20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

20051945 20051945

7Broj

Travanj 2005Godina VI

List izlazi periodičnoi dijeli sebesplatno

I Z D V A J A M O

KON

STR

UK

TOR • Most DREŽNIK

• Rekli su o nama

NNakon velike prašine koja se podigla oko nastavka izgradnje Dalmatine prema Pločama, konačno je s hrvatskim građevinskim kon zorcijem, kao najpovolj-nijim ponuđačem, investitor Hrvatske autoceste pot-pisao ugovor o izgradnji 96,2 km duge dionice od Dugopolja do Ploča. Radi se o najvećem in vesticijskom zahvatu u sljedeće četiri godine, vrijednom 4,9 mi-lijuna kuna. Radove će izvoditi: Konstruktor-inže-njering, Viadukt, Hidro-e l e k t r a - n i s ko g r a d n j a , Cesta Varaždin, Zagorje Tehnobeton, Osijek-Koteks, Ingra i Strabag. Zbog izuzetne složenosti gradnje, ova dionica autoceste podijeljena je na tri podsektora: Dugopolje-Šestanovac, Šestanovac-Ravča te Ravča-Ploče. Konstruktor-inženjering vodeći je partner konzorcija na izgradnji prvog podsektora Dugopolje-Šestanovac. U nešto više od dvije godine, koliko će trajati izgradnja ovog podsektora, osim 37 km duge trase izvest

će se i niz vrlo zahtjevnih objekata: 4 tunela, dva umjetna tunela – prijelaza za životinje, 9 vijadukata, 4 cestovna čvora, niz nadvožnjaka, podvožnjaka, prijelaza i prolaza, te most preko rijeke Cetine koji će se posebno ugovoriti. Radovi bi trebali započeti odmah nakon fizičke podjele posla među partnerima u izgradnji, a rok završetka radova je 30. lipnja 2007. godine.

KONSTRUKTOR VODEĆI PARTNER NA PODSEKTORU DUGOPOLJE-ŠESTANOVAC

POTPISAN UGOVOR ZA GRADNJU AUTOCESTE OD DUGOPOLJA DO PLOČA

K O N S T R U K T O R - I N Ž E N J E R I N G d . d . S p l i tn o v i n en o v i n e

• "Baby boom" na tunelu BISKO

n o v i n en o v i n eIzdavač: “KONSTRUKTOR-INŽENJERING” d.d. SPLIT, Svačićeva 4/I, tel.: 021/40 92 00, fax: 48 70 47, e-mail: konstruktor-st@konstruktor-split.t-com.hr,

www.konstruktor-split.hr • Uređivački kolegij: Željko Žderić, Dražen Granić, Magda Marasović, Margita Vrtlar • Tekstove pripremila i uredila: Magda Marasović

Lektor: Slavica Aralica • Dizajn: Duje Šilović • Foto: Miro Raos, Konstruktorov arhiv • Grafička priprema: Studio Tempera, Split • Tisak: Grafis, Split

Konstruktor u Zagrebu ima 500 zaposlenih, pa ne znam više jesmo li splitska ili zagrebačka tvrtka. A zar je to uopće važno. Građevinari su kao i pomorci, ljudi bez granica, ptice selice u potrazi za novim terenima kojima udahnjuju novi život. Svaki novi teren novi je izazov. Posebna je to “sorta” ljudi koji tamo gdje slete u djeliću vremena grade svoj novi dom. Takav posao i takav život treba voljeti. Konstruktorovci su oduvijek bili takvi. Letjeli su po cijelom svijetu: Cejlon, Tanzanija, Zambija, Kolumbija, Češka, Njemačka, Luksemburg... Uvijek su bili prethodnici nekih novih vjetrova, sigurni u sebe i svoje sposobnosti, uvjek željni novih prostora izgradnjom kojih su postajali sve jači.

Stoga nije nikakvo čudo da je danas Konstruktor-inženjering i jedna od najjačih “zagrebačkih” građevinskih tvrtki. To što svi žele surađivati s njim, najbolje govori o povjerenju u njegovu postojanost i snagu. Konstruktor ne staje na tome. Zahuktala se obrada ponuda za inozemna tržišta ne samo susjednih zemalja bivše države već i dalje. Obrađuju se ponude za Libiju, Maroko, Albaniju, Alžir. Nekima je to čista egzotika, u Konstruktoru na to gledaju kao na sutrašnju realnost. “Uvijek i na sve spremni” moto je Konstruktorove operative. Zahvaljujući informatizaciji danas se sve odvija zastrašujućom brzinom. Obrada ponude nekada je trajala i po nekoliko mjeseci, danas se to odvija u nekoliko dana. Tko na to nije spreman, propustio je vlak, a propušteno se teško nadoknađuje. Sve to zahtijeva dodatne napore, energiju i znanja, a Konstruktoru očito toga ne nedostaje. Biti vizionar, znači preuzeti veliki rizik, ali u konačnici, kad - tad to se isplati.

LJUDI BEZ GRANICA

LLogično je da su naši građe-vi nari na svom terenu jeftiniji od inozemnih, pa makar bila riječ i o snažnom Bechtelu - ističe Željko Žderić, pred-vodnik konzorcija za izgrad-nju autoceste

...Konstruktor-inženjering dio je domaćeg konzorcija čija je ponuda za izgradnju triju dionica autoceste od Splita do Ploča izabrana kao najpovoljnija u konkurenciji još triju ponuđača među kojima je bio i američki Bechtel. Ponuda konzorcija, ..., vrijedna je 4,9 milijardi kuna, dok je Bechtel samo jedan od dva ponuđača koji su u ponudi tražili čak milijardu više.

O izgradnji autocesta i poslovanju Konstruktor-inženjeringa razgovarali smo s predsjednikom Uprave Željkom Žderićem.

Kako to da je ponuda konzorcija, kojemu ste vi na čelu, pobijedila u konkurenciji u kojoj je bio i Bechtel?

Dvadesetak svjetskih tvrtki podiglo je dokumentaciju koja je bila potrebna da bi se predala ponuda. Na natječaj su stigle samo četiri ponude, od kojih je ponuda našeg konzorcija bila najpovoljnija. Naša je ponuda pobijedila jer smo jeftiniji, a pitati se zašto smo jeftiniji od Bechtela nije logično. Zdrav razum kaže da je logično da smo jeftiniji i povoljniji od Bechtela, mi bismo od Bechtela bili skuplji eventualno u Americi, da se ondje natječemo, što nam za sada ne pada na pamet.

Zašto je Hrvatska ponuda najpovoljnijaŠto je ugrađeno u cijene?Nije li Bechtel računao s nekim cijenama koje je dosad imao i koje su mu dosad plaćane?

Ne znam sa čime je Bechtel računao i što je stavljao u svoju ponudu. Nisam to gledao, ali je jasno da smo pobijedili jer smo bili jeftiniji i povoljniji.

Analiziramo li te cijene, one su znatno više od onih koje se plaćaju hrvatskim podizvođačima?

Nema sumnje da se ulazne i izlazne cijene Bechtela razlikuju, ali što su u te cijene ugradili to znaju oni. Mi nismo njihovi podizviđači, niti smo ikada bili.

Nije li ovo prevelik zalogaj za hrvatsku operativu? Očekujete li teškoće s konzensusom?

Nije ovo prvi put da nastupamo kao konzorcij. Konstruktor -inženjering zadnjih desetak godina stalno je u nekom konzorciju, koji se sastoji od dvije-tri ili desetak hrvatskih tvrtki i dobro su nam poznate prednosti i nedostaci. To je bez sumnje zalogaj za hrvatsku operativu, ali kad se rabi izraz “hrvatska operativa”, nismo svi jednaki, ni jednako važni u konzorciju. Tako ni konzensus ne bi trebao biti problem. U dobro organiziranom konzorciju svatko mora ispunjavati svoj dio posla na vrijeme i kvalitetno.

Kako se dogodilo da Konstruktor-inženjering predvodi konzorcij?

Jednostavno, nama je adresa u Splitu, mi smo vodeći partneri na prvom podsektoru autoceste.

Koliko će autocesta pridonjeti razvoju Dalmacije?

Značenje gradnje infrastrukture za rast životnog standarda je neosporno, preduvjet je poduzetničkog procvata. Rađene su mnoge analize, došlo se do

PRENOSIMO:

3novinenovine

Zašto je Hrvatska ponuda najpovoljnija

zaključaka da je doprinos autoceste životu u njenom okruženju ali i u cijeloj zemlji ogroman. Autocestom se multiplicira sve što se ulaže u njezinu gradnju. Uz graditeljstvo je vezano dvadeset drugih privrednih grana, koje mi povlačimo. Ako će nekoliko tisuća ljudi raditi, oni će trebati negdje spavati, hraniti se. To je samo početak. Razmahat će se tržište nekretnina, kao posvuda kuda je autocesta već prošla.

Vrijeme radi za kvalitetne hrvatske tvrtkeKakvi su izgledi da domaće tvrtke ubuduće dobivaju tako važne poslove?

Da su na natječaju i za ovu trasu autoceste od 98 kilometara bili još neki drugi uvjeti, kao što je financiranje ili uvjeti neke druge vrste, koje uvažavaju godine u kojima se to kod nas radilo, jamčim da nijedan strani investitor ne bi bio povoljniji od nas, kvalitetne hrvatske tvrtke. Ovo nije jedna od onih godina u kojoj su stranci dolazili i donosili novac pod uvjetom da dobiju posao. Sad je to čak i zakonski odvojeno jedno od drugoga. Izvođenje više nije moguće uvjetovati financiranjem, a nekad je bilo. Nema sumnje da je gradnja autoceste od splita do Ploča velik izazov za hrvatsko

graditeljstvo, jer konzorcij objedinjuje sve ili gotovo sve što Hrvatska ima u tom dijelu graditeljstva.

Hoće li Konzorcij uspjeti održati prvotnu cijenu od 4,99 milijardi kuna?

Nadam se da ćemo uspjeti zadržati prvotnu cijenu. Imamo svu opremu koju smo i do sada koristili. Ako nam nešto ustreba nabavit ćemo, ako je nešto ostarjelo zamjenit ćemo. Imamo znanja, snage i volje da sve što je do nas izvedemo u rokovima, cijenama i kvaliteti kao što smo to činili i do sada.

Imate li u planu kao konzorcij natjecati se u inozemstvu?

Kao cjelovit konzorcij vjerojatno se nećemo natjecati u inozemstvu, ali možda neki iz konzorcija zajedno. Mi kao Konstruktor natječemo se u inozemstvu i već radimo u Bosni i Hercegovini. Prošli smo predkvalifikacije u nekim drugim državama. No o tome je preuranjeno govoriti. Predstoji gradnja pelješkog mosta, započet će se s pristupnim cestama, kako struka nalaže. Slijedi most Čiovo-kopno, gradnja kojeg će početi dogodine. Nastojat ćemo sudjelovati na svim tim natječajima, jer je logično da to radimo mi koji smo ovdje, imamo sve potrebno znanje, iskustvo, ljude, mehanizaciju. Za sada

još nema projekta, ni natječaja, a kad sve to dođe, nastojat ćemo se uklopiti u sve što bude tražilo od ponuđača. Nadam se da bismo mogli biti konkurentni.

Što je s koridorom Vc i drugim autocestama, gradnja kojih je u planu?

Koliko je najavljeno, a moglo se čuti i prigodom potpisivanja ugovora o gradnji dijela autoceste od Splita do Ploča, krećemo u gradnju mađarske granica-bosanska granica, dakle onog dijela koji ide kroz Hrvatsku. Kroz Bosnu se izrađuju studije i projektira se. U planu su i autoceste Zagreb-Sisak, Zagreb-Rijeka, Koridor 5C te Krapina-Macelj, nakon čega će Hrvatska imati 1120 kilometara autoceste, od čega 332 kilometra novosagrađenih. Tome treba dodati planiranu gradnju još 253 kilometara novih državnih cesta i rekonstrukciju 957 kilometara postojećih. Ukupno će od 2005. do 2008. u cestogradnju biti uloženo 32,9 milijardi kuna, što je 13,5 posto više nego u prošlom četverogodišnjem razdoblju.

(Privredni vjesnik, br. 3392; Branimir Baron-Brljević)

SPLIT-PLOČE

Željko Žderić: Imamo snage izvesti dogovoreno u rokovima, cijenama i kvaliteti

UU središtu Zadra Konstruktor je završio radove na stambeno-poslovnom objektu investitora tvrtke Kerum iz Splita. Premda je sama lokacija objekta na izduženoj parceli u napučenom dijelu grada zahtijevala posebnu organizaciju gradilišta i same gradnje objekt je izveden u ugovorenom roku od 11 mjeseci. Na gradilištu je bilo angažirano više kooperantskih tvrtki uglavnom za izvođenje zahtijevnih zanatskih radova jer se radi o objektu sa 80 luksuznih stanova te 24 poslovna prostora na prvom katu i velikom prodavaonicom prehrambenih proizvoda u prizemlju. Uz garaže u prizemlju izvedeno je i veliko parkiralište sa 140 parkirnih mjesta. Kako nam je rekao glavni inženjer gradilišta Petar Barišić armiranobetonska konstrukcija ob-jekta izvedena je u samo pet mjeseci. U špici radova na ovom objektu površine oko 12 000 m2 bilo je angažirano i do dvjesto radnika.

S

4 novine

Siječanj prošle godine dočekali smo s tristo milijuna ugovorenih radova, u siječnju ove godine vrijednost ugovorenih radova iznosi 860 milijuna kuna, a ugovoreno je još nekoliko poslova. Najvažniji je svakako dobiveni posao na izgradnji autoceste do Ploča u okviru konzorcija od osam domaćih tvrtki kojemu smo, na prvom podsektoru, vodeći partner. Ovaj posao trajat će pune tri godine, do kraja 2008., i uz još nekoliko poslova koji su pred ugovaranjem ili su ugovoreni, naši kapaciteti za ovu godinu apsolutno su popunjeni te već sada imamo dostignutu razinu prošlogodišnjeg plana.

Zbog isteka mandata dosa-dašnjim članovima Nadzornog odbora, na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, Skupština dioničara izab rala je novi Nadzorni odbor na mandat od četiri godine. Novi Nadzorni odbor broji 5 članova jer prema Zakonu o radu u njemu mora biti i predstavnik radnika, kojega bira Zaposleničko vijeće.

Novi članovi Nadzornog odbora su:

Berislav Bašić, dipl. ing.

Meri Soko, dipl. pravnik

Vlado Šustić, građ. tehničar

Nada Čulap, ek. tehničar

Jozo Krnić, građ. tehničar(predstavnik radnika)

Od ostalih poslova spomenuo bih Tunel Čardak na dionici Kupjak-Vrbovsko Autoceste Rijeka-Zagreb. Na tom pravcu, investitor Autoceste- Rijeka ponovno je otvorio radove kako bi zadnjih 36 km poluautoceste izgradio u punom profilu autoceste. Uskoro počinje i izgradnja Hidrotehničkog tunela Čiovo u sklopu Projekta “Eko-Kaštelanski zaljev”. Na brzoj cesti Solin-Klis, gdje uskoro počinje izgradnja druge faze odnosno drugog kolnika, dobili smo izgradnju dvaju vijadukata, Majdan i Mihovilovići, te dio trase. Od objekata visokogradnje započeli smo rekonstrukciju Dominikanskog samostana na splitskom Pazaru, u Makarskoj smo potpisali ugovor za izgradnju stambenog objekta s četrdeset stanova, a u Zagrebu se vrše pripreme za nekoliko većih stambeno-poslovnih objekata gdje smo suinvestitori, te krajem godine možemo očekivati početak radova. Ovaj zimski period smanjenog intenziteta radova iskoristili smo za obnovu i pripremu postojeće mehanizacije, kao i nabavku nove, kako bismo s poboljšanjem vremenskih prilika mogli ubrzati radove.

S O P E R A T I V ES O P E R A T I V E

Vice Dodig, tehnički direktor

ZAVRŠENA STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA KERUM U ZADRUZAVRŠENA STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA KERUM U ZADRU

IZABRAN NOVI NADZORNI ODBOR KONSTRUKTOR-INŽENJERINGA D.D.

R

5novine

ZAVRŠENI VIJADUKTI VEŽICA I DRAGA II

Radovi koje Konstruktor izvodi na dionici Orehovica-Sv.Kuzam u visokom su stupnju dovršenosti. Radi se o čvorištu Orehovica u sklopu kojeg su dva tunela u nasipu, dijelu trase u punom profilu

Riječka obilaznica sa svojim odvojcima u smjeru Trsta, Ljubljane, Zagreba i Splita predstavlja magistralnu cestovnu trasu širega međunarodnog značenja i čini dio transeuropske cestovne mreže. U tijeku je izgradnja istočnog dijela obilaznice kojom će se središte grada prometno rasteretiti. Na dionici Sv.Kuzam-Orehovica Konstruktor je angažiran na izgradnji čvorišta Orehovica, dijelu trase, vijaduktima Vežica i Draga II, te na Tunelu Bobova.

autoceste s dva pješačka prolaza, te vijaduktima Vežica i Draga II. Kako nam je kazao glavni inženjer gradilišta Joško Čupić, radovi na vijaduktima Vežica i Draga II su pri kraju, a završetak radova na dijelu trase i čvorištu Orehovica očekuje se do kraja ljeta 2005. Radovi su počeli u rujnu 2003. godine, a na gradilištu je u prosjeku zaposleno oko 100 ljudi. Organizacija rada i tehnologija građenja prilagođeni su radu u naseljenim

ostale radove. Posebna pažnja posvetila se iskopima za upornjake uz željezničku prugu, kao i njihovoj izgradnji. Građevina je kombinacija vijadukta, poluvijadukta i dijelova trase na terenu, oivičenih potpornim zidovima. Ukupna dužina građevine između krajnjih točaka krila na upornjacima je 600,90 m.

TUNEL BOBOVATunel Bobova dio je radova u čvorištu

Draga dionice Orehovica-Sv. Kuzan, gdje je spoj na priključnu cestu D-404, također u izgradnji, kojom se iz riječke luke izlazi na Istočnu obilaznicu. Radovi su počeli u listopadu prošle godine, a rok izvođenja je 18 mjeseci. Tunel je dug oko 200 m, a na istočnom portalu nalazi se portalna građevina dužine 55 m. Kako nam je kazao glavni inženjer projekta Ivan Galić, radovi se odvijaju predviđenom dinamikom, s oko pedesetak radnika.

RIJEČKA OBILAZNICA

područjima. Naime, ova dionica, ukupne dužine oko 6,5 km, dio je Istočne obilaznice Rijeke kojom se rasterećuje središte grada od velikih prometnih gužvi, a po planu bi trebala biti gotova do kraja godine. U čvorištu Orehovica spoj je na autocestu prema Zagrebu te na Zapadnu riječku obilaznicu.

Najviše problema za izvođenje konstruktorovcima je zadavao Vijadukt Vežica, i to u prvom redu zbog nepristupačnog terena, iznenađenja u pogledu geoloških karakteristika tla (naišlo se na špilju), te neucrtane infrastrukturne instalacije kao što su struja, voda i sl. Nakon pripremnih radova, te uklanjanja površinskih slojeva materijala, izvršeni su zemljani radovi kako bi se dobila operativna površina za

Organizacija i tehnologija izvođenja prilagođeni su uvjetima na terenu. Kako se praktično radi o gradskom tunelu, iskop se obavlja mehanički, bez miniranja, jer se iznad tunela s nadslojem od 10 do 15 m nalazi naselje. Prema riječima rukovoditelja radova na gradilištu Anđelka Šiška, ovaj način iskopa dosta otežava napredovanje radova jer se radi o kompaktnoj vapnenačkoj stijeni, pa se pokušava iznaći način da se na nekim dijelovima iskopa, gdje to bude moguće, primijeni i posebna tehnologija miniranja.

Tunel BOBOVA

Viadukt DRAGA II

Viadukt VEŽICA

N

6 novine

“Ovdje su pronašli srednovjekovno groblje, a malo dalje nalazišta su iz antičkog i rimskog doba”, objašnjava nam Miro Raos, naš službeni fotograf, a ujedno i vozač.

Ništa novo, na to smo već navikli pri gradnji prometnica u ovom kraju. Na svakom centimetru terena neko je arheološko nalazište pa su arheolozi “prve laste” izgradnje prije nastupa teških građevinskih strojeva. A ovi će uskoro nastupiti na izgradnji podsektora Dugopolje-Šestanovac, nastavka autoceste prema Pločama.

Tunel Bisko jedan je od objekata na tom dijelu autoceste koji je ugovoren znatno ranije, kao i Tunel Zaranač (Vijadukt), jer su trebali biti spremni za komunikaciju prije početka izgradnje same autoceste. To je uvjetovano lokacijama na kojima se nalaze, a koje su bile kritične za normalan nastavak radova na autocesti. Tunel Bisko nalazi se na koti od 400 m nadmorske visine, a položajno leži na pola visine Maloga Mosora. Dovršetak njegove izgradnje, koji se planira u lipnju ove godine, omogućit će, s instaliranom infrastrukturom gradilišta, idealne uvjete za nastavak budućih ugovorenih radova svih izvođača na ovom dijelu autoceste.

Konstruktor je započeo radove 16. kolovoza prošle godine.

“Kada smo došli na teren, trebali smo najprije izgraditi 2 km pristupnih cesta kako bismo uopće mogli započeti

pripremne radove. Položaj objekta znatno ih je otežao. Osnovnim ugovorom bio je predviđen iskop predusjeka u količini od 3000 m3 materijala, ali se pokazalo da ih treba proširiti pa je na oba predusjeka iskopano 60 000 m3 materijala. Trebali smo osigurati i deponij za taj materijal. Jedan dio ugrađen je u nasip trupa buduće autocesete”, kazuje nam Đani Radić, glavni inženjer gradilišta.

Kako je planirano da se radovi izvode istodobno na istočnim i zapadnim portalima tunela, probijena je 900 m duga obilaznica kako bi se osigurala konstantna dinamika iskopa na obje strane. Naime, Tunel Bisko cestovni je tunel u punom profilu autoceste s dvije dvotračne cijevi: lijeva dužine 493 m, desna 500,1 m.

Iskop tunela započeo je 23.09.04. godine na zapadnim portalima. “Kako se radi o vapnenačkom materijalu, iskop se odvijao na klasični način, otpucavanjem i jumbom, a rad na 4 punkta istodobno omogućio je optimalnu iskoristivost ljudi i strojeva”, objašnjava nam inženjer Radić.

NAŠA GRADILIŠTA

“BABY BOOM” NA TUNELU BISKO

Na gradilište Tunela Bisko uputili smo se u organizaciji Odjela za osiguranje ili jednostavno rečeno s kolegicom Željkom Mladin, čiji je radni zadatak bio pregled nastalih oštećenja na kućama susjednih sela nakon završetka miniranja tunela. Naime, druga cijev tunela probijena je 2. ožujka, čime je ovaj delikatan dio gradnje završen te se počelo betonirati sekundarnu tunelsku oblogu. Radovi su bili malo otežani zbog iznenađujuće velikih hladnoća ove zime, ali, kažu građevinari, to neće ugroziti rok izvođenja. Ne biste vjerovali, ali iza Klisa nastupa izrazito kontinentalna klima, pa mjesto Bisko na dvadeset minuta od Splita ima i po desetak stupnjeva niže temperature od onih uz more.

Već na početku lokalne ceste za Bisko vidljivo je da se nešto događa. Strojevi, iskopi, uredno posložene velike kamene ploče, ljudi koji nešto zapisuju između gusto posloženih kamenjem ograni čenih raka.

Srednovjekovno groblje

Glavni inženjer gradilišta Đani Radić

Tunel BISKO u "Malom Mosoru"

7novine

Nigdje smeća ili otpadnog materijala, uredni prostori gradilišnih radionica, objekta za prihvat i podjelu hrane koja se dovozi iz kuhinje u Dugobabama, gdje je organiziran smještaj te doručak i večera za stotinjak ljudi koji nisu blizu

svojih domova na potezu od Splita do Sinja. Ugodno nas je iznenadio i kombi zadužen za redovito pražnjenje kemijskih sanitarnih čvorova Nekada toga nije bilo po gradilištima. U tom urednom prostoru, među moćnim strojevima kreću se ljudi sa zaštitnim narančastim prslucima i

kacigama. Zaista, već na prvi pogled stjeće se dojam visokog profesionalizma koji ne zaostaje za svjetskim standardima, što najbolje svjedoči o respektabilnoj i jakoj tvrtki.

U tunel smo ušli kroz lijevu cijev zapadnog portala, gdje se počela postavljati hidroizolacija. Ona tunelu daje nekakav nestvaran futuristički izgled. Hidroizolacijske folije postavljaju se pomoću automatizirane skele, što znatno olakšava odnosno pojednostavljuje posao. Dovoljna su četiri radnika da bi se zadovoljila planirana dinamika. Razgovarali smo s Ivicom Puljizom iz Runovića, električarom po zanimanju, koji se u Konstruktoru zaposlio kao građevinski radnik.

“BABY BOOM” NA TUNELU BISKORadi se u tri smjene s ukupno oko

150 ljudi. Dosad je izbetonirana zapadna portalna građevina, a istočna je u pripremi. U tijeku je postavljanje hidroizolacije i armature sekundarne betonske obloge. Zbog bolje organizacije posla te praćenja planirane dinamike betonaže sekun darne obloge, u tijeku su radovi postavljanja velike gradilišne betonare kapaciteta 30m3/h betona, što će omogućiti normalan nastavak radova do završetka. Frakcije za beton osigurava drobilišno gradilišno pos trojenje koje se nalazi 2 km od gradilišta.

Gradilište Tunela Bisko već na prvi pogled ostavlja dojam sređenog, organiziranoga gradilišta, moglo bi se reći lijepog u zelenilu mosorske makije. Zapadni portal

Postavljanje hidroizolacije

Hidroizolacija

Tunelska oplata za betoniranje obloge

“U Konstruktoru sam dvije godine. Uglavnom sam radio na tunelima... na Dubravi, Ledeniku... na različitim građevinskim poslovima, po potrebi, kao sada na postavljanju hidroizolacije. Zadovoljan sam, posebno sada na ovom gradilištu jer sam blizu kući, a najvažnije je da je plaća redovita”.

“I on se nedavno oženio i čeka prinovu”, dobacuju kroza smijeh njegovi šefovi.

Naime, na ovom gradilištu pravi je “baby boom”, ne samo u izvornom značenju nego i u doslovnom prijevodu. Kada smo u šali dobacili “drugom” čovjeku gradilišta inženjeru Goranu Žuri da se udebljao kao da je u drugom stanju, doznali smo da se oženio i da čeka “dite”. Onda je naletio inženjer Joško Aranza, šef mehanizacije, isto dobrano puniji od onoga Aranze sa Sv.Roka, dobio je kčerkicu. I najmlađi od njih Antonio Brajković, inženjer za razradu, čeka “dite”.

Šta je ovo, ljudi moji, mora da im paše ova klima! A nije ni čudo, ljudi se opustili nakon one ludnice na Sv. Roku, Ledeniku, Dubravi...

“Evo, prvi put sam na gradilištu blizu kuće, a je lipo spavat doma”, smije se inženjer Žure, tehnički rukovoditelj gradilišta.

Ako je zima na ovom gradilištu bila izuzetno hladna, klima međuljudskih odnosa izuzetno je topla. Uigrana ekipa naših tunelaša timskim radom rješava

Ivica Puljiz, hidroizolater

8 novine

sve probleme u hodu. Velika pažnja se posvećuje zaštiti na radu, pa je i broj ozljeda sveden na minimum. O ozbiljnosti i profesionalnosti pristupa poslu govori i podatak da je od prvog dana iskopa tunela zbog seizmičkih efekata miniranja pozvana stručna ekipa Konstruktora na čelu s gđom Željkom Mladin iz osiguranja koja je snimila sve objekte obližnjih zaselaka kako bi se pravodobno pripremili za moguće odštetne zahtjeve.

“Snimanje stanja na okolnim kuća-ma izvršili smo sukladno propisanom postupku, prije i poslije miniranja, kako bismo utvrdili utjecaj rada na stanje objekata i na taj način osigurali dokaze za moguće odštetne zahtjeve,” objašnjava gđa Mladin.

“Ovo je vrlo važan segment izgradnje objekata kojemu treba posvetiti punu pažnju prilikom ugovaranja radova u blizini naselja, jer on može znatno utjecati na financijsku situaciju gradilišta”, upozorava inženjer Radić.

U obilasku zaselaka Liske, Vukovića, Vulata i Strikića, ljudi su nas prijateljski dočekivali, pa premda negoduju što im je prekinut njihov uobičajeni mir, zadovoljni su što izvoditelj vodi i o njima računa.

U “bijeloj kući” gdje je smještena uprava gradilišta sve poznata lica koja nam je uvijek drago ponovno sresti.

Naša Mira Botica, ekonomist na gradilištu, zadužena za praćenje projekta odnosno svih prihoda i rashoda, obračun plaća; za sve administrativne poslove vezane uz kadrovski dio, skladišno poslovanje, dio poslova zaštite na radu..., a koja nam je kao dobar domaćin pripremila i kapučino. Pa neće valjda “muški” to raditi!

“Ovaj dio poslova na gradilištu obavlja se bez problema u suradnji sa šefom gradilišta i financijskom službom u Direkciji. Kontakti s Direkcijom olakšani su zahvaljujući umrežavanju, pa sada tamo idem dva puta mjesečno umjesto jedanput tjedno jer se sve rješava “mailovima”. Skraćena je

Brajković, Radić, Žure, Aranza - uprava gradilišta sa Željkom Mladin prije obilaska terena

Kakvi su međuljudski odnosi zorno su nam pokazali N. Sandulov i G. Žure

I. Vulić, G. Pervan i Đ. Radić na radnom sastanku

Mira Botica

procedura oko računa. Sve se brže i lakše rješava pritiskom na dugme”, kaže Mira.

Tu je i Nataša Sandulov, građevinski tehničar, zadužena za izradu situacija, naš najbolji primjer žene građevinara terenca. Prošla je ona s ovom ekipom i najzabačenija gradilišta naše niskogradnje.

Petak je, jede se bakalar. Svraća i dobro nam poznati inženjer Ivan Vulić iz HAC-a, s glavnim inženjerom projekta Goranom Pervanom. Gospodin Vulić, uvijek dobro raspoložen, svojim optimizmom kao da je dio ove ekipe. A na kraju krajeva, prošao je on s njima i najteže dijelove Dalmatine.

“Provjerena je to tunelaška ekipa, sve štima kao švicarski sat”, kaže nam Vulić.

Razgovor o svemu i svačemu. Tako doznajemo da je potreba za kvalitetnom radnom snagom sve izražajnija i da tome treba posvetiti posebnu pozornost. Čuju se razmišljanja da bi bilo dobro imati uhodane ekipe za grupe radova: za tunele, za mostove, za ceste... što bi znatno pridonijelo dinamici i kvaliteti izvođenja radova.

“Mi sada u tunelogradnji već imamo određenu arhivsku građu iz koje se može puno toga naučiti, prije devet godina, kada sam se zaposlio, takve mogućnosti nisam imao”, kaže inženjer Radić. Nova, sve sofisticiranija mehanizacija zahtijeva vrhunsko održavanje i praćenje.

“Na ovom gradilištu mehanizacija je uglavnom prebačena sa završenih gradilišta tunela na Dalmatini, ali zahvaljujući dobrom održavanju, zadržala se razina kvalitete i optimalne iskoristivosti”, kaže nam inženjer Aranza.

Na povratku punom pozitivnih doj-mova, odjednom nam je postalo kristalno jasno da zahvaljujući ovakvim gradilištima i ovakvim ljudima koji vole svoja gradilišta i koji izgaraju za svoj posao, Konstruktor postiže rezultate koji su ga iznjedrili u sam vrh hrvatske građevinske operative.

Izvođač radova:KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.

21000 SPLIT, Svačićeva 4www.konstruktor-split.hr, e-mail: konstruktor-st@konstruktor-split.tel.hr

Most Drežnik

K

10 novine

Krajem prošle godine Konstruktor-inženjering završio je izgradnju mosta preko rijeke Kupe u centru Karlovca, koji povezuje dva gradska naselja, Drežnik i Dubovac. Upravo zbog toga što se radi o gradskom mostu, samu organizaciju gradilišta trebalo je prilagoditi životu grada, pa je ona rješavana sukcesivno, u skladu s pojedinim fazama izgradnje mosta. Radovi su se odvijali na obje obale rijeke Kupe, a gradilište je u potpunosti bilo ograđeno, s tim da je pristup riješen privremenom regulacijom gradskog prometa u blizini gradilišta. Gradnja mosta trajala je dvije godine i bila je znatno otežana nepovoljnim prirodnim faktorima. Nagli i česti porasti vodostaja rijeke katkad su potpuno onemogućavali pristup radnim zonama. U dva zimska razdoblja u kojima se odvijala izgradnja, snijeg, kiša

i niske temperature znatno su otežavali radne uvjete i usporavali dinamiku radova. Vremenskim nepogodama pridružile su se i loše geomehaničke karakteristike tla, što je otežavalo zahvate u koritu rijeke te pristup građevnim jamama i radnim platoima.

Budući da se radi o gradskom mostu, vrlo zahtjevni bili su i završni radovi. Trebalo je zadovoljiti posebne uvjete u estetskom pogledu. Tako se posvećivala posebna pažnja izvedbi vijenaca na mostu, ogradama, rasvjeti, spiralnim pristupnim stubištima te ostalim elementima završnih radova.

Most je projektiran u Projektnom birou Konstruktor - Split. Izveden je kao armiranobetonski prednapregnuti most u kombiniranoj montažnoj i monolitnoj tehnologiji izvođenja.

Ukupna građevina duga 328 m, a sastoji se od prilaznih rampi (90 m na Drežniku i 79,28 m na Dubovcu), zatim dva raspona na Drežniku (2x12 m) i tri raspona na Dubovcu(12+13+12 m). Ovi rasponi premošćeni su monolitnom pločom debljine 65 cm. Glavni rasponski sklop preko rijeke sastoji se od središnjeg raspona od 53 m te bočnih raspona od 22,36 m na svakoj obali. U liniji obalnih zidova, uzvodno i nizvodno, riješena su stubišta spiralnog oblika za pristup pješaka. Unutar pješačkih staza u zoni glavnih stupova mosta izvedeni su vidikovci u obliku ovalnih proširenja. Glavni stupovi u koritu rijeke,”V” oblika, izvedeni su svaki na 8 pilota (Ø 150 cm; L=22 m) na kojima je naglavna greda 7x16 m i visine 3 m. Na toj naglavnoj gredi baza je stupišta visine 2,6 m

Piše:

Joško Čupić, dipl.ing. građ.glavni inženjer gradilišta

Most u gradnji

koja je za manjeg vodostaja vidljiva. Most je projektiran tako da je kota podgleda 2,15 m iznad tisuću godišnje vode. Tlocrtno most je u pravcu, a u uzdužnom pogledu najveći uspon nivelete je 4,75%.

S inženjerskog i tehnološkog aspekta izvođenja svakako je naj-zahtjevniji bio glavni rasponski sklop (22,36+53+22,36) zbog čega ovaj most spada u složenije konstrukcije.

Nakon što su izrađeni piloti s umjetno izvedenih poluotoka u riječnom koritu, trebalo je izvesti naglavne grede na pilotima. Budući da se naglavne grede nalaze u cijelosti ispod kote dna rijeke Kupe, izrađeni su zagati od čeličnih talpi,

Monolitni dio rasponske konstrukcije rađen je tehnologijom projektiranom u Projektnom birou Konstruktor-Split, pri čemu su korištene teška cijevna skela i posebna viseća skela nad rijekom, te više od 200 tona posebnih dijelova čelične konstrukcije. Sav monolitni dio na svakoj obali betoniran je u četrdesetak faza, što je u kombinaciji s prednapinjanjem znatno usporavalo dinamiku izvođenja.

Montažni dio konstrukcije (6 nosača dužine 28 m) izrađen je na gradilištu i montiran navlačnom rešetkom (lansirkom). Nosači su vješani (oslanjani) pomoću posebno izrađenih konzola koje su otpuštene nakon betoniranja mokrih čvorova.

Gradu Karovcu koji je s našim

investitorom, Hrvatskim cestama

d.o.o. Zagreb, imao poseban Ugovor

o sufinanciranju ovog projekta, most je

predan na upotrebu nakon tehničkog

pregleda koji je izvršen 15.12.2004.

godine.

čije dno je brtvljeno mlazno injektiranim stupnjacima. S takvih naglavnih greda rađeni su “V” - stupovi s posebno izrađenom rešetkastom oplatom

Uz raznovrsnu građevinsku mehanizaciju, potrebnu za izvođenje ovih radova, na gradilištu je u prosjeku bilo zaposleno oko 50 radnika.

Tako je vizura grada na četiri rijeke obogaćena za još jedan most koji se svojim elegantnim linijama savršeno uklapa u okoliš.

Detalj izrade rasponske konstrukcije Problemi s visokim vodostajem

Spiralno stubište

Lansirka za montažu nosačaPogled na gotovi most

M

12 novine

U modernom svijetu radno je mjesto jedino preostalo ratno polje gdje ljudi mogu ubijati jedni druge bez rizika od privođenja pred lice pravde, kaže švedski psiholog dr. Heinz Leymann.A kako je vama na poslu, kako se osjećate? Ne baš najbolje. Stres? Možda nije samo on u ig-ri, nego nešto mnogo ozbiljnije - mobbing.

Mobbing je specifično ponašanje na rad-nom mjestu kojim osoba ili skupina sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava dru-gu osobu radi ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta sve do eliminacije s radnog mjesta, a dolazi od engleskih rijeci mob (svjetina, rulja, gomila) i mobbish (prostački, grub, vulgaran). U eng-leskome se govornom području često rabi i izraz bullyng koji se uglavnom odnosi na na-silje u školi. Zlostavljana se osoba ne može obraniti, a tijekom najmanje šest mjeseci te se aktivnosti odvijaju barem jednom tjedno.

Povijest mobbingaJoš početkom 1980-ih švedski psiholog

Heinz Leymann uočio je fenomen sustavnog ugnjetavanja i uništavanja pojedinca u radnoj sredini s namjerom da ga se izbaci iz grupe i da mu se otkaz (s ‚razlogom‘). Naziv mob-bing nastao je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je otkrio i opisao pona šanje životinja koje se udružuju protiv svoga člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti.

dođete do izražaja, da se izrazite kako želite, stalno vas prekidaju, deru se na vas, kritiziraju vaš rad ili privatni život, dobacuju vam ružne poglede ili geste, ne razgovaraju s vama, ne žele da im se obratite, namjerno vas izoliraju, zabranjuju kolegama i kolegicama da pričaju s vama, kada uđete u prostoriju, ponašaju se kao da vas nema,dobivate besmislene poslove ili poslove ispod vaših sposobnosti, šalju

PRENOSIMO - EPOHA br.46, siječanj 2005.

ZLOČIN BEZ KAZNE br.46, sije anj 2005.

ZLOČIN BEZ KAZNEInterno komuniciranje

Prema istraživanjima 55% je okomiti, 45% vodoravni mobbing. Okomiti mobbing se zbi-va kada pretpostavljeni zlostavlja podređenog djelatnika odnosno jednoga po jednoga dok ne uništi cijelu grupu (još se naziva i bossing) ili kada skupina uposlenika zlostavlja pret-postavljenoga (u 5% slučajeva). Vodoravni mobbing uočen je i između uposlenih na istoj razini hijerarhijske ljestvice.

Osnovne faze mobbingaMobbing se odvija u šest faza koje se

pretapaju bez jasnih granica.

U prvoj fazi umjerenog sukoba predbacu-je se zbog kašnjenja na posao i pogrešaka, sumnja se u kvalitetu obavljenog posla i sl., koriste se tračevi da bi se mobiranoga/mo-biranu ocrnilo.

U drugoj fazi umjetno se stvaraju razlozi i situacije kako bi se djelatniku/dje latnici napakostilo.

U trećoj fazi mobirana osoba počinje osjećati psihosomatske smetnje, pati od nesanice, tresu joj se noge, potištena je, osjeća bol u leđima, povraća i sl. Sve to narušava joj zdravlje pa počinje pobolijevati ili pokazivati nedostatak samopouzdanja u osobne i poslovne vrijednosti, što samo potiče još jače zlostavljanje.

Četvrta faza. Nakon toga mobirana oso-ba postaje „uredski slučaj“, tema razgovora kolega i kolegica, glavni lik glasina, da bi u petoj fazi stigla i do šefova. Oni već oslab-ljenu žrtvu napadaju zbog nesavjesno obavl-jenih poslo va, predugih bolovanja, ponašanja prema kolegama i kolegicama itd.

Šesta faza je napuštanje posla do čega može doći zbog bolesti (prouzročene mob-bingom), zbog otkaza na zahtjev poslodavca ili mobirane osobe, a u najtežim slučajevima može doći i do samoubojstva.

Simptomi mobbinga po Leymannu

Mobbing nikad nije jedna radnja ili splet-ka, on je uvijek skup raznih perfi dnih igrica, odnosno dugotrajan rat živaca. Psiholog Leymann objavio je 45 vrsta mobbinga iz pet različitih područja. Ovdje donosimo sažetu verziju:nadređeni i kolege ne daju vam da

vas na poslove koji bi mogle štetiti vašem zdravlju,ogovaraju vas iza leđa, šire ružne glasine, namjerno vas ismijavaju pred dru-gima, žele da se osjećate psihički nesigur-ni, oponašaju vaš glas, geste, grimase, napadaju vaše političke ili religiozne stavo-ve, daju vam poslove koje vam narušavaju samopoštovanje, procjenjuju vaš rad na pogrešan i omalovažavajući način, sve vaše odluke i rečenice dovode podznak pi-tanja, psuju vas, dobacuju vam seksu alne aluzije, uskraćuju vam infor macije za vaš posao, ne zovu vas na objed ili zajednička druže nja.

Zlostavljači na radnom mjestuZlostavljači na radnom mjestu (moberi)

najče šće su osobe s poremećajem osob-nosti. To su manje sposobne, ali moćne osobe, nesposobne za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. Mobbingom prikrivaju nemoć u nekom drugom području svojeg života (najče šće privatnog, u braku ili obitelji) formirajući oko sebe grupu kojoj dokazuju moć i važnost, a na račun žrtve. Budući da se zlostavljači zapravo osjećaju inferiorno, na takav način osiguravaju si do-minantniju poziciju ili miču onoga tko im je na putu do uspjeha.

Piše:

Ivica Kihalić

Pročišćenog teksta ZOR-a (Zaštita dosto-janstva radnika). Stručnjaci Udruge bit će suradnici u pisanju Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu, a gdje bi se mob-bing sproveo kao kazneno djelo, odnos-no kažnjivo ponašanje. Također, zalagat ćemo se za to da se mobbing, odnosno posljedice mobbinga, žrtvi priznaju kao ozljeda na radu. Vrlo dobro surađujemo s gospođom Gordanom Sobol, preds-jednicom Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora koja otpočetka daje veliku podršku našem radu i nasto-janjima.

Zasad se vodi nekoliko sporova prema članku 30. Pročišćenog teksta ZOR-a, no budući da nema sudske prakse, nema ni jednog riješenog radnog spora po tom Članku ZOR-a.

13novine

- često glumi profesiju kojom se želi baviti i zahtijeva zasluge koje mu 'pripadaju'

- manipulira drugima, lako se da isprovocirati

- često prijeti suradnicima, glumi odanost nadređenima, ali ih odbacuje nakon što ih iskoristi

Guru

- uspješan na uskom polju svoje stručnosti, od suradnika priznat kao takav, sebičan, zlostavlja sve zbog kojih se osjeća ugrožen I -emocionalno hladan, uglavnom muška oso-ba, ponekad pretjerano uredan i organiziran, svoje pogreške pripisuje drugima

Psihopat ili sociopat

- napastan i arogantan prema žrtvama, prema ostalima drag i ljubazan, hladan i proračunat, glumac, za njega ne vrijede zakoni i moralne norme, često ga se može uhvatiti u ne-

Što učiniti u slučaju mobbinga

Poslodavac i uposlenici trebaju znati što je mobbing, da je kažnjiv i kome se trebaju obratiti za pomoć. Potrebno je jamčiti dostupnost stručnih osoba koje će se baviti prijavljenim zlostavljanjem, a te osobe moraju biti nepristrane tj. ne smiju biti zaposlene u tom kolektivu. Pot-rebno je zabilježiti svaki slučaj mobbinga i spremati sve pisane dokumente. O onome Što vam se događa obavijestite osobu iz vaše radne sredine u koju još uvijek imate povjerenja, a ako takva oso-ba ne postoji, s povjerenjem se obratite aktivistu nekog udruženja za zaštitu ljuds-kih prava, jednakost spolova ili si. Ako ste žrtva otvoreno razgovarajte s osobom koja vas zlostavlja o nje zinu ponašanju i postupcima. Ako ste primijetili da je netko zlostavljana osoba, budite ljubazni i razgovarajte s njom, pomozite joj. Na-silnicima otvoreno recite neka prestanu sa svojim ponašanjem. Ne dajte se uvući u mobbing ponašanje! Požalite se osobi koja Vam je izravno nadređena. O svemu biste trebali i obavijestiti kadrovsku službu i upravu tvrtke. U slu čaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja, potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika. Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pra-vom. Obratite se Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga u Zagrebu. e-mail: udrugamobbing@net.hr

kim nezakonitim aktivnostima, ne pokazuje osjećaje, sažaljenje i krivnju.

- oni koji ga otkriju, odmah postaju njegove žrtve i sva svoja nedjela preba cuje na njih

- ne pokazuje osjećaje, sažaljenje i krivnju

Posljedice mobbingaPosljedice mobbinga su smanjena

učinkovitost, onemogućeno napredovanje, učestali izostanci s posla, bolovanja (bijeg u bolest), napuštanje radnog mjesta, dobivan-je otkaza.

Zdravstvene posljedice:

- fizički poremećaji:

kronični umor, probavne smetnje, prekom-jerna tjele sna težina ili mršavljenje, nesanica, različiti bolni sindromi, smanjen imuni tet, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama.

- emocionalni poremećaji:

depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijaz-ma, apatija ili hipomanija, poremećaj prila-godbe.

- bihevioralni simptomi:

razdražljivost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eks plozivnost, grubost, pret-jerana osjetljivost na vanjske stimulanse, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupi-ranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, samoubojstvo.

Četiri profila moberaŽeljan pozornosti

- pretjeranom ljubaznošću nastoji držati au-toritete na svojoj strani, emoci onalno nezreo

- selektivno ljubazan prema suradnicima, posebno u početku prema novoj žrtvi, iskorištava suradnike

- često se samosažalijeva ako ga se otkrije, tvrdi da je on žrtva

- izmišlja i svaljuje krivnju na druge, uvijek želi biti u središtu pozornosti

Oponašatelj

- nije profesionalno kvalificiran, ali tvrdi da jest jer se nalazi u blizini pro fesionalaca

Udruga mobbing osnovana je u Zagre-bu u srpnju 2004. godine, a aktivno je započela s radom u rujnu 2004. Do pro-sinca se u Udrugu učlanilo 35 osoba. Od rujna do prosinca primili smo 480 poziva i 200 e-mailova, javljaju nam se i žene i muškarci raznih dobnih skupina i razne naobrazbe. S mobbingom se bar jednom u radnom vijeku susretne svaki četvrti zaposlenik, a mi u prosjeku primimo četiri telefonska upita dnevno. Zasad je to samo savjetodavna pomoć jer nam je najveći problem prostor koji još nemamo.

Uputili smo zamolbu Gradskom po-glavarstvu i nadamo se da ćemo taj pro-blem u suradnji s Gradom uskoro riješiti. Mobbing u našim zakonima još ne posto-ji kao kazneno djelo, odnosno kažnjivo ponašanje, svodi se pod članak 30.

Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobinga

Svaki četvrti zaposlenik žrtva mobbinga

K

KN

14 novine

GORAN BAŠIĆ, dipl. ing. el.

Pomoćnik direktora

za informatiku

Nakon početnog upoznavanja s

organizacijom Konstruktor-inže-

njeringa, zaposlenicima u podu-

zeću i postojećim informatičkim

sustavom, 2004. godina mi je pro-

šla u prilagođavanju novim radnim

uvjetima, snimanju postojećeg

sta nja informatizacije, te povećanju

efikasnosti informatike tvrtke u

cjelini.

Zadovoljan sam postignutim rezul-

tatima u prošloj godini, jer se

osim unaprjeđenja postojećega

poslovnog informatičkog sustava,

velika pažnja posvetila sigurno-

sti podataka (Backup, Antivirus,

serveri...). Izrađen je novi Internet i

Intranet tvrtke, te su se maksimalno

iskoristile prednosti interneta u

svakodnevnom poslovanju.

Tijekom prošle godine definirani su

temelji za potpunu informatizaciju

svih dijelova tvrtke, za koju očekujem

da će se implementirati tijekom

2005. godine.

IGOR GARAČA, dipl. oec.

Ekonomist za praćenje

PC-Mehanizacije

Konstruktor je moje prvo radno mjesto

nakon završenog fakulteta, ali ne i prvi

kontakt s Konstruktorom jer sam školske

godine 2002. dobio Konstruktorovu

stipendiju kao najbolji student treće

godine Ekonomskog fakulteta u Splitu.

To mi je bio poticaj da za prvo zaposlenje

odaberem upravo ovu tvrtku i mislim

da nisam pogriješio. Kao pripravnik

u protekloj godini upoznao sam rad

svih službi u ekonomskom sektoru te

poslovanje tvrtke u cjelini. Svugdje

sam dobro dočekan i pružena mi je

sva potrebna pomoć za upoznavanje

poslovnih aktivnosti i načina rada.

Posao praćenja troškova cjelokupne

mehanizacije, koji sada obavljam

zanimljiv mi je i poticajan zahvaljujući i

odličnoj suradnji s kolegama iz Odjela za

mehanizaciju. Upravo sam s uspjehom

položio pripravnički ispit, te s veseljem

očekujem svoj daljnji angažman kao

ekonomist za praćenje i evidenciju

prihoda i rashoda u Profitnom centru

“Mehanizacija”.

ŽELJAN SKUZIN, dipl. ing. građ.

Inženjer za razradu

u Tehničkoj pripremi

Konstruktor je moje prvo radno mjesto

nakon završenih studija.

Moram priznati da sam prije samog

dolaska bio pod blagim pritiskom

karme svojih prethodnika, jer

Tiho je danas inženjer na GAF-

u i suradnik na mnogim projektima

koje Konstruktor izvodi, dok se

Željko profilirao u vrlo kvalitetnog i

sposobnog mostograditelja. Znao

sam da treba mnogo truda i rada da bi

se dostigla kvaliteta i znanje obojice,

te moram priznati da me čeka još

mnogo prolivena znoja. Srećom za

mene, u proteklih godinu dana imao

sam vrlo nesebičnog kolegu i mentora

koji mi je puno pomogao i u poslu i

u snalaženju u novoj radnoj sredini

koju sam doživio kao vrlo zahtjevnu

i ozbiljnu. Uz njegovu pomoć sam

odradio i niz projekata tehnologije

izvođenja, a dijelom sam pratio i samo

izvođenje. Upravo taj dio posla mi i

pruža najviše zadovoljstva jer gledati

rađanje mostova iz perspektive iz koje

ih mi gledamo moguće je samo u

Konstruktoru.

U godini koja je pred nama očekujem

da ću početi samostalnije raditi svoj

posao, bez postavljanja bezbrojnih

pitanja, a nadam se da ću imati dovoljno

vremena kako bih se pripremio i za

polaganje stručnog ispita.

Što rade i kako su se snašli u novoj sredini, rekli su nam:Što rade i kako su se snašli u novoj sredini, rekli su nam:

Nakon godinu dana

KON

STR

UK

TOR

15novine

Dr. Ljubo Urlić, dogradonačelnik Splita

Dobro je što u gradu imamo jednu izuzetno kvalitetnu tvrtku koja je svojim

projektima i gradilištima afirmirala grad. Ona je jedna od rijetkih tvrtki koje dugo

Ivan Pulić, poduzetnikKao poslovan čovjek koji zna što je

dobar posao, cijenim Konstruktora i ljude koji tamo rade, okupljene oko

svoga rukovodnog tima na čelu s gospodinom Žderićem. Sve čestitke na uspjehu koji svakodnevno postižu na mnogim gradilištima, posebno na

izgradnji autocesta.

traju, na žalost, mnoge su se ugasile. Želim im puno uspjeha u njihovu poslovnom životu te da tvrtka i dalje napreduje, a nadam se da će biti izabrani i na ovom novom natječaju za Dalmatinu do Dubrovnika.

Time su dali veliki doprinos ne samo gradu Splitu nego i cijeloj državi. Kao član Poglavarstva zadužen za komunalu imao sam prilike surađivati s Konstruktorom i mogu reći da su imali vrlo konstruktivne prijedloge. To je tvrtka za koju možemo reći da je svojim projektima i idejama pokretač razvoja graditeljstva na ovim područjima.

Dr. Jure Radić, profesor na GFZ-uKonstruktor je definitivno izrastao u

najveću graditeljsku tvrtku u Hrvatskoj, i ne samo to, Konstruktor je

najveće poduzeće po prihodima južno od Zagreba, a to sve govori.

Veliki uspjeh tvrtke je što je prije petnaestak godina počela, rekao bih, s desetak,

petnaestak ljudi, te danas izrasla u tvrtku koja se može uhvatiti u koštac sa

svim mogućim graditeljskim izazovima u Hrvatskoj, a nadam se, i osobno radim na tome, i izvan naših granica. Mislim da naše graditeljstvo, koje je steklo velike referencije posljednjih desetak godina gradeći po Hrvatskoj, mora danas pronaći mogućnosti da ponovno otvori vrata na svjetska tržišta. Realne šanse za to su velike jer imamo i znanja i snage, i nadam se da će se vrlo brzo vidjeti plodovi svega toga.

Branko Tonković, član splitskog Poglavarstva zadužen za komunalu

Konstruktor je danas najveća građevinska tvrtka u gradu. Na žalost, u

samom gradu ne radi toliko puno, ali zato nam gradi ono što nam je potrebno,

a to je izlazak u Europu preko autocesta. U svakom slučaju, Grad je spreman na suradnju, ali u kolikoj će se mjeri to moći ostvariti, ovisi o novim propisima koji će dosta zakočiti građevinare, naročito na području visokogradnje.

Ivan Šprlje, dubrovačko –neretvanski župan

Suradnja s Konstruktorom uvijek je bila više nego dobra, ta

Konstruktor nam je podario treća “vrata” Dubrovnika, osim Pila i Ploča

imamo i prekrasni Dubrovački most.Na Konstruktora računamo ne samo za autocestu do Dubrovnika nego i za most Pelješac-kopno, i vjerujemo da ćemo uskoro vrlo brzo doći do Dubrovnika.

Žarko Dešković, direktor IGH-Split

Po prirodi našeg posla, koji bi se mogao nazvati nekom vrstom supervizije svih

projekata i kvalitete, surađujemo sa svim građevinarima u Hrvatskoj, pa i s

Konstruktorom, i mislim da je ta suradnja dobra na zajedničko zadovoljstvo, te

u trajnom postupku našeg daljnjeg usavršavanja želimo i dalje s njima raditi.

Konstruktor je tvrtka koja je u posljednjem

desetljeću napravila sigurno najveći razvojni put među građevinskim tvrtkama. Posebno smo ponosni, ja osobno kao dio splitskog IGH, što je to splitska tvrtka, jer to znači da ova regija može dati odlične građevinare, ljude koji su spremni na sve graditeljske zahvate ne samo u zemlji, već i u inozemstvu. Putovi koji se otvaraju u tom pravcu vrlo su značajni.

(TV-K5, 11.12. 2004., Svečani koncet Konstruktor prijateljima)

20051945 20051945REKLI SU O NAMA:REKLI SU O NAMA:

KON

STR

UK

TOR

KON

STR

UK

TOR

KON

STR

UK

TORZ

16

Broj 7, Travanj 2005.

novine

Zamoljen sam kao čovjek koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Konstruktoru da napišem svoje impresije o tim vremenima, a u povodu šezdeset godina njegova postojanja.

Ovo što slijedi moja su sjećanja koja s ponosom nosim u sebi jer sam u ovom kolektivu proveo najljepšu mladost i ostvario svoj životni san, ali to je već druga tema.

Ne mogu govoriti o samim počecima, jer tada nisam ni bio u poduzeću, došao sam mnogo kasnije, kao mladi tehničar, na gradilište “Peruča”, gdje su se radovi već dobrano zahuktavali. Bilo je to naše prvo veliko gradilište, a u to vrijeme vjerojatno i jedno od najvećih gradilišta na prostorima bivše države. Od tada počinje uspon Konstruktora.

Iako tada nitko u poduzeću nije imao iskustva u izvođenju tako složenih radova, hrabro smo se upustili u koštac s izazovom. U mnogome je tu pomogla uglavnom potpuno nova mehanizacija, nabavljena specijalno za ovo gradilište u inozemstvu. Impozantno je tada bilo vidjeti električne bagere, 15-tonske dumpere, buldožere, nabijače, dubin-ske bušilice... Za to vrijeme ova vrlo moderna i moćna mehanizacija ispunjavala je zadovoljstvom sve nas koji smo tu radili. Taj osječaj da smo dio radne sredine koja izvodi tako velike i značajne objekte davao nam je dodatni radni polet. Ovdje se moramo prisjetiti i nove tehnologije koja se dotada na ovakvoj vrsti radova nije primjenjivala, pa se nije mogla naučiti ni u srednjoj školi, ni na fakultetu.

Prvo što se novo primijenilo bio je izvoz materijala iz tunela kamionima kiperima. Do tada je bilo uobičajeno da se otpucani materijal izvozi dekoviljskim kolosijekom. Novina je bilo i dubinsko bušenje i masovno miniranje kamena za potrebe brane, a izum samog gradilišta bilo je nabijanje 6 m visokoga kamenog nasipa mlazovima vode pod pritiskom od 10 atm uz pomoć hidromonitora (vodenih topova) koji su za te potrebe bili posebno konstruirani. To se tada

n o v i n en o v i n e

nigdje nije moglo vidjeti ni naučiti osim tu na “Peruči”. Sada, s ove vremenske distancije, sve to izgleda jednostavno, normalno i lako, ali za to vrijeme to su bile značajne inovacije koje su olakšavale i unaprjeđivale građevinske radove. Mi koji smo bili sudionici tih radova,

razvoj u jedno od najvećih i tehnoloških najnaprednijih poduzeća na prostoru bivše države. To dokazuju i kasnije dobiveni poslovi na HE “Zakučac”, HE “Senj” i HE “Dubrovnik”. I na ovim gradilištima Konstruktor je nastavio promicati nove tehnologije. Tako je pri izgradnji ovih hidroelektrana bio primijenjen novi način osiguranja podzemnih radova perfo-ankerima koje su inženjeri pok.Paško Kuzmanić i Boris Trumbić vidjeli za vrijeme posjeta izgradnji tunela u Austriji. Treba znati da se perfo-ankerima odgovarajuće dužine osiguravao svod tunela i podzemne strojarnice u vidu lepeze, a koji sustav je omogućavao izvođenje radova u punom profilu, u odnosu na staru austrijsku metodu koja je dopuštala tek parcijalni rad, odnosno rad u sekcijama, što je usporavalo dinamiku građenja. U vezi s tim zbio se i jedan događaj na gradilištu HE “Dubrovnik”. Naime, u posjet gradilištu došli su studenti zagrebačkoga Građevinskog fakulteta kako bi u praksi vidjeli izvođenje podzemnih radova starom austrijskom metodom koju su ih učili. Iznenađenje i začuđenost bili su veliki. Prvi put su vidjeli kako se podzemni radovi izvode u punom profilu uz pomoć perfo-ankera. Tako se jedna uobičajena stručna ekskurzija pre tvorila u pravu naučnu.

Sličnih novina moglo bi se još nabrajati, kao na pr. upotreba hidra-ulične noge-”štice” pri ručnom bu-šenju što je u mnogome bušačima olakšavalo rad, itd. Sve to najbolje govori da je Konstruktor oduvijek bio promicatelj novih ideja i metodologija u građevinarstvu. Šezdeset godina trajanja jednog kolektiva je puno. Trebalo je opstati kroz to vrijeme. Konstruktor je prošao Scilu i Haribdu, ali uvijek je iz krize izlazio jači i spremniji.

Mi koji smo ostvarili radni vijek u Konstruktoru i doživjeli mirovinu, ponosni smo što smo radili u jednom takvom kolektivu koji je uvijek bio avangarda u radu, uvijek ispred svog vremena.

nismo ni bili svjesni te avangardne crte Konstruktora. Već tada se dalo naslutiti u kakvo će tehnički napredno i jako poduzeće izrasti Konstruktor.

Slobodno mogu reći da smo gradili “Peruču”, a da je ona istovremeno izgrađivala nas i pripremala nas za ono što nas u budućem radu očekuje. S “Peručom” je Konstruktor započeo svoj

20051945

Piše: Hrvoje Kuzmić, građ. teh.

SJEĆANJA NAŠEG PENZIONERA

KON

STR

UK

TOR

S PONOSOM