kraljevina shs 1919-1929
DESCRIPTION
Kraljevina SHS 1919-1929. Granice i prostor. Granice države odredjene su na Versajskoj mirovnoj konferenciji, 1919-1920.god. Ugovorom u Sen Žermenu, jugoslovenskoj državi pripao je deo Istre, Dalmacije i Slovenija, dok je Italiji pripao deo Istre i još neka manja područja - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Kraljevina SHS 1919-1929
Granice i prostor
• Granice države odredjene su na Versajskoj mirovnoj konferenciji, 1919-1920.god.
• Ugovorom u Sen Žermenu, jugoslovenskoj državi pripao je deo Istre, Dalmacije i Slovenija, dok je Italiji pripao deo Istre i još neka manja područja
• Ugovorom u Trijanonu jugoslovenskoj državi pripale su Hrvatska, Slavonija i Vojvodina (oko 200.000 Madjara ostalo je u sastavu jugoslovenske države)
• Banat je podeljen izmedju Kraljevine SHS i Rumunije
• Ugovorom u Nejiu, učinjena je korekcija granice u korist jugoslovenske države (gradovi Caribrod(Dimitrovgrad) i Bosilegrad, Strumica, korekcija na reci Timok)
Državno uredjenje
• Krajem 1918.god. formirana je prva privremena vlada, od najznačajnijih predstavnika stranaka sva tri naroda.
• Predsednik vlade bio je radikal Stojan Protić, potpredsednik vlade bio je Anton Korošec (Slovenac), ministar spoljnih poslova Ante Trumbić (Hrvat) a ministar unutrašnjih poslova Svetozar Pribićević (srpski političar iz Hrvatske)
• Prva velika sila koja je priznala novu državu, početkom 1919.god., bile su SAD
• Odlukom vlade država je dobila ime Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, taj naziv je promenjen jula 1920.god., kada je država dobila ime Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
• Ubrzo je usvojen i gregorijanski kalendar, usvojeni su zastava i grb
Privremeno narodno predstavništvo
• Stvaranjem jugoslovenske države prestala je funkcija svih zakonodavnih predstavništava na teritoriju jugoslovenske države
• Sve funkcije prenete su na Privremeno narodno predstavništvo, koje su činili poslanici Narodne skupštine Srbije, Narodnog veća, delegati Jugoslovenskog odbora i predstavnici Crne Gore, Makedonije i Vojvodine
• Najvažniji zakon, donet u vreme Privremenog narodnog predstavništva, bio je Zakon o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu, donet septembra 1920.god.
Političke stranke
• Najznačajnija srpska stranka bila je Narodna radikalna stranka, na čelu sa Nikolom Pašićem
• Stranka se zalagala za stabilnu jedinstvenu državu, sa lokalnom samoupravom i srpskom dinastijom na čelu
• Zalaganjem prestolonaslednika Aleksandra, 1919.god. u Sarajevu osnovana je Demokratska stranka, na čelu sa Ljubomirom Davidovićem i Svetozarom Pribićevićem
• Stranka se zalagala za državu na ideji integralnog jugoslovenstva, jedinstvenog jugoslovenskog naroda, i stvaranje moderne gradjanske nacije
• Koreni stranke su bili u brojnim pojedincima i strankama liberalnog i demokratskog opredeljenja, iz Srbije Samostalna radikalna stranka (Ljubomir Davidović), iz Hrvatske stranke Hrvatsko-srpske koalicije (osnovana 1903.god., na čelu sa Svetozarom Pribićevićem)
• Stranka je imala podršku dvora, kojem je odgovaralo slabljenje radikala
• Ljubomir Davidović (1863-1940)
• Prvi predsednik Demokratske stranke
• Najpopularnija stranka u Hrvatskoj bila je Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS)
• Na čelu stranke bio je Stjepan Radić• Stranka se zalagala za federalno državno
uredjenje, pravo Hrvata na samoopredeljenje i republikanski oblik vladavine
• 1925.god. stranka odbacuje republikanizam, menja ime u Hrvatska seljačka stranka (HSS), prihvata dinastiju Karadjordjevića
• Dominantna stranka u Sloveniji bila je Slovenska ljudska stranka (SLS), na čelu sa Antonom Korošecom
• To je bila katolička stranka, čuvar slovenačkog nacionalnog, kulturnog identiteta
• Stranka koja je zastupala interese bogatih muslimana bila je Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO), na čelu sa Mehmedom Spahom
Komunisti
• 1919.god. osnovana je Socijalistička radnička partija Jugoslavije, koja je 1920.god. promenila ime u Komunistička partija Jugoslavije
• Partija se zalagala za republikansko uredjenje i dolazak na vlast revolucionarnim putem, zbog čega se odmah našla na udaru vlasti
• 1920.god. doneta je uredba “Obznana” kojom je rad stranke privremeno zabranjen, na šta je stranka odgovorila terorističkim napadima na regenta Aleksandra i ubistvom ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića
• Nakon ovih atentata 1921.god. donet je Zakon o zaštiti države, kojim je stranka stavljena van zakona, a mandati komunističkih poslanika oduzeti
• Svoj rad stranka je nastavila u ilegali
Izbori za Ustavotvornu skupštinu
• Održani su krajem 1920.god.
• Najviše poslaničkih mandata osvojile su četiri stranke; po rasporedu: Demokratska stranka, Narodna radikalna stranka, Komunistička partija i Hrvatska republikanska seljačka stranka
Prvi ustav
• Prvi ustav izglasan je na Vidovdan 28.juna 1921.god., pa je dobio naziv Vidovdanski.
• Ustav je donet tesnom većinom i bez učešća hrvatskih poslanika; glavni zagovornici ustava bili su demokrate i radikali, a izglasali su ga uz pomoć JMO i SLS.
• Ustavom je država definisana kao ustavna, parlamentarna monarhija, pod dinastijom Karadjordjevića
• Zakonodavnu vlast vršili su kralj i Narodna skupština, ali je kralj imao veoma široka ovlašćenja, što mu je davalo prednost (sazivao je i raspuštao skupštinu, potvrdjivao je zakone, bio je vrhovni komandant vojske)
• Kralj je imenovao vladu, koja je vršila izvršnu vlast
• Na političkoj sceni Kraljevine bilo je mnogo partija sa različitim nacionalnim, verskim ili socijalnim programom, što je išlo u prilog kralju Aleksandru, koji je težio apsolutnoj vlasti i bio protivnik jakih stranaka i lidera
• Do 1929.god. on je izazvao veliki broj političkih kriza, smenjivanjem i postalvljanjem vlada
• Oslonac u svojoj vladavini on je pre svega nalazio u vojsci, dvoru, preko kojih se mešao u rad stranaka
Spoljna politika
• Od ujedinjenja, Kraljevina SHS se u spoljnoj politici oslanjala na sile Antante i vezivala za “versajski sistem bezbednosti”
• Bila je deo francuskog sistema kolektivne bezbednosti, uperenog protiv jačanja Nemačke i širenja sovjetskog komunizma
• Povezivala se sa zemljama Balkana i srednje Evrope, pre svega zbog opasnosti od pretenzija Madjarske i Bugarske, koje su imale podršku Italije
• 1920-1921.god. Kraljevina SHS, Rumunija i Čehoslovačka formirale su Malu antantu
• Ciljevi saveza bili su: odbrana od madjarskih pretenzija, i sprečavanje povratka dinastije Habsburg
• Mala antanta se uklapala u francuski sistem kolektivne bezbednosti