O SESVETSKA SOPNICA

O SESVETSKA SOPNICASopnika 69

10360 Sesvete

Sastavila:Ines Patafta, prof.

SADRAJ

1. Uvod............................................................................................. str 3

2. Praenje i provjeravanje................... ............................................str 33. Ocjenjivanje..................................................................................str 43.1. MOTORIKIH ZNANJA.............................................................str 43.2. MOTORIKIH DOSTIGNUA.....................................................str 83.3. MOTORIKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI........................str 93.4. ODGOJNIH UINAKA...............................................................str 10 4. Zakljuna ocjena............................................................................str 10 5. Literatura ......................................................................................str 10 6. Pregled provjeravanja i ocjenjivanja po satima................................str 111. UVODVrednovanje je postupak strune prosudbe svih pojavnosti koje se prate, provjeravaju i ocjenjuju tijekom nastavnog procesa. Praenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem treba dobiti povratnu informaciju o tome kako su uenici ostvarili sve zadae tjelesne i zdravstvene kulture, odnosno koliko se svaki uenik pribliio programskim zadaama, to jest definiranom cilju i zadaama programa te kakvi su uinci programa.

Temeljem rezultata dobivenih inicijalnim provjeravanjem postavlja se dijagnoza postojeeg stanja koje je temeljni uvjet za prognozu, nakon ega slijedi programiranje te napokon kontinuirano praenje i provjeravanje.

Ocjenjvanjem u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi obuhvaaju se sve objektivno mjerljive osobine, sposobnosti, znanja, dostignua te odgojne varijable na koje se moe utjecati putem tjelesnog vjebanja, a koje su od velike vanosti za zdravlje uenika, te koje uenicima mogu koristiti u svakodvenom ivotu; igri, zabavi, buduem zanimanju i radu ili su u funkciji priprema uenika za tzv. hitne situacije.

2. PRAENJE I PROVJERAVANJEPraenje se provodi na svakom satu tijekom itave kolske godine kako bi dobili povratnu informaciju o trenutnom stanju uenika i svih aspekata nastavnog pocesa.

Provjeravanje se provodi nekoliko puta tijekom godine kako bi uitelju bio omoguen uvid u stanje antropolokog statusa uenika te prua mogunjost praenja realizacije programa te dobivanje odgovora o uincima programa.

Sadraj praenja i provjeravanja u TZK obuhvaa sva antropoloka obiljeja (antropometrijske znaajke, motorike i funkcionalne sposobnosti), motorika znanja i postignua, zdravstveno stanje uenika i uinke u odgoju.

Vrste provjeravanja mogu biti:

inicijalno ili prethodno (na poetku kolske godine; ine polaznu osnovu za programiranje rada; obuhvaaju samo antropoloka obiljeja uenika)

tekue provjeravanje (na satovima obrade novog gradiva radi dobivanja povratne informacije o stupnju savladanosti novog motorikog gibanja; obuhvaa mot. znanja)

tranzitivno ili periodino (da bi se utvrdilo u kojem stupnju se program provodi)

finalno ili zavrno (da se utvrdi u kojem opsegu je realiziran program i kakvi su uinci; obuhvaa antropoloka obiljeja)

Metode provjeravanja: metoda promatranja (preprema tono utvrenom kriteriju, npr. putem testova motorikih znanja) metoda mjerenja (mogu se precizno i objektivno utvrditi individualne znaajke, osobine i sposobnosti uenika te stanje i razina njegovih motorikih dostignua) metoda ankete (utvrivanje stavova i interesa uenika)3. OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje je postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika tj. postupak kojim se na nain utvren propisima prati njegov odgojno-obrazovni razvoj i utvuje razina koju je u tome postigao.

Elementi ocjenjivanja u nastavi TZK su:

motorika znanja

motorika dostignua

motorike sposobnosti

funkcionalne sposobnosti

odgojni uinci rada

3.1. OCJENJIVANJE MOTORIKIH ZNANJA

Motorika znanja su stupanj usvojenosti pojedinih motorikih struktura koje mogu biti na razliitim razinama. Na ta se znanja moe utjecati primjerenim vjebanjem ili ponavljanjem odreenih struktura kretanja sve dok se znanje ne usvoji na odreenoj razini. Nisu pod utjecajem genetskog initelja te se stjeu iskljuivo vjebanjem.

Teme koje se ocjenjuju, odabrane su iz nastavnog plana i programa, kao najvanije teme iz pojedinih nastavnih cjelina. Za svaku temu izraena je tablica kriterija ocjenjivanja sa ocjenama od nedovoljan do odlian te je detaljno opisano gibanje tj. tema koja se ocjenjuje.

Sve tablice izraene su temeljem osnovnog kriterija ocjenjivanja motorikog znanja, a to je:

OPENITI KRITERIJ OCJENJIVANJA MOTORIKIH ZNANJA

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi gibanje bez odstupanja od standardne izvedbe ili su ona nebitna.

Vrlo dobar (4)Uenik sve dijelove gibanja izvodi pravilno uz manja odstupanja tj. manje pogreke.

Dobar (3)Uenik izvodi gibanje uz znaajna odstupanja od osnovne strukture sa veim pogrekama ili uz asistenciju.

Dovoljan (2)Uenik izvodi gibanje uz velike pogreke ali se prepoznaje osnovna struktura gibanja.

Nedovoljan (1)Ukoliko uenik ni uz pomo asistencije ne moe izvesti gibanje.

Na temelju gore navedenih opih kriterija izraene su tablice sa kriterijima ocjenjivanja za svaku pojedinanu temu koja se planira ocjenjivati u 8. razredu. 8. razredOCJENJIVANJE MOTORIKIH ZNANJA, TEME:Tema: Osnove brzog hodanja

Opis testa: Uenik izvodi zadatak u pravocrtnom kretanju tako da se kree u brzom hodanji a jednom stopalo uvijek mora biti u doticaju s podlogom. Noga kojom se zapoinje korak mora biti ispruena u koljenu, tj. nesavijena, od trenutka kontakta s podlogom, do trenutka povratka noge u okomit poloaj. Nastoji se izbacivati kuk u stranu te hodati uglavnom na vanjskoj strani stopala. Ruke izvode prirodni pokret kao kod hodanja.

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi sve segmente gibanja bez pogreaka ili uz neznatne pogreke

Vrlo dobar (4)Uenik pravilno izvodi brzo hodanja uz manje pogreke (nepravilan rad ruku, blago grenje nogu ili pravilno izvoenje uz naruen ritam koraka).

Dobar (3)Uenik izvodi brzo hodanje uz vee pogreke (kratka faza leta, hod na punom stopalu, nema izbacivanja kukova).

Dovoljan (2)Uenik izvodi brzo hodanja uz velike pogreke (duga faza leta slino tranju, pogrene noge u fazi kontakta s podlogom).

Nedovoljan (1)Uenik ni na koji nain ne moe izvesti element, odnosno u kretnji se neprepoznaju osnovne strukture gibanja specifine za element.

slika ili kinogram

Tema: GORNJI SERVIS BEZ ROTACIJE (O)

Opis testa: Uenik napravi mali iskorak lijevom nogom, opruenom lijevom rukom izbaci loptu isred sebe i desnog ramena, podiui istovremeno desnu ruku iznad glave i vri udarac po lopti korjenom dlana.

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi sve segmente gibanja bez pogreaka.

Vrlo dobar (4)Uenik pravilno izvodi servis uz manje pogreke (Pogreno postavljanje stopala, slab udarac)

Dobar (3)Uenik izvodi servis uz vee pogreke (lo izbaaj lopte, stisnuta aka)

Dovoljan (2)Uenik izvodi servis uz velike pogreke (pogrean stav, prijestup, pogrean zamah rukom, udarac akom)

Nedovoljan (1)Uenik ni na koji nain ne moe izvesti element, odnosno u kretnji se neprepoznaju osnovne strukture gibanja specifine za element.

slika ili kinogram

Tema: PLEDOVI (Beki valcer i Cha-cha-cha)

Opis testa: Beki valcer izvoenje osnovnog koraka u paru naprijed-nazad te koraka sa okretom u paru uz pravilno dranje. Cha-cha-cha izvoenje osnovnog koraka + promenada + okret oba partnera u isto vrijeme.

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi sve segmente gibanja bez pogreaka ili uz neznatne pogreke

Vrlo dobar (4)Uenik izvodi element pravilno uz manje pogreke (krivo dranje tijela, povremeno naruen ritam koraka, povremene pogreke u smjeru koraka, ali zadrana osnovna struktura kretanja)

Dobar (3)Uenik izvodi element uz vee pogreke (nepravilno dranje, velike pogreke u smjeru i ritmu koraka, ne radi okrete i promenade).

Dovoljan (2)Uenik izvodi element uz velike pogreke (ili ne moe izvesti korake u paru)

Nedovoljan (1)Uenik ne moe izvedti element niti uz asistenciju.

slika ili kinogram

Tema: VOLEJ I/ILI POLUVOLEJ (N) - DJEACI

Opis testa: Uenik si sam podbaci visoku loptu te nakon to odskoi od tla upuuje volej udarac prema golu. Lopta se udara ristom stopala uz prethodni zamah.

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi sve segmente gibanja bez pogreaka ili uz neznatna odstupanja (mala nesigurnost)

Vrlo dobar (4)Uenik izvodi element uz manje pogreke (slabiji zamah noge kod uta, neprecizan ut)

Dobar (3)Uenik izvodi element uz vee pogreke (naruena ravnotea, tee pogaa loptu, previe gri nogu kod uta).

Dovoljan (2)Uenik izvodi element uz velike pogreke (jako naruena ravnotea, previsoka toka udarca)

Nedovoljan (1)Uenik ne izvodi gibanje pravilno, odnosno u kretnji se neprepoznaju osnovne strukture gibanja specifine za element (ut s tla).

slika ili kinogram

Tema: KOREOGRAFIJA SA SPRAVOM PO IZBORU (RITMIKA GIM.) DJEVOJICE

Opis testa: Uenica izabire jednu od ponuenih koreografija sa loptom ili obruem te izvodi uvjebanu koreografiju.

Odlian (5)Uenica pravilno izvodi sve segmente gibanja bez pogreaka ili uz neznatne pogreke

Vrlo dobar (4)Uenica pravilno izvodi koreografiju uz manje pogreke (povremeni pad sprave, niska amplituda skoka

Dobar (3)Uenica izvodi koreografiju s veim pogrekama (esto zastajkivanje, velike pogreke kod izvoenja elemenata)

Dovoljan (2)Uenica izvodi koreografiju uz velike pogreke (izostavljanje elemenata)

Nedovoljan (1)Uenica nepovezano izvodi elemente bez redoslijeda.

slika ili kinogram

Tema: FINTE (R)

Opis testa: Uenik izvodi fintu prolaz desno i prolaz lijevo. Finta desno izvodi se zaletom voenjem lopte, sunonim naskokom, desna noga odrazom ide u desnu stranu a lijeva naprijed te se sa lijeve noge odraava i utira na gol. Finta lijevo izvodi se na isti nain, samo to desna noga nakon naskoka ide lijevo.

Odlian (5)Uenik pravilno izvodi gibanje uz neznatne pogreke (u voenju, ritmu)

Vrlo dobar (4)Uenik izvodi finte pravilno uz manje pogreke (dijagonalni naskok, predugi ili prekratki koraci)

Dobar (3)Uenik izvodi finte uz vee pogreke (naskok na jednu nogu, nema promjene smjera kretanja)

Dovoljan (2)Uenik izvodi finte uz velike pogreke (ne vidi se jasno naskok, radi vie od 3 koraka, ut s tla)

Nedovoljan (1)Uenik ne izvodi gibanje pravilno, odnosno u kretnji se neprepoznaju osnovne strukture gibanja specifine za element.

slika ili kinogram

3.2. OCJENJIVANJE MOTORIKIH DOSTIGNUA

Motorika postignua su sprega motorikih znanja u motorikih sposobnosti, a izraavaju se putem sposobnosti uenika da ih u konkretnoj motorikoj aktivnosti povee i maksimalno iskoristi radi postizanja to boljeg rezultata.

Motorika postignua proveravaju se putem testova. Testovi se kreiraju na temelju planom i programom utvrenih tema, za koje uitelj smatra da najbolje predstavljaju pojedine nastavne cjeline. Za sve testove koji se mogu objektivno mjeriti, potrebno je utvrditi normative. Normativi se utvruju tako da se nakon testiranja uenika izradi tablica ocjena kojima su pridodane vrijednosti. Uenik dobiva onu ocjenu koju je svojim rezultatom ostvario. Normativi se utvruju za svaku generaciju posebno, nakon to se tema obradi i u dovoljnoj mjeri uvjeba. TESTOVI MOTORIKIH DOSTIGNUA ZA 8. RAZRED:

Naziv testa:VJEBA NA TLU (GIMNASTIKA) - DJEACI

Opis izvoenja:Uenici dobiju zadane elemente od kojih sastavljaju svoju koreografiju. Vjeba se mora sastojati od najmanje 5 elemenata te jedne promjene smjera i visine poloaja.

Naziv testa:VJEBA NA GREDI (GIMNASTIKA) - DJEVOJICE

Opis izvoenja:Uenici dobiju zadane elemente od kojih sastavljaju svoju koreografiju na gredi. Vjeba se mora sastojati od najmanje 5 elemenata te jedne promjene smjera i visine poloaja.

Naziv testa:SLALOM (K)

Opis izvoenja:Uenik stoji iza startne linije. Na znak vodi loptu izmeu 5 unjeva koja su cik-cak postavljena u razmacima od 2m. Duina slalom staze od startne linije do zadnjeg unja je 10m. Vrijeme se mjeri u sekundama poevi od znaka za poetak pa do prelaska startne/ciljne linije loptom.

Crte:startcilj

Naziv testa:TRANJE 60m IZ VISOKOG STARTA

Opis izvoenja:Uenik stoji iza startne linije te na znak tri 60m i zaustavlja se tek nakon to proe ciljnu liniju. Uenik tri 2 puta a upisuje se najbolji rezultat izraen u sekundama.

3.3. OCJENJIVANJE MOTORIKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Motorike sposobnosti su latentne motorike strukture koje su odgovorne za beskonaan broj manifestnih motorikih reakcija i mogu se izmjeriti i opisati.

Funkcionalne sposobnostio buhvaaju sposobnosti raspona i stabilnosti regulacije transportnog sustava, tj. sposobnost regulacije i koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno sposobnost oslobaanja odgovarajue koliine energije u stanicama koja organizmu omoguuje odravanje homeostatskih uvjeta i odvijanja specifinih funkcija pojedinih njenih dijelova.

Ocjenjuju se na nain slian onome kod ocjenjivanja motorikih dostignua. Dakle, odreuju se normativi za svaku generaciju posebno.

Motorike sposobnosti ocjenjuju se krajem prvog polugodita i krajem drugog polugodita. Inicijalna stanja se NE ocjenjuju nego slue kao orjentir za daljnji rad.

Ocjenjuju se funkcionalne sposobnosti te 3 motorike sposobnosti a upisuje se samo ukupna ocjena koja je aritmetika sredina te 3 ocjene. Takoer se gleda napredak pojedinca u odnosu na poetno/inicijalno stanje utvreno testiranjem. Tako uenik ukoliko svojim rezultatom nije ostvario visok rezultat u odnosu na svoju generaciju, ali je znatno napredovao u odnosu na svoje inicijalno stanje, moe dobiti bolju ocjenu ukoliko je napredak vidljiv u vie testova.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI KOJE SE OCJENJUJU:

Naziv testa:PRENOENJE PRETRAVANJEM (MAGPRP)

Opis izvoenja:Uenik stoji s vanjske strane startno-ciljne linije u visokom startnom poloaju. Na znak pretrava prostor od 9m najbre to moe, uzima jednu spuvu s tla, prenosi je natrag i polae na tlo iza startno-ciljne linije. Isti zadatak ponavlja s drugom spuvom. Zadatak je zavren kada uenik poloi i drugu spuvu iza startno-ciljne linije. Rezultat se upisuje u stotinkama sekunde (npr. 15, 65 sec).

Naziv testa:PRETKLON U USKOM RAZNOENJU (MFLPRU)

Opis izvoenja:Uenik sjedi raznono na tlu, nogama rairenim za 2 duine stopala. Predrui rukama i postavlja dlan desne ruke na hrbat lijeve. Ispitiva postavlja cm traku izmeu nogu tako da je 40. cm tono na zamiljenoj liniji koja spaja pete. Ispitanik se sputa u pretklon te vrhovima prstiju dosegne i zadri maksimalnu osobnu vrijednost na cm traci. Koljena i ruke moraju biti isprueni, a dlanovi spojeni. Rezultat se oitava u centimetrima.

Naziv testa:PODIZANJE TRUPA IZ LEANJA (MRSPLT)

Opis izvoenja:Uenik lei na strunjai na leima, koljenima pogrenim pod 90. Ruke su prekriene na prsima, dlanovi poloeni na suprotnim nadlakticama a partner u kleeem poloaju dri ispitanikova stopala. Na znak uenik se podie iz leanja u sjed te prilikom svakog podizanja laktovima dodiruje gornju treinu natkoljenica a kod sputanja lopaticama strunjau. Test traje 1 min. Nepravilni pokuaji se ne broje a kao rezultat se upisuje broj ispravnih ponavljanja.

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI KOJE SE OCJENJUJU:

Naziv testa:TRANJE NA 600m ZA UENICE

TRANJE NA 800m ZA UENIKE

Opis izvoenja:Na startni znak uenici se ciklino kreu tranjem-hodanjem po zadanoj duini staze najbre to mogu. Zadatak je zavren kad ispitanih pretri-prehoda zadanu duinu staze i tijelom prijee okomitu zamiljenu ravninu ciljne linije. Rezultat se upisuje u sekundama.

3.4. OCJENJIVANJE ODGOJNIH UINAKA

Odgojne rezultate rada uitelj procjenjuje na temelju subjektivnog zapaanja. Odgojni uinci ocjenjuju se mjeseno, na temelju zabiljeenih zapaanja uitelja te ostalih varijabli.

Procjenjuju se praenjem i provjeravanjem ovih varijabli:1.) aktivnost uenika u nastavi TZK i vladanje na satu2.) sudjelovanje uenika u izvannastavnim aktivnostima u TZK3.) steene zdravstveno-higijenske navike (noenje opreme, higijena odjee i obue te osobna higijena)

4.) teorijska znanja4. ZAKLJUNA OCJENA

Zakljuna ocjena za pojedino razdoblje donosi se na temelju prethodno obavljenih radnji (praenja, provjeravanj i ocjenjivanja). U pravilu je zakljuna ocjena aritmetika sredina svih ocjena u tom razdoblju, ali i objektivnog miljenja uitelja ukoliko je sredina izmeu 2 ocjene. Npr. ueniku ije bi ocjene, prema raunanju aritmetike sredine (koja je npr. 4,3) ukazivale na vrlo dobar uspjeh, a uenik se tijekom cijele godine izrazito trudi i zalae, redovito vjeba i nosi opremu te je svojim odnosom prema radu zasluio, uitelj na temelju svojeg miljenja moe zakljuiti ocjenu odlian, i sl.

5. LITERATURA

METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE, V. Findak, kolska knjiga, Zagreb, 2003. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U OSNOVNOJ KOLI, V. Findak, R. Mironovi, I. Schmidt, V. najder, kolska knjiga, Zagreb, 1987.

HNOS ZA TJELESNU I ZDRAVSTVENU KULTURU U OSNOVNOJ KOLI, izvor: internetPREGLED PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA

MJESECBR. SATAVRSTASADRAJ OCJENJIVANJA

9.mjesec---

10. mjesec13.PMZOsnove brzog hodanja

11. mjesec20.PMSMotorike sposobnosti (MAGPRP, MFLPRU, MRSPLT)

22.PMZGornji servis bez rotacije (O)

12. mjesec26.PMDVjeba na tlu M

27.PMDVjeba na gredi -

1. mjesec---

2. mjesec38.PMZPlesovi: Beki valcer i Cha-cha-cha

41.PMDSlalom (K)

3.mjesec47.PMZVolej i/ili poluvolej (N) M

48.PMZ Koreografija bez ili sa spravom po izboru -

49./50.PMSMotorike sposobnosti (MAGPRP, MFLPRU, MRSPLT)

4. mjesec53.PMZBacanje loptice tehnikom O'Brien

5. mjesec60.PFSFunkcinalne sposobnosti (600m , 800m M)

62.PMDTranje 60m

65.PMZFinte (R)

Ocjenjivanje odgojnih uinaka svaki mjesec

Ocjenjivanje voenja ope pripremnih vjebi 2. Polugodite (svaki uenik na jednom satu za vrijeme OPV-a)

VREDNOVANJE U NASTAVI

TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

(pracenje, provjeravanje i ocjenjivanje)

ZA UENIKE 8. RAZREDA

k. god. 2012./2013.

11 Vrednovanje u nastavi TZK Ines Patafta, prof.