1

Babina Greda, 15.02.2016.

Kontrola plodnosti tlaSustav kontrole plodnosti tla uključuje sve relevantne

indikatore biljne produkcije i obuhvaća niz agrotehničkih,fizikalno-kemijsko-bioloških i dr. svojstava tla kao i drugevažne aspekte biljne proizvodnje, npr. socio-ekonomski itehničko-tehnološki.

Kontrola plodnosti osim praktičnog dijela (preporukegnojidbe, popravke tla, adekvatna agrotehnika i dr.), imaulogu monitoringa (promjene u plodnosti tla), procijenuočekivane visine prinosa, analizu produkcije i dr., a čine ju:1)Uzimanje uzoraka tla i prikupljanje podataka,2)Laboratorijske kemijsko-fizikalne analize tla i3)Tumačenje rezultata analize, odnosno izrada

gnojidbenih i agrotehničkih preporuka.

Plodnost tla definira korisnosti, ali i „zdravlje tla“, jer jetemelj produktivnost poljoprivrednih i prirodnih ekološkihsustava. Budući da je nemoguće jednoznačno definiratiplodnost tla, ona se mora posebno utvrditi za svakopojedino agroekološko područje (tip tla, klimu, biljnuvrstu, kultivar, način uporabe tla itd.). Također, plodnosttla mora obuhvatiti njegova biološka svojstva (biogenosttla) i ekonomičnost, odnosno isplativost proizvodnje.Efikasna gnojidba temelji se na poznavanju plodnosti tla teuvažavanju agroekoloških, ekonomskih i agrotehničkih mjerau biljnoj proizvodnji, a oslanja se na učinkovit sustav kontroleplodnosti tla s ciljem optimalne primjene mineralnih iorganskih gnojiva, uklanjanja limitirajućih faktora, kemijske ifizikalne popravke tla, profitabilnije proizvodnje, očuvanja ipodizanju efektivne plodnosti tla.

Utvrđivanje plodnosti tlaUređeni sustav kontrole plodnosti zemljišta pretpostavlja

primjenu standardnih metoda za utvrđivanje plodnosti s poznatimgraničnim vrijednostima, rangovima, indeksima ili skor funkcijama.Kako plodnost tla određuje niz indikatora čiji je utjecaj promjenjiv uvremenu i prostoru, ili se često ne može pouzdano ocijeniti, rezultatikemijske analize tla tumače se posredno pomoću klasa ili skorfunkcija, uz pouzdano predviđanje učinka gnojidbe. Stoga se stanjehraniva i drugih indikatora procjenjuje svakih nekoliko godina.

Granične vrijednosti raspoloživosti hraniva zapravo sureferentne (standardne) vrijednosti koje za različite produkcijskesustave (šume, travnjaci, usjevi, trajni nasadi, povrće i dr.) imajurazličitu vrijednost u procjeni kapaciteta produkcije obzirom naintenzitet i tip proizvodnje, agroekološke, ekonomske i druge uvjete.Stoga kontrola plodnosti zemljišta isključuje šablonizirane recepturegnojidbe kojima se generalno, često pogrešno, utvrđuje potreba zagnojidbom.

Definicija plodnosti tla zahtijeva više vrijednosnih sudova jer je tosloženo svojstvo. Ocjenjivanje plodnosti tla prema visini prinosa jedobar put u optimiziranju prakse korištenja tla i sukladan je starijemshvaćanju zemljišne kakvoće.

Dobru definiciju plodnosti tla ima SSSA: "Kapacitet specifičnihfunkcija tla unutar prirodnog ili ograničeno uređenog ekosustava kojipodržava biljnu i animalnu produkciju, održava ili povećava kvalitetavode i zraka i potpomaže zdravlje i stanovanje ljudi“.

Premda su plodnost tla i njegova produktivnost usko povezani,temeljni problem dobre procjene produktivnosti zemljišta je kakoprikazati kakvoću tla i istovremeno njegove nedostatke. Ključni atributje potreba biljaka, odnosno njihov minimalni zahtjevi prema svjetlosti,toplini, vodi, hranivima i dr., a zatim slijedi razina tehnologije, posebicekad su moguća dodatna ulaganja.

Nadalje, i drugi činitelji mogu biti vrlo značajni, npr. visoka tržišnacijena, otkup proizvoda, mogućnost skladištenja i dr. Stoga kakvoća tlai zahtjevi za njegovim korištenjem moraju biti mjerljivi što nije uvijeklako i posve točno utvrditi.

Gnojidbena preporukaGnojidbenu preporuku treba shvatiti kao savjet stručnjaka za

ishranu bilja koji sadrži dozu, vrstu gnojiva i način njegove primjene, auvažava sve relevantne čimbenike koji utječu na rast, razvitak, visinuprinosa i plodnost tla temeljem kojih se daje gnojidbena preporuka.Odnos između indikatora produktivnosti jest dinamičan i vrlokompleksan i svaki od njih može biti tzv. faktor ograničenja tijekomcijelog perioda vegetacije ili samo u određeno vrijeme rasta i razvitka,odnosno tvorbe prinosa.

Stoga je prvi zadatak gnojidbene preporuke postaviti dijagnozu,odnosno identificirati čimbenike minimuma, a tek onda utvrditipotrebnu dozu hraniva, način i vrijeme primjene. Dijagnoza stanjatemelji se na fizikalno-kemijskoj analizi tla i/ili biljne tvari, odnosnoprethodnim spoznajama o biljnoj proizvodnji. Zbog toga je zapouzdanu preporuku potrebno i uključivanje proizvođača jer njihovazapažanja mogu spriječiti pogreške budući da imaju uvid u povijestproizvodnje na konkretnoj parceli.

2

Zašto je važna kontrola plodnosti?

Reference: The Gartner Group

Dodanavrijednost

Podaci

Informacije

Znanje

Odluke

Akcija

Značenje

Integracija

Relevantnost

Suradnja

Fizikalna

Simbolična

Kognitivna

Prikupljanje, analize i dr.& uBaza

Obrada, monitoring & tumačenje(pravila, procjene i predviđanje)

Poboljšanja u gospodarenju(znanje, odluke i mjere )

Planiranje i primjena

Koncept zemljište podrazumijeva svestranu, kvantifikaciju ianalizu produktivnosti zemljišta, te pored tla obuhvaća vegetaciju,hidrologiju, fiziografiju, infrastrukturu, klimu, agrotehniku itd. Osimagronomskog aspekte biljne proizvodnje (tlo, klima, biljka iagrotehnika), jednako su važni i ostali aspekte korištenja zemljišta(sociološko-ekonomski i tehničko-tehnološki).

iBaza(Interpretacijska baza)

Informacije ozemljištu (uBaza)

Informacije ozemljištu (uBaza)

Podaci ovlasništvuPodaci o

vlasništvuKemijska analiza

tlaKemijska analiza

tlaPodaci o parceli i

usjevuPodaci o parceli i

usjevuKlimatski podaciKlimatski podaci AgrotehnikaAgrotehnika

• Prezime i ime vlasnika• Adresa stanovanja

• Obrada tla• Zaštita usjeva• Žetveni ostaci• Org. gnoj (količina i god.)

• Broj katastarske čestice• Veličina parcele• Lokacija (GPS koordinate)• Planirani usjev• Planirani prinos• Predusjev i njegov prinos• Biogenost tla (empirijski)• Uređenost parcele• Ekspozicija i nagib• Tekstura (empirijski)

• Količina padalina• Prosječna god. temp.• Nadmorska visina

• Laboratorijski broj analize• pH-H2O• pH-KCl• Hy (if pH-KCl < 6,0)• CaCO3 (if pH-KCl >=6,0)• AL-P2O5

• AL-K2O• KIK (semiegzaktno)• Tip tla (kad je determiniran)

Automatska obradapodataka (ALRxp)

Automatska obradapodataka (ALRxp)

Interpretacijska baza(iBaza)

Interpretacijska baza(iBaza)

GIS, geostatiska,tematske karteGIS, geostatiska,tematske karte

Preporuke gnojidbe ipopravke tla

Preporuke gnojidbe ipopravke tla

Online pristup(Internet)

Online pristup(Internet)

Model kontrole plodnosti(koncept, program i GIS: Vladimir Vukadinović)

Kategorija Komponenta

1. Izvor hranivaOsigurava uravnoteženu opskrbu elementimaishrane uključujući hraniva dostupna iz prirodnihrezervi tla i gnojiva (mineralnih i organskih)obzirom na količinu, raspoloživost i njihov omjer.

2. Adekvatna doza Analiza tla/procjena bioraspoloživosti(usvojivosti) hraniva iz tla i potrebe biljaka.

3. VrijemePodešavanje dinamike usvajanja i raspoloživostihraniva s vremenom primjene gnojiva uzuvažavanje mogućih gubitaka iz tla.

4. MjestoUvažavanje prostorne varijabilnosti parcele ispecifičnih potreba usjeva obzirom na dubinukorijenovog sustava i moguće gubitke.

5. CijenaOptimizacija gnojidbe obzirom na cijenu gnojivapo jedinici aktivne tvari, njegovu efikasnost iučinak na popravku proizvodnih svojstava tla.

Temeljna načela gnojidbe Opskrbljenost tla hranivima i zadatak gnojidbeOpskrbljenost Zadatak gnojidbe

DobraOčuvanje sadržaja hraniva na istoj razini§ gnoji se količinom odnesenih elemenata dovoljnom za

nadoknadu prirodom

Srednja Podizanje razine opskrbljenosti hranivima§ gnoji se nešto većim količinama od odnošenja prirodom

Niska

Podizanje efektivne plodnosti tla§ gnoji se povećanim količinama hraniva zbog osiguranja

visokog priroda i obogaćivanja tla hranivima koja su unedostatku

Opskrbljenost tla i povećanje prinosa gnojidbomOpskrbljenost tla Usvajanje hraniva iz tla i gnojiva Porast prinosa

Vrlo visoka Tlo < 10 %Visoka Tlo Gnojivo* 10 - 30 %

Niska Tlo Gnojivo 50 - 80 %Vrlo niska Tlo Gnojivo > 80 %

Porast prinosa ovisno o raspoloživostihraniva i potrebi gnojidbe

A B DC E

20

100

60

80

40

(A) (B)

korekcija manjkahraniva u tlu

najviša gnojidba

luksuznaishrana

održavanjeplodnosti

najviši prinos

raspoloživost hraniva (analiza tla)

visina prinosa

Relativno(%)

prikrivenisimptomi

manjka

kritična razina

vidljivisimptomi

manjka

Niska gnojidba Ekonomičnagnojidba

Intenzivnagnojidba

Odnos gnojidbe, visine prinosa i profita

40

0 50 100 150 200 250Doza aktivne tvari (N kg/ha)

Visi

napr

inos

a(%

)

20

60

80

100

Visinaprinosa

Porastprinosa

Porastprinosa

Porastprinosa

Cijenagnojiva

Porastprinosa

3

Ključni atributi biljne produkcije1. Biološko-ekološki aspekt

a) Analiza tla1. uzorkovanje (način, dubina, prosječni uzorak, GPS & benchmark, pedološki profili i dr.)2. laboratorijske (standardne) metode (bioraspoloživost hraniva, kemijska svojstva tla i dr.)3. interpretacija rezultata („napamet”, iskustveno, tablično, računalno, multidisciplinarno, geostatistički...)

b) Dopunske informacije1. predkultura i njezin prinos2. pedo-fizikalna svojstva (struktura, zbijenost, gustoća tla, mehanički sastav, vodno-zračne konstante i dr.)3. organska tvar (org. gnojidba, količina i vrsta žet. ostataka, pH, pԐ, pNmin)4. biološka svojstva tla (biogenost, disanje tla i dr.)5. zelena gnojidba (vrsta, vrijeme zaoravanja i masa siderata, pokrovni usjevi, organska gnojidba)6. uređenost zemljišta (odvodnja, navodnjavanje, homogenost, biogenost, nagib i dr.)7. klimatološki podaci (oborine, prosj., min. i max. temp., mraz, suma akt. temp., nadm. visina, ekspozicija i dr.)8. tip tla (dubina soluma, skelet, infiltracija vode, matični supstrat, podzemna voda i dr.)

c) Mogući prinos1. dosadašnja visina prinosa (višegodišnje preporuke gnojidbe i prinosi)2. bilanca (management) hraniva (dobra polj. praksa, EU i dr.)3. relativna pogodnost zemljišta za određenu primarnu produkciju4. potencijal rodnosti kultivara (oček. prinos, „dinamičko iznošenje” hraniva, fiziološka i genetska adaptilnost...)

2. Sociološko-ekonomski aspekta) Profitabilnost (potreba hraniva, reakcija biljaka, ekonomska isplativost gnojidbe, popravke i uređenja tla i dr.)

3. Tehničko-tehnološki aspekta) Agrotehnička razina (intenzitet obrade, podrivanje, konzervacija, no till i dr.)

1. adekvatna agrotehnika (dobra polj. praksa, filozofija gnojidbe, popravke zemljišta, ekološko opterećenje i dr.)2. obradivost zemljišta (potrebna oruđa, agregati, indeks potrebne snage, vrijeme i uvjeti obrade i dr.)

b) Laboratorije (analitička i informatička obučenost, instrumentarij, terenska lab. oprema, primjena GIS-a i dr.)c) Znanje proizvođača (primjena gnoj. preporuka, agrotehnike, savjeta i dr.)d) Infrastruktura i management

Gnojidbena

preporukaALR

xp kalkulatoromza

ozimu

pšenicu

Interpretacijska baza zemljišnih resursaLokacije uzoraka tla (2003.-2014.)

Relativna pogodnost zemljišta za usjeve(heterogenost proizvodnog područja)

Očekivana visina prinosa kukuruza, pšenice,šećerne repe i soje na istoj lokaciji (t/ha)

Kukuruz Pšenica

Šećerna repa Soja

4

Očekivana visina prinosa kukuruza (t/ha)

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinovićhttp://vladimir-vukadinovic.from.hr

Pitanja