IVANA PERUŠIĆ

MARTINA RUŢIĆ

KOSTRENSKA BISERNICA

Istraţivanje mogućnosti turistiĉkoga razvoja u kraju okruţenom industrijom

Esej za projekt «Turistiĉka kultura»

OŠ Kostrena

Primorsko-goranska ţupanija

Kostrena

2009.

Mentor: Ina Randić ĐorĊević, prof.

2

SADRŢAJ

1. UVOD ........................................................................................................................ 3

2. KOSTRENA U ZAGRLJAJU POVIJESTI ............................................................... 4

2.1 BISER POD VISOKIM DIMNJACIMA ........................................................... 5

3. KOSTRENA KAO ŠKOLJKA TURISTIĈKIH BISERA ........................................ 6

3.1 RAZVIJENI KULTURNI TURIZAM .......................................................... 6

3.2 OMILJENO SPORTSKO-REKREACIJSKO ODREDIŠTE ......................... 7

3.3 POVIJESNO VRELO I SUVREMENI ETNO-EKO UGOĐAJ ................. 7

4. ZAKLJUĈAK ............................................................................................................ 9

LITERATURA ............................................................................................................ 10

3

1. UVOD

Kostrenska bisernica naziv je istraţivanja koje su provele Ivana Perušić i

Martina Ruţić, uĉenice i ĉlanice Novinarske skupine OŠ Kostrena tijekom 2009.

godine. Istraţivanje se temelji na tradiocionalnom poimanju maloga primorskoga

mjesta Kostrene kao industrijski zagaĊenoga i za turizam nepovoljnoga podruĉja.

Istraţivanjem se pokušalo osporiti to tradicionalno poimanje i utvrditi da je

moguć, dapaĉe, realan suţivot industrije i turizma. Cilj je istraţivanja dokazati da je

Kostrena primamljiva turistiĉka destinacija za razliĉite vidove turizma: kulturni,

sportsko-rekreacijski, ruralni, povijesni i eko-etno turizam.

Metodologija istraţivanja obuhvaća teorijski i terenski rad. Teorijsko se

istraţivanje temelji na prouĉavanju literature, prvenstveno zaviĉajne zbirke u

Narodnoj knjiţnici Kostrena, a zatim i recentnih multimedijskih promotivnih

materijala Turistiĉke zajednice Općine Kostrena. Terenski se rad temelji na obilasku

podruĉja obuhvaćenih istraţivanjem, kontaktiranju, intervjuiranju i fotografiranju.

Nakon istraţivanja pristupa se izradi prezentacije i pripremanju njene obrane.

Pokušavajući dokazati da je Kostrena doista izvor ljepote koja se tek otkriva,

a ĉemu će, nadamo se, i ovaj esej doprinijeti, odluĉeno je da se projekt nazove

Kostrenska bisernica kao simbol mjesta u kojem se stoljećima stvaraju biseri

kulturne, povijesne i društvene vrijednosti.

4

2. KOSTRENA U ZAGRLJAJU POVIJESTI

Smještena izmeĊu Rijeke i Bakra, Kostrena je staro primorsko mjesto, prvi

puta spomenuto poĉetkom 15. stoljeća. Odvajkada je podijeljena na dvije ţupe: Sv.

Luciju i Sv. Barbaru, koje su prvo ĉinile zasebna naselja, a budući da su se tijekom

vremena ona širila, danas su gotovo spojena.

Starosjedioci Kostrene svoje su kuće gradili visoko iznad mora, a naselja su

nazivana prema imenima obitelji kao što su neka od najstarijih naselja Šoići, Randići,

Perovići. Kostrena je uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom i blago se

spušta prema obali koja je oduvijek bila popularno kupalište. Od Ţurkova, Sveţnja,

Nove i Stare vode do Podkvarova, stare su plaţe zadrţale svoje nazive i status

omiljenih kupališta.

Obiljeţja kostrenskoga poluotoka su blaga klima, mediteransko raslinje i škrta

zemlja kojom su nekada kraljevali maslinici, a danas prevladavaju kostrenske

gromaĉe. Osnovno obiljeţje oduvijek je bilo more, ono je upravljalo ţivotom

mještana koje je uglavnom o njemu i ovisilo. Pomorstvo i kostrenski kapetani poznati

su diljem svijeta pa je tako kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoĉi

njegova otvaranja, a Kuzma Franelić sudjelovao je u spašavanju brodolomaca s broda

"Titanic". Kostrenski brodograditelj Erazmo Bernard Tićac sudjelovao je kao glavni

projektant u stvaranju prvog trgovaĉkog broda na atomski pogon «Savanah», a uz

kapetane i brodograditelje, u drugoj polovici 19. st, Kostrena je bila i brodovlasniĉka

meka. Naime, brodovlasnici iz Kostrene posjedovali su 33 broda, a u više od 70 imali

su udjela. Drugu stranu te blistave povijesti ĉine i mnogi nestanci i smrti na moru, pa

stoga nije ĉudno da su Kostrenjani poštivali i slavili ne samo svoje zaštitnice, sv.

Barbaru i sv. Luciju, nego i sv. Nikolu, zaštitnika pomoraca.

Utjecaj dobrih materijalnih prilika, ali i ĉestih smrti, uĉinio je Kostrenke

jednostavnim, ali modno osvještenim. U njhovoj je odjeći prevladavala crna boja, što

zbog vjeĉnoga ĉekanja na povratak najmilijih, što zbog stvarnih gubitaka, ali s vrlo

suvremenim detaljima koje su im njihovi najmiliji donosili sa dalekih putovanja.

5

2.1 BISER POD VISOKIM DIMNJACIMA

Okosnicu gospodarstva današnje Općine Kostrena ĉine tri velike tvrtke: INA-

Rafinarija nafte u Urinju, Termoelektrana Rijeka i Brodogradilište "Viktor Lenac".

Osim što su od presudnoga drţavnoga znaĉenja i što zapošljavaju veliki broj i

domaćeg i stranog stanovništva, one su ujedno i najveći kostrenski oneĉišćivaĉi.

Svi su Kostrenjani svjesni velike buke i ţutih sumpornih mrljica, a pribojavaju

se i zagaĊenja mora i priobalja. Novinarska skupina OŠ Kostrena napravila je

istraţivanje pod nazivom „Za ljepšu i zdraviju Kostrenu“ u kojem je problemu

zagaĊivanja Kostrene prišla sa svih strana: imajući u vidu lokalne aktiviste za zaštitu

okoliša, same zagaĊivaĉe i nadleţne u Općini Kostrena1. Istraţivanje je dokazalo da

se zagaĊivaĉi drţe zakona koji propisuje zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, koliĉinu

ĉestica koje se ispuštaju kroz visoke dimnjake pa ĉak i dopuštenu visinu buke.

Naravno, ţiveći u Kostreni svi ponekad osjetimo nemili „miris“ koji se širi iz

Rafinerije, pogotovo kad je tzv. južina, ili zaglušujuću buku u kasnim

poslijepodnevnim ili veĉernjim satima. Zahvaljujući višegodišnjim nastojanjima da se

ostvari što kvalitetniji suţivot u zajednici, danas se na internetskim stranicama Općine

Kostrena mogu pratiti odreĊeni parametri zagaĊenja što ga rade Rafinerija i

Termoelektrana kao i obavijesti i evenutalnim radovima koji će uzrokovati veću

buku.

Ipak moţemo biti mirni jer propisi Europske unije drţe zagaĊivaĉe pod

strogom kontrolom i svake su godine sve stroţi i stroţi s ciljem oĉuvanja okoline, a

svima nam je u interesu da za svoj zaviĉaj uĉinimo najbolje što moţemo.

1 Rezultati istraţivanja pod nazivom „Za ljepšu i zdraviju Kostrenu“ u prilogu

6

3. KOSTRENA KAO ŠKOLJKA TURISTIČKIH

BISERA

3.1 RAZVIJENI KULTURNI TURIZAM

Narodne ĉitaonice tradicionalna su kolijevka kulture i kostrenske ĉitaonice

njeguju tradiciju, ali su se uspješno othrvale zaboravu i danas su, kao i nekada,

izvorište kulturnih dogaĊanja. Narodna ĉitaonica u Kostreni Sv. Luciji i Narodna

ĉitaonica u Kostreni Sv. Barbari ispunjen ţivot bogateći kulturom stanovnike

Kostrene i okolice.

Kostrena već godinama vodi raĉuna o svom kulturnom i društvenom ţivotu pa

organizira manifestacije koje su prepoznali stanovnici Rijeke, Bakra i tzv. Riječkoga

prstena. Jedna od najpopularnijih je „Jesen u Kostreni“ tijekom koje se svake srijede i

subote u ĉetiri tjedna, uglavnom u Narodnoj ĉitaonici Sv. Lucije, odrţavaju razliĉite

kulturne poslastice: predstave, glazbene veĉeri, izloţbe slika, prezentacije knjiga…

Pritom je zahtjevna kostrenska publika postavila visoke standarde pa u Kostreni

gostuju kazališta poput zagrebaĉkoga Teatra EXIT, Planet Arta, Teatra Gavran,

lošinjskoga kazališta JAK ili rijeĉkoga HNK „Ivan pl. Zajc“. Na kostrenskim su

daskama burne aplauze zasluţili prvaci poput Galiana Pahora, Zijaha Sokolovića,

Olivere Baljak, Ksenije Prohaska i Pere Kvrgića, a gostovanje Ansambla narodnih

plesova i pjesama Hrvatske LADO ili irske plesno-glazbene skupine “Rhythm of the

Dance“ zauvijek će prepriĉavati brojna publika koja je ispunila veliku kostrensku

polivalentnu dvoranu.

„Proljeće u Kostreni“ namijenjeno je mlaĊem uzrastu, vrtićkoj i školskoj djeci,

a sastoji se od niza predstava i radionica. Ljetna dogaĊanja, Dani Općine i poznate

kostrenske maškare sa Karnevalskom grupom Špaţićari koja svake godine predstavlja

Kostrenu na MeĊunarodnoj karnevalskoj povorci u Rijeci, poznati su kostrenski

brandovi. Nezaboravan je doĉek hodoĉasnika koji slave sv. Nikolu i u Kostrenu

pristiţu brodom uz uobiĉajenu, svjeţu i jaku, prosinaĉku buru. Traţite li, pak,

osvjeţenje u sparnoj srpanjskoj noći, ima li boljega od onoga na Ţurkovu, uz slani

morski zrak i zvukove predivne klapske glazbe? Tijekom ĉitave godine, Kostrena

nudi kulturnim sladokuscima svoje specijalitete.

7

3.2 OMILJENO SPORTSKO-REKREACIJSKO ODREDIŠTE

Budući da je Kostrena oduvijek vezana uz more, najstarija udruga na širem

kostrenskom podruĉju je Športsko ribolovno društvo Kostrena koja danas jednakom

snagom primamljuje mlade naraštaje. Danas Kostrena obiluje sportskim sadrţajima,

kako onima namijenjenima profesionalnom sportu, tako i laicima i zaljubljenicima u

sport.

MeĊu najpoznatijim kostrenskim klubovima koji svoj zaviĉaj promiĉu i izvan

granica Republike Hrvatske, jesu Jedriliĉarski klub „Galeb“ i Klub podvodnih

aktivnosti „Kostrena“. Ima li ljepše slike od vedroga proljetnoga dana i pogleda na

more u kojem su stotine bijelih jedrilica? Ima, rekli bi ronioci i svi koji više vole

istraţivati podmorje, jer je kostrensko podmorje jedno od najljepših i najbogatijih u

našim krajevima u kojem je saĉuvana prirodna ljepota flore i faune. Stoga ni ne ĉudi

da je u uvali Sveţanj, plaţi koja je ovjenĉana Plavom zastavom, postavljena zaštitna

mreţa te da se radi na stvaranju podmorskoga parka.

Zahvaljujući novoj polivalentnoj dvorani, u Kostreni se odigravaju vaţni

rukometni, košarkaški i odbojkaški susreti, ali sportaši ovdje mogu odabrati i pilates,

fitnes, borilaĉke vještine ili se okušati u brzini na skvoš terenima, jedinstvenima u

ovim krajevima. Tenis ili odbojka na pijesku? Vaterpolo ili stolni tenis? Ili moţda

dobar, stari dalmatinski picigin?

Iznad morske šetnice Ţurkovo, omiljenoga odredišta šetaĉa, nalazi se Šetalište

kostrenskih kapetana, odredište za joggere, rolere i bicikliste. A za one sklonije

šumskome zraku, kostrenska trim-staza pravi je izbor.

3.3 POVIJESNO VRELO I SUVREMENI ETNO-EKO

UGOĐAJ

Najvišim dijelovima Kostrene dominiraju vrhovi Solin i Sopalj, vaţna

arheološka nalazišta. Solin je utemeljen u vrijeme mlaĊeg kamenog doba s punim

procvatom naselja u bakreno doba, a bedemi su obnavljani tijekom bronĉanoga doba,

a Sopalj je utemeljen radi nadziranja Bakarskoga zaljeva tijekom bronĉanoga doba. Je

li kojem zaljubljeniku u arheologiju potrebno još kazati da postoje tragovi manjih

gomila na Glavici ili Humĉini, s kojih se pruţa prekrasan pogled na Kvarnerski

zaljev?

8

Spuštajući se od Soplja prema Kuli nailazimo na ostatke srednjevjekovnoga

naselja Stipići koje je bilo naseljeno sve do druge polovice 19. stoljeća. Uz arheološke

tragove, lako su uoĉljive poznate kostrenske gromače, odnosno kamenjari kojima se

se odvajale parcele. U predjelu Sopalj pronaĊene su endemiĉne biljne vrste2 i

pokrenuta je akcija za osnivanjem botaniĉkoga rezervata. Od 2004. godine Kostrena

sustavno radi na stvaranju botaniĉkoga vrta koji je predviĊen od luĉice „Stara voda“

do Termoelektrane u Urinju. Na tom se podruĉju nalaze mnoge autohtone biljne vrste,

ali i kostrenske znamenitosti poput bare Baćine iz koje vas pozdravlja kreket ţaba ili

špilje Predpeć u kojoj je pronaĊena dotada nepoznata vrsta stonoge3. Kostrenske su

bisere poĉeli prepoznavati povjesniĉari, arheolozi, botaniĉari i speleolozi.

Danas je teško zamisliti ţivot bez vode, a Kostrena je tom problemu doskoĉila

s ĉak tri velika bunara sa sistemom dovoda kišnice iz kojih se voda koristila za napoj

ţivotinja i polijevanje vrtova i to sve do druge polovice 20.st. To su bunar Humina,

Jamina i Brićevica koja je jedno vrijeme bila i ribnjak. Kuće su imale šterne odnosno

crpke za vodu koje su oduvijek simbolizirale i mjesto za okupljanje, za ćakule,

odnosno za druţenje. Danas su saĉuvane i obnovljene neke šterne i turistima-

avanturistima svidjet će se šetnja kroz stara kostrenska naselja u potrazi za šternama i

gromačama. A ukoliko pritom ogladne, u suvremenim će kostrenskim ugostiteljskim

objektima nastaviti svoje istraţivanje etno-Kostrene jer su tradicionalni kostrenski

recepti prenašani s koljena na koljeno te objavljeni u kostrenskoj kuharici4. Ruĉak će

obavezno zapoĉeti juhom, osim ako je na jelovniku maneštra, a nakon glavnoga jela,

zasladit će se štrudelom. Grašak posebna okusa, kostrenski luk te rumene trešnje uz

riblji meni petkom, ono je što kostrenske kuharice i dan-danas njeguju i ĉime se

ponose.

2 Te su biljke u struĉnoj literaturi navedene kao: Tommasinijeva mljeĉika (Euphorbia tommasiniana),

krška ţutilovka (Genista holopetala), zvjezdasta oštirika (Onosma stellulata), Weldenov šafran (Crocus

weldenii), ilirska oĉanica (Euphrasia illyrica), neke vrste orhideja (Orchis purpurea, Ophrys sp.,

Ionorchis abortiva). 3 Struĉnjaci Hrvatskog biospeleološkog društva u nedavnom istraţivanju špilje u uvali Predpeć u

Kostreni naišli su na dosad nezabiljeţenu vrstu stonoge. Radi se o nalazu troglobiontne strige iz roda

Lithobius i podroda Monotarsobius, a pronaĊena je ţenka stonoge koja je depigmentirana i potpuno

slijepa. 4 Tradicionalna kostrenska kuhinja, uredile Ţ. Egreţija i B.Longin, Turistiĉka zajednica općine

Kostrena, Kostrena, 2006.

9

4. ZAKLJUČAK

Istraţivaĉki projekt Kostrenska bisernica postavio je tezu da je u Kostreni

moguće ostvariti uspješan suţivot turizma i industrije. Tradicionalno poimana kao

mjesto triju velikih zagaĊivaĉa u kojoj ne postoji mogućnost turistiĉke aktrakcije,

ovim se istraţivanjem pokušalo i uspjelo dokazati suprotno.

Suţivot turizma sa oneĉišćivaĉima je moguć jer se moraju poštovati visoki

standardi zaštite okoliša i time je uklonjena prepreka doţivljavanja Kostrene kao

ekološki neatraktivnoga prostora.

Zatim se pokušalo utvrditi kojim se vidovima turizma Kostrena moţe okrenuti

i na temelju izloţenoga lako je dokazati postavljene ciljeve:

Kostrena ima već razvijeni kulturni turizam uz mnoštvo manifestacija, kulturnih

dogaĊanja i udruga koje privlaĉe svojom kvalitetom.

Brojim sportsko-rekreacijskim sadrţajima Kostrena je zanimljiva i profesionalnim

sportašima i sportskim laicima.

Na temelju bogate povijesti, geografskih i botaniĉkih nalazišta, Kostrena je odredište

specijaliziranim turistima poput arheologa, speleologa i botaniĉara, ali i avanturistima

ţeljnim etno-istraţivanja te zaljubljenicima u prirodne ljepote mora, priobalja i šuma.

Ostvareni su svi postavljeni ciljevi i pred nama je da aktivno sudjelujemo u

izgradnji Kostrene okrenute turistiĉkoj promociji.

10

LITERATURA

Popis literature:

Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 2003.

Babić, Stjepan, Ham, Sandra, Moguš, Milan Hrvatski školski pravopis, Školska

knjiga, Zagreb, 2005.

Bakašun, Vjekoslav, Narodna čitaonica u Kostreni Sv. Luciji: 130.g. 1876-2006,

Fintrade&tours, Kostrena, 2007.

KOSTRENA, monografija, Općina Kostrena, Graftrade, Kostrena, 2000.

KOSTRENA, LJUDI I GODINE, Spomenica u povodu 100. obljetnice narodne

ĉitaonice, Tipograf, Rijeka, 1976.

Suzanić, Jure, Kostrena pod jedrima, Naklada benja, Rijeka, 1995.

Šoić, Higin, Vidi se Kostrena, Libellus, Rijeka, 1996.

Tićac, Ofeo, Da se ne pozabi, Fintrade&tours, Kostrena, 2008.

Tićac, Orfeo, Kostrenske šale i dogodovštine s mora i kraja, vl. nakl., Kostrena, 2004.

Tićac, Ofeo, Žurkovanska sjećanja, Katedra Ĉakavskoga sabora Kostrena, Vitograf,

Rijeka, 2002.

Vranić, Berislav, Pomoračka sreća, Tisak Mihaniĉ, Kostrena, 1999.

TRADICIONALNA KOSTRENSKA KUHINJA, uredile Ţ. Egredţija i B.Longin,

Turistiĉka zajednica općine Kostrena, Kostrena, 2006.

ZBORNIK Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene,

Katedra Ĉakavskoga sabora Kostrena, Kostrena, 2005.

ZBORNIK Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene,

Katedra Ĉakavskoga sabora Kostrena, Kostrena, 2007.

Internetske stranice:

http://www.kostrena.hr/

http://www.tzo-kostrena.hr/default_hr.asp

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

http://www.os-kostrena.skole.hr/

11

PRILOG:

ZA ZDRAVIJU I

LJEPŠU KOSTRENU

OŠ Kostrena

2008.

ZA ZDRAVIJU I

LJEPŠU KOSTRENU

OŠ Kostrena

2008.

Dobrodošli u

Kostrenu!

Čiste i omiljene plaže

kostrenskog poluotoka,

arheološke šetnice,

botanički vrt i trim-staza.

I INA Rafinerija,

Brodogradilište “Viktor

Lenac” i HEP

Termoelektrana Rijeka.

Dobrodošli u

Kostrenu!

Čiste i omiljene plaže

kostrenskog poluotoka,

arheološke šetnice,

botanički vrt i trim-staza.

I INA Rafinerija,

Brodogradilište “Viktor

Lenac” i HEP

Termoelektrana Rijeka.

Koliko i kako se

zagaĎuje Kostrena?

Što o tome kažu najveći

kostrenski zagaĎivači,

što lokalna uprava i

sami stanovnici?

Što MI možemo učiniti

za zdraviju i ljepšu

Kostrenu?

Koliko i kako se

zagaĎuje Kostrena?

Što o tome kažu najveći

kostrenski zagaĎivači,

što lokalna uprava i

sami stanovnici?

Što MI možemo učiniti

za zdraviju i ljepšu

Kostrenu?

ZA ZDRAVIJU I LJEPŠU KOSTRENU

Novinarska skupinaOŠ Kostrena, 2008.

12

13

ZAKLJUČAK

Svi smo odgovorni za

svoje postupke prema

prirodi.

Veliki onečišćivači

poštuju stroge zakonske

propise.

GraĎani sve informacije

mogu dobiti u Općini

Kostrena ili Državnoj

upravi za zaštitu i

spašavanje.

ZAKLJUČAK

Svi smo odgovorni za

svoje postupke prema

prirodi.

Veliki onečišćivači

poštuju stroge zakonske

propise.

GraĎani sve informacije

mogu dobiti u Općini

Kostrena ili Državnoj

upravi za zaštitu i

spašavanje.

Znati što imamo,

cijeniti tu prirodnu

ljepotu,

kontrolirati

onečišćenje

ZA ZDRAVU I

LJEPŠU

KOSTRENU!

Znati što imamo,

cijeniti tu prirodnu

ljepotu,

kontrolirati

onečišćenje

ZA ZDRAVU I

LJEPŠU

KOSTRENU!