koji u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela nijenavr{io dvadeset i jednu godinu ìvota, niti bremeni-toj èni.

(5) Pod uslovima propisanim Glavom {estom ovogzakona moè se izre}i kazna maloqetni~kog zatvora.Kazna maloqetni~kog zatvora je po svojoj svrsi, priro-di, trajawu i na~inu izvr{ewa posebna kazna li{ewaslobode.

(6) Ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,amnestija i pomilovawe mogu se dati tek nakon

izdrànih tri petine te kazne.Izricawe kazne zatvora

^lan 33.(1) Kazna zatvora se izri~e na pune godine i mjesece,

a do {est mjeseci na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvo-ra se izri~e samo na pune godine.

(2) Izre~ena kazna zatvora koja ne prelazi tri mjese-ca, moè se na zahtjev osu|enog zamijeniti nov~anomkaznom, shodno odredbi ~lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona.

Rad za op{te dobro na slobodi

^lan 34.

(1) Kad sud izrekne kaznu zatvora najvi{e do {estmjeseci, istovremeno moè odrediti da se izre~enakazna, zamijeni radom za op{te dobro na slobodi, akooptuèni na to pristane.


4


5/114

(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana, odluku o za-mjeni moè donijeti i drugostepeni sud prilikomdono{ewa odluke o àlbi protiv prvostepene presude.Poslije pravnosna`nosti presude, ovakva se odluka nemoè donijeti.

(3) Pri ocjeni da li izre~enu kaznu treba zamijenitiradom za op{te dobro na slobodi, sud }e uzeti u obzirsve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, aizvr{ewe kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostva-rewe svrhe ka`wavawa, a istovremeno uslovna osuda nebi bila dovoqna za postizawe op{te svrhe krivi~nesankcije.

(4) Rad za op{te dobro na slobodi odre|uje se u trajawu srazmjernom izre~enoj kazni zatvora. Ovo trajawene moè biti kra}e od jednog mjeseca, niti duè odizre~ene kazne zatvora. Pri odmjeravawu ovog trajawasud }e uzeti u obzir izre~enu kaznu zatvora koja se za-mjewuje, ali i mogu}nost osu|enog s obzirom na wegovuli~nu situaciju i zaposlewe.

(5) Ako osu|eni poslije isteka datog mu roka, neizvr{i ili samo djelimi~no izvr{i rad za op{te dobrona slobodi, sud }e donijeti odluku o izvr{ewu kaznezatvora u trajawu srazmjernom vremenu preostalog radaza op{te dobro na slobodi i preostalom dijelu koji nijeizvr{en.

(6) Zamjena kazne zatvora radom za op{te dobro naslobodi moè se primijeniti i u slu~ajevima kada senov~ana kazna zamjewuje kaznom zatvora prema odredbama~lana 36. ovog zakona.

(7) Raspored na rad za op{te dobro na slobodi u smi-slu vrste i radnog mjesta vr{i Ministarstvo pravdeRepublike Srpske, vode}i ra~una o sposobnostima iznawima osu|enog.

Nov~ana kazna

^lan 35.

(1) Nov~ana kazna se izri~e u dnevnim iznosima, a

ako to nije mogu}e, moè se izre}i u odre|enom iznosu.(2) Ako se nov~ana kazna izri~e u dnevnim iznosima,

moè iznositi najmawe pet a najvi{e 360 dnevnih iznosa,a za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa najvi{e1500 dnevnih iznosa, osim u slu~ajevima propisanimovim zakonom.

(3) Ako se nov~ana kazna izri~e u odre|enom iznosu,najniì iznos ne moè biti mawi od 50 KM, a najvi{iiznos ne moè biti ve}i od 50.000 KM, a za krivi~nadjela u~iwena iz koristoqubqa iznos ne moè biti ve}iod 1.000.000 KM, osim u slu~ajevima propisanim ovimzakonom.

(4) Broj dnevnih iznosa nov~ane kazne odre|uje sudprimjewuju}i op{ta pravila o odmjeravawu kazne.Visinu dnevnog iznosa sud odre|uje tako {to uzima uobzir visinu dnevnog dohotka u~inioca prema iznosu

wegove tromjese~ne neto plate i wegova druga primawa,kao i porodi~ne obaveze. Prilikom odre|ivawa visineiznosa sud se oslawa na podatke koji u trenutku izri-cawa kazne nisu stariji od {est mjeseci.

(5) Podatke iz prethodnih stavova ovog ~lana kojisudu nisu poznati obezbje|uje optuèni u roku koji odre-di sud, a najkasnije do zavr{etka glavnog pretresa ukrivi~nom postupku. Ako do zavr{etka glavnog pretresau krivi~nom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitneza odre|ivawe visine dnevnog iznosa nov~ane kazne,nov~ana kazna se izri~e u odre|enom iznosu, pri ~emu seprimjewuju op{ta pravila za odmjeravawe kazne.

(6) Najniì dnevni iznos nov~ane kazne iznosi jednu{ezdesetinu, a najvi{e jednu tre}inu zadwe zvani~noobjavqene prosje~ne mjese~ne neto plate zaposlenih uRepublici Srpskoj, koju objavquje Zavod za statistikuRepublike Srpske.

(7) U presudi se odre|uje rok pla}awa nov~ane kazne,koji ne moè biti kra}i od petnaest dana ni duì od{est mjeseci, ali u opravdanim slu~ajevima sud moèdopustiti da osu|eni isplati nov~anu kaznu i u otplata-ma, s tim da rok isplate ne moè biti duì od dvijegodine.

(8) Nov~ane kazne izre~ene i napla}ene po ovomzakonu su prihod buxeta Republike Srpske.

Zamjena nov~ane kazne

^lan 36.

(1) Nov~ana kazna se ne napla}uje prinudno.(2) Ako osu|eni ne plati nov~anu kaznu u roku koji je

utvr|en presudom, sud }e bez odlagawa donijeti odluku dase nov~ana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3) Nov~ana kazna }e se zamijeniti kaznom zatvoratako {to }e se za svaki zapo~eti dnevni iznos nov~anekazne, odnosno ako je nov~ana kazna bila izre~ena uodre|enom iznosu, za svakih zapo~etih 50 KM nov~anekazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tomslu~aju ne moè biti duì od {est mjeseci.

(4) Ako osu|eni isplati samo dio nov~ane kazne,ostatak }e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a akoosu|eni isplati ostatak nov~ane kazne - izvr{ewe zatvo-ra }e se obustaviti.

(5) Poslije smrti osu|enog nov~ana kazna ne}e seizvr{iti.

Odmjeravawe kazne

Op{ta pravila o odmjeravawu kazne

^lan 37.

(1) Sud }e u~iniocu krivi~nog djela odmjeriti kaznuu granicama koje su zakonom propisane za to djelo,imaju}i u vidu svrhu ka`wavawa i uzimaju}i u obzir sveokolnosti koje uti~u da kazna bude mawa ili ve}a(olak{avaju}e i oteàvaju}e okolnosti), a naro~ito: ste-pen krivi~ne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo

u~iweno, ja~inu ugroàvawa ili povrede za{ti}enogdobra, okolnosti pod kojima je djelo u~iweno, ranijiìvot u~inioca, wegove li~ne prilike i wegovo dràweposlije u~iwenog krivi~nog djela, kao i druge okolnostikoje se odnose na li~nost u~inioca.

(2) Kad sud odmjerava kaznu u~iniocu za krivi~nodjelo u~iweno u povratu, posebno }e uzeti u obzir da li

je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su obadjela u~iwena iz istih pobuda i koliko je vremena pro-teklo od ranije osude, odnosno od izdràne iliopro{tene kazne.

(3) Pri odmjeravawu nov~ane kazne sud }e posebnouzeti u obzir imovno stawe u~inioca.

Ublaàvawe kazne

^lan 38.

Sud moè u~iniocu odmjeriti kaznu ispod granicepropisane zakonom ili primijeniti blaù vrstu kazne:

1) kad zakon predvi|a da se u~inilac moè blaèkazniti,

2) kad utvrdi da postoje osobito olak{avaju}e oko-lnosti koje ukazuju da se i sa ublaènom kaznom moèposti}i svrha ka`wavawa.

Granice ublaàvawa kazne

^lan 39.(1) Kad postoje uslovi za ublaàvawe kazne iz

prethodnog ~lana ovog zakona, sud }e ublaìti kaznu uovim granicama:

1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kaznepropisan zatvor od deset ili vi{e godina, kazna se moèublaìti do pet godina zatvora;


5


6/114

2) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kaznepropisan zatvor od pet godina, kazna se moè ublaìtido dvije godine zatvora;

3) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kaznepropisan zatvor od tri godine, kazna se moè ublaìti

do {est mjeseci zatvora;4) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kaznepropisan zatvor ispod tri godine, kazna se moèublaìti do trideset dana zatvora, a moè se umjestozatvora izre}i nov~ana kazna;

5) ako je za krivi~no djelo propisana nov~ana kaznasa nazna~ewem posebne najmawe mjere, kazna se moèublaìti do pet dnevnih iznosa, a ako se izri~e uodre|enom iznosu do 50 KM.

(2) Pri odlu~ivawu u kojoj }e mjeri kaznu ublaìtiprema pravilima iz stava 1. ovog ~lana, sud }e posebnouzeti u obzir najmawu i najve}u mjeru kazne propisane zakrivi~no djelo.

Oslobo|ewe od kazne

^lan 40.

(1) Sud moè osloboditi od kazne u~iniocakrivi~nog djela samo kad to zakon izri~ito predvi|a.

(2) Kad je sud ovla{}en da u~inioca krivi~nog djelaoslobodi od kazne, moè mu kaznu ublaìti bezograni~ewa propisanih za ublaàvawe kazne.

Poseban slu~aj za oslobo|ewe od kazne

^lan 41.

(1) Sud moè osloboditi od kazne u~iniocakrivi~nog djela u~iwenog iz nehata kad posqedice djelatako te{ko poga|aju u~inioca da izricawe kazne utakvom slu~aju o~igledno ne bi odgovaralo svrsika`wavawa.

(2) Ako je u~inilac poslije izvr{enog djela, a prijenego {to je saznao da je okrivqen, dobrovoqno otklonioposqedice djela ili naknadio {tetu prouzrokovanu

krivi~nim djelom, moè se osloboditi od kazne.Sticaj krivi~nih djela

^lan 42.(1) Ako je u~inilac jednom radwom ili sa vi{e

radwi u~inio vi{e krivi~nih djela za koja mu seistovremeno sudi, sud }e prethodno utvrditi kazne zasvako od tih djela pa }e za sva ta djela izre}i jedinstvenukaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud }e izre}i po sqede}im pra-vilima:

1) ako je za neko krivi~no djelo u sticaju utvrdiokaznu dugotrajnog zatvora, izre}i }e samo tu kaznu;

2) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio kaznezatvora, jedinstvena kazna mora biti ve}a od svake poje-dina~ne utvr|ene kazne, ali ne smije dosti}i zbir

utvr|enih kazni niti pre}i dvadeset godina zatvora;3) ako su za sva krivi~na djela u sticaju propisane

kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne moèbiti ve}a od osam godina zatvora;

4) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio samonov~ane kazne, jedinstvena kazna ne smije pre}i zbirutvr|enih kazni niti iznos od 50.000 KM, odnosno1.000.000 KM - ako je neko od djela izvr{eno iz koristo-qubqa;

5) ako je za neka krivi~na djela u sticaju utvrdiokazne zatvora, a za druga nov~ane kazne, izre}i }e jedi-nstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu nov~anu kaznu poodredbama ta~ke 2. do 4. ovog stava.

(3) Sporednu kaznu sud }e izre}i ako je utvr|enamakar i za jedno krivi~no djelo u sticaju, a ako je utvr-dio vi{e nov~anih kazni, izre}i }e jednu nov~anu kaznupo odredbi ta~ke 4. stava 2. ovog ~lana.

(4) Ako je sud za krivi~na djela u sticaju utvrdiokazne zatvora i maloqetni~kog zatvora, izre}i }e zatvorkao jedinstvenu kaznu shodnom primjenom pravila pre-dvi|enih u stavu 2. ovog ~lana.

Odmjeravawe kazne osu|enom licu

^lan 43.

(1) Ako se osu|enom licu sudi za krivi~no djelou~iweno prije nego {to je zapo~elo izdràvawe kazne poranijoj osudi, ili za krivi~no djelo u~iweno za vrijemeizdràvawa zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili ma-loqetni~kog zatvora, sud }e izre}i jedinstvenu kaznu zasva krivi~na djela primjenom odredaba ~lana 42. ovogzakona, uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve}utvr|enu. Kazna ili deo kazne koju je osu|eni izdràoura~una}e se u izre~enu kaznu zatvora ili kaznu dugotra-

jnog zatvora.

(2) Za krivi~no djelo u~iweno u toku izdràvawakazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloqe-tni~kog zatvora, sud }e u~iniocu izre}i kaznu nezavisnood ranije izre~ene kazne, ako se primjenom odredaba

~lana 42. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrhaka`wavawa s obzirom na trajawe neizdrànog djelaranije izre~ene kazne.

(3) Prema osu|enom koji u vrijeme izdràvawa kaznezatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloqe-tni~kog zatvora u~ini krivi~no djelo za koje zakonpropisuje nov~anu kaznu ili kaznu zatvora do jednegodine, primjeni}e se disciplinska mjera.

Ura~unavawe pritvora i ranije kazne

^lan 44.

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako li{eweslobode u vezi sa krivi~nim djelom, ura~unavaju se uizre~enu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznumaloqetni~kog zatvora i nov~anu kaznu.

(2) Zatvor ili nov~ana kazna koju je osu|eni izdrào,

odnosno platio za prekr{aj, kao i kazna ili discipli-nska mjera li{ewa slobode koju je izdrào zbog povredevojne discipline, ura~unava se u kaznu izre~enu zakrivi~no djelo ~ija obiqe`ja obuhvataju i obiqe`japrekr{aja, odnosno povrede vojne discipline.

(3) Pri svakom ura~unavawu izjedna~ava se danpritvora, dan li{ewa slobode, dan maloqetni~kogzatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od50 KM.

Glava ~etvrta

UPOZORAVAJU]E SANKCIJE

Vrste upozoravaju}ih sankcija i op{ti usloviwihove primjene

^lan 45.

(1) Upozoravaju}e sankcije su: uslovna osuda i sudskaopomena.(2) Ove sankcije se izri~u krivi~no odgovornom

u~iniocu samo u slu~ajevima kad, s obzirom na prirodu iteìnu krivi~nog djela, okolnosti pod kojima jeu~iweno i li~nost u~inioca, nije nu`na primjena kaznei kad se svrha ka`wavawa moè posti}i upozorewem uzprijetwu kaznom (uslovna osuda) ili samo upozorewem(sudska opomena).

Uslovna osuda

^lan 46.

(1) Uslovnom osudom sud u~iniocu krivi~nog djelautvr|uje kaznu i istovremeno odre|uje da se ona ne}eizvr{iti ako osu|eni za vrijeme koje odredi sud, a koje nemoè biti kra}e od jedne ni duè od pet godina (vrijemeprovjeravawa), ne u~ini novo krivi~no djelo.


6


7/114

(2) Sud moè u uslovnoj osudi odrediti da }e se kaznaizvr{iti i ako osu|eni u odre|enom roku ne vratiimovinsku korist pribavqenu izvr{ewem krivi~nogdjela, ne naknadi {tetu koju je prouzrokovao krivi~nimdjelom ili ne ispuni druge obaveze predvi|ene u

krivi~nopravnim odredbama. Rok za ispuwewe tihobaveza utvr|uje sud u okviru odre|enog vremena provje-ravawa.

(3) Mjere bezbjednosti, izre~ene uz uslovnu osudu,izvr{i}e se.

Uslovi za izricawe uslovne osude

^lan 47.(1) U~iniocu se uslovnom osudom moè utvrditi samo

kazna zatvora do dvije godine ili nov~ana kazna.

(2) Pri odluci da li }e izre}i uslovnu osudu, sud }eocijeniti da li se od u~inioca sa osnovom moè o~eki-vati da ubudu}e ne}e vr{iti krivi~na djela iako kazna,kojom mu se prijeti, ne bude izvr{ena, a na osnovu svihokolnosti va`nih za takvu ocjenu.

(3) Ako je u~iniocu utvr|ena i kazna zatvora i

nov~ana kazna, uslovna osuda moè se izre}i za obje kazneili samo za kaznu zatvora.

Opozivawe uslovne osude zbog novog krivi~nog djela

^lan 48.(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako osu|eni u vri-

jeme provjeravawa u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djelaza koja je izre~ena kazna zatvora od dvije godine ili uduèm trajawu.

(2) Ako osu|eni u vrijeme provjeravawa u~ini jednoili vi{e krivi~nih djela za koja je izre~ena kazna zatvo-ra mawa od dvije godine ili nov~ana kazna, sud }e, po{toocjeni sve okolnosti koje se odnose na u~iwena krivi~nadjela i u~ionica, a posebno srodnost u~iwenihkrivi~nih djela, wihov zna~aj i pobude iz kojih suu~iwena, odlu~iti da li }e opozvati uslovnu osudu. Pritome sud je vezan zabranom izricawa uslovne osude, akou~iniocu za krivi~na djela utvr|ena u uslovnoj osudi iza nova krivi~na djela treba izre}i kaznu preko dvijegodine zatvora (~lan 47. stav 1.).

(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud }e primjenomodredaba ~lana 42. ovog zakona izre}i jedinstvenu kaznui za ranije u~iweno i za novo krivi~no djelo, uzimaju}ikaznu iz opozvane uslovne osude kao utvr|enu.

(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moè za novou~iweno krivi~no djelo izre}i uslovnu osudu ili kaznu.Ako sud na|e da i za novo krivi~no djelo treba izre}iuslovnu osudu, primjenom odredaba ~lana 42. ovog zakonautvrdi}e jedinstvenu kaznu i za ranije u~iweno i za novokrivi~no djelo i odredi}e novo vrijeme provjeravawa(~lan 46. stav 1.) ra~unaju}i od dana pravnosna`nostinove presude. Osu|enom kome za novo krivi~no djelo budeizre~en zatvor, vrijeme provedeno na izdràvawu ovekazne ne ra~una se u vrijeme provjeravawa utvr|enouslovnom osudom za ranije djelo.

Opozivawe uslovne osude zbog ranije u~iwenog

krivi~nog djela

^lan 49.

(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako poslije wenogizricawa utvrdi da je osu|eni izvr{io krivi~no djeloprije nego {to je uslovno osu|en i ako ocijeni da ne bibilo osnova za izricawe uslovne osude da se znalo za todjelo. U tom slu~aju primijeni}e odredbu ~lana 48. stav3. ovog zakona.

(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijeni}eodredbu ~lana 48. stav 4. ovog zakona.

Opozivawe uslovne osude zbog neispuwewa

odre|enih obaveza

^lan 50.

Ako je uslovnom osudom osu|enom odre|eno ispuwewe

neke obaveze iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, a on neispuni tu obavezu u roku odre|enom u presudi, sud moè,u okviru vremena provjeravawa, produìti rok zaispuwewe obaveze ili moè opozvati uslovnu osudu iizre}i kaznu koja je utvr|ena u uslovnoj osudi. Ako utvr-di da osu|eni iz opravdanih razloga ne moè da ispunipostavqenu obavezu, sud }e ga osloboditi od ispuwewa teobaveze ili je zamijeniti drugom odgovaraju}om obave-zom predvi|enom zakonom.

Rokovi za opozivawe uslovne osude

^lan 51.

(1) Uslovna osuda moè se opozvati u toku vremenaprovjeravawa. Ako osu|eni u tom vremenu u~inikrivi~no djelo koje povla~i opozivawe uslovne osude, ato je presudom utvr|eno tek poslije isteka vremena pro-

vjeravawa, uslovna osuda moè se opozvati najkasnije uroku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijemeprovjeravawa.

(2) Ako osu|eni u odre|enom roku ne ispuni nekuobavezu iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, sud moè, najka-snije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vri-

jeme provjeravawa, odrediti da se izvr{i utvr|ena kaznau uslovnoj osudi.

(3) Odluka kojom se opoziva uslovna osuda morapostati pravnosna`na u rokovima iz st. 1. i 2. ovog~lana.

Uslovna osuda sa za{titnim nadzorom

^lan 52.

(1) Sud moè odrediti da se u~inilac, kome jeizre~ena uslovna osuda, stavi pod za{titni nadzor za

odre|eno vrijeme u toku vremena provjeravawa.(2) Za{titni nadzor obuhvata zakonom predvi|ene

mjere pomo}i, starawa, nadzora i za{tite.

(3) Ako u toku trajawa za{titnog nadzora sud utvrdida je ispuwena svrha ove mjere, moè za{titni nadzorukinuti prije isteka odre|enog vremena.

(4) Ako osu|eni kome je izre~en za{titni nadzor neispuwava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moèopomenuti ili moè ranije obaveze zamijeniti drugimili produìti trajawe za{titnog nadzora u okviru vre-mena provjeravawa ili opozvati uslovnu osudu.

Sadràj za{titnog nadzora

^lan 53.

(1) Za{titni nadzor moè obuhvatiti ove obaveze:

1) lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,2) uzdràvawe od upotrebe alkoholnih pi}a ili opo-

jnih droga,

3) posje}ivawe odre|enih psihijatrijskih, psiho-lo{kih i drugih savjetovali{ta i postupawe powihovim savjetima,

4) osposobqavawe za odre|eno zanimawe,

5) prihvatawe zaposlewa koje odgovara stru~noj spre-mi i sposobnostima u~inilaca,

6) raspolagawe s platom i drugim prihodima iliimovinom na primjeren na~in i u skladu s bra~nim iporodi~nim obavezama.

(2) Sud u presudi odre|uje jednu ili vi{e obaveza izprethodnog stava ovog ~lana, pri ~emu pobliè navodi u~emu se one sastoje i kako ih treba izvr{iti.


7


8/114

Sudska opomena

^lan 54.

(1) Sudska opomena moè se izre}i za krivi~na djelaza koja je propisan zatvor do jedne godine ili nov~ana

kazna, a u~iwena su pod takvim olak{avaju}im okolno-stima koje ih ~ine osobito lakim.

(2) Za odre|ena krivi~na djela i pod uslovima pre-dvi|enim zakonom sudska opomena moè se izre}i i kad jepropisan zatvor do tri godine.

(3) Sudsku opomenu sud moè izre}i za vi{ekrivi~nih djela u~iwenih u sticaju ako za svako od tihdjela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog ~lana.

(4) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i sudsku opomenusud }e, vode}i ra~una o svrsi sudske opomene, posebnouzeti u obzir li~nost u~inioca, wegov raniji ìvot,wegovo pona{awe poslije izvr{enog krivi~nog djela,stepen krivi~ne odgovornosti i druge okolnosti podkojima je djelo u~iweno.

(5) Sudska opomena ne moè se izre}i vojnimlicima za krivi~na djela protiv Vojske Republike

Srpske.Glava peta

MJERE BEZBJEDNOSTI

Svrha mjera bezbjednosti

^lan 55.

U okviru op{te svrhe krivi~nih sankcija, svrhamjera bezbjednosti je da se otklone stawa ili uslovi kojimogu biti od uticaja da u~inilac ubudu}e vr{ikrivi~na djela.

Vrste mjera bezbjednosti

^lan 56.

U~iniocima krivi~nih djela mogu se izre}i ove mjere

bezbjednosti:1. obavezno psihijatrijsko lije~ewe,

2. obavezno lije~ewe od zavisnosti,

3. zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,

4. zabrana upravqawa motornim vozilom,

5. oduzimawe predmeta.

Izricawe mjera bezbjednosti

^lan 57.

(1) Sud moè u~iniocu krivi~nog djela izre}i jednuili vi{e mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za wiho-vo izricawe predvi|eni ovim zakonom.

Obavezno psihijatrijsko lije~ewe

^lan 58.

(1) U~iniocu koji je krivi~no djelo u~inio u stawubitno smawene ura~unqivosti, sud }e izre}i obaveznopsihijatrijsko lije~ewe ako na osnovu teìne izvr{enogkrivi~nog djela i stepena u~inio~eve du{evneporeme}enosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogaoizvr{iti isto ili teè krivi~no djelo i da je radiotklawawa ove opasnosti potrebno wegovo lije~ewe.

(2) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskoglije~ewa moè se izvr{iti, pod uslovima utvr|enim ustavu 1. ovog ~lana, uz izdràvawe kazne zatvora ili uzrad za op{te dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu.

(3) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskoglije~ewa traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih jeizre~ena, ali najduè do isteka izdràvawa kaznezatvora ili izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodiili isteka vremena provjeravawa uz uslovnu osudu.

(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. (Rad za op{te dobro naslobodi) stav 5. ovog zakona, izvr{ewe kazne zatvoramoè se odrediti izvr{iocu krivi~nog djela koji se utoku izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi kao za-mjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihija-

trijskom lije~ewu.(5) Pod uslovima iz stava 2. ovog ~lana, obaveznopsihijatrijsko lije~ewe se moè nastaviti izvan medi-cinske ustanove nakon {to je osu|eni uslovno otpu{ten.Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe, uslovni otpust }e seopozvati.

(6) Prema izvr{iocu krivi~nog djela koji se ne po-dvrgne psihijatrijskom lije~ewu u toku vremena provje-ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, moè se postupitiprema odredbi ~lana 50. (Opozivawe uslovne osude zbogneispuwewa odre|enih obaveza) ovog zakona.

Obavezno lije~ewe od zavisnosti

^lan 59.

(1) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-snosti moè se izre}i u~iniocu koji je krivi~no djelo

u~inio pod odlu~uju}im djelovawem zavisnosti od alko-hola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da }e zbogte zavisnosti i ubudu}e ~initi krivi~na djela.

(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-snosti, pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana se moèizre}i uz istu krivi~nu sankciju u istom trajawu i naisti na~in, kako je ovim zakonom propisano za mjerubezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lije~ewa.

(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakonaizvr{ewe kazne zatvora moè se odrediti u~iniocukrivi~nog djela koji se tokom izvr{avawa rada za op{tedobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne po-dvrgne obaveznom lije~ewu od zavisanosti.

(5) Pod uslovima iz ~lana 58. stav 2. ovog zakonaobavezno lije~ewe od zavisnosti moè se nastaviti vanzdravstvene ustanove nakon {to je osu|eni uslovno

otpu{ten. Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe uslovniotpust }e se opozvati.

(6) Prema u~inocu krivi~nog djela koji se ne po-dvrgne lije~ewu od zavisnosti tokom vremena provje-ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, moè se postupiti uskladu sa odredbom ~lana 50. ovog zakona.

Zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti

^lan 60.

(1) Mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa odre|enogpoziva, djelatnosti ili du`nosti moè se izre}iu~iniocu koji je izvr{io krivi~no djelo u vezi imovinekoja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup za-hvaquju}i svom pozivu, djelatnosti ili du`nosti, akopostoji opasnost da bi takvo obavqawe moglo podstica-

jno uticati da u~ini novo krivi~no djelo zloupotrebom

svog poziva, djelatnosti ili du`nosti u vezi imovinekoja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.(2) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,

koje ne moè biti kra}e od jedne ni duè od deset godina,ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s tim da sevrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenojustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava u vrijemetrajawa ove mjere.

(3) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakonaizvr{ewe kazne zatvora moè se odrediti u~iniocukrivi~nog djela koji tokom izvr{avawa rada za op{tedobro na slobodi, kao zamjeni za kaznu zatvora prekr{izabranu obavqawa poziva, djelatnosti ili du`nosti.

(4) Prema u~iniocu krivi~nog djela koji prekr{izabranu vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,tokom vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudimoè se postupiti shodno odredbi ~lana 50. ovog zakona.


8


9/114

Zabrana upravqawa motornim vozilom

^lan 61.

(1) Mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa moto-rnim vozilom sud moè izre}i u~iniocu krivi~nog

djela protiv bezbjednosti saobra}aja kada postoji opa-snost da }e upravqaju}i motornim vozilom ponovou~initi takvo krivi~no djelo.

(2) U~iniocu krivi~nog djela kojim se ugroàva javni saobra}aj sud moè izre}i zabranu upravqawamotornim vozilom odre|ene vrste ili kategorije.

(3) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,koje ne moè biti kra}e od tri mjeseca ni duè od petgodina, ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, stim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosnozdravstvenoj ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unavau vrijeme trajawa ove mjere.

(4) Ako je mjera iz stava 1. ovog ~lana izre~ena licukoje ima stranu dozvolu za upravqawe motornimvozilom, ona obuhvata zabranu wenog kori{}ewa na te-ritoriji Republike Srpske za vrijeme od tri mjeseca dopet godina.

(5) Prema u~iniocu krivi~nog djela kojem jezabraweno upravqawe motornim vozilom uz zamjenu zakaznu zatvora ili uslovnu osudu ako ne postupi po tojzabrani primijeni}e se odredbe ~lana 34. stav 5. i ~lana50. ovog zakona.

Oduzimawe predmeta

^lan 62.

(1) Predmeti koji su upotrijebqeni ili su bilinamijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela ili koji sunastali izvr{ewem krivi~nog djela mogu se oduzeti akosu svojina u~inioca.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti ikad nisu svojina u~inioca ako to zahtijevaju interesiop{te bezbjednosti ili razlozi morala, ali time se nedira u pravo tre}ih lica na naknadu {tete.

(3) Zakonom se moè odrediti obavezno oduzimawepredmeta.

Glava {esta

VASPITNE PREPORUKE, MJERE I KAZNEZA MALOQETNIKE

Op{te odredbe

Vaèwe posebnih krivi~nopravnih odredbiza maloqetnike

^lan 63.

(1) Za maloqetne u~inioce krivi~nih djela vaèposebne odredbe sadràne u ovoj glavi, a druge odredbekrivi~nog zakona mogu se primijeniti samo ako nisu u

suprotnosti sa ovim posebnim odredbama.(2) Posebne odredbe koje vaè za maloqetne u~iniocekrivi~nih djela, vaè i za punoqetne kad im se sudi zakrivi~na djela koja su u~inili kao maloqetnici, aizuzetno i za lica koja su u~inila krivi~no djelo kaomla|i punoqetnici.

Iskqu~ewe krivi~nih sankcija prema djeci

^lan 64.Prema maloqetniku koji u vrijeme izvr{ewa

krivi~nog djela nije navr{io 14 godina (dijete) ne moguse primijeniti krivi~ne sankcije.

Uslovi primjene vaspitnih preporuka

^lan 65.

(1) Prema maloqetnom u~iniocu krivi~nog djelamogu se primijeniti vaspitne preporuke za krivi~na

djela s propisanom nov~anom kaznom ili kaznom zatvorado tri godine.

(2) Vaspitne preporuke prema maloqetniku moèprimijeniti nadle`ni tuìlac ili sudija za maloqe-tnike.

(3) Uslovi primjene vaspitnih preporuka su: pri-znawe krivi~nog djela od strane maloqetnika i wegovaizraèna spremnost za pomirewem s o{te}enim.

Svrha vaspitnih preporuka

^lan 66.

Svrha vaspitnih preporuka je:

1) da se ne pokre}e krivi~ni postupak prema malo-qetnom u~iniocu krivi~nog djela,

2) da se primjenom vaspitnih preporuka uti~e namaloqetnika da ubudu}e ne ~ini krivi~na djela.

Vrste vaspitnih preporuka

^lan 67.(1) Vaspitne preporuke su:

1. li~no izviwewe o{te}enom,

2. naknada {tete o{te}enom,

3. redovno poha|awe {kole,

4. rad u korist humanitarne organizacije ililokalne zajednice,

5. prihvatawe odgovaraju}eg zaposlewa,

6. smje{taj u drugu porodicu, dom ili ustanovu,

7. lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,

8. posje}ivawe vaspitnih, obrazovnih, psiholo{kihi drugih savjetovali{ta.

(2) Vaspitne preporuke iz ta~. 1. do 3. i ta~ke 8. stava1. ovog ~lana primjewuje ovla{}eni tuìlac, a vaspitnepreporuke iz ta~. 4. do 7. primjewuje sudija za maloqe-tnike.

Izbor vaspitnih preporuka

^lan 68.

(1) Pri izboru vaspitnih preporuka ovla{}enituìlac ili sudija za maloqetnike uze}e u obzirsveukupne interese maloqetnika i o{te}enog. Pritom }eposebno voditi ra~una da se primijewenim vaspitnimpreporukama ne dovede u pitawe redovno {kolovawemaloqetnika ili wegov rad.

(2) Vaspitne preporuke mogu trajati najduè jednugodinu.

(3) Vaspitne preporuke mogu se u toku wihovogizvr{avawa zamijeniti drugom ili ukinuti.

(4) Izbor i primjena vaspitnih preporuka vr{i se usaradwi s roditeqima ili staraocima maloqetnika iorganima socijalnog starawa.

Krivi~ne sankcije prema maloqetnicima

^lan 69.

(1) Maloqetniku koji je u vrijeme izvr{ewakrivi~nog djela navr{io 14 - a nije navr{io 16 godina(mla|i maloqetnik) - mogu se izre}i samo vaspitne mjere.

(2) Maloqetniku koji je u vijreme izvr{ewakrivi~nog djela navr{io 16 - a nije navr{io 18 godina(stariji maloqetnik) - mogu se izre}i vaspitne mjere poduslovima predvi|enim ovim zakonom, a izuzetno mu semoè izre}i maloqetni~ki zatvor.

(3) Mjere bezbjednosti mogu se izre}i maloqetnicimapod uslovima koje predvi|a ovaj zakon.

(4) Maloqetniku se ne mogu izre}i sudska opomena iuslovna osuda.


9


10/114

Posebna svrha krivi~nih sankcija premamaloqetnicima

^lan 70.

Posebna svrha vaspitnih mjera i maloqetni~kog

zatvora je da se pruàwem za{tite i pomo}i maloqetnimu~iniocima krivi~nih djela, vr{ewem nadzora nadwima, wihovim stru~nim osposobqavawem i razvijawemwihove li~ne odgovornosti, obezbijedi wihovovaspitawe, prevaspitawe i pravilan razvoj. Pored toga,svrha maloqetni~kog zatvora je vr{ewe poja~anog utica-

ja na maloqetne u~inioce da ubudu}e ne vr{e krivi~nadjela, kao i na druge maloqetnike da ne vr{e krivi~nadjela.

Vaspitne mjere

Vrste vaspitnih mjera

^lan 71.

Maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela mogu seizre}i ove vaspitne mjere:

- disciplinske mjere: ukor ili upu}ivawe u disci-plinski centar za maloqetnike;

- mjere poja~anog nadzora: od strane roditeqa, usvojioca ili staraoca, u drugoj porodici, ili od stranenadle`nog organa socijalnog starawa;

- zavodske mjere: upu}ivawe u vaspitnu ustanovu, uvaspitno-popravni dom ili u drugu ustanovu zaosposobqavawe.

Izbor vaspitne mjere

^lan 72.

Pri izboru vaspitne mjere sud }e uzeti u obzir uzrastmaloqetnika, stepen wegove du{evne razvijenosti, wego-va psihi~ka svojstva, wegove sklonosti, pobude iz kojih

je djelo u~inio, dosada{we vaspitawe, sredinu i prilikeu kojima je ìvio, teìnu djela, da li je prema wemu

ranije bila izre~ena vaspitna mjera ili kazna i svedruge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricaweone mjere kojom }e se najboqe posti}i svrha vaspitnihmjera.

Ukor

^lan 73.

(1) Sudski ukor se izri~e ako je dovoqno da se malo-qetnik zbog u~iwenog krivi~nog djela samo ukori.

(2) Pri izricawu sudskog ukora ukaza}e se maloqe-tniku na {tetnost wegovog postupka i predo~i}e mu se dau slu~aju ponovnog izvr{ewa krivi~nog djela moèprema wemu biti izre~ena druga mjera.

Upu}ivawe u disciplinski centar za maloqetnike

^lan 74.

(1) Sud }e uputiti maloqetnika u disciplinski ce-ntar za maloqetnike kad je potrebno da se odgovaraju}imkratkotrajnim mjerama izvr{i uticaj na wegovu li~nosti vladawe.

(2) Maloqetnika kome je izre~ena mjera iz stava 1.ovog ~lana sud moè uputiti u disciplinski centar:

- na odre|eni broj sati u prazni~ne dane i to najvi{e~etiri uzastopna prazni~na dana;

- na odre|eni broj sati u toku dana, ali najduèmjesec dana;

- na neprekidan boravak za utvr|eni broj dana, ali neduè od dvadeset dana.

(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }evoditi ra~una da usqed wenog izvr{ewa maloqetnik neizostane od redovne nastave ili od posla.

(4) U disciplinskom centru uposli}e se maloqetnikna korisnim radovima koji odgovaraju wegovom uzrastu.

(5) Kad izrekne upu}ivawe u disciplinski centar zamaloqetnike sud moè odrediti da se po izvr{ewu ovemjere maloqetnik stavi pod poja~ani nadzor nadle`nog

organa socijalnog starawa.Poja~an nadzor roditeqa, usvojioca ili staraoca

^lan 75.

(1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ilistaraoca sud }e izre}i ako su roditeqi, usvojilac,odnosno staralac propustili da vr{e nadzod nad malo-qetnikom, a u mogu}nosti su da ovakav nadzor vr{e.

(2) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1. ovog ~lana moèroditequ, usvojiocu ili staraocu dati potrebna upu-tstva i naloìti im odre|ene du`nosti u pogledu mjerakoje treba preduzeti za vaspitawe maloqetnika, za wego-vo lije~ewe i za otklawawe {tetnih uticaja na wega.

(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sudmoè odrediti da nadle`ni organ socijalnog starawaprovjerava weno izvr{ewe i ukazuje pomo} roditequ,

usvojiocu ili staraocu. Sud }e naknadno odlu~iti oprestanku ovog provjeravawa, s tim da ono ne moè tra-

jati mawe od jedne ni duè od tri godine.

Poja~an nadzor u drugoj porodici

^lan 76.

(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac malo-qetnika nisu u mogu}nosti da nad wim vr{e nadzor iliako se od wih ne moè to s osnovom o~ekivati, maloqe-tnik }e se predati drugoj porodici koja je voqna da gaprimi i koja ima mogu}nosti da nad wim vr{i poja~annadzor.

(2) Izvr{ewe mjere iz stava 1. ovog ~lana obustavi}ese kad roditeqi, usvojilac, odnosno staralac maloqe-tnika steknu mogu}nost da nad wim vr{e poja~an nadzorili kad prema rezultatu prevaspitawa prestane potreba

za poja~anim nadzorom.(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }e

odrediti da za vrijeme wenog trajawa nadle`ni organsocijalnog starawa provjerava weno izvr{avawe iukazuje potrebnu pomo} porodici kojoj je maloqetnikpredat.

Poja~an nadzor organa socijalnog starawa

^lan 77.

(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu umogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, ane postoje ni uslovi za predaju maloqetnika drugojporodici radi vr{ewa ovakvog nadzora, maloqetnik }ese staviti pod nadzor nadle`nog organa socijalnogstarawa.

(2) Sud }e naknadno odlu~iti o prestanku mjere iz

stava 1. ovog ~lana s tim da weno trajawe ne moè bitikra}e od jedne ni duè od tri godine. Za vrijeme trajawaove mjere maloqetnik i daqe ostaje da ìvi kod svojihroditeqa, usvojioca ili drugih lica koja ga izdràvaju,a poja~ani nadzor nad wim vr{i ovla{}eno licenadle`nog organa socijalnog starawa.

(3) Ovla{}eno lice nadle`nog organa socijalnogstarawa brine se o {kolovawu maloqetnika, wegovomzaposlewu, odvajawu iz sredine koja na wega {tetnouti~e, potrebnom lije~ewu i sre|ivawu prilika u kojimaìvi.

Posebne obaveze uz mjere poja~anog nadzora

^lan 78.

(1) Prilikom izricawa neke od vaspitnih mjerapoja~anog nadzora iz ~l. 75., 76. i 77. ovog zakona, sudmoè maloqetniku odrediti jednu ili vi{e posebnih


10


11/114

obaveza, ako je to potrebno za uspje{nije izvr{eweizre~ene mjere, s tim da ove obaveze ne mogu trajati duèod trajawa vaspitne mjere.

(2) Sud moè maloqetniku da odredi naro~ito oveobaveze: da se li~no izvini o{te}enom, da izmiri {tetu

u okviru sopstvenih mogu}nosti, da redovno poha|a{kolu, da se osposobqava za zanimawe koje odgovarawegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdràvaod uìvawa alkoholnih pi}a i opojnih droga, daposje}uje odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu ili savjeto-vali{te i da se ne druì sa licima koja na wega {tetnouti~u.

(3) Sud moè obaveze koje je odredio naknadno ukinu-ti ili izmijeniti.

(4) U slu~aju neispuwewa obaveza iz stava 2. ovog~lana sud moè izre~enu mjeru poja~anog nadzora zami-

jeniti drugom vaspitnom mjerom.

(5) Pri odre|ivawu obaveza iz stava 2. ovog ~lana sud}e maloqetnika upozoriti na posqedice iz stava 4. ovog~lana.

Upu}ivawe u vaspitnu ustanovu

^lan 79.

(1) Sud }e uputiti u vaspitnu ustanovu maloqetnikanad kojim treba obezbijediti vr{ewe stalnog nadzora odstrane stru~nih vaspita~a u ustanovi za vaspitawe malo-qetnika.

(2) U vaspitnoj ustanovi maloqetnik ostaje najmawe{est mjeseci, a najvi{e tri godine. Pri izricawu ovemjere sud ne}e odrediti weno trajawe, ve} }e o tomenaknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).

Upu}ivawe u vaspitno-popravni dom

^lan 80.

(1) Maloqetnika prema kome treba primijenitipoja~ane mjere prevaspitawa sud }e uputiti u vaspitno-popravni dom za maloqetne u~inioce krivi~nih djela.

(2) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i mjeru iz stava 1.ovog ~lana sud }e posebno uzeti u obzir teìnu i priro-du u~iwenog djela i okolnost da li su prema maloqe-tniku ranije bile izre~ene vaspitne mjere ili kazna ma-loqetni~kog zatvora.

(3) U vaspitno-popravnom domu maloqetnik ostajenajmawe jednu, a najvi{e pet godina. Pri izricawu mjereiz stava 1. ovog ~lana sud ne}e odrediti weno trajawe,ve} }e o tome naknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).

Upu}ivawe u drugu ustanovu za osposobqavawe

^lan 81.

(1) Prema maloqetniku ometenom u psihi~kom ilifizi~kom razvoju sud moè, umjesto upu}ivawa u vaspi-tnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, izre}i mjeru

upu}ivawa u drugu ustanovu za osposobqavawe.(2) Maloqetnik ostaje u ustanovi za osposobqavawedok je to potrebno radi wegovog lije~ewa iliosposobqavawa, a kad maloqetnik postane punoqetan,ponovo }e se ispitati potreba wegovog daqegzadràvawa u ovoj ustanovi.

Obustava izvr{ewa i izmjena odluke o

vaspitnim mjerama

^lan 82.

(1) Kad se poslije dono{ewa odluke kojom je izre~enamjera poja~anog nadzora ili zavodska mjera pojave oko-lnosti kojih nije bilo u vrijeme dono{ewa odluke ili seza wih nije znalo, a one bi bile od uticaja na dono{eweodluke, izvr{ewe izre~ene mjere moè se obustaviti ilise izre~ena mjera zamijeniti drugom mjerom poja~anognadzora ili zavodskom mjerom.

(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko zapojedine mjere nije {to drugo predvi|eno, mjerapoja~anog nadzora ili zavodska mjera moè se, s obziromna postignuti uspjeh prevaspitawa, obustaviti odizvr{ewa, a moè se zamijeniti drugom takvom mjerom

kojom }e se boqe posti}i svrha vaspitnih mjera. U pogle-du zavodskih mjera obustavqawe od izvr{ewa ili zamje-wivawe drugom mjerom vr{i}e se uz sqede}a ograni~ewa:

1) mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu prije istekaroka od {est mjeseci ne moè se obustaviti od izvr{ewa,a do isteka ovog roka moè se zamijeniti samoupu}ivawem maloqetnika u vaspitno-popravni dom ilidrugu ustanovu za osposobqavawe,

2) mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom prijeisteka roka od jedne godine ne moè se obustaviti odizvr{ewa, a do isteka ovog roka moè se zamijeniti samoupu}ivawem maloqetnika u vaspitnu ustanovu ili druguustanovu za osposobqavawe.

(3) Izuzetno, mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu,odnosno mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom moèse obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekom drugommjerom i prije isteka rokova iz ta~. 1. i 2. stava 2. ovog

~lana ako posebne okolnosti koje se odnose na li~nostmaloqetnika o~igledno pokazuju da je postignuta svrhaovih mjera.

Ponovno odlu~ivawe o vaspitnim mjerama

^lan 83.

(1) Ako je od pravnosna`nosti odluke kojom jeizre~ena mjera poja~anog nadzora ili zavodska mjeraproteklo vi{e od jedne godine, a izvr{ewe nije zapo~eto,sud }e ponovo odlu~iti o potrebi izvr{ewa izre~enemjere. Pri tome sud moè odlu~iti da se ranije izre~enamjera izvr{i, ne izvr{i ili da se zamijeni nekom drugommjerom.

(2) Mjera upu}ivawa u disciplinski centar za malo-qetnike ne}e se izvr{iti ako je proteklo vi{e od {estmjeseci od pravnosna`nosti odluke kojom je ova mjera

izre~ena, a weno izvr{ewe nije zapo~eto.Dejstvo kazne na vaspitne mjere

^lan 84.

(1) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izreknestarijem maloqetniku kaznu maloqetni~kog zatvora,vaspitna mjera prestaje kad maloqetnik zapo~neizdràvawe ove kazne.

(2) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izreknepunoqetnom licu kaznu maloqetni~kog zatvora ilikaznu zatvora najmawe godinu dana, vaspitna mjeraprestaje kada ovo lice zapo~ne izdràvawe kazne.

(3) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izreknepunoqetnom licu kaznu zatvora u kra}em trajawu od

jedne godine, sud }e u presudi odlu~iti da li }e se poizdrànoj kazni nastaviti izvr{ewe izre~ene vaspitnemjere ili }e se ta mjera ukinuti.

Evidencija o izre~enim vaspitnim mjerama

^lan 85.

(1) Evidenciju o izre~enim vaspitnim mjerama vodenadle`ni organi socijalnog starawa na osnovu propisakoje donosi ministar zdravqa.

(2) Podaci o izre~enim vaspitnim mjerama mogu sedati samo sudu, javnom tuìla{tvu, organimaunutra{wih poslova i organima socijalnog starawa uvezi sa krivi~nim postupkom koji se vodi protiv licakojima su izre~ene te vaspitne mjere.

Izricawe vaspitnih mjera mla|im punoqetnim licima

^lan 86.

(1) U~iniocu koji je kao punoqetan izvr{iokrivi~no djelo, a u vrijeme su|ewa nije navr{io dvadeset


11


12/114

jednu godinu sud moè izre}i odgovaraju}u mjerupoja~anog nadzora ili zavodsku mjeru ako se, s obziromna wegovu li~nost i okolnosti pod kojima je djelou~inio, moè o~ekivati da }e se i vaspitnom mjeromposti}i svrha koja bi se ostvarila izricawem kazne.

(2) Mla|em punoqetnom licu kome je izre~ena vaspi-tna mjera sud moè, pod uslovima predvi|enim ovimzakonom, izre}i sve mjere bezbjednosti, osim zabranevr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti.

(3) Izre~ena vaspitna mjera moè trajati najvi{e donavr{ene dvadeset tre}e godine u~inioca.

Ka`wavawe starijih maloqetnika

Op{ta odredba

^lan 87.

Kazniti se moè samo krivi~no odgovoran starijimaloqetnik koji je u~inio krivi~no djelo za koje jezakonom propisana kazna teà od pet godina zatvora, azbog te{kih posqedica djela i visokog stepena krivi~neodgovornosti ne bi bilo opravdano izre}i vaspitnu

mjeru.Maloqetni~ki zatvor

^lan 88.(1) Maloqetni~ki zatvor ne moè biti kra}i od

jedne ni duì od deset godina, a izri~e se na pune godineili na pola godine.

(2) Pri odmjeravawu kazne maloqetni~kog zatvorasud }e uzeti u obzir sve okolnosti koje uti~u da kaznabude mawa ili ve}a (~lan 37. st. 1. i 2. ovog zakona), ali}e naro~ito imati u vidu okolnosti koje se ti~uli~nosti maloqetnika.

(3) Kazna maloqetni~kog zatvora za odre|enokrivi~no djelo ne moè se izre}i u trajawu duèm odpropisane kazne zatvora za to djelo.

Izricawe maloqetni~kog zatvora i vaspitnih mjera

za krivi~na djela u sticaju

^lan 89.

(1) Za krivi~no djelo u sticaju sud izri~e maloqe-tniku samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu malo-qetni~kog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izri-cawe te kazne i kad sud na|e da je treba izre}i.

(2) Po odredbi stava 1. ovog ~lana sud }e postupiti ikad poslije izre~ene vaspitne mjere, odnosno maloqe-tni~kog zatvora utvrdi da je maloqetnik prije iliposlije wihovog izricawa u~inio neko krivi~no djelo.

Zastarjelost izvr{ewa kazne maloqetni~kog zatvora

^lan 90.Kazna maloqetni~kog zatvora ne moè se izvr{iti

ako je proteklo:

1) deset godina od osude na maloqetni~ki zatvorpreko pet godina,

2) pet godina od osude na maloqetni~ki zatvor prekotri godine,

3) tri godine od osude na maloqetni~ki zatvor do trigodine.

Izricawe krivi~nih sankcija punoqetnim licima za

djela koja su u~inila kao maloqetnici

^lan 91.

(1) Punoqetnom licu koje je navr{ilo dvadeset jednugodinu ne moè se suditi za krivi~no djelo koje jeizvr{ilo kao mla|i maloqetnik.

(2) Ako punoqetno lice u vrijeme su|ewa nijenavr{ilo dvadeset jednu godinu, moè mu se suditi zakrivi~no djelo koje je u~inilo kao mla|i maloqetnik

samo ako je za to djelo propisana kazna teà od pet godi-na zatvora. Ovakvom licu sud moè izre}i vaspitne mjerepoja~anog nadzora ili zavodsku mjeru. Pri ocjeni da li}e ovu mjeru izre}i, sud }e uzeti u obzir sve okolnostislu~aja, a naro~ito teìnu u~iwenog djela, vrijeme koje

je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladawe u~inioca isvrhu ove vaspitne mjere.

(3) Punoqetnom licu moè se za krivi~no djelo koje je izvr{ilo kao stariji maloqetnik izre}i odgovaraju}azavodska vaspitna mjera, a pod uslovom iz ~lana 86. ovogzakona, kazna maloqetni~kog zatvora. Pri ocjeni da li}e i koju od ovih sankcija izre}i, sud }e uzeti u obzir sveokolnosti slu~aja, a naro~ito teìnu u~iwenog djela,vrijeme koje je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladaweu~inioca kao i svrhu koju treba posti}i ovim sankcija-ma.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, punoqe-tnom licu koje je u vrijeme su|ewa navr{ilo dvadeset

jednu godinu sud moè, umjesto maloqetni~kog zatvora,izre}i zatvor ili uslovnu osudu. Kazna zatvora izre~enau ovom slu~aju, ima u pogledu rehabilitacije, brisawaosude i pravnih posqedica osude isto pravno dejstvo kao

i kazna maloqetni~kog zatvora.Dejstvo vaspitnih mjera i kazne maloqetni~kog zatvora

^lan 92.Vaspitne mjere i maloqetni~ki zatvor ne povla~e

pravne posqedice koje se sastoje u zabrani sticawaodre|enih prava (~lana 98. stav 2.).

Mjere bezbjednosti prema maloqetnicima

^lan 93.

(1) Prema maloqetnim u~iniocima krivi~nih djela,kojima je izre~ena vaspitna mjera ili kazna maloqe-tni~kog zatvora, mogu se, pod uslovima predvi|enim uzakonu, izre}i ove mjere bezbjednosti: obavezno psihija-trijsko lije~ewe, obavezno lije~ewe od zavisnosti,zabrana upravqawa motornim vozilom i oduzimawe

predmeta.(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-

snosti ne moè se izre}i uz disciplinske mjere.

(3) Umjesto obaveznog psihijatrijskog lije~ewa moèse izre}i vaspitna mjera upu}ivawa u drugu ustanovu zaosposobqavawe ako se u toj ustanovi moè obezbijeditilije~ewe i time posti}i svrha ove mjere bezbjednosti.

Glava sedma

ODUZIMAWE IMOVINSKE KORISTIPRIBAVQENE KRIVI^NIM DJELOM

Osnov oduzimawa imovinske koristi

^lan 94.(1) Niko ne moè zadràti imovinsku korist pri-

bavqenu krivi~nim djelom.(2) Korist iz stava 1. ovog ~lana oduze}e se sudskomodlukom kojom je utvr|eno izvr{ewe krivi~nog djela,pod uslovima predvi|enim ovim zakonom.

Na~in oduzimawa imovinske koristi

^lan 95.

(1) Od u~inioca }e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pri-bavqeni krivi~nim djelom, a ako oduzimawe nije mogu}e- u~inilac }e se obavezati da plati nov~ani iznos kojiodgovara pribavqenoj imovinskoj koristi.

(2) Imovinska korist pribavqena krivi~nim djelommoè se oduzeti od lica na koja je prenesena bez naknadeili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti,ako su ona znala ili mogla znati da je imovinska koristpribavqena krivi~nim djelom.


12


13/114

Za{tita o{te}enog

^lan 96.

(1) Ako je o{te}enom u krivi~nom postupku dosu|enimovinskopravni zahtjev, sud }e izre}i oduzimaweimovinske koristi ukoliko ona prelazi dosu|eniimovinskopravni zahtjev o{te}enog.

(2) O{te}eni koji je u krivi~nom postupku u pogledusvog imovinskopravnog zahtjeva upu}en na parnicu -moè traìti da se namiri iz iznosa oduzete vrijedno-sti, ako pokrene parnicu u roku od {est mjeseci od danapravnosna`nosti odluke kojom je upu}en na parnicu iako u roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nostiodluke kojom je utvr|en wegov zahtjev zatraì namireweiz oduzete vrijednosti.

(3) O{te}eni koji u krivi~nom postupku nije pri- javio imovinskopravni zahtjev moè zahtijevatinamirewe iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvr|ewasvog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca oddana saznawa za presudu kojom se oduzima imovinskakorist, a najdaqe u roku od dvije godine od pravno-

sna`nosti odluke o oduzimawu imovinske koristi i akou roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nosti odlukekojom je utvr|en wegov zahtjev zatraì namirewe izoduzete vrijednosti.

Glava osma

PRAVNE POSQEDICE OSUDE

Nastupawe pravnih posqedica osude

^lan 97.

(1) Osude za odre|ena krivi~na djela ili na odre|enekazne mogu imati za pravnu posqedicu prestanak, odno-sno gubitak odre|enih prava ili zabranu sticawaodre|enih prava.

(2) Pravne posqedice osude ne mogu nastupiti kad jeza krivi~no djelo u~iniocu izre~ena nov~ana kazna,uslovna osuda ili sudska opomena ili kad je u~inilacoslobo|en od kazne.

(3) Pravne posqedice osude mogu se predvidjeti samozakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predvi|ene.

Vrste pravnih posqedica osude

^lan 98.

(1) Pravne posqedice osude koje se odnose naprestanak ili gubitak odre|enih prava jesu:

1) prestanak vr{ewa odre|enih poslova ili funkcija u organima dràvne vlasti, dràvnim organima, pre-duze}ima i u drugim pravnim licima,

2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vr{ewaodre|enog zvawa, poziva ili zanimawa,

3) gubitak ~ina vojnog starje{ine ili klase vojnogslu`benika,

4) oduzimawe odlikovawa.

(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabranisticawa odre|enih prava jesu:

1) zabrana vr{ewa odre|enih poslova ili funkcija uorganima dràvne vlasti, dràvnim organima, pre-duze}ima i u drugim pravnim licima,

2) zabrana istupawa u {tampi, na radiju, televizijiili javnim skupovima, zabrana vr{ewa izdava~ke djela-tnosti ili zabrana u~estvovawa u osnivawu udruèwa,

3) zabrana sticawa odre|enog poziva ili unapre|ewau slu`bi,

4) zabrana sticawa odre|enih dozvola ili odobrewakoja se daju odlukom dràvnih organa.

Po~etak i trajawe pravnih posqedica osude

^lan 99.

(1) Pravne posqedice osude nastupaju danom pravno-sna`nosti presude.

(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabranisticawa odre|enih prava traju najduè pet godina oddana izdràne, opro{tene ili zastarjele kazne, ako zapojedine pravne posqedice nije zakonom propisanokra}e trajawe.

(3) Brisawem osude prestaju pravne posqedice osude.

Glava deveta

REHABILITACIJA I USLOVI ZA DAVAWEPODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE

Rehabilitacija

^lan 100.

(1) Rehabilitacijom se bri{e osuda i prestaju svewene pravne posqedice, a osu|eni se smatra neosu|iva-nim.

(2) Rehabilitacijom prestaje i sporedna kazna kojanije izvr{ena.

(3) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samogzakona (zakonska rehabilitacija) ili na osnovu sudskeodluke po molbi osu|enog (sudska rehabilitacija).

(4) Rehabilitacijom se ne dira u prava tre}ih licakoja se zasnivaju na osudi.

(5) Poslije izdràne, opro{tene ili zastarjele kaznezatvora ili maloqetni~kog zatvora, osu|ena lica iprije rehabilitacije uìvaju sva prava utvr|enaustavom, zakonima ili drugim propisima, osim onih kojasu im ograni~ena usqed izre~ene mjere bezbjednosti iliusqed nastupawa pravne posqedice osude. Ovo vrijedi i

za osu|ene na uslovnom otpustu.Zakonska rehabilitacija

^lan 101.

(1) Zakonska rehabilitacija moè nastati samo uodnosu na lica koja ranije nisu osu|ivana ili se pozakonu smatraju neosu|ivanima.

(2) Zakonska rehabilitacija nastaje:

1) Osuda o izre~enoj sudskoj opomeni i osuda kojom jeizre~eno oslobo|ewe od kazne bri{u se iz kaznene evi-dencije poslije isteka jedne godine od pravnosna`nostisudske odluke - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme neu~ini novo krivi~no djelo.

2) Uslovna osuda bri{e se iz kaznene evidencije

poslije jedne godine od kad je proteklo vrijeme provje-ravawa - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme ne u~ininovo krivi~no djelo.

3) Osuda na nov~anu kaznu, zatvor do jedne godine i namaloqetni~ki zatvor bri{u se iz kaznene evidencije kadproteknu tri godine od dana izvr{ene, izdràne,opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovom da osu|eniza to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.

4) Osude na zatvor preko jedne do tri godine bri{u seiz kaznene evidencije kad protekne pet godina od danaizdràne, opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovomda osu|eni za to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.

(3) Osude se ne mogu brisati iz kaznene evidencije zavrijeme trajawa mjera bezbjednosti.


13


14/114

(4) Kad se ispune uslovi za brisawe osude iz kazneneevidencije predvi|eni prethodnim odredbama, smatra}ese da je osuda brisana u momentu kad se ti uslovi ispune.

Sudska rehabilitacija

^lan 102.(1) Sudska rehabilitacija moè se dati licu koje je

osu|eno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako jeproteklo osam godina od dana izdràne, opro{tene ilizastarjele kazne, a u tom vremenu osu|eni nije izvr{ionovo krivi~no djelo.

(2) U slu~aju iz prethodnog stava, sud moè dati reha-bilitaciju ako na|e da je osu|eni to zasluìo svojimvladawem i ako se moè sa osnovom o~ekivati da ubudu}ene}e vr{iti krivi~na djela.

(3) Sudska rehabilitacija se ne moè dati ako jo{traju mjere bezbjednosti.

(4) Izuzetno, sud moè dati rehabilitaciju i licukoje je vi{e puta osu|ivano, ako su protekli rokovi iispuweni drugi uslovi predvi|eni u prethodnim

stavovima ovog ~lana u pogledu svakog krivi~nog djelaza koje je osu|eno.

Davawe podataka iz kaznene evidencije

^lan 103.

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu,tuìla{tvu i organima unutra{wih poslova u vezi sakrivi~nim postupkom koji se vodi protiv lica koje jeranije bilo osu|eno, nadle`nim organima za izvr{ewekrivi~nih sankcija i nadle`nim organima koji u~estvu-

ju u postupku davawa amnestije, pomilovawa ili brisawaosude.

(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se na obra-zloèn zahtjev dati dràvnim organima, preduze}ima idrugim pravnim licima, ako jo{ traju odre|ene pravne

posqedice osude ili mjere bezbjednosti ili ako za topostoji opravdan interes zasnovan na zakonu.

(3) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se dati nikome.

(4) Niko nema prava da traì od gra|ana da podnesedokaze o svojoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti.

(5) Gra|anima se, na wihov zahtjev, mogu davatipodaci o wihovoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti samoako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivawawihovih prava u inostranstvu.

Prestanak mjera bezbjednosti i pravnih posqedica

osude na osnovu sudske odluke

^lan 104.

(1) Sud moè odlu~iti da prestanu mjere bezbjednostizabrane vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i

zabrane upravqawa motornim vozilom ako je protekla jedna godina od dana wihovog primjewivawa.

(2) Kad protekne jedna godina od dana izdràne, za-starjele ili opro{tene kazne sud moè odrediti daprestane pravna posqedica osude koja se odnosi nazabranu sticawa odre|enog prava.

(3) Pri ocjeni da li }e odrediti prestanak mjerebezbjednosti, odnosno pravne posqedice osude sud }euzeti u obzir pona{awe osu|enog poslije osude, wegovuspremnost da naknadi {tetu prouzrokovanu krivi~nimdjelom i da vrati imovinsku korist ste~enu izvr{ewemkrivi~nog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju naopravdanost prestanka mjere bezbjednosti, odnosnopravne posqedice osude.

(4) Prestankom pravnih posqedica osude ne dira se uprava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.

Glava deseta

OSNOVNE ODREDBE O IZVR[EWU KRIVI^NIHSANKCIJA

Ograni~ewa u izvr{ewu krivi~nih sankcija

^lan 105.

(1) U~iniocu krivi~nog djela, u izvr{ewu krivi~nesankcije, mogu biti oduzeta ili ograni~ena odre|enaprava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrìni tesankcije i samo na na~in kojim se obezbje|uje po{tovaweli~nosti u~inioca i wegovog qudskog dostojanstva.

(2) Lice, protiv koga se izvr{ava krivi~na sankcija,ne smije biti podvrgnuto mu~ewu ili drugim oblicimaokrutnog, ne~ovje~nog ili poniàvaju}eg postupawa. Uslu~aju kad bude podvrgnuto takvom postupawu, mora muse zagarantovati sudska za{tita.

Ustanove za izvr{ewe kazne zatvora imaloqetni~kog zatvora

^lan 106.

(1) Kazna zatvora se izdràva u kazneno-popravnimustanovama zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora izdràva se iskqu~ivou kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa.

(3) Kazna maloqetni~kog zatvora se izdràva uposebnim kazneno-popravnim domovima. Osu|eni malo-qetnici mogu ostati u ovim domovima do navr{enedvadeset tre}e godine, a ako do tada ne izdrè kaznuuputi}e se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoqe-tna lica izdràvaju kaznu zatvora.

Postupawe sa osu|enicima

^lan 107.

(1) Za vrijeme izdràvawa kazne, sa osu|enicimatreba postupati ~ovje~no, po{tovati wihovo li~no do-stojanstvo i {tititi wihov tjelesni i duhovni

integritet.(2) Nije dozvoqena upotreba prevaspitnih, medici-

nskih ili psiholo{kih postupaka, koji zadiru uosu|enikovu intimu, ako takve postupke osu|enikizri~ito odbija.

Uslovni otpust

^lan 108.

(1) Osu|eni koji je izdrào polovinu kazne zatvoramoè se otpustiti sa izdràvawa kazne pod uslovom dado isteka vremena za koje mu je izre~ena kazna ne u~ininovo krivi~no djelo (uslovni otpust).

(2) Uslovno se moè otpustiti i osu|eni koji jeizdrào polovinu, a izuzetno i tre}inu kazne maloqe-tni~kog zatvora, ali ne prije nego {to izdrì najmawe

jednu godinu ove kazne. Za vrijeme uslovnog otpusta sudmoè odrediti mjeru poja~anog nadzora organa soci-

jalnog starawa.(3) Osu|eni kome je izre~ena kazna dugotrajnog zatvo-

ra moè se uslovno otpustiti nakon {to izdrì tripetine te kazne i pod uslovom da ubudu}e ne u~inikrivi~no djelo.

(4) Pri ocjeni da li }e se osu|eni uslovno otpustiti,uze}e se u obzir wegovo vladawe za vrijeme izdràvawakazne, izvr{avawe radnih obaveza s obzirom na wegovuradnu sposobnost i druge okolnosti koje pokazuju da jepostignuta svrha ka`wavawa.

Opozivawe uslovnog otpusta

^lan 109.

(1) Sud }e opozvati uslovni otpust ako osu|eni dok jena uslovnom otpustu u~ini jedno ili vi{e krivi~nihdjela za koje je izre~ena kazna zatvora preko jedne godine.


14


15/114

(2) Sud moè opozvati uslovni otpust ako uslovnootpu{teni u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djela za koje

je izre~ena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni dali }e opozvati uslovni otpusti sud }e naro~ito uzeti uobzir srodnost u~iwenih krivi~nih djela, wihov zna~aj,

pobude iz kojih su u~iwena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivawa uslovnog otpusta.

(3) Kad sud opozove uslovni otpust izre}i }e kaznu naosnovu odredaba ~lana 42. i ~lana 43. stav 2. ovog zakonauzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve} utvr|enu. Diokazne koju je osu|eni izdrào po ranijoj presudiura~unava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno nauslovnom otpustu ne ura~unava se.

(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog ~lana primijeni}e se ikad se uslovno otpu{tenom sudi za djelo koje je u~inioprije nego {to je uslovno otpu{ten.

(5) Ako uslovno otpu{teni bude osu|en na kaznuzatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust,produùje se uslovni otpust za vrijeme koje je osu|eniproveo na izdràvawu kazne zatvora.

(6) Prethodne odredbe se shodno primjewuju i na

opoziv uslovnog otpusta sa izdràvawa kazne maloqe-tni~kog zatvora.

Posebna odredba

^lan 110.

Izvr{ewe krivi~nih sankcija bliè se ure|ujeposebnim zakonom.

Glava jedanaesta

ZASTARJELOST

Zastarjelost krivi~nog gowewa

^lan 111.

(1) Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, krivi~nogowewe se ne moè preduzeti kad protekne:

1) trideset pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela zakoje se po zakonu moè izre}i kazna dugotrajnog zatvora,

2) dvadeset godina od izvr{ewa krivi~nog djela zakoje se po zakonu moè izre}i kazna zatvora preko desetgodina,

3) petnaest godina od izvr{ewa krivi~nog djela zakoje se po zakonu moè izre}i zatvor preko pet godina,

4) deset godina od izvr{ewa krivi~nog djela za kojese po zakonu moè izre}i zatvor preko tri godine,

5) pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela za koje sepo zakonu moè izre}i zatvor preko jedne godine,

6) tri godine od izvr{ewa krivi~nog djela za koje sepo zakonu moè izre}i zatvor do jedne godine ilinov~ana kazna.

(2) Ako je za krivi~no djelo propisano vi{e kazni,rok zastarjelosti odre|uje se po najteòj propisanojkazni.

Tok i prekid zastarjevawa krivi~nog gowewa

^lan 112.

(1) Zastarjevawe krivi~nog gowewa po~iwe od danakad je krivi~no djelo u~iweno.

(2) Zastarevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonugowewe ne moè otpo~eti ili produìti.

(3) Zastarjevawe se prekida svakom procesnom ra-dwom koja se preduzima radi gowewa u~inioca zbogu~iwenog krivi~nog djela.

(4) Zastarjevawe se prekida i kad u~inilac u vrijemedok te~e rok zastarjelosti u~ini isto tako te{ko iliteè krivi~no djelo.

(5) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovoda te~e.

(6) Zastarjelost krivi~nog gowewa nastaje u svakomslu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko sepo zakonu traì za zastarjelost krivi~nog gowewa.

Zastarjelost izvr{ewa kazne

^lan 113.

Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, izre~ena kaznane moè se izvr{iti kad protekne:

1) trideset pet godina ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,

2) dvadeset godina ako je izre~ena kazna zatvorapreko deset godina,

3) petnaest godina preko pet godina,

4) deset godina preko tri godina,

5) pet godina preko jedne godine,

6) tri godine ako je izre~ena kazna zatvora do jednegodine ili nov~ana kazna.

Zastarjelost izvr{ewa sporedne kazne imjera bezbjednosti

^lan 114.

(1) Zastarjelost izvr{ewa nov~ane kazne kaosporedne kazne nastaje kad proteknu dvije godine od danapravnosna`nosti presude kojom je ta kazna izre~ena.

(2) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednostiobaveznog psihijatrijskog le~ewa, mjera bezbjednostiobaveznog lije~ewa od zavisnosti i oduzimawa predmetanastaje kad protekne pet godina od dana pravno-sna`nosti odluke kojom su te mjere izre~ene.

(3) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti zabranevr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i zabraneupravqawa motornim vozilom nastaje kad protekne vri-

jeme za koje su te mjere izre~ene.

Tok i prekid zastarijevawa izvr{ewa kazne

^lan 115.

(1) Zastarjevawe izvr{ewa kazne po~iwe od dana kad je presuda postala pravnosna`na, a ako je uslovna osudaopozvana - od dana kad je odluka o opozivawu postalapravnosna`na.

(2) Zastarjevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonuizvr{ewe kazne ne moè preduzeti.

(3) Zastarjevawe se prekida svakom radwomnadle`nog organa koja se preduzima radi izvr{ewakazne.

(4) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovoda te~e.

(5) Zastarjelost izvr{ewa kazne nastaje u svakom

slu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko sepo zakonu traì za zastarjelost izvr{ewa kazne, ali onane moè nastupiti ako je izvr{ewe kazne u toku.

(6) Odredbe st. 2. do 5. ovog ~lana shodno se primje-wuju i na zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti.

Glava dvanaesta

AMNESTIJA I POMILOVAWE

Amnestija

^lan 116.

Licima koja su obuhva}ena aktom amnestije daje seoslobo|ewe od gowewa ili potpuno ili djelimi~nooslobo|ewe od izvr{ewa kazne, zamjewuje se izre~enakazna blaòm kaznom, odre|uje se brisawe osude, ili seukida odre|ena pravna posqedica osude.


15


16/114

Pomilovawe

^lan 117.

(1) Pomilovawem se poimeni~no odre|enom licu dajeoslobo|ewe od krivi~nog gowewa, potpuno ili djeli-

mi~no oslobo|ewe od izvr{ewa kazne zamjewuje seizre~ena kazna blaòm kaznom ili uslovnom osudom,odre|uje se brisawe osude ili se ukida, odnosno odre|ujekra}e trajawe pravne posqedice osude ili mjere bezbje-dnosti.

(2) Licu koje je osu|eno na kaznu dugotrajnog zatvorapomilovawe se ne moè dati prije nego {to izdrì tripetine te kazne.

Dejstvo amnestije i pomilovawa na prava tre}ih lica

^lan 118.

Davawem amnestije ili pomilovawa ne dira se uprava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.

Glava trinaesta

VA@EWE KRIVI^NOG ZAKONODAVSTVAREPUBLIKE SRPSKE PREMA MJESTUIZVR[EWA KRIVI^NOG DJELA

Vaèwe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za

svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~ini

krivi~no djelo

^lan 119.

(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaìza svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~inikrivi~no djelo.

(2) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaìi za svakog ko u~ini krivi~no djelo na doma}em brodu,bez obzira gde se brod nalazio u vrijeme izvr{ewa djela.

(3) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì

i za svakog ko u~ini krivi~no djelo u doma}em civilnomvazduhoplovu dok je u letu, ili u doma}em vojnom va-zduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vri-

jeme izvr{ewa djela.


odre|ena krivi~na djela u~iwena u inostranstvu

^lan 120.

Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì zasvakog ko van wene teritorije ili u inostranstvu u~inikrivi~no djelo iz ~l. 293. do 311. ovog zakona.


dràvqanina Republike Srpske koji u~ini krivi~no

djelo u inostranstvu

^lan 121.Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaì zadràvqanina Republike Srpske i kad u inostranstvuu~ini koje drugo krivi~no djelo, osim krivi~nih djelanavedenih u ~lanu 120. ovog zakona, ako se zatekne na te-ritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran.


stranca koji u~ini krivi~no djelo u inostranstvu

^lan 122.

(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaìi za stranca koji van teritorije Republike Srpske u~iniprema woj ili wenom dràvqaninu krivi~no djelo i kadnisu u pitawu krivi~na djela navedena u ~lanu 120. ovogzakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpskeili joj bude ekstradiran.

(2) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske vaìi za stranca koji prema stranoj dràvi ili prema stra-ncu u~ini u inostranstvu krivi~no djelo za koje se potom zakonodavstvu moè izre}i zatvor od pet godina iliteà kazna, kad se zatekne na teritoriji Republike

Srpske a ne bude ekstradiran stranoj dràvi. Ako ovimzakonom nije druk~ije odre|eno, sud u takvom slu~aju nemoè izre}i teù kaznu od kazne koja je propisanazakonom zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno.

Posebni uslovi za gowewe

^lan 123.

(1) Ako je u slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakonapokrenut ili dovr{en krivi~ni postupak u stranojdràvi, gowewe u Republici Srpskoj preduze}e se samopo odobrewu glavnog republi~kog tuìoca.

(2) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewese ne}e preduzeti:

1) ako je u~inilac potpuno izdrào kaznu na koju je uinostranstvu osu|en,

2) ako je u~inilac u inostranstvu pravnosna`nompresudom oslobo|en,

3) ako se za krivi~no djelo po stranom zakonu goni pozahtjevu o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen.

(3) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewe}e se preduzeti samo kad se za krivi~no djelo ka`wava ipo zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno. Kada se uslu~ajevima iz ~lana 121. i ~lana 122. stav 1. ovog zakonapo zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno za to krivi~nodjelo ne ka`wava, gowewe se moè preduzeti samo poodobrewu glavnog republi~kog tuìoca.

(4) Samo po odobrewu glavnog republi~kog tuìocamoè se u Republici Srpskoj preduzeti gowewe u slu~aje-vima iz ~lana 122. stav 2. ovog zakona, bez obzira nazakon zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno, ako je upitawu djelo koje je u vrijeme kad je izvr{eno smatrano

krivi~nim djelom prema op{tim pravnim na~elimapriznatim od strane me|unarodne zajednice.

(5) U slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakona gowewestranca moè se, pod uslovom uzajamnosti ustupiti stra-noj dràvi.

Ura~unavawe pritvora i kazne izdràne u inostranstvu

^lan 124.

Pritvor, li{ewe slobode u toku ekstradicionog po-stupka, kao i kazna koju je u~inilac izdrào po presudiinostranog suda, ura~una}e se u kaznu koju izreknedoma}i sud za isto krivi~no djelo, a ako kazne nisu istevrste - ura~unavawe }e se izvr{iti po ocijeni suda.

Glava ~etrnaesta

ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA

KRIVI^NA DJELAOdgovornost pravnog lica

^lan 125.

(1) Odredbama ove glave propisuje se odgovornostpravnog lica, izuzimaju}i Bosnu i Hercegovinu,Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine,Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad,op{tinu i mjesnu zajednicu, za krivi~no djelo koje jeu~inilac u~inio u ime, za ra~un ili u korist pravnoglica.

(2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom, zaodre|ena pravna lica moè biti iskqu~ena iliograni~ena primjena pojedinih kazni ili drugihkrivi~nopravnih sankcija koje se mogu izre}i pravnimlicima.


16


17/114

(1) Ukoliko odredbama ove glave zakona nijedruga~ije propisano, shodno se primjewuju odredbeop{teg djela ovog zakona.

(4) Krivi~ni postupak protiv pravnih lica vodise po odredbama Zakona o krivi~nom postupku

Republike Srpske.Primjena ovog zakona prema mjestu izvr{ewa krivi~nog

djela u vezi s krivi~nom odgovorno{}u pravnog lica

^lan 126.

(1) Doma}e i strano pravno lice u skladu s ovimzakonom, odgovorno je za krivi~na djela u~iwena na te-ritoriji Republike Srpske.

(2) Doma}e i strano pravno lice koje ima sjedi{te nateritoriji Republike Srpske ili u woj obavqa svoju dje-latnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorno zakrivi~no djelo u~iweno izvan Republike Srpske, ako jekrivi~no djelo u~iweno protiv Republike Srpske,wenih dràvqana ili doma}ih pravnih lica.

Osnovi odgovornosti pravnog lica

^lan 127.

Za krivi~no djelo koje je u~inilac u~inio u ime, zara~un ili u korist pravnog lica, odgovorno je pravnolice:

1) kada obiqe`ja u~iwenog krivi~nog djela proi-zlaze iz odluke, naloga ili odobrewa rukovode}ih ilinadzornih organa pravnog lica; ili

2) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnoglica uticali na u~inioca ili mu omogu}ili da u~inikrivi~no djelo; ili

3) kada pravno lice raspolaè s protivpravno ostva-renom imovinskom koristi ili koristi predmetenastale krivi~nim djelom; ili

4) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnoglica propustili du`ni nadzor nad zakonito{}u radaradnika.

Granice odgovornosti pravnog lica za krivi~no djelo

^lan 128.

(1) Uz uslove iz ~lana 127. ovog zakona, pravno lice jeodgovorno za krivi~no djelo i kada u~inilac za u~iwenokrivi~no djelo nije krivi~no odgovoran.

(2) Odgovornost pravnog lica ne iskqu~uje krivi~nuodgovornost fizi~kih, odnosno odgovornih lica zau~iweno krivi~no djelo.

(3) Za krivi~na djela u~iwena iz nehata, pravno licemoè biti odgovorno pod uslovima iz ~lana 127. ta~ka 4.ovog zakona, i u tom se slu~aju pravno lice moè blaèkazniti.

(4) Kada u pravnom licu osim u~inioca nema drugog

lica ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzi-rati po~inioca, pravno lice odgovara za u~iwenokrivi~no djelo u granicama odgovornosti u~inioca.

Odgovornost pri promjeni statusa pravnog lica

^lan 129.

(1) Pravno lice u ste~aju moè biti krivi~no odgo-vorno za krivi~no djelo bez obzira je li krivi~no djelou~iweno prije po~etka ste~ajnog postupka ili u me|uvre-menu, ali se pravnom licu u ste~aju ne izri~e kazna, ve}se izri~e mjera bezbjednosti oduzimawa predmeta ili seoduzima imovinska korist pribavqena krivi~nimdjelom.

(2) Kada je do prestanka pravnog lica do{lo prijepravnosna`nog okon~awa krivi~nog postupka, a ukrivi~nom je postupku utvr|ena krivi~na odgovornost

tog pravnog lica, kazne i ostale krivi~nopravne sankcije izri~u se pravnom licu koje je pravni sqednik licakojem je utvr|ena krivi~na odgovornost, ako surukovode}i ili nadzorni organi prije prestankapravnog lica znali za u~iweno krivi~no djelo.

(3) Pravnom licu koje je pravni sqednik pravnoglica kojem je utvr|ena krivi~na odgovornost i ~iji surukovode}i ili nadzorni organi znali za u~iwenokrivi~no djelo, izri~e se mjera bezbjednosti oduzimawapredmeta ili se oduzima imovinska korist pribavqenakrivi~nim djelom.

(4) Ako je do prestanka pravnog lica do{lo popravnosna`no okon~anom krivi~nom postupku, izre~enakrivi~nopravna sankcija se izvr{ava po odredbama st. 2.i 3. ovog ~lana.

Odgovornost pravnog lica za poku{aj

^lan 130.

(1) Ako je u~inilac planirano krivi~no djelozapo~eo, ali ga nije dovr{io, pod uslovima iz ~lana 127.ovog zakona odgovorno je pravno lice, ako je zakonompropisano ka`wavawe i za poku{aj tog krivi~nog djela.

(2) Pravno lice se ka`wava za poku{aj kaznompropisanom za dovr{eno krivi~no djelo, a moè se iblaè kazniti.

(3) Ako su rukovode}i ili nadzorni organisprije~ili u~inioca da dovr{i zapo~eto krivi~nodjelo, pravno lice se moè osloboditi kazne.

Produèno krivi~no djelo

^lan 131.

Kada je kod pravnog lica prisutan isti osnov odgo-vornosti u pogledu vi{e istovrsnih i vremenskipovezanih krivi~nih djela vi{e u~inilaca, pravno lice

je krivi~no odgovorno kao da je u~iweno jedno krivi~nodjelo.

Sau~esni{tvo pravnih lica

^lan 132.

(1) U slu~aju da dva ili vi{e pravnih lica sau~estvu- je pri izvr{ewu krivi~nog djela, svako je odgovornoprema ~lanu 127. ovog zakona.

(2) Pri sau~esni{tvu pravnih lica iz stava 1. ovog~lana, svako pravno lice odgovara kao da je jedinopravno lice krivi~no odgovorno za krivi~no djelo.

Op{ti razlozi za ublaàvawe kazne pravnom licu

ili osloba|awe od kazne

^lan 133.

(1) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organdobrovoqno prijavi u~inioca nakon {to je krivi~no

djelo u~iweno, moè se blaè kazniti.(2) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organ

po u~iwenom krivi~nom djelu odlu~i da se vrati pro-tivpravno ostvarena imovinska korist ili otkloneprouzrokovane {tetne posqedice ili saop{te podaci oosnovanosti odgovornosti drugih pravnih lica, moè seosloboditi kazne.

Kazne za pravna lica

^lan 134.

Pravnim licima se za krivi~na djela mogu izre}i ovekazne:

1) nov~ana kazna,

2) kazna oduzimawa imovine,

3) kazna prestanka pravnog lica.


17


18/114

Nov~ana kazna za pravna lica

^lan 135.

(1) Nov~ana kazna ne moè biti mawa od 5.000 KMniti ve}a od 5.000.000 KM.

(2) Ako je krivi~nim djelom pravnog lica prouzroko-vana drugome imovinska {teta ili pribavqena pro-tivpravna imovinska korist, najve}a mjera izre~enenov~ane kazne moè iznositi dvostruki iznos te {tete,odnosno koristi.

Kazna oduzimawa imovine

^lan 136.

(1) Kazna oduzimawa imovine se moè izre}i zakrivi~na djela s propisanom kaznom zatvora od pet godi-na ili teòm kaznom.

(2) Pravnom licu se moè oduzeti najmawe polovinaimovine ili ve}i dio imovine ili cjelokupna imovina,ako je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`nojmjeri kori{}ena za izvr{ewe kriv~nog djela.

(3) U slu~aju ste~ajnog postupka kao posqediceizre~ene kazne oduzimawa imovine, povjerioci se mogunamiriti iz oduzete ste~ajne mase.

Kazna prestanka pravnog lica

^lan 137.(1) Kazna prestanka pravnog lica moè se izre}i ako

je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`nojmjeri kori{}ena za izvr{ewe krivi~nog djela.

(2) Uz kaznu prestanka pravnog lica, sud moè izre}ikaznu oduzimawa imovine.

(3) Uz izre~enu kaznu prestanka pravnog lica, sud }epredloìti otvarawe postupka likvidacije.

(4) Iz imovine pravnog lica kojem je izre~ena kaznaprestanka pravnog lica, mogu se isplatiti povjerioci.

Odmjeravawe kazne pravnom licu

^lan 138.(1) Pri odmjeravawu kazne pravnom licu sud uzima u

obzir, pored op{tih pravila za odmjeravawe kazne iekonomsku mo} pravnog lica.

(2) Pri odmjeravawu nov~ane kazne za krivi~na djelaza koja se uz nov~anu kaznu izri~e i kazna oduzimawaimovine, izre~ena kazna ne smije pre}i polovinuimovine pravnog lica.

Izricawe uslovne osude pravnom licu

^lan 139.

(1) Sud moè pravnom licu za krivi~no djelo izre}iuslovnu osudu umjesto nov~ane kazne.

(2) Uslovnom osudom sud moè utvrditi pravnomlicu nov~anu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlu~iti da

se ta kazna ne}e izv{iti ako pravno lice u roku kojiodredi sud, a koji ne moè biti kra}i od jedne ni duì odpet godina, ne bude odgovorno za novo krivi~no djelo.

Mjere bezbjednosti za pravna lica

^lan 140.

Pravnom licu mogu se za krivi~no djelo, pored mjerebezbjednosti oduzimawa predmeta izre}i ove mjerebezbjednosti:

a) objavqivawe presude,b) zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti.

Objavqivawe presude

^lan 141.

(1) Mjera bezbjednosti objavqivawa presude izri~e sekada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, posebno

ako bi objavqivawe bilo od koristi da se otkloni opas-nost za ìvot ili zdravqe qudi ili da se osigura bezbje-dnost saobra}aja ili kakva korist privredi.

(2) S obzirom na zna~aj krivi~nog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi

u {tampi, radiju ili televiziji ili u vi{e sredstavainformisawa i ujedno da li da se objavi weno obra-zloèwe u cijelosti ili u izvodu, uzimaju}i u obzir da sena~inom objavqivawa omogu}i obavije{tenost svih u~ijem interesu je objavqivawe presude.

Zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti

^lan 142.

(1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavqawa odre|eneprivredne djelatnosti sud moè pravnom licu zabranitiproizvodwu odre|enih proizvoda ili obavqaweodre|enih poslova ili mu zabraniti da se baviodre|enim poslovima prometa robe ili drugim privre-dnim poslom.

(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana izri~ese pravnom licu ako bi wegovo daqe bavqewe odre|enom

privrednom djelatno{}u bilo opasno za ̀ ivot i zdravqequdi ili {tetno za privredno ili finansijsko poslo-vawe drugih pravnih lica ili za privredu ili ako jepravno lice u posqedwe dvije godine prije izv{rewakrivi~nog djela bilo ve} ka`weno za isto ili sli~nokrivi~no djelo.

(3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana moè seizre}i u trajawu od {est mjeseci do pet godina,ra~unaju}i od pravnosna`nosti osude.

Oduzimawe imovinske koristi od pravnog lica

^lan 143.

Ukoliko prav

krivicni zakoni republike srpske

Documents