1

1

EVAKUACIJSKI PUTOVI I

ZAŠTITA SPAŠAVATELJA

mr. sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, viši predavač

Zagreb, 15. studenoga 2014.

godina događaj broj poginulih / ozlijeđenih

2012.

požar u zatvoru u Hondurasu poginulo preko 361 zatvorenikapožar u marketu u Moskvi poginulo 17 radnika migranataeksplozija i požar u petrokemijskoj industriji u Bangkoku

12 poginulih i preko 100 ozlijeđenih

požar u tvornici odjeće u Pakistanu poginulo 312 radnikaeksplozija u rafineriji na poluotoku Paraguaná u Venezueli

poginulo 48 i ozlijeđeno 151

požar u tvornici obuće u Pakistanu poginulo 25 zaposlenikaPožar u tvornici u Dhaka, Bangladeshu poginulo najmanje 124

Požar u diskoteci u Novom Sadu poginulo 6 mladih

2013.

Požar u noćnom klubu u Brazilupoginulo najmanje 233 posjetitelja, više od 100 ozlijeđenih

Požar u marketu, Kalkuti, Indija poginulo 18 osoba

požar u psihijatrijskoj bolnici u Moskvi poginulo 38 pacijenata

Požar u tvornici u Kini poginulo 119 ljudi

požar u psihijatrijskoj bolnici u Novgorod Region, Rusija

poginulo 37 pacijenta

2014. Požar u bolnici u Južnoj Koreji poginuo 21 pacijent

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires

Pregled nekih velikih požara

2

3

U članku 10. Zakona gradnji (NN 153/2013.) te članku 25. Zakona

o zaštiti od požara (NN 92/2010.) definiran je izgled građevine za

slučaj nastanka požara te ona mora biti projektirana i izvedena i tako

da:

– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu,

odnosno da se omogući njihovo spašavanje te

– omogući zaštita spašavatelja.

Da bi se mogao realizirati spomenuti zahtjev, potrebno je ispravno

projektiranje i izvedba putova za izlaženje u slučaju požara ili drugog

akcidenta tzv. putova za evakuaciju ili evakuacijskih putova.

4

- EVAKUACIJSKI PUT –

3

5

Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden

put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora

ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i

reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična

rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu

sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu.

(Zakon o zaštiti od požara, NN 92/2010.)

6

U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih putova

odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost, širina,

visina, otpornost na požar i slično) i dovoljan broj izlaza, koji

vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u slučaju

pojave požara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i

sigurno mogle napustiti zgradu. (Pravilnik o otpornosti na požar i

drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju

požara NN 29/2013. – u daljnjem tekstu Pravilnik)

4

7

Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požaraosiguravaju se primjenom odgovarajućih mjera:

– rasporedom i brojem evakuacijskih puteva te izlaza primjerenobroju ljudi i njihovoj pokretljivosti;

– odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve(stropovi, zidovi, vrata i slično) od drugih dijelova građevine,elementima otpornim na požar i dim;

– odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi ipodovi evakuacijskih puteva, odgovarajuće reakcije na požar;

8

– sustavom za odvođenje dima i/ili topline;

– sustavom uređaja za stvaranje povećanog tlaka u evakuacijskimputovima zbog sprječavanja ulaska dima;

– sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara;

– sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine;

– rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijske puteve;

– ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i sličnog naevakuacijskim vratima.

5

9

EVAKUACIJSKI PUTOVI- definirano Pravilnikom -

U građevini moraju postojati najmanje dva evakuacijska puta,odnosno puta za spašavanje, koji vode u različitim smjerovima dovanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u građevini i koji nezavršavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.

Broj evakuacijskih puteva, odnosno puteva za spašavanje, ovisnoo broju korisnika prostora iznosi:

– najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500;

– najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do1000;

– najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika veći od 1000.

10

Kod građevina koje imaju jedan ili više katova odnosno etaža,

evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno

stubište mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici

3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom

da stubišta vode do različitih izlaza iz građevine, odnosno ne

završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.

6

TABLICA 3. Otpornost na požar sigurnosnih stubišnih prostoraPredmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS5

1 Zidovi stubišta

1.1 suteren, prizemlje i katovi (2)REI 30

EI30

REI 60

EI 60

REI 60 (3)

EI 60 (3)

REI 90

EI 90

1.1podrumske (podzemne etaže)

REI 30

EI 30

REI 90

EI 90

2 Strop iznad stubišta(4) REI 30REI 60

EI 60

REI 60 (3)

EI 60 (3)REI 90

3 Vrata u zidovima stubištima bez zapornice (tampon zone - predprostora)

3.1za stanove, poslovne prostore i druge prostore koji izravno vode na stubište

EI2 30 EI2 30-C EI2 30-C-SmEI2 60-C-Sm sa

sustavom za automatsku

dojavu požara

ili

EI2 30-C sa sustavom mehaničke ventilacije

3.2za hodnike koji vode na stubište u suterenu, prizemlju i katovima

BEZ ZAHTJEVA E 30-C

3.3za hodnike i prostorije u podzemnim etažama koje izravno vode na stubište

EI2 30 EI2 30-C

(1) Ne vrijedi za zgrade s ne više od 2 stana. (2) Zahtjevi za otpornost na požar nisu potrebni kod vanjskih zidova stubišta izvedenih od građevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na požar u najmanje A2 i koji u slučaju požara ne mogu biti ugroženi susjednim dijelovima građevine spojenim na te vanjske zidove.) (3) Građevinski elementi moraju unutar stubišta biti izvedeni od građevnih proizvoda koji se razvrstavaju prema reakciji na požar u najmanje u A2. (4) Od zahtijeva se može odstupiti ako se prijenos požara sa susjednih elemenata građevine na stubište može spriječiti odgovarajućim mjerama.

12

Predmet ZPS2 (1) ZPS3 ZPS4 ZPS5

4 Vrata u zidovima stubišta s učinkovitom ventilacijom u predprostoru (zapornici)

4.1od zapornice prema hodniku i stubištu

nije potrebno E 60-C

4.2od stambenih ili poslovnih jedinica, kao i drugih prostora prema zapornici

nije potrebno EI2 60-C

5 Krakovi i podesti stubišta

5.1u stubištima bez predprostora

R 30 R 60R 60 i najmanje

A2R 90

5.2

u stubištima sa zapornicom, u koju vode automatska samozatvarajuća vrata,

E 30-C i / ili EI2 30-C, EI2 30-C-Sm

BEZ ZAHTJEVA

R 30 ili najmanje

A2

R 30 i najmanje A2

R 60 i najmanje A2

6Sustav za automatsku dojavu požara u stubištima, bez zapornice

nije potrebno

u stubištu, uključujući i opće dostupna područja kao što su hodnici i podrumske prostorije, s minimalnom funkcijom alarma

7

Predmet ZPS2(1) ZPS3 ZPS4 ZPS5

7Mehanička ventilacija u stubištima bez zapornice

nije potrebno

potrebno je uvesti neki od sustava za sprječavanje ulaska dima ili

njegovo razrjeđivanje

8 UREĐAJ ZA ODVODNJU DIMA (5,6)

8.1 Lokacija na vrhu stubišta

8.2 Veličina područje slobodnog presjeka od 1,00 m²

8.3 uređaji za otvaranjeNa posljednjem podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu pristupiti vatrogasci. Otvaranje mora biti neovisno o općem napajanju električnom energijom.

Pokretanje preko sustava za automatsku

dojavu požarai

dodatna opcija –ručno otvaranje na posljednjem

podestu i prizemlju odnosno katu na koji mogu

pristupiti vatrogasci

9 VANJSKO STUBIŠTEnajmanje A2 uz uvjet da je stubište zaštićeno od prodora vatre i dima preko otvora na pročelju i/ili pročelja bez potrebne otpornosti na požar.

(5) Sustav za odvodnju dima nije potreban ukoliko je predviđen sustav nadtlaka. (6) Kod građevina klase ZPS2 nije potreban sustav za odvodnju dima ukoliko na svakom katu postoje prozori koji vode neposredno prema otvorenom vanjskom prostoru sa slobodnim presjekom od po 0,50 m² koji se bez dodatnih pomagala mogu otvoriti iz stojećeg položaja. NAPOMENA: Zahtjevi za stubišta kod visokih zgrada određeni su posebnim propisom.

Za ZPS1 nema zahtijeva.

14

Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihoveširine koristi se podatak o broju korisnika, odnosnozaposjednutost prostora.

Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se možezateći u nekom prostoru, a ovisi o namjeni i površiniprostora.

8

15

Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi odnajudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u prostoriji dovanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta.

Dijelovi evakuacijskog puta mogu biti:

– zajednički dio evakuacijskog puta koji predstavlja dio puta odnajudaljenije točke u prostoru do mjesta gdje korisnik može birati izlazu dva različita smjera;

– slijepi hodnik koji predstavlja dio puta koji vodi u samo jednomsmjeru;

– prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta.

16

Sigurno mjesto je mjesto u vanjskom prostoru izvan građevine,

koje pripada građevnoj čestici građevine ili javnom prostoru koji je

siguran od požara i padajućih dijelova konstrukcije i elemenata

uzrokovanih požarom, a nije dio vatrogasnih pristupa i površina za

vatrogasni rad (manipulativne površine) i svojom veličinom

zadovoljava uvjete za prihvaćanje predviđenog broja osoba za

slučaj evakuacije.

Iznimno, sigurno mjesto može biti i u građevini, u drugom

požarnom odjeljku, uz osiguran dovod svježeg zraka te alternativni

put za spašavanje (prozor propisanih dimenzija ili stubište).

9

17

Za svaki dio evakuacijskog puta propisuju se različiti zahtjevi kojima ti segmenti izlaznog puta moraju udovoljiti u pogledu evakuacije u slučaju požara. Zajednički dio puta za evakuaciju ne smije ni u kom slučaju voditi kroz:

- kuhinje, - skladišta, - radne sobe, - zahode, - kupaonice ili druge sobe koje se zaključavaju.

Osim navedenog, za svaki dio puta za izlaženje određuju se i drugi parametri, kao što su:

- prostorni parametri (duljina, širina, visina), - otpornost na požar, - gorivost (reakcija na požar) materijala za oblaganje podova,

zidova i stropova izlaznih putova, - označivanje i drugo.

18

Uvjeti koje mora zadovoljiti evakuacijski put ovise o: - namjeni građevine, - broju ljudi u građevini, - visini građevine, - tehnološkom procesu, - provedenim mjerama zaštite od požara i drugo. Put treba biti: - što kraći, - jednostavniji, - bez slijepih hodnika, - dobro osvijetljen i označen te siguran. Mogu ga sačinjavati razne kombinacije horizontalnih i vertikalnih

komunikacija (hodnici, prolazi, stubišta, izlazi, dizala, rampe), tj. prostori koji se inače koriste za svakodnevne komunikacije.

10

19

Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća ukupnaduljina evakuacijskog puta prema Pravilniku je:

– 60,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara;

– 40,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara.

20

Duljina puta = brzina x vrijeme = 0.75 m/s x 90 s = 67.5 m

Međutim, propisi smanjuju dobivenu duljinu od 67.5 m, ovisno o namjeni

građevine i drugim čimbenicima.

Jednostavno određivanje udaljenosti do izlaza

Kako put za evakuaciju počinje od najudaljenije točke u prostoriji, a završava u

sredini izlaznih vrata, duljina puta za evakuaciju ovisi o:

- raspoloživom vremenu za evakuaciju i

- brzini kretanja ugroženih osoba.

Dostatno vrijeme za evakuaciju uzima se 90 do 120 sekundi od oglašavanja alarma.

Brzina kojom se kreće osoba prosječnih tjelesnih sposobnosti je 1.2 m/s, a kod

gužve se smanjuje na oko 0.75 m/s.

11

21

Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najvećadozvoljena duljina zajedničkog dijela evakuacijskog puta donajbližeg stubišta je:

– 30,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevinei podzemnih etaža;

– 23,00 metra u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara, osim industrijske građevinei podzemnih etaža;

– 15,00 metara u podzemnim garažama i industrijskimgrađevinama.

22

Ako posebnim propisom nije drugačije određeno,najveća dozvoljena duljina slijepog hodnika je:

– 15,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom zaautomatsku dojavu i gašenje požara, industrijskegrađevine i podzemne garaže

– 6,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava zaautomatsku dojavu i gašenje požara.

12

23

Putna udaljenost do izlaza mjeri se na podu ili drugojpješačkoj površini (stubama, kosom prilazu) i to:

– uzduž središnje crte stvarnog puta kretanja, od najudaljenijetočke u prostoriji,

– zavijajući oko svih kutova ili prepreka s razmakom od njih0,30 metra,

– završavajući na središtu otvora vrata koja vode u vanjski prostor ili sigurno mjesto.

24

Otpornost na požar konstrukcija i elemenata koji omeđuju

evakuacijski put (zidova stubišta, vrata) određuje se sukladno Tablici

3. u Prilogu 1 Pravilnika.

Građevni proizvodi za oblaganje stropova, zidova i podova

evakuacijskih puteva, trebaju biti reakcije na požar prema Tablici 5. i

6. u Prilogu 2 Pravilnika.

13

25

TABLICA 5. Unutarnje zidne obloge i završni slojevi

Građevni dijelovi

Zgrada podskupine (ZPS)

ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5Visoke zgrade

Unutarnje zidne obloge, izuzimajući evakuacijske putove

Klasificirani sustav D D D D D B

ili

Izvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama

– obloga Dili

B Dili

B Dili

B Cili

B Cili

B A2

– izolacija C E C E C D B D B C A2

Unutarnje zidne obloge, u evakuacijskim putovima

Klasificirani sustav NIJE PRIMJENJIVO D C B A2 A2

ili

Izvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama

– obloga NIJE PRIMJENJIVO D C

ili

A2 B

ili

A2 B

ili

A2 A2

– podkonstrukcija NIJE PRIMJENJIVO D A2 A2 A2 A2 A2 A2 A2

– izolacija NIJE PRIMJENJIVO C B D A2 C A2 B A2

Unutarnji završni slojevi zida unutar evakuacijskih putova

NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A2-d0

– stubište NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0 A2-s1, d0

26

TABLICA 6. Građevni proizvodi za podove i stropove

Građevni dijeloviZgrada podskupine (ZPS)

ZPS1 ZPS2 ZPS3 ZPS4 ZPS5 Visoke zgrade

Podne obloge na evakuacijskim putovima

– hodnici Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl

– stubište Dfl Cfl-s1 Cfl-s1 A2fl A2fl A2fl

Podne obloge u neizgrađenim dijelovima potkrovlja

Dfl Dfl Dfl A2fl A2fl A2fl

Podne konstrukcije

Klasificirani sustav D D D D B B

iliIzvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama

Nosivi dio D

E

C

CILI

C

D

C

CILI

C

D

C

BILI

B

C

B

BILI

B

C

B

A2ILI

A2

CIzolacijski sloj

Konstrukcije ispod neobrađene stropne ploče uključujući i pričvršćenja izuzev stropne obloge

Klasificirani sustav D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 D-d0 B-d0

iliIzvedba sa sljedećim klasificiranim komponentama

Podkonstrukcija D

C-d0

D-d0

ILI

D

D

B-d0

D

C-d0

D-d0

ILI

D

D

B-d0

A2

C-d0

D-d0

ILI

A2

D

B-d0

A2

B-d0

C-d0

ILI

A2

D-d0

B-d0

A2

B-d0

C-d0

ILI

A2

D-d0

B-d0

A2

B-d0

B-d0

Izolacijski sloj

Obloga ili spušteni strop

Stropne obloge na evakuacijskim putovima

– hodnici NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 C-s1, d0 B-s1, d0 A-s1, d0

– stubište NIJE PRIMJENJIVO D C-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0 A-s1, d0

14

27

Izračun vremena evakuacije

Za zgrade u kojima boravi više od 300 osoba kao i zgrade u kojimborave osobe smanjene pokretljivosti (bolnice, domovi za stare inemoćne osobe i slično) čiji je broj veći od 50, a ispunjavanjebitnih zahtjeva zaštite od požara se dokazuje prema priznatimmetodama proračuna i modelima koji su različiti od dijela članka29. do članka 37. Pravilnika, obvezan je izračun vremenaevakuacije kojim moraju biti obuhvaćene i osobe smanjenepokretljivosti kako bi se potvrdilo da je vrijeme evakuacije uskladu s odabranim parametrima građevine (otpornost na požarnosive konstrukcije i konstrukcije evakuacijskih putova, duljineevakuacijskih puteva, brzina razvoja požara i drugo).

28

Za izračun vremena evakuacije mogu se koristiti samoodgovarajuće metodologije izračuna kao što su dinamički modelistrujanja, mrežni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli iproračuni koji uzimaju u obzir više faktora koji imaju utjecaj naevakuaciju kao što su:

– karakteristike požara koje obuhvaćaju požarno opterećenje,prirodu izgaranja, raspored požarnog opterećenja, stupanjisijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo;

– karakteristike zgrade koje obuhvaćaju arhitektonskekarakteristike (dužina, visina, otvori na zidovima), karakteristikekonstrukcije, sustave za dojavu i/ili gašenje, sustave za odvoddima i topline i drugo,

– karakteristike korisnika koje obuhvaćaju broj korisnika, njihov raspored po građevini, stanje budnosti (dan, noć), fizičko stanje (pokretni, nepokretni) starosno i mentalno stanje, poznavanje građevine i drugo.

15

29

Odgovarajućom metodologijom smatra se i metodologijapredviđena smjernicom koju je donijela Europska konfederacijaudruga za zaštitu od požara CFPA–E No 19 Fire SafetyEngineering concerning Evacuation from Buildings (Požarnoinženjerstvo – evakuacija iz građevina) te priznati modeli iproračuni navedeni u smjernici.

30

Vrata na evakuacijskom putu, izuzimajući stambene zgrade, teprostore zgrade i građevine u kojima se okuplja manje od 50osoba, moraju biti opremljena protupanik kvakama, pritisnimpločama, pritisnim šipkama i slično, sukladno hrvatskim normamaHRN EN 179 i/ili HRN EN 1125 i/ili smjernici koju je donijelaEuropska konfederacija udruga za zaštitu od požara CFPA–EGuideline No 2 Panic & emergency exit devices (Panika i napraveizlaza za nuždu).

16

31

Načini oblikovanja puta za evakuaciju

32

17

33

34

Mjerenje duljine puta za evakuaciju

18

35

Označivanje smjera kretanja te osvjetljavanje puta za

evakuaciju

Označivanje smjera kretanja prema izlazima iz građevine provodi

se postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima, u

visini očiju.

Oznake se postavljaju u hodnike, stubišta, na izlaze, ali se

označavaju i vrata koja ne vode do izlaza radi upozorenja. Oznake

izlaza moraju biti odgovarajuće osvijetljene iz sigurnosnog izvora

svjetlosti.

Osnovni zahtjevi rasvjete za slučaj nužde i označavanja evakuacijskih

puteva ispunjeni su ukoliko su primijenjene odredbe hrvatskih normi

HRN EN 1838, HRN EN 50171 i HRN EN 50172.

36

Putovi za evakuaciju trebaju biti dobro osvijetljeni. Električna

rasvjeta se napaja iz gradske mreže, ali putovi za evakuaciju moraju

imati i rezervni izvor napajanja preko generatora (agregata) ili

akumulatora (baterija).

Prema tome svi dijelovi putova za izlaženje moraju, osim s općom

rasvjetom, biti opremljeni i s rasvjetom za slučaj nužde.

Rasvjeta za slučaj nužde može biti izvedena kao:

- protupanična rasvjeta ili

- kao nužna rasvjeta.

19

37

Zaštita od zadimljavanja

Osim otpornosti stubišta na požar, propisima je određena i

potreba odimljavanja stubišta, jer zadimljavanje stubišta

predstavlja poseban problem.

Odimljavanje stubišnog prostora može se izvesti preko otvora

na najvišem mjestu stubišnog prostora, veličine 1 m2 što se

osigurava izvedbom dimnih kupola na vrhu stubišta ili izvedbom

sustava koji stvaraju nadtlak u stubištu, sukladno Tablici 3. Priloga

1 Pravilnika.

38

20

39

Zaštita stubišta od zadimljavanja može se postići izvedbom

tampon zone (zapornice) ispred stubišta, minimalne širine 112 cm

i duljine 180 cm. Strop u tampon zoni mora biti minimalno 50 cm

iznad vrata. Građevinske konstrukcije i vrata koje ograđuju

tampon zonu moraju imati otpornost na požar sukladno Tablici 3.

Priloga 1 Pravilnika.

Vrata trebaju biti dimonepropusna i automatski se zatvarati.

40

Broj korisnika, odnosno zaposjednutost prostora određuje seprema Prilogu 4 Pravilnika, ili na drugi način kojim senedvojbeno može odrediti broj korisnika prostora (ucrtanimmjestima i drugo), a mjerodavan je veći dobiveni brojzaposjednutosti prostora.

Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihove širinekoristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutostprostora.

Zaposjednutost prostora je broj osoba koji se može zateći unekom prostoru, a ovisi o namjeni i površini prostora.

21

41

PRILOG 4 - ZAPOSJEDNUTOST PROSTORATablica 1. – Određivanje broja osoba (zaposjednutost) nekog prostora u odnosu na njegovunamjenu i površinu

Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1

Okupljanje

Koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 0,65 neto

Manje koncentrirana upotreba, bez fiksnih sjedala 1,40 neto

Sjedenje na klupama 1 osoba/455 dužinskih mm

Fiksna sjedišta Broj fiksnih sjedala

Predvorja (čekaonice) 0,28 (a)

Kuhinje 9,30

Prostor bibliotečnih regala 9,30

Čitaonice u bibliotekama 4,60 neto

Bazeni za kupanje 4,60 — vodene površine

Platforme uz bazene za kupanje 2,80

Gimnastičke dvorane s opremom 4,60

Gimnastičke dvorane bez opreme 1,40

Pozornice 1,40 neto

Pristupne platforme za osvjetljenje, galerije, rešetke 9,30 neto

42

Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1

Kasino i slični prostori za igre 1,00

Klizališta 4,60

Edukacija

Predavaonice 1,90 neto

Radionice, laboratoriji, strukovne vježbaonice 4,60 neto

Dnevna skrb 3,30 neto

Zdravstvena skrb

Odjeli za stacionarne pacijente 22,30

Odjeli za spavanje 11,10

Ambulante 9,30

Zatvorska i popravna 11,10

Stambena

Hoteli i domovi 18,60

Stambene zgrade 18,60

Pansioni, veliki 18,60

Industrijska

Opća i visoko rizična industrijska 9,30

Industrija, posebne namjene NP

Poslovna (uredska) 9,30

Kontrolni toranj zračne kontrole – nadzorna etaža 3,70

22

43

Trgovačka

Prodajni prostor u razini terena 2, 3 2,80

Prodajni prostor na dva ili više prizemlja 3 3,70

Prodajni prostor na etaži ispod prizemlja 3 2,80

Prodajni prostor na katovima iznad prizemlja 3 5,60

Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za urede 9,30

Katovi ili dijelovi katova koji se koriste samo za skladište, prijemi otpremu i nisu otvoreni široj javnosti

27,90

Trgovački centar sa šetnicom (mall) 4Prema faktorima primjenjivim na

upotrebu prostora 5

Vrsta upotrebe m² (po osobi) 1

Skladišna

U skladišnim prostorima NP

U trgovačkim prostorima 27,90

U ostalim osim skladišnih i trgovačkih namjena 46,50

44

Napomena: NP = nije primjenjivo. Kapacitet broja korisnika je maksimalno mogućibroj korisnika prisutan istovremeno.

1 Svi faktori izraženi su u bruto površini koja predstavlja površinu unutar unutarnjihploha zidova promatranog prostora bez oduzimanja površine holova, stubišta,spremišta, debljine unutarnjih zidova, stupova ili drugih elemenata. Ako su površineoznačene kao »neto«, svi gore navedeni elementi se odbijaju.

2 Za potrebu određivanja kapaciteta korisnika prostora u trgovačkim namjenamaprostora gdje, zbog razlike u nagibu ulica na različitim stranama, postoje dva ili višekatova direktno dostupnih s ulica, svaki takav kat mora se smatrati prizemljem. Faktorkapaciteta broja korisnika prostora mora biti jedna osoba na svakih 3,70 m² brutopovršine poda prodajnog prostora.

3 U trgovačkim namjenama prostora bez prizemlja, (razina poda postavljena najvišetri stepenice iznad ili ispod razine okolnog terena), ali s pristupom direktno s ulicepreko stepenica ili pokretnih stepenica, glavna etaža na točki ulaza u trgovačkunamjenu prostora mora se smatrati prizemljem.

23

45

4 Za bilo koji prostor za služenje hrane ili drugi prostor za okupljanje smješten našetnici koji nije uračunat u bruto iznajmljenu površinu trgovačkog centra,kapacitet broja korisnika se izračunava na bazi faktora kapaciteta broja korisnikaza tu namjenu, kao što je specificirano u tablici 1.

5 Za dijelove šetnice koji se smatraju pješačkim putem i koji se ne koriste kaobruto iznajmljena površina, nije obavezno utvrditi kapacitet broja korisnika nabazi Tablice 1.. Međutim, evakuacijski putovi s pješačkih putova šetnice morajubiti osigurani za kapacitet broja korisnika utvrđen dijeljenjem bruto iznajmljene(prodajne) površine trgovačkog centra s odgovarajućim najmanjim cijelim brojemfaktora kapaciteta broja korisnika iz slike 1.

U to se ne uključuju osobe iz priključenih građevine koje imaju direktni pristup dotrgovačkog centra, ali imaju nezavisne izlaze od šetnice, kao i dio osoba uzakupljenim prostorima pojedinih namjena koje imaju izlaze neovisne od šetnice.

Svaki pojedinačni zakupljeni prostor mora imati evakuacijske putove koji vode do vanjskog prostora ili do šetnice, bazirane na kapacitetu broja korisnika izračunatog primjenom odgovarajućeg faktora kapaciteta broja korisnika iz Tablice 1.

(a) Predvorja.

U kazalištima i drugim prostorima namijenjenim okupljanju ako se osobe primaju ugrađevinu u vrijeme trajanja predstave dopušteno je čekanje u predvorju ili sličnomprostoru dok gledalište ili drugi prostor ne bude slobodan. Pri tom se primjenjujusljedeći zahtjevi:

(1) takva upotreba predvorja ili sličnih prostora ne smije umanjiti zahtijevanusvijetlu širinu izlaza za gledalište;

(2) predvorja moraju biti ograničena na prostore koji nisu dio zahtijevanihevakuacijskih putova iz gledališta;

(3) za predvorja moraju biti osigurani izlazi na bazi jedna osoba na svakih 0,28 m²prostora predvorja;

(4) izlazi za predvorja moraju biti dodani na izlaze određene za gledališta i morajupo konstrukciji i organizaciji biti usklađeni s općim pravilima za izlaze.

46

24

47

Slika 1. Određivanje broja osoba (zaposjednutost) za trgovački centar sa šetnicom u odnosuna njegovu površinu

bruto iznajmljena površina (m2 x 100)

faktor kapaciteta broja korisnika

48

SEGMENTI EVAKUACIJSKOG PUTA

1. Izlazi

2. Hodnici

3. Stubišta

4. Rampe

5. Dizala

25

49

1. Izlazi Pod izlazima podrazumijevaju se izlazi iz građevine i izlazi na

stubišta. Za uspješnu provedbu evakuacije bitna je širina izlaza,

njihov broj i raspored.

50

Broj izlaza

Temeljno načelo pri projektiranju i izvedbi putova za evakuaciju je u tome da osobe ugrožene u požaru imaju mogućnost izlaska u najmanje dva različita smjera, kako bi se u slučaju prodora vatre i dima u jedan dio evakuacijskog puta, mogao koristi drugi dio puta. Iznimke su prostori u kojima boravi manje od 50 osoba gdje se može (ovisno o udaljenosti do izlaza i drugim parametrima) dozvoliti i jedan izlaz. Broj potrebnih izlaza za neki prostor određen prema broju osoba koji se u njemu okuplja.

Broj osoba u prostoru Najmanje potrebni broj izlaza

do 500 2 500 – 1000 3

više od 1000 4 Tablica: Potrebni broj izlaza prema broju osoba

Svaki kat treba imati minimalno 2 izlaza (stubišta).

26

51

52

Izlazna vrata

Vrata na putovima za evakuaciju i izlazima moraju biti zaokretna i

otvarati se u smjeru izlaženja. Najpovoljnija su jednokrilna vrata

kojima je prag u visini poda.

Vrata se uvijek moraju moći otvoriti s unutarnje strane bez

ključeva, izim kada iz sigurnosnih razloga vrata moraju biti

zaključana, ali tada mora neposredno uz dovratnik stajati

zaplombirani ključ.

Izlazna vrata moraju biti pravilno označena (oznakom i

protupaničnom rasvjetom).

Svijetla širina vrata na evakuacijskom putu mora biti najmanje od 0,90

metra, osim u prostorima u kojima se okuplja manje od 50 osoba, kad

mora iznositi najmanje 0,80 metra.

27

53

54

2. Hodnici

Širina evakuacijskog puta određuje se prema broju osoba na etaži

koja ima najveću zaposjednutost prostora, uz uvjet da se širina

evakuacijskog puta ne smanjuje na nižim etažama građevine.

Potrebna širina evakuacijskih puteva određuje se kao umnožak broja

osoba s koeficijentom prema Tablici 1. u Prilogu 5 Pravilnika.

PRILOG 5

Tablica 1. Širine evakuacijskih putova

ProstoriStubišta

(širina po osobi)Rampe i slično

(širina po osobi)

mm mm

Zdravstvena skrb, sa sprinklerima 8 5

Zdravstvena skrb, bez sprinklera 15 13

Sadržaji visokog rizika 18 10

Svi ostali 8 5

28

55

• širina evakuacijskog puta ne može biti manja od 1,10 metra,

• kod visoke zgrade širina evakuacijskog puta ne može biti manja

od 1,25 metra

• kod prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba širina

evakuacijskog puta može biti 0,90 metra.

Ukoliko se prema izlazima predviđa suženje,treba voditi računa o minimalnim dimenzijama

56

29

57

3. Stubišta

Kod građevina koje imaju jedan ili više katova odnosno etaža,

evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno

stubište mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici

3. u Prilogu 1 Pravilnika, a ostala u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom

da stubišta vode do različitih izlaza iz građevine, odnosno ne

završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.

58

U slučaju građevina koje imaju jednu ili više etaža, osim kod zgradapodskupine 5 (ZPS 5) i građevina koje se pretežno sastoje odpodzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene

pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati, (bolnice,

domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojimaborave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga(kaznene ustanove i slično), kao i zgrada u kojima postoje pojedinačni prostori zaokupljanje više od 300 osoba, uz evakuacijski put preko stubištaizvedenog sukladno zahtjevima sadržanim u Tablici 3. u Prilogu 1 ovogaPravilnika, jedan od evakuacijskih putova može biti preko prozora zaspašavanje.

Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapetaili zaštitne ograde ne nižom od 0,90 metara, a najmanje jedan takavprozor mora biti izveden po svakom stanu, odnosno jednoj poslovnojjedinici ili dijelu te jedinice na svakom katu, te postavljen naodgovarajućim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku.

30

59

U slučaju izvedbe prozora pročelja od fiksnih staklenih elemenata,prozori za spašavanje moraju se izvesti od sigurnosnog stakla kojese može lako razbiti uporabom jednostavnih alata kojima raspolažuvatrogasci.

Ti stakleni elementi, odnosno prozori moraju biti obilježeni s vanjskestrane kako bi ih lako uočili vatrogasci.

U katnim zgradama u kojima se traži više od dva evakuacijska puta prozori za spašavanje mogu se koristiti samo kao jedan od evakuacijskih puteva.

60

Iznimno, kod zgrada kod kojih nije moguće izvesti prozore za spašavanje i/ili osigurati odgovarajuće operativne vatrogasne površine iz tehničkih ili drugih razloga (zaštićene građevine, urbana područja i drugo), za evakuacijski put dovoljno je osigurati jedan izlaz stubištem pod uvjetom da je to stubište izvedeno kao nadtlačno.

Gornji navod ne odnosi se na zgrade kod kojih je potrebno osigurati više od dva evakuacijska puta ili izlaza te na zgrade podskupine 5 (ZPS 5) koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično), odnosno u kojima borave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), kao i građevine u kojima postoje pojedinačni prostori za okupljanje više od 300 osoba.

31

61

62

5. Dizala

Korištenje dizala za vrijeme nepoželjnih događaja (požar,

eksplozija, potres i slično) je vrlo rizično. U slučaju požara

dopušteno je koristiti samo sigurnosno dizalo, čiji prostor mora

biti zasebni požarni odjeljak (sektor) otpornosti na požar najmanje

90 minuta, a za pogon mora imati vlastiti generator (agregat),

neovisan o električnoj instalaciji i izvoru napajanja. Građevine

više od 75 m morale bi imati sigurnosno dizalo, koje bi u slučaju

potrebe koristilo pučanstvo za evakuaciju, a i gasitelji tijekom

intervencije.

32

63

Sigurnosno dizalo, osim što se izvodi kao zasebni požarni

odjeljak mora biti izvedeno tako da se onemogući zadimljenje.

Vrata na dizalu moraju imati otpornost na požar najmanje 90

minuta, a dizalo se mora automatski spustiti u prizemlje u slučaju

nastanka požara te se nakon toga ne smije moći pokrenuti.

Jedna od dimenzija sigurnosnog dizala mora iznositi najmanje

2.10 m.

Pretprostor iz kojeg se ulazi u sigurnosno dizalo mora biti

takvih dimenzija da se nesmetano mogu unositi bolnička nosila s

bolesnikom u ležećem položaju.

64

Uređaj za upravljanje sigurnosnim dizalom mora biti napravljentako da se kabina pozivom iz prizemlja, preko posebnog prekidača,može sigurno dovesti u svako doba u prizemlje.

U slučaju požara, sigurnosno dizalo se koristi samo pomoću

posebnog ključa za upravljanje. Temperatura nastala u požaru ne smije tijekom 60 minuta

utjecati na siguran rad dizala. Prostorija u koji je smješten pogonski agregat za dizalo

(strojarnica) mora se nalaziti na najvišem mjestu u građevini i morabiti odvojena od ostalih komunikacija vratima otpornim na požarnajmanje 90 minuta, koliku otpornost na požar moraju imati i zidovi.

33

65

-ZAŠTITA SPAŠAVATELJA-

66

Mjere za zaštitu spašavatelja ovise o namjeni građevine i njenimznačajkama (visini, broju osoba, požarnom opterećenju idrugom), a mogu biti:

– vatrogasni pristupi i površine za vatrogasni rad (manipulativnepovršine);

– otpornost na požar nosive konstrukcije koja omogućuje i dužedjelovanje vatrogasaca zbog gašenja ili pretraživanja građevine;

– uređaji za opskrbu vodom (vanjska hidrantska mreža) sasigurnim izvorom;

– sigurnosna stubišta;

– rasvjeta za slučaj nužde;

34

67

- vatrogasna dizala;

– rezervno napajanje električnom energijom;

– sklopke/ventili sustava za opskrbu električnom energijom,plinom i drugo na dostupnom mjestu;

– prinudna ili prirodna ventilacija podzemnih etaže građevine;

– tlocrt građevine postavljen na mjestu dostupnom vatrogascima;

– oznake opasnih tvari u građevini i drugo.

68

Vatrogasni pristupi moraju biti projektirani sukladno odredbama

posebnog propisa te održavani trajno prohodnim.

Ako iz bilo kojeg razloga prolaz kroz vatrogasni pristup treba

ograničiti, zapreke se mogu isključivo postavljati u obliku brklji

(manualnih, poluautomatskih i automatskih) za koje vatrogasci

moraju imati osiguranu mogućnost otvaranja.

35

69

Građevine kod kojih se na pročelju izvode fiksni stakleni

elementi, moraju imati zaokretne prozore na svakoj etaži i

požarnom odjeljku na razmacima od najviše 25,00 metara mjereno

od osi prozora, dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije

spašavanja i gašenja.

Minimalne dimenzije zaokretnih prozora su 0,80 x 1,20 metra, uz

visinu parapeta na unutarnjoj strani pročelja ne manjoj od 0,90

metra.

70

Osim zaokretnih prozora, odgovarajućim rješenjem smatraju se i

elementi pročelja izvedeni od kaljenog sigurnosnog stakla koje se

može lako razbiti jednostavnim alatima (sjekirom, čekićem i slično).

Elementi pročelja moraju biti označeni s vanjske i unutarnje strane

propisanim znacima kako bi ih mogle uočiti ugrožene osobe i

spašavatelji.

Uz unutarnje elemente mora na vidljivom mjestu i u neposrednoj

blizini biti postavljen čekić za razbijanje kaljenog stakla uz kojeg

mora biti natpis: »PROZOR ZA SPAŠAVANJE – RAZBITI STAKLO

U SLUČAJU OPASNOSTI«.

36

71

Ukoliko se prema posebnom propisu u zgradi mora ugraditi

vatrogasno dizalo, primjenjuju se odredbe propisa koji se

odnose na dizala te hrvatska norma HRN EN 81-72.

Dizalo mora imati sekundarnu lokaciju za izlazak osoba na

sigurno mjesto, za slučaj da je požar nastao u blizini primarne

lokacije.

72

Literatura: [1] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u

graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.

[2] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002. [3] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977. [4] Vidaković, M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd, 1995. [5] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl.

urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [6] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl.

urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [7] Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013.

[9] http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fires