8/17/2019 Kompostiranje2

1/1

Što je kompostiranje? 

Kompostiranje  znači aerobnu razgradnju biootpada pričemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. 

Zašto kompostirati? 

Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvariu prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedneorganske tvari. Ovim načinom recikliranja sudjelujemo urješavanju problema otpada te pridonosimo:

- smanjenju otpada i rasterećenju odlagališta - smanjenju troškova odlaganja otpada - smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka - povećanju kakvoće tla i okoliša 

Jeste li znali da biootpad (organski otpad) sačinjava trećinu

sveukupnog otpada kojeg proizvede kućanstvo?

Postoji li bolji načini zbrinjavanja biootpada od trenutačnog odlaganja? 

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili

zeleni otpad. Vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnogbiokomposta i može se obraditi na mjestu nastanka. 

Jedan od načina obrade otpada je kompostiranje. 

Gdje kompostirati? 

Kompostirati se može u vlastitom vrtu ili

dvorištu u hrpi koja može biti slobodnostojeća

(a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),...ili

u specijalnim komposterima koje nudi

trgovina.

Smije se kompostirati: -otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelocvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca zacvijeće, usitnjeno granje, -kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, korakrumpira, ostaci voća, kore agruma(usitnjene), talog kave, ostaci čaja,ljuske  jaja, 

-ostalo: životinjska dlaka, perje, male

količine papira, pepeo drvenog ugljena ilidrva, -neki organski otpaci teško se razgrađujupa se na kompostište ne preporučuju:čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti. 

Ne smije se kompostirati: -otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha,bolesne biljke, -kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlačeštakore), meso, kosti... -ostalo: velike količine novinskog papira,časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet,izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica

iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena

te ugljena za gril -otpatke koji sadrže kemikalije, npr. starelijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano iimpregnirano drvo, stiropor. 

Par pravila za kraj! 

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.

Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Na taj

način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe. Najprije položimo sloj (cca 20 cm) krupnijeg materijala,

npr. granja i grančica, pruća, iverja i zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada. Pokošenu travu na hrpu stavljamou vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši. Organski otpad usitnimo i miješamo, a

svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog

materijala. Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim. Previše vlage je štetno. Kompostnu

hrpu pokrijemo radi zagrijavanja i gubitaka vlage ili pak pretjeranog vlaženja u zimskom razdoblju. Kompostnu hrpu povremeno

rastresemo ili preokrenemo.