koriŠtene kratice jls – jedinice lokalne uprave · 2011. godine općina sveti Đurđ ima 3.804...

KORIŠTENE KRATICE

FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i ekološku učinkovitost

HMRR – Hrvatska mreža za ruralni razvoj

HEP – Hrvatska elektro privreda

HGK – Hrvatska gospodarska komora

IPARD – Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development

JLS – Jedinice lokalne uprave

JPP – Javno privatno partnerstvo

KKŽ – Koprivničko-križevačka županija

LAG – Lokalna akcijska grupa

LRS – Lokalna razvojna strategija

MP – Ministarstvo poljoprivrede

NZRCD – Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

OPG – Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

ODRAZ – Održivi razvoj zajednice(nezavisna organizacija civilnog društva)

PG – Poljoprivredna gospodarstva

SMART – Udruga za razvoj civilnog društva

TZ – Turistička zajednica

ŽRS – Županijska razvojna strategija

LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.

I

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 1

KARTA ..................................................................................................................................... 2

1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM .................................................. 3

1.1. Geografske značajke područja LAG „Izvor“ .................................................................. 3

1.2. Gospodarski značajke ..................................................................................................... 8

1.3. Demografske i socijalne značajke područja ................................................................. 12

1.3.1. Demografski razvoj ............................................................................................ 12

1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva ...................................................................... 14

1.4. ŠKOLSTVO ................................................................................................................. 16

1.4.1. Predškolski odgoj ............................................................................................... 16

1.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ............................................................................. 17

1.4.3. Srednjoškolsko obrazovanje ............................................................................... 17

1.4.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje ........................................... 18

1.5. TURIZAM I KULTURA ............................................................................................. 18

1.5.1. Turistički resursi i infrastruktura ........................................................................ 19

1.5.2. Kulturna infrastruktura ....................................................................................... 20

1.5.3. Manifestacije ...................................................................................................... 21

2. SWOT ANALIZA ............................................................................................................... 23

2.1. Uvod ............................................................................................................................. 23

2.2. Swot analiza .................................................................................................................. 23

3. RAZVOJNA STRATEGIJA .............................................................................................. 26

3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja .................................................................. 26

3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti ....................................................................................................................... 27

3.3. Očekivani rezultati po mjerama .................................................................................... 31

4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE ........................................................................... 36

4.1. Značajke partnerstva ..................................................................................................... 36

4.2. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije ............. 37

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva .................................................. 37

4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima .................................................................. 38

4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš............................................................................ 39

4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći .......................... 43

4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. ................ 47


II

4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti ................................................................... 48

4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i sprječavanje sukoba interesa ....................................................... 54

4.10. Projekti koji se provode ili su se provodili iz drugih izvora financiranja..............56 5. USKLAĐENOST STRATEGIJE S NADREĐENIM STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA .................................................................................................................. 57

POPIS ILUSTRACIJA .......................................................................................................... 60


1

UVOD

Lokalna akcijska grupa „Izvor“ nastala je na temelju inicijative 12 jedinica lokalne

samouprave koje su prepoznale važnost i svrhu ujedinjenja.

Članovi LAG-a „Izvor“ pohađali su edukacije u okviru projekta «Zajedno za održivi

razvoj u Hrvatskoj» kojeg su provodile udruge ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i HMRR –

Hrvatska mreža za ruralni razvoj. Svrha projekta je bila osposobiti članove za formiranje

LAG-a, izradu lokalne razvojne strategije, sudjelovanje na studijskom putovanju sa svrhom

upoznavanja dobre europske prakse ruralnog razvoja, organiziranje jednog uvodnog i jednog

završnog skupa na području LAG-a.

Edukacija se provodila tijekom sedam dvodnevnih mjesečnih modula, a svaka edukacija

održala se u različitoj jedinici lokalne samouprave kako bi se članovi međusobno bolje

upoznali. Svaka JLS predložila je članove iz civilnog, poslovnog i javnog sektora koji

najbolje poznaju svoje područje te mogu pridonijeti kvalitetno izrađenoj lokalnoj razvojnoj

strategiji

Razvijala se vizija LAG-a, ciljevi koji se žele postići te aktivnosti koje će se poduzeti

kako bi se naše područje razvijalo i napredovalo na temelju potreba svih građana.

Cilj LAG-a Izvor je promicanje održivog ruralnog razvoja i unapređenja inicijativa i

interesa od značaja za razvoj područja LAG-a,priprema LAG područja za korištenje

strukturnih fondova EU, djelovanje u skladu sa LEADER načelima, razvijanje sinergije i

umrežavanja između svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja

te izgradnja identiteta područja LAG-a razvojem proizvoda zasnovanih na povezivanju

tradicijske i kulturno-povijesne baštine i inovacija temeljenih na prirodnim prednostima

područja i međusobnoj suradnji.


2

KARTA


3

1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM 1.1. Geografske značajke područja lag „izvor“

LAG „ Izvor“ čini 12 jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i Koprivničko-

križevačke županije. S područja Varaždinske županije su gradovi : Ludbreg i Varaždinske

Toplice te općine: Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Mali Bukovec, Martijanec, Sveti

Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Veliki Bukovec, dok se na području Koprivničko-

križevačke županije nalazi općina Rasinja.

Tablica 1. Površine JLS-ova s područja LAG-a "Izvor"

ČLANICE LAG‐A

POVRŠINA

Grad Ludbreg 62,00 km²

Grad Varaždinske Toplice 79,75 km²

Općina Beretinec 12,40 km²

Općina Gornji Kneginec 22,34 km²

Općina Jalžabet 38,00 km²

Općina Mali Bukovec 38,00 km²

Općina Martijanec 54,59 km²

Općina Sveti Đurđ 45,00 km²

Općina Sveti Ilija 17,31 km²

Općina Trnovec Bartolovečki 38,74 km²

Općina Veliki Bukovec 30,41 km²

Općina Rasinja 105,5 km²

UKUPNO: 544,04 km²

Izvor: http://www.dzs.hr/ Grad Ludbreg

Iako je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije,

Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te

kulturnim raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Grad

Ludbreg danas se prostire na 62,00 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji

8.478 stanovnika koji žive u Ludbregu i okolnim naseljima: Apatija, Bolfanu, Čukovcu,

Globočecu Ludbreškom, Hrastovskom, Kućanu Ludbreškom, Segovini, Selniku, Sigecu

Ludbreškom, Slokovcu i Vinogradima Ludbreškim. Zemljopisni položaj Ludbrega učinio ga

je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku, dolinom rijeke


4

Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako smješten na polovici

puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km) i Križevaca (40

km), a buduća autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km.

Grad Varaždinske Toplice

Na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina,

smjestio se gradić Varaždinske Toplice. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u

slikovitom krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Prostire se na 79,75 km² i

obuhvaća 23 naselja u kojima prema popisu iz 2011. godine živi 6.364 stanovnika.

Varaždinske Toplice najstarije su i najposjećenije toplice u Republici Hrvatskoj, tradicije

duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode s temperaturom od 58

stupnjeva na izvorištu – odredio je naselju položaj, dao mu ime i uvjetovao kontinuitet

obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe.

Općina Beretinec

Općina Beretinec smještena je u Varaždinskoj županiji u neposrednoj blizini grada

Varaždina. Općina svojom površinom jedna je od najmanjih u županiji, zauzima samo 12,40

km², a obuhvaća naselja: Beretinec, Črešnjevo i Ledinec u kojima živi 2.176 stanovnika

prema popisu iz 2011. godine. Općina Beretinec i naselja u općini kroz povijest vezani su uz

grad Varaždin, dvorac Šaulovec i kuriju vlastelinke Ane Orešak.

Općina Gornji Kneginec

Općina Gornji Kneginec površine od 22,34 km², obuhvaća naselja: Kneginec Gornji,

Kneginec Donji, Turčin, Varaždin Breg i Lužan Biskupečki sa 5.349 stanovnika. Smještena je

dijelom na brežuljcima Varaždinsko-topličkog gorja od Seletina preko Lužana do potoka

Blizne, koji s istočne strane protječe dolinom ispod sela Jakopovca do ušća u rječicu Plitvicu.

S jugozapadne strane omeđena je varaždinskim poljem, a sa zapadne strane od željezničke

pruge kod sela Sv. Ilija, sve do Ludbrega i rijeke Bednje na istoku. Područjem općine prolazi

cesta od Varaždina prema Zagrebu, kao i prometni pravci za Varaždinske Toplice i pravac

Ludbreg – Koprivnica – Osijek. Blizu Kneginca prolazila je i rimska cesta od Ptuja uz

Varaždin, Varaždinske Toplice do Osijeka.


5

Općina Jalžabet

Općina Jalžabet nalazi se u Varaždinskoj županiji. Kroz općinsko općinsko područje

smješteno na obroncima topličkog gorja i u dolini rijeke Plitvice, pružaju se cestovni prometni

pravci: Zagreb – Varaždin - Budimpešta i Varaždin - Osijek. Površina općine iznosi 38,00

km² u kojoj prema popisu iz 2011. godine živi 3.615 stanovnika. Općinu čine naselja;

Imbriovec Jalžabetski, Jakopovec, Kaštelanec, Kelemen, Leštakovec, Novakovec i Pihovec.

Općina Mali Bukovec

Općina Mali Bukovec utemeljena je u 1993. godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu

Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine 1996.

izdvajaju se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u

Velikom Bukovcu. Općinu Mali Bukovec čine naselja: Lunjkovec, Mali Bukovec, Martinić,

Novo Selo Podravsko i Županec. Površina općine je 38,00 km². Prema popisu stanovništva iz

2011. godine u Općini Mali Bukovec živi 2.212 stanovnika.

Općina Martijanec

Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv „općina

Donji Martijanec“ promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv „općina

Martijanec“, prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu

iz središnjeg u istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba

Županije tako da na sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom

županijom. U stastavu općine nalazi se 11 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine

općina ima 3.843 stanovnika i površinom se prostire na 54,59 km².

Općina Sveti Đurđ

Općina Sveti Đurđ u administrativnom smislu, uz središte općine, čine naselja: Hrženica,

Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Sveti Đurđ, Luka Ludbreška, Obrankovec, Priles,

Sesvete Ludbreške i Struga. Naselje je nastalo u nizini na raskrižju puteva sjeverno od

Ludbrega, uz cestovni pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i

rimskim postajama u Međimurju. Općina Sveti Đurđ površinom zauzima 45,00 km²


6

ravničarskog prostora između rijeke Drave i rječice Plitvice. Prema popisu stanovništva iz

2011. godine Općina Sveti Đurđ ima 3.804 stanovnika.

Općina Sveti Ilija

Općina Sv. Ilija smještena na pitomim obroncima Varaždin Brega i južnom rubu

varaždinskog polja. Površinom 17,31 km² obuhvaća naselja: Beretinec, Doljan, Križanec,

Krušljevec, Seketin, Sv. Ilija, Tomaševec Biskupečki i Žigrovec u kojima živi 3.511

stanovnika. Jedna je od manjih općina u Varaždinskoj županiji. Graniči s gradom Varaždinom

i Novim Marofom te općinama: Beretinec i Gornji Kneginec. Prostor općine nastanjen je u

kontinuitetu još od razdoblja predhistorije, što potvrđuju nalazi kamenih sjekira kod Sv. Ilije,

te u šumi Krč nedaleko Krušljevca, razdoblje ranog brončanog doba.

Općina Trnovec Bartolovečki

Općina Trnovec Bartolovečki nalazi se u Varaždinskoj županiji. Smještena je u dravskoj

dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u

neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s

istočne općinom Donji Martijanec, s južne općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom

Varaždinom. U sastavu općine nalazi se šest naselja: Bartolovec, Šemovec, Štefanec,

Trnovec, Zamlaka i Žabnik. Površina općine je 38,74 km². Područjem općine protječu rijeke

Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu. Prema popisu stanovništva iz 2011.

godine ima 6.884 stanovnika.

Općina Veliki Bukovec

U dravskoj ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke Plitvice i Bednje

smještena je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije. Obuhvaća tri

naselja; Dubovicu, Kapelu i Veliki Bukovec koji je i općinsko središte. Općina Veliki

Bukovec zauzima površinu od 30,41 km² na kojima živi po popisu iz 2011. godine 1.438

stanovnika.

Općina Rasinja

Općina Rasinja je nastala na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na

pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao


7

značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova

Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom

smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i

uz potok Gliboki na prostoru koji zauzima 105,5 km² površine. Prema popisu stanovništva iz

2011. godine na prostoru Općine Rasinja živi ukupno 3.267 stanovnika.


8

1.2. Gospodarski značajke

Područje LAG-a „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km2 kojeg naseljava 50.965

stanovnika u 115 naselja. Grad Ludbreg ima najveći broj stanovnika, 8.458 dok Općina

Veliki bukovec ima najmanje 1.435 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti na području

koje obuhvaća LAG iznosi 93,68 stanovnika na km2 što je više u odnosu na prosječnu

gustoću naseljenosti u RH koja prema popisu iz 2011. godine iznosi 78,1 stan. na km2. S

obzirom da je dostupnost detaljnih analitičkih podataka vezanih uz stanje gospodarstva

ograničena te da je 11 od 12 JLS s područja Varaždinske županije, koriste se podaci i trendovi

koji su aktualni kako za cjelokupnu ekonomiju Republike Hrvatske, Varaždinsku županiju,

Koprivničko-križevačku županiju te tako i za JLS koje su udružene u LAG „Izvor“.

S obzirom da je bruto domaći proizvod (BDP) ključni pokazatelj gospodarske

razvijenosti, u nastavku prikazujemo njegovo kretanje, kao i kretanje cijena, zaposlenosti i

plaća na području cijele Varaždinske županije.

Tablica 2. Pokazatelji BDP-a za 2010. i 2011. godinu

Pokazatelj 2010. 2011. 1. Realni sektor

BDP, stope rasta u % ‐1,2 0,0

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u % ‐1,4 ‐1,2

Građevinski radovi, stopa rasta u % ‐15,9 ‐9,1 2. Cijene

Potrošačke cijene, prosjek u % 1,1 2,3 3. Zaposlenost i plaće

Stopa registrirane nezaposlenosti, u % od ukupne radne snage, prosjek 17,4 17,8

Stopa anketne nezaposlenosti – ILO, u % ‐ prosjek 11,8 13,5

Prosječna neto plaća u kunama 5.343 5.441

Prosječna neto plaća, nominalna stopa rasta u % 0,6 1,8

Izvor: Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, 2012.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na državnoj razini zabilježen je realan pad

BDP-a u prvom kvartalu 2012. za 1,3% i u drugom kvartalu 2012. za 2,1 % u odnosu na isto

razdoblje prošle godine, dok je u lipnju ove godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za

5,5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Time je hrvatsko gospodarstvo, nakon

kratkotrajnoga i slabog oporavka sredinom prošle godine, ponovo zakoračilo u recesiju.


9

Tablica 3. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor"

Stanje 30.9.2012. Stanje 31.12.2011.

Općina/grad Ukupno Žene Muškarci Ukupno Žene Muškarci

LUDBREG 538 322 216 524 293 231

VARAŽDINSKE TOPLICE

193 100 93 353 158 195

BERETINEC 145 56 89 150 61 89

GORNJI KNEGINEC 378 181 197 347 149 198

JALŽABET 169 68 101 159 70 89

MALI BUKOVEC 104 52 52 112 56 56

MARTIJANEC 235 124 111 217 96 121

SVETI ĐURĐ 247 130 117 232 123 109

SVETI ILIJA 231 92 139 227 102 125

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

394 178 216 224 106 118

VELIKI BUKOVEC 46 24 22 186 90 96

RASINJA 248 116 132 48 24 24

Ukupno nezaposleni

2,928 1,443 1,485 2,779 1,328 1,451

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje


10

Grafički prikaz 1. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor"

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz gore navedene tabele vidljivo je da

je ukupan broj nezaposlenih osoba na području JLS članica LAG-a „Izvor“ 2.928, od toga je

52% muškaraca. Usporedimo li to s posljednjim danom 2011. godine kad je broj nezaposlenih

osoba prijavljenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bio 2.779, dolazimo do

podatka da je u prvih devet mjeseci 2012. godine bez posla ostalo 150 ljudi.

Uspoređujući podatke o broju poslovnih subjekata po pojedinim jedinicama lokalne

samouprave vidljivo je da prednjače gradovi Ludbreg i Varaždinske toplice. Od općina

izdvajaju se Općina Trnovec Bartolovečki i Općina Gornji Kneginec koje na svom području

imaju vrlo jake poslovne zone. U navedenim zonama posluju i pojedina poduzeća koja se

svojim izvozom nalaze pri samom vrhu liste izvoznika u Republici Hrvatskoj.

Tablica 4. Broj poslovnih subjekata po JLS-u na području LAG-a "Izvor"

Općina/grad Broj poslovnih subjekata

LUDBREG 152

VARAŽDINSKE TOPLICE 59

BERETINEC 8

GORNJI KNEGINEC 55

JALŽABET 21

MALI BUKOVEC 22

48%

52%

Nezaposlenost na području Lag‐a "Izvor"

Žene 1,328 Muškarci 1,451


11

MARTIJANEC 21

SVETI ĐURĐ 6

SVETI ILIJA 20

TRNOVEC BARTOLOVEČKI 63

VELIKI BUKOVEC 11

RASINJA 12

Ukupni broj poslovnih subjekata 450

Izvor: FINA, http://or.mingorp.hr/pretraga.htm


12

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.3.1. Demografski razvoj

LAG „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km² kojeg naseljava 50.941 stanovnika u 115

naselja, od kojih je najveće naselje grad Ludbreg sa 8.478 stanovnika. Prosječna gustoća

naseljenosti područja iznosi 93,63 stn/km², najgušće je naseljena Općina Gornji Kneginec, a

najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja.

Tablica 5. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

ČLANICE LAG‐A

POVRŠINA

BROJ STANOVNIKA GUSTOĆA

NASELJENOSTI

2001. 2011. 2011.

Grad Ludbreg 62,00 km² 8.668 8.478 136,74

Grad Varaždinske Toplice 79,75 km² 6.973 6.364 79,80

Općina Beretinec 12,40 km² 2.288 2.176 175,48

Općina Gornji Kneginec 22,34 km² 5.259 5.349 239,44

Općina Jalžabet 38,00 km² 3.732 3.615 95,13

Općina Mali Bukovec 38,00 km² 2.507 2.212 58,21

Općina Martijanec 54,59 km² 4.327 3.843 70,40

Općina Sveti Đurđ 45,00 km² 4.174 3.804 84,53

Općina Sveti Ilija 17,31 km² 3.532 3.511 202,83


38,74 km² 6.852 6.884 177,70

Općina Veliki Bukovec 30,41 km² 1.578 1.438 47,29

Općina Rasinja 105,5 km² 3.818 3.267 30,97

UKUPNO: 544,04 km² 53.708 50.941 93,63

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/ , 19. prosinca 2012.

Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a „Izvor“ prisutan

je trend opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnikapovećao se

jedino u Općinama Gornji Kneginec, Martijanec i Trnovec Bartolovečki.

Tablica 6. Promjena broja stanovnika 1991. - 2011.

ČLANICE LAG‐A

BROJ STANOVNIKA

1991. 2001. 2011.

Grad Ludbreg 8.485 8.668 8.478

Grad Varaždinske Toplice 7.236 6.973 6.364

Općina Beretinec 2.239 2.288 2.176


13

Općina Gornji Kneginec 4.619 5.259 5.349

Općina Jalžabet 4.977 3.732 3.615

Općina Mali Bukovec 3.751 2.507 2.212

Općina Martijanec 2.724 4.327 3.843

Općina Sveti Đurđ 4.410 4.174 3.804

Općina Sveti Ilija 3.587 3.532 3.511

Općina Trnovec Bartolovečki 6.474 6.852 6.884

Općina Veliki Bukovec 1.679 1.578 1.438

Općina Rasinja 4.027 3.818 3.267

UKUPNO: 54.208 53.708 50.941

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/, 19. prosinca 2012.

Grafikon 1. Promjena broja stanovnika LAG-a "Izvor" po JLS-ovima

Izvor: Obrada podataka Državnog zavoda za statistiku


14

Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a „Izvor“, utvrđeno je da najveći broj osoba

pripada dobnoj skupini od 20-59 godina (55%). Dobnoj skupini od 0-19 godina pripada 22%

ljudi, a dobnoj skupini iznad 60 godina 23%. (Tablica 7).

Tablica 7. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a

ČLANICE LAG‐a

0‐19 20‐59 >60

M Ž M Ž M Ž

Grad Ludbreg 969 857 2347 2408 769 1128

Grad Varaždinske Toplice 636 667 1915 1756 559 831

Općina Beretinec 266 225 657 589 175 264

Općina Martijanec 420 375 1062 1034 348 604

Općina Gornji Kneginec 594 544 1550 1457 499 705

Općina Jalžabet 352 373 1033 944 337 576

Općina Mali Bukovec 244 256 594 542 220 356

Općina Sveti Đurđ 467 428 1064 992 341 512

Općina Sveti Ilija 412 401 1012 935 293 458


763 774 1974 1923 579 871

Općina Veliki Bukovec 166 158 381 362 128 243

Općina Rasinja 341 356 913 818 334 505

UKUPNO 5630 5414 14502 13760 4582 7053

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/, 19. prosinca 2012.

1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Podaci popisa iz 2001. godine prema završenoj školskoj spremi stanovništva LAG

područja starijeg od 15 godina pokazuju da najveći broj stanovnika LAG područja starijeg od

15 godina ima završenu osnovnu školu (32%), a najmanje osoba je sa završenim doktoratom

(0,02%).

Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

ZAVRŠENA ŠKOLA MUŠKARCI ŽENE UKUPNO

Bez škole 199 477 676

1‐3 razred OŠ 574 1280 1854

4‐7 razred OŠ 2668 4879 7547

Osnovna škola 6128 8026 14154

Zanimanja od 1‐3 god. I škole za KV i VKV radnike

7797 3892 11689

Zanimanja u trajanju od 4 i više godina

2241 2960 5201

Gimnazija 331 567 898


15

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij

523 501 1024

Fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij

600 546 1146

Magisterij 27 6 33

Doktorat 5 2 7

Nepoznato 106 99 205

UKUPNO 21.199 23.235 44.434

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godina, http://www.dzs.hr/, 18. prosinca 2012


16

1.4. ŠKOLSTVO

1.4.1. Predškolski odgoj

Na području LAG-a otvoreno je 13 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog

vrtića, što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG „Izvor“ pokriva te postoji potreba za

otvaranjem novih dječjih vrtića.

Na području grada Ludbrega otvorena su 3 dječja vrtića: gradski dječji vrtić «Radost» te 2

privatna vrtića „Iskrica“ i „Smjehuljica“. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u

vrtiću, čije prebivalište je na području grada.

Na području grada Varaždinskih Toplica otvoren je dječji vrtić „Tratinčica“.

Na području Općine Beretinec otvoren je dječji vrtić „Dječji svijet“.

Na području Općine Sveti Ilija otvoren je dječji vrtić „Anđeo“.

Na području Općine Trnovec Bartolovečki otvorena su 2 dječja vrtića „Zeko“ i „Mala oaza“.

Na području Općine Jalžabet otvoren je dječji vrtić „Potočić“.

Na području Općine Mali Bukovec otvoren je dječji vrtić koji djeluje u sklopu gradskog vrtića

„Radost“ iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6 godina.

Na području Općine Gornji Kneginec otvoren je dječji vrtić „Bubamara“.

Na području Općine Veliki Bukovec predškolski odgoj odvija se u zgradi „Vrtić“ u sklopu

osnovne škole koji pohađa 20-24-ero polaznika.

Na području Općine Sveti Đurđ otvoren je dječji vrtić „Lavić“.

Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su formirane 2

skupine djece: „Tratinčice“ i „Ptičice“.


17

1.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13

osnovnih škola, dok tek u dvije Općine nema osnovne škole.

U gradu Ludbregu otvorena je Osnovna škola „Ludbreg“ te Osnovna glazbena škola

Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ gdje se mogu učiti instrumenti: glasovir,

harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara.

U gradu Varaždinske Toplice otvorena je Osnovna škola „Antuna i Ivana Kukuljevića“ u

kojoj se odvija jednosmjenska nastava. Posebnosti škole su posebni odjel, područna škola

„Petkovec“ i škola u bolnici. Škola u bolnici započela je sa radom 2008. godine kako bi

olakšala djeci provođenje dana na rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak

obrazovnog procesa kojeg su prekinuli u svojim matičnim školama. Također na području

Varaždinskih Toplica otvorena je Osnovna škola „Svibovec“.

Na području Općine Veliki Bukovec otvorena je Osnovna škola koju polaze učenici iz 9

mjesta koja se nalaze na području Općina Veliki i Mali Bukovec. Odgojno obrazovni rad

odvija se u školskoj zgradi koju polazi 353 učenika, u 18 razrednih odjeljenja.

Na području općina Sveti Đurđ, Martijanec, Jalžabet, Gornji Kneginec i Rasinja otvorena

je po jedna osnovna škola, dok je na području Općina Trnovec Bartolovečki i Sveti Ilija

otvoreno po dvije osnovne škole.

1.4.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu

gdje je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te

odjeljenje srednje škole „Arboretum“ Opeka - odjel vrtlari.

Područje LAG-a „Izvor“ okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim

centrima (Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za obrazovanjem.


18

1.4.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje

Na području LAG-a „Izvor“ nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po

završetku srednje škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i

susjednim županijama.

U gradu Ludbregu cjeloživotno učenje organizirano je u okviru Pučkog otvorenog učilišta

„Dragutin Novak“ koji provode tečajeve stranih jezika (njemački i engleski), vođenja

poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja, informatike.

1.5. Turizam i kultura

U Varaždinskoj županiji postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog, vjerskog,

lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika turizma, koji

nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni.

Područje LAG-a „Izvor“ također karakterizira reljefna raznolikost, očuvana priroda te

veliki potencijali za razvoj seoskog, lovnog, ribolovnog, lječilišnog, vjerskog te agroturizma.

Razvijen ribolov i lovstvo karakterizira cijelo područje LAG-a na čijem području

djeluje 11 lovačkih društava:

„Srnjak“, Ludbreg

„Šljuka“, Martijanec

„Vepar“, Rasinja

„Zec“, Kuzminec

„Patka“, Sveti Đurđ

„Fazan“, Veliki Bukovec

„Prepelica“, Mali Bukovec

„Zec“, Varaždin Breg

„Trčka“, Šaulovec (Općina Beretinec)

„Trčka“, Jalžabet

„Jelen“, Varaždinske Toplice

„Kobac“, Bartolovec (Općina Trnovec Bartolovečki)


19

Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u

sklopu 1. ribolovnog područja Drava-Dunav, u okviru Varaždinske županije, određene

administrativnim granicama Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Općine Sveti Đurđ, Općine

Veliki Bukovec i Općine Mali Bukovec.

Na području LAG-a postoje 5 športsko-ribolovnih društava:

ŠRD „Keder“, Beletinec (Općina Sveti Ilija)

ŠRD „Linjak“, Veliki Bukovec

ŠRD „Ludbreg“

ŠRD „Općine Trnovec Bartolovečki“

ŠRD „Šaran“, Varaždinske Toplice

ŠRD „Karas“, Kuzminec

Spinning Team „Dravski klen“ , Mali Bukovec

1.5.1. Turistički resursi i infrastruktura

Cijelo područje LAG-a „Izvor“ obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali

koji nisu do kraja iskorišteni. Kraj obiluje brojnim prirodnim znamenitostima, ali postoji

potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima i rekreacijskim sadržajima.

Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane 4 vinske ceste:

Ludbreška vinska cesta koja se prostire na područje Općine Martijanec, Jalžabetska vinska

cesta te Toplička vinska cesta. Od središta naselja Beretinec prema južnom brežnom dijelu

oformljena je tzv. vinska cesta koja vodi do punkta seoskog turizma obitelji Canjuga i dalje na

jug prema području Općine Sv. Ilija.

Tablica 9. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a

ČLANICA LAG‐A RESURSI I INFRASTRUKTURA

Grad Ludbreg

Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća: Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode


Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički arheološki kompleks, kip božice Minerve,


20

reljefi Nimfeja, Konstantinov dom, Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća – etnografska zbirka, spomenik hrvatskom jeziku

Općina Beretinec Dvorac Šaulovec

Općina Gornji Kneginec Crkva sv. Marije Magdalene iz 15. st., srednjovjekovna kula „Khene“, župni dvor, župna knjižnica, brojne kurije, klijeti, bunari

Općina Jalžabet Župna crkva sv. Elizabete, dvorac Somogy‐Bedeković

Općina Mali Bukovec Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma „Križančija“ sa 800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u Lunjkovcu LUN‐1.

Općina Martijanec Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz 17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić‐Rauch sa perivojom, Izvori slane vode

Općina Sveti Đurđ Crkva sv. Juraj

Općina Sveti Ilija

Seljačko domaćinstvo „Kod Barbare“, edukativno‐rekreacijski centar za djecu i odrasle „Slugovine“, ribnjaci ŠRK „Keder“ Beletinec


Župa Majke Božje Snježne

Općina Veliki Bukovec Dvorac obitelji Drašković i perivoj, „Bukovečka hiža“

Općina Rasinja Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.Velikomućenika Georgija Veliki Poganac

Izvor: Obrada autora prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.

1.5.2. Kulturna infrastruktura

Kulturna infrastruktura područja LAG-a „Izvor“ nije u velikoj mjeri iskorištena te postoji

potreba za povezivanjem kulturnih potencijala, budući da je svim članicama prioritet razvoj

turizma za koji postoje veliki potencijali.

Tablica 10. Kulturna infrastruktura LAG-a "Izvor"

ČLANICA LAG‐A KULTURNA INFRASTRUKTURA

Grad Ludbreg

Galerija „ZB ART“, suvenirnica, Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“, Kino „Dragutin Novak“, Stalni postav sakralne umjetnosti, Knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, Restauratorski centar, sportska dvorana, Stadion NK „Podravina“


Zavičajni muzej, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju (u sklopu koje se nalazi kongresna dvorana, kino dvorana, banketna sala, mala kongresna dvorana, salon, izložbeni prostor u Minervi, bazeni),


21

galerija „Greta“

Općina Beretinec ‐

Općina Gornji Kneginec Sportska dvorana, Cinestar multipleks unutar trgovačkog centra „Lumini“, knjižnica u sklopu Osnovne škole

Općina Jalžabet Dom kulture Jalžabet

Općina Mali Bukovec 6 društvenih domova

Općina Martijanec ‐

Općina Sveti Đurđ Školska sportska dvorana, Knjižnica u okviru Osnovne škole

Općina Sveti Ilija

Društveni dom u Beletincu i Seketinu, dvorana na igralištu NK „Obreš“, Pastoralni centar „Vilim Cecelja“

Općina Trnovec Bartolovečki Mjesna knjižnica u sklopu Župe Majke Božje Snježne

Općina Veliki Bukovec Školska knjižnica, Školska sportska dvorana

Općina Rasinja 5 društvenih domova, Knjižnica u sklopu Osnovne škole

Izvor: Obrada autora prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.

1.5.3. Manifestacije

Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju

turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu 12

JLS-a.

Tablica 11. Popis manifestacija na području LAG-a

ČLANICA LAG‐A MANIFESTACIJE

Grad Ludbreg

Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta, Međunarodni sajam cvijeća „Flora Centrum mundi“, Završna proslava Dana Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajnger plac, Rimske igre, Dani ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera, Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš adventski, Doček Nove godine


Prvi planinarski pohod, Valentinovo – Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja izložba – Petkovec, „Volim Toplice“ izložba, Plivački miting, Majčin dan, Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta – Hrvatski domobran, „Ja‐vol“ Petkovec, Vikend mladosti –TUM, Plivački miting‐Grifon cup, Aquafest, „Dan curka“, Motorijada, Anin bal – Minerva, „Velika Gospa“ ‐ Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje‐Minerva, Znanstveni skup – Kukuljevićevi dani, 11.11.


22

proslava dana grada „Martinje“ i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo ‐ Minerva

Općina Beretinec Dan općine

Općina Gornji Kneginec

„Prvosvibanjski piknik u šumici“, Kneginečka maškarada, Proštenje, Likovna izložba udruge „Kula“, Sajam tradicijske baštine, „Biciklom po kneginečkom kraju“, Božićni koncert

Općina Jalžabet Šlingani dani Jalžabeta‐smotra folklora

Općina Mali Bukovec Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo, Petrovo, Božićno‐novogodišnji koncert

Općina Martijanec Dan općine, Božićni koncert, „Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja“

Općina Sveti Đurđ Đurđevo – Dan općine, Florijanovo – Hrženica, Nikolinje, Božićno‐novogodišnji koncert

Općina Sveti Ilija

Proštenje povodom blagdana Sv. Ilije, „Anino“ smotra folklora, Krštenje mošta povodom Martinja

Općina Trnovec Bartolovečki „Dani ljeta u Trnovcu“, Dan općine, Mačkarada

Općina Veliki Bukovec ‐

Općina Rasinja

Dan općine, „Rasinjski vuzem“, „Kosirske igre“, Tradicionalna međunarodna izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica Podravska, „Od kletice do kletice Soviljnjak“, „Martinje u Rasinji“, „Ilijevo u Soviljnjaku“

Izvor: Obrada podataka prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.


23

2. SWOT ANALIZA 2.1. Uvod

SWOT analiza korištena je kao glavni instrument za izradu Lokalne razvojne strategije

LAG-a „Izvor“ budući da daje sliku trenutačnog stanja na prostoru LAG-a i prepoznaje

pravce budućeg razvoja. Ova metoda omogućuje prepoznavanje SNAGA LAG-a, odnosno.

njenih resursa i sposobnosti, na koje se može osloniti u razvoju s najvećim mogućnostima za

uspjeh, ali i njenih unutrašnjih SLABOSTI koje onemogućuju ostvarivanje očekivanih ciljeva

LAG-a. Isto tako omogućuje da se uoče i PRILIKE, tj. čimbenici i situacije koje dolaze iz

okruženja, a koje se mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva te također i PRIJETNJE,

odnosno okolnosti, utjecaji iz okruženja, koji mogu onemogućiti ostvarivanje ili dosezanje

razvojnih ciljeva LAG-a. Temelj za izradu SWOT analize, kao i za utvrđivanje ciljeva,

prioriteta i mjera, jesu podaci iz osnovne analize koja je provedena na području svake od 12

JLS na području LAG-a „Izvor“. Osnovna analiza je uobličena u SWOT analizu na

radionicama za pripremu lokalne razvojne strategije LAG-a „Izvor“.

2.2. Swot analiza

Strenghts/Snage

• Dobra prometna povezanost, dobra infrastrukturna, izgrađenost (komunalna infrastruktura-magistralna) • Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i ekoproizvodnju itd.) • Dobra razvijenost i tradicija određenih grana poljoprivredne proizvodnje (povrtlarstvo,cvjećarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo i sl.), farme i stočarska proizvodnja • Tradicija i razvijena poduzetnička kultura (obrti, MSP...kooperacija) i poduzetnička infrastruktura (poduzetničke zone,sustav poticanja i garancija,komunalna infrastruktura) • Industrijski djelatnosti s razvojnim potencijalom (preranivačko-prehrambene,metal,drvo) • Postoje prostorni i razvojni planovi (strategije) lokalnih zajednica • Raznolikost turističke ponude (termalne vode, tematski putovi, izletničke ture, vjerski, lječilišni,


24

kongresni turizam) i mogućnost povezivanja • Aktivnosti na očuvanju povijesno-kulturnog nasljena • Briga o eko sustavu, očuvanje biološke raznolikosti • Tradicionalna obiteljska proizvodnja (licitari, šibićari, tkalci, kovači, stolari i drugi razni obrti) • Dobra društvena infrastruktura i civilni sektor (tradicija u djelovanju brojnih udruga, zapažene aktivnosti i na europskoj razini) • Organiziranost formalnog obrazovanja

Weaknesses/Slabosti

• Stanje komunalne lokane infrastrukture, nedovoljna razina održavanja • Nedovoljna uključenost civilnog društva u donošenje odluka u lokalnoj zajednici, nerazvijeni partnerski odnosi poslovnog, civilnog i javnog sektora, slaba informiranost • Nedovoljno znanje o značaju i strategiji održivog razvoja i programima ruralnog razvoja • Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i realizaciju EU projekata • Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja za procese suvremenog razvoja • Niska razina plaća i slaba mogućnost zapošljavanja • Niskoakumulativne grane industrije (tradicionalne, kao tekstil, koža, drvo), nizak tehnološki nivo i nedostatak inovacijskih razvojnih programa • "Odljev mozgova" u veća urbana središta • Nedostatak poticaja za razvoj i umrežavanje i nove programe razvoja poduzetništva • Slaba organizacija i poticaji za kooperaciju, zajednički marketing i sigurnost plasmana poljoprivrednih proizvoda • Nedovoljna organizirano korištenje prirodnih resursa, nedovoljna poljoprivredna infrastruktura (navodnjavanje, hladnjače, edukacija) • Usitnjenost posjeda i neriješeni imovinsko-pravni odnosi • Manjkavost turističkih smještajnih kapaciteta i nepovezanost turističke ponude • Depopulacija, starenje stanovništva, zapuštanje zemljišta • Niska razina društvene infrastrukture u odnosu na gradska središta (programi za mlade, kultura, sport, zdravstvo) • Nedovoljno organizirana briga o djeci, starijima i nemoćnima • Neusklađenost (nepovezanost) programa razvoja


25

lokalnih zajednica

Opportunities/Prilike

• Mogućnosti korištenja sredstava domaćih razvojnih fondova i EU fondova za komunalnu infrastrukturu (ceste, kanalizacija, voda, otpad) • Korištenje poticaja za razvoj MSP i unapređenje gospodarstva i društvenog standarda (socijalni i obrazovna infrastruktura,ruralni razvoj i ekopoljoprivreda, obnovljivi izvori energije, agro-eko i dr. turizam, okrupnjavanje parcela, navodnjavanje, sport, civilno društvo) • Programi ruralnog i održivog razvoja u okviru regionalnih Strategija ruralnog i održivog razvoja • Regionalni i prekogranični projekti razvoja (Program regionalnog parka Mura-Drava, umrežavanje MSP, OPG, civilnog društva, Projekti obnovljivih izvora energije posebno termalnih) • Povezivanje i organiziranje turističke ponude na regionalnoj razini • Povezivanje i umrežavanje MSP poticano u okviru Strategija ruralnog razvoja i EU programa • Postoje fondovi i programi za: Poticanje poduzetničke infrastrukture, Programi cjeloživotnog obrazovanja (poticanje), Razvoj civilnog društva, Poticanje ruralnog razvoja i eko poljoprivrede, Okrupnjavanje parcela

Threats/Prijetnje

• Jaka i rastuća konkurencija proizvođača iz EU, posebice nakon ulaska HR u EU • Nereguliran - nedovoljno sistemski kontroliran uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda • Neadekvatni propisi za ruralni razvoj i zaštitu okoliša, nedostatak konkretnih akcijskih planova, posebno za manja ruralna područja • Porezna opterećenja • Utjecaj gospodarske krize, posebice na smanjenje ino-investiranja, gubitak tržišta, povećanje nezaposlenosti • Smanjenje sredstava za sufinanciranje društvene infrastrukture • Sporost administracije, posebice u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa • Odljev visokoobrazovanih i stručnih kadrova • Onečišćenost vodnih resursa • Ugroženost prirodnih resursa gradnjom


26

3. RAZVOJNA STRATEGIJA

Razvojna vizija područja LAG-a „Izvor“ nastala je razvijanjem ideja članova LAG-a iz

svih 12 JLS-a na radionicama na kojima se pokušalo najbolje opisati LAG „Izvor“ te ona

glasi:

„LAG „Izvor“ je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života ostvaruju

racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem svih dijelova zajednice

uvažavajući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti.“

3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja

Polazeći od razvojne vizije, formirani su ciljevi LAG-a „Izvor“ prema osima ruralnog

razvoja koji se žele postići imajući u vidu razvoj i napredak područja.

Strateški cilj 1 „Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja

konkurentnosti na tržištu“ odnosi se na poljoprivredne proizvođače te se želi postići bolja

opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu

poljoprivrednih proizvoda.

Također, cilj je potaknuti ekološku proizvodnju, uvođenje novih tehnologija i tehnoloških

procesa u poljoprivredi kako bi se očuvao okoliš te veća konkurentnost poljoprivrednih

proizvođača na europskom tržištu.

Strateški cilj 2 „Podići ekološku svijest stanovništva i unaprijediti brigu za ekosustave te

povećati upotrebu obnovljivih izvora energije“ odnosi se na zaštitu okoliša, gospodarenje

privatnim šumama, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Strateški cilj 3 „Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti“

odnosi se na društvenu infrastrukturu LAG-a „Izvor“, malo i srednje poduzetništvo te na bolju

i djelotvorniju prometnu infrastrukturu. Ovim strateškim ciljem želi se poboljšati komunalno

opremanje područja te unaprijediti turistička ponuda.

Strateški cilj 4 „Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe

razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera“ odnosi se na obavještavanje i


27

educiranje stanovništva područja LAG-a „Izvor“ o mogućnostima korištenja domaćih i

fondova EU te pružanja tehničke pomoći.

3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti

Unutar prvog strateškog cilja definirano je četiri mjera kojima se želi postići bolja

povezanost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača na tržištu. Želi se potaknuti njihovo

udruživanje i povezivanje radi njihovog boljeg nastupa na tržištu i razvijanja raznovrsnije

ponude poljoprivrednih proizvoda.

Savjetovanjem poljoprivrednih proizvođača želi se poticati okrupnjavanje i racionalno

iskorištavanje zemljišta. Kroz mjere poticanja ekološke proizvodnje i uvođenja novih

tehnologija i tehnoloških procesa u poljoprivredu želi se informirati poljoprivredne

proizvođače o mogućnostima i modernizaciji poslovanja.

Tablica 12. Opis mjera prema strateškom cilju 1

Problem 1.: Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda

Strateški cilj 1. :Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Mjere Aktivnosti Korisnici

1.1. Poticati interesno

udruživanje, povezivanje i suradnju

poljoprivrednih proizvođača

1.1.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu

Polj. proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge, poduzeća

1.1.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu

TZ, JLS, polj, proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge,

poduzeća, obrti

1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina Polj. proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge, poduzeća,

obrti

1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno

iskorištavanje zemljišta

1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐

komasacija

Zadruge, PG, OPG, poljoprivredna

gospodarstva, stanovnici LAG‐a

1.2.2. Sprečavanje neracionalne namjene zemljišta u planiranju

Zadruge, PG, OPG, poljoprivredna

gospodarstva, stanovnici LAG‐a, udruge

1.3. Poticati ekološku

proizvodnju te očuvati i

1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida

prihvatljivih za okoliš

PG, OPG, poljoprivredni proizvođači, udruge,

zadruge, stanovništvo LAG‐a, obrtnici


28

revitalizirati autohtone sorte

1.3.2. Očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.

PG, OPG, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, obrtnici,

potrošači, obrazovne ustanove, sjemenare i

rasadnici

1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i

međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi

1.4.1. Poticanje provedbe nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija

PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači

1.4.2. Razvijanje poslovnih vještina i strukovno usavršavanje

PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači,

stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge, MSP

1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih

poljoprivrednika Mladi poljoprivrednici

1.4.4. Modernizacija poslovanja PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači, udruge, zadruge, MSP, JLS

Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica

Unutar drugog strateškog cilja definirane su tri mjere kojima se želi informirati

stanovništvo i potaknuti ga na zaštitu okoliša edukacijom, poticanjem na recikliranje otpada te

održivo gospodarenje privatnim šumama. Također, mjere su usmjerene i na poticanje

energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije kroz informiranje i poticanje

pripreme projekata energetske učinkovitosti.


Problem 2.: Nedovoljna briga stanovništva za ekosustav i nedovoljno znanje o obnovljivim izvorima energije

Strateški cilj 2.:Podići ekološku svijest stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada


2.1. Informirati i poticati

stanovništvo na zaštitu okoliša

2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja

otpada Stanovništvo LAG‐a

2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji

putem elektronskih i pisanih medija)

Stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge

2.2. Poticati održivo

gospodaranje privatnim šumama

2.2.1. Edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama

Šumoposjednici s područja Lag‐a

2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjemStanovništvo LAG‐a, udruge, izletnici i

turisti


29

2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje

obnovljivih izvora energije

2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora energije

JLS, MSP, stanovnici LAG‐a, ustanove

2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

JLS, MSP, stanovnici LAG‐a, ustanove


Unutar trećeg strateškog cilja definirano je pet mjera kojima je cilj unaprijediti kvalitetu

života stanovništva LAG-a „Izvor“ unapređenjem društvene infrastrukture kojom bi se

obnovili, uredili i opremili objekti obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture. Poticanjem

opremanja i organiziranja malog i srednjeg poduzetništva stvorilo bi se poticajno okruženje za

razvoj poduzetničke infrastrukture te povezalo poduzetnike za lakši nastup na tržištu.

Kvaliteta života unaprijedila bi se također i saniranjem prometne infrastrukture,

promoviranjem korištenja željeznice i komunalnim opremanjem područja LAG-a. Stvaranjem

i promoviranjem turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga te povezivanjem turističkih

lokaliteta i sadržaja i poticanjem obnove i izgradnje turističke infrastrukture unaprijedila bi se

turistička ponuda područja LAG-a.


Problem 3.: Nedovoljno razvijeno i organizirano malo i srednje poduzetništvo, društvena i komunalna infrastruktura te zanemarena (nedovoljno promovirana) kulturna baština

Strateški cilj 3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti


3.1. Unaprijediti društvenu

infrastrukturu

3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske, socijalne i

kulturne infrastrukture

Stanovnici LAG‐a, udruge, ustanove

3.2. Poticati opremanje i organiziranje

malog i srednjeg poduzetništva

3.2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture

Stanovnici LAG‐a, udruge, ustanove, MSP, PG, OPG, obrtnici

3.2.2. Povezivanje poduzetnika i zajednički nastup na tržištu

Poduzetnici

3.3. Sanirati i poboljšati prometnu

infrastrukturu i povećati korištenje

željeznice

3.3.1. Obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza

Turisti, stanovništvo LAG‐a

3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjete

Turisti, stanovništvo LAG‐a

3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice Turisti, stanovnici, poduzetnici,

obrtnici, JLS

3.4. Omogućiti komunalno

3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja

Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici, turisti


30

opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar

LAG‐a

otpadnih voda

3.4.2. Izgradnja/rekonstrukcija sustava opskrbe plinom

Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici

3.4.3. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije

Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici, JLS, ustanove, udruge

3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže

Stanovništvo LAG‐a,poduzetnici,JLS,ustanove,udruge

3.5. Unaprijediti turističku ponudu područja LAG‐a

3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda,

djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

Turisti, stanovništvo LAG‐a, udruge, ustanove, TZ

3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog

marketinga

Turisti, stanovništvo LAG‐a, udruge, ustanove, TZ, turističke

agencije

3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te

izgradnje nove

Turisti, stanovništvo LAG‐a, TZ, turističke agencije


Unutar četvrtog strateškog cilja predviđene su tri mjere namijenjene stanovništvu LAG

područja. Navedene mjere odnose se na razvijanje razine znanja i društvene osviještenosti

zajednice edukacijom stanovništva o LEADER-u. Edukacijom članova LAG-a, praćenjem

stanja i potreba područja LAG-a i suradnjom s drugim LAG-ovima želi se postići bolja uloga

LAG-a i razvijanje aktivnosti. Edukacijom stanovništva za prijavu prijedloga projekata i

izradu dokumentacije te pružanjem tehničke pomoći poticati će se korištenje domaćih i EU

fondova na području LAG-a.


Problem 4.: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o važnosti suradnje javnog, poslovnog i civilnog sektora

Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera


4.1. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti zajednice

4.1.1. Razvijanje mreže informiranja i komunikacije unutar zajednice

Stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge

4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i

umrežavanja

LAG, stanovništvo LAG.‐a, udruge, zadruge

4.2. Osnažiti ulogu 4.2.1. Edukacija članova LAG Članovi LAG‐a


31

LAG‐a i razviti aktivnosti

4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG

Stanovništvo LAG‐a

4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera

dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)

Članovi LAG‐a

4.3. Poticati korištenje domaćih i EU fondova na području LAG‐a

4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za

izradu projektne dokumentacije

Udruge, PG, OPG, MSP, JLS, stanovnici LAG‐a

4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS LAG

4.3.3. Tehnička pomoć kod izrade projektnih prijedloga

Udruge, PG, OPG, MSP, JLS, stanovnici LAG‐a

Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica 3.3. Očekivani rezultati po mjerama

Razvijanjem ciljeva, mjera i aktivnosti predviđeni su rezultati svake planirane aktivnosti

koji su prikazani u nastavku tablice. Navedeni rezultati usmjereni su na ispunjenje

postavljenih strateških ciljeva kojima će se postići kvalitetniji život stanovništva LAG-a

„Izvor“.

Tablica 16. Opis rezultata stateškog cilja 1



Mjere Aktivnosti Rezultati





1.1.1.Stvaranje novih proizvoda i otvaranje najmanje 2 nova radna

mjesta umreženjem 5 proizvođača na tržištu Lag‐a „Izvor“


1.1.2. Povećan broj turističkih posjeta Jls na području Lag‐a ( povećanje od

10%)

1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina 1.1.3. Otvaranje zajedničke trgovine i

zapošljavanje 2 osobe



1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja

poljoprivrednih površina‐komasacija

1.2.1. Manji troškovi proizvodnje, dobivanje (jeftinijeg) konkurentnijeg proizvoda(smanjene troška za 10%)


1.2.2. Bolja iskorištenost i uređenost poljoprivrednih parcela


32




1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe

pesticida prihvatljivih za okoliš

1.3.1. Povećan broj ekoloških proizvođača i proizvoda( 1 novo

registriran proizvođač i 2 nova radna mjesta)


1.3.2. Povećana ponuda autohtonih proizvoda na tržištu, ponuda

autohtonih vrsta voća u zajedničkoj trgovini proizvođača.




1.4.1. Očuvan okoliš i podzemne vode, zdravi konačni proizvod ( 20 osoba koji su prisustvovali seminaru

o poticanju nitratne direktive)


1.4.2. Obrazovani i informirani poljoprivrednici ( 10 poljoprivrednika koji su prošli seminar i edukaciju za

razvijanje poslovnih vještina i strukovnog usavršavanja)

1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje

mladih poljoprivrednika

1.4.3. Povećana učinkovitost

educiranih mladih poljoprivrednika(

10 mladih poljoprivrednika koji su

završili organiziranu edukaciju za

mlade poljoprivrednike)

1.4.4. Modernizacija poslovanja 1.4.4. Veća konkurentnost poslovnog sektora kao rezultat otvoreno 1‐3 novo radno mjesto






2.1. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša

2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i

potrebama recikliranja otpada

2.1.1. Smanjenje količine komunalnog otpada zbog

povećane reciklaže ( Smanje količine komunalnog otpada za 15%na području Lag‐a

„Izvor“)

2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih

medija)

2.1.2. Povećan broj podnesenih projektnih

prijedloga vezanih uz zaštitu okoliša( 20% više projekata vezanih uz zaštitu okoliša)

2.2. Poticati održivo gospodaranje

privatnim šumama


2.2.1. Privatni šumoposjednici se bolje brinu o šumama,

manje propadanje šuma( 12 šumoposjednika koji su


33

prisustvovali edukaciji o održivom gospodarenju

šumama)

2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem

2.2.2. Obnovljene šumske površine na području LAG‐a 5% više obnovljenih od prošlih godina.



2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora

energije

2.3.1. Povećano korištenje obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru za

20%

2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije

2.3.2. Povećan broj podnesenih prijedloga

projekata za 3‐8 prijedloga projekata







infrastrukturu

3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne

infrastrukture

3.1.1. Povećan broj uređenih objekata i omogućeno odvijanje različitih aktivnosti(uređena 2 objekata na području LAG‐a)

3.2. Poticati opremanje i

organiziranje malog i srednjeg

poduzetništva


3.2.1. Potaknuto interesno udruživanje i suradnja malih i srednjih poduzetnika otvorenje 4 nova radnih mjesta kao rezultat udruženja.


3.2.2. Povezana najmanje dva poduzetnika sa zajedničkim nastupom na tržištu, otvorenje 1‐2 novih radnih mjesta.

3.3. Sanirati i poboljšati prometnu

infrastrukturu i povećati korištenje

željeznice


3.3.1. 15 kilometara moderniziranih nerazvrstanih

cesta preko projekata


3.3.2. Osuvremenjena (štedna) javna rasvjeta( 20 novih štednih

rasvjetnih sistema na području Lag‐a „Izvor“

3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice 3.3.3. Povećano korištenje željezničkog prijevoza u poslovne svrhe za 5%


3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja

3.4.1 Osigurano 15 novih priključaka na sustav


34

opremanje rubnih mjesta općina i

gradova unutar LAG‐a

otpadnih voda vodoopskrbe


3.4.2. Osigurano 15 novih priključaka na plinski sustav


3.4.3. Porast korištenja obnovljivih izvora energije, smanjeno

onečišćenje na području Lag‐a za 20%

3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene

mreže 3.4.4. Optičke niti položene do barem 1.600 novih korisnika


3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda,

djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

3.5.1. Osmišljeni novi sadržaji i proizvodi prepoznatljivi širem

području koji privlače godišnje 15% turista više na područje Lag‐a

„Izvor“

3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog

marketinga

3.5.2. Objedinjena turistička ponuda (zajednički promidžbeni materijali) u obliku letka cca.350 kom. Koji bi predstavljao prvu objedinjenu tur. Ponudu Lag‐a

„Izvor“(povećanje broja turista za 15%)

3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te

izgradnje nove

3.5.3 Izgradnja novih 15km biciklističkih staza na području Lag‐

a „Izvor“


Tablica 19. Opis mjera prema strateškom cilju






4.1.1. Izrađena web stranica LAG‐a

4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i

umrežavanja

4.1.2. Educirani predstavnici svih sektora i zainteresirani građani na području LAG‐a( Minimalno 5 educiranih predstavnika po sektoru)

4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i razviti aktivnosti

4.2.1. Edukacija članova LAG 4.2.1. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad ( Educirano 15

članova Lag‐a „Izvor“)


4.2.2. Izrađen kanal komunikacije putem maila i

web‐a Lag‐a Izvor te kvartalno


35

obilaženje JLS zaposlenog voditelja Lag‐a

4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)

4.2.3. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad te sudjelovanje na zajedničkom projektu s 2

Lag‐a iz Hrvatske ili Inozemstva.

4.3. Poticati korištenje domaćih i

EU fondova na području LAG‐a

4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu

projektne dokumentacije

4.3.1. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom

području( povećanje za 2‐6 na ciljanom području)

4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS

4.3.2. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području (povećanje za 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)





36

4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE 4.1. Značajke partnerstva

Lokalna akcijska grupa LAG „Izvor“ obuhvaća područje 12 JLS iz 2 županije,

Varaždinske i Koprivničko-križevačke. Važnost formiranja LAG-a prepoznale su i jedinice

lokalne samouprave, od kojih je i inicijativa potekla, koje su osigurale početna sredstva za rad

LAG-a „Izvor“.

Prije formiranja LAG-a „Izvor“ gradovi i općine sudjelovale su međusobno te je na taj

način i došlo do inicijative da se registrira LAG te se područje 12 JLS poveže i međusobno

zajedno radi na dobrobit svih građana.

Na inicijalnom sastanku predstavnika jedinica lokalne samouprave dogovoreno je da

svaka JLS delegira predstavnike javnog, civilnog i poslovnog sektora, izabranih prema načelu

LEADER.

Delegirani članovi pohađali su 7 treninga organiziranih u sklopu projekta „Zajedno za

održivi razvoj u Hrvatskoj2 u organizaciji ODRAZ-a (Održivi razvoj zajednice) i HMRR-a

(Hrvatska mreža za ruralni razvoj).

Svrha treninga je bila osposobiti polaznike za formiranje LAG-a te izradu lokalne

razvojne strategije. Svaki trening održan je u drugom mjestu kako bi se ljudi bolje upoznali

kao i cijelo područje LAG-a.

Također je održan i javni skup u Varaždinskim Toplicama na kojem se predstavio tada

potencijalni LAG „Izvor“ te LAG-ovi iz susjednog područja: LAG «Prizag» i LAG

„Sjeverozapad“, koji su predstavili svoj proces formiranja LAG-a. Na javnom skupu

prisustvovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Četiri člana LAG-a prisustvovala su studijskom putovanju u Bruxelles i Nizozemsku,

zajedno sa predstavnicima članova Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Lag-om „Gorski kotar“

i Lag-om „Prigorje-Zagorje“ gdje su upoznati primjeri dobre prakse te upoznat način rada

LAG-ova u EU.


37

4.2. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

U izradu Lokalne razvojne strategije LAG „Izvor“ bilo je uključeno 52 osoba koje su kroz

7 dvodnevnih treninga izradile osnove strategije. Sudionici su bili osobe iz javnog, poslovnog

i civilnog sektora uvažavajući načela LEADERA.

U izradi LRS aktivno su sudjelovale žene (24), osobe mlađe od 29 godina (12),

predstavnici javnog sektora (18), predstavnici civilnog sektora (19) i predstavnici poslovnog

sektora (15).

Nakon završetka treninga članovi LAG-a „Izvor“ nastavili izradu LRS podijeljeni u radne

skupine kako bi svi članovi aktivno sudjelovali te kako bi LRS bila što kvalitetnije

pripremljena uvažavajući probleme, ciljeve, mjere cijelog područja LAG-a i svih interesnih

skupina.

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva formirat će se prema rasporedu

provođenja IPARD natječaja za mjere 101,103,301,302 jer sama strategija Lag-a je oslonjena

na IPARD mjere. Uz IPARD mjere 101, 103, 301, 302 važna je i mjera 202 koja će ukoliko

Lag „Izvor“ prođe na natječaju promijeniti samu financijsku strukturu i financijske

mogućnosti Lag-a te će direktno utjecati na rad i mogućnosti Lag-a „Izvor“. Detaljniji plan

provedbe bit će isplaniran objavom rezultata natječaja za mjeru 202. U 2013. godini Lag

„Izvor“ planira se ponajviše osloniti na strateškom cilju 4 .

Tablica 20. Strateški cilj 4 sa podmjerama

Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih

dokumenata i mjera

Mjere

4.1. Podići razinu znanja i društvene

osviještenosti zajednice



Izvor: Obrada podataka autora


38

Unutar četvrtog strateškog cilja predviđene su tri mjere namijenjene stanovništvu LAG

područja. Navedene mjere odnose se na razvijanje razine znanja i društvene osviještenosti

zajednice edukacijom stanovništva o LEADER-u. Edukacijom članova LAG-a, praćenjem

stanja i potreba područja LAG-a i suradnjom s drugim LAG-ovima želi se postići bolja uloga

LAG-a i razvijanje aktivnosti. Edukacijom stanovništva za prijavu prijedloga projekata i

izradu dokumentacije te pružanjem tehničke pomoći poticati će se korištenje domaćih i EU

fondova na području LAG-a.

Uz sam strateški cilj 4 u 2013. Godini Lag „Izvor“ planira uspostaviti ured koji će svojim

radom realizirati sve ciljeve zacrtane ovom strategijom. Pod uspostavom ureda misli se na

adekvatno opremanje ureda potrebnom opremom za jednog zaposlenog.

4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima

Lag „Izvor“ sastavljen teritorijalno od 12 jedinica lokalne samouprave koje su usko

povezane u sve pore rada i odlučivanja unutar Lag-a. Svaka jedinica lokalne samouprave

svakodnevno vodi brigu o ukupnom razvoju svojeg područja te svaka za sebe realizira

projekte vezane za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, društvenu infrastrukturu te se

brine se o likvidnosti svojeg poslovanja.

Uz javni sektor (općine i gradove) unutar upravljačkih struktura Lag-a nalaze se uspješne

udruge , poduzetnici , opg koji svojim znanjem i vještinama pospješuju efikasnost poslovanja

i osiguravaju potrebno znanje koje je potrebno prilikom upravljanja javnim sredstvima.

Uzmemo li u obzir gore navedeno dolazimo do zaključka da u Lag-u „Izvor“ postoji dovoljna

sposobnost i kvaliteta kojom Lag može kvalitetno i odgovorno upravljati javnim sredstvima.

Grafički prikaz 2. Prikaz izvora znanja i vještina u LAG-u

Izvor: Obrada podataka


39

U grafičkom prikazu pokušano je na jednostavan način prikazati na koji način LAG sam po

sebi može opravdati svoju sposobnost upravljanja javnim sredstvima. Sve upravljačke

strukture LAG-a „Izvor“ sačinjavaju ljudi koje dolaze iz poslovnog, civilnog ili javnog

sektora iz kojeg vuću znanje, vještine i iskustvo te ga inplementiraju u radu LAG-a.

4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš

Ruralna područja Hrvatske čine više od 90% kopnenoga dijela Hrvatske (ili 61 %

naseljenoga dijela Hrvatske). U njima živi oko 47% ukupnoga stanovništva Hrvatske. Ova

područja uglavnom nisu razvijena. Nužno je što prije započeti velik i složen posao razvoja

seoskih zajednica i ukupnog seoskog prostora.

Budući da se u Hrvatskoj šire nerazvijena ruralna područja, koja zaostaju te tako

ubrzavaju iseljavanje, postaje jasna činjenica da se sva postojeća ruralna naselja ne mogu

održati. Samo tek manji dio mreže ruralnih naselja postaje dio obližnjih urbanističkih gradskih

sredina.

Usporenim upravljanjem razvojem te nezadovoljavajućim mjerama za poticanje održivog

razvoja ruralnih postora, sve je veće kašnjenje za razvijenim svijetom. To proizlazi iz

neshvaćanja da je i ruralni prostor prirodni kapital, te time i konkretni razvojni potencijal u

poželjnom ubrzanom razvoju jednako ruralnih kao i urbanih sredina.

Ekološka i gospodarska održivost su temeljne pretpostavke opstanka i održivosti ruralnih

prostora i naselja. Na ruralnim prostorima su se stoljećima obavljale djelatnosti koje su malo

ili uopće nisu oštetile prirodni okoliš. Zrak, voda i tlo ovdje su još uvijek visoke kakvoće.

Najveću štetu ekološkoj kakvoći ruralnih prostora učinila je uporaba pesticida, herbicida i

umjetnih gnojiva budući da jedan od novih razvojnih koraka Hrvatske moraju biti razvojne

odluke i ulaganja u zaštitu okoliša i uređenje zaštićenih područja.

Područje LAG-a „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km2 kojeg naseljava 50.965

stanovnika u 115 naselja. Grad Ludbreg ima najveći broj stanovnika, 8458. Prosječna gustoća

naseljenosti na području koje obuhvaća LAG-a 93,68 stanovnika na km2, usporedbe radi


40

prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2011. godine iznosi

78,1 stanovnika po km2 .

Strateški cilj pod brojem 1 koji želimo postići je podizanje kvalitete poljoprivredne

proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu. Za postizanje ovog zacrtanog cilja

potrebno je provesti proces povezivanja proizvođača, uključivanja istih u turističku ponudu te

ih poticati na otvaranje zajedničkih trgovina. Kako bi poljoprivredni proizvođači bili

konkurentni na tržištu te kako bi svoje proizvode mogli nuditi po cijenama i u količinama

kako suvremeno gospodarstvo očekuje potrebo je prethodno poticati racionalno iskorištavanje

zemljišta.

Pod racionalnim iskorištavanje zemljišta podrazumijeva se, u prvom redu, okrupnjivanje

poljoprivrednih površina – komasacija. Intenzivnija poljoprivredna proizvodnja za sobom

povlači i veća onečišćenja tla, vode i zraka. Poljoprivreda je dio ruralnog prostora, bitna za

ekološku, posebice biološku i krajobraznu, ravnotežu kao i očuvanje kulturnih i ostalih

tradicijskih vrijednosti. Suvremenim agrotehničkim mjerama prinosi u poljoprivredi se mogu

maksimalno povećati, no važno je imati na umu kako se okoliš ne smije onečistiti više nego

što to on može podnijeti. Važnost održivog razvoja u ovom slučaju očituje se kroz racionalno

korištenje poljoprivrednih površina kojima raspolažemo.

Kako bismo tlo, vodu i zrak što bolje očuvali od onečišćenja potrebno je gospodariti

poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će

zaštititi postojeći biljni i životinjski svijet. Također je važno zaustaviti korištenje na onoj

razini na kojoj se počinje ugrožavati prirodnost travnjačkih ekoloških sustava i na taj način

umanjivati biološka raznolikost. Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina treba

očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta,

posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale.

U svrhu očuvanja okoliša u ruralnom području nije potrebno poticati hidromelioracije u

svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već

racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine. Važno je

odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje su dokazano

visokotoksične (lindan, atrazin), smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a

koristiti selektivne insekticide. Poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima


41

poljoprivredne proizvodnje prikladnije regulirati korištenje pesticida, potičući uporabu

selektivnih preparata.

Drugi strateški cilj koji ja postavljen je podizanje ekološke svijesti stanovništva i

unaprijediti brigu za ekosustave, povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije. Kako bi

učinci u postizanju ovog cilja bili što veći najbitnija je edukacija stanovništva. Edukacija

mora obuhvaćati programe o ispranom postupanju s otpadom, prednosti odvajanja i

recikliranja komunalnog otpada. Sama edukacija nije dovoljna kako bi se ostvario ovaj

strateški cilj.

Ukoliko želimo povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora potrebno je

uspostaviti pozitivnu poduzetničku klimu za sve zainteresirane investitore u proizvodnju

energije iz obnovljivih izvora.

Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su sunčeva svjetlost,

vjetar, valovi ili geotermalna toplina, što objašnjava i Internacionalna Agencija za Energiju:

„Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim

različitim oblicima, dobiva se direktno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još

uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra,

oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz

obnovljivih izvora.“ Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to

kako i gdje su korišteni.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju se mnoga područja s visokim razvojnim

potencijalom, poput obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, inteligentnih

sustava, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, zelena gradnja, ekološke

inovacije, zeleni turizam, eko poljoprivreda, uslužne djelatnosti, informatičke djelatnosti i

slično.

Zeleni odnosno održivi razvoj u osnovi je svih novih gospodarskih trendova u Europskoj

uniji kao i u drugim razvijenim zemljama svijeta, a tvrtke koje temelje svoju strategiju na

održivom razvoju u fokusu su interesa krajnjih kupaca i korisnika njihovih usluga i proizvoda.

Kao zadatak postavljena je edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju

šumama te poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem. Privatne šume zauzimaju


42

dvadesetak posto ukupne šumske površine u Republici Hrvatskoj, a radi se o rascjepkanim

šumskim posjedima prosječne je veličine 0,76 ha. U privatnim šumama procijenjena drvna

masa iznosi oko 80 m3/ha, s trendom pada zalihe.

Glavni problem koji je prisutan jest da su vlasnici privatnih šuma u najvećem broju

slučajeva pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovništva, mnogi ne vode brigu o svom

šumskom posjedu, ili više nemaju prebivalište u mjestu gdje se nalazi šuma. Državne potpore

privatnom šumarstvu gotovo da ne postoje, kao ni znanstvena istraživanja, a gospodarenje

malim šumskim posjedom nepoznanica je za većinu šumarskih stručnjaka. Mlađi šumo

posjednici nisu zainteresirani za ulaganja i bavljenje šumom. Informiranost privatnih šumo

vlasnika i javnosti o šumarstvu u RH je vrlo loša, edukacije ne postoje, a komunikacije tijela

vlasti i šumo vlasnika nema.

Programi gospodarenja privatnim šumama ne obnavljaju se (samo za otprilike 6%

površine privatnih šuma postoje važeći programi). Evidentirana sječa se obavlja u okvirima

odobrenog opsega nužne doznake, bez smjernica gospodarenja i propisanih obveza izvršenja

šumsko uzgojnih radova. Ovakvo stanje rezultira nezainteresiranošću vlasnika za svoj šumski

posjed što vodi daljoj devastaciji privatnih šuma i umanjenju drvne zalihe. Javlja se princip

gospodarenja putem jednokratnog užitka vrednije drvne mase uz prepuštanje preostale

površine spontanom razvoju.

Strateški cilj pod brojem tri jest unaprjeđenje kvalitete života i poticanje nepoljoprivrednih

djelatnosti. U nastojanju ostvarenja ovog cilja potrebno je provesti sljedeće aktivnosti.

Potrebno je obnoviti, urediti i opremiti objekte obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture.

Poticanje nepoljoprivrednih djelatnosti uglavnom je vezano za stvaranje pozitivnog

poduzetničkog okruženja, poticanje samozapošljavanja te povezivanje poduzetnika kako bi

ostvarili zajednički nastup na tržištu. Mjere koje je također potrebno provesti jest saniranje i

poboljšanje prometne infrastrukture i povećanje korištenja željeznice.

U fokusu interesa mora biti obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza, izgradnja i

zamjena postojeće javne rasvjete. Ukoliko se obnove ceste na području LAG-a „Izvor“ od

interesa je da te ceste od opteretimo te da im produžimo sam rok trajanja, pa samim time

moramo promovirati korištenje željeznice u transportu sirovina i roba. Razvoj na području


43

LAG-a mora biti što ravnomjerniji, činjenica je da dijelovi neće biti na jednakom stupnju

razvoja, te je važno omogućiti komunalno opremanje rubnih mjesta LAG-a.

Pod komunalnim opremanjem podrazumijeva se izgradnja ili rekonstrukcija sustava

vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te izgradnja ili rekonstrukcija sustava

opskrbe plinom. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije moraju imati

poticaj jedinica lokalne samouprave kako bi se što veći udio energije dobivao iz obnovljivih

izvora.Izgradnja širokopojasne otvorene mreže polaganjem optičkih kablova za pristup

širokopojasnom internetu omogućuje korištenje najnovijih tehnologija (brzi internet, TV,

IPTV, VOIP, KTV itd.) svim stanovnicima te pravnim osobama koje djeluju na području

LAG-a, što je osnovna potreba za rad i konforan život u 21. Stoljeću. Edukacija stanovništva

s područja LAG-a je najvažniji ključ do pristupa sredstvima iz fondova EU. Kroz edukaciju je

potrebno stanovništvo poticati na poduzetničku inicijativu i približiti im postupak apliciranja

na natječaje, kao i postupak izrade potrebne projektne dokumentacije.

Sve aktivnosti koje predlaže LAG „Izvor“ imaju komponentu zaštite okoliša i kao takve

imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Dio koji se odnosi na poljoprivredu, a na koji se direktno

veže onečišćenje tla, vode i zraka, ima jednako ili čak i manje onečišćenje nego što je to sad.

Upravo bi okrupnjavanje dovelo do racionalnijeg korištenja poljoprivrednih površina, koje

dovodi do agrotehničkih mjera koje su u skladu sa važećim propisima iz segmenta zaštite

okoliša.

4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći

Lokalna akcijska grupa „Izvor“ odlučila je sastaviti Odbor za projekte, koji se sastoji od

osam osoba, koji će izrađivati projektne ideje i prijavljivati se na natječaje domaćih

ministarstava i EU fondova. Članovi LAG-a sudjelovali su na tri radionice za pisanje

projekata koje su održale Udruga za razvoj civilnog društva SMART. Odbor će pratiti

natječaje domaćih i EU fondova na koje će se prijavljivati razrađene projektne ideje u okviru

lokalne razvojne strategije IZVOR.

U tablici dan je pregled ciljeva i aktivnosti sa mogućim izvorima financiranja za svaku

aktivnost.


44

Tablica 21. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 1



Mjere Aktivnosti Izvori financiranja





Županije, IPARD, EU fondovi, ministarstva, JLS


Min. turizma, HTZ, Min. polj., Min. regionalnog razvoja, županija, IPARD,

EU fondovi

1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina Resorna min., županija, JLS, IPARD, EU fondovi i

dr.



1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐

komasacija MP, JLS, županije


MP, JLS, županije, Min. graditeljstva




1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida prihvatljivih

za okoliš

Min. zaštite okoliša, MP, Fond za zaštitu okoliša,

JLS, županije


JLS, županije, MP, IPARD, sjemenare i rasadnici




Min. zaštite okoliša, županije, MP, IPARD


Resorna min., županija, EU fondovi

1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih

poljoprivrednika

Županije, resorna min.,

EU fondovi

1.4.4. Modernizacija poslovanja Županije, resorna min., FZOEU, EU fondovi



45





2.1. Informirati i poticati

stanovništvo na zaštitu okoliša

2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i

potrebama recikliranja otpada

MZO, županije, EU fondovi, JLS, komunalna

poduzeća

2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih

medija)

JLS, županije, MP, MZO, EU fondovi, komunalna

poduzeća

2.2. Poticati održivo

gospodaranje privatnim šumama


Hrv. šume, resorna min.


EU fondovi, Hrv. šume, resorna min.




EU fondovi, Fond za energetsku učinkovitost,

županije, HEP


Fond za energetsku učinkovitost, županije,

MRR







infrastrukturu

3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture

NZRCD, resorna min., EU fondovi, županije, JLS

3.2. Poticati opremanje i

organiziranje malog i srednjeg

poduzetništva


JLS, županije, Obrtnička komora, Gospodarska komora, EU fondovi


JLS, županije, Obrtnička komora, Gospodarska

komora

3.3. Sanirati i poboljšati


resorna min., JLS, županije, IPARD, EU fondovi


46

prometnu infrastrukturu i

povećati korištenje željeznice

3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjeteJLS, županije, HEP, Fond za energetsku učinkovitost

3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice HŽ, Min. prometa, Min.

turizma


opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar

LAG‐a

3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda

IPARD, Hrv. Vode, JLS, županije


IPARD, JLS, županije, distributeri plina


Fond za energetsku učinkovitost, EU fondovi,

županije, Min. graditeljstva, IPARD

3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže EU fondovi, Min. Reg. Razvoja, županije, JLS,JPP,korisnici


3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći

tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

JLS, županije, resorna min., EU fondovi, HTZ, LAG,

donatori

3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga

HTZ, JLS, županije, EU fondovi, resorna min.,

HGK, donatori

3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove

Investitori, HTZ, JLS, županije, EU fondovi, resorna min., donatori






4.1. Podići razinu znanja i društvene

osviještenosti zajednice


EU fondovi, županije, resorna min., LAG, NZRCD

4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i umrežavanja

EU fondovi, županije, LAG, MVP, NZRCD

4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i

razviti

4.2.1. Edukacija članova LAG LAG, EU fondovi, IPARD,

MVP, JLS, županije

4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG IPARD, EU fondovi


47

aktivnosti 4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)

LAG, EU fondovi, resorna min., IPARD, NZRCD,

donatori

4.3. Poticati korištenje

domaćih i EU fondova na

području LAG‐a

4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu projektne

dokumentacije

JLS, županije, LAG, EU fondovi, resorna min.,

NZRCD, UZUV

4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS LAG, MP, JLS, županije,

RRA


JLS, županije, resorna min., LAG


4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014.

Tablica 25. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. - 2014.

MJERA

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014. u

kunama

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013.‐

2014. u kunama

2013. 2014. 2013. 2014.

101 – „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“

14 18 1.850.000,00

kn 2.100.000,00

kn

103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“

‐ ‐ ‐ ‐

301 – „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“

12 18 13.000.000,00

kn 18.000.000,00

kn

302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“

6 10 1.100.000,00

kn 1.500.000,00

kn

UKUPNO: 37 46

Izvor: Obrada podataka autora


48

4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti

Lokalna razvojna strategija pokriva period od 2013. te 2014. godine, a budući da sama

strategija predstavlja novi pristup u planiranju socio-ekonomskog razvoja na području LAG-a

„Izvor“ samo praćenje odvijat će se na kvartalnoj i godišnjoj bazi. Kvartalnim izvješćima

osigurati će se informacije o provedenim aktivnostima te ostvarenim ili anticipiranim

rezultatima. Izvješća o provedbi lokalne razvojne strategije kvartalno će pisati voditelj/tajnik

LAG-a te svoj izvještaj predaje upravnom odboru i nadzornom odboru.

Nadzorni odbor kao što u statutu LAG-a stoji članak 30. „Nadzorni odbor prati i nadzire

rad tijela utvrđenih ovim Statutom. O svom nalazu i mišljenju obavještava Upravni odbor

Udruge i tijelo čiji je rad nadziran. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko

poslovanje i raspolaganje sredstvima Udruge te izvršenje programa rada i financijskog plana

Udruge. Izvješće o izvršenom nadzoru podnosi Skupštini na raspravu i prihvaćanje.“

Krajem svake godine nadzorni odbor na temelju kvartalnih izvješća od strane

voditelja/tajnika LAG-a te svojih zapažanja i istraživanja podnosi godišnje izvješće o radu

LAG-a i o provedbi lokalne strategije Skupštini udruge.

Tablica 26. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 1.

Strateški cilj 1.:Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Mjere Aktivnosti Pokazatelji Očekivani rezultati

1.1. Poticati interesno udruživanje, povezivanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača


1.1.1. Umreženost najmanje 5 proizvođača na tržištu

1.1.1.Stvaranje novih proizvoda i otvaranje najmanje 2 nova radna mjesta umreženjem 5 proizvođača na tržištu Lag‐a „Izvor“


1.1.2. Bolja prezentacija i prepoznatljivost proizvoda (sajam, katalog proizvoda, OPG‐a i dr.)

1.1.2. Povećan broj turističkih posjeta Jls na području Lag‐a ( povećanje od 10%)

1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina

1.1.3. Raznovrsnija ponuda proizvoda i veći prihodi za

1.1.3. Otvaranje zajedničke trgovine i zapošljavanje 2 osobe


49

proizvođače

1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno iskorištavanje zemljišta

1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐komasacija

1.2.1 Povećan broj zahtjeva za okrupnjivanje poljoprivrednih površina

1.2.1. Manji troškovi proizvodnje, dobivanje (jeftinijeg) konkurentnijeg proizvoda(smanjene troška za 10%)


1.2.2. Organiziran seminar o racionalnoj namjeni zamljišta u planiranju

1.2.2. Bolja iskorištenost i uređenost poljoprivrednih parcela

1.3. Poticati ekološku proizvodnju te očuvati i revitalizirati autohtone sorte

1.3.1. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida prihvatljivih za okoliš

1.3.1. Organizirana edukacija polj. Proizvođača na temu „Poticanja ekološke proizvodnje“

1.3.1. Povećan broj ekoloških proizvođača i proizvoda( 1 novo registriran proizvođač i 2 nova radna mjesta)


1.3.2. Organizirana edukacija i osmišljen plan za zažtitu autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.

1.3.2. Povećana ponuda autohtonih proizvoda na tržištu, ponuda autohtonih vrsta voća u zajedničkoj trgovini proizvođača.

1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi


1.4.1. Održan seminar o poticanju nitratne direktive i korištenja ekoloških prihvatljivih tehnologija

1.4.1. Očuvan okoliš i podzemne vode, zdravi konačni proizvod ( 20 osoba koji su prisustvovali seminaru o poticanju nitratne direktive)


1.4.2. Organiziran seminar i edukacija za razvijanje poslovnih vještina i usavršavanja.

1.4.2. Obrazovani i informirani poljoprivrednici ( 10 poljoprivrednika koji su prošli seminar i edukaciju za razvijanje poslovnih vještina i strukovnog usavršavanja)

1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih poljoprivrednika

1.4.3.Organizirana edukacija i savjetovanje mladih poljoprivrednika

1.4.3. Povećana

učinkovitost educiranih

mladih poljoprivrednika(

10 mladih

poljoprivrednika koji su

završili organiziranu


50

edukaciju za mlade

poljoprivrednike)

1.4.4. Modernizacija poslovanja

1.4.4. Održana edukacija na temu modernizacija poslovanja za poslovni sektor

1.4.4. Veća konkurentnost poslovnog sektora kao rezultat otvoreno 1‐3 novo radno mjesto


Tablica 27. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 2



2.1. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša

2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada

2.1.1. Održan seminar na temu edukacije stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom

2.1.1. Smanjenje količine komunalnog otpada zbog povećane reciklaže ( Smanje količine komunalnog otpada za 15%na području Lag‐a „Izvor“)

2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih medija)

2.1.2. Organizirana radionica prikupljanja i razrađivanja projektnih ideja vezanih uz zaštitu okoliša

2.1.2. Povećan broj podnesenih projektnih prijedloga vezanih uz zaštitu okoliša( 15% više projekata vezanih uz zaštitu okoliša)

2.2. Poticati održivo gospodaranje privatnim šumama


2.2.1. Održana edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama

2.2.1. Privatni šumoposjednici se bolje brinu o šumama, manje propadanje šuma( 12 šumoposjednika koji su prisustvovali edukaciji o održivom gospodarenju šumama)


2.2.2. Organizirana radionica sa radnom akcijom obnove šumskih površina i pošumljavanjem

2.2.2. Obnovljene šumske površine na području LAG‐a 5% više obnovljenih od prošlih godina.

2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije


2.3.1. Održani seminari na temu:“Energetske učinkovitosti“

2.3.1. Povećano korištenje obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru za 20%


51


2.3.2. Održani seminari na temu pripreme projekata i tehnička pomoć prilikom pisanja projekata

2.3.2. Povećan broj podnesenih prijedloga projekata za 3‐8 prijedloga projekata



3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti


3.1. Unaprijediti društvenu infrastrukturu

3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture

3.1.1. Održana radionica na temu: „Prikupljanje projektnih ideja radi obnove , opremanja objekata obrazovne sportske i kulturne infrastrukture“

3.1.1. Povećan broj uređenih objekata i omogućeno odvijanje različitih aktivnosti(uređena 2 objekata na području LAG‐a)

3.2. Poticati opremanje i organiziranje malog i srednjeg poduzetništva


3.2.1. Održan seminar na temu udruživanja i poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture

3.2.1. Potaknuto interesno udruživanje i suradnja malih i srednjih poduzetnika otvorenje 4 nova radnih mjesta kao rezultat udruženja.


3.2.2. Veća prisutnost i prepoznatljivost na tržištu i smanjeni troškovi poduzetnicima

3.2.2. Povezana najmanje dva poduzetnika sa zajedničkim nastupom na tržištu, otvorenje 1‐2 novih radnih mjesta.

3.3. Sanirati i poboljšati prometnu infrastrukturu i povećati korištenje željeznice


3.3.1. Osuvremenjena prometna infrastruktura i povećana sigurnost prometa

3.3.1. 15 kilometara moderniziranih nerazvrstanih cesta preko projekata EU fondova.


3.3.2. Održana radionica na temu: „Prikupljanje projektnih ideja za restruktuiranje postojeće javne rasvjete“

3.3.2. Osuvremenjena (štedna) javna rasvjeta( 20 novih štednih rasvjetnih sistema na području Lag‐a „Izvor“


52

3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice

3.3.3. Održan seminar za poslovni sektor Lag‐a „Izvor“ na temu prednosti i mogućnosti korištenja željeznice u poslovne svrhe

3.3.3. Povećano korištenje željezničkog prijevoza u poslovne svrhe za 5%

3.4. Omogućiti komunalno opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar LAG‐a

3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

3.4.1. Poboljšana kvaliteta života i uvjeta za rad te smanjen odljev mlađeg stanovništva

3.4.1 Osigurano 15 novih priključaka na sustav vodoopskrbe


3.4.2. Poboljšana kvaliteta života i uvjeta za rad te smanjen odljev mlađeg stanovništva

3.4.2. Osigurano 15 novih priključaka na plinski sustav


3.4.2. Održati seminar na temu prednosti korištenja obnovnljivih izvora energije za javni i poslovni sektor

3.4.3. Porast korištenja obnovljivih izvora energije, smanjeno onečišćenje na području Lag‐a za 20%

3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže

3.4.4. Povećanje broja priključaka na širokopojasnu mrežu, iznajmljivanje resursa mreže davateljima usluga te smanjen odljev mlađeg stanovništva

3.4.4. Optičke niti položene do barem 1.600 novih korisnika


3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

3.5.1. Održana radionica na temu „Tradicionalne vještine i lokalna kultura centar turističke ponude Lag‐a „

3.5.1. Osmišljeni novi sadržaji i proizvodi prepoznatljivi širem području koji privlače godišnje 15% turista više na područje Lag‐a „Izvor“

3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga

3.5.2. Održane radionice na kojima bi se objedinila zajednička

3.5.2. Objedinjena turistička ponuda (zajednički promidžbeni materijali) u obliku letka


53

turistička ponuda Lag‐a „ Izvor“

cca.350 kom. Koji bi predstavljao prvu objedinjenu tur. Ponudu Lag‐a „Izvor“

3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove

3.5.3 . Poboljšanje turističke ponude (npr. Biciklističke rute, vinske ceste i dr.)

3.5.3 Izgradnja novih 15km biciklističkih staza na području Lag‐a „Izvor“







4.1.1. Održana radionica o najboljem i najprihvatljivijem načinu komunikacije unutar Lag‐a „Izvor“

4.1.1. Izrađena web stranica LAG‐a

4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i umrežavanja

4.1.2. Održan seminar o korisnosti LEADER koncepta i prednost suradnje i umređivanja

4.1.2. Educirani predstavnici svih sektora i zainteresirani građani na području LAG‐a( Minimalno 5 educiranih predstavnika po sektoru)


4.2.1. Edukacija članova LAG

4.2.1. Održane edukacije za članove Lag‐a vezane za ojačavanje kapaciteta udruge i uspješnog rada udruge.

4.2.1. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad ( Educirano 15 članova Lag‐a „Izvor“)


4.2.2. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad

4.2.2. Izrađen kanal komunikacije putem maila i web‐a Lag‐a Izvor te kvartalno obilaženje zaposlenog voditelja Lag‐a Jls‐a


54

i

4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)

4.2.3. Studijsko putovanje za članove Lag‐a i učenje na primjeru dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva.

4.2.3. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad te sudjelovanje na zajedničkom projektu s 2 Lag‐a iz Hrvatske ili Inozemstva.


4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu projektne dokumentacije

4.3.1. Održana edukacija stanovništva za prijavu prijedloga i za izradu projektne dokumentacije

4.3.1. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području( povećanje od 20% na ciljanom području)

4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS

4.3.2. Otvoren ureda Lag‐a dostupan svim članovima Lag‐a „Izvor“



4.3.3. Otvoren ureda Lag‐a dostupan svim članovima Lag‐a „Izvor“

4.3.3. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području(povećanje zza 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)


4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i sprječavanje sukoba interesa

Dobivanje akreditacije od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja omogućit

će izdavanje pisma preporuke projektima s područja LAG-a „Izvor“. Sama procedura

donošenja odluka sastojat će se od nekoliko povezanih radnji. Upravni odbor koji je prema

statutu LAG-a „Izvor“ najviše tijelo upravljanja LAG-om određuje između dvije skupštine


55

Zaprimanje projektne ideje

Pregledavanje projektne ideje od

strane radne skupine

Prezentiranje projektne ideje

upravnom odboru "Lag Izvor"

Odluka upravnog odbora o davanju pisane preporuke

projektu

radnu skupinu koja će u svom sastavu imati 4 člana te će se oni birati između članova koji su

najviše sudjelovali u pisanju, oblikovanju i završnoj obradi strategije LAG-a „Izvor“ te su

samim time najbolje upoznati s aktualnom strategijom.

Radna skupina će se sastajati na poziv voditelja/tajnika LAG-a prilikom pristignuća

projekta koji želi pismenu preporuku od strane lag-a. Radna skupina biti će zadužena da svaki

pristigli projektni prijedlog pregleda te usporedi sa aktualnom strategijom LAG-a. Ako se

projektni prijedlog slaže te je kompatibilan sa aktualnom strategijom LAG-a „Izvor“ taj

projektni prijedlog prosljeđuju voditelju LAG-a koji će uvrstiti spomenuti projektni prijedlog

na sljedeći sastanak upravnog odbora gdje će se spomenuti projektni prijeldlog koji je

kompatibilan sa aktualnom strategijom LAG-a ukratko prezentirati članovima upravnog

odbora. Nakon kratke prezentacije članovi upravnog odbora glasat će o tome dali će se izdati

pismo preporuke od strane LAG-a „Izvor“.

Upravni odbor LAG-a „Izvor“ broji 13 članova svaki član može glasati jednom osim onih

članova koji dolaze s istog područja ko i projektni prijedlog. Upravni odbor sastavljen je

prema Leader naputaku ali uz to on je sastavljen tako da sa članstvom obuhvaća sve jls-ove

LAG-a „Izvor“, radi sprječavanja sukoba interesa oni članovi koji dolaze s područja jls-a

odakle stiže projektni prijedlog za izdavanje pisma preporuke nemaju pravo glasati za

projektni prijedlog. Da bi se izdalo pismo preporuke određenom projektu potrebna je

natpolovična većina glasova Upravnog odbora koje ima pravo glasa.

Grafički prikaz 3. Prikaz tijeka zaprimanja od odluke upravnog odbora o davanju pisanih preporuka u LAG-u

Izvor: Obrada autora


56

4.10. Projekti koji se provode ili su se provodili iz drugih izvora financiranja

LAG-„Izvor“ nije samostalno zasad aplicirao ni provodio projekte vezane za fondove

ministarstva ili EU-fondove. Kao sudionik na projektu ODRAZ-a, HMRR-a, SMART-a i

Milleukontakt International, Nizozemska „Zajedno za održivi razvoj“ bili smo jedan od

korisnika te smo u suradnji sa udrugama nositeljima stekli jedno veliko iskustva.

Uz to što smo bili korisnici, unutar projekta „Zajedno za održivi razvoj“ LAG „Izvor“ je

organizirao te djelomično financirao javni skup 08.studenog 2012.godine u Ludbregu. Ideja

tog skupa bila je predstavljanje svake JLS u Lag-u sa svojim poduzetnicima, udrugama,

turističkim zajednicama, OPG-ima. Sama ideja javnog skupa bila je upoznati širu javnost sa

LAG-om „Izvor“ te započeti nadamo se kroz par godina tradicionalnog organiziranog skupa

svih članica LAG-a iz javnog, privatnog i poslovnog sektora u vidu sajma gdje bi se približilo

javnosti sve što LAG „Izvor“ može ponuditi od autohtonih proizvoda , kulturnog programa

itd...

Projekt „Zajedno za održivi razvoj“ trajao je 24 mjeseca(od 1.ožujka 2011. do 28.veljače

2013.), projekt je sufinancirao EU, IPA 2008, ukupni trošak projekta iznosio je 210.067,00€

dok je doprinos EU kroz sufinanciranje u tom iznosu bio 198.850,00€.


57

5. USKLAĐENOST STRATEGIJE S NADREĐENIM STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ izrađena je u skladu s drugim

razvojnim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Lokalna akcijska grupa „Izvor“ u pisanju LRS slijedila je razvojno – investicijske ciljeve

Hrvatske koji su nužni ukoliko želimo postići gospodarski rast koji je pokretač cjelokupnog

razvoja društva na svim razinama.

Strateški ciljevi Koprivničko-križevačke županije i Varaždinske županije su identični, radi

se o dvije susjedne županije koje se u pravilu susreću sa jednakim ili vrlo sličnim slučajevima

i problemima. „Preklopimo“ li strateške ciljeve dviju navedenih županija dolazimo da su dolje

navedeni ciljevi koji se žele ostvariti kroz strategiju:

CILJ 1: konkurentno gospodarstvo i brži rast (potaknuti rast i razvoj poduzetništva i

malih/srednjih poduzeća, oblikovati pozitivnu poslovnu klimu).

CILJ 2: jačanje ljudskih resursa i podizanje kvalitete života stanovništva

CILJ 3: poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, ujednačen razvoj cijele

županije

CILJ 4: održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti, racionalno gospodarenje

energijom.

Ciljevi LAG-a „Izvor“ u skladu su s županijskim razvojnim strategijama Koprivničko-

križevačke i Varaždinske županije. Strategija je usmjerena na ruralni razvoj, u kojem je

planirano: dostizanje prosjeka gospodarskog razvoja EU i povećanje zaposlenosti, pružanje

dobrobiti svakom pojedincu u gospodarskom, socijalnom, ekološkom i kulturnom pogledu te

provedba načela održivosti kao kriterija kvalitete i prepoznatljivosti u svijetu.

Lokalna razvojna strategija LAG-a „Izvor“ usklađena je sa Strategijom ruralnog razvoja

2008-2013. te IPARD programom 2007-2013. koji su doneseni na nacionalnoj razini, a

strategija je također u svim svojim dijelovima rađena prema načelima LEADER-a. Ostvarenje

strateških ciljeva utemeljeno je na sinergijskim učincima koje imaju pojedinačni ciljevi koji

su svi u skladu za županijskim razvojnim strategijama, dok su te iste županijske strategije u

skladu s strategijama i programima državnog nivoa.


58

Grafički prikaz 4. Prikaz sinergije županijskih strategija sa strategijom ruralnog razvoja 2008-2013, IPARD programom 2007-2013. sa strategijom LAG-a „Izvor“

Izvor: Obrada autora

U svojim strategijama i KKŽ i Varaždinska županija identificirale su iste probleme kao i

LAG „Izvor“, a koji se pojavljuju kod malih i srednjih poduzetnika i kod obrtnika. Problemi

koji su najzastupljeniji su slijedeći:

nedovoljno povezivanje i umrežavanje malog i srednjeg poduzetništva

međusobno radi postizanja bolje konkurentnosti (klasteri)

nedovoljno povezivanje malog i srednjeg poduzetništva s velikim

gospodarskim subjektima i nemogućnost korištenja sinergije za razvoj.

nepostojanje tehnološke infrastrukture za malo i srednje poduzetništvo.

nedostatna izobrazba poduzetnika i menadžera

Sve tri navedene strategije poklapaju se i nude vrlo slična, skoro identična rješenja za

navedene izazove:

stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva i ostalih oblika

samozapošljavanja

poticanje poduzetnika i obrtnika na povezivanje i umrežavanje

ulaganje u ljudske potencijale

jačanje poduzetničke i menadžerske izobrazbe

Strategija ruralnog razvoja 2008 – 2013, IPARD program2007

– 2013

Županijske razvojne strategije

Lokalna razvojna strategija

LAG‐a "Izvor"


59

Izazovi koji se javljaju u poljoprivredi i problemi koje imaju OPG s područja dviju

županija identični su. Posjedi kojima raspolažu su mali i rascjepkani, tržište je nedovoljno

razvijeno, poljoprivredni proizvođači nisu zainteresirani za udruživanje, nedostaje

marketinških aktivnosti kojima bi se potencijalni kupci upoznali s seoskim proizvodima, niska

je obrazovna struktura poljoprivrednika te je velik dio poljoprivrednih proizvođača izvan

sustava potpore.

U segmentu turizma postoje slični problemi, kao što su nedostatak kvalitetnih turističkih

proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište, nedovoljna iskorištenost potencijala

pojedinih turističkih destinacija, nedostatna turistička signalizacija i interpretacija turističkih

sadržaja, nedovoljna educiranost zaposlenika u turističkom sektoru, nedostatak kvalitetnih

turističkih proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište, nedostatak smještajnih

kapaciteta i uređene komunalne infrastrukture, nedovoljno povezivanje turističkih destinacija

sa susjednim županijama te nedovoljno povezivanje seljačkog turizma s poljoprivrednom

proizvodnjom.

Rješenja koja LRS LAG-a „Izvor“ nudi vrlo su jednostavna, ali kao i sve pa tako i za

rješavanje ovih izazova najvažnija je edukacija turističkih djelatnika kako ne bi turistima

nudili samo golu/osnovnu turističku uslugu, već kako bi turistički doživljaj bio kompletan, što

bogatiji i raznovrsniji te kako bi u njega bilo ugrađeno što više izvornih komponenata i kako

bi i imao što veću dodanu vrijednost.


60

POPIS ILUSTRACIJA TABLICA: STRANICA: Tablica 1. Površine JLS-ova s područja LAG-a "Izvor" ........................................................... 3 Tablica 2. Pokazatelji BDP-a za 2010. i 2011. godinu .............................................................. 8 Tablica 3. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor" .............................................................. 9 Tablica 4. Broj poslovnih subjekata po JLS-u na području LAG-a "Izvor" ............................ 10 Tablica 5. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti .................................................................... 12 Tablica 6. Promjena broja stanovnika 1991. - 2011. ............................................................... 12 Tablica 7. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a ................................................. 14 Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ......................... 14 Tablica 9. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a .............................. 19 Tablica 10. Kulturna infrastruktura LAG-a "Izvor" ................................................................ 20 Tablica 11. Popis manifestacija na području LAG-a .............................................................. 21 Tablica 12. Opis mjera prema strateškom cilju 1 ..................................................................... 27 Tablica 13. Opis mjera prema strateškom cilju 2 ..................................................................... 28 Tablica 14. Opis mjera prema strateškom cilju 3 ..................................................................... 29 Tablica 15. Opis mjera prema strateškom cilju 4 ..................................................................... 30 Tablica 16. Opis rezultata stateškog cilja 1 .............................................................................. 31 Tablica 17. Opis mjera prema strateškom cilju 2 .................................................................... 32 Tablica 18. Opis mjera prema strateškom cilju 3 .................................................................... 33 Tablica 19. Opis mjera prema strateškom cilju ....................................................................... 34 Tablica 20. Strateški cilj 4 sa podmjerama ............................................................................. 37 Tablica 21. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 1 ............................................ 44 Tablica 22. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 2 ............................................ 45 Tablica 23. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 3 ............................................ 45 Tablica 24. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 4 ............................................ 46 Tablica 25. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. - 2014. .......... 47 Tablica 26. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 1. ..................... 48 Tablica 27. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 2 ...................... 50 Tablica 28. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 3 ...................... 51 Tablica 29. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 4 ...................... 53

GRAFIČKI PRIKAZ:

Grafički prikaz 1. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor" ................................................ 10 Grafički prikaz 2. Prikaz izvora znanja i vještina u LAG-u ..................................................... 38 Grafički prikaz 3. Prikaz tijeka zaprimanja od odluke upravnog odbora o davanju pisanih preporuka u LAG-u .................................................................................................................. 55 Grafički prikaz 4. Prikaz sinergije županijskih strategija sa strategijom ruralnog razvoja 2008-2013, IPARD programom 2007-2013. sa strategijom LAG-a „Izvor“ .................................... 58

GRAFIKON:

Grafikon 1. Promjena broja stanovnika LAG-a "Izvor" po JLS-ovima ................................... 13

koriŠtene kratice jls – jedinice lokalne uprave · 2011. godine općina sveti Đurđ ima 3.804...

Documents