SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET RIJEKA

Studentska ulica 2

Kormilarski ureaji

Seminarski rad iz kolegija Brodski pomoni strojevi i ureajiRijeka,02.07.2012 Izradio:Matej TopiSadraj:

1.UVOD12.Okretljivost broda23.Podjela kormila54.NAELO RADA KORMILARSKIH UREAJA104.1.Hidrauliki kormilarski ureaj (iro-hidrauliko upravljanje)104.2.Rotacijski hidrauliki kormilarski stroj125.KORMILARSKI UREAJI BRODA145.1.KORMILARSKO KOLO155.2.Kormilarska transmisija155.3.Kormilarski stroj175.4.KORMILARSKI PRIJENOSNIK17206.Optereenje kormila

21LITERATURA

1.UVOD

Kormiloje ureaj nabrodu,amcu,podmorniciilizrakoplovukoje slui za odreivanje i odravanjesmjera, odnosno za upravljanje u smijeru lijevo-desno. Kormilo se sastoji od struka,, glave, lista i pete kormila.Dijelovi kormila:

Struk kormilaje gornji, pojaani dio kormila koji na samom vrhu ima ili suenje na koji se nataknerudo kormilaili ojaanje u koji se rudo uvue. Kod veih brodova i podmornica, struk se uvlai u unutranjost broda gdje se spaja sureajem za okretanje kormila. Slina je stvar i kod zrakoplova.

Glava kormilaje sam vrh struka kormila, koji je kod amaca najee ojaan da bi se prijeilo habanje i oteenja.

List kormilaje dio kormila koji usmjerava brod, odnosno preko kojeg strujivodenamasa tijekom plovidbe. Izrauje se oddrvaili odeljeza. Drvena kormila se izrauju iz vie dijelova, ametalnaiz jednog komada.

Peta kormilaje donji dio kormila koji je ojaan da bi se sprijeila pucanja i oteenja kormila.2.Okretljivost brodaSvojstvo broda da moe mijenjati smjer, tj. Da se moe okretati desno i lijevo, naziva se okretljivost broda. Okretljivost broda ostvaruje se pomou kormilarskog ureaja. Ali kormilarski ureaj ne slui brodu samo za promjenu smjera i za okretanje, nego i za dranje broda u odreenom pravcu, odnosno smjeru. Kormilo se nalazi na krmi broda, tono u njegovoj uzdunici. Kada se kormilo nalazi u sredini, tj. u uzdunici broda, struja, koju bacaju propeleri i relativna struja vode, koja nastaje zbog vonje broda, protie ravnomjerno uz desnu i lijevu plohu kormila ne uzrukujui pritom nikakvo izbijanje krme broda u lijevu ili desnu stranu. Meutim, im se kormilo iz svog osnovnog poloaja postavi u desnu ili lijevu stranu, na prednju plohu kormila pone djelovati struja vode, a u izvjesnoj mjeri, ali ne tako izrazito i struja propelera. Zbog djelovanja struje vode na kormilo, krma pone da izbija na jednu ili na drugu stranu; to zavisi od toga, kako je kormilo poloeno i dali brod plovi naprijed, odnosno natrag(krmom). U vonji naprijed, kada se kormilo poloi na desnu stranu krma izbije ulijevo, a pramac broda okree se udesno; i obratno: kada se kormilo poloi na lijevu stranu, krma izbija u desno, a pramac okree u lijevo. Budui da vonju natrag (krmom) struja vode mijenja svoj pravac u odnosu na vonju naprijed, to se i njeno djelovanje na kormilo drugaije primjeuje. Kada se, u vonji krmom kormilo poloi na desnu stranu, krma izbija izbija u desno, a pravac broda okree u lijevo; i obratno: kada se kormilo poloi na lijevu stranu krma izbija u lijevo, a pramac broda okree u desno.

Djelovanje struje vode na kormilo nastaje zapravo zbog vonje broda, koji se kree kroz vodu, koja miruje; prema tome, brzina ove struje ima svoju relativnu vrijednost. Budui da voda stvarno miruje, a brod se kree, djelovanje struje vode A na kormilo ustvari je djelovanje otpora vode i poinje da se ispoljava im se kormilo poloi na jednu ili na drugu stranu.

Teoretski, brod e najbre i najbolje okretati kada kut kormila iznosi 45. U praksi, meutim, taj kut je najpovoljniji izmeu 35 i 40 .

Sila struje vode, koja djeluje na kormilo, oznaena je na slici linijom AB. Ova sila rastavlja u dvije komponente, i to na komponentu AC koja je paralelna sa kormilom i zato nema nikakva uinka na okretanje broda i na komponentu AD = BC koja djeluje na kormilo. Sila BC moe se dalje rastaviti na komponente aB i bB. Komponenta aB svojim djelovanjem na kormilo ostvaruje okretanje broda, dok komponenta bB smanjuje brzinu vonje broda. Kut poloaja kormila oznaen je na slici sa , i jednaki. ( i su naizmjenini kutovi, a kut je meu okomicama).

Sila koja djeluje na kormilo i ostvaruje okretanje broda biti e najvea kada je i komponenta aB najvea, a to e biti kod kuta kormila = 45, budui da je sin90=1. Meutim, pri poloaju kormila od 35 do 45 sila okretanja broda samo neznatno raste, a sila, koja smanjuje brzinu vonje, raste u mnogo jaem omjeru. Zbog toga najvei otklon kormila, kod svih brodova, kree se izmeu 35 do 40; to zavisi od tipa i veliine broda. Da bi se sprijeilo okretanje kormila preko ove granice, kormila na svim brodovima imaju takve ureaje koji to ostvaruju.

3.Podjela kormila

Prema obliku presjeka tijela, kormila mogu biti:

a) jednoplona

b) Strujna

Jednoplona kormila imaju znatno vei otpor od strujnih i danas se rijetko susreu, uglavnom kod malih plovila ili plovila bez vlastitog pogona. Strujna kormila imaju presjek simetrinog strujnog profila koji znatno smanjuje otpor, ali se zbog uplje strukture javljaju problemi odravanja nepropusnosti.

Prema nainu privrenja kormila za trup, kormila se dijele na:

a) oslonjena kormila,

b) ovjeena kormila i

c) poluovjeena kormila.

Oslonjena ili obina kormila se privruju preko jednog ili vie leaja na statvi kormila za krmenu statvu, a preko struka kormila za trup broda. Ovjeena kormila, su privrena za trup broda samo preko struka kormila. Poluovjeena kormila se oslanjaju dodatno na statvu kormila ili na rog kormila, izdanak povezan za krmu.

Po obliku, u uporabi su najea pravokutna kormila. Pritom su duga uska kormila djelotvornija sa stajalita upravljanja. Kod ovjeenih i poluovjeenih kormila, esto se primjenjuje trapezni oblik, kojim se podie hvatite sile na kormilo prema gore. Mogui su i drugu oblici kormila, obino zaobljeni.Prema omjeru povrina kormila ispred i iza osi vrtnje, kormila se dijele na:a) nebalansna: cijela povrina kormila je iza osi rotacije kormila,

b) polubalansna: 10%-15% povrine kormila je ispred osi rotacije i

c) balansna:

20%-25% povrine kormila je ispred osi rotacije kormila

Prikazani su klasini i najee koriteni tipovi kormila. Meutim, u novije vrijeme razvijeni su jo neki tipovi kormila koji poboljavaju karakteristike klasinih kormila.

Tako je, na primjer, razvijen tip kormila sa zakretnim krilcem, kojim se postie poveanje sile uzgona pri jednakom kutu otklona kormila.

Kormila sa zakretnim krilcem omoguuju:

odabir optimalne veliine povrine kormila i zakretnog krila

smanjeni potrebni moment kormilarskog stroja

zakretanje kormila do 45 i dodatno zakretanje krila od 45

u specijalnim izvedbama mogui su zakreti do 65 i dodatno zakretanje krila od 45

Odravanje upravljakih poluga i zglobnih veza je jednostavno

izdrljiva konstrukcija omoguuje plovidbu i u polarnim uvjetima (led)Takoer, razvijen je tip kormila sa zakrenutim prednjim rubom. Njegova karakteristika je oblik kojim se izbjegava pojava kavitacije i erozije na kormilu, a koja nastaje zbog intenzivnog vrtlonog strujanja koje stvara brodski vijak.

Ovaj tip kormila ima sljedee karakteristike: nema pojave kavitacije izvedba je ovjeena, ne treba rog kormila te je masa zbog toga smanjena smanjeni trokovi ugradnje, nema odljevaka ima poveani stupanj iskoritenja propulzije smanjena debljina profila kormila smanjeni broj leajeva jeftinije odravanje

Mogue je dobre karakteristike oba prije spomenuta tip kormila objediniti u jednoj izvedbi, te se za brze brodove moe koristiti izvedba sa zakrenutim prednjim rubom i zakretnim krilom.

4.NAELO RADA KORMILARSKIH UREAJADanas su na brodovima najraireniji elektrohidrauliki kormilarski ureaji. Takvim ureajima se upravlja sa zapovjednikog mosta odreenom transmisijom za upravljanje. Ta se transmisija sastoji (u osnovnome) od kormilarskog kola, davaa, primaa impulsa ili telemotora, poluja za upravljanje i dobavne pumpe promjenljivog stapaja koja treba dati hidraulini tlak u cilindre stroja. Ukoliko je itav sustav transmisije hidraulini, okretanjem kola davaa djeluje se na tekuinu u njemu i na taj nain se uzrokuje pomicanje u primaa. Klip davaa je izravno spojen s kormilarskim kolom preko zupanika, a prima je izravno spojen s mehanizmom za pokretanje kormila preko krine glave. Odatle proizlazi da svako pomicanje preko kormilarskog kola izaziva odgovarajue pomicanje na mehanizmu za pokretanje kormila. Svakom kutu otklona kormila odgovara kut okretanja kormila na mostu. U itavom sustavu se nalazi specijalna tekuina otporna na smrzavanje.

Elektrino daljinsko upravljanje moe biti izvedeno i kao vremensko upravljanje kojemu za upravljanje slue dva pritisna tastera ili jedno malo upravljako kolo, odnosno poluga preko koje se izravno ili posredno pokree kormilarski stroj. Postignuti otklon kormila ovisi o tome koliko je dugo ukljuen upravljaki ureaj. Takvo upravljanje je jednostavno, ali se nikada ne primjenjuje samo, ve kao dodatak drugoj vrsti upravljanja.4.1.Hidrauliki kormilarski ureaj (iro-hidrauliko upravljanje)

Na slici prikazan je hidrauliki kormilarski ureaj s kombiniranim iro-hidraulikim upravljanjem.

Dava telemotora izvodi se s rotacijskom klipnom pumpom i nalazi se u upravljakom stupu. Pumpa (1), kojoj se kapacitet i smjer dobave moe kontinuirano mijenjati, spojena je preko tlanih cijevi s cilindrima kormilarskog stroja.Pumpa je spojena s pogonskim elektromotorom (2) i okree se stalno u istom smjeru. Nadoljevni tank ulja (3) slui za pokrivanje vanjskih i unutarnjih gubitaka pumpi, dok je uloga prekotlanog ventila (8) da zatiti sustav od preoptereenja. Runim kolom na upravljakom stupu (5) pokree se izravno spojena rotacijska pumpa koja slui kao dava i potiskuje ulje u prima telemotora (4) koji se inae izvodi s oprugama za centriranje. Ukoliko se okrene runo kolo, pokrene se davaka pumpa to uzroi sinhrono pomicanje klipa primaa telemotora (4) koji preko poluja pomie stapaj pumpe (1) u odreenom smjeru. Pumpa (1) tlai ulje u odreeni cilindar kormilarskog stroja toliko dugo dok ne prestane gibanje telemotora i dok poluje povratne veze (11) povezane s jarmom kormila ne vrati stapaj pumpe (1) na nulu.Kombinacija dvaju odvojenih sustava upravljanja s hidraulikim telemotorom i iro-pilotom primjenjuje se na gotovo svim brodovima jer udovoljava najstroim zahtjevima u pogledu sigurnosti. Ugradnjom upravljakog dijela iro-pilota u kormilarski stup na mostu, koji ve sadri dava normalnog hidraulikog motora s rotacijskom pumpom, postignuta je koncentracija svih upravljakih ureaja u jednoj jedinici. Kao dava iro-pilota slui upravljaka ploa (9) na mostu, a kao prima primjenjuje se usiljiva (10). Usiljiva se prikljuuje na nastavak poluge kod kormilarskog stroja na ijoj je drugoj strani povezan i prima hidraulikog telemotora. Usiljiva ima ugraen elektromotor koji preko zupanog prijenosa i jedne ozubljene letve djeluje na pumpu promjenljivog stapaja, a time i na otklon kormila. Ozubljena motka dobiva pogon od jednog malog zupanika koji je s ostalim mehanizmom usiljivaa vezan preko jedne elektromagnetske spojke. Pri upravljanju hidraulikim motorom spojka nije aktivirana i odvaja usiljiva od poluga za podeavanje tako da prima telemotora, neovisno od usiljivaa koji je u stvari odvojen, pomie osloboenju ozubljenu motku.

Kod prijelaza na elektino upravljanje iro-pilotom otvori se protoni ventil (8) i ukljui Usiljiva i njegova elektromagnetska spojka. Sada je ozubljena motka povezana s usiljivaemi moe preko poluga slobodno pokretati klip primaa telemotora. Zbog otvorenog protonog ventila, klip prua znatno manje otpora. Automatsko se upravljanje ukopa pomou sklopke na upravljakom stupu. Prebacivanjem te sklopke u drugi poloaj iskljuuje se automatsko upravljanje i ukljuuje ureaj za runo elektrino upravljanje. Tasterima ili malim runim kolom na upravljakom stupu daju se usiljivau odgovarajui impulsi tako da sada on preuzima podeavanje pumpe. Protoni ventil ostaje i u tom sluaju otvoren.

Ureaj, dakle, omoguuje tri mogunosti kormilarenja: runo kormilarenje, automatsko kormilarenje sa iro-pilotom i runo-elektrino upravljanje s tasterima ili malim kolom.

4.2.Rotacijski hidrauliki kormilarski stroj

Na prethodnom primjeru prikazan je kormilarski ureaj s cilindrima. Meutim, poznata je jo jedna izvedba koja se u zadnje vrijeme preteno koristi, a to je rotacijski hidrauliki kormilarski stroj.

Na osovini kormila (3) uklinjen je rotor (2) dok je stator (7) vezan na brodsku konstrukciju. Zvjezdasti rotor (2) s tri krilca moe se okretati na jednu ili na drugu stranu.

Krilca se pod pritiskom tekuine okreu u kuitu s tri komore. Kada prima (1) pomakne motku za upravljanje pumpe s promjenljivim stapajem, poinje, u lijevi ili desni do svake promjenljive komore, ulaziti ulje pod tlakom i zaokretati rotor s krilcima, odnosno list kormila. Ureaj zauzima manje mjesta od navedenog s cilindrima, i jednostavniji je za odravanje. esto puta se na primau (1) nalaze elektromagnetski ventili (8) na koje se moe runo djelovati preko prekidaa, a oni opet djeluju na pomicanje motke za upravljanje koja je povezana s pumpom promjenljiva stapaja. Na taj se nain moe runo kormilariti iz prostorije kormilarskog stroja.5.KORMILARSKI UREAJI BRODANaelno, svaki kormilarski ureaj sastoji se:

a) od kormilarskog kola

b) od kormilarski transmisije

c) od kormilarskog stroja

d) od prijenosnika

e) od kormila

Na manjim jedrenjacima, maonama, preniama i lepovima(teglenicama) kormilarski ureaj slian je ureaju na amcu, tj. kormilo se okree, pomou dugake rude, neposredno ljudskom snagom.

Stavljanje u pokret ovakvog kormilarskog ureaja vri se pomou kormilarskog kola na komadnom mostu broda. Okreujui kormilarsko kolo, pomou transmisije pokree se kormilarski stroj. Kormilarski stroj preko prijenosnika okree kormilo.

5.1.KORMILARSKO KOLO

Kormilarsko kolo smjeteno je na stalku kormilarskog kola. Nalazi se na komadnom mostu i na svim ostalim rezervnim kormilarskim stanicama. Od mjesta gdje se kolo spojeno sa stalkom nastavlja se kormilarska transmisija. Kormilarsko je kolo uvijek tako postavljeno i konstruirano, da se zajedno sa njegovim okretanjem u desnu ili lijevu stranu, kod vonje naprijed i sam brod tako okree. Sastoji se od drvenog kola sa radijalno namjetenim rebrima koja na obodu zavravaju sa krukastim rukohvatima, a u sredini kola nalazi se ojaanje za prolaz osovine. Na jednom mjestu oboda kola, okomito na rebro usaena je drvena ili metalna ruica pomou koje se kolo okree. Sa gornje strane kormilarskog stalka nalazi se aksiometar. On u svakom trenutku tono pokazuje poloaj kormila, tj. njegov otklon u stupnjevima od sredine u desnu ili u lijevu stranu. To je obino mjedna sa kazaljkom i skalom, koja ima stupanjsku oznaku. 5.2.Kormilarska transmisija

Kormilarska transmisija nastavlja se odmah od kormilarskog kola i prenosi njegovo okretanje sve do kormilarskog stroja, koji se obino nalazi u krmenom dijelu broda. Transmisija moe biti mehanika, hidraulina i elektrina. Mehanika transmisija sastoji se od sistema osovina sa zupanicima, koji pokree kormilarskog kola u desnu ili lijevu stranu prenose se do kormilarskog stroja.

Ova slika pokazuje shematski izgled jedne zupaste transmisije. Dobra strana ovakve transmisije je jednostavnost njene konstrukcije. Meutim, njezin je nedostatak veliki mrtvi hod. Mrtvi hod nastaje zbog istroenosti zupanika koji se, i pored najbolje solidnosti i vrstoe materijala, mora pojaviti kod ovakvog prijenosa sa velikim brojem zupanika. Ovakav sistem transmisije nije prikladan za ratne brodove, jer je u sluaju oteenja u borbi njezin povratak teak. Budui da su pojedini dijelovi transmisije dosta dugaki, oni moraju na pojedinim mjestima da prolaze kroz leaje. Ove leaje, kao i same zupanike potrebno je ee pregledavati i podmazivati. Hidrulina transmisija radi pomou tlanog ulja iji se tlak prenosi od kola do kormilarskog stroja. Tlana smjesa sastoji se od mjeavine mineralnog ulja, vode i glicerina. Glicerin se dodaje radi zatite smjese od smrzavanja. Sistem hidrauline transmisije shematski pokazuje slika

Sistem se sastoji od dva cilindra koji su meusobno spojeni tankim bakrenim cijevima. Jedan cilindar nalazi se u staklu kormilarskog kola i naziva se tlani cilindar dava, a drugi kod samog kormilarskog stroja, odnosno kod prijenosnika, i naziva se tlani cilindar prima. Svaki cilindar ima svoj stap. Stap cilindra, koji se nalazi u staklu kormilarskog kola, spojen se sa osovinom kormilarskog kola, a stap drugog cilindra spojen je sa razvodnikom kormilarskog stroja. Budui da i najmanji pokret kormilarskog kola pokree stap u cilindru, koji se nalazi u stalku, ovaj poinje da tlai ulje koje se neda stisnuti; ovaj tlak se prenosi vrlo brzo i neposredno na stap drugog cilindra koji se pokree i tako pomie razvodnik kormilarskog stroja. Hidraulina transmisija nema mrtvog hoda. U tome lei njena velika prednost. S druge strane, nije potrebno da se cijevi sa tlanim uljem polau u ravnoj liniji. One mogu da slobodno krivudaju i da se polau onako, kako to zahtjeva konstrukcija broda. Ozbiljan nedostatak hidrauline transmisije je u tome to, u sluaju loma cijevi, zbog pogotka u ratu ili zbog kojeg drugog uzroka, medij iscuri i transmisija prestaje da funkcionira. Zbog toga suvremeni ratni brodovi redovito upotrebljavaju elektrinu transmisiju koja im u ovom pogledu prua najvie sigurnosti. Elektrina transmisija predstavlja u dananje vrijeme za ratne brodove kao i za trgovake brodove, najsavreniji ureaj ove vrste. Golema prednost ovakve transmisije lei u tome to se nastali kvarovi vrlo brzo i jednostavno mogu ukloniti. Brodovi koji imaju elektrinu transmisiju obino posjeduju, umjesto kormilarskog stroja, blokirane elektromotore, koji pokreu kormila. Takav sistem naziva se elektro kormilarski ureaj. Elektrini kablovi, koji vode od kormilarskog kola do kormilarskog stroja, odnosno do elektromotora, prolaze kroz dobro zatiene dijelove broda; obino su dvostruki, tako da, u sluaju kvara jedne mree, moe odmah stupiti u pogon druga.5.3.Kormilarski stroj

Kormilarski stroj slui da, istovremeno sa okretanjem kormilarskog kola, okree kormilo u lijevu ili u desnu stranu. On moe biti ili parni stroj ili elektromotor. Parni kormilarski stroj je, u stvari, mala parna maina koja ima svoj razvodnik. Prema tome, kao razvodnik puta paru u cilindre, stroj se okree u jednom ili drugom pravcu, prenosei preko prijenosnika svoj rad na kormilo. Svaki kormilarski stroj mora da zadovolji ovim uvjetima:

1. da brzo i neposredno slijedi okretanje kormilarskog kola, da i isto tako brzo i neposredno preko prijenosnika pokree kormilo i da se zaustavi odmah, im prestane da se okree kormilarsko kolo na komadnom mostu.

2. Da zadri kormilo u onom poloaju, to ga je ono imalo u trenutku kada je kormilarski stroj prestao da radi.

3. Da se automatski iskljui iz rada, im je kormilo dolo u svoj krajnji poloaj, na desnu ili na lijevu stranu; to iznosi najvie 35 do 40.

4. Da je rezerviran tj. da se moe okretati na jednu ili na drugu stranu, ve prema tome, kako se okree kormilarsko kolo.

5. Da se prema potrebi moe brzo iskopati ili ukopati u sistem cjelokupnog kormilarskog ureaja.

Parni kormilarski stroj obino je smjeten u strojarnici ili u nekom drugom dijelu broda. U sluaju poplave strojarnice gdje je smjeten kormilarski stroj, ovaj prestaje da radi. Ovo je veliki nedostatak parnog kormilarskog stroja. Stoga je on uvijek smjeten u gornjem dijelu, tako da se, u sluaju poplave, moe barem donekle spasiti od oteenja. Kod elektro-kormilarskog ureaja, motori, koji pokreu kormilo, potpuno su blokirani, tako da mogu funkcionirati i onda, kada je poplavljena prostorija u kojoj su smjeteni. Budui da kormilo predstavlja jedan od najvanijih ureaja koji omoguuje manevarsku sposobnost broda, kod ratnih brodova je kormilarski stroj, odnosno elektromotor, smjeten u najzatienijem dijelu broda.5.4.KORMILARSKI PRIJENOSNIKKormilarski je prijenosnik ureaj koji je neposredno spojen sa kormilom. On prenosi rad kormilarskog stroja na samo kormilo tj. okree ga u desnu i u lijevu stranu, prebacuje i vraa u sredinu. Prijenos rada na kormilo moe biti preko jarma, koji je nataknut na glavu kormila, i preko zupastog segmenta, koji je isto tako nataknut na glavu kormila.

Ako se kormilo okree preko jarma, onda se redovito upotrebljava Davisov prijenosnik. Ovaj prijenosnik upotrebljavaju brodovi koji imaju parni kormilarski stroj, kao i brodovi sa elektro-kormilarskim ureajima. I brodovi, koji imaju elektro-hidraulini kormilarski sistem, upotrebljavaju jarm, ali bez Davisova prijenosnika, tako da se jarm okree pomou tlanog ulja. Zupasti segment umjesto jarma susree se na brodovima sa elektro-kormilarskim ureajem. Davisov prijenosnik sastoji se od osovine koja ima na jednoj polovini desne, a na drugoj lijeve nareze. Osovinu prijenosnika pokree kormilarski stroj, odnosno motor, i ona lei u svojem leajevima. Leaji su meusobno spojeni sa dvije vrste spojnice, tako da se jedna nalazi sa desne, a druga sa lijeve strane osovine prijenosnika. Po nareznoj osovini i spojnicama kreu se dvije klizaljke. Svaka klizaljka ima dva tuljka, od kojih jedan klizi na spojnici, a drugi koji ima nareze na osovini prijenosnika. Tuljci, koji se nalaze na spojnicama, spojeni su sa jarmom kormila pomonu elinih uzda.

Funkcioniranje prijenosnika potpuno je jasno. Naime, kada se osovina prijenosnika okree, tuljci e se na rezima meusobno pribliavati ili udaljavati, ve prema tome, na koju se stranu osovina okree; tako e pomou uzda okretati jarm, a sa njime i kormilo, u jednu ili u drugu stranu. Davisov prijenosnik ima iroku primjenu na svim tipovima trgovakih i ratnih brodova jer nema mrtvog hoda, ne treba mnogo snage za pokretanje i vrlo brzo i osjetljivo reagira i na najmanji pokret osovine koju pokree kormilarski stroj.

6.Optereenje kormilaNa kormilo djeluju sile koje nastaju prilikom upravljanja broda, kada mlaz vode nailazi na povrinu kormila u otklonjenom poloaju. Poprene sile koje nastaju pri upravljanju kormilom djeluju priblino okomito na povrinu kormila. Osim toga, kormilo je izloeno i uvijanju. Na kormilo djeluju i dinamika optereenja zbog udara valova na povrinu kormila. Sile na kormilo je teko predvidjeti, zbog ega se koriste iskustvene smjernice, a struktura se osigurava malim doputenim naprezanjima.

LITERATURAInternetske stranice:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kormilohttp://www.fsb.unizg.hr/kziha/shipconstruction/main/trgovbrod/23kormilo.pdfhttp://nautica-portal.com/forum/index.php?topic=4839.0http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_pomocni_strojevi/12_Kormila.ppt.