1

Temeljni podaci o koži II1. Boja kožeFaktori od kojih zavisi boja kože: Debljina i prozirnost epidermisa, Sadržaj krvi u površinskim krvnim sudovima, Količina i vrsta pigmenta (melanin, hemoglobin, karotin), Rasa, Porodica, Starosna dob, Dio tijela, Opšte zdravstveno stanje, Izlaganje suncu, Lijekovi Melanin Stvaranje u koži

Smještaj: epidermis, sluznice, retina oka, polusluznica spolnih organa Najmanja količina: dlanovi i tabani Zaštitna uloga (u epidermalnim stanicama, iznad jedra)

Eumelanin Tamni pigment (crno-smeđi), Zaštita od UVB zrakaFeomelanin Žuti-crvenosmeđi pigment, Koža i kosa plavih do crvenokosih ljudi, Povećava citotoksičnost i mutagenost UVB zrakaVrste pigmentacije:1.Konstitucijska

Genetski određena (crnci u sjevernim krajevima?)2.Inducirana

Nakon izlaganja suncu ili vještačkim izvorima UV zrakaRasne razlike u pigmentaciji

Crnci i bijelci:1. isti broj melanocita2. različita količina pigmenta3. Crnci: pigment krupniji i tamniji4. Crnci: u svim slojevima epidermisa5. Bijelci: germinativni sloj epidermisa

Rase-geografski raspoređene (ovisno od intenziteta sunca)Izuzeci: Američki Indijanci (bez razlike u boji kože, bez obzira na geografsku širinu), Tasmanci (tamni, iako žive u umjernoj klimi)Boja kože prema dijelovima tijela:

Zavisi od rase, spola, genetike Crnci-najtamnija koža na trbuhu, bijelci-bedra Japanci: jasno ograničena svjetlija i tamnija područja (lateralni dio ruku svjetliji od

medijalnog) Žene svjetlije od muškaraca

Lijekovi Fenotijazini-sivo modra boja kože

Oboljenja Icterus (žutica) Adisonova bolest-bronzana Vitiligo

2.Funkcija koze:Zaštitna funkcija, Regulacija tjelesne temperature, Izlučivanje tvari iz organizma, Primanje tvari u kožu i organizam, Osjetna funkcija, Imunološki procesi, Sinteza vitamina D2.1.Zastitna funkcijaZaštita od gubitka vode, elektrolita i drugih sastojaka kože: Učestvuju: hidrolipidni omotač, rožnati sloj epidermisa, hijaluronska kiselina i kolagen u dermisu (vežu vodu)Zaštita od mehaničkih uticaja: Učestvuju svi dijelovi kože, Epidermis-čvrstina, Dermis- elastična građa (ublažava pritisak i udarce), Potkožno tkivo- amortizer (razvijenost na dijelovima izloženim pritisku)Zaštita od aktiničkih uticaja: Učestvuju: epidermis, melanin, Epidermis- rožnati sloj (dio UV zraka reflektuje, dio apsorbuje); zrnasti sloj (keratohijalinska zrnca)

1

2

Zaštita od hemijskih uticaja: Učestvuju: hidrolipidni sloj, suhi slojevi epidermisa, Hidrolipidni sloj- neutrališe kiseline i baze, Suhi slojevi epidermisa- stratum corneum i lucidum, Svaki dan- kontakt s preko 150 hemijskih supstanciZaštita od mikroorganizama:

Učestvuju: kiseli hidrolipidni sloj, suhi slojevi epidermisa, hijaluronska kiselina u dermisu Saprofitna flora kože- normalna Nepovoljni uslovi za rast patogenih mikroorganizama Odbacivanje odumrlih stanica rožnatog sloja- odbacivanje mikroorganizama Mjesta s alkalnijom kožom (aksile, između nožnih prstiju)- povoljni za rast bakterija i gljivica

2.2.Regulacija tjelesne temperature 80% topline gubi se preko kože Temperatura tijela je stalna, bez obzira na vanjsku temp. Učestvuju: vazomotorički refleks, sekrecija znoja i loja, melanin

Vazomotorički refleks: mali krvni sudovi na hladnoći se skupljaju, na toploti šireSekrecija znoja Zaštita od pregrijavanja, isparavanjem znoja organizam se hladi, Vlažan zrak – usporeno ili onemogućeno znojenje, otežana regulacija temperaturePilomotorički refleks za pražnjenje lojnica Hladnoća-stezanje mišića m.arrector pili- istiskivanje loja – loj je slab provodnik toploteMelanin Apsorbuje toplotnu energiju i po potrebi otpušta Koža crnaca apsorbuje 34% više toplotne energije od kože bijelaca2.3.Izlucivanje tvari iz organizma

Učestvuju: rožnati sloj, žlijezde lojnice i znojnice Odbacivanje rožnatog sloja- odbacivanje tvari koje se nalaze u stanicama rožnatog sloja i

površini kože Znojnice- izlučivanja aminokiselina, elektrolita Lojnice- izlučivanje masnih tvari

2.4.Primanje tvari u organizma Na tome se zasniva lokalna terapija u dermatologiji i primjena kozmetičkih preparata !!

2.5.Osjetna funkcijaReceptori za:

Dodir, bol, toplotu, hladnoću, toplotu i pritisak (zaštitna funkcija) Duboki senzibilitet (važan za orjentaciju u prostoru)

2.6.Imunoloski procesi Učestvuju: Langerhansove stanice, T limfociti, makrofagi, histiociti

2.7. stvaranje D vitamina Stvara se vitamin D3 (holekarciferol) 7-dehidrokolesterol (u epidermalnim stanicama)- pod uticajem UV zraka- provitamin D- izomeracija u vitamin D3- prenošenje u krvotok i vezivanje za serumski protein- nastaje aktivni oblik vitamina D3- Uloga D vitamina : mineralizacija kostiju

3.Tipovi koze Normalna (20%) Masna (70%) Suha (10%) Mješovita

Preporuke za zdravu i sjajnu koziIshrana: voće, povrće, žitarice, nemasno meso i mliječni proizvodi, Unošenje dovoljnih količina vode u organizam, Izbjegavanje alkohola, nikotina i kafe, Izbjegavanje stresa, Svakodnevna njega, početa na vrijeme i prilagođena kasnijoj dobi.

2

3

Četri osnovna koraka svakodnevne njege Očistiti lice sredstvom za čišćenje koje uklanja nečistoću, suvišnu masnoću, odumrle stanice

kože i šminku. Osvježiti i dodatno očistiti kožu tonikom. Zaštitite lice dnevnom hidratantnom kremom koja će koži osigurati glatkoću i gipkost. Prije spavanja nanesite noćnu kremu koja će potaknuti dubinsko obnavljanje kože.

Obratite paznju na sledece Kako se osjeća vaša koža poslije čišćenja? Da li je pretjerano suha, zategnuta, ili je crvena? Koliko brzo je koža upila kremu nakon što ste je nanijeli na lice? Da li je upila tako brzo da

želite staviti novi sloj? Kada vam se tijekom mjeseca ili dana koža lica mijenja, kada je masna, obratite pažnju koliko

vremena je prošlo od čišćenja, itd... Ako malo više vremena posvetite koži, lakše ćete se prepoznati u osnovnim tipovima kože i

znat ćete šta je vašoj koži potrebno, kao i da li su preparati koje koristite odgovarajući. 3.1.Normalni tip kozeKarakteristike:

Dobra prokrvljenost Uravnoteženo lučenje lojnica i znojnica Baršunast izgled Male pore (10nm) Otvori folikula 0,16mm Hidrolipidni sloj čuva vodu, prihvata hidrofilne i lipofilne tvari

Njega normalne kože: U starijoj dobi prelazi u suhi tip kože. Kozmetički preparati trebaju što duže sačuvati normalno stanje kože. Čišćenje kože : emulgirani losioni, oko očiju- hidrofilna ulja Pranje kože: losioni za tuširanje, kupke Dnevna njega: hidratantne kreme Noćna njega: hranljive kreme

3.2.Suhi ili sebostaticni tip kozeKarakteristike:

Smanjeno lučenje lojnica i znojnica Oskudan hidrolipidni sloj (smanjuje barijernu funkciju kože) Nije smanjen sadržaj vode u koži, već sposobnost kože da zadrži vlagu Izgled: tanka, napeta, nježna i providna Pore nisu vidljive Mat, bez sjaja , sklona crvenilu i ljuštenju Rano stvaranje bora Osjetljivost na promjene temperature, vjetar, sunce, hemijske agense. Česta kod djece ispod 10 godina starosti i osoba starijih od 60 godina. Od drugog do petog desetljeća života udio žena koje pate od suhe kože osjetno je viši, nego

li udio muškaraca. Suhoća kože ovisi o različitim vanjskim (egzogenim) i unutarnjim (endogenim) čimbenicima.

Njega suhe kože: Čišćenje kože : blaga sredstva, koja na koži ostavljaju tanak premaz (nadoknada prirodnog

nedostatka masnoće) Ulja ili kreme za čišćenje kože Pranje kože: mlakom vodom, bez sapuna ili premašteni losioni za tuširanje. Nakon pranja:

emolijentne kreme ili losioni Maske za lice: na bazi hidrokoloida Dnevna njega: hidratantne kreme Noćna njega: hranljive kreme (posebno s ceramidima)

3

4

3.3.Masni ili seboreicni tip kozeKarakteristike:

Pojačano lučenje lojnica Izgled: koža debela, grubih pora, sivkasto-žućkaste boje Otvorene pore, obilno lučenje znoja i masnoće Koža sjajna i masna Sklonija stvaranju komedona Povećani promjeri sebacealnih folikula Česta seboreja Javljanje- u pubertetu, zadržavanje i u srednjoj dobi, smanjenje u starosti

Njega masne kože: Čišćenje kože : alkoholno-vodeni losioni, zatim adstringentni tonik Povremeni piling Dnevna njega: hidratantna krema i emulzije s matirajućim efektom, izbjegavati masne

preparate,3.4.Negativna stanja koze

Isušena (dehidrirana) koža Nečista koža Osjetljiva koža Prerano ostarjela koža

3.4.1.Isusena (dehidrirana) koza Problem - nedostatak vlage u koži Tretman- kao suhi tip kože

3.4.2.Necista koza Mastan sjaj, komedoni, papule Uzroci: pojačano lučenje loja, pojačana keratinizacija izvodnih kanala lojnica, nedostatak

emulgatora u loju Njegom treba postići: smanjenje količine loja, čišćenje komedona, nadzor bakterijske flore

Njega nečiste kože: Čišćenje kože : alkoholno-vodeni losioni, emulgirani kiseli losioni, keratolitici (preparati sa

salicilnom kiselinom, simporom, ureom) Mehaničko uklanjanje površinskog sloja- piling Obasjavanje UV zracima Limfna drenaža Bakterostatici (benzoeva kiselina, parabeni) Lokalno- preparati s E vitaminom (sprečeva nastanak lipoperoksida, koji podstiču ljuštenje

kože i stvaranje komedona Dnevna njega: hidratantna krema i tonički losioni (s adstringensima: soli aluminija, destilirani

ekstrakt hamamelisa)3.4.3.Osjetljiva koza

Najčešće suhi tip , ali mogući su i drugi Povećana osjetljivost na unutrašnje i vanjske faktore Izgled: tanka, providna, sitne pore, bez komedona, brzo javljanje bora Preosjetljivost na brojne kozmetičke preparate Sredstva za njegu ne biraju se prema tipu kože, već se koriste hipoalergeni preparati s

umirujućim djelovanjem Njega osjetljive kože:

Čišćenje kože : emulgirani losioni, losioni bez alkohola Njega kože: kreme i losioni s protuupalnim tvarima: ekstrakti kamilice, hmelja, divljeg

kestena, aloa vera, D-pantenol... Maske s hidrokoloidima i emolijentnim kremama

4

5

Izbjegavati tvari koje nadražuju: sapune, alkohole, konzervanse, sredstva za piling, intenzivno sunčanje, saunu, solarij

Pušenje- štetno (sužava krvne sudove i smanjuje snabdijevanje tkiva kiseonikom)3.4.4.Prijevremeno ostarjela koza

Osobine i izgled staračke kože Izgled: stanjen, suha koža, naborana, žućkasta, prošireni kapilari, pigmentirane i

depigmentirane mrlje. Uzroci: bolesti, prehrambene i životne navike (alkohol, duhan, neuredan život), uticaji

okoline (UV zraci i isušivanje kože) Njega prijevremeno ostarjele kože:

Čišćenje kože : hidrofilna ulja i uljne kupke, emulgirane kreme i losioni (pH-5,5) Maske s hidrokoloidima Toniziranje kože: raspršene termalne vode, bezalkoholni tonici Dnevna njega : hidratatne kreme (zimi masnije) Noćna njega: kreme tipa V/U uz dodatak biogenih stimulansa (vitamini, proteini, polen, alge,

plankton, pčelinja mliječ), kreme s liposomima sa dodatkom ovlaživača, lipida i vitamina Regeneracija: retinolna kiselina i selen, maske s kolagenom i elastinom, preparati s AHA i

hijaluronskom kiselinom.

Starenje i koza• Biološki proces povezan sa starenjem ostalih organa• Početak starenja organa- poslije 40.godine, ubrzano nakon 65.godine.• Starenje kože je spor, ali progresivan i neizbježan degenerativni proces;• Dva termina povezana sa starenjem kože:

• Prirodno, fiziološko starenje• Solarno starenje, “photoaging”

• Starenje kože je pokretač moćne industrije, od estetske hirurgije do brojnih, često nedjelotvornih sredstava za podmlađivanje.

Intenzitet staračkih promjena zavisi od:1. Genetskih faktora (boja, tip kože, spol, konstitucija)

• Dokaz su proučavanja identičnih blizanaca2. Unutrašnjih i vanjskih faktora

• Dokaz: brže starenje otkrivenih dijelova tijela zbog štetnog uticaja UV zračenja1.Štetni uticaji koji ubrzavaju starenje kožePusenje, alcohol, stress, pogresna ishrana, lijekovi, oboljenja, UV zraci, klimatski faktori, aerozagadenje, stetni preparati za kozu, hlorirana voda.2.Izgled staračke kože

• Hrapava, naborana, neelastična• Hiperpigmentacije i depigmentacije• Prošireni kapilari• Suha, stanjena, žućkasta• Sijeda, prorijeđena kosa

3.Histološke promjene: Starenje svih slojeva kože3.1.Promjene u epidermisu

• Epidermis-suh, hrapav, sklon ljuštenju (posebno potkoljenice)• Smanjenje živih slojeva epidermisa • Promjena oblika keratinocita• Broj mitoza bazalnih keratinocita NIJE SMANJEN, ali je smanjen životni vijek keratinocita –

ubrzano orožavanje i staračka atrofija• Smanjen broj melanocita (za 8% svakih 10 godina)• Posljedica – smanjena sposobnost pigmentacije nakon izlaganja sunčevim zracima, ali su

zato bazalni keratinociti više izloženi UV zracima (razvoj bazocelularnog karcinoma !)

5

6

• Smanjuje se broj nevocelularnih nevusa, ali povećava se fokalna proliferacija melanocita (nastanak lentigo senilis-staračkih pjega)

3.2.Promjene u epidermalnoj granici• Epidermodermalna granica tanja i nestruktuirana• Zaravnjena, zbog smanjenog broja dermalnih papila• Smanjena epidermo-dermalna adhezija (sklonost ka razvoju bula!)• Nije dobar filter

3.3.Promjene u dermisu• Elastična degeneracija • Dezorganizacija i kidanje elastičnih vlakana, zatim homogenizacija (smanjen sadržaj lizina i

glutaminske kiseline)• Smanjena sinteza kolagena (zbog smanjene količine enzima lizil-hidroksilaze)• Kolagena vlakna nisu više paralelna i tanka, već zadebljala i nepravilno raspoređena• Kolićina topivog kolagena 1% (dječja koža-10%)• Smanjena sposobnost vezivanja vode u osnovnoj supstanci u koju su uložena elastična i

kolagena vlakna (smanjena količina hijaluronske kiseline i hondroitin-sulfata) – smanjena elastičnost kože, pojava bora, opuštenost kože

3.4.Promjene u subkutisu• Smanjeno potkožno masno tkivo• Gubitak masnih jastučića na licu (koža se jaće bora, lice izgleda sitnije

3.5. promjene koznih adneksa• Smanjen broj i veličina folikula dlake• Kosa tanja, kraća, slabije pigmentirana• U muškaraca -gušće i duže obrve, dlake na ušnim školjkama i oko ulaza u ušni kanal

(hipertrihoza)• U žena – dlakavost na licu (hirzutizam)• Sijeda kosa –canities senilis (smanjen broj i aktivnost melanocita)

Smanjen rast noktiju• Smanjeno lučenje lojnica i znojnica – smanjen hidrolipidni sloj (dolazi do povećanog gubitka

vode i nastanka suhe kože)• Ateroskleroza krvnih sudova (smanjen protok krvi u koži, proširene kapilare, krvarenja u koži)• Smanjena prokrvljenost i gubitak masnog tkiva – osjetljivost na hladnoću• Promjene u receptorima - smanjena osjetljivost na bol, svrbež kože• Smanjen broj Langerhansovih stanica• Posljedica – oslabljen imunološki odgovor u koži, te povećan rizik od maligne transformacije

keratinocita• Sklonost infekcijama, pojačana osjetljivost na lokalne preparate, druge kontaktne alergene;

pojačana iritabilnost, intenzivnije reakcije na alergene i iritanse)• Promjene u receptorima - smanjena osjetljivost na bol, svrbež kože• Smanjen broj Langerhansovih stanica• Posljedica – oslabljen imunološki odgovor u koži, te povećan rizik od maligne transformacije

keratinocita• Sklonost infekcijama, pojačana osjetljivost na lokalne preparate, druge kontaktne alergene;

pojačana iritabilnost, intenzivnije reakcije na alergene i iritanse)• Promjene u receptorima - smanjena osjetljivost na bol, svrbež kože• Smanjen broj Langerhansovih stanica• Posljedica – oslabljen imunološki odgovor u koži, te povećan rizik od maligne transformacije

keratinocita• Sklonost infekcijama, pojačana osjetljivost na lokalne preparate, druge kontaktne alergene;

pojačana iritabilnost, intenzivnije reakcije na alergene i iritanse)

6

7

Na molekularnom nivou:• Oštećenje DNA• Oksidativna degradacija fosfolipida i lipida – masnoća površinskog sloja kože, proteina i

amino kiselina• Izmjena enzimske aktivnosti

4.NJega koze u starosti• Spriječiti isušivanje kože• Zaštititi kožu od UV zračenja• Mogućnosti korigovanja su relativno ograničene, privremene i za sada uglavnom ograničene

na razne kozmetske intervencije.Mogućnosti korekcije vizuelnog aspekta ostarjele kože

• Fine, površinske bore mogu da se smanje različitim fizičkim metodama koje utiču na propustljivost kože i mikrocirkulaciju

• Hidratantni preparati kratkotrajno obezbjeđuju glatkoću kože;• Zatezanje kože hirurškim intervencijama• Hemijsko-fizičke procedure (piling, abrazija) podstiču regeneraciju i proliferaciju keratinocita

i time poboljšavaju stanje ostarjele kože.• Jednostavno prekrivanje površinskih bora dekorativnom kozmetikom

Preporuke• Ne treba pušiti: bez obzira da li osoba puši ili provodi vrijeme sa pušačima, dim cigareta

oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje. Izlaganje dimu cigareta značajno utječe na pojavu bora na koži i njeno isušivanje. Dim cigareta iscrpljuje iz tijela zalihe vitamina C, koji je ključni sastojak za održavanje vlage vaše kože.

• Voditi računa o izlaganju suncu: sunčeve UV zrake prodiru duboko u tkivo kože i tako pospješuju stvaranje bora, isušuju kožu, a u najgorem slučaju mogu uzrokovati rak kože, Kada se provodi vrijeme na suncu treba se zaštititi kremom za sunčanje. Preporučuju se kreme sa zaštitnim faktorom 15 ili višim, čak i ako je oblačno jer oblaci ne štite od izlaganja UV zračenju.

• Ne izlagati se hladnoći: hladan vjetar i niske temperature također mogu pridonijeti bržem starenju kože, zbog isušivanja.

• Hraniti se zdravo: Konzumiranjem voća i povrća, osobito voća jarkih boja i lisnatog povrća, dajemo tijelu vitamine i antioksidanse koji smanjuju raspadanje kolagena i elastina u koži. Važno je i unošenje dovoljno vode u organizam.

• Vlaženje kože: Vruće kupke i tuširanja čiste kožu, ali je i isušuju. Stoga je važno korištenje preparata koji vlaže kožu, odnosno hidratantnih preparata.

Putevi penetracije u kozuPutevi penetracije tvari u kožu

Glavni put: kroz epidermis-transepidermalno Kroz folikule dlaka i lojne žlijezde-pilosebacealno Kroz žlijezde znojnice-transsudoriferalno.

Perkutana absorbcijaPropustljivost kože, a time i djelovanje kozmetičkog sredstva zavisi od brojnih uticaja, a najvažniji su:

1. Fizičko-hemijske osobine aktivne tvari (hem.struktura i veličina čestica, jonizacija tvari, topivost u vodi i ulju, koncentracija aktivne tvari u podlozi);

2. Fiziološke varijable (izlučivanje loja i znoja, mikrocirkulacija kože, starost i stanje kože)3. Uticaj vehikuluma /podloge/ i neposredne okoline , što se može očitovati u

hidrataciji/dehidrataciji rožnatog sloja i vazokonstrikciji/vazodilataciji. 1. Fizičko-hemijske aktivne tvari

Tvari koje imaju sposobnost stvaranja H veza (salicilna kiselina, ditranol) prodiru duboko u kožu-opasnost od sistemske toksičnosti.

Složeni polimeri ne prolaze kroz zdravu kožu, ali ulaze kroz oštećeni rožnati sloj.

7

8

Promjene pH vehikuluma mogu uticati na topivost i jonizaciju tvari. Važna je topivost tvari u vehikulumu i rožnatom sloju.

2. Fiziološke varijable Vlažna koža propusnija je od suhe. Veća količina lipida na površini kože olakšava prodor lipofilnim, a smanjuje prodor

hidrofilnim tvarima. Bolja prokrvljenost kože povećava resorpciju. Koža odojčadi i male djece koža je jako permeabilna zbog tankog rožnatog sloja (opasnost od

sistemske toksičnosti-slučaj trovanja sa heksaklorofenom, koji se stavljao u pudere za djecu, ali je od 1994. zabranjen u svim kozm.proizvodima).

Oštećena koža također je permeabilnija od zdrave, neoštećene kože. Djelovanje ovisi i od mjesta primjene (najpropusnijaje koža skrotuma, lica, u pregibima)

3. Uticaj podloge (vehikuluma) Podloga može usporavati ili ubrzavati penetraciju i apsorpciju aktivne tvari. Aktivna tvar mora biti bolje topiva u rožnatom sloju nego u podlozi, jer je to uslov njenog

prelaska u kožu. Podloga može ostati nepromijenjena na koži (parafinski ugljikovodici) ili može brzo ispariti

(etanol, eter); ostale podloge su između ovih krajnosti. Ako podloga potpuno ispari, aktivna supstanca ostaje na koži u 100% koncentraciji (voditi

računa da se ne prekorači propisana doza). Podloge tipa ulje u vodi (U/V) sadrže do 70% vode, brzo gube vodu i izazivaju učinak

hlađenja. Kada se isparavanje vode nastavi, masna faza koalescira-stvara okluzivni film koji sprečava gubitak vode iz kože. Tako se vlaži rožnati sloj i povećava propusnost kože

Podloge tipa voda u ulju (V/U) –znatno slabije isparavanje vode i slabiji efekat hlađenja. 4. Barijere koje se opiru prodoru tvari u kožu

Kiseli, hidrolipidni zaštitni sloj na površini kože Niži dijelovi rožnatog sloja (građa, suhoća, sadržaj esencijalnih masnih kiselina) Epidermodermalna granica Zidovi krvnih sudova.

5. Ubrzivači penetracije i permeacije Keratolitici (narušavaju integritet rožnatog sloja) Kapro-laktami ili azoni (nisu otapala, poboljšavaju penetraciju aktivnih tvari, bez lokalne ili

sistemske štetnosti) Površinski aktivne tvari (povećavaju kontakt aktivne tvari s membranama stanica,

povećavajući penetraciju, posebno kroz sporedne puteve) Alkilni esteri masnih kiselina /npr. Izopropil-miristat/ Benzil ester nikotinske kiseline (ubrzava cirkulaciju) Ovlaživanje kože oblozima Jontoforeza

Substance za izradu kozmetoloskih produkata U izradi preparata za ličnu higijenu, njegu, zaštitu i uljepšavanje lica i tijela koriste se brojne

tvari prirodnog, polusintetičkog ili sintetičkog porijekla. Dio tih tvari ima izraženo farmakološko, fiziološko, hemijsko ili fizikalno djelovanje (aktivne

tvari), a ostale čine podlogu (vehikulum) ili su potrebne u tehnološkom procesu proizvodnje. Osnovni zahtjev je da ove tvari nisu štetne za zdravlje korisnika, a u pogledu čistoće moraju

odgovarati zahtjevima farmakopeje ili dr. propisima. Zato su proizvođači supstanci obavezni za svaku supstancu provesti toksikološka ispitivanja,

kao i testove iritacije i senzibilizacije. Zečevi, zamorci, štakori, miševi i druge manje životinje koriste se u nekim državama za

ispitivanje sigurnosti proizvoda; Draize test na zečevima (iritacija očiju nakon 72 sata,

8

9

Kod testa kožne nadražljivosti, koncentrirana kemikalija nanosi se na izbrijana leđa životinje i nekoliko dana se prate učinci.

Dosad je na životinjama testirano preko 8000 kozmetičkih sastojaka. Austrija, Nizozemska, Njemačka i Belgija već su zabranile testiranje kozmetike na

životinjama, a Danska i Švedska zabranile su prodaju kozmetike koja sadrži sastojke testirane na životinjama.

Europski parlament donio je zakon kojim se od 2009. u zemljama Europske unije zabranjuje većina testiranja kozmetike na životinjama kao i prodaja u EU kozmetike koja je drugdje testirana na životinjama.

Izbor supstanci za izradu kozmetičkih preparata mora biti u skladu s “Pravilnikom o uvjetima u pogledu zdr.ispravnosti predmeta opće upotrebe” (koji je usklađen sa propisima EU)

Podjela supstanci prema načinu djelovanja na kožu: Tvari koje djeluju na samoj površini kože (dekorativne i zaštitne): pigmenti u puderima,

rumenilima, ruževima; silikonska ulja u barijernim preparatima za ruke; filmogene tvari u lakovima za kosu).

Tvari koje djeluju keratinotropno (povećavaju elastičnost kože, kose, noktiju, čiste ih, potamnjuju ili izbjeljuju): ovlaživači kože, detergenti u preparatima za pranje kože).

Tvari koje djeluju direktno dermatotropno (prodiru ispod rožnatog sloja i ulaze u folikule i žlijezde znojnice, potiču proliferaciju stanica i time epitelizaciju, podstiču rast kose): aloa vera ekstrakt, vitamini. Alfa-hidrokiseline.

Tvari koje djeluju indirektno dermatotropno (vazokonstriktori, vazodilatatori): benzil ester nikotinske kiseline.

Tvari koje djeluju sebotropno : neki antibiotici (eritromicin, klindamicin), preparati sumpora. Tvari koje nakon peroralnog ili parenteralnog davanja ulaze u kožu (hormoni, vitamini,

antibiotici, psoraleni). 1.Prirodne substance

Duže vremena u kozmetici prevladava trend primjene prirodnih tvari, čemu doprinose vijesti o štetnosti nekih sintetičkih tvari i sve većem zagađenju okoline.

Proizvođači kozmetike naglašavaju prirodne sastojke u svojim proizvodima, uvjeravaju potrošače da prirodne tvari najbolje djeluju i nisu štetne.

Posljedica toga je otpor potrošača prema sintetskim tvarima i orjentacija na prirodne proizvode.

Međutim, mali je broj preparata koji se na tržištu nalaze pod nazivom “prirodni”, a koji su sastavljeni samo od prirodnih sastojaka. Tzv. aroma-kozmetika izrađena je od prirodnih tvari (eterična ulja, prirodna masna ulja).

Ponekad je sintetička supstanca mnogo jeftinija ili stabilnija od prirodne tvari. Npr. alfa-bisabolol je jeftiniji od prirodnog, a sintetički PUR-celini stabilniji i jeftiniji od prirodnog uzorka (trtična mast patke).

1.1.Anorganske prirodne substance To su: kaolin, bentonit, hektorit i druge gline, dijatomejska zemlja, talk, karbonati, NaCl,

oksidi željeza, neki drugi bijeli i obojeni pigmenti, soli mora i dr.prirodnih izvora. Morska voda djeluje antiseptički i tonizirajuće. Stavlja se u losione i kupke. Obalni mulj iz Bretanje i termalni mulj s otoka Elbe sadrže minerale koji remineraliziraju i

osvježavaju kožu. U preparate za njegu stavlja se 1-30% usitnjenog mulja, za njegu kose 5-15%, a za pakovanja 10-30%. Pakovanja s muljem ubrzavaju cirkulaciju i metabolizam, pa koža i kosa djeluju vitalnije.

1.2.Organske prirodne substance Mogu biti biljnog i životinjskog porijekla. Stanice, tkiva i proizvodi humanog porijekla (npr.

ekstrakti placente) izričito su zabranjeni. Supstance biljnog porijekla su najbrojnije i nalaze se u lišću, cvijeću, kori, korijenu, gomolju,

sjemenu i polenu.

9

10

Veliki značaj imaju prirodne sluzi i smole, eterična ulja, masna ulja plodova, sjemena, sokovi i kaše voća i ovrća. Važne su i biljke sa bojama, taninima.

Droge sa sluzima: korijen bijelog sljeza, sjeme lana, listovi i cvijet crnog sljeza, gomolji orhideja, sluz iz sjemena dunje (za maske).

Ove sluzi izrađuju se hladnim postupkom-maceracijom. Djeluju na kožu blago, emolijentno i zaštitno. Preporučuju se za isušenu i ispucalu kožu. Alginati i karagenati (iz smeđih i crvenih algi) za izradu gelova, stabilizaciju pasti za zube,

krema, losiona. Aromatično bilje i eterična ulja djeluju na kožu stimulativno, antiseptički, antiseboroički i

umirujuće. Za blijedu i devitaliziranu kožu: ruzmarin, lavanda, kamilica, timijan, bor, kadulja i eterična

ulja limuna, narandže i bergamote. Za seboroičnu kožu: lavanda i mirta. Za suhu i dehidriranu kožu: eterično ulje sandalovine, mirta, ruža i polen.

Podjela biljaka prema nacinu djelovanja1. Biljke koje sadrže adstrigentne tvari stežu tkivo i djeluju protuupalno. To su: ekstrakti podbjela, breze, različka i vrbe.2. Biljke koje toniziraju kožu i jačaju cirkulaciju u koži: eukaliptus i paprika (zato se npr. Capsici tinktura stavlja u vode za kosu za bolju prokrvljenost vlasišta). 3. Biljke koje djeluju protuupalno i antimikrobno su kamilica, timijan, neven, ruzmarin, hajdučka trava, sladić. Sladić se stavlja u mnoge preparate za osjetljivu kožu, jer sadrži glicirizinsku kiselinu koja djeluje poput kortikosteroida, ali bez štetnih nuspojava.U biljkama se nalaze proazuleni (matricin u kamilici i gvajazulen u eukaliptusu).4. Biljke koje djeluju na smanjenje podražaja kožeAlantoin uklanja nekrotično tkivo, omekšava tvrdu kožu i smanjuje alergogeno djelovanje drugih tvari.Stavlja se u kreme, losione, preparate za sunčanje, ruževe za usne, pripravke za djecu. S bazama stvara alantoinate koji djeluju produženo antiperspirantno, a ne iritiraju kožu (dodaju se u dezodoranse)Alantoin-glicirizinat smiruje alergijsku upalu kože i podstiče epitelizaciju.5. Biljke koje djeluju na obnavljanje kožeAloa vera djeluje bakteriostatski i baktericidno, vlaži kožu, zacjeljuje oštećenja i obnavlja kožu. Sadrži enzime, vitamine, aminosaharide, mukopolisaharide i sterole. Dodatak 2% gela Aloa vere u emulzije tipa U/V povećava proliferaciju stanica za 168%. Uljni ekstrakti A.vere stavljaju se u ruževe za usne, make up preparate.Artičoka, sjeme soje.Flavonidi iz ginka i divljeg kestena smanjuju odlaganje masti kod celulita. 6. Biljke koje djeluju protiv boraHmelj (humulon i lupulon), kopriva (acetilkolin, kremična kiselina), preslica (kremična kiselina)Iz lamiacea i leguminoza dobija se biljni kompleks (flavonidi, proteini, tanini) koji smanjuje dubinu bora za 8%. 7. Biljke koje boje kožu i kosuCvekla (betanin), sjemenke Bixa orellana (biksin),kana (naftokinoni), orah (hidrojuglon), rimska kamilica (angelika kiselina, izoamil i izobutil esteri kiselina)8. Biljke sa drugim djelovanjemZaštita od UV zračenja (divlja maćuhica, ekstakt iz zelene kafe)Keratolotici (rosopas i mirta)Oporavak kose (čičak i alge)Protiv peruti (ruzmarin, dragoljub i mirta)

10

11

Emoliensi (masna ulja iz biljaka koja sadrže karotinoide, esenscijalne masne kiseline i sterole; avokado)Antiflogistično i antipruriginozno dejstvo (firosteroli)Protuupalno djelovanje (ulje badema, lješnika, bundeve i lana. Nerafinirano ulje lješnika odlično hidratizira kožu, za razliku od rafiniranog koje gubi fosfolipide).Ulje kamelije (bogato oleinskom kiselinom; za njegu kose, masažu, preparati za sunčanje).Ulje šipka (bogato vitaminima C, B, E i F; hidratizira kožu i olakšava pigmentaciju)Biljni voskovi-karnauba i kandelila vosak (daju potrebnu čvrstinu i postojanost na toplotu ruževima za usne, olovkama i krejonima)Sheabutter (masna tvar iz afričkog oraha sadrži masne kiseline, fitosterole i vitamin F; hidratizira kožu i štiti je od sunca). Sokovi i pulpa voća (limun, narandža, breskva, višnja, jabuka, jagoda) i sokovi povrća (paradajz, mrkva, salata, krastavac, celer, bundeva, špinat, grašak, krompir) djeluju umirujuće na kožu, omekšavaju je, jačaju i daju joj svježinu.Sadrže vitamine, enzime, flavone, organske kiseline, aminokiseline, tanine, fitohormone.Hlorofilini (Mg u prirodnom hlorofilu zamijeni se bakrom i dobijaju se zeleno obojeni hlorofilini; antimikrobno i dezodorirajuće djelovanje; dodaju se u preparate za čišćenje zuba i njegu usne šupljine)Polen (sadrži vitamine, enzime, oligoelemente, sterole, lipide i šećere).Lišajevi (sadrže usninsku kiselinu i kalij-usnat; antimikrobno i dezodorirajuće djelovanje; stavlja se u dezodoranse).Alge i ekstrakti algi (podmlađuju kožu i poboljšavaju cirkulaciju; posebno u maskama za lice i preparatima protiv celulitisa; najčešće - smeđa alga) Škrobovi (rižin, škrobovi kukuruza i žitarica; ugušćivači ili sastavni dio pudera)Mekinje (badema, žitarica), mljevene ljuske badema i oraha-piling.Alfa-hidroksikiseline ili “Voćne kiseline”- AHA (dobijaju se iz šećerne trske, kiselog mlijeka, starog vina): glikolna, mliječna, malinska, vinska. Osnovno djelovanje im je ljuštenje rožnatog sloja, čime se čiste i otvaraju pore. Visoke koncentracije AHA stimulišu sintezu kolagena i elastina. U preparate protiv bora stavlja se 5-10% glikolne kiseline, za naboranu i suhu kožu daju se kreme, losioni i gelovi sa 5-8%.Za izbjeljivanje staračkih pjega AHA se daje u smjesi sa 2% hidrokinona.Substance animalnog porijekla

Dobijaju se iz ovarija, testisa, placente, embrija, mozga, kože, ovčje vune, kostiju, slezene, timusa, sluznice crijeva, seruma i dr, tkiva ili su proizvodi životinja (mlijeko, jaja, med, pčelinja mliječ i propolis). Upotrebljava se i plankton.

Nije dopušteno stavljati tkiva i tvari dobijene iz crijeva goveda, mozga, očiju, tonzila i leđne moždine goveda, koza i ovaca starijih od 12. mjeseci, te slezene ovaca i koza (zbog spongioformne encefalopatije).

Animalni proteini (kolagen, elastin, keratin) poboljšavaju stanje kože, kose i noktiju. Kozmetički aktivni kolagen je topivi prirodni kolagen sastavljen iz niza aminokiselina sa

velikom sposobnošću vezanja vode. Na cijeni je prirodni kolagen iz riblje kože i sericin iz svile. Koristi se i prah japanske svile (u puderima, lakovima za nokte i ruževima).

Kolagen se može implantirati u kožu injiciranjem specijalnih pripravaka ko sadrže proćišćeni goveđi kolagen). Koristi se kod dubokih bora na čelu, oko očiju, usta i nosa.

Mukopeptidi iz sluznice crijeva goveda utiču na površinsku mikrocirkulaciju. Ekstrakti iz testisa mladih bikova stavljaju se u preparate za podmlađivanja. Goveđi albumin i albumin iz jajeta djeluju hidratizirajuće i utiču na smanjenje bora. Stavljaju

se u emulzije 8-10%. Proteinska frakcija seruma teladi hidratizira kožu i stavlja se u hidratantne kreme, kreme za

ruke i make up podloge.

11

12

Ekstrakt iz timusa teladi sadrži proteine sa posebnom biološkom aktivnosti, vitamine, esencijalne aminokiseline, nukleinske kiseline. Povoljno djeluje na rast kose kod androgene ćelavosti i ćelavosti zbog nepovoljnih vanjskih uticaja.

Trihopeptid (smjesa 4 ekstrakta: peptid iz seruma teladi i kože embrija, animalni sulfopolisaharidi i posebne bakterije) djeluje u liječenju peruti, seboreje i opadanja kose.

Enzimatski dobijeni ekstrakti iz tkiva lica prasadi (Regenerativ-Extract DE1) nude se kao homolozi ljudskom tkivu lica u svrhu regenaracije kože lica.

Ekstrakti iz mliječnih žlijezda krava (Regenerativ-Extract GLM1) daju se za jačanje kože, posebno u preparatima za jačanje grudi.

Trefoni (iz embrionalne vreće pileta; podmlađuje kožu i pospješuje cirkulaciju). U posljednje vrijeme preporučuju se biljne alternative za animalne ekstrakte, naročito one

koje se dobijaju iz teladi i goveda: hidrolizati proteina iz zobi i pšenice; kolagen iz bagrema, ekstrakt pšenice (umjesto ekstrakta placente) i ekstrakt srži bambusa (umjesto ekstrakta iz moždine).

Hijaluronska kiselina dobija se biotehnloškim postupkom; vlaži kožu i stavlja se u hidratantne kreme; često se kombinuje sa natrij-laktatom i mliječnom kiselinom. U kozmet. se koristi hidrolizat – hidrolozirani mukopolisaharid, HMP.

Med (stavlja se u preparate za njegu ruku, maske za lice, depilatore, sapune. Kvaternizirani med stavlja se u šampone za kosu i kondicionere).

Propolis ima baktetriostatsko i baktericidno djelovanje, djeluje i na Candidu albicans; obnavlja kožu, djeluje protuupalno. Pogodan je i za dezinfekciju usne šupljine.

Matična mlječ sadrži proteine i vitamine; djeluje kao ovlaživač, antiseboroik, tonik, sprečava nastanak bora. Stavlja se u kreme za njegu zrele kože i pripravke za cijeljenje rana.

Često se u kozm.preparatima koriste smjese propolisa i matične mliječi, smjese propolisa i meda. Propolisa se stavlja 0,5-1,5%; matične mliječi 0,5-2%; meda 5-10%. Neke maske sadrže i do 40% filtriranog meda.

Pčelinji vosak je emolijens, koji se od davnina upotrebljavao za izradu emolijentnih krema, adhezivne depilatore, ruževe za usne.

Biogeni stimulansi Hormone Vitamin Enzimi

1.Hormoni Kozm.preparati ne smiju sadržavati hormone. Samo preparati dermatološke kozmetike smiju

sadržavati kortikosteroide (djeluju vazokonstriktorno, antiflogistički, antiproliferativno). Zbog djelovanja estrogena na kožu u smislu podmlađivanja, tražene su supstance sa sličnim

djelovanjem koje nisu hormoni. To je pregnelon-acetat, koji se upotrebljava u liječenju reumatskih bolesti, ali primjenjen na kožu umanjuje znakove starenja. Koristi se u koncentraciji do 0,5%.

2.Vitamini Djeluju na keratinizaciju epidermalnih stanica, ovlaživanje i omekšavanje kože, struktuiranje

vlasi, zaštitu od UV zračenja, od oksidativnih promjena, a neki se upotrebljavaju kao bojila (laktoflavin).

Zabranjeno je stavljanje retinoične kiseline i njenih soli, vitamina D2 i D3, ali se oni koriste u preparatima dermatološke kozmetike.

Nedostatak C vitamina smanjuje sintezu kolagena i zato se smanjuje tonus kože. Smjese C vitamina i dr.sastojaka koriste se za izbjeljivanje pjega, a kao sinergist koristi se za stabilizaciju preparata osjetljivih na oksidaciju.

Biotin (vitamin B7) koristi se lokalno za cjeljenje rana, liječenje seboreje i psorijaze. Vitaminoid inozitol poboljšava rast kose i smanjuje sijeđenje vlasi.

12

13

Esteri nikotinske kiseline poboljšavaju cirkulaciju, pa se koriste u preparatima za njegu umorne i slabo prokrvljene kože.

Dekspantenol je prekursor pantotenske kiseline; djeluje kao ovlaživač i emolijens. Koristi se u preparatima za osjetljivu kožu, u losionima za kosu, šamponima, kremama za kožu.

Piridoksin (vitamin B6) stavlja se u losione protiv peruti. Vitamin A (retinol) reguliše orožavanje kože, regeneriše kožu i pojačava proliferaciju

epidermisa. U kombinaciji sa vit. E i beta-karotinom sprečava nastanak aktiničkih oštećenja kože.

Vitamin E (tokoferol) i njegovi esteri štite kožu od produkata prirodnih metaboličkih procesa i štetnih uticaja okoline. Djeluju kao antioksidansi, smanjuju eritem nakon sunčanja i ubrzavaju regeneraciju kože, smanjuje transepidermalni gubitak vode.

Vitamin F smanjuje suhoću i hrapavost kože i jača njenu obrambenu sposobnost (smjesa esencijalnih masnih kiselina: linolne, arahidonske i linolenske kiselina).

3.Enzimi Bilo je dosta pokušaja primjene enzima u kozm., ali malo uspješnih jer su nestabilni u

preparatima koji sadrže vodu ili imaju nepovoljnu pH vrijednost. Proteolitički enzimi (preparati za čišćenje zuba i njegu usne šupljine, maske za lice-tripsin,

pankreatin). Najjednostavniji način primjene enzima su maske od svježeg voća i povrća (limun-esteraza i

fosfataza; krastavac – oksidaza vezana za C vitamin i Cu-protein-peroksidazu, vitamini i voćne kiseline)

2.Polusinteticke substance Iz mnogih prirodnih tvari daljim hemijskim postupcima dobijaju se supstance sa

promijenjenim osobinama koje im omogućavaju veću primjenu u izradi kozmetičkih preparata.

Npr. iz različitih škrobova eterificiranjem s tetra-metilol-acetilen-diureom dobijaju se tzv. “nebubreći” škrobovi (ANM), važni za izradu pudera, jer u prisutnosti vode ne bubre.

Iz celuloze se djelovanjem kiselina dobijaju esteri, celuloza-acetat i celuloza-nitrat, za izradu lakova za nokte.

Hidrogenacijom ricinusovog ulja dobijaju se čvrsti pripravci koji se stavljaju u ruževe i kreme, kao sredstvo za povećanje viskoznosti.

Djelovanjem sulfatne kiseline na maslinovo i ricinusovo ulje – sulfatizirano ulje – neutralizacija s jonima natrijuma – nastaje Tursko crveno ulje (dodatak sapunima i uljnim šamponima)

3.Sinteticke substance Mnoge sintetičke supstance načinjene su prema prirodnom uzoru (alfa-bisabolol, PUR-celini,

sintetički lanoli, sintetički voskovi i sintetički tečni trigliceridi). Drugi dio sintetičkih supstanci nema prirodne uzore. To su uglavnom supstance iz skupine

konzervanasa, UV filtera i oksidativnih bojila. 4.Razlicite skupine aktivnih i momocnih tvari

Tenzidi Emolijensi Ugušćivači Konzervansi Antioksidanti Bojila Supstance za zaštitu od UV zračenja Ostale supstance

4.1.Tenzidi Supstance ambifilnih svojstava, jer posjeduju i hidrofilne i lipofilne skupine. Smanjuju napetost površine, a kod određene konc. stvaraju micele.

13

14

Primjenjuju se kao stišavači pjene, emulgatori, sredstva za pranje, solubilizatori, dispergensi i okvašivači.

Mogu se podijeliti prema jonogenosti i prema HLB vrijednosti. Prema jonogenosti: anionski, kationski, neionogeni i amfoterni. Ta podjela omogućava

prilagođavanje tenzida drugim sastojcima preparata. Ne preporučuje se mješanje anionske i kationske t., jer gube svoje osnovne osobine u takvoj mješavini (anionski gube sposobnost pjenjenja, a kationski baktericidnost).

Prema HLB (Hidrofilno-lipofilni balans) t. se dijele prema njihovoj sposobnosti djelovanja na granici dvije faze. Tvari sa HLB<10 imaju bolju topivost u uljima, a sa HLB>10 bolju topivost u vodi

I. Sredstva protiv pjenjenja Aditivi koji ubrzavaju izjednačavanje površinske napetosti Primjenjuju se pri izradi emulgiranih pripravaka tipa U/V, jer tada postoji opasnost od

mješanja veće količine zraka Protupjenila na bazi silikona, lanolin, masni alkoholi i sapuni smanjuju volumen pjene većine

sintetičkih tenzida. II. Emulgatori

1. Kationaktivni emulgatori rjeđe se koriste. Monoalkil kvaterne amonijeve soli, pogodne za izradu kiselih krema i preparate sa većom

količinom elektrolita. Dobri su baktericidi i dobro se vežu za kožu i kosu, pa se stavljaju u tečne sapune, šampone, losione za kosu. Često iritiraju kožu.

2. Anionaktivni emulgatori Najčešće se koriste sapuni stearinske kiseline, najbolje mješavina 55% stearinske i 45%

palmitinske kiseline, jer je svijetle boje, što je važno za boju krema, losiona, make up preparata.

Aminski sapuni pogodni su za preparate koji smiju imati ph vrijednost oko 8 i daju mekše preparate nego alkalijski sapuni.

“Metalni sapuni” Ca, Mg, Zn i Al su viševalentni alkil-karboksilati i ne koriste se često, i to uglavnom u noćnim kremama i kremama za čišćenje kože, kao i puderima.

Laktilati masnih kiselina upotrebljavaju se u V/U i U/V tipu emulzija (šamponi, kreme, losioni).

Alkilsulfati se često koriste kao emulgatori i detergensi. Esteri fosforne kiseline s etoksiliranim masnim alkoholima ili etoksiliranim masnim

kiselinama su odlični emulgatori. 3. Neionogeni emulgatori Kompatibilni su s jonogenim i neionogenim tvarima, jer nemaju naboja i ne joniziraju

molekule Mogu se koristiti u izrazito alkalnim (npr.alkalni depilatori s tioglikolatima) i kiselim

pripravcima (antiperspiransi). Niska iritativnost Najznačajniji su: lanolinski alkoholi, dugolančani masni alkoholi, etoksilirani esteri,

polisorbati, etoksilirani amidi, poloksameri 4. Amfoterni emulgatori To su lecitini, proteini (želatina, kazein) i amfolitski sapuni (betaini i sulfobataini).5. Kompleksni emulgatori Sastoje se od bar 1 lipofilnog i bar jednog hidrofilnog emulgatora. Npr.samoemulgirajući

voskovi su mješavine lipofilnog cetostearola ili različitih glicerolmonostearata.6. Netopljivi emulgatori Vrlo usitnjene čestice Mg-trisilikata, bentonita ili Al-hidroksida.

III: Detergensi-sredstva za pranje (eng.detergens, njem. WAS) To su hidrofilne površinski aktivne supstance, sa HLB vrijednostima 13-15.

14

15

Odlikuju se velikom sposobnošću pranja, jer dobro kvase čestice prljavštine, suspendiraju ih, emulgiraju ili otapaju, a razvijena pjena odnosi prljavštinu sa kože i kose.

Mogu biti kationaktivni, anionaktivni, neionogeni i amfoterni. 1. Kationaktivni detergenti Zbog iritacije kože i sluznica, ne koriste se u količinama u kojima se dobro pjene i peru. Do 4% dodaje se u šampone i regenaratore za kosu zbog antistatičkog učinka. Daju sjaj kosi i

olakšavaju češljanje. Što je kiseliji, kondicioniranje kose je bolje. To su: dialkil-dimetil-amonij hlorid i bromid, amidoamini i aminimidi. 2. Anionaktivni detergensi Dosta se koriste zbog dobrog pranja i pjenjenja i niske cijene. Alkalijski i aminski sapuni nalaze se uglavnom u sapunima, a ponekad u smjesi s

alkilsulfatima u krem šamponima i kupkama. Alkilsulfati koriste se u šamponima i preparatima za kupanje i tuširanje. 3. Neionogeni detergensi Dobro peru, ali slabo pjene i zato ne mogu biti osnovne tvari u šamponima i kupkama. Otporni su na vodu, a neki od njih su odlični solubilizatori za mirise i u ulju topive tvari,

kondicioneri za kosu. Najvažniji su: alkanolamidi masnih kiselina (u šamponima sa alkilsulfatima u omjeru 1:1, da se poboljša

pjenjenje) Aminoksidi (antistatici i kondicioneri, dodaju se u šampone, kolor-šampone, boje za kosu) 4. Amfoterni detergensi Posjeduju i anionsku i kationsku skupinu u molekulu. Nisu iritantni i djeluju baktericidno, ali i slabo pjene (za izradu preparata za djecu) Najvažniji su: N-supstituirani alkilamini, N-alkilbetaini i alkil-amido-betaini. Pogodni za bistre šampone i kupke koji ostaju stabilni i na niskim temperaturama, i kao

emulgatori u kremama za kosu. 4.2.Emolijensi

Tvari i pripravci koji omekšavaju kožu, poboljšavaju njenu elastičnost i čuvaju vlagu u koži. Lat. emolliens – koji omekšava Mogu biti hidrofilni i lipofilni. 1. Hidrofilni emolijensi Tvari koje na sebe vežu vodu (humektansi) i koje snabdijevaju kožu vlagom (ovlaživači,

hidratizeri). Najvažniji su: 1. polihidrični alkohol (glicerol, manitol, sorbitol) stavljaju se u kreme, losione i paste za zube;2. Natrijeva i kalijeva so PCA odlično vlaži kožu;3. Urea, glukoza, fitosterini, sluzi su dobri ovlaživači.4. Urea je čest sastojak krema za ovlaživanje.5. Ekstrakti Aloa vere6. Med, matična mliječ, pantenol, AHA.2.Lipofilni emolijensi Stvaraju na koži tanak, nepropusni sloj i tako sprečavaju gubitak vode iz kože. Nakon primjene koža je meka, elastična i sjajna. Najvažniji su:1. Dugolančani parafinski ugljikovodici (tečni parafini, bijeli vazelin, čvrsti parafin, skvalen)2. Ciklični ugljikovodici (karotin i holesterol)3. Prirodni trigliceridi (opasnost od sadržaja pesticida i podložnost oksidativnoj razgradnji, te se

dodaju antioksidansi. Koriste se: ulje badema, ljašnika, iz koštice breskve, masline, pšeničnih klica, noćurka.

4. Voštane tvari (cetaceum, pčelinji vosak, lanolin, ulje jojobe)

15

16

5. Masne kiseline (laurinska, palmitinska, stearinska, cerotinska)6. Kruti masni alkoholi (cetanol, stearol)7. Silikonska ulja il tečni lipidi8. Ceramidi (suncokret sadrži ceramid identičan ceramidu VI u koži čovjeka; stavlja se u

pripravke protiv bora) 4.3.Ugušćivači

Prirodne, polusintetičke i sintetičke supstance koje s vodom daju koloidne sustave. Povećavaju viskoznost, stabiliziraju suspenzije i emulzije, a na kožu djeluju emolijentno i

protupalno. Čine glavninu sastojaka u pripravcima koji se izrađuju u obliku gelova, a pomoćne su tvari pri

izradi pasti za zube, losiona, tečnih pudera, krema, šampona. Dugolančani polimer s molarnim masama od 103 do 106. Prirodni organski hidrokoloidi To su gume i sluzi. Polisaharidi u kojima su molekule šećera glikozidno povezane. Mogu poticati od algi i viših biljaka. To su: agar, Na-alginat, karagen, pektin, sluz iz sjemena lana i dunje, arapska guma (iz debla i

grana akacija vrsta), guar, karaja guma. Eteri celuloze Polusintetičke makromolekularne tvari, čiju osnovu čine molekule glukoze povezane beta-

glikozidnim vezama. Najvažniji su: metilceluloza, hidroksi-propil-celuloza i hidroksi-etil-celuloza. Otporniji na mikrobiološko zagađenje od prirodnih hidrokoloida i daju bijele pripravke. Sintetičke makromolekularne supstance Polivinil alkohol (paste za zube, kreme, sapuni, preparati za učvršćivanje frizure) polivinil-pirolidin (daje sjaj kosi i olakšava raščešljavanje) polimerizati akrilne kiseline (gelovi za učvršćivanje kose) Anorganski hidrokoloidi Važne su različite gline koje se ne otapaju u vodi:1. Bentonit (za stabilizaciju suspenzija i maske za lice)2. Aluminij-magnezij silikat (ugušćivanje tečnih pudera)3. Silicij-dioksid (uljne suspenzije, puderi)4. Taložena silicijeva kiselina (oznake VHS I HS, ugušćivanje pasti za zube).

4.4.Konzervansi Supstance koje se mogu dodavati raznim kozmetičkim preparatima s namjerom sprečavanja

rasta i razmnožavanja mikroorganizama. Trebaju osigurati trajnost kozm.preparatu i zaštititi potrošača od štetnog djelovanja

zagađenih proizvoda. Idealan konzervans treba imati širok spektar djelovanja, što manju štetnost i nisku cijenu. Mora djelovati bez obzira na promjenu pH vrjednosti, mora biti hemijski stabilan, tj. ne smije

reagovati s drugim sastojscima. Ne smije se vezati na pribor za izradu niti ambalažu. U vodenim otopinama mora djelovati brzo, da spriječi adaptaciju mikroorg. na konzervans. Prema Pravilniku dopušta se 55 konzervanasa, za svaku je navedeno područje primjene i

najveća dopuštena koncentracija u proizvodu. Često smjese konz. daju bolji antimikrobni učinak od primjene iste količine pojedinačnih

konzervanasa. Zato se na tržištu nalaze gotove smjese vrlo aktivnih konzervanasa. Npr. Nipastat je smjesa estera p-hidroksi-benzojeve kiseline; Phenopip je tečni konzervans

takođe od estera p-hidroksi-benzojeve kiseline, namijenjen konzerviranju šampona, krema.

16

17

4.5.Antioksidansi Tvari koje se mogu dodavati kozmetičkim preparatima s namjerom da spriječe oksidativne

promjene aktivnih i pomoćnih suspstanci. Najvažniji su:1. Alkil-galati (za stabilizaciju prirodnih masnoća,)2. Askorbinska kiselina (sprečava oksidaciju hidrofilnih tvari)3. Vitamin E4. Fural-glicitol (prirodni antioksidans iz pšenice)

4.6.Bojila Upotrebljavaju se za direktno bojenje kose, obrva, trepavica, brkova, brade i usana, te za

bojenje dekorativnih preparata koji se nanose na očne kapke, lice, nokte. Stavljaju se i u higijenske preparate (zbog psihomarketinga). Postignuta obojenost kože, adneksa, odnosno preparata mora biti postojana na uticaje

okoline; boje za kosu i boje u sapunima i šamponima ne smiju bojiti kožu. Boje moraju biti neotrovne, nekancerogene i nealergogene. Naziv bojila obuhvata: boje, pigmente i lak-pigmente. BOJE su prirodni ili sintetski spojevi, topivi u vodi, alkoholu, masnim uljima i dr.rastvaračima. Spisak dozvoljenih bojila regulisan je Pravilnikom. Prirodne boje se dobro podnose, ali se rjeđe koriste, jer su slabijeg intenziteta, osjetljive na

uticaj sunca i skupe:1. Karmin crvena (iz štitastih uši)2. Karotini (iz životinskih organa i produkata)3. Biksin (iz sjemena biljke Bixa orellana)4. Klorofil5. Batanin (iz cvekle) Sintetičke organske boje Iz katrana kamenog uglja. Više od 1000 vrsta. Ne smiju se koristiti za preparate koji se koriste blizu oka. To su: nitro-, azo- i nitrozo boje, oksazini, tiazini. Koriste se u sapunima, šamponima, pjenušavim kupkama, kremama, itd. Zbog

topivosti u vodi slabo prodiru u kožu i zato je ne boje. Boje topive u uljima boje kožu i stavljaju se u ulja, providne lakove za nokte i neizbrisive ruževe za usne.

PIGMENTI su prirodne ili sintetske neorganske ili organske tvari koje se ne otapaju u rastvaračima.

Netopljive bijele, obojene ili svjetlucave supstance, koje se koriste u dekorativnim i higijenskim proizvodima. Moraju biti propisno usitnjeni, jer od toga zavisi sposobnost prikrivanja.

Bijeli anorganski pigmenti (titan-doksid nabolje prekriva kožu pa se dodaje u tzv.teške pudere)

Obojeni anorganski pigmenti (sienska zemlja, ultramarin i umbra) Od organskih pigmenata važna su crnila kao npr.biljno crnilo ili crnilo iz kostiju. LAK-PIGMENTI su kompleksne soli kiselih boja, vezane za anorganski nosač netopive su u

vodi. Nastaju taloženjem topivih boja pomoću viševalentnih kationa na netopljivi reaktiv ili

apsorptivni supstrat. spojevi barija, kalcija, aluminija i cirkonija. Svjetlucavi ili sedefasti pigmenti Bizmut-oksihlorid (u ruževima za usne i lakovima za nokte)

17

18

4.7.Substance za zastitu od uv zracenja UV- filtri, koji selektivno apsorbuju UV zračenje i mijenjaju ga u manje štetno dugovalno

zračenje; Tvari s 1 ili više aromatskih jezgara, koje u alifatskom dijelu molekule imaju nezasićene

hromoforne grupe. Imaju zadatak da štite kožu, kosu i usne od UV zračenja. Moraju biti efikasni, hemijski stabilni, neisparljivi i otporni na znojenje. Smiju samo neznatno

prodirati u kožu, ne smiju bojiti kožu i trebaju biti bez mirisa i ukusa. Moraju biti toksikološki prihvatljivi, podnošljivi za kožu i sluznice, ne smiju biti mutageni niti

teratogeni. Ti kriteriji su veoma važni jer se UV filteri koriste u nepovoljnim uslovima (pod djelovanjem

sunca, na velike površine kože, primjena se ponavlja), a i koža je često oštećena od sunca.Zato se za ove tvari uvijek traže toksikološka i farmakološka ispitivanja.

S tehnološkog stanovišta, UV filteri moraju biti pogodni za obradu, dobro topivi u osnovnim kozmet.supstancama, foto i termostabilni, te hemijski inertni u odnosu na dr.tvari u preparatu.

Najvažniji su: Para-aminobenzojeva kiselina (PABA) PABA esteri Salicilati Cinamati Benzofenoni Antranilati Derivati kamfora. pigmenti, koji fizički štite kožu jer su nepropusni; oni reflektuju sunčeve zrake. Reflektuju UV zračenje, a ultramikropigmenti dio zračenja apsorbiraju i dispergiraju, a manji

dio reflektuju. Pigmenti se koriste samo u pripravcima dekorativne kozmetike ili u pripravcima koji štite od

industrijskog zračenja. Razloge tome je što na koži daju dobro vidljive, neprozirne, bijele ili obojene premaze.

Ultramikropigmenti daju prozirne premaze i odlikuju se velikom moći prekrivanja. Uz njih je dovoljna manja količina UV filtera, vodootporni su i koža ih dobro podnosi.

Kozmeticki proizvodi Kozmetički proizvodi su tvari i pripravci namijenjeni čišćenju, njezi, zaštiti, mirisanju i

uljepšavanju vanjskih dijelova ljudskog tijela, te čišćenju i njezi zuba i usne šupljine. Svaki KP mora biti deklarisan. Najčešća podjela KP je prema namjeni, ali tu ima poteškoća jer se danas mnogi preparati

izrađuju tako da zadovolje bar 2 namjene (šamponi tipa “2 u 1”). Ako bi se uzela podjela prema Pravilniku (KP koji dolaze u dodir sa sluznicom, KP koji se duže

zadržavaju na koži) došlo bi do zbrke, jer bi se u istoj skupini našli KP za čišćenje, njegu i uljepšavanje i mnoge činjenice bi se više puta ponavljale.

1.Proizvodi za odrzavanje cistoce Imaju zadatak da kožu, kosu, nokte, vanjske dijelove spolnih organa, zube i usnu šupljinu

očiste od nečistoće i većine mikroorganizama, tkivnih izlučevina, odbačenih stanica i ostataka kozm.proizvoda.

Moraju biti blaga, odgovarajuće pH vrijednosti i s dodatkom tvari za premašćivanje kože. To su:1. Toaletni i specijalni sapuni2. Sindeti3. Kupke4. Sredstva za tuširanje

18

19

5. Preparati za pranje kose6. Preparati za intimnu njegu7. Kreme, losioni, gelovi, ulja i maske za čišćenje kože8. Preparati za piliranje9. Maramice za čišćenje kože10. Pjene za čišćenje kože11. Preparati za čišćenje zuba i njegu usne šupljine12. Preparati za čišćenje zubala13. Dezodoransi i antiperspiransi

1.1.Toaletni sapuni Moraju imati bar 78% masnih kiselina, do 15% vlage i isparljivih tvari, do 3% neosapunjenih

masnoća, do 1,5% tvari netopivih u vodi i do 1% tvari netopivih u etanolu. Lako se otapaju u destiliranoj i mekoj vodi, uz obilno stvaranje pjene. U tvrdoj vodi se teže

otapaju, što se može popraviti dodatkom sekvestrena. Kvalitet zavisi o sapunskoj osnovi. Natrijevi sapuni (ujednačena struktura, glatki, sjajni, smiju biti samo blago alkalni) Osnovni sapun se suši i usitni, dodaju se pomoćne tvari, homogenizira i oblikuje. Pomoćne tvari: antioksidansi (sprečavaju užegnutost), sekvestreni, tvari za premašćivanje

(ulje masline, derivati lanolina...), mirisi (0,6-1,5%), boje, konzervansi, aktivne tvari kamilice, med, aloa vera....

Neprozirni-zbog kristalizacije. Za dobijanje prozirnih sapuna -osnovnoj masi dodaje se glicerol, sorbitol i etanol.

1.2.Specijalno sapuni Luksuzni s. (jače parfimirani- 2 do 3% mirisa, premašteni, tzv.krem sapuni) Antibakterijski i dezodorantni s. (dodatak antibakterijskih tvari, npr. Triklosan) Toaletni s.koji blago ljušte (sadrže usitnjenu lufu ili posebne alge, pomažu regeneraaciji i

boljem izgledu kože) Dječji s. (posebne sapunske osnove, sa dodatkom lanolinskog alkohola, ulja masline,

bisabolola ili ekstrakta kamilice; blago Medicinski s. (sadrže aktivne agense, npr.katrane, ihtiol, salicilate, benzoil-peroksid) Čišćenje ruku radnika za onečišćenje s motornim uljima: sapun sa dodatkom tvari za piliranje i tenzida koji

povećavaju moć pranja i pjenjenja.1.3.Sidenti

Syndets=synthetic detergens Alternativa sapunima Sastav: sintetički tenzidi ili smjesa sintetičkih tenzida sa alkalnim sapunima. Peru dobro kao sapuni, ali su postojani u tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti (6-6,5)i koža ih

bolje podnosi. Za pranje normalne, preosjetljive i nečiste kože, osobama sa hroničnim ekcemom

Vrste sindeta: čvrsti (50% alkalijski sapuni, 50% tenzidi) tečni (pravi sindeti; smjesa tenzida, tvari za premašćivanje, glikol-stearata koji daje biserni

sjaj, NaCl za ugušćivanje, mirisa, konzervansa i sredstva za zakiseljavanje).1.4.Kupke

Čvrsti ili tečni proizvodi koji se stavljaju u vodu, za kupanje cijelog tijela ili samo ruku ili nogu. Omekšavaju, mirišu i boje vodu, mogu stvarati obilnu pjenu. Mogu smanjivati svrbež kože,

premašćivati je, poboljšavati cirkulaciju...1. Čvrsti pripravci su: soli, prašci i tablete Soli sadrže različite anorganske soli (morska so, Karlsbadska so), obično obojene i mirisne

(mirisi četinara, lavande, eterična ulja ruže, sandalovine)

19

20

Primjena: smanjenje umora i napetosti, ublažavanje bolova, brži oporavak nakon preloma kostiju.

Pjenušave kupke u obliku praška (sadrže tenzide koji osiguravaju pranje i pjenjenje, mirise, sredstva za zakiseljavanje).

Šumeće tablete za kupanje (izrađuje se komprimiranjem prašaka koji se sastoje od tenzida, NaHCO3, vinske ili limunske kiseline, punila, boje, mirisa i Mg stearata, koji povećava klizne osobine mase za komprimiranje)

2. Tečne kupke (sadrže tenzide, humektanse, boje, mirise, sredstva za ugušćavanje i zakiseljavanje, konzervanse, eterična ulja, ekstrakte biljaka. Najjednostavnije su alkoholno-vodene otopine eteričnih ulja s dodatkom solubizatora. Osjetljiva koža: ekstrakti kamilice, nevena, podbjela, hmelja, arnike. Masna koža: ekstrakti žalfije, majčine dušice, imele. Nečista koža: ekstrakti kamilice, hrastove kore, komorača. Suha koža: ekstrakti nevena, lipovog cvijeta, maćuhice. Ulja za pjenušave kupke: Izrađuju se kao bezvodna i s dodatkom vode. Bezvodna ulja sadrže

75% smjese alkil-eter-sulfata i neionogenog emulgatora, 23% tvari za omašćivanje i 2% mirisa.

Medicinske kupke : Sadrže kalij-permanganat. 1.5.Propravci za tusiranja

Bistre ili zamućene, visoko viskozne tečnosti, rjeđe kreme i tlačni pripravci (pjene za tuširanje).

Sastav: smjesa tenzida, alkanol amida masnih kiselina i etoksiliranih masnih alkohola. Sadrže i ugušćivače, humaktanse, konzervanse, sekvestrene, limunsku kiselinu, mirise i posebne tvari (mentol, pantenol, oligoelementi termalnih voda, ekstrakti biljaka).

Pripravci za tuširanje “2 u 1” –pranje i njega kože. Pripravku za tuširanje dodaje se lipofilni emolijens (ulje avokada, jojobe, badema...)

1.6.Pripravci za pranje koseŠAMPONI Većina šampona uz detergente sadrži i sastojke koji njeguju kosu, a šamponi tipa “2 u 1”

obavljaju funkcije šampona i kondicionera. Pranjem se s kose odstranjuje nečistoća sastavljena od loja, ostataka znoja, peruti i stanica

kutikula vlasi, prašine i ostataka kozmetičkih preparata. Osobine dobrog šampona: Dobro pjenjenje Dobra moć uklanjanja nečistoća, ali bez pretjeranog odmašćivanja i isušivanja Lako ispiranje s kose Kosa se mora lako raščešljavati Kosa mora ugodno mirisati Šampon ne smije iritirati ni senzibilizirati Mora dobro prati u tvrdoj i mekoj vodi Proces proizvodnje š.mora biti jednostavan i ekonomičan. --- kraj osobina. Š. se često izrađuju za određene tipove kose i u različitim oblicima. Osnovne razlike između

pojedinih vrsta š. su u vrsti supstance za pranje, fizičkom obliku pripravka i aditivima. Tečni bistri šamponi (iz etoksiliranih alkilsulfata i amonij-laurilsulfata). To su uljni šamponi

koji premašćuju vlasi, ali često daju kosi mutan izgled. Zamućeni tečni šamponi (sadrže sintetičke sedefaste tvari, disperzije lateksa ili stearate). Šamponi izgleda krema i pasta (iz natrij-stearata i natrij-lauril sulfata, uz premašćivanje

lanolinom). Šamponi tipa gela (gusti, prozirni, s vrlo koncentriranim detergentom)

20

21

Šamponi u tlačnom pakovanju (tečnosti koje se pjene pri izlasku iz doze. Donedavno je problem bila korozija ambalaže, ali je to riješeno tzv.biaerosolskim pakovanjem (dvokomorni spremnici)

Suhi preparati u tlačnom pakovanju služe za bezvodno pranje kose; smjese suhih adsorbenskih prašaka i blagih alkalija.Nanose se na kosu, ostavljaju kratko i odstranjuju češljanjem; higijena kose teških bolesnika.

Šamponi prema namjeni Šamponi za suhu kosu Sadrže umjerene količine blagih detergenata, imaju neutralnu ili blago

kiselu pH vrijednost, sredstva za premašćivanje i kondicioniranje kose, aktivne tvari (pantenol, hidrolizirane proteine žitarica...). Čest konzervans je Bronopol.

Šamponi za oštećenu i tanku kosu Blagi detergent, sredstva za poboljšanje strukture vlasi (kationski proteinski hidrolizati i kationski tenzidi).

Šamponi za masnu kosu Sadrže veće količine detergenta, male količine sredstva za kondicioniranje. Aktivne tvari su posebni ekstrakti iz biljaka, pantenol, derivati sumpora. Zakiseljuju se limunskom kiselinom na pH 6,5.

Šamponi za djecu Sadrže detergente koji ne stvaraju obilnu pjenu (amfoterni detergenti). Aktivne tvari su ekstrakti kamilice, azulen, alfa-bisolol.

Medicinski šamponi Sadrže tenzide i aktivne tvari, zavisno od bolesti vlasišta. Šampon ovdje služi kao vehikulum. za psorijazu-otopine katrana kamenog uglja Za seboreju-selen-disulfid Za ušljivost-piretrin

Šamponi tipa “2 u 1” Za često pranje kose Sadrže blage detergente, tvari za sedefast sjaj (glikol-diesterat), UV filtere, konzervanse, boje i mirise. Aktivne tvari su kvaterni amonijevi spojevi, proteini žitarica, soje, pantenol, aktivne tvari iz klica kukuruza (reguliše vlažnost kose)

Kolor šamponi Sadrže privremene boje (kana, azo boje).Osnovni sastojci sampona

1. Detergensi (osnovni i pomoćni) 2. Aditivi 1.1. Osnovni detergensi Osiguravaju dobro pranje. Anionski (dobro peru, dobro pjene) i amfoterni tenzidi (dobro peru, slabije pjene) 1.2. Pomoćni detergensi Stabilizuju pjenu, ugušćuju šampon, poboljšavaju podnošljivost preparata Anionski i neionogeni tenzidi 2. Aditivi Sredstva za ugušćivanje (NaCl, alkanolamidi) Sredstva za podešavanje pH vrijednosti (potrebno da budu blago kiseli do neutralni) Konzervansi (šamponi su podložni onečišćenju mikroorganizmima; konz. ga štite od bakterija

i plijesni) Antioksidansi Boje (zbog psihomarketinga; boja prati mirisnu notu. Problem stabilnosti boje kod izlaganja

suncu-zato se dodaju UV filteri.) Mirisi (voditi računa o rastvorljivosti, kompatibilnosti s drugim sastojcima, stabilnosti, da ne

iritira i ne senzibilizira, da je ekonomičan. Koriste se voćni, cvjetni i biljni mirisi, uz dodatak solubizatora.

Dobar miris mora se lako i bistro otapati u šamp.masi na 400C i vezati se za kosu. Tvari za kondicioniranje (daju kosi glatkoću, sjaj, mekoću i elastičnost) Sredstva koja daju neprozirnost (dodaju se iz 2 razloga: komercijalni razlozi-šampon koji

svjetluca i svilenkasto se preliva privlaačan je za potrošače; tehnološki razlog-da se prikrije boja osnovne šamponske mase)

21

22

Sredstva za bistrenje (pomažu otapanje teško rastvorljivih supstanci: etanol, butanol, poliglikoli...)

Izrada sampona Posebni kotlovi duplih zidova sa mješalicom Ako su svi sastojci tečni-ne zagrijava se. Ako ima čvrstih sastojaka-zagrijavanje na 750C, zatim hlađenje na 600C i dodavanje

konzervanasa i sredstava za kondicioniranje Hlađenje na 400C i dodavanje mirisa, boja i kiselina za podešavanje pH vrijednosti.

Ispitivanje sampona Za kvalitet šampona važni su: izgled, boja, miris, pH, sadržaj aktivne tvari, viskoznost i

mikrobiološka ispravnost.I.Kontrola zdravstvene ispravnosti šampona obuhvata ispitivanje: pH vrijednosti, identifikaciju dodatih sintetičkih organskih boja, mikrobiološku aktivnost, određivanje sadržaja aktivnih supstanci, ocjenjivanje rezultata u skladu s odredbama Pravilnika. II. Laboratorijsko ispitivanje 1.Subjektivno prosuđivanje Iskusni i kvalificirani stručnjaci “Test pranja kose na pola glave” sa ispitivanim i dokazano kvalitetnim šamponom; u mekoj i

tvrdoj vodi. Upoređuju se pjenjenje i stabilnost pjene, sposobnost pranja, lakoća ispiranja, raščešljavanje kose, mogućnost oblikovanja frizure, sjaj, pojava peruti, provjera stanja kose nakon 3 i 7 dana.

2. Instrumentalne metode Mjerenje otpora na češljanje, statičkog elektriciteta, jačine vlasi na kidanje i sjaja.

1.7.Pripravci za ispiranje kose Imaju svrhu da kosi nakon pranja, trajnog kovrčanja, bojenja ili izbjeljivanja daju mekoću,

punoću, sjaj i podatnost za oblikovanje frizure. To je tzv.kondicionirajuće djelovanje. Aktivne supstance: kationski tenzidi, masne komponente, humektansi, proteini, vitamini i

ekstrakti biljaka 1.8.Pripravci za intimnu higijenu

Izrađuju se u obliku losiona, vlažnih maramica i aerosola. Losioni za pranje sadrže blage detergente, lipofilne emolijense (ulje avokada) i tvari za

stišavanje iritacije (preparati kamilice). Ugušćeni su dodatkom hidrokoloida ili otopinama elektrolita.Zakiseljuju se limunskom ili mliječnom kiselinom na pH 4,5-5,5. Sadrže antibakterijske tvari, protuupalne tvari i mirise.

Vlažne maramice izrađene su od posebnog papira, obrađenog smolama, a navlaženi su mješavinom otopine blagog detergenta, uz dodatak antibakterijskih tvari, humektanta i mirisa.

Aerosoli sadrže antibakterijske tvari, lipofilne emolijense i mirise otopljene u propilenglikolu. 1.9.Kreme za ciscenje koze

Bezvodne kreme ili emulzoidi različitih tipova. Masna faza sadrži parafinske ugljikovodike ili alkilne estere masnih kiselina, koji dobro čiste

kožu. Za premašćivanje : lanolin, cetaceum, pčelinji vosak. Emulgatori: lanolinski alkoholi, kompleksni emulgatori Bezvodne kreme: čišćenje lica, skidanje teških pudera i šminke. Izrada: miješanje komponenti, uz zagrijavanje na 600C; hlađenje na 500C i dodavanje mirisa;

lijevanje u doze ili tube. 1.10.Losioni za ciscenje koze

22

23

Koriste za uklanjanje nečistoće s kože. Za masnu kožu koriste se neemulgirani losioni (otopine detergenata, humaktansa,

antibakterijskih tvari i mirisa) Emulgirani losioni najčešće su tipa U/V. Sadrže male količine lipofilnih emolijenasa, a više

vode i hidrofilnih tvari. 1.11.Gelovi za ciscenje koze

Sadrže masne tvari ili su čisti hidrokoloidni pripravci uz dodatak detergenta, antibakterijskih tvari i aktivnih tvari (kamfor, cink-fenolsulfonat, ekstrakti bilja).

Uspješnost čišćenja zavisi od pH: Blago kiseli gelovi djeluju blago, ali slabije čiste od alkalnih. 1.12.Ulja za ciscenja koze

Bistri preparati za čišćenje suhe i osjetljive kože i dječje kože. Najčešće su to hidrofilna ulja koja sadrže odabrane masnoće (čiste i njeguju kožu) i

emulgatore (čiste kožu). Dodaje se 5-10% emulgatora (polisorbat 85, Arlaton T).

1.13.Maske za ciscenje koze Izazivaju bubrenje površinskog sloja epidermisa i na taj način rahle stanice rožnatog sloja, a

sastojci maske adsorbiraju nečistoće. Najviše se koriste maske s adsorptivnim glinama (masna koža) ili na bazi hidrokoloida s

malim dodatkom glina (suha i normalna koža). 1.14.Pripravci za piliranje

Jedna vrsta sadrži čestice silicij-dioksida, morski pijesak, mekinje badema i žitarica, mljevene ljuske badema –mehanički uklanjaju površinski rožnati sloj.

Druga vrsta su preparati za hemijski piling kože, sa dodatkom 5-10% AHA. 1.15.Pripravci za ciscenje zuba i njegu usne supnljine

Imaju namjenu da čiste zube, osvježavaju usnu šupljinu i preveniraju nastanak karijesa, paradontoze i bolesti sluznice usne šupljine.

Dijele se na:1. Pripravke koji se primjenjuju s četkicom za zube (dentifrices): paste, prašci i tablete za pranje

zuba2. Pripravke koji se primjenjuju bez posebnog pribora: vode za usta i aerosoli za osvježavanje

daha. Ne mogu zamijeniti preparate iz prve skupine jer ne peru zube i ne uklanjaju plakove. Pripravci prve skupine moraju biti dovoljno abrazivni da uklone plak, ali ne smiju oštetiti

caklinu. Tvrdoća cakline je 6-7, a dentina 5 (prema Mohovoj skali), tako da tvrdoća abraziva treba biti 3.

Supstance za izradu ovih preparata dijele se u 2 skupine:Osnovne supstance (sredstva za mehaničko čišćenje i poliranje zuba, ugušćivači, humektansi, pjenila, korigensi mirisa i ukusa, konzervansi, bojila) Abrazivi: uklanjaju ostatke hrane i nakupine plaka. Kalcij-karbonat, aluminij-hidroksid,

dibazični kalcij fosfat (manje abrazivan, blag i ugodan, ali se mora stabilizirati solima Mg-da se spriječi zrnatost i razdvajanje paste za zube)

Ugušćivači: daju potrebnu viskoznost i sprečavaju odvajanje abraziva od drugih sastojaka (derivati celuloze, natrij-alginat, karagen, arapska i karaje guma)

Ovlaživači: sprečavaju isušivanje paste i daju elastičnost (manitol, glicerol) Sredstva za pjenjenje (detergensi koji olakšavaju skidanje plaka): natrij-lauroil-sarkozinat,

tauridi. Korigensi ukusa i mirisa (umjetna sladila 0,05-1%, arome od smjese eteričnih ulja, voćne

arome. Fosfatne paste trebaju manje sladila od karbonatnih) Konzervansi (esteri paraamino benzojeve kiseline, natrij benzoat) Bojila (vodotopljiva) Aktivne supstance Za sprečavanje karijesa, protuupalno djelovanje, otapanje kamenca...

23

24

Soli fluora (fluor difunduje u zubnu caklinu, nastaje fluorapatit, spoj otporan na štetno djelovanje kiselina koje uzrokuje karijes. Maksimalan sadržaj do 0,15%)

Stroncij-acetat hemihidrat (za smanjenje osjetljivosti zuba) Cink citrat (smanjuje plakove, djeluje na kamenac) Alkalijski pirofasfati (sprečavaju nastanak kamenca) Soli aluminija (adstrigentno djelovanje)

Izrada pasta za zube Pripremi se ugušćivač. Doda se smjesa humektansa i tvari topivih u vodi, potom abrazivi, pa pjenila i arome. Izrada- u blagom vakuumu. Pune se u plastične tube ili plastične spremnike-spendere.

Ispitivanje paste za zube Ispituje se: izgled, ukus, miris, pH vrijednost, mikrobiološka ispravnost, abrazivnost,

disperzibilnost, stabilnost, reološke osobine, toksikološka i dermatološka ispitivanja. Izgled: iz horizontalno postavljene tube istisne se 1 cm na ravnu plohu i posmatra glatkoća

površine, homogenost, ima li grubih čestica ili mjehurića zraka. pH vrijednost- elektrometrijski Abrazivnost: metoda abrazije radioaktivnog dentina Stabilnost: 30% paste za zube i 70% smjese glicerol-voda zagrijava se 30 min. u vodenom

kupatilu. Nakon hlađenja preparat ne smije očvrsnuti. Mišljenje potrošača: bar 20 osoba daje mišljenje o osjećaju čistoće, ukusu, svježini daha,

količini pjene i sl.1.16.Dezondoransi i antiperspiransiPripravci koji se upotrebljavaju za sprečavanje neugodnog mirisa tijela.

Svjež znoj nema snažan miris, ali bakterijskom razgradnjom organskih sastojaka znoja nastaju masne kiseline kratkih lanaca (kaprilna, kapronska kiselina) koje daju neugodan miris.

Dezodorantne supstancije i dezodoratni pripravci sprečavaju razvoj bakterija i smanjuju mogućnost nastanka neugodnog mirisa znoja.

OBLICI PRIPRAVAKA Tlačni pripravci (pune se smjesama propana, butana i pentana, a koncentrat je u tečnom ili

čvrstom obliku). Ugušćeni losioni (sadrže otopine dezodorantnih tvari u smjesi etanola i vode, uz dodatak

humektansa, mirisa i ugušćivača. Pune se u roll-on ambalažu.) Preparati u obliku stika (prozirni sadrže 5-19% sapuna otopljenog u smjesi etanola i

humektansa; neprozirni sadrže lipofilne emolijense, pogodni za osjetljive osobe.) Dezodorantne i/ili antiperspirantne kreme su tipa U/V, a aktivne tvari su otopljene u vodi Koriste se : triklosan, bronopol, klorheksidin, kvaterne amonijeve soli, a od prirodnih tvari:

usninska kiselina i kalij-usnat. Antiperspiransi blokiraju lučenje žlijezda znojnica (soli aluminija, cinka i cirkona).

ISPITIVANJA Ispituju se na organoleptičke i fizičko-hemijske osobine (pH, viskoznost, stabilnost), a

preparati koji sadrže vodu i na mikrobiološku čistoću. Ispitivanje podnošljivosti (antiperspiransi blago iritiraju kožu, dezodoransi mogu izazvati

alergijske reakcije.2.Proizvodi za njegu

Nakon pranja ili čišćenja potrebno je uspostaviti normalno stanje vlažnosti, pH vrijednosti i premaštenosti kože, usana, kose i noktiju.

Osim toga, preparati za njegu mogu ubrzati proliferaciju stanica, odgoditi pojavu bora, tonizirati kožu.

24

25

Pravilan izbor preparata za njegu ovisi o tipu i stanju kože i kose, starosti osobe i uticaja okoline.

2.1.Kreme za njegu koze Kreme su pretežno emulgirani sistemi, sastoje se od lipofilnih i hidrofilnih tvari i prikladnih

emulgatora. Prema rasporedu faza: 1. Hidrofilne, isperive, dnevne kreme (tip U/V)2. Lipofilne, masne ili noćne (tip V/U)3. Višefazne kreme Prema namjeni: 1. Kreme za čišćenje kože2. Kreme za njegu kože3. Kreme za hlađenje4. Kreme posebne namjene (sunčanje, depiliranje, brijanje, masaža, izbjeljivanje)

Emulgirane kreme Šira primjena, zbog boljeg izgleda, subjektivno ugodnijeg osjećaja, ekonomičnosti, lakoće

primjene, mogućnosti simultanog djelovanja lipofilnih i hidrofilnih tvari i aktivnih supstanci (čime se postiže i vlaženje i premašćivanje kože)

Bezvodne kreme Ne koriste se na velike površine kože, jer stvaraju nepropusni film i dovode do disbalansa

prirodnih lipofilnih tvari. Primjena: čišćenje kože (masna faza-parafinski ugljikovodici i alkilni esteri masnih kiselina dobro čiste

kožu) zaštita od hladnoće (vodoodbojne; manje površine izložene jakom suncu ili premazivanje

tijela kada se predviđa dug boravak u vodi) 1. KREME ZA DAN

Na koži stvaraju nevidljivi sloj, daju joj lijep, baršunast izgled, a ne sprečavaju normalno odvijanje procesa u koži.

Služa i kao podloge za nanošenje šminke. Sadrže lipofilne emolijense i humektanse: glicerol, sorbitol, propilenglikol (sprečavaju

gubitak vode iz kreme i hidratiziraju kožu), konzervanse, ponekad i antioksidanse Mogu se dodati i aktivne tvari za smirenje kože, vitamini, antiseboroici Izrađuju se s različitim ionogenim i neionogenim emulgatorima

Ambifilne kreme tipa U/V Česta primjena, dobra penetracija, kompatibilnost sa hidrofilnim i lipofilnim supstancama Izrađuju se s samoemulgirajućim voskovima npr. Tegin: glicerol monostearat (lipofilni

emulgator) + Kalij-stearat (hidrofilni emulgator) Primjer: Stearatna krema Stearinska kiselina (lipofilni emolijens) 22,5 Bezvodni lanolin (emolijens) 1,2 Pročišćena voda 63,7 Glicerol (hidrofilni emolijens) 10,0 Trietanolamin (anionaktivni emulgator) 1,5 Konzervans 0,3 Natrij-tetraborat (stabilizator) 0,3 Miris 0,5

2. HIDRATANTNE KREME Regulišu sadržaj vlage u koži

Sadrže: lipofilne emolijense (gama-linolenska kiselina, perhidro-skvalen)

25

26

ovlaživače (natrij-laktat, mliječna kiselina, urea, kolagen, fitosterini, ekstrakti Aloe vera ili smjese ovlaživača: Lactil, Aquaderm)

Primjer hidratantne kreme: Glicerolmonostearat (lipofilni emulgator) 8,0 Izopropilmiristat (lipofilni emolijens) 8,0 Izopropilstearat 5,0 Tečni parafin (lipofilni emolijens) 3,0 Stearin 2,0 Lactil (kompleksni hidrofilni emolijens) 3,0 Konzervans 0,3 Miris 0,3 Pročišćena voda 70,4

3. KREME ZA NOĆ (hranljive kreme) Na koži ostavljaju vidljiv, sjajan film.

Teško se pripremaju u stabilnom obliku: izbor emulgatora je manji nego za dnevne kreme (HLB vrijednost mora biti 2-5); mnogo je teže raspršiti vodu u gustoj i inertnoj masnoj fazi nego obrnuto. Na povišenim temperaturama gube stabilnost (izlučuje se ulje) Ubrajaju se: lanolinske kreme, kreme emulgirane holesterolom, lanolinskim alkoholom,

kreme s apsorpcijskim bazama. Najbolji humektans je propilenglikol (3%-max.5%)-veće količine uzrokuju nestabilnost

preparataStabilizatori (stearati, mikrokristalinični voskovi, magnezij-sulfat-heptahidratPrimjer: Lanolinska krema:

Bezvodni lanolin (emolijens) 8,0 Ulje kakaoa (prirodni lipid, emolijens) 4,0 Stearinska kiselina (lipofilni emolijens) 4.0 Maslinovo ulje (prirodni lipid, emolijens) 48,0 Kolesterol (lipofilni emolijens) 0,6 Cetanol (emulgator) 4,0 Lecitin (emolijens) 1,0 Metilparaben 0,3 Tokoferol (antioksidans,smanjuje 0,1

transdermalni gubitak vode) Miris ruže 0,3 Pročišćena voda 29,7

4.KREME ZA HLAĐENJE I UBLAŽAVANJE (Cold kreme) Bijele ili žućkaste, meke, blagog djelovanja, na koži daju neokluzivan film i hlade kožu. Najstarije poznate kreme (pčelinji vosak+bademovo ulje+ružina voda) 1618. u Farmakopeji londonskih ljekara -Unguentum refrigerans (mast za hlađenje); kasnije

pod nazivima Ung.emolliens, Ung.leniens (mast za ublažavanje), Cold cream, a sastav je mijenjan zamjenom prirodnih ulja mineralnim i dodatkom Na-tetraborata.

Prvi propisi nisu sadržavali emulgator i bili su nestabilni (pseudoemulzije) Današnje kreme su ambifilne, tipa U/V

Primjer ambifilne Cold kreme tipa U/V: Bijeli vosak (lipofilni emolijens) 7,0 Cetaceum (lipofilni emolijens) 8,0 Ulje suncokreta 54,4 Prašak za konzerviranje 0,1 Miris 0,2 Pročišćena voda 28,8

26

27

5. VIŠENAMJENSKE KREMEUslovi:

dobra temeljna podloga za nanošenje make up preparata; stvaranje jednoličnog emolijentnog filma na koži, lako nanošenje, ali sporo ili slabo penetriranje u kožu Tipa U/V, V/U i mješovite-za svaki tip kože. Na tržištu pod istim nazivom- sa napomenom za koji tip kože

IZRADA KREMA Postupak prema pravilima dobre proizvođačke prakse: Mora postojati nadzor nad kvalitetom

sirovina, proizvodnih postrojenja, radnog prostora, osoblja, uređaja za punjenje, ambalaže Bitan uslov je mikrobiološka čistoća (konzervans ne može zaštititi preparat, ako nisu dobri

uslovi proizvodnje) Najčešći izvor kontaminacije je voda, pa je treba sterilizirati kuhanjem (30 min. Na 800 C) Kreme tipa U/V moraju sadržavati konzervanse, a tipa V/U antioksidanse.

ISPITIVANJE KREMA Ispituju se: tip, veličina čestica, viskoznost i reološka svojstva, pH vrijednost, stabilnost,

organoleptičke osobine, mikrobiološka čistoća, sadržaj teških metala. Tip kreme: pomoću kobaltovih papira (modri, u dodiru sa kremama tipa V/U ne mijenjaju

boju; kreme tipa U/V daju ružičastu boju) Veličina čestica : mikroskopski Viskoznost i reološka svojstva: reoviskozimetrijskim instrumentima pH vrijednost: elektrometrijski Stabilnost: čuvanje na 400C tokom 3 mjeseca, zatim 7 dana na -50C. Mikrobiološka čistoća: 0,1 g ili 0,1 ml ne smije sadržavati Staphylococcus aureus,

Pseudomonas aeruginosa i Escherichia coli bakterije.2.2.Losioni za njegu koze i kose

Losioni su tečni, viskozni preparati namjenjeni za vanjsku primjenu Adstrigentni losioni (za masnu kožu; sadrže soli cinka i aluminija, do 20% etanola, aromatske

vode, tinkture benzoje i kadulje) Tonici (za osvježavanje lica; sadrže adstrigense, stabilizirane sokove voća i povrća, tinkture,

do 0,2% mentola, humektanse i proteine) Emolijentni losioni (regulišu vlažnost kože) Hidratantni losioni (sadrže specijalne ovlaživače) Losioni za kosu (za masiranje vlasišta; sadrže antipruritičke i antiseboroičke tvari, B vitamine,

proteine) IZRADA

Neemulgirani bistri losioni izrađuju se otapanjem sastojaka u različitim otapalima. Miris se obično otopi u vodi, a konzervansi i antiseptici u glicerolu i propilenglikolu. Gotovi losioni se filtriraju.

Losioni tipa suspenzija izrađuju se suspendiranjem fino usitnjenih krutih tvari u vehikl koji sadrži ugušćivač.

Emulgirani losioni izrađuju se poput emulgiranih krema, tako da se vodena faza dodaje masnoj fazi uz mješanje. Miris se dodaje na temp. 40-45 C, a otopina boje kada se pripravak ohladi na 30C.

ISPITIVANJA Losioni se ispituju organoleptički na izgled, miris i boju, pH vrijednost, mikrobiološku čistoću i

stabilnost. 2.3.Gelovi za njegu koze i kose

Pripravci guste do elastične konzistencije koji zagrijavanjem postaju tekući. Najviše se koriste za njegu ruku i kao podloge za liposomski oblikovane aktivne tvari.

27

28

Vodeni gelovi pogodni su za masnu kožu i za primjenu tokom ljeta, a masni za suhu kožu i tokom zime.

Gelovi za njegu kose (nanose se na opranu i suhu kosu; uz ugušćivače i humektanse sadrže i kvarterne amonijeve spojeve, ponekad i blage premašćivače.

Izrada Način izrade zavisi od ugušćivača. Npr. kod upotrebe Na-alginata dodaje se kalcij-citrat;

škrob prije dodatka vode treba ovlažiti etanolom itd.Ispitivanje Gelovi se ispituju na organoleptičke osobine, pH vrijednost, viskoznost i stabilnost,

mikrobiološku čistoću. 2.4.Ulja za njegu oze i kose

Tečni bistri pripravci koji sadržavaju biljna, životinjska i mineralna ulje, sintetičke uljima slične tvari, lanolin i derivate lanolina, antioksidanse, boje, mirise i aktivne supstance,

Vitaminska ulja sadrže i vitamine A,E i F. Tkivna ulja sadrže ulja badema, rivinusa, suncokreta. Hidrofilna ulja sadrže 5-10% emulgatora koji osiguravaju lako pranje kože nakon primjene

ulja. Koriste se za njegu suhe i ostarjele kože, kao ulja za masažu i njegu nokata. Ulja za masažu sadrže i razna eterična ulja.

2.5.Puderi (posipi) za njegu tjela Pripravci koji se upotrebljavaju za zaštitu kože od trenja i drugih štetnih uticaja, te kao

sredstvo za upijanje loja i znoja. Izgled im mora biti jednoličan, miris ugodan. Sadržaj mirisa je obično do 0,8%. Vlage može biti do 2%, a u čvrstim puderima do 8% Supstancije Koriste se: silikati (talk, kaolin), karbonati, metalni oksidi, metalne soli organskih kiselina,

polisaharidi, proteini, mirisi i aktivne supstance (antiseptici, antiseboroici, antimikotici i sl.) Sirovine moraju biti dobro usitnjene, netoksične, dobrih osobina upijanja vode i masnoće,

stabilne, mikrobiološki čiste i ne smiju remetiti prirodnu kiselost kože. Djelovanje pojedinih supstanci: Prianjanje na kožu pospješuju metalni sapuni i dodatak masnih tvari (lanolin, cetanol) Mekoću i klizenje puderu daju talk, metalni sapuni i škrob Kožne izlučevine upijaju karbonati Ca i Mg, koloidni kaolin i bentonit Neravnine na koži pokriva titan-dioksid, cink-oksid. Izrada Izrađuju se mješanjem sastojaka koji su prethodno namirisani, eventualno premašteni i

obojeni.Ispitivanja Posipima se određuju organoleptička svojstva, ostatak pri prosijavanju, sadržaj vlage i

nasipna masa (zbog pravilnog izbora ambalaže).2.6.Maske i pakovanja

Maske služe za čišćenje lica, podsticanje cirkulacije u koži, regulaciju sekrecije znoja i loja i za hidrataciju kože.

Zavisno od sastava mogu djelovati adstrigentno (cink-oksid, kalamina), adsorbentno (adsorptivne gline), hidratizirajuće, protuupalno (MG-sulfat, alantoin, pantenol), antiseboroički (sumpor, ihtiol, katrani).

Prema pH vrijednosti maske mogu biti: neutralne, slabo kisele i slabo alkalne. Prema izradi, maske se dijele na dvije skupine: maske koje može svako sam priprediti i

primjeniti; i maske čija izrada zahtijeva određenu stručnost.Prema osobinama kože maske se dijele na:

Maske s tvarima koje adstringiraju (za kožu s velikim porama, jakom transpiracijom i prekomjernim lučenjem loja)

28

29

Maske koje napinju kožu (za opuštenu kožu sa sklonošću stvaranja bora) Maske za omekšavanje i ovlaživanje kože (za suhu i grubu kožu sa sklonošću pucanja) Maske koje poboljšavaju cirkulaciju Maske za izbjeljivanje (za hiperpigmentaciju i crvenilo kože) Hranljive maske (za neishranjenu i slabo prokrvljenu kožu)

S tehnološkog gledišta maske se dijele na: Maske s adsorptivnim glinama Maske s hidrokoloidima Maske s disperzijama lateksa Maske oblika krema Maske s parafinskim voskom Maske s proteinima

Maske s hidrokoloidima Viskozni pripravci koji gubitkom vode stvaraju elastičan gel-film ili su to čvrsti gelovi koji se

prije primjene moraju rastopiti. Sirovine: tragant, gelatina, kazein, karagen, polivinilpirolidin, uz humaktanse

Maske s disperzijama lateksa Disperzije lateksa nakon sušenja ostavljaju na koži kontinuirani, elastični i nepropusni film.

Time se onemogućava normalna perspiracija kože i odavanje toplote, pa naneseni film uzrokuje porast tremperature i pojačanu cirkulaciju krvi u koži.

Maske oblika krema Povoljno djeluju na omašćivanje i hidrataciju kože. Sadrže razne hidrofilne i lipofilne

emolijense, emulgatore uz dodatak keratoplastika, protuupalnih tvari, vitamina i dr. Maske s parafinskim voskom

Većinom se sastoje iz čistog parafinskog voska, a manji broj su mješavine ovog voska s vazelinom, cetanolom i stearolom.

Maske s proteinima Sadrže različite proteine (elastin, kolagen, keratin). Na koži čine nevidljiv film, fizički popunjavaju bore, napinju kožu, tako da ona odaje dojam

glatke kože.Primjena, vrijeme djelovanja i način skidanja maske

Maske se nanose na prethodno očišćenu kožu. Maske se nanosi topla ili hladna, u jednoličnom sloju debljine 2-3 mm, mekim kistom ili

plastičnom špatulom. Ne stavlja se na područje oko očiju i otvora usta. Vrijeme djelovanja zavisi od vrste maske i brzine sušenja. Nakon djelovanja, maska se skida. Elastične maske skidaju se povlačenjem, a zaostaci se

najprije operu toplom, pa hladnom vodom. Maske s adsorptivnim glinama skidaju se trljanjem peškirom.

Ispitivanja Maskama se ispituju organoleptička svojstva, pH vrijednost, vrijeme sušenja i stabilnost,

podnošljivost i djelovanje preparata. Ispitivanje podnošljivosti je jako važno i provodi se otvorenim testom, tj.pripravak se nanese

u sloju debljine 2 mm na unutrašnju stranu podlaktice. Nakon sušenja premaz se uklanja na uobičajen način, a koža povremeno posmatra tokom 48 sati. Ne smije biti crvenila niti drugih znakova nadražaja kože.

2.7.NJega usana Preparati za njegu usana ujedno su i zaštitni preparati, jer oni hidratiziraju i omekšavaju

usne, ali i sprečavaju ispucalost, ragade i aktinička oštećenja kože.

29

30

Sastoje se od smjese voskova i drugih masnih tvari, uz dodatak UV filtera, vitamina (A, C, E, beta karoten), ovlaživača (aminokiseline, hijaluronska kiselina), protuupalnih tvari (ekstrakti Aloa vere i kamilice) i mirisa.

Izrađuju se u obliku stika ili bezvodnih krema, bezbojni ili lako obojeni 2.8.Njega ruku

Pripravci za njegu ruku na koži stvaraju emolijentan sloj koji ne ometa normalnu perspiraciju, moraju imati ugodan miris, lako se nanositi na kožu, biti stabilni i homogeni. Poželjno je da djeluju protuupalno i antiseptički.

Najčešće se koriste gelovi, emulgirani losioni i kreme, rjeđe bezvodne masti i paste. Za njegu noktiju najčešće se izrađuju pripravci u obliku ulja i krema. Aktivne tvari su

hidrolizati proteina, vitamini, ekstrakti biljaka. Svrha im je ovlaživanje i premašćivanje noktiju.

2.9.Njega noguKoriste se:

Kupke za noge (soli i tečne kupke) Pripravci za piliranje (kreme sa tvarima za abradiranje površinskog hiperkeratiziranog sloja) Kreme i losioni (sadrže lipofilne i hidrofilne emolijense, kiselinostabilne emulgatore i aktivne

tvari: dezodoranse, antiperspiranse i fungistatike) Gelovi Posipi (sadrže talk, škrob koji ne bubri, Ca-karbonat, cink-oksid, baktericide, antiperspiranse i

fungistatike). Aerosoli (hlade kože, djeluju antiperspirantno i dezodorantno)

2.10.Njega djeceKoriste se:

Kreme (moraju djelovati emolijentno, antiflogistički, antiseptički i podsticati regeneraciju kože. Za područje ispod pelena izrađuju se hidroodbojne kreme tipa V/U, a za ostale dijelove tijela bolje su isperive kreme. Aktivne tvari su: cink-oksid, peruanski balzam, riblje ulje, vitamini, alfa-bisabolol, ekstrakti kamilice, antibakterijske i antifungalne tvari.

Losioni (sadrže anionske i neionogene emulgatore, ugušćivače, silikone, a od aktivnih tvari: alantoin, epitelianse i protuupalne tvari.

Posipi za djecu (moraju biti sterilni, meki, moraju apsorbovati vlagu i štititi kožu. Glavni sastojak je talk. Moraju se premastiti, ne smiju sadržati bornu i salicilnu kiselinu .

2.11.Preparati za muskarce Jedan dio ovih preparata razlikuje se od ženskih samo po mirisu, ali kreme i emulgirani

losioni za muškarce sadrže manje lipofilnog emolijensa. Drugi dio preparata koristi se prije, tokom ili poslije brijanja: Sapuni za brijanje (isperive, tzv.sapunske kreme koja stvaraju bogatu pjenu; manje se

koriste) Pjene za brijanje (sastoje se od emulzije koja je emulgirana smjesom sapuna i neionogenog

emulgatora) Losioni poslije brijanja (moraju smanjiti iritaciju kože, neutralizirati alkalnu pH vrijednost

kože, djelovati antiseptički i osvježavajuće. Zato sadrže adstrigense, protuupalne tvari, mentol i kamfor.

Kreme i balzami poslije brijanja (sadrže lipofilne i hidrofilne emoliense emulgirane neionogenim i anionskim emulgatorima, uz dodatak protuupalnih i antibakterijskih tvari).

3.Proizvodi za zastitu Mnogi preparati o kojima je ranije bila riječ, uz svoju osnovnu namjenu, imaju i zaštitno

djelovanje. Međutim, posebna područja zaštite su:1. Zaštita od UV zračenja2. Zaštita od ujeda insekata

30

31

3.1.Zastita od uv zracenja Individualna podnošljivost sunčevog zračenja Pojedinci različito reaguju na djelovanje sunčevog zračenja i različito dugo mogu ostati na

suncu bez štetnih posljedica. Individualno samozaštitno vrijeme, tj.vrijeme koliko se osoba može zadržati na osunčanom

mjestu bez opasnosti od opekotina za Evropljane iznosi 10-30 minuta, a za Mediterance do 40 minuta. To vrijeme zavisi od osjetljivosti pojedinca, ali i od intenziteta UV zračenja.

Intenzitet UV zračenja označava se indeksom od 1 do 15. Nisko zračenje je 0-4; srednje 4-6,9: visoko 7-9; jako visoko –preko 10.

Faktor zaštite od sunca (Sun Protection Factor, SPF) Njegova numerička vrijednost označava za koliko puta on može produžiti individualno

samozaštitno vrijeme pojedinca. Npr. Preparat sa SPF 8, primjenjen na osobi čije je individualno samozaštitno vrijeme 20 minuta znači da osoba s tim preparatom može boraviti na suncu: 20x8=160 minuta

Vrste pripravaka za zaštitu kože od sunca: Preparati koji pripremaju kožu za duži boravak na suncu Preparati koji se primjenjuju 20 minuta prije izlaganja suncu i tokom sunčanja Preparati za njegu kože nakon sunčanja 1. Preparati koji pripremaju kožu za duži boravak na suncuPrimjenjuju se: Peroralno (preparati s B vitaminom i beta-karotinom) Lokalno (hidratantne vitaminske kreme i losioni; preparati koji ubrzavaju preplanulost,

posebno smjesa tirozina, adenozin-trifosfata i riboflavina).2. Preparati za zaštitu od sunca Moraju štititi kožu od štetnog UV zračenja, moraju biti neškodljivi i davati ugodan osjećaj na

koži. Ne smiju se lako uklanjati sa kože znojenjem i kupanjem i ne smiju bojiti odjeću. Najčešće se koriste emulgirani losioni, koji su mnogo popularniji od krema zbog lakšeg

nanošenja na kožu i zbog lakšeg uzimanja iz boca uskog grla. Ovakvo pakovanje ujedno smanjuje i zagađivanje preparata tokom korištenja. Emulgatori su neoionogeni i anionaktivni; od lipofilnih emolijenasa koriste se esteri. Dodaju se male količine voskova i masnih alkohola. Glavni sastojak su mineralna ulja, ali na koži daju mastan izgled i zato se kombinuju sa masnim esterima.

Kreme za zaštitu od sunca daju jednoličan i gust premaz na koži.posebno su pogodne za zaštitu kože djece i osoba sa suhom kožom. Izrađuju se isperive i masne kreme.

Ulja za zaštitu od sunca se jednostavno izrađuju jer je većina UV filtara rastvorljiva u uljima; lako se razmazuju, vodootporna su. Nezgodne strane su: premaz je tanak i proziran, tako da se smanjuje predviđeni SPF; osim toga UV filteri, kao dobri rastvarači, oštećuju ambalažu.

Gelovi za zaštitu od sunca mogu biti: vodeni, vodeno-alkoholni, mikroemulzije, uljni, pjene i štapići.

3. Preparati za njegu kože nakon sunčanja Njihov zadatak je da hidratiziraju kožu, hlade je, smanjuju upalu, osjećaj napetosti i bol. Koriste se: emulgirani losioni i meke kreme tipa U/V, vodeni i vodeno-etanolni gelovi.

Supstance za izradu preparata za zaštitu od sunčanja Najpopularniji dopušteni UV filteri su: oktil-dimetil PABA i oktil-metoksi-cinamat. Nisu topivi

u vodi, ne boje odjeću ni kožu, sigurni su, hemijski inertni, stabilni na djelovanje UV zraka, jeftini. Njihovom kombinacijom postiže se viši SPF.

Ako se želi povisiti SPF, treba izostaviti sastojke koji ga umanjuju: veće količine etanola i nepolarne tvari (tačni parafin, bijeli vazelin). Dodatak mikropigmenata povećava SPF

Za izradu ovih preparata koriste se i: Antioksidansi (vitamini E i C) Kelati (poboljšavaju djelovanje konzervanasa)

31

32

hidrofilni i lipofilni emolijensi Emulgatori Ugušćivači Mirisi (u što manjim količinama jer mogu iritirati i senzibilizirati) Atimikrobni agensi (dodaju se u sve preparate koji sadrže vodu, proteine i prirodne

ugušćivače) 3.2.Zastita od uboda insekta

Prirodne tvari su: eterična ulja (eukaliptus, lavanda, cimet...). Nadražuju kožu Sintetičke tvari:1. Dimetilftalat (djeluje na mnoge leteće insekte, pa i komarce2. Esteri ftalne kiseline3. Dietibenzamid 4. Oktilenglikol Imaju često loš miris, moraju se primjenjivati u visokim kocentracijama i iritiraju

sluznice. Osim aktivnih supstanci, za izradu ovih preparata koriste se i:1. UV-filteri2. Otapala3. Tvari za geliranje4. Boje5. Mirisi

4.proizvodi za uljepsavanje Nazivaju se i dekorativni preparati ili dekorativna kozmetika, a onaj dio namijenjen

šminkanju naziva se Maku up kozmetika. Zadatak im je uljepšavanje kože, kose, usana i noktiju, uz istovremenu njegu i zaštitu.

4.1.Izbjeljivanje koze Prirodne tvari: sokovi limiuna, krastavaca i rotkvice. Sintetičke tvari:1. Hidrokinon (u koncentraciji 2%, često se kombinuje sa AHA)2. Arbutin 3. Kojic kiselina4. Askorbinska kiselina5. Vodonik-peroksid

4.2.Vjestacko tamnjenje koze Odvija se na dva načina:1. Fizičkim vezivanjem boje ili obojenih preparata na površinu kože (tako djeluju: juglon,

lawson).2. Hemijskom reakcijom između aktivnih supstanci u preparatu i aminokiselina rožnatog sloja

(dihidroksiaceton, mukonaldehid).4.3.Podloge za sminki

Pripremaju kožu lica i vrata za nanošenje pudera i rumenila. Prekrivaju crvenilo, proširene kapilare, pigmentacije i depigmentacije. Ujedno štite kožu od UV zračenja.

Izrađuju se kao: Tečne stabilizirane suspenzije (za masnu kožu; sadrže pigmente, humektanse, vodu,

ugušćivače, tečni silikon) Suspenzio-emulzije tipa U/V (gusti, tečni preparati; sadrže 10-25% praškastih tvari, 15-30%

masnih tvari; 40-70% vode) Suspenzio-emulzije tipa V/U (rjeđe se koriste, jer koži daju mastan izgled i jače zatvaraju

pore) Suspenzio-emulzoidi (to su puder-kreme) Čvrsti oblici podloga (sadrže oko 80% pigmenata i 20% masnih tvari)

32

33

Podloge u obliku pjene Supstance za izradu podloga za šminku

Pigmenti (mješavina 3 osnovna tona željeznog oksida: žutog, crvenog i crnog; koriste se i bijeli pigmenti, kao nosači u razrjeđivači obojenih pigmenata. Najviše se koriste titan-dioksid i cink-oksid)

Sredstva za kvašenje (omogućavaju dobru disperziju pigmenta) Lipofilni emolijensi (tečni parafin, cetanol, lanolin) Ugušćivači (sprečavaju taloženje pigmenta) Humaktansi (sorbitol, proteini) Aktivne supstance (pantenol, alfa-bisabolol, kolagen...)

4.4.Dekorativni puderi Daju jednoličan i dopadljiv premaz kože.Puderi u prahu Osnovni sastojak je talk, a dodaju se i titan-dioksid, cink-oksid; stearati Mg, cinka, litija (za

bolje prianjanje); obojeni i perl-pigmenti (daju željenu boju i svjetlucavost)Kompaktni puderi Čvrsti oblici, dobijeni tiještenjem praškastih pudera, uz dodatak 5% veziva. Tečni puderi Stabilizirane suspenzije pigmenata, tvari koje poboljšavaju adheziju pudera,

humektansa, mirisa i konzervanasa. 4.5.Rumenila za lice

Čvrsti oblici (sadrže do 6% pigmenta, po sastavu slični kompaktnom puderu) Kuglice za nijansiranje Paste (sadrže pigmente dispergirane u bezvodnoj kremi) Tečna rumenila (suspenzio-emulzije tipa U/V) Supstance za izradu: pigmenti, veziva, konzervansi, antioksidansi, UV filteri)

4.6.Uljepsavanje ocijuSjenila za očne kapke: Kompaktna (sadrže veću količinu praškastih supstanci povezanih vezivom. Dodaju se

sredstva za kvašenje, konzervansi, mirisi i aktivne tvari) Stik (smjesa masnih tvari u koju je raspršen pigment) Olovke za očne kapke (pigmenti raspršeni u bezvodnoj podlozi) Polučvrsta sjenila

4.7.Uljepsavanje usana To su otopine boja i/ili disperzije pigmenata u odgovarajućoj podlozi, koja osigurava željenu

konzistenciju.Sastav ruževa za usne: Supstance koje čine podlogu: 50-70% Otapala za boje: 20-40% Boje: 1,5-3% Pigmenti: 5-10% Konzervansi, antioksidansi Mirisi: 1-2% Aktivne tvari Podloga ruževa i olovaka za usne: Voskovi i ostale čvrste masne tvari (voskovi daju čvstu konzistenciju i lijep sjaj; koriste se

smjese voskova) Polučvrsti sastojci (poboljšavaju mazivost ruža, sprečavaju isušivanje usana. Najvažniju su:

lanolin, apsorpcijske baze, vazelin, lecitin) Tečni sastojci (daju pogodnu konzistenciju i mazivost).

33

34

Otapala za boje Moraju biti kompatibilna s drugim sastojcima, ne smiju se isparavati, dobro otpuštati boju,

biti bez mirisa i ukusa i ne smiju oštećivati ambalažu. Koriste se: ricinusovo ulje, ulje avokada i oraha, tečni parafin, oleilni alkohol, propilenglikol)Boje i pigmenti Klasični tip ruževa sadrži do 3% boja i 10% pigmenata, dok noviji tipovi imaju do 0,5% boja ili

imaju samo pigmente.Konzervansi i antioksidansi Najčešći konzervansi su: esteri p-hidroksi benzojeve kiseline, a antioksidansi: butil-

hidroksianizol i propilgalat. Mirisi Deterpenizirani cvjetni i voćni mirisi.Aktivne tvari Za hidratiziranje i uljepšavanja (akstrak krastavaca i Aloa vere); za njegu (vitamini,

ceramidi, prirodna ulja) 4.8.Preparati za bojenje kose

Ne smiju oštećivati vlas, moarju bojiti kosu, ali ne i vlasište, ne smiju biti štetni, iritirati i senzibilizirati.

Prema dužini zadržavanja na kosi boje se dijele na: Privremene Polutrajne Trajne

Privremene boje Uklanjaju se s kose prvim pranjem. To su kisele boje topive u vodi, neke bazične boje i

pigmenti. Pogodne su za nijansiraje sijede kose i blagu promjenu prirodne boje kose.

Polutrajne boje Uklanjaju se s kose poslije 6-10 pranja. Pogodne su za promjenu boje kose koja je plava do

svijetlosmeđeTrajne boje

Obuhvataju: Prirodne boje (kana) Metalne boje (olovo-acetat) Oksidativne boje (najtrajnije, ali mogu izazvati alergijske reakcije)

5.Nuspojave primjena kozmetickih preparataRazlog mogu biti:

Aktivne tvari ili sastojci vehikuluma Neprilagođenost preperata tipu kože Oštećena ili bolesna koža

5.1.Iritativno-toksicne reakcije Posljedica primjene štetne tvari. Javljaju se kod svakoga ko primjenjuje taj preparat. Na mjestu primjene dolazi do upale kože (crvenilo, otok, mjehurići, vlaženje i stvaranje

krasti) Najčešći iritansu su: jako kisela jedinjenja (aluminij-hlorid), jako bazna jedinjenja, kvarterna

amonijeva jedinjenja, neki anionski detergenti i vodonik-peroksid. 5.2.Alergiske reakcije

Češće od iritativnih. Javlja se kod osoba preosjetljivih na neke tvari. Najčešće alergijske reakcije izazivaju tvari niske molekulske mase (posebno para-sustituirana

jedinjenja benzena, dio sulfonamida i tvari iz nekih biljaka.

34

35

5.3.Fotodinamske reakcijeRazlikuju se :

Fototoksične reakcije Fotoalergijske reakcije

Mirisni molekuli u savremenoj kozmetologijiOsmologija jeauka o mirosima Izučava Formulacije i razvoj preparata koji sadrže mirisne materije njihova različita dejstva i primenu Primjena mirisnih materija

Preparati sa dekorativnom funkcijom – parfemi i kolonjske vode Preparati koji se koriste u terapijske svrhe- aromaterapija Korektori mirisa i marketninška uloga u kozmetičkim preparatima i lekovima Mirisna jedinjenja kao konzervansi, antiseptička sredstva i antimikrobni agensi

Miris je kompleksna smesa sastojaka u takvom odnosu da daju prijatan specifičan osećaj Mirisnu notu daju aromatične molekule koje sadrže specifične grupe atoma – odorifere od kojih potiče osećaj mirisa Mirisne materije: prirodne i sintetskePrirodni mirisi: Prirodne kompozicije mirisnih molekula koje su metabolički produkti u organima aromatičih biljaka ili životinja

MIRISNE ESENCIJE – esencijalna ulja ETARSKA ULJA - Aetherolea

Dobijaju se specifičnim metodama ekstrakcije iz aromatičnih biljnih i životinjskih droga. Ima ih veliki brojKoriste se u:

• Prehrambenoj ind. (začini, arome)• Farmaceutskoj ind.• Kozmetičkoj ind.

Sintetski mirisi: Kompozicije mirisnih molekula dobijaju se sintetskim putemSirovine su razne:katranpetrolej terpenski derivati sintetska jedinjenja Historija:

Egipćani su koristili mirisna ulja za kupke za telo – jasmina, ljubičice, lavandule Kleopatra je za stopala koristila melem od bademovog ulja, meda i cveta pomorandže, za

ruke mirisna ulja ljubičice i ruže Prvi oblik parfema je pripremljen u staroj Grčkoj Mirisni alkoholni destilati su se pripremali u Evropi i to su preteče parfema i kolonjskih voda Podaci o aromatičnom bilju nalaze se u bibliji i mirisne supstance korišćene su u religiozne

svrhe – tamjan Antiseptično i dezinfekciono dejstvo biljnih esencijalnih i etarskih ulja od davnina su poznati:

mirisne sveće za zaštitu od širenja bolesti sa uljem ruža, karanfilića, tamjana, limuna, borovnice, mošusa, ambre, uz tragakantu i vosak

Svjetski poznat mirisni proizvod koji je i danas u upotrebi počinje se proizvoditi 1792. godine u Kolnu pod nazivom "Stimulans iz Ulice zvončića" . Kasnije se ovaj proizvod naziva Eau de Cologne, Kolnisch-Wasser ili 4711 (broj kuće u kojoj se proizvodila i u kojoj su je čuvali kao tajnu redovnici kartuzijanskog samostana).

Među njima se spominje Johann Maria Farina, koji već 1714. godine proizvodi miris pod nazivom "Čudesna vodica" - Aqua mirabilis. Sastav ovog pripravka ostao je tajna i nakon 1792.godine kada je propis došao u posjed obitelji Mulhens i njihovih nasljednika.

35

36

U početku se voda iz Kolna nudila kao lijek, koji budi čilost, ubrzava probavu, smiruje srce i glavobolju i čak zaštićuje od kuge. S današnjim znanjem o djelovanju eteričnih ulja mogu se donekle opravdati ovi navodi, jer se zna da eterična ulja mogu imati antibakterijska, stimulativna, sedativna i druga djelovanja. Tako eterična ulja citrus skupine jačaju pažnju, tj. mogučnost koncentracije, mirisi tipa ruže i lavandule umiruju, a mirisi tubaroze i hrastova lišaja jačaju imunološki sustav.

Savremena nauka o mirisima bavi se: Mirisnim supstancama i njihovom primjenom u kozmetologiji Utvrđivanju terapijskih efekata na psihičke funkcije -aromaterapija Izučavanje antimikrobnih i fungicidnih osobina Primjena u ishrani, farmaciji Multidisciplinarna

Hemiski sastav mirisnih materija Mirisne materije su organski molekuli u kojima se nalaze vezane određene atomske grupe

odgovorne za osećaj mirisa (osmofore) Osmoforne grupe ne mirišu već miris zavisi od vrste i položaja osmofore i prirode organske

molekule. Čitava organska molekula deluje na mirisne receptore u olfaktornoj regiji sluznice nosa.

Osmoforne grupe:Osmoforne grupe ne mirišu. Na miris utiču svojim položajem u molekuli i u prostoru . Uticaj je utoliko veći ukoliko je aromatični molekul manji Primeri osmofornih grupa:

= CH2 (metilen) C = O (keto) = NH (imino) OH (hidroksi) H-C = O (aldehidna) NO3 (nitro)

Osnovna ogranska molekula – odorivektorUGLJOVODONICI

parafini olefini aromatični ugljovodonici terpeni seskviterpeni

MOLEKULE KOJE PORED UGLJOVODONIKA SADRŽE I KISEONIK odnosno sadrže alkoholnu, estarsku, aldehidnu i keto grupu – to su: fenoli, fenolni etri, estri, laktoni, kumarini Klasifikacija:

Veliki broj različitih faktora utiče na karakter i osobine mirisnih molekula Zato ih je nemoguće klasifikovati Aromatični sastojci mirisnih materija se dele u tri glavne grupe:

TerpeniAlifaticna jedinjenjaBenzenoidi

Terpeni Ogromna grupa ugljovodonika, biomolekula sintetišu se u velikom broju raznih vrsta biljaka Neki insekti stvaraju terpene (termiti, leptiri) Terpeni su glavni sastojci esencijalnih ulja i smola. Komercijalno terpeni i terpentin se dobijaju iz prirodnih smola, na pr smola bora

36

37

Terpen – bioloska uloga Terpeni se oslobađaju iz biljaka naročito u tropskim krajevima gde sloj terpena odbija

sunčevu svetlost i tako se u tropima biljke čuvaju od sunca. Terpeni isparavaju i stvaraju oblake koji odbijaju sunčeve zrake i pomažu prašumama da regulišu svoju temperaturu.

Terpeni imaju značajnu ulogu u biohemijskim procesima tako što brojnim transformacijama grade strukturne forme u organizmu ili tako što omogućavaju brojne funkcije.

Acetil koenzim A je supstanca koja ima centralno mesto u metabolizmu svih supstanci od njega se sintetiše skvalen, a skvalen je prekurzor steroida.

Terpeni i terpenoidi (hemijskim promjenama izvedeni iz terpena) su glavni sastojci esencijalnih ulja mnogih biljaka i cveća

Esencijalna ulja se koriste kao prirodni aditivi hrani, mirisi u parfimeriji, aromaterapija u tradicionalnoj i alternativnoj medicini

Sintetske varijacije prirodnih terpena su brojne i koriste se u mnogim oblastima Vit A je primer terpena Terpeni imaju značajnu ulogu u živim organizmima izgrađujući biosintetske blokove i

učestvuju u biohemijskim procesima Steroidi su derivati triterpena skvalena

Izopren Terpeni -hemijska jedinjenja građena iz izoprenskih jedinica (svaka sadrži do 5 C atoma) Terpeni se biosintetišu iz izoprena čija je molekulska formula C5H8

Osnovna molekularna formula terpena je umnožak izoprena (C5H8 )n n = broj izoprena Biosinteza izoprena započinje od acetil-koenzima A iz koga uz pomoć enzima nastaje

osnovna jedinica sa 5 C atoma Prisustvo dvogubih veza, nezasićenost, omogućava brojne reakcije premeštanja, ciklizacije,

oksidacije, hidrogenacije Izopreni se povezuju između sebe gradeći terpene tkzv. C5 pravilom ili “izoprensko pravilo”, izoprenske jedinice u terpenima vezane su po principu glava-rep L. Ružička 1925. godine sa Ingoldom (Nobelova nagrada 1939. godine)

Poznati terpeni• CITRAL miriše na limun• LINALOL lavanda• MENTOL nana• CITRALI ulje “ lemon grass “ istočna Indija• JONONI – miris ljubičice (beta-jonon je međuprodukt u sintezi retinola)• CITRONELAL ulje citrusa• CITRONELOL i GERANIOL glavne mirisne komponente ružinog ulja• LINALOL glavna mirisna komponenta cvijeta ylang-ylang• LIMONEN limun, pomoranža, bergamot, kim• KARVON i MENTOL sastojci ulja od mente• PINEN glavni sastojak terpentinskog ulja• BISABOLOL i AZULEN ulja azulenskih droga• KARIOFILIN ulje karanfilića• ABIJETINSKA KISELINA gl.sastojak smole kolofonijuma koje se dobija destilacijom iz borovog

drvetaDruge oblasti primjene

• VEĆINA TERPENA bi bili idealni prirodni pesticidi u poljoprivredi• TERPIN HIDRAT je derivat terpentina, deluje kao ekspektorans i humektans, a koristi se za

lečenje akutnog i hroničnog bronhitisa

37

38

Alifaticna jedinjenja ORGANSKA JEDINJENJA se sastoje od ugljenika i vodonika Dele se u dve grupe: AROMATIČNA (sadrže benzenov prsten)

ALIFATIČNA (ne sadrže benzenov prsten) U alifatičnim jedinjenjima C atomi mogu biti vezani u:- otvorenom nizu ili lancu- račvastom lancu- ne-aromatičnom prstenu

Veze mogu biti: - alkani, = alkeni, trostruka veza alkiniNajjednostavnije alifatično jed. je metan, CH4 Alifaticna jedinjenja kao mirisne materijeALIFATIČNA JEDINJENJA sa 7-12 C atoma i u molekuli imaju vezane alkoholne, estarske, keto i aldehidne grupePrimeri:

metil-heksil keton se koristi za miris lavande Y-nonal keton nosi miris kokosovog ulja n-oktanol nosi miris jasmina dimetil-oktanol nosi miris ruže

BenzenoidiOrganska jedinjenja koja sadrže bar jedan benzenov prsten u molekuliOvakva jedinjenja su redovni sastojci prirodnih mirisnih kompozicijaPrimeri:

• Benzil-acetat glavna mirisna komponenta jasmina• Fenil-etil alkohol, fenil-etil acetat –mirišu na ruže• Cinamo-aldehid – daje specifičan miris cimeta

Esencijalna-eterska uljamirisne supstancetečne, polutečne,čvrstedobijene uglavnom iz biljnih izvoravrlo heterogenog sastava

• na običnoj temperaturi isparavaju • zapaljiva su• ne rastvaraju se u vodi, lakša su od vode• rastvaraju se u etanolu• dobro se mešaju sa mastima uljima, voskovima• od masnih ulja se razlikuju po sastavu (uglavnom trigliceridi), fizičkim, hemijskim, fiziološkim

karakteristikama• svojim mirisom deluju na emocije, stanje uma, stvaraju prijatnu atmosferu, stimulišu rad i

metabolizam pojedinih tkiva i organa, imaju antiseptično, germicidno dejstvo

Mehanizmi prepoznavanja mirisaJoš nedovoljno istražen.Hemorecepcija obuhvata mehanizme uz pomoć kojih živa bićaregistruju hemikalije u okolini.U tome učestvuju:

• Olfaktorni sistem• Čulo mirisa• Trigeminalni nerv• Senzor za opasne hemikalije• Vomeronazalnog organa• Receptora za feromone• Čulo ukusa• Funkcija hormona

38

39

• Čulo mirisa je vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv. Schultzeove ćelije, kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. One zauzimaju veoma malo područje u gornjem delu nosnih šupljina i postavljene su tako da prilikom disanja vazduh struji preko njih.

• Ove ćelije se podraže u prisutnosti raznih hemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Ove materije mora ju da bude u obliku gasa ili pare , inače ne bi mogle da putuje kroz vazduh. Zato možemo da osjetimo miris i na većoj udaljenosti.

• Živčani impuls od osjetnih ćelija njuha odlaze njušnim živcem do centra u velikom mozgu gdje nastaju mirisi.

Fiziologija mirisa Neuronski put: epitelne stanice u gnh à olfaktorni bulbus – mitralne stanice à lateralni

olfaktorni trakt à limbički sustav ili talamus talamus à frontalni režanj

Mirisne tvari moraju biti barem malo hidrofilne da se otope u sluzi, ali moraju biti topljive i u lipidima, jer su cilije i štapići receptorskih stanica pretežno građeni od lipida.

Osim toga mirisi moraju biti hlapljivi i moraju se nalaziti u zraku u dovoljnoj količini. Najmanja količina mirisa koja se može osjetiti (minimum perceptibile) je olfact, a izražava se

u g/l. Za neke supstancije ova je vrijednost vrlo niska, npr. za merkaptane koji se dodaju plinu za kućanstvo sa svrhom upozorenja na nekontrolirano istjecanje plina.

Osjet njuha čovjeka, majmuna, ptica, gmazova i vodozemaca mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih sisavaca. Čulo mirisa je jedno od najstarijih i najiskonskijih ljudskih čula, a istovremeno i najmanje ispitano.

Stručnjaci kažu da je miris direktno povezan sa najstarijim dijelovima ljudskog mozga u evolucijskom smislu, tj. dijelovima mozga koji su zaduženi za emocije poput ljubavi i sjećanja.

Zbog toga se može dogoditi pojava da mirisi mogu izazvati navalu emocija poput osjećaja i sjećanja na prošle događaje.

Postoje čak i istraživanja po kojima mirisi mogu utjecati na nas dok još se nalazimo u majčinoj utrobi, tj. da izloženost određenim mirisima dok se još nalazimo u materici mogu utjecati na sklonost mirisima u kasnijem životu.

Također postoje istraživanja o tome kako mirisi utječu na čovjekovo raspoloženje kao i još doista mnogobrojna istraživanja na tom polju…no čulo mirisa uprkos tome je do dana današnjega za čovjeka još uvijek najmanje istražen osjet.

Psihologija Emocije : miris može provocirati jake emocionalne reakcije Mnogi naši stavovi sviđa - ne sviđa o mirisima se baziraju na čisto emocionalnoj osnovi! Asocijacija miris/osjećaji nije izmišljotina pjesnika ili proizvođaća parfema! Olfaktorni receptori su povezani sa limbičkim sustavom à kolijevkom emocija Znanost je pokazala da naše očekivanje o mirisu često više nego on sam utječe na naše

raspoloženje! Sama spoznaja da se nalazimo “okupani” ugodnim mirisom koji poboljšava naše zdravlje uistinu to i čini...

Osjet mirisa sa godinama opada, ali spoznaja da imamo ugodan miris ima uvijek pozitivan utjecaj na zdravlje i psihičko stanje.

Znanstvenici su našli razliku u aktivnosti kortikalnih neurona lijeve i desne hemisfere -> lijeva je zadužena za procesiranje ugodnih, a desna neugodnih mirisa!

Percepcija : pozitivan emocionalan utjecaj mirisa na emocije utječe i na percepciju drugih ljudi.

Ispitanici imaju pozitivnije stavove o prosječnim ljudima ukoliko mirišu dobro... Isti učinak, ali sa suprotnim djelovanjem, imaju i neugodni mirisi! Bolju ocjenu dajemo šamponu koji ima bolji miris... Mirisi utječu i na naše odluke! Spolne razlike : sposobnost osjeta mirisa je značajno jača kod žena

39

40

Neke studije pokazuju da to nije u potpunosti točno već da se osjetljivost odnosi na neke mirise, a ne na sve! Tijekom menstrualnog ciklusa žene su osjetljivije na mirise i to 10 000 puta više tijekom ovulacije nego menstruacije!

Žene mogu prepoznati po mirisu novorođenče (muškarci nisu ispitivani), ali oba spola mogu prepoznati svoju djecu i partnera...

Cacosmia - fizički loš osjećaj zbog mirisa je izraženiji kod žena Posao : izloženost ugodnim mirisima na poslu signifikantno povećava razinu radne

sposobnosti Ugodan miris poboljšava kreativnost i rješavanje problema! Jedna japanska tvrtka koristi miris limuna kako bi stimulirala svoje radnike na početku dana,

cvjetni miris za održanje koncentracije u sredini radnog dana, i “drvene” mirise kao cedar i cipar za otklon umora navečer.

Stidljivi i introvertirani ljudi su senzitivniji i na mirise od onih društveno ekstrovertiranih à teorija olfaktorni refleks preživljavanja

Britanska tvrtka Bodywise 1991. godine je namirisala račune sa androstenonom, muškim feromonom koji je prosječno ocijenjen kao neugodan i ljudi su račune platili brže à u vrijeme ovulacije za žene ne vrijedi!

Kreiranje mirisne note Većina proizvođača kozmetike kupuje gotove mirise od specijalizovanih firmi za parfeme Dizajneri mirisnih nota treba da uklope specifične sastojke preparata, pH vrednost i sve

druge karakteristike namjena preparataPrepoznacanje mirisa

Nije jednostavan proces Postoji preko 10 000 različitih vrsta mirisnih molekula Posebna oblast predstavlja proučavanje kako funkcionišu mirisne supstance, isparljive

molekule koje prolaze kroz vazduh i vodu, koje utiču na psihičke funkcije, raspoloženje, ponašanje, evociranje sjećanja, događaja, emocija

Naklonost kod djece prema određenim mirisima se uočava vrlo rano. Postoje razlike kod muškaraca i žena

Parfiremi – trovci parfemaU slengu se oni nazivaju NoseviSlavni nosevi mora da imaju talenat za mirise ali i naporan i dug trening i obuku Rade sa mentorom, putuju, testiraju, otkrivaju nove mirisePoznato mesto za trening Noseva je Gras u Južnoj Francuskoj Kolonjske vode i parfemiDekorativni kozmetički preparatiMirisne kompozicije- kompleksne smeše mirisnih materija koje tako pomješane daju karakterističan mirisVrlo sofisticiranog sastava Skupi FunkcijaDa obezbede prijatan miris tela Da kamufliraju neprijatne mirise Mirisi u kozmetickim preparatimaNemaju svrhu da doprinose efektima preparata, čak je trend da se parfemi izbjegavaju, naročito ako su sintetskiTreba da ga učini atraktivnim za kupcaMirisne note su obično karakteristične za klase kozmetičkih proizvoda: šamponi za kosu, preparati za kupanje, kreme, Bebi kozmetika- kamilica, cvetne noteŠamponi protiv peruti – medicinski ton

40

41

Anti-age preparati obično sadrže i retinol čiji miris treba prekritiŠamponi za kosu- zelena jabuka, koprivaMirisi se moraju slagati sa sastojcima preparata a posebno se mora voditi računa o uticaju na pH Kolonjska vodaDanas je to generički naziv za toaletnu vodu ili parfem za sadržajem esencijalnih ulja 2-5% . U etanolu (70-90%), sadrži smešu ulja citrusa, uključujući limun, pomorandža, tangerin, bergamot, lajm, grejp i nerole. Može da sadrrži i lavandu, ružu, timus, list pomorandže i jasmin. Eau de Cologne je parfem citrusne note lansiran u Kelnu 1792 Giovanni Maria Farina ParfemiSadrže 8-30% esencija mirisnih ulja u 90-95% etanolu uz dodatak 5% aromatične vode Klasifikacija mirisa

Mirisi se mogu podijeliti na prirodne, polusintetičke i sintetičke. Prirodni se mirisi dobivaju iz biljaka i životinjskih sekreta. Za dobivanje eteričnih ulja upotrebljavaju se različiti biljni dijelovi npr. cvjetovi (ruže,

jasmina, neroli), lišće (pačuli, geranija), nadzemni dijelovi biljke (kadulja, majčina dušica) i iglice crnogorice (smreka, kleka, bor, jela).

Nadalje se upotrebljavaju smole i balzami kao npr. benzoe, mirhe, peru i tolu balzam. Od životinjskih izlučevina važni su ambra, mošus, kastoreum i cibet. Njihov miris dugo traje i

zato su važni za fiksaciju mirisa. Danas se, zbog zaštite životinja, troši vrlo malo mirisa životinjskog porijekla. Oni se

zamjenjuju sintetičkim. Za mošus su postojale tri sintetičke zamjene: ksilenski, ketonski i mošus ambrette. Danas je za kozmetičke pripravke dopušten samo ketonski mošus, iako noviji izvještaji

pokazuju, da i ostali nitromošusi u vrlo niskim koncentracijama u kojima se primjenjuju nisu štetni za čovjeka i okolinu.

Mirisne esencije-prirodniŽIVOTINJSKOG POREKLA

Mošus jelena –osušen sekret iz trbušnih žljezda jelena Kastoreum – uljasti sekret žljezda dabra Cibet –iz folikula žljezda mužjaka i ženke mačke Ambergris – stvrdnuta masa iz intestinalnog trakta kitova

BILJNI EKSTRAKTI Iz skoro svih delova biljaka: koren, kora, stablo, lišće, cvet, plod, cela biljka Biljni ekstrakti se dobijaju posebnim metodama ekstrakcije: pomoću vodene pare,

presovanjem, ceđenjem, primenom isparljivih rastvarača Polusintetičke supstancije za parfeme su u prvom redu derivati izoliranih spojeva kao acetati, propionati, formiati i drugi esteri citronelola, linalola, geraniola, npr. geraniol-acetat i linalil-acetat, a zatim hidroksilirani spojevi npr. hidroksicitronelal.Sintetičke supstancije oponašaju prirodne mirisne tvari ili su to potpuno novi spojevi za koje nema prirodnog uzora.Sintetske mirisne esencije

Postoji ogroman broj prirodnih droga koje sadrže esencijalna ulja koja se mogu koristiti u proizvodnji parfema

Većina mirisnih sastojaka su izolovani, identifikovani i danas se proizvode u laboratorijama postupcima organske sinteze molekula

Mirisi se prema karakteru mogu podijeliti na:* cvjetne mirise: ruže, karanfila, jasmina, ljubice i dr.* mirise citrus-vrsta: limuna, naranče, bergamota, grapefruita i mandarine*zelene mirise: gardenije, krastavaca i dr.

41

42

* voćne mirise: jabuke, jagode, ananasa, maline, kupine i dr. *začinske mirise: cimeta, klinčića, muškatnog oraščića i dr.*mirise lišaja s drveća: lišaja s hrasta (oakmoss)*drvenaste mirisne tvari: sandala, cedra i dr.*orijentalne mirise (balzamični I vanilija mirisi): benzoe, tonka i opoponaks*animalne mirise: mošus, cibet, kastoreum i ambra*mirise aldehida – većinom su sintetički, a sa 7-12 C-atoma nalaze se mnogim poznatim mirisima, npr. U Chanel 5 .CITRUSI

Pod citrusima u parfimeriji najčešće podrazumijevamo čitav spektar voća hesperida (Hesperidia), nazvanih po Hesperides nimfama iz grčke mitologije.

To su plodovi ili citrusno - mirisne sirovine (npr verbena i limunska trava), a nekolicina njih spada među najstarije sastojke u parfimeriji uz smole.

Moderne varijacije kao što su grejpfrut, pomelo, yuzu i hassaku, predstavljaju relativno nedavan razvoj u području ekstrakcije parfema.

Eterično ulje citrusa se većinom dobiva cijeđenjem, uglavnom hladnim cijeđenjem, njihove kožice kako bi se očuvala inherentna svježina.

Petiti grain je iznimka jer se dobiva parnom destilacijom grančica i lišća stabla gorke narandže.

Citrusi daju osvježavajući i iskričavi kvalitet mirisa. VOĆE, POVRĆE I ORAŠČIĆI

Voćne note izvan citrusa (koji tvore vlastitu klasu) su postale toliko popularne u posljednjih nekoliko godina da zaslužuju vlastitu kategoriju. Note povrća su neobičnije, ponekad iskazane kao privid: primjer bi bila nota repe koju korijen irisa ponekad proizvodi.

U pravilu, voće i povrće su otporni na destilaciju i procese ekstrakcije zbog vrlo visokog postotka vode koji sadrže, te predstavljaju rekonstruisane note u mirisima.

Njihov učinak se kreće od osvježavajućeg i sočnog, sve do pljesnivog i tajanstvenog.CVIJEĆE

Mnogi cvjetovi se dobivaju putem prirodnih izvora: ruža i jasmin su cijenjeni po svojim neusporedivim esencijama, dobivenim kroz mnoge različite tehnike (ekstrakcija otapala, ekstrakcija pomoću masti (enfleurage), destilati). Drugih prirodni ekstrakti cvijeća uključuju žutilicu, tuberozu, lavandu, osmanthus, smilje, ylang-ylang i neven.

Ostalo cvijeće odbija dati svoje osnovne arome ili je rezultat tako minoran da je jedino riješenje replicirati miris u laboratoriji . Ljubičica, lotos i lokvanj proizvode svoje absolute, ali oni su vrlo skupi, a prinos je jako mali.

Sljedeće cvijeće obično se rekonstruiše u laboratoriji pomoću nekolicine sintetičkih molekula: frezija, božur, đurđevak, mimoza, heliotrop, ljubičica većinu vremena, kadifica, narcis, zumbul ...

Cvjetni mirisi dodaju romantični i često ženstveni štih sastavu, povećavajući dojam prirodne ljepote, raspršavajući kratkotrajne visoke note i ublažavajući neke od težih i intenzivnijih materijala, kao što su smole i balzami.

Prirodni ekstrakti cvijeća također utiču na psihu. Cvijeće igra važnu ulogu u obitelji cvjetnih mirisa, očito, ali je također dio skoro svih

kompozicija parfema u jednom ili drugom obliku, od najlakših kolonjska vodica do bujnih orijentalaca, pa čak je sadržano i u nekim muškim mirisima

BIJELO CVIJEĆE Ovo je podgrupa unutar cvijetne grupe, ali zaslužuje vlastito mjesto zbog činjenice da je

"bijelo cvijeće“ temelj za cijelu mirisnu podkategoriju: "bijeli cvjetni". Pod bijelim cvijećem podrazumijevamo cvijet narandže, jasmin, gardeniju, tuberozu,

frangipani. Iako orlovi nokti u prirodi zapravo mogu biti žute boje, njihov mirisni profil se ne

42

43

poklapa sa žutim cvjetovima (kao što je mimoza) i odiše tipičnom slatkoćom, sočnošću i intenzivitetom bijelog cvijeća.

Đurđevak, iako bijel u boji, klasificiran je kao "zeleni cvijet" jer nema karakteristike ostalih bijelih cvjetova i dijeli aspekate sa ostalim članovima "zeleno cvjetne" grupe (prema klasifikaciji Edmonda Roudnitska): zumbula i narcisa.

Bijelo cvijeće je najopojniji od svog cvijeća; miris im je bujan i bogat. ZELENE KOMPONENTE, BILJE I PAPRAT

Pod pojmom "zeleni" mislimo na note napuklog lišća i svježe pokošene trave. U ovoj klasifikaciji ćemo pronaći neke od klasičnih oporih esencija, kao što su galbanum, koji

je zapravo smola tipa visoke trave sa zdravim, probojno gorkim zelenim mirisnim profilom. ZAČINI

Začini su poznata kategorija parfemskih nota, uglavnom zahvaljujući dugotrajnom uključivanju u ishrani.

Neki od njih su dobro poznati, kao što su cimet, papar, klinčić, korijander, đumbir. Drugi su više neobični, od plemenitog ručno ubranog šafrana, tamarinda i kima, pa to nježnog ružičastog bibera.

Začini su klasificirani kao "vrući / kratki" (intenzivni i gorući za kratkotrajan period), kao što je cimet, i "hladni / dugi" (nježniji, daju osjećaj hlađenja i osvježenja i produženog djelovanja).

SLATKI I GURMANSKI MIRISI Ovi parfemi, uglavnom izgrađeni na vaniliji, podsjećaju na mirise hrane, posebno slatkiša i

slastica, u rasponu od jednostavne čokolade, svježeg vrhnja i karamele do kompleksnijih i egzotičnijih recepata kao što su macaroons, creme brulee, sve popularniji kolačići cupcakes i nugat.

Prvi uspješan "gurmanski" parfem je Angel iz 1992., koji je producirao efekat mirisa karamele i čokolade kroz korištenje etilnog maltola (miris šećerne vune / karamele), uz prirodni pačuli (koji posjeduje kakao aspekat) uz standardni industrijski etil vanilin.

Iako se uglavnom koriste u ženskim parfemima, koji obično najlakše mogu obuhvatiti slađe note, nisu nedostupne muškim ili unisex mirisima.

DRVEĆE I MAHOVINE Drvene note su pouzdane i prilagodljive, neka vrsta džokera u špilu vještih parfimera koji

obezbjeđuje bazu sastava i jača druge elemente u skladu sa njihovim mirisnim profilom. Nekoliko dragocjenih drvenih nota mogu poslužiti kao gornje ili srednje note, posebno

palisander ili ružino drvo. SMOLE I BALZAMI

Sirovi materijali koji spadaju pod okrilje smola i balzama ubrajaju se među drevne komponente parfema, često kao temelju orijentalne porodice mirisa. Oni su klasificirani u različite mirisne profile prema njihovim aromatičnim svojstvima.

Meki, balzamični mirisni sastojci uključuju benzoin, Peru balsam, Tolu balzam (sličan Peru, ali

malo slađi i svježiji). Posjeduju nježan ton. MOŠUS, AMBER I ŽIVOTINJSKE KOMPONENTE

U parfimeriji, životinjske note su tradicionalno dobivane preko mošusa jelena, castoreuma, ambrgrisa i cibetke mačke, ali danas su etička pitanja za dobrobit ovih životinja učinila njihovu upotrebu zastarjelim i zamijenila ih sa sintetičkim opcijama (samo amber po svojoj prirodi ne šteti životinjama)

Sastavi preparata• Alkohol- bitno da je dovoljna količina da se mirisne materije dobro rastvore• Voda• Boje• Za aerosol pakovanja – propelent

43

44

• Moderni preparati sadrže: male količine helatnih agenasa, antioksidanse, fiksatore parfema (štite mirisne materije od raspadanja),

• Ako se dodaju boje, u sastavu su UV apsorberi da ne bi došlo do promene boje na svetlosti Voda

Voda mora biti hemijski i mikrobiološki čista Prisustvo metala, posebno gvožđa može da izazove hemijske promene mirisnih molekula Metali najčešće gvožđe i bakar potiču od opreme za proizvodnju Helatni agensi, EDTA, natrijum-citrat dodaju se gotovo svim formulacijama da vežu metalne

jone Koncentracije helatnih agenasa su između 0,005% - 0,02%.

AlkoholAlkohol je osnovni sastojak mirisnih formulacijaSluži kao rastvarač i nosilac mirisnih molekulaKoriste se:

• etanol 95%• Izopropanol (u jeftinijim preparatima)• N-propanol je toksičan, nema hladeće osobine• Metanol je zabranjen , toksičan

Alkohol se dobija iz prirodnih izvora fermentacijom ugljenih hidrata: iz grožđa, šećerne trske, krompira, melase, hidrolizovane celuloze.Industrijski etanol se dobija oksidacijom etilena koji se dobija u procesu krakovanja nafte. UV adsorberiKada je u parfemu i kolonjskoj vodi dodata boja, najčešće radi lepšeg izgleda, potrebno je dodati UV adsorbere da se boja ne bi menjala ili nestajalaNajčešći komercijalni UV-adsorberi:

Uvinul (2-hidroksibenzofenon) tinuvin

Antioksidansi Povećavaju stabilnost boje i mirisa Produžava se rok trajanja

FiksatoriDodaju se parfemima da fiksiraju lako isparljive molekule Koriste se mirisni produkti biljnih droga koji skoro da ne isparavajuPrirodne smole: benzoja, ambra,stiriks,olibanum, hrastova mahovina, irisBalzami: peru i tolu balzamProizvodi životinjskog porekla: cibet, mošus, ambra

Osim prirodnih smola, rezinoida i životinjskih ekskreta tako djeluju: kopolimer vinilpirolidon/vinilacetat, smjesa izopropil-miristata i izo-propil-palmitata, dietilftalat i etilceluloza, za parfimiranje sapuna: balzami koji su složeni od kolofonija i tekućeg parafina. Dodatak 3% kopolimera vinilpirolidon/vinilacetat kolonjskoj vodi produžava trajanje mirisa

za 40%. Ako se ružinom ulju doda 2 do 5% etilceluloze, trajnost njegova mirisa produžava se za 60%. Najhlapljiviji sastojci čine vrh ili vršnu notu. Oni daju prvi dojam o parfemu. To su često mirisi citrus skupine, vočni mirisi i zelene note, npr. eterična ulja anisa,

eukaliptusa, bergamote, lavandule, naranče, zatim apsolutna ulja mimoze, narcise, ljubice i hijacinta.

Od sintetičkih spojeva to su različiti esteri i alkoholi(geraniol, linalol, nerol i dr.). Ova skupina tvari hlapi unutar dva sata.

44

45

Tvari srednje note moraju početi hlapiti još u tijeku djelovanja vršne note, najčešće jedan sat nakon nanošenja parfema.

Srednju notu (fond ili korpus) čine srednje hlapljivi sastojci poput eteričnih ulja jasmina, ruže i ružmarina, zatim neki aldehidi, esteri i alkoholi te začinski mirisi (eterična ulja klinčića, komorača i majorana).

Miris srednje note traje od 2 do 6 sati. Treči dio parfema čini mirisnu završnicu ili mirisni akord, a naziva se i glavna nota. Sadržava teže hlapljive fiksative kakvi su ekstrakti, smole (benzoae, opoponaks, tamjan), te

alkohole (npr. cinamilni), aldehide (npr. vanilin), ketone (npr. benzofenon), etere (npr. amilizoeugenol).

Pri pripremi svježih i voćnih mirisa vršna se nota stavlja u većoj količini, Pri izradi orijentalnih mirisa naglašena je količina teško hlapljivih mirisa, tj. mirisne završnice. Parfemske vode sadržavaju 8 do 15% mirisa u 90%.tnom etanolu. Mirisi su složeni i fiksirani

kao u parfemima. Toaletne vode sadržavaju 5 do 10% mirisa, a otapalo je najčešće 80 do 90%-tni etanol.

Sadržavaju eterična ulja, a mirisi nisu fiksirani. Vode lavandule tipičan su primjer toaletnih voda.

Kolonjske vode su otopine od 2 do 5% eteričnih ulja u 70 do 90%-tnom etanolu. Ne sadržavaju fiksative, jer im oni mijenjaju miris. To su najčešće etrična ulja citrusa (limuna, naranče, bergamota), neroli, lavandule,

ružmarina, ruže i jasmina. Tipičan primjer kolonjske vode je Kolnisch Wasser Smjesa eteričnih ulja sadržava oko 70% svježe vršne note, svega 25% tvari koje srednje hlape

i samo 5% teže hlapljivih tvari. To je razlog da naneseni miris ne traje dugo kao miris parfema.

Čvrsti mirisi su parfemske kreme ili želei koji sadržavaju 5 do 10% mirisa. Oni imaju prednost da ne isušuju kožu kao što to čine pripravci s etanolom.

Orhideja Amazonska lepotica U amazonskim šumama se mogu naći mnoga umetnička dela ali orhideja je ipak najveće

čudo prirode. Orhideja opstaje, zadržava svoju lepotu, i svežinu i u najekstremnijim uslovima. Tajna je u

njenom bogatom korenu iz koga izvlači svu snagu za održavanje perfektne čistoće. Iz korena se prave ekstrakti koji se koriste u luksuznim kremama za lice.

Parfemi koji sadrže mirisnu notu orhideje spadaju u najekskluzivnije. Zumbul

Zumbul se od cveta sa nekoliko plavih krunica pretvorio u biljku zanosne lepote prepunu mirisnih cvetića (34-38) – zahvaljujući veštini holandskih cvećara.

Botanički rod zumbula je bogat. Ima ih u ljubičastoj, beloj, roza, žutoj, plavoj boji. Opojni miris se koristi u laboratorijama veštih majstora za parfeme, muške i ženske. Lepo se

kombinuje sa jasminom, voćnim aromama, dunje i grejpa, drvenastim notama sandala i kedra, vodom i ozonom

Jasmin Jasmin je kralj cveća, obavezan sastojak parfema koji pretenduju da budu vrhunski. Jasmin na svakoj koži miriše drugačije Jasmin je noseća nota čuvenog parfema Chanel No.5 koji se smatra kurturološkim

fenomenom. Koko Šanel je tvrdila da žena treba da miriše na sebe a ne na cveće

45

46

Ruza Jedno vjenčanje od prije oko hiljadu godina zadužilo je parfimerijsku industriju. Kada se mongolski vladar Đijanjur venčavao indijskom princezom, naredio je da se kanal oko

vladarske palate napuni vodom i pospe laticama ruža. Na površini vode iz cvetova se izdvajalo mirisno ulje. Tako je prvi put dobijeno ulje ruže koje i danas osvaja svet i budi maštu.

Postupak proizvodnje parfemaGlavne faze proizvodnje:

• Mješanje• Zrenje• Hlađenje• Filtracija• Bojenje• Pakovanje

Nezeljene reakcije parfema Iritacija kože Kontaktni dermatit

Najčešći uzročnici preosetljivosti: Cimetni alkohol Hidroksi citronelal Izoeugenol Eugenol geraniol

Aromaterapija Svakodnevna primena zacina i aroma u hrani Gajenje cveća Korišćenje parfema i kolonjskih voda Dejstvo i terapijski efekat mirisnih molekula na psihičko stanje i ponašanje ljudi Relaksirajući uticaj na stresni savremeni život Opšte antiseptično dejstvo: eukaliptus, lavanda,limun, bor, ruzmarin, majčina dušica Inhalacioni antiseptici: bosiljak, lovor,crni biber, tamjan Antiseptici digestivnog trakta: bosiljak, bergamot,kleka,majoran Antiseptici urinarnog trakta: crni biber, kamilica, kleka, žalfija Fungicidi: lavanda, žalfija,majčina dušica

Mirisne postanse markice Pored mirisa u bočicama i čvrstih parfema na kakve smo navikli, moguće je osjetiti različite

mirise iz poštanskih markica! Ako želite da vaše pismo ili razglednica mirišu na cvijeće, voće, trave ili lišće – dovoljno je kupiti posebnu, mirisnu markicu.

Njemačka proizvodi takve markice s različitim mirisima već godinama. U suradnji s Njemačkim poštama izdaje jedinstvenu seriju markica svakoga siječnja. Prelijepi mirisi koje nude ove markice su limun, jagoda, borovnica, jabuka i najnoviji – ruža koji se pridružio kolekciji u ožujku.

Tajna koja se krije iza ovih mirisa leži u mikrogranulama mirisnih ulja koje su ugrađene u papir od kojeg su načinjene markice. Kada prijeđete prstima preko cvijeta ili voća na markici, osjetit ćete šarmantan miris, ili možete primatelju pošiljke prepustiti da sam otkrije valove ruža ili jagoda.

Njemačka nije prva zemlja koja je izmislila mirisne markice – to je bio Butan. Druge zemlje su uslijedile s mirisima karakterističnima i tradicionalnima za pojedinu zemlju, poput prašuma u Brazilu, čokolade u Švicarskoj ili mora u Južnoj Koreji.

46

47

Buducnost mirisaNosevi visoke tehnologije: bezgranična mogućnost osjetljivosti, neograničena primijenjivost...Prednosti: nije im dosadno mirisati, ne desenzibiliziraju se, od neugodnih mirisa se ne razbole, ne mijenjaju osjetljivost s obzirom na raspoloženje, hormonski status ili emocijeMirisi visoke tehnologije: danas je moguće proizvesti u laboratoriju gotovo bilo koji miris, proizvode se mirisi financijskih novina, trkaćih automobila, duhana i mnogi drugi, sve što zamislite danas možete naručiti u bočici! Druge kultureMiris je car osjeta u mnogim kulturama.Pleme Ongee (Andamanski otoci) imaju kalendar koji je određen mirisom cvijeća koje cvate u određeno doba godine. Svako je doba određeno mirisom i ima aroma- snagu... Osobna identifikacija je također određena mirisom. Dodir vrška nosa znači “ja i moj miris”Pozdrav znači kako je tvoj nos a piše se ovako nekako “Konyune onorange- tanka”Bororo pleme iz Brazila, Serer Ndut pleme iz Senegala! Miris tijela i zadah, miris djeteta uspoređuju sa mirisom umrlog te na taj način određuju tko je reinkarniran u koga...U Indiji je tradicionalni pozdrav mirišati nečije tjeme, to je najbolji način iskazivanja nježne ljubavi, ekvivalent grljenja i ljubljenja u zapadnoj kulturi!Kod nekih kultura mirisi se koriste u službi socijalnih funkcija, kao npr. u sprečavanju seksualnih odnosa sa rođacima.Koji miris?Zapadni narod ima isto poimanje ugodnog mirisa...Etiopijski narod voli miris krave.Muškarci peru ruke u urinu i stavljaju gnojivo na sebe, a žene na kosu, ramena i grudi stavljaju maslac da bi bile privlačnije!U nekim Arapskim kulturama žene su različite dijelove tijela mirisale drugim mirisima!Ambalaza

Još su drevni Egipćani izmislili staklenu masu i izrađivali posude za mirise jednostavnih formi od neprozirnog, poluprozirnog ili tamnog stakla, da bi kasnije i od ebanovine, oniksa, alabastera nabavljanog iz Libije, porfira, čak su neke izrađivane od zlata. Baš su ti materijali mogli zadržati trajnost mirisa.

Nefertiti, egipatska vladarica, okružila se kontejnerima mirisne smole, bočicama sa uljem, te ornamentiranim ćupovima s masti.

U Grčkoj se sačuvao način korištenja mirisa kao i u Egiptu, no oni su prvi počeli upotrebljavati tekuće mirise topivši mirisne tvari i cvijetne latice u biljnim uljima.

Isprva su koristili posude od Egipćana, no kasnije su počeli izradu posuda od terakote, koje su s velikom pažnjom i preciznošću oslikavali.

Izradili su sedam oblika boca za čuvanje parfema. Neke od tih formi su lekythos, askos, aryballos, alabastron amphoriskos, pyxides...

Rimljani su svoje mirise spremali u bočice od prozirnog puhanog stakla sa ukrasima od obojenog stakla, koje su izumili 50. god prije Krista Sirijci, a na sebe su ih nanosili i do tri puta na dan.

U termama su postojale posebne sobe zvane unctuarium u kojima su se na policama čuvali vrčevi s masti, ćupovi s eteričnim uljima i bočice sa esencijama u raznim veličinama.

Rimljani su trošili mirise čak i na ljubimce. Na gozbama su oslobađali ptice koje su onda otpuštale mirise sa svojih krila.

Čak su i sluge koristili mirise. Rani srednji vijek u Europi je zaboravio upotrebu mirisa. Za to vrijeme glavne novine

dešavale su se na Dalekom Istoku. Arapi su izmislili destilaciju sokova biljaka, u Perziji su se sadile plantaže ruža i proizvodila ružina ulja. Za povrat mirisa u Europu zaslužni su Križari donjevši arapske mirise. Tada se najviše mirisi koriste za izradu mirisnih rukavica, štavljenjem kože mirisnim tvarima.

47

48

Tek Renesansa donosi novitete i u mirisima i bočicama. Nastaju novi mirisi mješanjem tvari iz Orijenta s tvarima donešenim iz novootkrivene Amerike, a izrađuju se zanimljivi okrugli spremnici koji su sastavljeni od mnogo krišaka, koje su pune rupica i oslobađaju mirise.

Kasna renesansa donosi nešto što je i danas poznato. U parfumerijama su se osim mirisa birale i razne bočice, staklene, srebrne, zlatne, ugravirane, brušene i te su bočice pratile modne krikove doba u kojem su se izrađivale.

U Firenzi je osnovana 1612. godine prva parfumerija Officina Profumo-Farmaceutica di Santa Maria Novella. To je također doba pronalaska smjese za dobivanje kristalnog stakla i upotrebe kalupa za puhano staklo.

Napoleon je naručivao pola galona kolonjske vodice od ljubičica svaki mjesec i kaže se da je koristio šezdeset boca duplog ekstrakta jasmina svaki mjesec. Osamnaesto stoljeće je doba prvih kreatora mirisa poput Galimarda, Muelhensa, Houbiganta idr, a ujedno je i doba kada je otkrivena tajna dobivanja porculana u Dresdenu 1710. godine.

Naravno odmah su se počele izrađivate parfemske bočice od porculana. Bočice su se i dalje i kroz 19. stoljeće mogle kupovati i birati, kao u renesani, na policama prodavaonica zajedno s mirisima

Devetnaesto stoljeće uvodi etikete s imenom kuće koja ih proizvodi. Ovdje se pojavljuje ime Guerlain.

Pierre-Francois-Pascal Guerlain svoj je uspjeh postigao mirisom Eau de Cologne Imperiale kreiranog za caricu Eugeniu. Tako je on postao službeni parfimer dvora, a bočica je imala zaštitni znak dvora - pčelu. Imala je oblik staklene košnice sa strukturom saća s nizom reljefnih pčelica.

Danas je poznato da modni kreatori uz svaku liniju lansiraju i miris. Zapravo oni modnu reviju financiraju prodajom mirisa.

Začetnik veze modni kreator – miris je Charles Worth, kojeg su i prozvali prvim modnim kreatorom. On je shvatio da uz lijepu haljinu ide i ljepi miris, te je uz svaku prodanu haljinu poklanjao malu mirisnu bočicu. Slavni Coty je izjavio da parfem mora privući pažnju oka jednako kao i nosa.

48