KRETA

U početku je značajnija od Mikene,a nastaje par stoljeća prije; njen geografski položaj je povoljniji.- Orijentalne civilizacije imaju dodira s Kretom, a rano se osjeća utjecaj Egipta.-Kreta ima sve karakteristike kopna , na njoj postoje izvori vode,plodne ravnice (MESARA); - - daje mogućnost života i prosperiteta; predstavlja neku vrstu kontinenta.- To je prva velika civilizacija koja razvija gradove i postaje mediteranska civilizacija antičkog svijeta.

- Dijeli se na 3 MINOJSKA PERIODA koje je odredio sir Arthur Evans- Minojski (dobio je naziv po kralju Minosu)

PERIODIZACIJA KRETSKE CIVILIZACIJE

Kretska kronologija ima sreću da se može dovesti u vezu s egipatskom kronologijom, koja se smatra točnijom i pouzdanijom čak od objektivnih metoda ,npr. od metoda C14.

Egipatska lista kraljeva rekonstruirana je prema sačuvanim dokumentima (podjela na 30 dinastija svećenika Manetona) i podacima o duljini vladavine pojedinih faraona.

Može se brojiti unazad do provjerenih datuma ,npr. Od Perzijske invazije 525.g.pr.n.e.Metodom C14 (Otkrivenom 1952.god.,mogu se preciznije datirati nalazi iz neolitika.Npr:Minojski period ,najvažniji u povijesti Krete ,može se dijeliti na dva načina :Prvi je na osnovi keramike ,to je sistem koji je razvio Evans,a pomogao mu je Mc Kenzy.Ta podjela donosi rani,srednji i kasni minojski period,koji se kasnije dijeli na : I , II, III, a po potrebi na A, B, C .

Priložena tablica načinjena je prema verziji koju je dao Willets 1977.god., a dosta se poklapa sa srednjim procjenama između EVANSA ,Pendelburya koji obično daju niže datacije) i Marinatosa ( više datacije).Razlike su maksimalno 100-200 godna.

Sinkronizacija je u prvom redu s Egiptom, no Willets i Weinberg sinkroniziraju je i s Trojom.To je važno za RM II RM III koji se mogu dovesti u vezu s nalazima iz luke Ugarit I, II ,III,.Između KM IB i KM II nestaje “Linear A“ i ostaje samo „ linear B“ – Tu se promijenio jezik.Drugi princip periodizacije ,prema palačama zastupao je prvi Nils Aberg.On ima predpalacjalno ,protopalacijalno i kasno palacijalno razdoblje.

1

RANO MINOJSKI PERIOD

2700-2000.g.pr.Kr.

- Javlja se :- početak razvitka gradova- pismo,u početku su to hijeroglifi (Egipat),a kasnije nastaje LINEARNO PISMO „A“- koje još nije pročitano - U tom periodu nalaza se mnogi THOLOSI-OKRUGLI GROBOVI i okrugli

PEČETNJACI (Rezanje kamena)

KRETSKI PEČATI

Najznačajnije područje rano minojskog umjetničkog obrta bila je izrada pečata ,s time da u RM I - 2800-2500.god.pr.n.e.

- Pečati na Kreti nisu bili poznat i javljaju se tek u RM II - 2500-2200.g.pr.n.e.u obliku životinja, kao što su ptice i majmuni a ponekad i grupe životinja .površina pečata se nalazi ispod baze prikaza.

Ova vrsta umjetnosti je uvedena sa istoka i bila strašno popularna na Kreti.gdje je svaki samostalan čovjek imao svoj pečat.

Budući da su bili nošeni na uzici oko vrata ,često su se gubili ,te ih nalazimo posvuda.

Praznovjerje kaže da oni poboljšavaju mlijeko dojilja (još i danas ih oko vrata nose krfske majke ),o čemu svjedoči i njihovo ime GALOPETRES =mliječno kamenje ,a posebno su bili cijenjeni pečati čija je bijela boja podsjećala na boju mlijeka.

Ispočetka su se izrađivali samo od mekog materijala ( steatit, kost, slonovača).

Osim već spomenutih plastičnih oblika tu spadaju još i pečati u obliku ljudskih stopala i životinjskih nogu.

Postoje oblici kao što su:Cilindar, konoid, polukugla, vertikalni disk, lentoid-u obliku leće, almandoid (oblik badema) prizma , skarabej…s time da se površina pečata uvijek nalazi na dvije baze ,nikada na plaštu cilindra, konoida vertikalnog diska…

Prikazi su u toj fazi jednostavni i linearni (spirale i linije koje tvore meandre).

Rano se javljaju životinjski likovi u čisto dekorativnoj funkciji: drugi spiralni nizovi lavova , škorpiona i mrava. Postupno se javljaj ljudski prikazi koji prikazuju.zanimanje vlasnika –lovac,lončar, mornar..

Još je jedan oblik pečata ,okrugli pečat sa rupom,koji je važan jer se iz njega kasnije razvio Kretsko-Mikenski tip pečata sa velikom eliptičnom površinom .

2

Pečati prijelaza s 3. na 2. tisućljeće imaju posebnu važnost je su nosioci najstarijega pisma prvo piktografskog, pa hijeroglifskog .

Na pečatima u nizu prikazane životinje, glave,udovi, biljke i alati naveli su EVANSA na pomisao da se radi o primitivnom kretskom pismu.

Tehnika izrade pečata je znatno napredovala u vrijeme starih palača (2000-1700.) g.pr.n.e. = SM I (2000 -1850) + SM II (1850-1700) pri čemu su iz upotrebe nestali mnogi od tada uobičajenih oblika.

Izrađivani su u tvrdom kamenu, poludrago kamenje pretežno i to u tako elegantnim oblicima , da upućuje na metalne uzore.

Površine pečata prikazuju slike stabala ,ptica i drugih životinja,ponekad urezanih iznenađujuće životopisno.Neki prikazuju čitave scene :jarac među strmim liticama ,srna uz rijeku, pastir s ovcama stalaktiti u pećini,…jedan glineni pečat nosi dva portreta,vjerojatno oca i sina.

Kulturni napredak predstavljaju pečati sa već razvijenim hijeroglifskim pismom , koje je prikazano u plastici(nije jednostavno urezan znak) što ove rane spomenike pretvara u prava mala umjetnička djela.

Na početku KM razdoblja (1550-1100) još se upotrebljavala prizma ,na kojoj su se prikazi urezivali samo na jednu ili dvije strane .Sve su rjeđi spljošteni cilindri , a u upotrebi ostaje lentoid i almandoid..

Budući da je svaki građanin posjedovao /stanovnik više različitih pečata morala je postojati vrlo velika različitost u ukrasu i motivima (niti jedan od 1000 pečata nema potpuno isti prikaz.

Klasičan motiv je lav koji napada druge životinje ,što je prastara tema na Istoku ,ali je čudno jer na Kreti nije bilo lavova .Umjesto lavova se javljaju i psi što upućuje na lov.

Čest je simetričan prikaz životinja.

Ostali motivi su ribe,ptice stabla ,dijelovi zgrada, fantastična bića i morski svijet ,čovjek kao pastir, adorant, akrobat, lovac i rijetko kao ratnik.

Mala je grupa pečata koji pokazuju pokušaje portretiranja ,mitoloških scena nema.

Umjetnička kvaliteta pečata je visoka ,crteži su smjeli,umetanje slika na površine pečata spretno izvedeno.

Od posebne su važnosti za upoznavanje minojskog načina života.

Posebnu granu izrade pečata predstavljaju pečetnjaci.

Velika površina mnogih pečetnjaka pružila je dovoljno mjesta za scene s više likova .To što se te scene odvijaju na arhitektonskim bazama ,upućuje na to da se radi o kopijama drugih vrsta umjetnosti.Oni su važan izvor za poznavanje minojske religije .

3

Čudno je što se nisu nosili na prstima i što su pripadali samo ženama.Većina je izrađena od zlata,rijetko su im površine bile od poludragog kamena,srebra, bronce ili željeza koje je bilo meteoritsko, pa su mu se izgleda pripisivale magijske moći.

Lokaliteti pronalaska pečata i pečetnjaka:

Mitros RM II, Mohlos, Knos, Fest, Vafio, Vateja …

SREDNJE MINOJSKI PERIOD

Doba prvih palača na Kreti;

To su velike vladarske palače oko kojih se formiraju gradoviKnosos, Festos, Gurnija, Malija, Aja Trijada (ljetnikovac na južno strani otoka,nema formu grada).

- javlja se i posuđe tipa KAMARES ( => pećina ,neka vrsta svetišta u koju su se bacale zdjele).

- debele stjenke ;ukrasi, flora, neobično fino oslikani raznovrsnim bojama (1800.g.pr.kr)- ovaj period završava rušenjem prvih palača.- Palače nemaju fortifikacijsku liniju ,već se slobodno šire => nije bilo straha od

napadača (jaka mornarica)=> uzrok rušenja nije bitka nego potres (plimni val)-- U to doba je razoren otok THERA (SANTORIN),JEAN OD Kikladskih otoka

najbliži Kreti,a erupcija se osjetila na Kreti.- 1570-1425.g.pr.kr.

- Izvanredno freskno slikarstvo,izraziti naturalizam i oponašanje prirode- Javljaju se šume,pejzaži sa pticama, majmunima, životinjama na stablima ,scene

mora,riba,letećih riba,;oslikano ? živim bojama;- Javljaju se i ritualne scene, povorke,prinošenje žrtvi,a postoje i scene vjerojatno

ratničkog karaktera

KRETSKA KERAMIKA – MORSKI STIL = sinonim za KM I

1500 – 1450 .p.n.e.

Među vazama KM doba izdvajaju se i vaze „morskog stila“ tj stila morskih motiva.Vaze ovog stila otkrivene su uglavnom u istočnim krajevima Krete (Gurnija, Pelakastro, Zakroju ).Usporedno s njim razvija se „floralni stil“,postoji geometrijski i mješavina stilova .

I „morski i floralni“stil predhode stilu „ palača“u kojem se ta dva stila i dalje održavaju i obogaćuju novim motivima i novim kolorističkim i tonskim izražajnim sredstvima.

4

Na vazama „morskog stila“slikari su sačuvali punu slobodu izražavanja.I sami motivi –nautilusi, ribe, polipi,delfini.školjke,puževi zahtijevali su da se njihovi nesimetrični oblici naročito u pokretu i promjeni mjesta i položaja prikažu u skladu sa zakonima ritma u kome oni žive .Zato je vazno slikarstvo s ovakvim motivima sačuvalo svježinu i snagu realističnig stila iz SM doba.To pokazuju primjeri ritona iz Festa, okrugla dvoušna vaza iz Palekastra,na kojoj je prikazan jedan veliki crni oktopod.

KRETSKA KERAMIKA – STIL PALAČA = sinonim za KM II = vezano za Knos KM II - 1450 – 1400. pr.n.e.

Ime su ove vaze dobile po vremenu kada se javljaju i po mjestima na kojima su otkrivene .Svoje početke „stil palača“ vezuje uz obnovljenu palaču u Knosu (nakon zemljotresa 1600.god.pr.n.e.Tu je pronađeno najviše vaza ali su one pronađene i u grobnicama i u Maliji.

Vaze su u ovom razdoblju zahvaljujući lončarskom kolu postale prava industrijska roba.Sradinom II tisućljeća pr.n.e. (1550)minojska umjetnost ulazi u novu fazu svoga razvoja ,

Težište umjetničkog stvaranja kao jedan od izraza ekonomskog i društvenog prosperiteta tada prelazi iz Festa u Knos.

Život se kreće novim tokovima ,čiji je ritam drugačiji nego što je bio u razdoblju od 1700. do 1550.g.pr-n.e.

Iako u to vrijeme ne dolazi do dekadanse u južnim i istočnim dijelovima Krete ,sjeverna naselja ,naročito Knos , ulaze u novo razdoblje svog brzog napretka.

To je u stvari vrijeme poleta i novog procvata kretske kulture i umjetnosti koje traje svega dva stoljeća i koje cjelokupnoj kulturi KM doba (1550-1100.) daje pravac daljeg razvoja.

Umjetnost „ stila palača“vezana je pretežno za Knos.Ona se najpotpunije manifestira u vaznom slikarstvu ,u tipovima i dekoraciji vaza „STILA PALAČA“Njihovi oblici su nešto jednostavniji nago što su kod vaza „KMARES STILA“ali su im profili ,naročito obod otvora i vrat jače profilirani nego kod vaza starije epohe.

U ovo vrijeme u keltskoj keramici i dalje se održavaju i obogaćuju novim motivima i novim kolorističkim i tonskim izražajnim sredstvima „morski i florealni stil“.

Pored palme i papirusa , koji je najčešće izveden u stiliziranim oblicima,kao ornamentalni vegetabilni ornamenti javljaju se cvjetovi zvjezdolikog šaša ,ljiljani , šafran,bršljan , trska, maslinovo lišće, a ponekad i obična trava.

5

Svi ovi i slični motivi predstavljaju sliku pejzaža i prirode kao okvir kompozicija u koje kretski slikari uvode likove životinja ,ptica i ljudi.

Figurativnu ornamentiku iz žive prirode oni kombiniraju s linearnim i geometrijskim motivima.

Ponekad i listove palme, lotosa i akanta savijaju u volute i prikazuju u stiliziranim interpretacijama .Česti ukrasi su spiraloidni i trakasti motivi koji ukazuju na autohtone balkanske izvore ove umjetnosti.

Koloristički spektar i dalje posjeduje bogatu polikromnu skalu. Boje su kao i u fresknom slikarstvu pravljene od različitih materijala i minerala :

- crna od pougljenih materijala- bijela od gipsa ili kreča- plava od silikata bakra- zelena boja se pravila mješanjem plave i žute- crvena se pravila mljevenjem hematita

Vaze „stila palača“pokazuju u vezi sa načinom upotrebe boja i pripremom površine na kojoj će se slikati,jasnu i uočljivu razliku prema vazama starijih stilova.

Umjesto crne boje ,koja na KAMARAS VAZAMA PREDSTAVLJA OSNOVNI TON, površina vaza „stila palača“prevlači se bijelom bojom a slika se tamnom.

Tako se javlja tendencija ka geometrizaciji dekorativnih motiva i njihovom postavljanju u simetrične odnose ,kao što pokazuju pehari iz HAGIJA –TRIJADE,ukrašeni slikom labrisa “sakralnog čvora“i lotosovih palmeta,i veliki pitosi sa otoka Paeire,u zaljevu Mirabelo,još uvijek ima slobodnog likovnog izražavanja, naročito kada se biraju floralni motivi.

Moguće je da su se kretski slikari opredijelili za ovakav odnos svijetle osnove i tamnih ornamenata pod utjecajem ciparskog i mikenskog vaznog slikarstva ,u kojem se također javlja želja za shematiziranjem i simetričkom prikazivanju ornamentalnih motiva.

Zoomorfne i antropomorfne vaze također su zastupljene u keramici Krete ovog doba.Iako se javljaju u vrlo malom broju ,njihova pojava ukazuje na sve razvijeniju potrebu krećana i za plastikom.

Uspoređeno s predhodnom epohom vazno slikarstvo „stila palača“pokazuje da se razvoj njegovih umjetničkih kvaliteta kreće u pravcu jedne lagane ,ali stalne dekadanse.

Mada je registar oblika gotovo isto toliko brojan kao i kod vaza „KAMARS STIL a tehničke odlike i fraktura vaza također na visini najviše kvalitete ,izgleda nam da se interes krećana za boju , koloritet i ton prenosi sa vaznog na zidno slikarstvo.

To je razumljivo ako se zna da je bogata, ekonomski snažna i kulturno već visoko razvijena kretska aristokracija posvetila posebnu pažnju planovima, zidanju, uređenju, raskošnoj opremi i umjetničkom ukrašavanju svojih dvoraca , palača i vila.

6

Usporedo sa uvođenjem novog stila u život i sa razvijanjem istančanijeg umjetničkog ukusa viših zahtijeva umjetničkom djelu ,širih i dubljih potreba za njegovim doživljavanjem u novim oblicima i dimenzijama,stvara se nova proizvodnja predmeta namijenjenih trgovini i izvozu.Vaze postepeno gube trgovački značaj ,jer su njihovu produkciju usvojile gotovo sve razvijenije mediteranske zemlje.

Vaze nisu više luksuzna roba ,kao što su mogle biti „KAMARES“VAZE naročito one tipa“ljuske od jajeta“

Zlato, srebro,plemenita bronca sve više zauzimaju ,kao što pokazuju Troja i Mikena ,prvo mjesto na listi sirovina za izradu umjetničkih predmeta.

KRETSKA KERAMIKA – STIL KAMRES

Među zanatlijama na KRETI ,proizvođači keramike bili su …?,anjihova je roba bila važna za trgovinu.Stoga keramika na Kreti ima i historijsko –umjetnički značaj jednak onome kod keramike prahistorije i buduće helenske keramike

Keramika na Kreti može se kronološki podijeliti na 3 faze:.

1. KAMARES STIL2. NOVI STIL3. PRIJELAZNI ILI DVRSKI STIL

KAMARES STIL

Eponim Kamares, pećina na brdu IDI donosi zdepast oblik sa svjetlucavom crnom pozadinom na kojoj se nalaze žive boje ( crvena,,bijela ili narančasta ) naglašavaju dekorativnost.Ova fina polikromija s fantastičnom dekoracijom ,koja je najprje bila linearnog tipa,poslije koristi elemente iz prirode – osobito vegetabilne.Ova je „ kamares „ faza je istovremena sa podizanjem palača u Knosu i Festu.Kao dokaz rasprostranjenosti ovog stila i kao dokaz perioda kada on nastaje ,može nam poslužiti primjer jedne vaze nađene u Egiptu,u grobnici ADIBA XII dinastija – 19 st.pr.n.e.vladavina (SEZOSTRIZA i AMENEMHETA).

Primjer kamares stila nalazimo u Festu, Hagia Triadi.

Kamares stil ime duguje pećini iznad Festosa na južnoj strani Krete nasuprot Diktejskoj pećini u kojoj su Amalteja i Koribandi odgojili Zeusa.

Kamares vaze pripadaju razdoblju starijih palača srednje minojskog doba ( SM- 2000- 1700 pr.n.e.)

To su proizvodi usavršenih tehnički postupaka te razvijenih kulturnih i ekonomskih potreba.

7

One su zadovoljavale umjetnički ukus stanovnika Krete, ali su istovremeno bile i trgovačka roba .

Pomorskom trgovinom su prenesene po Egeji i otocima ,nađene su u Egiptu, Siciliji i Malti.

Izuzetan tehnički kvalitet duguje zemlji od koje su pravljene i načinu na koji je taj materijal zajedno s bojom bio pripremljen za keramičku upotrebu.Pravljene su od najfinije gline-potpuno pročišćene. Stjenke su bile malo deblje od ljuske jajeta.

Tipologija :

Mnoštvo oblika ; male šalice sa s drškom ,zdjele i vrčevi ,kljunasti pehari ,krateri i pitosi ( obično sa 4 vertikalno ili horizontalno postavljene drške).Svi oblici potvrđuju osjećaj kretskog keramičara za mjeru i dimenzije.

Koloristički spektar :

Osnovne boje – crna,crvene bijela + oker ,plava ,svijetlo-mrka.Boje i nijanse date su u čistim tonovima ,bez akvarelskih preljeva i miješanja tonova.

Dekorativni sistem: Naturalna ,florealna, zomotfna i rijeko antropomorfna ornamentika.

Pažnji im privlače: cvijeće, drveće, ptice ,ribe, polipi, školjke, flora i fauna mora a rijetko čovjekov lik.

Keramičari često kombiniraju linearne s figurativnim motivima,a ponekad bojene ornamente dopunjavaju reljefnim apliciranim ukrasima.

Ovo slikarstvo iako je trajalo nekoliko stoljeća ,nije završilo svoj vijek zbog starosti ,uvele snage i dekadense.

Kraj „ kamares stila kao i starih palača je nagao i neočekivan, u vrijeme kada stil nije još dosegao svoj najviši domet stvaralačke snage.

Tvorci ovog stila otvorili su put ostalim stilovima kretskog i mikenskog vaznog slikarstva.

KRETSKE PALAČE ( zajedničke karakteristike)

- Dvorac za kralja, velike palače- Kod svih kretskih palača nedostaju fortifikacije,sve su bile obnavljane

- Palače u Festu, Knosu, Hagia Trijadi, Zakru,Vatipetron, (sjedište,vila) ,Guria (grad i palača) Tylissos, Amnis,Niru Cani (vile)

8

- Fest : pravokutno dvorište,magazini,prostorija u obliku megarona, prostorija za obrede

- Knos: oblik kvadrata, pravokutno dvorište, prostorije za obrede, magazini(hrane i zanatskih proizvoda), arhivi ,carske riznice,unutrašnjost dvorana ukrašena freskama i obojenim reljefima (kultni simboli, religiozne svečanosti, borbe s bikovima, likovi morskih životinja…

- Palače - tvrđave – nisu bile potrebne niti bedemi.- Generalni plan kretskih dvoraca jako podsjeća na hetitske dvorce :HATUŠA,MARI,- Imaju više ulaza i građeni su na više katova 2-3- Nisu nalik na klasične palače,već više na naselje čiji prototip se nalazi

ČATALHIJUKU 6. i 7 tisućljeće pr.n.e.- Jedno veliko kućanstvo na hrpi nije ,nije kretski izum,pojavljuje se već u Sumeru

Kretske posebnosti:

Dvorana s prezidom i vratima ,svjetlarnik za zrak i svjetlo kuće,kupaonice s kadama od pečene zemlje i oslikane,ili s kadama u zemlji povezane vodovodom i kanalizacijom , prostorije za pranje blizu kultnih prostorija ,centralno dvorište orijentirano sjever-jug određuje raspored prostorija ( za svijetlo i kult) ,propileji –monumentalni ulaz ,glavne javne prostorije na gornjem katu , portik- izmjena stupa i pilastra i stupova.

- Kretski stup je drveni,sužava se prema bazi, koje često i nema ,gladak je i bez kanalura.

- Kretska dvorišta nisu služila za borbe s bikovima ( teško je uvesti ogromnog bika u dvorište) ;sastojala su se od kamenih ploča , služila su za neke vrste skupština a i postoji poseban teatar za borbe.

- Kultne prostorije imaju stup u sredini ,ispod nje se nalazi kripta koja nema izvor svjetla ,pored oltara sa nalazi otvor kroz koji u kriptu utječe tekućina ili nešto drugo

- Prostorije za magazine ,radionice - Stambene prostorije na jugo-istoku- Javne prostorije za puk su na katu zapadno od dvorišta iznad kultnih prostorija- -centralno grijanje

KRETSKO ZIDNO SLIKARSTVO

Slikarstvo je na Kreti bilo osnovna zidna dekoracija,glavni ukrasni element palače.

Obrađivane su teme iz kretskog svakodnevnog života (borba s bikovima,procesije,obredi,pejzaži,ptice,životinje,cvijeće,ribe,morske životinje i biljke).

U tehničkom pogledu slike su bile izvedene kao freske.

Na zidu premazanim bijelim štukom ,slikale su se scene u kojima su upotrebljavane intenzivne boje ( bijela ,crna, crvena, žuta i tamno plava).

Ovakav način slikanja podsjeća na način slikanja Egipćana,Grka u predhelenskom periodu i Etrušćana.

9

Bijelom bojom pretežno su slikane površine golog ženskog tijela, a crveno smeđom goli dijelovi muškog tijela.

U hodniku zapadnog dijela palače u Knososu prikazana je procesija ljudskih likova u naravnoj veličini.

Peharnik iz te procesije prikazan je kao visok i vitak mladić koji u ruci drži srebrni pehar optočen zlatom.

Kosa mu je duga i kovrdžava .

Oko bedara nosi sitno izvezeni haljetak sa srebrno optočenim pojasom.

Na rukama,oko vrata i članaka nosi srebrene ukrase a na zaglavku ima pečat od agota . Tanak struk tipičan na prikazima muškaraca i žena na Kreti, ideal je Krećana.

Tamne figure sudionika povorke ritmički raščlanjuju jednolično obojanu pozadinu koju čini valovita trava.

Peharnik jako izbočenih ramena ,koji tako uspravno stoji ne djeluje hladno,ukrućeno i konvencionalno,već je pun života i strasti,svjestan uzvišenosti obreda.

Posuda koju drži u rukama je RITON ( Posuda za piće izrađena od različitog materijala , obično u obliku stiliziranog roga –šiljasti dio ritona najčešće završava u obliku životinjske glava.

Riton se javlja još u prapovijesti u starom Egiptu, Kreti, Etruriji ,Grčkoj i Rimu.

Glava takozvane PARIŽANKE potječe vjerojatno iz perioda oko 1500.g pr.n.e.

Prikazuje mladu djevojku vragolastog pogleda i karakterističnih krupnih očiju.

Naglašenom crvenom bojom naglašene su joj usne ,a oko vrata nosi neku vrstu šala prikupljenog odostraga i vezanog u sveti čvor ( vjersko znamenje ).

Po tome se može zaključiti da je bila svećenica.

U vili u Hagia Triadi nalazi se fragment freske sa scenom iz ŽIVOTINJSKOG svijeta.

PURAN sjedi na stijeni u lijevom dijelu slike ,a na njega vreba ,u zasjedi iza grma šumski mačak.

Mačak je prikazan u trenutku prije skoka s pogledom uprtim u purana koji ne predosjeća skrivenu opasnost.

Ta slika odiše realizmom karakterističnim i za egipatsko zidno slikarstvo sa sličnim motivima.

10

Krećani preferiraju prikaze morske flore i faune .

Na freski iz FILAKOPE takozvanim „LETEĆIM RIBAMA“,nalazimo jak, lepršav pokret spojen s kratkim brzim ritmom u rubovima peraja i stijenju.

Uz stijene i ribe ,prikazane su alge i koralji, a poseban utisak ostavljaju kvalitetno raspoređene boje (plava, žuta, tamna ).

POČETAK SREDNJE HELADSKOG RAZDOBLJA U KONTINENTALNOJ GRČKOJ I SIVA MINIJSKA KERAMIKA

Prijelaz s ranog brončanog doba na srednje ,tj početak SH- srednje brončanog razdoblja datira se negdje oko 1900 -1800.g.pr.n.e.

U to doba je u cijeloj Grčkoj počela postojati nova i vrlo prepoznatljiva vrsta keramike , poznata pod nazivom SIVA MINOJKA KERAMIKA (Ime joj je dao Schliemann), koji ju je prvi puta pronašao tokom iskopavanja u ORCHOMENOSU.

Nazvao je po minojskom plemenu koje je prema legendi živjelo u tom gradu ,ali e oni nisu počeli proizvoditi.

Ova se keramika može lako razlikovati od ostale sive keramike po vrhunskoj kvaliteti i posebnoj tehnici izrade,koju su sa sobom donijeli osvajači ,vjerojatno nomadi.

Oblici ovih posuda imitiraju metalne proizvode i njihova struktura ukazuje na to da su kopije srebrenih posuda.

Nalazi se po čitavoj Troadi ( sjeverozapadna Turska ) i razlikovna je keramika TROJE VI;Uistinu je jedan od kriterija koji signaliziraju dolazak nove sile u taj grd (Troju) i osnivanje VI naselja oko 1900.g.pr.n.e.Gotovo istodobna pojava ove keramike u dva odvojena ali ne jako udaljena područja sugerira da su osvajači Troade i Grčke bili isti ljudi koji su sa sobom doveli oblik grčkog jezika.

Više je teorija o putu i porijeklu tih ljudi,a siva minijska keramika upućuje na njihov dolazak sa Istokaa preko sjeverne anatolske visoravni do Troje, budući da je siva keramika slična minijskoj poznata u sjev-ist.Iranu.

Minijska keramika ima i u grčkoj Makedoniji i na Halkidici,ali je nema u Trakiji (propada put dolaska preko Kavkaza i sjeverne oble Crnoga mora) ,poznata je sa većine lokaliteta na kopnu i lokaliteta egejskih otoka.

BORBE S BIKOVIMA

Razjareni bikovi ,veći u odnosu na ljude;naglašena njihova snaga ˝=>vezani uz određeni ritual (MINOTAUR)

-Pojava LINEARNOG PISMA“A“(počinju se bilježiti glasovi)-sačuvano je na glinenim pločicama

11

-oko 1500.pr.n.e. javlja se keramika stila PALAČA

Izuzetno je fina ,motivi flore i faune,hobotnice…- izrada malih kipića od fajanse=keramika presvučena staklom,ruke su joj dignute,a u

obje šake drži po jednu zmiju

1425.pr.Kr.-novo rušenje Knososa

Aheci su nakon nekoliko stoljeća razvitka na kopnu počeli širiti svoje „carstvo“,a prvi cilj je Kreta koju su porušili.

Od tada govorimo o Kretsko-Mikenskom kompleksu.

Bitka Ahejaca završava se pod Trojom.

Nešto o tome naslućujemo iz Ilijade i Odiseje,ali i iz glinenih pločica kojih ima na Kreti (malo) i na Peleponezu(mnogo).

Nisu sve pročitane jer ih ima puno.- Ploče su pisane LINEARNIM PISMOM „B“Koje je pročitano 1953.god.- Michael Wentis se sjetio da bi mogao biti Grčki jezik na pločicama i malo po malo su

pročitali pismo.- Pločice se još čitaju( John Chedwick)

KASNO MINOJSKO DOBA do 1150.g.pr.Kr.Tada završava i Ahajsko-Kretska i Mikenska civilizacija

- Uzrok su novi narod –Dorani- PSEILA ,PALAIKASTRO-lučki gradovi - LINEARNO PISMO „B“

KNOSOS

- Glavni teritorij Krete- Nalazi se na uzvišenom teritoriju ;i namjerno je smješten na uzdignutom mjestu;oko

njega je ravnica.- Ne nalazi se uz more,bojali su se opasnosti koje dolaze s mora; opasnosti ipak nisu

velike,a to se vidi po tome što se palače slobodno razvijaju i šire=> nema zidova- Uz more se nalaze naselja iz subneolitičke faze- Postoji određeni promišljeni plan gradnje grada:- U centru je trg,a oko njega palače i ostale prostorije.- Prostori su grupirani po funkciji- Ulazi se sa sjeverne i južne strane- Glavna lokacija je vladarski prostor- Palača je osigurana kanalima za odvod vode- U njoj je zavrzlama hodnika i međusobnih odnosa prostorija poput labirinta- Nađeno je mnogo stupića na kojima se nalaze dvostruke sjekire LABRISI

12

PALAČA U KNOSU

Razvijena monumentalna palača .

Prepisuje se legendarnom kralju Minosu, za čije vladavine dolazi do ujedinjenja cijelog otoka pod dominacijom KNOSOSKE DINASTIJE i koji je uspio stvoriti ogromnu flotu.

U palači u Knososu razlikujemo 2 sloja koji između sebe pokazuju kontinuitet .

STARIJI SLOJ – je paralelan s XII Egipatskom DINASTIJOM (oko 2000-1788.god.pr.Kr.)

MLAĐI SLOJ – koji je paralelan sa egipatskom XV DINASTIJA Hiksa (koja je prodrla u Egipat ojo 1700,god.pr.Kr. i vladala 1-2 st.)

- PALAČI U KNOSU odgovara palača u FESTU.- Knosku palaču oko 1900 god.n.e.otkopava Arthur Evans.- Palača se je nalazila nedaleko od HERAKLIONA na sjevernoj obali Krete a Evans ju

je nazvao MINOJSKOM PALAČOM.- To je ujedno najveća i najočuvanija od velikih palača brončanog doba na tom

otoku.- Arheološki nalazi govore da je u nekoliko navrata pregrađivana i obnavljana,počevši

negdje prije 2000.god.kada je stradala od potresa i vatre nastalih erupcijom vulkana na obližnjem otoku TERI.

- Palača u Knosu imala je oblik kvadrata sa stranicama od oko 150 metara.

- U sredini se nalazilo prostrano pravokutno dvorište,koje je bilo popločano i površine 50x25 metara.

- U dvorište se ulazilo kroz glavni ulaz na sjevernoj strani.- Uz ovaj sjeverni postojali su ulazi na Istoku,Zapadu i Jugu. - U SREDINI DVORIŠTA NALAZIO SE ŽRTVENIK

U prizemlju duž zapadne strane srednjeg dvorišta nalazio se niz prostorija za vjerske obrede i ceremonije.

U najčuvenijoj od njih takozvanoj PRIJESTOLNOJ DVORANI građenoj nešto prije 1400.god.nalazi se kamena stolica flankirana kamenim klupama i sa slikama grifona „čuvara na zidu“.

Nasuprot prijestolja su stepenice koje vode u jednu ukopanu pravokutnu prostoriju korištenu vjerojatno za neki obred čišćenja,jer su kraljevi i kraljice očito bili vladari –svećenici (palača je služila kao središte upravnih službi ali i kao skladište za spremanje poreza u naturi).

Iza tih kultnih prostorija na zapadnoj strani središnjeg dvorišta nalazio se dugačak hodnik sa nizom skladišta u kojima su bili veliki pythosi za ulje i žito.U podu hodnika bili su

13

ukopani hodnici i spremišta u obliku kovčega u kojem su se čuvale odjeća i druge druge dragocjenosti .Isti su sadržaji bili ukopani u pod skladišta.

Kovčezi su bili zidani od kamena i obloženi kamenim pločama ,neki i olovom.

Na katu iznad tog zapadnog krila palače ,nalazile su se svečane odaje ,bogato ukrašene zidnim slikama ,a do njih su vodile monumentalne stepenice iz središnjeg dvorišta i iz širokog prolaza na južnoj strani ( tzv“HODNIK PROCESIJE“), koji je išao do zapadnog ulaza.

Na istočnom dijelu palače sagrađenom na padini brijega na ostacima starog ,neolitskog naselja na čijem se je vrhu nalazilo središnje dvorište ,bile su stambene prostorije kralja i njegove porodice.

THEATAR

Vrlo važan dio palače

- najvjerojatnije su se tu održavale igre s bikovima- doba krvnih žrtava posvećenih bogovima

14