komentari uz poslovnik vijeća – poslovnici europskog vijeća i vijeća · 2017. 10. 23. ·...

Conseil de l'Union européenneSecrétariat général

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu

KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA – POSLOVNICI EUROPSKOG VIJEĆA I VIJEĆA

Print PDF

QC-04-15-692-EN-C QC-04-15-692-EN-N

Print PDF

QC-04-15-692-HR-C QC-04-15-692-HR-N

Napomena

Ovu je publikaciju pripremilo Glavno tajništvo Vijeća samo u informativne svrhe. Ona ne podrazumijeva odgovornost institucija EU-a ni država članica.

Za dodatne informacije o Europskom vijeću i Vijeću posjetite internetsku stranicu:www.consilium.europa.euili se obratite Službi za informiranje javnosti Glavnog tajništva Vijeća:Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 56 50Faks +32 (0)2 281 49 [email protected]/infopublic

Dodatne informacije o Europskoj uniji dostupne su na www.europa.eu.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print QC-04-15-692-HR-CPDF QC-04-15-692-HR-N

© Europska unija, 2016.

Ponovna uporaba dopuštena je uz uvjet navođenja izvora informacija.

HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS

Free publications: • one copy:

via EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu);

• more than one copy or posters/maps: from the European Union’s representations (http://ec.europa.eu/represent_en.htm); from the delegations in non-EU countries (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm); by contacting the Europe Direct service (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) or calling 00 800 6 7 8 9 10 11 (freephone number from anywhere in the EU) (*). (*) The information given is free, as are most calls (though some operators, phone boxes or hotels may charge you).

Priced publications: • via EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu).

Notice

This publication is produced by the General Secretariat of the Council and is intended for information purposes only. It does not involve the responsibility of the EU institu-tions or the member states.

For further information on the European Council and the Council, see the website:www.consilium.europa.euor contact the Public Information Service of the General Secretariat of the Council:Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 56 50Fax +32 (0)2 281 49 [email protected]/infopublic

More information on the European Union is available on the internet (www.europa.eu).

Luxembourg: Publications O�ce of the European Union, 2015

Print ISBN 978-92-824-5283-7 doi:10.2860/730537 QC-04-15-219-EN-CPDF ISBN 978-92-824-5272-1 doi:10.2860/10651 QC-04-15-219-EN-N

© European Union, 2015Reuse is authorised provided the source is acknowledged.

© Archives nationales (France); © Photothèque de la Ville de Luxembourg. Photo: Batty Fischer; © Photothèque de la Ville de Luxembourg. Photo: Théo Mey For any reuse of this material, permission must be sought directly from the copyright holder.

Cover page: Jerónimos Monastery in Lisbon, Portugal, on 13 December 2007, the day the Lisbon Treaty was signed there

Printed in in LuxembourgPRINTED ON ECOLOGICAL PAPER

Traités_Test.indd 1-3 23/11/2015 12:23

www.consilium.europa.euVisit our website: Posjetite našu internetsku stranicu:

Ožujak 2016. | HR | KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA 3

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

DIO 1 . – KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

POGLAVLJE I . – STRUKTURA VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131. Vijeće kao jedinstveni pravni subjekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2. Sastavi Vijeća (članak 2. i Prilog I. Poslovniku Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

A – Općenito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

B – Sastav za opće poslove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

C – Sastav za vanjske poslove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

D – Predstavljanje država članica u Vijeću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3. Coreper, odbori i radne skupine (članci 19. i 21. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

A – Coreper . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

B – Odbori osnovani Ugovorima ili ih osniva Vijeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

C – Odbori i radne skupine koje osniva Coreper . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

D – Predsjedavanje pripremnim tijelima Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

4. Predsjedništvo i neometano odvijanje rasprava (članak 20. Poslovnika Vijeća i Prilog V. Poslovniku Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

5. Glavni tajnik i Glavno tajništvo Vijeća (članak 23. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

A – Glavni tajnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

B – Glavno tajništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

POGLAVLJE II . – RAD VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291. Izrada programa rada Vijeća (članak 2. stavci 6. i 7. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . 29

2. Obavijest o sastanku i mjesto sastanka (članak 1. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . 29

A – Obavijest o sastanku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

B – Mjesto sastanka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

3. Dnevni red (članak 3. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

A – Sastavljanje privremenog dnevnog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

B – Usvajanje konačnog dnevnog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

C – Struktura i sadržaj dnevnog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

4. Profesionalna tajna (članci 5. i 6. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

A – Sudjelovanje na sastancima Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

B – Prisutnost na sastancima Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

5. Zapisnik (članak 13. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

A – Struktura i sadržaj zapisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

B – Odobrenje zapisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

4 KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA | HR | Ožujak 2016.

6. Javni pristup i transparentnost (članci od 5. do 10. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . 41

A – Zakonodavna vijećanja, javna vijećanja i rasprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

B – Objava dnevnih redova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

C – Objava glasovanja, obrazloženjâ glasovanja, izjavâ iz zapisnika i zapisnikâ (članci 7. i 9. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

D – Javni pristup dokumentima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

7. Jezična pravila (članak 14. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

A – Jezična pravila koja se primjenjuju na temeljne Ugovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

B – Jezična pravila koja se primjenjuju na institucije Europske unije (službeni jezici i radni jezici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

C – Uporaba dodatnih jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

POGLAVLJE III . – DONOŠENJE ODLUKA U OKVIRU VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . 511. Modaliteti glasovanja (članak 11. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

A – Odluka o provedbi glasovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

B – Postupak glasovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

C – Nemogućnost sudjelovanja u glasovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

2. Kvorum i prenošenje glasačkih prava (članci 4. i 11. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . 56

A – Kvorum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

B – Prenošenje glasačkih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

3. Pisani postupak (članak 12. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

A – Redovni pisani postupak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

B – Pojednostavnjeni pisani postupak („prešutni postupak”) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

POGLAVLJE IV . – AKTI VIJEĆA I NJIHOV OBLIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 611. Potpisivanje akata (članak 15. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

2. Naslov i oblik uredaba (Prilog VI., dio A.1 Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

3. Struktura uredaba (Prilog VI., dio A.2, 3. i 4. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

4. Naslov i oblik drugih akata sekundarnog zakonodavstva (Prilog VI., dio B Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

5. Oblik odluka iz članka 25. UEU-a (dio C Priloga VI. Poslovniku Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . 64

6. Netipični akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

7. Objava akata u Službenom listu Europske unije (članak 17. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . 66

8. Obavijest o aktima i njihova dostava (članak 18. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

POGLAVLJE V . – OSTALE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 691. Sigurnost (članak 24. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

2. Depozitar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

3. Zastupanje Vijeća pred Europskim parlamentom (članak 26. Poslovnika Vijeća) . . . . . 70

4. Prepiska (članak 28. Poslovnika Vijeća) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71


DIO 2 . – POSLOVNIK EUROPSKOG VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

DIO 3 . – POSLOVNIK VIJEĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81PRILOG I. – Popis sastava Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100

PRILOG II. – Posebne odredbe u vezi s javnim pristupom dokumentima Vijeća . . . . . .101

PRILOG III. – Podaci o stanovništvu Unije i stanovništvu svake od država članica za provedbu odredaba o glasovanju kvalificiranom većinom u Vijeću . . . .105

PRILOG IV. – Iz članka 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107

PRILOG V. – Metode rada Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

PRILOG VI. – Odredbe koje se odnose na oblike akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111


PREDGOVOR

Komentarima uz Poslovnik Vijeća želi se rotirajućim predsjedništvima, članovima Vijeća i dužnosnicima Glavnog tajništva Vijeća olakšati snalaženje u pravnom okruženju, posebno u vezi s promjenama koje su nastale stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona.

Za sastavljanje ove publikacije isključivu odgovornost snosi Glavno tajništvo. To je interni radni dokument i nema pravnu snagu.

Nadam se da će se ovaj vodič pokazati korisnim delegacijama i našim kolegama u Glavnom tajništvu te da će dati odgovor na mnoga pitanja koja se mogu postaviti u vezi s funkcioniranjem Vijeća.

Naravno, nadležne službe Tajništva rado će pružiti sve dodatne potrebne informacije.

Jeppe Tranholm-Mikkelsen Glavni tajnik Vijeće Europske unije


DIO 1 . KOMENTARI UZ POSLOVNIK VIJEĆA


UVOD

Poslovnik Vijeća temeljni je instrument za neometani rad institucije. U okviru uspostavljenim Ugovorom o Europskoj uniji (dalje u tekstu „UEU”) i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „UFEU”) Poslovnikom Vijeća utvrđuje se niz odredaba kojima se uređuje rad Vijeća.

Kao ni prethodna izdanja, ni ovo izdanje Komentara uz Poslovnik Vijeća nema namjeru biti iscrpno ili navoditi pravno stajalište, nego služiti kao praktični vodič za članove Vijeća i njihove predstavnike. Podijeljeno je u pet poglavlja:

I. Struktura Vijeća

II. Rad Vijeća

III. Donošenje odluka u okviru Vijeća

IV. Akti Vijeća i njihov oblik

V. Ostale odredbe

Dvadeset osam članaka Poslovnika Vijeća tematski je grupirano je u okviru tih pet poglavlja. Poslovnik Vijeća, u zadnjoj verziji od 1. prosinca 2009.1, nalazi se u Prilogu s ažuriranim brojkama stanovništva EU-a za 2016.

1 Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.).


POGLAVLJE I . – STRUKTURA VIJEĆA

Vijeće Europske unije jedinstveni je pravni subjekt iako zasjeda u različitim sastavima, ovisno o predmetu koji se razmatra. Njegov rad pripremaju Odbor stalnih predstavnika država članica (poznat pod nazivom Coreper) te specijalizirani odbori i radne skupine. Predsjednik Vijeća osigurava neometano odvijanje rada Vijeća, a Glavno tajništvo, pod odgovornošću glavnog tajnika, pomaže Vijeću.

1 . VIJEĆE KAO JEDINSTVENI PRAVNI SUBJEKT

Poslovnik Vijeća odnosi se na samo Vijeće (tj. na ministarsku razinu) i na pripremna tijela Vijeća (Coreper, odbore i radne skupine).

Vijeće je jedinstveni pravni subjekt koji zasjeda u različitim sastavima („poljoprivreda i ribarstvo”, „okoliš”, itd.) u skladu s predmetom koji se razmatra (članak 2. stavak 1. Poslovnika Vijeća). Specijalizacija ili djelokrug pojedinog sastava nisu navedeni, nego proizlaze iz prakse, osim za sastave „opći poslovi” i „vanjski poslovi” (članak 16. stavak 6. UEU-a, članak 2. stavci 2., 4. i 5. Poslovnika Vijeća). Broj sastava je 2000. smanjen s 22 na 16, a 2002. na devet. Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona broj sastava povećan je na deset podjelom nekadašnjeg Vijeća za opće poslove i vanjske odnose u dva sastava Vijeća. Postupak kojim se utvrđuje popis sastava Vijeća, osim sastavâ Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove, navodi se u članku 236. UFEU-a (vidjeti točku 2.A).

Vijeće je jedinstveni pravni subjekt, što se odražava na tri načina.

Ponajprije, svaki sastav Vijeća može formalno donijeti pravni akt u vezi s bilo kojim predmetom iz nadležnosti Unije. Na primjer, jedan sastav Vijeća može kao točku „A” donijeti tekst iz djelokruga nekog drugog sastava. Akt Vijeća ima jednaku pravnu vrijednost bez obzira na sastav koji je dotični akt donio.

Drugo, zbog toga što je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, ne postoji hijerarhija između različitih sastava Vijeća. Međutim, treba naglasiti koordinacijsku ulogu Vijeća za opće poslove (vidjeti točku 2.B) i njegovu odgovornost za institucijska, administrativna i horizontalna pitanja, kao i specifični djelokrug Vijeća za vanjske poslove. Zadaća potonjega „oblikovanje je vanjskog djelovanja Unije na temelju strateških smjernica koje je utvrdilo Europsko vijeće i osiguravanje dosljednosti u djelovanju Unije” (vidjeti točku 2.C). Arbitraža je u djelokrugu Europskog vijeća koje, u skladu s člankom 15. stavkom 1. UEU-a, „daje Uniji potreban poticaj za njezin razvoj i utvrđuje opće političke smjernice i prioritete tog razvoja”.

Treće, budući da je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, i funkcija predsjedništva Vijeća također je jedinstvena. Stoga se pravila koja se odnose na predsjedništvo odnose na osobe koje predsjedaju nekim sastavom Vijeća, uključujući sastav vanjski poslova, ili, po potrebi, na osobu koja predsjeda nekim pripremnim tijelom Vijeća, osim ako se Poslovnikom Vijeća navodi drukčije (članak 1. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća).


2 . SASTAVI VIJEĆA (ČLANAK 2 . I PRILOG I . POSLOVNIKU VIJEĆA)

A – OpćenitoEuropsko vijeće kvalificiranom većinom utvrđuje (ili mijenja) popis sastava Vijeća u okviru kojih se Vijeće sastaje, osim sastavâ Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove (članak 2. stavak 1. Poslovnika Vijeća, članak 236. UFEU-a). Člankom 4. Protokola o prijelaznim odredbama predviđa se da do stupanja na snagu odluke Europskog vijeća iz članka 16. stavka 6. UEU-a Vijeće za opće poslove koje odlučuje običnom većinom utvrđuje popis sastavâ Vijeća. Popis je utvrđen 1. prosinca 2009.2 Izmijenjen je 16. rujna 2010.3 i nalazi se u Prilogu I. Poslovniku Vijeća.

U nastavku je deset sastava Vijeća:

1. Opći poslovi;

2. Vanjski poslovi4;

3. Ekonomski i financijski poslovi5;

4. Pravosuđe i unutarnji poslovi6;

5. Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i pitanja potrošača;

6. Konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir)7;

7. Promet, telekomunikacije i energetika;

8. Poljoprivreda i ribarstvo;

9. Okoliš;

10. Obrazovanje, mladi, kultura i sport8.

Zajednički sastanci dvaju ili više sastava Vijeća („jumbo sastanci”) danas su rijetkost. Međutim, više ministara može sudjelovati u istom sastavu Vijeća. U takvim bi slučajevima predsjedništvo trebalo organizirati rad Vijeća grupirajući povezane točke dnevnog reda kako bi se olakšalo sudjelovanje svakog člana dotičnog sastava Vijeća.

Nije rijetkost da članovi Vijeća nastave raspravljati tijekom obroka koji se organizira prilikom sastanaka Vijeća; trebalo bi, međutim, napomenuti da takvi događaji nisu dio službenih sastanaka Vijeća i da se ondje donesene odluke ili zaključci stoga moraju donijeti na službenom dijelu sastanka.

2 Odluka Vijeća (Opći poslovi) 2009/878/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju popisa sastava Vijeća uz sastave iz članka 16. stavka 6. drugog i trećeg podstavka Ugovora o Europskoj uniji (SL L 315, 2.12.2009., str. 46.).

3 Odluka Europskog vijeća 2010/594/EU od 16. rujna 2010. o izmjeni popisa sastava Vijeća (SL L 263, 6.10.2010., str. 12.).

4 Uključujući Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku i razvojnu suradnju.

5 Uključujući proračun.

6 Uključujući civilnu zaštitu.

7 Uključujući turizam.

8 Uključujući audiovizualne poslove.


Osim toga, stalna je praksa da svako predsjedništvo Vijeća organizira neformalne sastanke ministara. Oni nisu sastanci Vijeća i ne mogu zamijeniti aktivnosti Vijeća. Cilj takvih neformalnih sastanaka omogućivanje je zajedničkog promišljanja i razmjena mišljenja koja je slobodna u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na teme opće primjene. Takvi sastanci izvan su okvira postupovnih pravila koje određuju Ugovori te ne podliježu pravilima Poslovnika Vijeća. Radi očuvanja neformalne naravi tih sastanaka, na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju koji je održan 10. i 11. prosinca 1999. odlučeno je da oni ne bi trebali imati dnevni red i da te rasprave ne mogu dovesti do izrade dokumenata, prije ili nakon sastanka, ili sastavljanja zaključaka ili formalnih odluka. Sva priopćenja za medije moraju jasno navesti neformalnu prirodu tih sastanaka. Odlučeno je i o ograničenju broja neformalnih ministarskih sastanaka na pet po predsjedništvu9.

B – Sastav za opće posloveVijeće za opće poslove provodi pripreme za sastanke Europskog vijeća i daljnje postupanje u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća i Komisijom (članak 16. stavak 6. drugi podstavak UEU-a), uključujući koordinaciju svih pripremnih radova, opću koordinaciju politika, institucijskih i administrativnih pitanja, horizontalnih predmeta koji se tiču više politika Unije, poput višegodišnjeg financijskog okvira i proširenja, i svih predmeta koje pošalje Europsko vijeće, uzimajući u obzir operativna pravila ekonomske i monetarne unije. Ono također osigurava dosljednost rada različitih sastava Vijeća u suradnji s Komisijom (članka 2. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

Aranžmani za pripremu sastanaka Europskog vijeća predviđeni su u članku 3. Poslovnika Europskog vijeća (članak 2. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Najmanje četiri tjedna prije svakog redovitog sastanka Europskog vijeća predsjednik Europskog vijeća sastavlja nacrt dnevnog reda s komentarima u bliskoj suradnji s državom članicom koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem i s predsjednikom Komisije i upućuje ga Vijeću za opće poslove. Vijeće za opće poslove raspravlja o nacrtu smjernica za zaključke Europskog vijeća, o nacrtu zaključaka i nacrtu odluka Europskog vijeća koje priprema predsjednik Europskog vijeća, oslanjajući se na jednaki okvir bliske suradnje kao i tijekom izrade dnevnog reda s komentarima. Vijeće za opće poslove također održava završni pripremni sastanak u razdoblju od pet dana prije sastanka Europskog vijeća, nakon čega predsjednik Europskog vijeća izrađuje privremeni dnevni red. Naknadno se može dodati neka točka samo uz suglasnost svih delegacija. S ciljem najbolje moguće pripreme rada Europskog vijeća ni jedan drugi sastav Vijeća ili pripremni odbor Vijeća ne sastaje se radi rasprave o predmetu koji je podnijet Europskom vijeću u razdoblju između završnog pripremnog sastanka Vijeća za opće poslove i sastanka Europskog vijeća, osim zbog hitnih i nepredvidljivih razloga u vezi s, na primjer, trenutačnim međunarodnim zbivanjima. Stoga drugi sastavi Vijeća moraju poslati svoje doprinose radu Europskog vijeća Vijeću za opće poslove najkasnije dva tjedna prije sastanka Europskog vijeća. Konačni dnevni red usvaja se na početku sastanka Europskog vijeća.

9 Vidjeti odjeljak E zaključaka predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Helsinkiju u prosincu 1999.: „Neformalni sastanci ministara ... nisu sjednice Vijeća te ne mogu zamijeniti uobičajene aktivnosti Vijeća. ... Najviše pet neformalnih ministarskih sastanaka može se održati tijekom svakog predsjedništva.”


C – Sastav za vanjske posloveVijeće za vanjske poslove na temelju strateških smjernica koje utvrđuje Europsko vijeće oblikuje vanjsko djelovanje Unije i osigurava njegovu dosljednost (članak 16. stavak 6. UEU-a i članak 2. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Odgovorno je za vanjsko djelovanje Europske unije u odnosu na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, zajedničku trgovinsku politiku, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć (članak 2. stavak 5. Poslovnika Vijeća).

Sastavom za vanjske poslove predsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu „visoki predstavnik”). Moguće je, međutim, da član Vijeća za vanjske poslove, predstavnik države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem, zamijeni visokog predstavnika (članak 2. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća). To se obično događa kada se Vijeće saziva kako bi se raspravljalo o pitanjima zajedničke trgovinske politike10.

D – Predstavljanje država članica u VijećuU skladu s Prilogom I. Poslovniku Vijeća „svaka država članica treba utvrditi način na koji je predstavljena u Vijeću, u skladu s člankom 16. stavkom 2. UEU-a”.

Članak 16. stavak 2. UEU-a navodi da „Vijeće se sastoji od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotične države članice i glasovati”. Iz toga, kao prvo, proizlazi da svaku državu članicu mora predstavljati član vlade (ministar ili državni tajnik). Iz teksta te odredbe proizlazi i da saveznu ili decentraliziranu državu mogu predstavljati i članovi regionalne vlade pod uvjetom da mogu „preuzimati obveze u ime vlade dotične države članice”, tj. savezne ili središnje vlade.

Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. UEU-a i pravila o kvorumu (vidjeti poglavlje III., točka 2.A), svaki član(ica) Vijeća treba sastaviti svoju delegaciju na način koji smatra primjerenim11. Može biti u pratnji dužnosnika koji će mu/joj pomagati. Treba napomenuti da iz Ugovorâ i posebno iz članka 16. UEU-a proizlazi da predstavništvo vlada država članica u Vijeću čine državljani dotične države članice, ili, u svakom slučaju, državljani jedne od država članica Europske unije. Stoga bi trebalo isključiti mogućnost da na sastanku Vijeća bude državljanin iz treće države kao član delegacije člana Vijeća, jer bi drugi članovi Vijeća mogli smatrati da bi to moglo utjecati na neovisnost donošenja odluka Vijeća12.

Člankom 5. stavkom 3. Poslovnika Vijeća određuje se da se imena i funkcije dužnosnika iz delegacije pojedinog člana Vijeća moraju unaprijed javiti u Glavno tajništvo. Pristup sastancima Vijeća podliježe izradi propusnice koju izdaje Glavno tajništvo.

10 Vidjeti izjavu (a) u odnosu na članak 2. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća kojom se predviđa „kada se Vijeće za vanjske poslove saziva kako bi se raspravljalo o pitanjima zajedničke trgovinske politike, njegov predsjednik tražit će da ga zamijeni šestomjesečno predsjedništvo kao što je predviđeno u članku 2. stavku 5. drugom podstavku”.

11 Vijeće bi u skladu s člankom 5. stavkom 3. Poslovnika Vijeća moglo ograničiti broj osoba po delegaciji koje se nalaze u sobi za sastanke Vijeća.

12 To pitanje razlikuje se od onoga koje se odnosi na aranžmane za prisutnost predstavnika trećih država ili međunarodnih organizacija na svim ili na dijelu nekog sastanka Vijeća (vidjeti poglavlje II., točku 4.B).


Član Vijeća koji je spriječen prisustvovati sastanku može odrediti da ga netko predstavlja (članak 4. Poslovnika Vijeća). U praksi tog člana predstavlja stalni predstavnik ili njegov/njezin zamjenik. Međutim, predstavnik nema prava glasovati jer pravo glasovanja može vršiti samo član Vijeća. U skladu s člankom 239. UFEU-a, koji je prenesen u Poslovnik Vijeća (članak 11. stavak 3. Poslovnika Vijeća) „pri glasovanju svaki član Vijeća može također djelovati u ime najviše još jednog člana” (što je poznato i kao prenošenje glasačkih prava; vidjeti poglavlje III., točka 2.B). Ako član Vijeća odredi da ga predstavlja osoba koja ne ispunjava uvjete za „člana Vijeća” u smislu članka 16. stavka 2. UEU-a, taj predstavnik nije uključen kod provjere postojanja kvoruma.

3 . COREPER, ODBORI I RADNE SKUPINE (ČLANCI 19 . I 21 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – CoreperKao što je vidljivo iz njegova naziva, Coreper se sastoji od stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije. Upućivanje na „vlade” dodano je Ugovorom iz Lisabona u članak 16. stavak 7. UEU-a i u članak 240. stavak 1. UFEU-a kako bi se naglasilo da stalno predstavništvo izražava stajalište svoje vlade. Coreper se sastoji od dva dijela, prvi (Coreper, dio 1.) čine zamjenici stalnih predstavnika, a drugi (Coreper, dio 2.) čine stalni predstavnici osobno.

U skladu s člankom 19. stavkom 1. Poslovnika Vijeća Coreper priprema rad Vijeća i obavlja zadatke koje mu povjeri Vijeće; osigurava dosljednost politika i aktivnosti Unije i poštovanje sljedećih načela i pravila:

– načela zakonitosti, supsidijarnosti, proporcionalnosti i obrazlaganje akata,

– pravila kojima se utvrđuju ovlasti institucija, tijela, ureda i agencija Unije,

– proračunskih odredaba,

– poslovnika, transparentnosti i kvalitete izrade akata.

U skladu s Ugovorom (članak 240. stavak 1. zadnja rečenica, UFEU) Coreper može donositi postupovne odluke13 ako su točke u vezi s njima uvrštene na privremeni dnevni red barem tri radna dana prije sastanka; za svako odstupanje od tog razdoblja potrebna je jednoglasna odluka Corepera (članak 19. stavak 7. Poslovnika Vijeća):

– odluku da se sastanak Vijeća održi na nekome drugome mjestu osim Bruxellesa ili Luxembourga,

– odobrenje za izradu preslika ili izvatka dokumenta Vijeća za korištenje u sudskim postupcima,

– odluku da se održi javna rasprava u Vijeću ili da se ne održi u javnosti određeno vijećanje Vijeća,

– odluku da se objave rezultati glasovanja i izjave iz zapisnika Vijeća u slučajevima propisanim u članku 9. stavku 2. Poslovnika Vijeća,

13 Zaključak predsjedništva da je slijedom rasprave u Coreperu predmet potrebno vratiti radnoj skupini jer npr. nije spreman za podnošenje Vijeću ili za otvaranje pregovora s Europskim parlamentom ne predstavlja postupovnu odluku kao takvu, nego je dio ključne uloge Corepera kao glavnog pripremnog tijela Vijeća.


– odluku o primjeni pisanog postupka,

– odobrenje ili izmjenu zapisnika Vijeća,

– odluku da se objavi ili ne objavi tekst ili akt u Službenom listu,

– odluku da se savjetuje s institucijom ili tijelom u slučajevima kada takvo savjetovanje nije potrebno prema Ugovorima,

– odluku kojom se određuje ili produljuje rok za savjetovanje s institucijom ili tijelom,

– odluku kojom se produljuju razdoblja predviđena u članku 294. stavku 14. UFEU-a,

– odobrenje teksta pisma koje se šalje instituciji ili tijelu.

Postupovne odluke često nemaju posebni oblik, osim kada se navode u sažetku rada Corepera. Predsjedatelj Corepera može potpisati pismo koje se šalje nekoj instituciji ili tijelu.

Coreper dio 1. priprema rad šest sastava Vijeća (poljoprivreda i ribarstvo, konkurentnost, promet, telekomunikacije i energetika, okoliš, obrazovanje, mladi, kultura i sport, zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i pitanja potrošača). Coreper dio 2. priprema rad četiriju sastava (opći poslovi, vanjski poslovi, ekonomski i financijski poslovi i pravosuđe i unutarnji poslovi).

Glavna uloga Corepera koordinacija je i priprema rada različitih sastava Vijeća i pokušaj da na svojoj razini postigne dogovor koji će naknadno biti poslan na donošenje Vijeću.

U tom okviru Coreper osigurava odgovarajuće predstavljanje svakog predmeta Vijeću. Coreper procjenjuje različite aspekte nekog predmeta, definira dostupne opcije i priprema vijećanje Vijeća, po potrebi sastavljajući prijedloge.

Ključna uloga Corepera vidljiva je u činjenici da sve točke na dnevnom redu Vijeća Coreper mora prethodno pregledati (dio 1. ili 2.), osim ako zbog hitnosti Vijeće jednoglasno odluči rješavati pitanje bez prethodnog pregledavanja ili ako je sam Coreper odlučio (običnom većinom) suzdržati se od prethodnog pregledavanja (članak 19. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

Međutim, trebalo bi naglasiti da svaki dogovor koji je postigao Coreper Vijeće, koje jedino ima ovlast donošenja odluka, uvijek može dovesti u pitanje. Stoga Coreper nije ni institucija EU-a ni tijelo koje donosi odluke i koje može zamijeniti Vijeće. Coreper, naravno, raspolaže svojim ovlastima (vidjeti gornji popis postupovnih odluka koje može donijeti Coreper), ali valjanu odluku može donijeti samo u tom ograničenom djelokrugu. Coreper je pripremno tijelo, ili, kako ga je opisao Sud, „pomoćno tijelo Vijeća, za koje vrši pripremne radove i obavlja provedbu. Uloga Corepera u izvršavanju zadaća koje mu je povjerilo Vijeće ne daje mu ovlast donošenja odluka koja u skladu s Ugovorom pripada Vijeću”14.

Stalni predstavnik države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem za opće poslove predsjeda Coreperom 2., a zamjenik stalnog predstavnika države

14 Presuda Suda od 19. ožujka 1996., Komisija protiv Vijeća, predmet C-25/94, ECJ 1966 3 1, točke 26. i 27.


članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem za opće poslove predsjeda Coreperom 1. (članak 19. stavak 4. Poslovnika Vijeća).

Dnevni red Corepera dijeli se na dva dijela: I. i II. Dio I., poput točaka „A” na dnevnom redu Vijeća, (vidjeti poglavlje II., točka 3.), uključuje točke o kojima se u načelu ne raspravlja, dok dio II., poput točaka „B” na dnevnom redu Vijeća, uključuje raspravu. Ako Coreper postigne dogovor o točki „II” svojeg dnevnog reda, ta će točka postati točka „A” na dnevnom redu Vijeća. Ako se o točki raspravilo na razini radne skupine, ona obično postaje točka „I/A”, tj. točka o kojoj se neće raspravljati na razini Corepera ili Vijeća.

Coreper se u načelu sastaje svaki tjedan. Pripreme za njegov rad obavljaju dan prije najbliži suradnici članova Corepera koji se sastaju pod nazivom „Skupina Mertens” za Coreper dio 1. i „Skupina Antici” za Coreper dio 2. Skupina Antici (nazvana po prvom predsjedatelju skupine) osnovana je 1975. za preispitivanje dnevnog reda za Coreper dio 2. i za rješavanje tehničkih i organizacijskih pojedinosti. Skupina Mertens (također nazvana po prvom predsjedatelju) osnovana je za istu namjenu 1993. U toj pripremnoj fazi moguće je i steći prve spoznaje o stavovima koje će različite delegacije zauzeti na sastanku Corepera.

B – Odbori osnovani Ugovorima ili ih osniva VijećeNa temelju Ugovora ili odluka Vijeća osnivaju se određeni posebni odbori koji su odgovorni za koordinaciju aktivnosti u određenom području. Međutim, s obzirom na institucijsko jedinstvo predviđeno preambulom UEU-a, ti odbori ne dovode u pitanje ključnu ulogu Corepera. U svim odredbama Ugovora kojima se osniva neki od tih odbora izričito se predviđa primjena članka 240. UFEU-a, tj. opća odgovornost Corepera za pripremu rada Vijeća. Izvješća tih odbora moraju biti dostupna dovoljno prije sastanka Corepera na kojem se trebaju pregledati (članak 21. Poslovnika Vijeća).

Gospodarski i financijski odbor15 u skladu s člankom 134. stavkom 2. UFEU-a odgovoran je za praćenje gospodarskog i financijskog stanja u državama članicama i u Uniji te redovito izvještavanje Vijeća i Komisije o tome i za davanje mišljenja radi njihova podnošenja Vijeću i Komisiji. Također je, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a, zadužen za sudjelovanje u pripremi rada Vijeća u različitim područjima, poput onih koji se odnose na zaštitne mjere u području kretanja kapitala ili koordinaciju ekonomskih politika država članica te za izvršavanje ostalih zadaća koje mu je povjerilo Vijeće. Završno, zadužen je za ispitivanje stanja u odnosu na kretanje kapitala i slobodu platnog prometa. Uz te zadaće Odbor prati monetarno i financijsko stanje te opći sustav platnog prometa država članica koje odstupaju od pravila ekonomske i monetarne unije. Posebna uloga tog Odbora izričito je istaknuta u bilješci uz članak 19. Poslovnika Vijeća. Osoblje Komisije, što nije uobičajeno, čini tajništvo ovog pripremnog tijela Vijeća, a ne osoblje Glavnog tajništva Vijeća.

Odbor za ekonomsku politiku16 doprinosi pripremi rada Vijeća osiguravajući ekonomske analize, mišljenja o metodologijama i nacrt preporuka politika, posebno za strukturne politike kojima je cilj poboljšanje uvjeta za rast i

15 Odluka Vijeća 1999/8/EZ od 31. prosinca 1998. o donošenju Statuta Gospodarskog i financijskog odbora (SL L 5, 9.1.1999., str. 71.).

16 Odluka Vijeća 2000/604/EZ od 29. rujna 2000. o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (SL L 257, 11.10.2000., str. 28.).


zapošljavanje u Uniji. Pri provođenju svojih zadaća Odbor tijesno surađuje s Gospodarskim i financijskim odborom pri podnošenju izvješća Vijeću. I ovdje osoblje Komisije čini tajništvo, a ne osoblje Glavnog tajništva Vijeća.

Posebni odbor za poljoprivredu (POP) osnovan u svibnju 1960. posebno je odgovoran za pripremu mnogih pitanja koja ulaze u djelokrug Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo. Stoga Odbor ima istu ulogu u području poljoprivrede (ali ne u području veterinarskih i fitosanitarnih mjera) kao Coreper u ostalim područjima. To je jedina iznimka u odnosu na monopol Corepera u pripremi rada Vijeća. Stoga se predmeti koje je POP pregledao izravno uključuju na dnevni red Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo.

Posebni odbor za zajedničku trgovinsku politiku (poznat kao „Odbor za trgovinsku politiku” u skladu s člankom 207. UFEU-a) pomaže Komisiji kada ona, nakon što ju je Vijeće ovlastilo, pregovara o sklapanju međunarodnih trgovinskih sporazuma.

Stalni odbor osnovan za jačanje suradnje unutar Unije u području unutarnje sigurnosti (poznat kao „COSI” i uspostavljen člankom 71. UFEU-a) olakšava koordinaciju djelovanja država članica, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a17.

Odbor za zapošljavanje18, osnovan u skladu s člankom 150. UFEU-a, odgovoran je za praćenje stanja zapošljavanja i politika zapošljavanja u državama članicama i u Uniji i za davanje mišljenja, također ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a. Komisija je zadužena za pružanje odgovarajuće analitičke i organizacijske potpore Odboru. S tim u vezi član osoblja Komisije pomaže Odboru kao tajnik. Komisija, međutim, mora surađivati s Glavnim tajništvom Vijeća u pogledu održavanja sastanaka.

Odbor za socijalnu zaštitu19, osnovan u skladu s člankom 160. UFEU-a, daje mišljenja na zahtjev Vijeća i Komisije ili na vlastitu inicijativu. Odbor je zadužen za praćenje socijalne situacije i razvoja politike socijalne zaštite u državama članicama i u Uniji, poticanje razmjene podataka, iskustava i dobre prakse među državama članicama i s Komisijom te pripremu izvješća, davanje mišljenja ili obavljanje drugih poslova u područjima u svojem području nadležnosti. Ovdje je također Komisija zadužena za pružanje odgovarajuće analitičke i organizacijske potporu tom Odboru. S tim u vezi član osoblja Komisije pomaže Odboru kao tajnik. Komisija međutim mora surađivati s Glavnim tajništvom Vijeća u pogledu održavanja sastanaka.

Politički i sigurnosni odbor (PSO) u skladu s člankom 38. UEU-a ima ključnu ulogu u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP), uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP). Obavlja dvije zadaće20. Prva je da prati

17 Odluka Vijeća 2010/131/EU od 25. veljače 2010. o osnivanju Stalnog odbora za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti (SL L 52, 3.3.2010., str. 50.).

18 Odluka Vijeća 2015/772/EU od 11. svibnja 2015. o osnivanju Odbora za zapošljavanje i stavljanju izvan snage Odluke 2000/98/EZ (SL L 121, 14.05.2015., str. 12.).

19 Odluka Vijeća 2015/773/EU od 11. svibnja 2015. o osnivanju Odbora za socijalnu zaštitu i stavljanju izvan snage Odluke 2004/689/EZ (SL L 121, 14.05.2015., str. 16.).

20 U Prilogu Odluci Vijeća od 22. siječnja 2001. o osnivanju Političkog i sigurnosnog odbora (SL L 27, 30.1.2001., str. 1.) te se zadaće detaljno definiraju.


međunarodnu situaciju u područjima obuhvaćenima zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom i doprinosi utvrđivanju politika davanjem mišljenja Vijeću, ne dovodeći u pitanje članak 240. UFEU-a. Druga je da u sklopu odgovornosti Vijeća i visokog predstavnika osigurava politički nadzor i strateško upravljanje operacijama upravljanja krizama iz članka 43. UEU-a te da u tom okviru i kada ga za to ovlasti Vijeće može donositi odluke u tom području. U skladu s člankom 19. stavkom 4. Poslovnika Vijeća tim Odborom mora predsjedati predstavnik visokog predstavnika21.

Vojni odbor Europske unije (EUMC)22 sastoji se od načelnika stožera država članica, koje predstavljaju njihovi vojni predstavnici, i zadužen je za pružanje savjeta i preporuka PSO-u u vezi sa svim vojnim pitanjima u EU-u. Upravlja svim vojnim aktivnostima u okviru EU-a.

Odbor za civilne aspekte upravljanja krizama (CIVCOM)23 zadužen je za sastavljanje preporuka i davanje savjeta o civilnim aspektima upravljanja krizama PSO-u i ostalim odgovarajućim tijelima Vijeća, u skladu s njihovim područjima odgovornosti.

Odbor za sigurnost24 sastoji se od predstavnika nacionalnih sigurnosnih tijela država članica, a u njegovu radu sudjeluju predstavnici Komisije i ESVD-a. Odborom predsjedava glavni tajnik ili njegov(-zin) izaslanik, odbor ima ovlast ispitati i ocijeniti sva sigurnosna pitanja koja se odnose na rad Vijeća te po potrebi dati preporuke Vijeću.

Završno, Odbor za financijske usluge osnovan u veljači 2003.25 zadužen je za pružanje savjeta Vijeću i Komisiji u pogledu različitih pitanja koja se odnose na područje financijskog tržišta. Točnije, odbor je zadužen, među ostalim, za pomaganje u određivanju srednjoročne i dugoročne strategije za pitanja u području financijskih usluga, osiguravanje političkih savjeta i daljnje postupanje u odnosu na unutarnja pitanja (npr. jedinstveno tržište, uključujući provedbu plana djelovanja za financijske usluge) i vanjska pitanja (npr. STO).

C – Odbori i radne skupine koje osniva CoreperCoreper može osnovati odbore ili radne skupine za pomoć u pripremi rada Vijeća te odrediti njihov mandat (članak 19. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Te radne skupine čine delegati iz svake države članice. One po potrebi mogu biti manje ili više stalne. Trenutačno ima oko 150 takvih odbora ili radnih skupina koji pokrivaju različite aktivnosti Vijeća. Glavno tajništvo redovito ažurira popis tih pripremnih

21 To se pravilo nalazi u članku 2. drugom stavku Odluke Europskog vijeća od 1. prosinca 2010. o izvršavanju dužnosti predsjedništva Vijeća (SL L 315, 2.12.2009., str. 50.).

22 Odluka Vijeća 2001/79/ZVSP od 22. siječnja 2001. o osnivanju Vojnog odbora Europske unije (SL L 27, 30.1.2001., str. 4.).

23 Odluka Vijeća 2000/354/ZVSP od 22. svibnja 2000. o osnivanju Odbora za civilne aspekte upravljanja krizama (SL L 127, 27.5.2000., str. 1.).

24 Odluka Vijeća br. 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

25 Odluka Vijeća 2003/165/EZ od 18. veljače 2003. o osnivanju Odbora za financijske usluge (SL L 67, 12.3.2003., str. 17.).


tijela26. U skladu s zaključcima Europskog vijeća u Helsinkiju 1999. Vijeće i Coreper suzdržavaju se od uspostave novih radnih skupina na visokoj razini.

Izvješća odbora i radnih skupina Vijeća moraju biti dostupna pravovremeno za sastanak Corepera na kojem se trebaju pregledati. Predsjedništvo je odgovorno na temelju članka 21. stavka 1. Poslovnika Vijeća za organiziranje, uz pomoć Glavnog tajništva, sastanaka raznih odbora i radnih skupina tako da njihova izvješća budu raspoloživa prije sastanka Corepera na kojima se trebaju pregledati. S tim ciljem prije početka šestomjesečnog mandata predsjedništvo sastavlja raspored sastanaka koje planira održati za različite radne skupine i odbore. Taj se raspored prilagođava ovisno o napretku radova. Člankom 21. Poslovnika Vijeća određuje se da predsjedništvo mora odgoditi za naknadni sastanak Corepera sve zakonodavne točke o kojima odbor ili radna skupina nisu završili rasprave najmanje pet radnih dana prije sastanka Corepera, osim ako razlozi hitnosti nalažu drukčije.

Ako se u radnoj skupini postigne dogovor o predmetu, dotična točka stavlja se na dnevni red Corepera (kao točka „I”) i zatim obično uvrštava kao točka „A” u odgovarajući dio27 dnevnog reda Vijeća. Međutim, još uvijek svaki član Corepera ili Vijeća, ili Komisija, može iznijeti mišljenje kada se odobravaju točke „I/A” te tražiti da se izjave unesu u zapisnik Vijeća (članak 3. stavak 6. Poslovnika Vijeća), ili stvarno promijeniti mišljenje i zatražiti raspravu ili odgodu dotične točke.

D – Predsjedavanje pripremnim tijelima VijećaEuropsko vijeće je 1. prosinca 2009. donijelo Odluku o predsjedanju Vijećem28 koja je provedena Odlukom Vijeća 2009/908/EU29. U skladu s odlukom Europskog vijeća, predsjedništvom Vijeća, osim sastavom vanjskih poslova, predsjedaju prethodno utvrđene skupine sastavljene od triju država članica za razdoblje od osamnaest mjeseci („trio predsjedništava”). Skupine su sastavljene na temelju ravnopravne rotacije među državama članicama, uzimajući u obzir njihovu raznolikost i zemljopisnu ravnotežu unutar Unije. Svaki član skupine naizmjence predsjedava u razdoblju od šest mjeseci svim sastavima Vijeća, osim sastavom vanjskih poslova. Članovi skupine mogu se, međutim, odlučiti za alternativne aranžmane među sobom.

Sastav trija predsjedništava i redoslijed po kojem države članice predsjedaju navodi se u Odluci Vijeća 2009/908/EU30. Zapravo je šestomjesečno predsjedništvo zadržano nakon Ugovora iz Lisabona. Konkretna posljedica trija predsjedništava postojanje je osamnaestomjesečnog programa i uzajamne pomoći koju si mogu međusobno pružiti, poput zamjene predsjednika ako je to potrebno (članak 20. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

26 Potpuni i ažurirani popis nalazi se u dokumentu Vijeća 10356/15 od 28. srpnja 2015.

27 Privremeni dnevni red Vijeća podijeljen je u dva dijela: prvi dio su „Zakonodavna vijećanja”, a drugi „Nezakonodavne aktivnosti”. Oba dijela poslije su podijeljena u dodatna dva dijela koja sadržavaju točke A odnosno točke B.

28 SL L 315, 2.12.2009., str. 50.

29 Odluka Vijeća br. 2009/908/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju mjera za provedbu Odluke Europskog vijeća o predsjedanju Vijećem i o predsjedanju pripremnim tijelima Vijeća (SL L 322, 9.12.2009., str. 28.).

30 Vidjeti Prilog I. Odluci Vijeća 2009/908/EU kojim se utvrđuje redoslijed predsjedništava u skupinama od tri države članice.


Svim pripremnim tijelima Vijeća predsjedava delegat iz države članice koja obnaša dužnost predsjedanja Vijećem, osim ako je propisano drukčije ili ako Vijeće kvalificiranom većinom odluči drukčije (članak 19. stavak 4. Poslovnika Vijeća). Stoga, iako u pravilu odborima i radnim skupinama predsjeda delegat iz države članice koja obnaša dužnost šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem, Vijeće može odlučiti drukčije u pojedinačnim slučajevima. Na primjer, može predsjedanje odborom ili radnom skupinom povjeriti, za određeno razdoblje, delegatu iz određene delegacije (na temelju izbora njegovih ili njezinih kolega u odboru ili radnoj skupini) ili osobi koja nije delegat iz države članice, poput člana osoblja Glavnog tajništva Vijeća.

S tim u vezi, na temelju Odluke Vijeća 2009/908 i podložno prijelaznim mjerama, pripremnim tijelima Vijeća za vanjske poslove predsjeda se u skladu s Prilogom II. toj Odluci. Prema tome, pripremnim tijelima za geografska područja, većinom horizontalnih pripremnih tijela koja se odnose na ZVSP i pripremnim tijelima koja se odnose na ESOP (bivši EUMC, CIVCOM) predsjedava predstavnik visokog predstavnika.

Prilog III. Odluci iz prethodnog stavka navodi pripremna tijela sa stalnim predsjednikom; neka od tih tijela imaju izabranog predsjednika (npr. Gospodarski i financijski odbor, Odbor za ekonomsku politiku, Vojni odbor itd.), a drugima predsjeda član Glavnog tajništva Vijeća (npr. Odborom za sigurnost, Radnom skupinom za kodifikaciju itd.).

Osim toga, pri pripremi sastanka sastava Vijeća koje se sastaje samo jednom svakih šest mjeseci, ako se taj sastanak održava tijekom prve polovine šestomjesečnog razdoblja, sastancima tih odbora tijekom prethodnih šest mjeseci može predsjedavati delegat države članice koja je na redu za predsjedavanje navedenim sastankom Vijeća (članak 19. stavak 5. Poslovnika Vijeća).

Slično tome, kada se predmet obrađuje uglavnom tijekom šestomjesečnog razdoblja, delegat iz države članice koja tijekom tog šestomjesečnog razdoblja obnaša dužnost predsjedavanja, može tijekom prethodnog šestomjesečnog razdoblja predsjedavati sastancima kada se raspravlja o tom predmetu, u skladu s aranžmanima o kojima su se dva dotična predsjedništva dogovorila (članak 19. stavak 6. prvi podstavak Poslovnika Vijeća). To se primjenjuje osim u slučajevima kada je Vijeće odredilo drugačije aranžmane predsjedavanja.

Osim toga, pri pregledu proračuna Unije sastancima pripremnih tijela Vijeća, osim Corepera, koji se baves proračunskim stavkama mora predsjedavati delegat iz države članice koja će obnašati dužnost predsjedavanja Vijećem tijekom drugog šestomjesečnog razdoblja godine koja prethodi financijskoj godini dotičnog proračuna (članak 19. stavak 6. drugi podstavak Poslovnika Vijeća).

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 19. stavaka od 4. do 6. Poslovnika Vijeća i svoje ovlasti i ukupnu političku odgovornost, šestomjesečnom predsjedništvu pomažu drugi članovi unaprijed utvrđene skupine od tri države članice navedene u članku 1. stavku 4. Poslovnika Vijeća, ili po potrebi, predstavnik države članice koja sljedeća obnaša dužnost predsjedavanja. Na zahtjev predsjedništva i djelujući po njegovim uputama, spomenuti predstavnik ili član trojke zamjenjuje predsjedništvo i u slučaju potrebe, oslobađa ga, prema potrebi, pojedinih administrativnih zadaća i osigurava kontinuitet rada Vijeća (članak 20. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

Stoga, ako je predsjedatelj radne skupine ili odbora spriječen predsjedavati sastankom, a predsjedništvo ne može naći zamjenu, ili kada šestomjesečno


predsjedništvo nije u mogućnosti osigurati predsjedavatelja za određenu radnu skupinu, delegat iz trija ili iz sljedećeg predsjedništva u načelu predsjedava. Cilj je u najvećoj mogućoj mjeri osigurati kontinuitet. Ako predsjedatelja mijenja neka od prije navedenih osoba tijekom šestomjesečnog razdoblja, predsjedništvo će na temelju članka 19. stavka 4. Poslovnika Vijeća imati popis dotičnih radnih skupina koje potvrđuje Vijeće na početku šestomjesečnog razdoblja.

4 . PREDSJEDNIŠTVO I NEOMETANO ODVIJANJE RASPRAVA (ČLANAK 20 . POSLOVNIKA VIJEĆA I PRILOG V . POSLOVNIKU VIJEĆA)

Predsjedništvo je zaduženo za osiguravanje pravilnog odvijanja sjednica. S tim ciljem ono osigurava primjenu Poslovnika Vijeća te poštovanje odredaba Priloga V. „Metode rada Vijeća”; te se odredbe odnose na Vijeće i na njegova pripremna tijela:

(a) U odnosu na pripremu za sastanke (točke od 1. do 5.):

– predsjedništvo osigurava da se predmet ne šalje Coreperu osim ako postoji razumna mogućnost postizanja napretka ili pojašnjenja stajališta na toj razini i da se predmeti ponovo upućuju radnoj skupni ili odboru samo kada je to potrebno, s preciznom i dobro opisanom zadaćom,

– predsjedništvo poduzima korake potrebne za unapređenje rada između sastanaka, na primjer izradom kompromisnih tekstova, održavanjem savjetovanja o posebnim problemima ili traženjem od delegacija da dostave svoje reakcije na prijedlog pisanim putem prije sljedećeg sastanka radne skupine ili odbora,

– kad god je primjereno, delegacije bi trebale utvrditi stajališta koja će vjerojatno zauzeti na jednome od predstojećih sastanaka u pisanom obliku prije tog sastanka. Kad to uključuje prijedloge za izmjenu tekstova, delegacije bi trebale predložiti određenu formulaciju teksta. Kad god je to moguće, pisani doprinos trebale bi zajednički podnijeti delegacije koje zauzimaju jednako stajalište,

– tijekom pripreme rada Corepera predsjedništvo dostavlja delegacijama, što je prije moguće, sve informacije koje su potrebne za pomnu pripremu, uključujući ono što predsjedništvo očekuje postići iz rasprave o svakoj točki dnevnog reda. S druge strane, tijekom pripreme rada Corepera predsjedništvo prema potrebi potiče delegacije da obavijeste druge delegacije o stajalištima koje će zauzeti na Coreperu. S obzirom na navedeno, predsjedništvo dovršava dnevni red Corepera. Ako je potrebno, može češće sazvati radne skupine koje pripremaju rad Corepera,

– Coreper bi trebao izbjegavati ponovno obrađivanje tema koje su već obuhvaćene sastancima skupina Antici i Mertens, i kad god je moguće, delegacije bi trebale obrađivati točke uvrštene pod „Razno” tijekom takvih sastanaka umjesto u samom Coreperu.


(b) U odnosu na vođenje sastanaka (točke od 6. do 16.):

– na dnevni red Vijeća ne bi se trebale stavljati točke zbog samog predstavljanja, osim kada se planira rasprava o značajnim novim inicijativama; predsjedništvo bi se trebalo suzdržati od stavljanja točaka za isključivo informativne svrhe na dnevni red Corepera. Takve informacije trebalo bi po mogućnosti uputiti pisanim putem tijekom pripreme rada Corepera,

– predsjedništvo može ograničiti broj osoba po delegaciji koje su prisutne u sobi za sastanke za raspravu o određenoj točki te odlučiti hoće li otvoriti dodatnu sobu s izravnim prijenosom; također može odrediti redoslijed po kojem će se točke obrađivati i odrediti trajanje rasprave o njima; isto tako može organizirati vrijeme dodijeljeno za raspravu o određenoj točki, posebno ograničavanjem vremena tijekom kojeg sudionici mogu govoriti i utvrđivanjem redoslijeda po kojem mogu uzeti riječ. S tim u vezi predsjedništvo navodi na početku sastanka duljinu vremena koje namjerava posvetiti svakoj točki; suzdržava se od dugačkih uvoda ili ponavljanja informacija koje su već poznate delegacijama; na početku rasprave o nekoj točki također obavještava delegacije koliko dugo mogu govoriti,

– davanje riječi cijelom sazivu po redoslijedu ne bi trebalo biti dopušteno; predsjedništvo usmjerava rasprave koliko je to moguće, posebno pozivajući delegacije na očitovanje u vezi s kompromisnim tekstom ili određenim prijedlogom; suzdržava se od dugačkih sažetaka rasprava na kraju sastanka; delegacije bi s druge strane trebale izbjegavati ponavljanje mišljenja koja su naveli prethodni govornici i suzdržati se od uzimanja riječi ako su suglasni s prijedlogom; u tom slučaju šutnja se uzima kao načelna suglasnost,

– predsjedništvo može zatražiti od delegacija da do određenog datuma pisanim putem predstave svoje prijedloge za izmjene teksta o kojem se raspravlja, zajedno s kratkim objašnjenjem, po potrebi (članak 20. stavak 1. drugi podstavak točka (d) Poslovnika Vijeća), a ne da samo izraze svoje neslaganje s određenim prijedlogom,

– predsjedništvo također može zatražiti od delegacija koje imaju jednaka ili slična stajališta o određenoj točki, o tekstu ili o dijelu teksta da odaberu jednu od njih da izrazi njihovo zajedničko stajalište na sastanku ili u pisanom obliku prije sastanka.

5 . GLAVNI TAJNIK I GLAVNO TAJNIŠTVO VIJEĆA (ČLANAK 23 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Vijeće za ugljen i čelik je na svojemu prvom sastanku u rujnu 1952. osnovalo tajništvo pod vodstvom glavnog tajnika. Kada su dva Ugovora iz Rima stupila na snagu (EEZ i Euratom), u skladu s tim je i Glavno tajništvo proširilo svoje aktivnosti. Tajništvo i glavni tajnik spominju se u uzastopnim verzijama Poslovnika Vijeća do Ugovora iz Maastrichta, kada je uvedeno izravno upućivanje na njih u UEZ-u, a nekoliko godina poslije, Ugovorom iz Amsterdama uvedeno je upućivanje na njih u Ugovoru o Europskoj uniji. Glavni tajnik odgovoran je za rad Glavnog tajništva, a imenuje ga Vijeće kvalificiranom većinom (članak 240. stavak 2. UFEU-a). To se ponavlja u članku 23. stavku 1. Poslovnika Vijeća. Načelo jedinstvenog Vijeća


stoga se primjenjuje i na njegovo Glavno tajništvo koje pomaže Vijeću i njegovim pripremnim tijelima u svim njihovim aktivnostima.

A – Glavni tajnikGlavni tajnik, kao voditelj Glavnog tajništva, pomaže Vijeću (članak 240. stavak 2. UFEU-a). Zadužen(a) je za Glavno tajništvo i, u okviru nadležnosti Vijeća poduzima mjere koje su potrebne za njegov neometani rad.

Glavni tajnik obično sudjeluje na sastancima Vijeća za opće poslove. U osnovi njegova(-zina) uloga osigurati je kontinuitet i napredak u radu Vijeća te savjetovati Vijeće. Odgovoran(-na) je i za upravljanje Glavnim tajništvom.

Pod odgovornošću i vodstvom predsjedništva Glavno tajništvo usko je i kontinuirano uključeno u organizaciju, koordinaciju i osiguranje usklađenosti rada Vijeća i provedbu njegova 18-mjesečnog programa. Pomaže predsjedništvu u pronalaženju rješenjâ.

Poslovnik Vijeća spominje nekoliko dodatnih zadaća koje glavni tajnik izvršava, točnije:

(a) glavni tajnik depozitar je niza sporazuma (članak 25. Poslovnika Vijeća, vidjeti poglavlje V., točka 2.);

(b) glavni tajnik potpisuje zapisnik sa sastanaka Vijeća (članak 13. stavak 1. Poslovnika Vijeća);

(c) glavni tajnik službeno prosljeđuje akte za objavu u Službenom listu (članak 17. Poslovnika Vijeća);

(d) glavni tajnik priopćava određene direktive, odluke i preporuke njihovim adresatima i šalje vladama država članica i Komisiji ovjerene preslike direktiva i odluka Vijeća iz članka 297. stavka 2. trećeg podstavka UFEU-a i preporuka Vijeća (članak 18. Poslovnika Vijeća);

(e) glavni tajnik zadužen je da svake godine pravodobno podnese Vijeću nacrt procjene rashoda Vijeća (članak 23. stavak 4. Poslovnika Vijeća);

(f) glavni tajnik ima punu odgovornost za upravljanje odobrenima sredstvima unesenim u dio II. proračuna – Europsko vijeće i Vijeće – i poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se njima pravilno upravlja. On(a) izvršava odobrena sredstva u skladu s Financijskom uredbom (članak 23. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Glavni tajnik tako je odredio kriterije, ograničenja i postupke za nadoknadu troškova delegata država članica31.

Glavni tajnik Vijeća ujedno je i glavni tajnik Europskog vijeća. On(a) sudjeluje na sastancima Europskog vijeća i poduzima sve potrebne mjere za organizaciju njegova rada (članak 13. Poslovnika Europskog vijeća).

B – Glavno tajništvoIz članka 240. stavka 2. UFEU-a i članka 23. stavka 1. Poslovnika Vijeća proizlazi da je ključna zadaća Glavnog tajništva da pomaže Vijeću i njegovim pripremnim tijelima u svim njihovim aktivnostima (nedjeljivost Glavnog tajništva). Glavno

31 Odluka br. 30/2013 Glavnog tajnika Vijeća o naknadi putnih troškova delegata država članica.


tajništvo je u službi Vijeća, a Vijeće odlučuje o njegovoj organizaciji. Neovisno je i nepristrano u odnosu na članove Vijeća i njegovo predsjedništvo32. Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona ono također pomaže Europskom vijeću koje je postalo posebna institucija.

Glavno tajništvo je istovremeno „tajnik” Vijeća (sastavljanje evidencija, materijalna organizacija i planiranje sastanaka, izrada, prijevod i slanje dokumenata te njihovo arhiviranje) i njegov savjetnik. Ono je usko i kontinuirano uključeno u organizaciju, koordinaciju i osiguranje usklađenosti rada Vijeća i provedbu njegova 18-mjesečnog programa. Pomaže predsjedništvu Vijeća u njegovu radu (članak 23. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Također prima obavijesti o imenima i funkcijama dužnosnika koji su u pratnji članova Vijeća i Komisije (članak 5. stavak 3. Poslovnika Vijeća).

Glavno tajništvo, koje zapošljava oko 3 100 dužnosnika i ostalog osoblja koji su državljani država članica EU-a, podijeljeno je u sedam Općih uprava, uz osobni ured glavnog tajnika i Pravnu službu Vijeća.

Pravna služba pomaže Vijeću i pripremnim tijelima Vijeća, predsjedništvu i glavnom tajništvu kako bi se osiguralo da su akti Vijeća u skladu sa zakonom i da su pravilno sastavljeni. Ima pravo i dužnost intervenirati kada to smatra potrebnim, usmenim ili pisanim putem, na razini radnih skupina i odbora i na razini Corepera ili Vijeća, dajući mišljenja o bilo kojem pravnom pitanju koja su u potpunosti neovisna, bilo da je to na zahtjev Vijeća ili na vlastitu inicijativu. Uz to zastupa Europsko vijeće i Vijeće pred Sudom, Općim sudom i Službeničkim sudom33. Također je odgovorna za provjeru kvalitete izrade prijedloga i nacrta akata i za formuliranje prijedloga Vijeća i njegovih tijela u skladu s člankom 22. Poslovnika Vijeća i Međuinstitucijskim sporazumom od 22. prosinca 1998. o zajedničkim smjernicama za kvalitetu izrade zakonodavstva Zajednice34.

Pravna služba ima iste odgovornosti u odnosu na Europsko vijeće. Na zahtjev savjetuje i međuvladine konferencije država članica.

32 U vezi s tim, vidjeti Izjavu o misiji GTV-a, koja glasi: „Kao otvorena, učinkovita, neovisna i stalna europska javna služba, Glavno tajništvo Vijeća osigurava neometan rad Europskog vijeća i Vijeća i pruža im svu potrebnu pomoć kako bi mogli obavljati zadaće koje su im dodijeljene Ugovorima kako bi unaprijedili razvoj Unije. Glavno tajništvo pruža savjete i pomoć članovima Europskog vijeća i Vijeća i njihovim predsjednicima u svim područjima aktivnosti, kao i u okviru ministarskih sastanaka i međuvladinih konferencija.”

33 Odluka Europskog vijeća od 19. ožujka 2015. o delegiranju ovlasti za imenovanje agenata za predstavljanje Europskog vijeća pred Sudom i Odluka Vijeća od 12. lipnja 1989. o delegiranju ovlasti za imenovanje agenata za predstavljanje Vijeća pred Sudom.

34 SL C 73, 17.3.1999., str. 1.


POGLAVLJE II . – RAD VIJEĆA

1 . IZRADA PROGRAMA RADA VIJEĆA (ČLANAK 2 . STAVCI 6 . I 7 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Osamnaestomjesečni program aktivnosti Vijeća pripremaju prethodno utvrđene skupine sastavljene od tri predsjedništva koja trebaju obnašati dužnost tijekom tog razdoblja. Ta predsjedništva sastavljaju nacrt programa s predsjednikom Vijeća za vanjske poslove kako bi se u obzir uzeli predmeti iz njegova djelokruga tijekom tog razdoblja, i u uskoj suradnji s Komisijom i predsjednikom Europskog vijeća, nakon odgovarajućeg savjetovanja.

Program uključuje opći uvodni odjeljak koji postavlja program u kontekst dugoročnih strateških smjernica Europske unije. S tim u vezi, skupina sastavljena od triju predsjedništava koja je zadužena za pripremu nacrta programa savjetuje se sa sljedećom skupinom triju predsjedništava. Nacrt programa obuhvaća, među ostalim, točke koje proizlaze iz dijaloga o političkim prioritetima za tu godinu, provedenog na inicijativu Komisije.

Nacrt 18-mjesečnog programa predstavlja se u jedinstvenom dokumentu koji treba odobriti Vijeće za opće poslove najkasnije mjesec dana prije relevantnog razdoblja. Vijeće za opće poslove održava javnu raspravu politikama u vezi s programom (članak 8. stavak 3. Poslovnika Vijeća).

Na temelju 18-mjesečnog programa i nakon savjetovanja s Komisijom predsjedništvo koje treba obnašati dužnost u relevantnom razdoblju sastavlja nacrt dnevnih redova sastanaka Vijeća koji su planirani za sljedeće šestomjesečno razdoblje najkasnije jedan tjedan prije početka relevantnog šestomjesečnog razdoblja. Predstavljaju se u jedinstvenom dokumentu koji se odnosi na sve sastave Vijeća. Drugim riječima ta se obveza odnosi na predsjednika Vijeća za vanjske poslove (visokog predstavnika) i na sve druge predsjednike Vijeća (članak 1. stavak 5. Poslovnika Vijeća). Za orijentaciju taj dokument navodi predviđeni zakonodavni rad i operativne odluke. Tijekom šest mjeseci predsjedništvo može, ako se pokaže potreba, planirati dodatne sastanke Vijeća ili odlučiti ne sazvati sastanak ako se pokaže da neki od planiranih sastanaka više nije potreban.

2 . OBAVIJEST O SASTANKU I MJESTO SASTANKA (ČLANAK 1 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – Obavijest o sastankuU skladu s člankom 237. UFEU-a i člankom 1. stavkom 1. Poslovnika Vijeća predviđeno je da se Vijeće sastaje kada ga sazove predsjednik na njegovu(-zinu) inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova ili Komisije. Ako delegacija ili Komisija zatraži sazivanje Vijeća, predsjednik je obvezan to učiniti. Međutim, predsjednik se ipak može koristiti diskrecijskim pravom pri odabiru datuma sastanka. Pri odabiru on(a) mora uz mišljenja svojih kolega, uzeti u obzir i:

– rokove propisane Poslovnikom Vijeća (članak 3. stavci od 1. do 3. Poslovnika Vijeća),

– činjenicu da Vijeće može imati pravnu obvezu sastajanja ili djelovanja prije određenog datuma (npr. u slučaju iz članka 30. stavka 2. UEU-a),


– pravila koja se odnose na kvorum, kako bi Vijeće moglo glasovati (članak 11. stavak 4. Poslovnika Vijeća),

– pripremu u Coreperu za rasprave Vijeća (članak 19. Poslovnika Vijeća).

Predsjedništvo objavljuje predložene datume za sastanke Vijeća za svaki sastav Vijeća barem sedam mjeseci prije početka dotičnog šestomjesečnog razdoblja i nakon odgovarajućeg savjetovanja. Ti se datumi nalaze u jedinstvenom dokumentu koji se odnosi na sve sastave Vijeća, ponovno naglašavajući činjenicu da se ta obveza odnosi na predsjednika Vijeća za vanjske poslove (visokog predstavnika) kao i na sve druge predsjednike Vijeća.

Naravno, izrada programa je fleksibilna i moguće je promijeniti planirane datume tijekom predsjedništva. Točni datumi daju se kada, najkasnije jedan tjedan prije nego što preuzme dužnost, predsjedništvo koje će u relevantnom razdoblju obnašati dužnost sastavi nacrt dnevnih redova za sastanke Vijeća koji su planirani za sljedećih šest mjeseci. Predsjedništvo može zakazati dodatne sastanke ili, prema potrebi, otkazati već planirane sastanke.

Ako se radi o vanjskim poslovima i ako je potrebno donijeti brzu odluku, predsjedništvo može sazvati izvanredni sastanak Vijeća. Na primjer, člankom 30. stavkom 2. UEU-a predviđa se da visoki predstavnik saziva izvanredni sastanak Vijeća za vanjske poslove, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice u roku od 48 sati, ili u slučaju hitnosti, u kraćem roku.

Naposljetku, u skladu s dobro utvrđenom praksom i prethodno navedenim, svako predsjedništvo Vijeća organizira najviše pet neformalnih ministarskih sastanaka tijekom svojega mandata (poglavlje I., točka 2.A).

B – Mjesto sastankaProtokolom (br. 6) o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela, ureda, agencija i službi Europske unije određeno je da Vijeće ima sjedište u Bruxellesu i da se sastanci Vijeća tijekom mjeseca travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu. Iznimno se Vijeće može sastati na drugom mjestu. To se posebno odnosi na međunarodne pregovore u kojima sudjeluje Unija. U tom slučaju člankom 1. stavkom 3. drugim podstavkom Poslovnika Vijeća predviđeno je da Vijeće ili Coreper mora donijeti jednoglasnu odluku o održavanju sastanka negdje drugdje.

3 . DNEVNI RED (ČLANAK 3 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – Sastavljanje privremenog dnevnog reda

(a) Uvrštavanje točaka na dnevni red

Privremeni dnevni red svakog sastanka sastavlja se pod odgovornošću predsjednika, uzimajući u obzir 18-mjesečni program Vijeća i zahtjeve za uvrštavanje koji dolaze od člana Vijeća ili od Komisije. Tako sastavljen privremeni dnevni red predsjednik tada šalje članovima Vijeća i Komisiji najmanje četrnaest dana prije početka sastanka. Istovremeno ga je potrebno proslijediti i nacionalnim parlamentima država članica.

Pri sastavljanju privremenog dnevnog reda predsjednik mora poštovati razne rokove (pod uvjetom da, ako su ispunjeni rokovi od šesnaest i četrnaest dana za


uvrštavanje točaka na privremeni dnevni red Vijeća, te se točke mogu uvrstiti na konačni dnevni red običnom većinom). Točnije, radi se o sljedećem:

– roku od šesnaest dana prije početka sastanka Vijeća za primanje zahtjevâ za uvrštenje točaka na privremeni dnevni red od strane članova Vijeća ili od Komisije, zajedno sa svim dokumentima koji se na njih odnose. Predsjednik je obvezan udovoljiti svim zahtjevima koji dolaze od člana Vijeća ili od Komisije ako zahtjevi i svi dokumenti koji se na njih odnose pristignu do Glavnog tajništva unutar roka (članak 3. stavak 2. Poslovnika Vijeća),

– roku od četrnaest dana prije početka sastanka Vijeća u kojem predsjedništvo sastavlja privremeni dnevni red i šalje ga, zajedno sa svim dokumentima koji se na njega odnose, članovima Vijeća i Komisiji,

– roku od osam tjedana za uvrštavanje na privremeni dnevni red, s ciljem odluke, zakonodavnog akta ili stajališta u prvom čitanju u redovnom zakonodavnom postupku (vidjeti članak 4. Protokola (br. 1) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i članak 6. Protokola (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti): cilj je da se nacionalnim parlamentima omogući da izraze svoja stajališta o pitanjima koja bi za njih mogla biti od posebnog interesa ili, ako se primjenjuje Protokol (br. 2), da pošalju obrazloženo mišljenje o tome je li nacrt zakonodavnog akta u skladu s načelom supsidijarnosti. Time se onemogućuje da Vijeće donese zakonodavni akt ili stajalište u prvom čitanju u okviru redovnog zakonodavnog postupka prije nego su nacionalni parlamenti imali vremena pregledati tekst. Međutim, Vijeće može u skladu s pravilima glasovanja koji se primjenjuju na donošenje dotičnog akta ili stajališta odstupiti od osmotjednog razdoblja zbog hitnosti, što se mora navesti u dotičnom aktu ili stajalištu; to osmotjedno razdoblje počinje teći na datum kad je zakonodavni prijedlog Vijeće primilo na svim jezicima (članak 3. stavak 3. drugi i treći podstavak Poslovnika Vijeća). Između stavljanja nacrta zakonodavnog akta na privremeni dnevni red i donošenja stajališta mora proteći deset dana. Od tog se razdoblja može odstupiti u hitnim slučajevima za koje su navedeni valjani razlozi (članak 3. stavak 3. treći podstavak Poslovnika Vijeća),

– neobvezni rok od dvadeset i jednog dana da se privremeni dnevni red i svi dokumenti koji se na njega odnose pošalju članovima Vijeća u odnosu na postupke iz glave V. UFEU-a („područje slobode, sigurnosti i pravde”). Taj se rok nalazi u izjavi Vijeća u kojoj se navodi da će predsjednik nastojati osigurati da se taj rok u načelu poštuje35.

Ako zahtjev za uvrštenje točke na dnevni red nije poslan u gore navedenim rokovima, ili ako dokumenti koji se odnose na neku točku nisu poslani na vrijeme, ta se točka može uvrstiti na privremeni dnevni red samo ako Vijeće jednoglasno odobri to uvrštenje kada usvaja konačni dnevni red na početku sastanka (vidjeti točku 3.B).

35 Vidjeti izjavu (c) u odnosu na članak 3. Poslovnika Vijeća u bilješci 111. (ove publikacije) uz članak 3. Poslovnika Vijeća.


(b) Izračun rokova

Na izračun rokova primjenjuju se mutatis mutandis odredbe Uredbe Vijeća br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove36.

Za potrebe određivanja roka u skladu s člankom 3. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe br. 1182/71 dan tijekom kojeg se održava sastanak Vijeća ne ulazi u izračun dotičnih razdoblja, jer na temelju te odredbe „dan tijekom kojeg se zbiva događaj […] ne ulazi u dotično razdoblje kada se od trenutka u kojem se zbiva događaj ili odvija radnja treba izračunati razdoblje izraženo u danima […].”

Ukratko, dan tijekom kojeg je točka uvrštena i dan tijekom kojeg se održava sastanak Vijeća ne računaju se u svrhu izračuna rokova. Na primjer, razdoblje od četrnaest dana mora stoga proteći između ta dva događaja.

Primjer: kako izračunati razdoblje od četrnaest dana:

Sastanak Vijeća: ponedjeljak, 30. studenoga 2015.Završetak razdoblja od četrnaest dana: ponoć u nedjelju 29. studenoga 2015.Početak razdoblja od četrnaest dana: u 00.00 u ponedjeljak 16. studenoga 2015.Privremeni dnevni red treba se poslati najkasnije: do ponoći u nedjelju 15. studenoga 2015.

(c) Povlačenje točaka s dnevnog reda

Kada je točka uvrštena na privremeni dnevni red unutar roka (razdoblja od četrnaest ili šesnaest dana), ne može se povući osim uz suglasnost svih članova Vijeća. Inače bi član Vijeća mogao na primjer zatražiti uvrštenje neke točke unutar roka i nakon toga jednostrano povući svoj zahtjev. U tom slučaju drugi članovi Vijeća koji nisu zatražili da se ta točka uključi na dnevni red, jer je već bila na dnevnom redu, bili bi lišeni prava da zatraže njezino uvrštenje jer bi bilo prekasno.

U praksi, zadnji sastanak Corepera prije relevantnog sastanka Vijeća zadnje je mogućnost da se neka točke makne s privremenog dnevnog reda. Na tom sastanku predsjednik Corepera provjerit će protivi li se netko micanju određene točke s privremenog dnevnog reda Vijeća, jer je ta točka početno uvrštena unutar roka od četrnaest ili šesnaest dana. Ako se svi slažu, točka se može povući s privremenog dnevnog reda tijekom sastanaka Corepera koji prethodi relevantnom sastanku Vijeća.

Druga mogućnost je da Vijeće običnom većinom odluči o neuvrštavanju te točke u konačni dnevni red relevantnog sastanka Vijeća u vrijeme kada se usvaja konačni dnevni red. U posljednje navedenom slučaju predsjedništvo može usmeno predložiti u vrijeme usvajanja da će određena točka biti odgođena do jednog od budućih sastanaka Vijeća. Ako se točka odnosi na akt koji je potrebno hitno donijeti i koji se može donijeti kvalificiranom većinom ili običnom većinom, točka se može zadržati na privremenom dnevnom redu ili uvrstiti na konačni dnevni red usprkos rezervi delegacije. U tom slučaju dotična delegacija prvo treba navesti hoće li se njezina rezerva promijeniti u suzdržan glas ili u glas protiv.

36 SL L 124, 8.6.1971., str. 1.


Predsjedništvo ima obvezu, osim u hitnim slučajevima, s privremenog dnevnog reda ukloniti sve točke koje se odnose na nacrte zakonodavnih akata koje Coreper nije do kraja pregledao do kraja tjedna koji prethodi tjednu prije sastanka Vijeća (članak 3. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća).

B – Usvajanje konačnog dnevnog reda

Vijeće usvaja konačni dnevni red na početku svakog sastanka. Vijeće usvaja dnevni red običnom većinom za sve točke koje su uvrštene unutar roka. Ipak, uvrštavanje točke na dnevni red koja nije bila uvrštena na privremeni dnevni red unutar roka od četrnaest ili šesnaest dana zahtijeva jednoglasnu odluku u Vijeću (vidjeti gore)37. Točke uvrštene na ovaj način mogu se staviti na glasovanje ako su ispunjeni svi postupovni zahtjevi predviđeni Ugovorima.

Točke pod „Razno” mogu se zatražiti nakon rokova od 16 i 14 dana i uvrstiti na dnevni red kada se donose običnom većinom, jer bi se trebale odnositi samo na obavijesti i stoga ne mogu dovesti do nikakve odluke niti izjave u zapisniku. Trebalo bi izbjegavati raspravljanje o takvim točkama. Svaki zahtjev za uvrštavanje točke pod „Razno” mora se popratiti dokumentom s objašnjenjima (članak 3. stavak 9. Poslovnika Vijeća).

Kada je konačni dnevni red usvojen, a delegacija ili Komisija usprotive se zadržavanju točke koja je uvrštena na privremeni dnevni red unutar roka propisanoga člankom 3., točka ostaje na konačnom dnevnom redu ako se običnom većinom tako odluči. Međutim, ako se nije poštovao rok, potrebna je jednoglasna odluka kako bi se točka stavila na konačni dnevni red. Ako se primjedba odnosi na zadržavanje točke „A”, s tom se točkom može postupati kao da je točka „B” ako je Vijeće odluči zadržati na konačnom dnevnom redu (vidjeti točku 3. C (b)).

Točka „A” miče se s konačnog dnevnog reda ako bi stajalište o toj točki „A” moglo dovesti do daljnje rasprave ili ako tako zatraži član Vijeća ili Komisija (članak 3. stavak 8. Poslovnika Vijeća). Međutim, Vijeće može običnom većinom odlučiti o zadržavanju točke na dnevnom redu kao točke „A” ili s njom postupati kao da je točka „B”.

C – Struktura i sadržaj dnevnog reda

(a) Zakonodavni i nezakonodavni

Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona sastanci Vijeća, dakle i dnevni red, trebaju se podijeliti u dva dijela, od kojih je jedan posvećen raspravi zakonodavnih akata Unije, a drugi nezakonodavnim aktivnostima (članak 16. stavak 8. UEU-a). Privremeni dnevni red stoga je podijeljen u dva dijela: dio pod nazivom „zakonodavna vijećanja” koji je posvećen raspravi zakonodavnih akata i dio pod nazivom „nezakonodavne aktivnosti” koji je posvećen nezakonodavnim aktivnostima. Točke koje se nalaze na svakom prethodno navedenom dijelu dalje su podijeljene u točke „A” i točke „B” (članak 3. stavak 6. Poslovnika Vijeća). Točke pod „Razno” također se mogu uvrstiti na jedan od prethodno navedenih dijelova ovisno o tome odnose li se zakonodavne akte Unije ili na nezakonodavne aktivnosti.

37 Valja uzeti u obzir da, ako se točka koju treba dodati odnosi na odluku o kojoj u skladu s Ugovorima članovi Vijeća ili Corepera ne mogu glasovati, glasovi tih članova ne uzimaju se u obzir kada se jednoglasno odlučuje o dodavanju te točke (Prilog IV, stavak 1. točka (b) Poslovnika Vijeća). Vidjeti poglavlje III., točku 1.C.


Zakonodavni i nezakonodavni akti formalno se utvrđuju u skladu s postupkom kojim se donose. Tako su „zakonodavni akti” akti doneseni zakonodavnim postupkom (redovnim ili posebnim) kako se navodi u pravnoj osnovi u Ugovoru na kojoj se ti akti temelje. Međutim, nisu „zakonodavni akti” akti čija pravna osnova ne spominje da podliježe zakonodavnom postupku38. To ne znači da potonji ne proizvode pravne učinke, ali to nije relevantno za potrebe razvrstavanja akata na dnevnom redu Vijeća. Stoga pravno obvezujući akt koji nije donesen u skladu s redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom u skladu s Ugovorom nije „zakonodavni akt” i ne uvrštava se na dio dnevnog reda pod nazivom „zakonodavna vijećanja”. Takav akt trebalo bi uvrstiti u dio pod nazivom „nezakonodavne aktivnosti”. Osim toga, akti čija pravna osnova nije izričito spomenuta (npr. zaključci Vijeća) moraju se uvrstiti u dio pod nazivom „nezakonodavne aktivnosti”.

(b) Dio A i dio B dnevnog reda

Dva dijela dnevnog reda, zakonodavni i nezakonodavni, dalje su podijeljeni na dio koji sadrži točke „A” i dio koji sadrži točke „B” (članak 3. stavak 6. drugi podstavak Poslovnika Vijeća). Točke „A” dnevnog reda su točke za koje se s obzirom na pripreme u Coreperu čini da će ih Vijeće odobriti bez rasprave; to ne isključuje mogućnost da član Vijeća i Komisija iznese mišljenje u vrijeme odobrenja tih točaka i da se njegove izjave unesu u zapisnik. S druge strane pitanja o kojima se mora raspravljati unose se u dio s točkama „B”.

Praksom u odnosu na točke „A” izbjegava se da sastanci Vijeća budu preopterećeni velikim brojem točaka o kojima je dogovor već postignut i koje stoga ne treba pojedinačno pregledavati.

Točke „A” uvrštavaju se na popis koji Vijeće uglavnom odobrava u cjelini, obično na početku sastanka. Točke „A” iz zakonodavnog dijela dnevnog reda donose se javno. S pravnog stajališta svaka točka „A” pojedinačno je obuhvaćena jednom serijom glasovanja. Svaka točka uvrštena na popis točaka „A” predmet je napomene pod nazivom Napomena o točki „A” (ili Napomena o točki „I/A” ako je točku odobrio Coreper bez rasprave, npr. kada je točka u dijelu I. dnevnog reda Corepera), čime se predviđa ishod glasovanja i navodi postojanje potrebne većine, kako je dokazano tijekom rada Corepera. Svaka točka na popisu formalno je donesena kada je donesen popis točaka „A”, potvrđivanjem predviđanja glasovanja koje je spomenuto u svakoj napomeni o točki „A”. Ti se predviđeni glasovi mogu naravno mijenjati kada članovi Vijeća donose točke „A”.

Međutim, treba naglasiti da se točka „A” povlači s dnevnog reda i da se ipak ne donosi ako bi stajalište o točki „A” moglo dovesti do daljnje rasprave ili ako tako zatraži član Vijeća ili Komisije. U tom slučaju točka se odgađa do sljedećeg sastanka Vijeća. Međutim, Vijeće ili Coreper mogu običnom većinom odlučiti drukčije39. Dotična točka može biti uvrštena u dio „B” istog sastanka ako se tako

38 Vidjeti članak 289. stavak 3. UFEU-a u kojem se navodi „pravni akti doneseni zakonodavnim postupkom su zakonodavni akti”.

39 Valja uzeti u obzir, u odnosu na mogućnost traženja da se točka „A” povuče s dnevnog reda (članak 3. stavak 8.), da se član Vijeća ili Corepera ne smije se koristiti tom odredbom u vezi s odlukama o kojima u skladu s Ugovorima taj član ne može glasovati (Prilog IV., 2.(a)). Vidjeti poglavlje III., točku 1.C.


odluči običnom većinom. Naravno da je to moguće samo ako je točka uvrštena na privremeni dnevni red najmanje četrnaest dana prije sastanka. Inače, tj. ako se dotična točka „A” ne nalazi na privremenom dnevnom redu barem 14 dana prije sastanka, Vijeće je može zadržati kao točku „B” tijekom istog sastanka samo jednoglasno40, u suprotnom točka se prenosi na drugi sastanak.

Točka na koju je delegacija uložila rezervu može se uključiti kao točka „A” na dnevni red Vijeća. Ako se rezerva ne povuče tijekom sastanka Vijeća, smatra se da je delegacija koja ju je uložila glasovala protiv. Ako se dotični akt može donijeti kvalificiranom većinom ili običnom većinom, točka će onda biti donesena ako je postignut potrebni broj glasova bez odobrenja te delegacije, ali delegacija mora naznačiti treba li se njezin glas shvatiti kao suzdržan ili kao glas protiv. Ako se odlučuje jednoglasnom odlukom, akt se ne može donijeti osim ako dotična delegacija bude suzdržana.

(c) Tekst točaka

Ako se točka daje na raspravu Vijeću na prijedlog Komisije ili na inicijativu Komisije ili države članice ili drugog autora41, njezin tekst trebao bi prenijeti puni naslov prijedloga ili inicijative bez ikakvih izmjena.

Tekst točaka koje se odnose na donošenje od strane Vijeća zakonodavnih akata ili stajališta u prvom čitanju u redovnom zakonodavnom postupku trebao bi, pod uvjetom da su pravnici lingvisti izradili završnu verziju dotičnog teksta, prenijeti puni naslov te završne verzije teksta, čemu prethodi riječ „nacrt”.

Tekst točaka koje se odnose na netipične akte42 također bi trebao prenijeti puni naslov teksta koji je Coreper poslao Vijeću, čemu prethodi riječi „nacrt”.

(d) Zvjezdice

U privremenom dnevnom redu zvjezdica koja se nalazi nakon točke označava da predsjedništvo, član Vijeća ili Komisija mogu zatražiti glasovanje o toj točki43. Te točke obuhvaćaju netipične akte poput izjava Vijeća, koje su neodvojive od obvezujućeg akta ili njegova nacrta te se stoga moraju donijeti u skladu s istim pravilom o glasovanju kao i za donošenje relevantnog obvezujućeg akta.

Točke o kojima se može tražiti glasovanje moraju biti navedene u dnevnom redu unutar određenog roka (vidjeti točku 3.A). To znači da se točke uvrštene na dnevni

40 Valja uzeti u obzir da, ako se točka koju treba zadržati na dnevnom redu u skladu s postupkom iz članka 3. stavka 8. Poslovnika Vijeća odnosi na odluku o kojoj u skladu s Ugovorima članovi Vijeća ili Corepera ne mogu glasovati, glasovi tih članova ne uzimaju se u obzir kada je potrebna jednoglasna odluka da je se zadrži na dnevnom redu (Prilog IV.,1. (c)). Vidjeti poglavlje III., točku 1.C.

41 To uključuje prijedloge Komisije za pravno obvezujuće akte, odnosno uredbe, direktive iz članka 297. UFEU-a i odluke, kao i prijedloge Komisije za neobvezujuće akte, odnosno preporuke u okviru članka 288. UFEU-a. To također uključuje inicijative Komisije, visokog predstavnika ili država članica za pravno obvezujuće akte, u skladu s npr. člancima 76., 215., 218. UFEU-a i člankom 30. UEU-a.

42 Rezolucije Vijeća, rezolucije Vijeća i predstavnika vlada država članica, zaključci Vijeća, preporuke uz one iz članka 288. UFEU-a kao i izjave.

43 U vezi s glasovanjem vidjeti poglavlje III. točke 1. i 2.


red unutar prethodno navedenog roka, a da pritom nisu označene zvjezdicom, ne mogu staviti na glasovanje osim ako Vijeće jednoglasno odluči drukčije.

Dotične točke moraju se označiti zvjezdicom ako su ispunjeni svi postupovni zahtjevi predviđeni Ugovorima44. To je pravna obveza na temelju članka 3. stavka 2. Poslovnika Vijeća. Označavanje zvjezdicom ne znači automatski da će se održati glasovanje, nego da je ono moguće. Cilj mu je omogućiti članovima Vijeća da dovrše sve potrebne pripremne postupke kako ih glasovanje ne bi zateklo nespremnima, ali i da se predsjedništvu, članovima Vijeća ili Komisiji omogući određivanje točaka u vezi s kojima imaju pravo zatražiti otvaranje postupka glasovanja u skladu s člankom 11. stavkom 1. drugim podstavkom Poslovnika Vijeća.

Ako je greškom točka uvrštena na dnevni red bez zvjezdice, član Vijeća ili Komisija može zatražiti da se greška ispravi.

(e) Zakonodavne točke (automatska objava)

Sve točke na privremenom dnevnom redu Vijeća koje se odnose na zakonodavni akt trebaju se staviti na dio dnevnog reda pod naslovom „zakonodavna vijećanja” (članak 3. stavak 6. i članak 7. Poslovnika Vijeća). Stavljanje točaka na taj dio utječe na transparentnost (vidjeti točku 6. ispod).

Valja uzeti u obzir da, osim zbog hitnosti i ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3. Poslovnika Vijeća, predsjedništvo mora s privremenog dnevnog reda maknuti one zakonodavne točke koje Coreper nije do kraja pregledao do kraja tjedna koji prethodi tjednu prije sastanka Vijeća (članak 3. stavak 5. drugi podstavak Poslovnika Vijeća).

(f) Oznake koje se odnose na pravila o transparentnosti (za određene nezakonodavne akte)

Kada Vijeće prvi put raspravlja o novim nezakonodavnim prijedlozima koji su važni i koji se odnose na donošenje pravila koja su pravno obvezujuća u državama članicama ili za njih, uz iznimku unutarnjih mjera, administrativnih ili proračunskih akata, akata koji se odnose na međuinstitucijske ili međunarodne odnose ili neobvezujućih akata (članak 8. stavak 1. Poslovnika Vijeća), pod dotičnu točku na dnevni red Vijeća umeće se tekst „javno vijećanje”. Predsjedništvo utvrđuje koji su novi prijedlozi važni (Vijeće ili Coreper može običnom većinom drukčije odlučiti). Isto tako predsjedništvo može odlučiti, za svaki slučaj posebno, da bi sljedeća vijećanja Vijeća o jednom od tih prijedloga trebala biti otvorena za javnost (Vijeće ili Coreper mogu običnom većinom odlučiti drukčije) (članak 8. stavak 1. drugi podstavak). Privremenim dnevnim redom mora se odrediti koji se članci i stavci Poslovnika Vijeća primjenjuju na dotični slučaj (za slučajeve obuhvaćene svakim

44 Na primjer, u skladu s više pravnih osnova iz Ugovora, obvezna mišljenja Europskog parlamenta, Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europske središnje banke i/ili Revizorskog suda preduvjeti su za donošenje akta. Stoga je potrebno provjeriti jesu li potrebna obvezna mišljenja dostavljena do datuma sastanka Vijeća.


stavkom vidjeti poglavlje II. točku 6.A) i navesti, ako je primjenjivo, da je javno vijećanje predložilo predsjedništvo. Isto tako, kada se radi o javnim vijećanjima, potrebno je umetnuti sljedeće tekstove u dnevni red:

– „Javno vijećanje na temelju članka 8. stavka 1. prvog podstavka”,

– „Javno vijećanje na temelju članka 8. stavka 1. drugog podstavka Poslovnika Vijeća (koje je predložilo predsjedništvo)”.

Ako Vijeće o određenim temama (članak 8. stavak 2. Poslovnika Vijeća) ili programima i prioritetima (članak 8. stavak 3. Poslovnika Vijeća) vijeća javno, u dnevni red Vijeća uz dotičnu točku potrebno je umetnuti tekst „javna rasprava”. Rasprave o točkama u skladu s člankom 8. stavkom 3. Poslovnika Vijeća moraju se održavati javno. Dnevnim redom mora se navesti članak, uključujući stavak (vidjeti poglavlje II., točka 6.A) koji se odnosi na dotični slučaj i, ako je primjenjivo, navesti prijedlog o kojem će se održati javna rasprava. Potrebno je umetnuti sljedeće tekstove u dnevni red:

– „Javna rasprava na temelju članka 8. stavka 2. (koju je predložilo predsjedništvo)”,

– „Javna rasprava na temelju članka 8. stavka 2. (koju je predložila Komisija)”,

– „Javna rasprava na temelju članka 8. stavka 2. (koju je predložila delegacija XX)”,

– „Javna rasprava na temelju članka 8. stavka 3.”

4 . PROFESIONALNA TAJNA (ČLANCI 5 . I 6 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – Sudjelovanje na sastancima Vijeća

„Sudjelovanje” u smislu donošenja, oblikovanja odluka ili utjecanja na njih proizlazi iz članstva u Vijeću, kako je određeno člankom 16. stavkom 2. UEU-a: „Vijeće se sastoji od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini”. Samo predstavnici država članica, koji su u načelu državljani država članica Europske unije, mogu sudjelovati na sastancima Vijeća (vidjeti poglavlje I., točku 2. D). Tako se zadržava neovisnost donošenja odluka Vijeća.

Slično tome, člankom 5. predviđa se da, osim ako se vijeća ili glasuje o zakonodavnim aktima, sastanci Vijeća ne smiju biti javni, a člankom 6. stavkom 1. predviđa se da „ne dovodeći u pitanje članke 7., 8. i 9. i odredbe o javnom pristupu dokumentima, vijećanja Vijeća obuhvaćena su obvezom čuvanja profesionalne tajne […]”.

Iznimke od pravila da samo predstavnici vlada država članica mogu sudjelovati na sastancima Vijeća izričito su navedene u samim Ugovorima45 ili implicitno

45 Na primjer, sudjelovanje predsjednika Europske središnje banke u skladu s člankom 284. stavkom 2. UFEU-a kojim se predviđa da „predsjednika Europske središnje banke poziva se da sudjeluje na sastancima Vijeća kada Vijeće raspravlja o pitanjima u vezi s ciljevima i zadaćama ESSB-a”.


ali neizbježno proizlaze iz uloge koje Ugovori dodjeljuju instituciji Unije46 ili iz činjenice da je država potpisala ugovor o pristupanju EU-u47.

Ovo se pravilo primjenjuje i na pripremni rad za sastanke Vijeća, tj. sva pripremna tijela Vijeća (Coreper, odbori i radne skupine). Međutim, zakonodavni rad u pripremnim tijelima nije javan.

U praksi je Komisija gotovo uvijek prisutna i sudjeluje na sastancima Vijeća i sastancima pripremnih tijela Vijeća na svim razinama i u svim područjima djelovanja (članak 5. stavak 2. Poslovnika Vijeća), čak i ako akt koji će Vijeće usvojiti ne zahtijeva prijedlog Komisije. Sudjelovanje Komisije u radu Vijeća olakšava činjenica da Komisija automatski prima dokumentaciju koju izdaje Glavno tajništvo Vijeća, isto kao i stalna predstavništva. Europska središnja banka poziva se na sudjelovanje na sastancima Vijeća kada koristi svoje pravo inicijative. Vijeće malokad odlučuje o vijećanju bez prisutnosti Komisije. Međutim, takva se odluka može donijeti ako se radi, na primjer, o unutarnjim poslovima Vijeća (imenovanje dužnosnika, predmetima pred Sudom itd.). U takvim slučajevima Vijeće (ili relevantno pripremno tijelo) odlučuje običnom većinom (članak 5. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

Predstavnici drugih institucija ili tijela Europske unije povremeno se pozivaju na sudjelovanje u radu Vijeća48, ovisno o predmetu o kojem se raspravlja i prikladnosti. Odluku o pozivanju Vijeće donosi unaprijed običnom većinom.

B – Prisutnost na sastancima VijećaSudjelovanje na sastancima Vijeća ne smije se pomiješati s povremenom prisutnošću predstavnika trećih država ili međunarodnih organizacija, koji se ponekad pozivaju kao promatrači da sudjeluju na određenim sastancima Vijeća ili sastancima pripremnih tijela Vijeća koji je odnose na određenu temu.

Člankom 6. stavkom 1. Poslovnika Vijeća predviđa se da „[…] su vijećanja Vijeća obuhvaćena obvezom čuvanja profesionalne tajne, osim u onoj mjeri u kojoj Vijeće odluči drukčije”. U skladu s tim člankom Vijeće može, kad god to smatra prikladnim, odlučiti običnom većinom49 o otvaranju svojih vijećanja, ili otkrivanju

46 Komisija, koristeći pravo inicijative koje joj dodjeljuje Ugovor, Vijeću podnosi prijedloge ili ostale nacrte instrumenata, koje mora biti u mogućnosti objasniti, braniti ili mijenjati. Stoga se automatski „poziva na sudjelovanje u sastancima Vijeća” (članak 5. stavak 2. Poslovnika Vijeća). Isto se primjenjuje i na Europsku središnju banku u slučajevima kada koristi svoje pravo inicijative (članak 5. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

47 Sudjelovanje predstavnika država koje pristupaju Europskoj uniji na sastancima pripremnih tijela Vijeća, kao promatrača s pravom govorenja nakon potpisivanja ugovora o pristupanju i prije njegova stupanja na snagu, objašnjava se činjenicom da su države pristupnice potpisivanjem ugovora o pristupanju u potpunosti prihvatile pravnu stečevinu Unije, čak i onaj dio koji je donesen nakon kraja pregovora. Odredbe pravne stečevine nakon potpisivanja ugovora o pristupanju su stoga obvezujuće za države pristupnice iako one ne mogu pravno sudjelovati u njihovu donošenju.

48 Na primjer, predstavnici Suda ili Revizorskog suda obično se pozivaju da sudjeluju na sastancima Vijeća ako se raspravlja o pitanjima koja se odnose na te institucije; isto vrijedi i za Europsku investicijsku banku (EIB).

49 Ako pozivanje treće strane predstavlja političku odluku koja utječe na ZVSP, mora je se donijeti jednoglasno.


njihova sadržaja, između ostaloga, prosljeđivanjem dokumenata50 određenim osobama (ili kategorijama osoba).

Vijeće mora odobriti prisutnost promatrača za određenu točku dnevnog reda. U tom slučaju predsjedništvo unaprijed mora upozoriti članove Vijeća o toj činjenici. U odnosu na tu točku Vijeće (ili relevantno pripremno tijelo) implicitno odlučuje običnom većinom da poništi profesionalnu tajnu iz članka 6. stavka 1. Promatrač mora napustiti prostoriju kada je vijećanje o toj točki završilo, ili kada od njega to zatraži predsjedništvo. Predsjedništvo Vijeća može pozvati promatrača treće strane da iznese svoja stajališta ili da izvijesti Vijeće u vezi s dotičnim predmetom.

S pravnog stajališta treća strana ne sudjeluje u vijećanju koje dovodi do odlučivanja Vijeća, nego samo Vijeću pruža informacije koje mu mogu koristiti prije donošenja odluke.

Isto se pravilo primjenjuje na pripremna tijela Vijeća. Predsjedništvo je odgovorno za organizaciju rada s ciljem očuvanja neovisnosti donošenja odluka Vijeća.

5 . ZAPISNIK (ČLANAK 13 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – Struktura i sadržaj zapisnikaČlankom 13. Poslovnika Vijeća predviđa se sastavljanje zapisnika svakog sastanka Vijeća. Zapisnik je dokument u kojemu su sažete donesene odluke i povremeno sadržaj rasprava koje su se vodile tijekom sastanka51. Ti su zapisnici pismeni dokaz rada koji opisuju te dokaz sukladnosti s postupovnim pravilima koja se odnose na donošenje nekog akta.

Zapisnik obično sadržava tri točke koje se odnose na svaku točku dnevnog reda:

– upućivanje na dokumente dostavljene Vijeću,

– odluke koje je donijelo ili zaključke koje je postiglo Vijeće,

– izjave koje je donijelo Vijeće samo, one koje su zajedno donijeli Vijeće i Komisija i one čiji je unos zatražio član Vijeća ili Komisija.

Što se tiče oznaka dokumenata, svi dokumenti podneseni Vijeću su numerirani i nose identifikacijsku oznaku.

Što se tiče donesenih odluka ili usvojenih zaključka, praksa sastavljanja zapisnika Vijeća je vrlo kratki opis donesene odluke. Sadržaj rasprava Vijeća zapravo se više ocrtava u priopćenjima za medije koje izdaje Glavno tajništvo nakon svakog sastanka Vijeća, nego u zapisniku sastanka. Glavno tajništvo izrađuje priopćenja za medije pod vlastitom odgovornošću.

Izjave u zapisnicima odražavaju stajališta njihovih autora. One ne mogu ni na koji način ograničiti područje djelovanja ili učinke pravnog akta, koji se mogu odrediti

50 Jedan primjer prosljeđivanja dokumenata izričito je naveden u članku 6. stavku 2. Poslovnika Vijeća: „Vijeće ili Coreper može za potrebe sudskih postupaka odobriti izradu preslika ili izvatka iz dokumenata Vijeća koji nisu još objavljeni u skladu s odredbama o javnom pristupu dokumentima.”

51 Glavno tajništvo izrađuje i sažeti zapis sa sastanaka Corepera.


samo na temelju sadržaja samog akta52; izjave u zapisniku mogu poslužiti samo za potvrdu tumačenja na temelju teksta samog akta. Stoga se izjava ne može uzeti kao osnova za tumačenje odredbe akta sekundarnog zakonodavstva ako sadržaj izjave nije izražen u tekstu relevantne odredbe53.

Zbog pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja Vijeće ne bi smjelo davati izjave koje su u suprotnosti s pravnim odredbama, dodavati im elemente ili posebno tumačenje. U vezi s tim Vijeće je ustvrdilo da „pribjegavanje izjavama kojima se tumače pravni akti trebalo bi se stoga izbjegavati kad je moguće i sadržaj mogućih izjava trebao bi po mogućnosti biti uključen u tekst akta”54.

Izjave Vijeća nisu dio pravnog akta. Stoga ne slijede postupovna pravila utvrđena Ugovorima za donošenje takvih akata. Komisija se ne treba složiti s njihovim sadržajem i ne treba se izvršiti savjetovanje s Parlamentom. Izjave ne mogu imati normativni učinak: na primjer ne mogu obvezati Komisiju da djeluje na određeni način, jer je Komisija obvezna poštovati pravila koja proizlaze iz samoga zakonodavnog akta.

Što se tiče postupka donošenja, izjave Vijeća u zapisniku čiji se sadržaj izravno odnosi na zakonodavni akt moraju se donijeti u skladu s istim načinom glasovanja kao za sami zakonodavni akt. S druge strane, izjave bitnog sadržaja koje se izravno ne odnose na donošenje pravnog akta od strane Vijeća predstavljaju politička stajališta koja je zauzelo Vijeće i moraju se stoga donijeti konsenzusom.

B – Odobrenje zapisnikaGlavno tajništvo sastavlja nacrt zapisnika u roku od petnaest dana od sastanka Vijeća i podnosi ga na odobrenje Vijeću, ili, u većini slučajeva, Coreperu (članak 13. stavak 2. i članak 19. stavak 7. točka (f) Poslovnika Vijeća).

Prije odobrenja zapisnika bilo koji član Vijeća ili Komisija može zatražiti da se više pojedinosti umetne u zapisnik o bilo kojoj točki dnevnog reda. Izjava člana Vijeća ili izjava Komisije koja nije izrečena ili dostavljena svim sudionicima prije sastanka ili tijekom sastanak ne može se uvrstiti u zapisnik. Kada je zapisnik odobren, potpisuje da glavni tajnik Vijeća koji potpisivanje može delegirati glavnim direktorima Glavnog tajništva Vijeća.

52 U presudi od 15. travnja 1986. Sud je izjavio sljedeće: „Sud je dosljedno smatrao da se pravo značenje pravila iz prava Zajednice može izvesti samo iz tih istih prava, uzimajući u obzir njihov kontekst. Na to značenje stoga ne može utjecati takva izjava [upućivanje na točku 16.: ,izjava...umetnuta u zapisnik Vijeća’]”. Predmet 237/84, Komisija protiv Kraljevine Belgije, ECR 1986 01247, točka 17. Usp. i presudu Suda od 10. prosinca 1991. u predmetu Komisija protiv Helenske Republike, C-306/89, ECR 1991 I-05863, točka 8.

53 Presude Suda od 26. veljače 1991., u predmetu C-292/89, Antonissen, ECR 1991 I-00745, točka 18.; 8. lipnja 2000. u predmetu Epson Europe, C-375/98, ECR 2000 I-04243, točka 26.; 10. siječnja 2006. u predmetu Skov Æg protiv Bilka Lavprisvarehus A/S, predmet Bilka Lavprisvarehus A/S protiv Jette Mikkelsen i Michael Due Nielsen, C-402/03, ECR 2006 I-00199, točka 42.; 27. veljače 2007.predmet C-354/04 P, Gestoras Pro Amnistía i ostali protiv Vijeća, ECR 2007 I-01579, točka 60.; 27. veljače 2007. predmet C-355/04 P, Segi i ostali protiv Vijeća, ECR 2007 I-01657, točka 60.

54 Izjava Vijeća prilikom donošenja Međuinstitucijskog sporazuma od 22. prosinca 1998. o zajedničkim smjernicama za kvalitetu izrade zakonodavstva Zajednice (SL C 73, 17.3.1999., str. 1). Usp. i izjavu Europskog parlamenta istom prilikom.


Kada je odobrena dopuna zapisniku koja se odnosi na dio sastanaka Vijeća pod nazivom „zakonodavna vijećanja”, šalje se izravno istodobno nacionalnim parlamentima i vladama država članica.

6 . JAVNI PRISTUP I TRANSPARENTNOST (ČLANCI OD 5 . DO 10 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Načelo otvorenosti, utvrđeno 1. člankom UEU-a odražava se u aktivnostima Vijeća. Načelo koje se sada posebno navodi u Ugovorima jest da „Vijeće se sastaje javno kad raspravlja i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta” (članak 16. stavak 8. UEU-a)55. Stoga se odredba Poslovnika Vijeća u skladu s kojom „sastanci Vijeća nisu javni” (članak 5. stavak 1. Poslovnika Vijeća) primjenjuje samo kada Vijeće ne vijeća i ne glasuje o nacrtu zakonodavnih akata. Isto vrijedi i za odredbu u skladu s kojom vijećanja „Vijeća obuhvaćena su obvezom čuvanja profesionalne tajne” (članak 6. stavak 1. Poslovnika Vijeća) koja je ublažena odredbama koje se odnose na održavanje zakonodavnih vijećanja, javnih vijećanja i rasprava (A), objavljivanje dnevnih redova (B), objavljivanje glasovanja i izjava u zapisniku Vijeća (C) i javni pristup dokumentima Vijeća (D).

A – Zakonodavna vijećanja, javna vijećanja i raspraveUvijek kad Vijeće vijeća i glasuje o zakonodavnim aktima, takva su vijećanja otvorena za javnost. To je obveza iz Ugovora i od nje nije moguće odstupiti (članak 16. stavak 8. UEU-a i članak 7. Poslovnika Vijeća). Osim toga, člankom 8. Poslovnika Vijeća određuje se u kojim slučajevima i pod kojim uvjetima Vijeće otvara svoja vijećanja o nezakonodavnim aktima javnosti i u kojim slučajevima Vijeće održava javne rasprave.

(a) Zakonodavna vijećanja (zakonodavni akti – članak 7. Poslovnika Vijeća)

Tu vrijedi pravilo da se Vijeće sastaje javno kada vijeća o nacrtima zakonodavnih akata. Cijelo vijećanje (uključujući završno glasovanje) mora se stoga odvijati javno kada se odnosi na zakonodavne akte. Dnevni redovi Vijeća u stvari su organizirani na način da se mogu odrediti, u dijelu pod nazivom„ zakonodavna vijećanja”, one zakonodavne točke (bilo da se radi o točkama „A”, „B” ili „Razno”) koje će se donijeti, o kojima će se raspravljati ili koje će se objaviti.

Svi dokumenti podneseni Vijeću koji su uvršteni na dio dnevnog reda „zakonodavna vijećanja” objavljuju se (članak 7. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

(b) Javna vijećanja (nezakonodavni akti – članak 8. Poslovnika Vijeća)

U skladu s člankom 8. Poslovnika Vijeća, prvo vijećanje Vijeća o važnim novim nezakonodavnim prijedlozima otvoreno je za javnost kada su u prijedlozima sadržana pravila koja su pravno obvezujuća u državama članicama ili za države članice. Pravno obvezujuća pravila koja se donose na temelju Ugovora putem uredbi, direktiva ili odluka i koja se objavljuju ili mogu objaviti potrebno je razlikovati od unutarnjih mjera, administrativnih ili proračunskih akata, akata koji

55 Vidjeti također članak 15. stavak 2. UFEU-a kojim se propisuje „Europski parlament zasjeda javno, kao i Vijeće kad razmatra i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta”.


se odnose na međuinstitucijske ili međunarodne odnose ili neobvezujućih akata u vezi s kojima vijećanje nije otvoreno za javnost.

Predsjedništvo utvrđuje koji su novi prijedlozi važni, iako Vijeće ili Coreper može običnom većinom izričito drukčije odlučiti. Povrh toga, Predsjedništvo može od slučaja do slučaja odlučiti da bi naknadna vijećanja Vijeća o nekom od prethodno navedenih nezakonodavnih prijedloga trebala isto tako biti otvorena za javnost. No Vijeće ili Coreper isto tako mogu običnom većinom odlučiti drukčije.

Te točke trebalo bi uvrstiti u dio dnevnog reda Vijeća pod nazivom „nezakonodavne aktivnosti” zajedno s posebnom naznakom „javno vijećanje” (članak 8. stavak 4. točka (a) Poslovnika Vijeća).

(c) Javne rasprave

U skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3. Poslovnika Vijeća, Vijeće održava javne rasprave o posebnim pitanjima kao i javne rasprave o programima i prioritetima.

i. Javne rasprave o posebnim pitanjima

Na temelju odluke Vijeća ili Corepera, odlučujući kvalificiranom većinom, Vijeće održava javne rasprave o važnim pitanjima koja utječu na interese Europske unije i njezinih građana. (članak 8. stavak 2. podstavak 1. Poslovnika Vijeća). Predsjedništvo, svaki član Vijeća ili Komisija mogu predložiti pitanja ili određene teme za takve rasprave (npr. Okvir Zajednice za zdravstvene usluge).

ii. Javne rasprave o programima i prioritetima

Vijeće je obvezno javno održati sljedeće rasprave o politikama (članak 8. stavak 3. Poslovnika Vijeća):

– rasprave u okviru Vijeća za opće poslove o 18-mjesečnom programu Vijeća,

– rasprave o politikama u drugim sastavima Vijeća o njihovim prioritetima,

– Komisijino predstavljanje svojeg petogodišnjeg programa, godišnjeg programa rada i godišnje strategije o politikama, kao i raspravu koja slijedi u Vijeću.

(d) Načini na koje se zakonodavna vijećanja, javna vijećanja i javne rasprave otvaraju za javnost (članak 7. stavak 3. te posljednji podstavak članka 8. stavka 4. Poslovnika Vijeća)

Zakonodavna vijećanja, javna vijećanja i javne rasprave Vijeća otvoreni su za javnost na sljedeći način: Sastanci Vijeća prenose se audiovizualno, u dvorani s izravnim prijenosom te ujedno emitiranjem na svim službenim jezicima institucija Europske unije posredstvom videoprijenosa. Snimljena verzija takvog sastanka Vijeća ostaje dostupna najmanje jedan mjesec na internetskoj stranici Vijeća (www.consilium.europa.eu).

Ishod glasovanja prikazuje se, gdje je to moguće, vizualnim sredstvima.

Glavno tajništvo Vijeća unaprijed izvješćuje javnost o datumima i približnom vremenu održavanja takvih audiovizualnih prijenosa.


B – Objava dnevnih redovaPosebnim odredbama o javnom pristupu dokumentima Vijeća iz Priloga II. Poslovniku Vijeća propisano je da „Glavno tajništvo Vijeća daje na raspolaganje javnosti privremene dnevne redove sastanaka Vijeća čim budu stavljeni u optjecaj” (članak 11. stavak 3. točka (b) Priloga II. Poslovniku Vijeća). Isto se odnosi na dnevne redove sastanaka pripremnih tijela Vijeća, pod uvjetom da nisu obuhvaćeni iznimkama iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/200156. Zbog tog se razloga pravilo o javnom pristupu ne primjenjuje na Politički i sigurnosni odbor, Vojni odbor, Radnu skupinu Vojnog odbora, Skupinu za političko-vojna pitanja, Odbor za sigurnost kao ni na radne skupine za terorizam (unutarnji i međunarodni aspekti). Privremeni dnevni red dostupan je prije sastanka te se ažurira u slučaju eventualnih izmjena. Od 1. siječnja 2000. popis privremenih dnevnih redova javno je dostupan na internetu (www.consilium.europa.eu).

C – Objava glasovanja, obrazloženjâ glasovanja, izjavâ iz zapisnika i zapisnikâ (članci 7 . i 9 . Poslovnika Vijeća)

Članak 7. odnosi se na otvorenost zakonodavnog postupka. U njemu se navode slučajevi i uvjeti pod kojima se objavljuju rezultati glasovanja i obrazloženja glasovanja članova Vijeća ili njihovih predstavnika u Odboru za mirenje, kao i izjave u zapisniku i točke u tom zapisniku koje se odnose na sastanak Odbora za mirenje57 (članak 7. stavak 4.).

Članak 9. bavi se otvorenošću u drugim slučajevima. U njemu su navedeni slučajevi i uvjeti pod kojima se objavljuju rezultati glasovanja i obrazloženja glasovanja članova Vijeća, kao i izjave u zapisniku i točke u tom zapisniku koje se odnose na odgovarajuće akte58.

„Glasovanja” obuhvaćaju odluke donesene jednoglasno (što ne uključuje one odluke donesene zajedničkim dogovorom) te odluke donesene kvalificiranom ili običnom većinom. Uz iznimku slučajeva u kojima su vijećanja Vijeća otvorena za javnost u skladu s člancima 7. i 8. Poslovnika Vijeća, objavljuju se formalna glasovanja odnosno rezultati glasovanja (kako je tko glasovao) tj. glasovanja u okviru kojih Vijeće donosi akt ili donosi svoje stajalište na temelju ovlasti za donošenje odluka koje su mu dodijeljene Ugovorima ili aktom temeljenom na njima. Rezultati glasovanja isto tako obično se ne objavljuju kada Vijeće provodi „indikativno” glasovanje ili kada je glasovanje dio pripremne faze procesa donošenja odluka (primjerice kada se odnosi na ovlašćivanje Komisije za otvaranje pregovora s ciljem sklapanja međunarodnog sporazuma te na direktive u tu svrhu) (članak 9. stavak 3. Poslovnika Vijeća).

Načelo objave rezultata glasovanja primjenjuje se, naravno, i na odluke donesene kao točka „A” i na odluke donesene kao točka „B”.

56 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

57 Za „izjave u zapisniku” i „zapisnik” vidjeti poglavlje II. točku 5.

58 Ibid.


„Obrazloženje glasovanja” kratka je izjava posebnih razloga zbog kojih je član Vijeća glasovao na određeni način (za, protiv ili se suzdržao). Njime bi se trebali dopuniti razlozi navedeni u uvodnim izjavama odnosno, u slučaju glasovanja protiv prijedloga, obrazloženje se ne bi trebalo svoditi na puko odbijanje tih razloga te bi trebalo sadržavati opširnije objašnjenje.

Slučajeve u kojima se rezultati glasovanja, obrazloženja glasovanja članova Vijeća, izjave u zapisniku i točke u tom zapisniku koje se odnose na odgovarajuće akte automatski objavljuju potrebno je razlikovati od slučajeva u kojima se navedeno objavljuje na temelju odluke Vijeća ili Corepera.

(a) Automatska objava

Rezultati glasovanja, obrazloženja glasovanja članova Vijeća, izjave u zapisniku i točke u tom zapisniku koje se odnose na odgovarajuće akte automatski se objavljuju kada:

– Vijeće vijeća i glasuje o zakonodavnim aktima,

– Vijeće vijeća o određenim nezakonodavnim aktima u vezi s kojima je vijećanje otvoreno za javnost (članak 8. stavak 1. Poslovnika Vijeća),

– se sastaje Odbor za mirenje uspostavljen na temelju članka 294. UFEU-a. Kada su članovi Vijeća zastupljeni u Odboru za mirenje objavljuju se rezultati glasovanja njihovih predstavnika i obrazloženja tih glasovanja.

U prethodno spomenutim slučajevima objavljuju se rezultati glasovanja, obrazloženja glasovanja članova Vijeća, izjave u zapisniku i točke u tom zapisniku koje se odnose na odgovarajuće akte te Vijeće u vezi s time ne može odlučiti drukčije.

(b) Objava na temelju odluke Vijeća ili Corepera

Rezultati glasovanja objavljuju se odlukom Vijeća ili Corepera kada Vijeće djeluje u okviru glave V. UEU-a (ZVSP) te u određenim drugim slučajevima.

Kada Vijeće djeluje u okviru glave V. UEU-a (ZVSP), Vijeće ili Coreper odlučuje jednoglasno na temelju zahtjeva člana Vijeća ili Corepera. U drugim slučajevima odluka se donosi običnom većinom na temelju zahtjeva člana Vijeća ili Corepera. Nije moguće donošenje paušalne odluke na početku sastanka Vijeća o objavi rezultata glasovanja. Odluka se može jedino donijeti od slučaja do slučaja, i to nakon svakog glasovanja. Nakon svakoga glasovanja predsjednik mora postaviti pitanje članovima Vijeća o tome bi li trebalo objaviti rezultate glasovanja (u praksi to je sadržano u napomenama o točki „A”).

Kada se u gore navedenim slučajevima objavljuju rezultati glasovanja, obrazloženja glasovanja isto se tako objavljuju na zahtjev dotičnih članova Vijeća uz dužno poštovanje Poslovnika Vijeća, načela pravne sigurnosti i interesa Vijeća. Odluka se donosi običnom većinom. S time u vezi trebalo bi naglasiti da se članovi Vijeća pri sastavljanju obrazloženja glasovanja moraju držati načela profesionalne tajne vijećanja Vijeća utvrđenoga u članku 6. stavku 1. Poslovnika Vijeća.

Što se tiče obrazloženjâ glasovanja, trebalo bi uzeti u obzir da se ona nikada ne mogu dati nakon sastanka, nego se moraju, ili u usmenom ili u pisanom obliku, priopćiti Vijeću u trenutku provedbe glasovanja. Na taj način članovi Vijeća mogu ocijeniti u kojoj je mjeri obrazloženje u skladu s Poslovnikom Vijeća, pravnom sigurnosti i interesima Vijeća. Komisija, isto tako, mora biti u mogućnosti dati


eventualne primjedbe. Uz to, svaki član Vijeća mora imati mogućnost odlučiti smatra li primjerenim uputiti zahtjev da se objavi i njegovo glasovanje.

Izjave u zapisniku Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na donošenje akata u prethodno navedenim slučajevima također se objavljuju na temelju odluke Vijeća ili Corepera donesene običnom većinom na zahtjev jednog od njihovih članova.

Kada se održava glasovanje, Skupina Antici, Skupina Mertens i Posebni odbor za poljoprivredu uvijek ispituju navedene izjave prije konačnog donošenja akta. Popisi točaka „A” dostavljeni Vijeću označavaju se, prema potrebi, oznakom „S” da bi se naznačila mogućnost da dotični akt prati jedna ili više izjava unesenih u zapisnik Vijeća. Stoga pri donošenju točke „A” koja nosi ovu oznaku, Vijeće ipso facto donosi odluku da dotične izjave nisu obuhvaćene profesionalnom tajnom i da stoga mogu biti objavljene.

D – Javni pristup dokumentimaPrema članku 15. stavku 3. UFEU-a svaki građanin ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije. Uvjeti prema kojima se to pravo može ostvariti navedeni su u Uredbi br. 1049/200159 te, što se tiče Vijeća, u Prilogu II. Poslovniku Vijeća. U vodiču Vijeća Transparentnost – pristup dokumentima nalazi se njihov podrobni opis.

7 . JEZIČNA PRAVILA (ČLANAK 14 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Jezična pravila koja se primjenjuju na ugovore (UEU, UFEU, Euratom) i na ugovore o njihovoj izmjeni (A) potrebno je razlikovati od pravila koja se primjenjuju na institucije Europske unije (službeni jezici i radni jezici) (B). Štoviše, moguće je dopustiti uporabu dodatnih jezika u Vijeću čiji je status priznat ustavom države članice (C).

A – Jezična pravila koja se primjenjuju na temeljne UgovoreTekstovi Ugovorâ na kojima se temelji Europska unija vjerodostojni su na 24 jezika: bugarskom, španjolskom, češkom, danskom, njemačkom, estonskom, grčkom, engleskom, francuskom, irskom, hrvatskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, finskom i švedskom60.

B – Jezična pravila koja se primjenjuju na institucije Europske unije (službeni jezici i radni jezici)

Pravila koja se primjenjuju na institucije temelje se na članku 342. UFEU-a.

59 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

60 Vidjeti članak 55. UEU-a, članak 358. UFEU-a, članak 225. Ugovora o Euratomu te akte ugovorâ o pristupanju, posebice članak 14. najnovijeg takvog akta: Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Vidjeti u tom smislu Odluku Vijeća Europske unije od 5. prosinca 2011. o primanju Republike Hrvatske u članstvo Europske unije (SL L 112, 24.4.2012., str. 6.).


(a) Temeljni tekstovi

Člankom 342. UFEU-a upućuje se Vijeće da jednoglasno utvrđuje pravila kojima se uređuje uporaba jezika u institucijama Unije „ne dovodeći u pitanje odredbe sadržane u Statutu Suda Europske unije”. Vijeće je stoga na toj osnovi 15. travnja 1958. donijelo Uredbu br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici61 i Uredbu br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj zajednici za atomsku energiju62, koje su redovito mijenjane različitim aktima o pristupanju (dalje u tekstu „Uredba br. 1”). Tom su Uredbom trenutačno predviđena dvadeset i četiri službena jezika i radna jezika institucija Europske unije. Glavne odredbe te Uredbe su kako slijedi:

– službeni jezici i radni jezici institucija Unije jesu: bugarski, španjolski, češki, danski, njemački, estonski, grčki, engleski, francuski, irski, hrvatski, talijanski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, nizozemski, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, finski i švedski (članak 1.),

– dokumenti koje država članica ili osoba koja podliježe sudskoj nadležnosti države članice šalje institucijama mogu biti sastavljeni na nekom od službenih jezika koji izabere pošiljatelj dok se dokumenti koje institucija šalje državi članici ili osobi koja podliježe sudskoj nadležnosti te države članice sastavljaju na jeziku te države (članci 2. i 3.); vjerodostojan je samo tekst na onim jezicima koji se upotrebljavaju u toj prepisci,

– uredbe i ostali dokumenti koji su u općoj primjeni sastavljaju se na službenim jezicima (članci 4. i 5.), pri čemu su sve jezične verzije vjerodostojne.

Na irski jezik koji je jedan od službenih jezika i radnih jezika primjenjuju se mjere privremenog odstupanja u pogledu tih načela. Irski je jedan od vjerodostojnih jezika osnivačkih ugovora. Od 1. siječnja 2007. postao je ujedno jednim od službenih jezika i radnih jezika Europske unije na temelju izmjene Uredbe br. 163, kojom se ipak utvrđuju sljedeće mjere privremenog odstupanja:

61 Uredba Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.) kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2015/2264 od 3. prosinca 2015. (SL L 322, 8.12.2015., str. 1.).

62 Uredba Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj zajednici za atomsku energiju (SL 17, 6.10.1958., str. 401.) kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2015/2264 od 3. prosinca 2015. (SL L 322, 8.12.2015., str. 1.).

63 Uredba Vijeća (EZ) br. 920/2005 od 13. lipnja 2005. o izmjeni Uredbe br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici i Uredbe br. 1. od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj zajednici za atomsku energiju i uvođenju privremenih mjera odstupanja od tih uredaba (SL L 156, 18.6.2005., str. 3.). Vijeće je 20. prosinca 2010. putem Uredbe Vijeća 1257/2010 o produljenju privremenih mjera iz Uredbe br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici i Uredbe br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj zajednici za atomsku energiju uvedenih Uredbom 920/2005 (SL L 343, 29.12.2010., str. 5.) odlučilo produljiti odstupanje predviđeno člankom 2. Uredbe br. 920/2005 na razdoblje od 5 godina počevši od 1. siječnja 2012.


– tijekom obnovljivog razdoblja od pet godina, počevši od 1. siječnja 2007., institucije Europske unije nisu obvezne izrađivati sve akte na irskom jeziku i objaviti ih na tom jeziku u Službenom listu. Radi se, međutim, o djelomičnom odstupanju čije područje primjene ne obuhvaća uredbe koje zajednički donose Europski parlament i Vijeće (tj. suodlučivanje) i koje bi stoga trebalo donositi i objavljivati na svim službenim jezika i radnim jezicima institucija, među kojima je i irski,

– najkasnije četiri godine od 1. siječnja 2007. te potom u petogodišnjim razmacima, Vijeće jednoglasno određuje hoće li okončati to odstupanje.

(b) Modaliteti unutarnje provedbe (članak 14. Poslovnika Vijeća)

Prema članku 6. prethodno spomenute Uredbe Vijeća br. 1 institucije mogu u okviru svog poslovnika odrediti koji se jezici upotrebljavaju u posebnim slučajevima. To je i Vijeće učinilo u članku 14. Poslovnika Vijeća. Taj članak ne sadrži odredbe o usmenom prevođenju te se samo bavi jezičnim modalitetima u vezi s dokumentima koji se podnose Vijeću.

i. Načelo

Prema članku 14. stavku 1. Poslovnika Vijeća „(…) Vijeće vijeća i donosi odluke samo na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima koji su određeni u važećim propisima kojima se uređuju jezici” (tj. u gore navedenoj Uredbi Vijeća br. 1)64. Izraz „nacrt” odnosi se posebice na prijedloge Komisije koji se Vijeću moraju dostaviti na 24 ili, ako se primjenjuje odstupanje za irski jezik, na 23 službena jezika. U skladu s člankom 14. Poslovnika Vijeća, delegacija se može usprotiviti raspravi o nekoj točki ako Vijeće na dan sastanka nije odgovarajuću dokumentaciju stavilo na raspolaganje na svim službenim jezicima. Točnije, člankom 14. stavkom 2. Poslovnika Vijeća omogućuje se bilo kojem članu Vijeća da se usprotivi raspravi ako tekst bilo koje predložene izmjene nije sastavljen na svim službenim jezicima65.

Stoga prevoditeljska služba Glavnog tajništva Vijeća ulaže posebne napore kako bi na sastancima Vijeća dokumenti bili dostupni na svim potrebnim jezicima (njih 23 ili 24). Ovisno o mogućim odstupanjima navedenima u nastavku, akt se može donijeti samo ako je dostupan u pravilnom i propisanom obliku (tj. nakon revizije koju su proveli pravnici lingvisti) na 24 odnosno, ako je tako primjenjivo, 23 službena jezika.

Ako se na privremenom dnevnom redu sastanka Vijeća nalazi prijedlog Komisije koji ona, suprotno Uredbi br. 1, nije dostavila Vijeću na svim jezicima, tada dotična točka može biti uključena u konačni dnevni red samo ako se Vijeće jednoglasno složi s time (istovjetno točki koja je uključena nakon isteka roka: vidjeti članak 3.

64 Valja uzeti u obzir da se u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 1. (jednoglasna odluka o vijećanju i odlučivanju na temelju dokumenata i nacrta koji nisu sastavljeni na svim jezicima) ne uzimaju u obzir glasovi članova Vijeća ili Corepera koji, u skladu s Ugovorima, ne mogu sudjelovati u glasovanju (Prilog IV., stavak 1. točka (h) Poslovniku Vijeća). Vidjeti poglavlje III. točku 1.C.

65 Član Vijeća ili Corepera ne može se koristiti ovom odredbom u vezi s odlukama o kojima taj član, na temelju Ugovorâ, ne može glasovati (Prilog IV. stavak 2. točka (d) Poslovniku Vijeća). Vidjeti poglavlje III. točku 1.C.


stavke 4. i 7. Poslovnika Vijeća. Međutim, može se smatrati da taj dogovor nastupa prešutno u trenutku usvajanja konačnoga dnevnog reda na početku sastanka, čime nema potrebe za donošenjem zasebne postupovne odluke. Ako postupovni rok obvezuje Vijeće (u slučaju, primjerice, antidampinškog ili redovnog zakonodavnog postupka), prijedlog se formalno upućuje Vijeću te rok počinje teći tek kad Vijeće zaprimi prijedlog na svim jezicima.

Trebalo bi uzeti u obzir da:

– uredbe, direktive ili odluke donesene u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, uredbe Vijeća i Komisije, direktive Vijeća i Komisije upućene svim državama članicama te odluke Vijeća i Komisije u kojima nije navedeno kome su upućene ne mogu stupiti na snagu (niti države članice mogu biti o njima obaviještene) niti se mogu objaviti u Službenom listu ako dotični tekst ne postoji na svim službenim jezicima (članci 4. i 5. Uredbe br. 1), tj. na 24 odnosno, ako se primjenjuje odstupanje u vezi s irskim, 23 službena jezika,

– stajalište Vijeća u prvom čitanju doneseno u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ne dostavlja se Europskom parlamentu ako nije dostupno na sva 24 službena jezika.

ii. Odstupanja

Člankom 14. stavkom 1. Poslovnika Vijeća omogućuje se odstupanje od pravila prema kojem Vijeće vijeća i donosi odluke samo na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih u skladu s jezičnim pravilima. Vijeće može odstupiti od tog pravila pod uvjetom da tako jednoglasno odluči iz razloga hitnosti.

• Jednoglasna odluka o odstupanju od pravila

Vijeće može samo jednoglasnim dogovorom odstupiti od pravila utvrđenog u članku 14. stavku 1. Poslovnika Vijeća. Isto vrijedi i u slučajevima kada Vijeće samo vijeća ne donoseći akt ili donosi akt bez pravnog učinka (izjavu ili zaključak) te u slučajevima kada Vijeće donosi pravni akt (uredbu, direktivu, odluku ili stajalište u prvom čitanju u okviru redovnog zakonodavnog postupka).

Međutim, kada Vijeće mora usvojiti pravni akt, tada takav dogovor mora biti u obliku postupovne odluke koja se donosi zasebno i jednoglasno i u kojoj se navodi postojanje hitne potrebe za donošenjem akta na manjem broju jezika od onoga utvrđenoga jezičnim pravilima. Ta postupovna odluka mora unesena u zapisnik dotičnog sastanka Vijeća. Može je se, u vezi s točkama „A”, izričito navesti u napomeni o točki „I/A” koja je podnesena Vijeću ili, u vezi s točkama „B”, usmeno donijeti tijekom sastanka. U tom slučaju predsjedništvo mora izričito primiti na znanje tu postupovnu odluku. Čim je donesena postupovna odluka, Vijeće može donijeti dotični akt u skladu s pravilima glasovanja predviđenima pravnom osnovom akta. Stoga u praksi, kada god Vijeće pri donošenju pravnog akta pribjegava odstupanju iz članka 14. stavka 1. Poslovnika Vijeća, nužno je:

– navesti ga u dokumentima koji su mu podneseni (izvješće Vijeću, napomene o točki „I/A”),

– zabilježiti odluku o pribjegavanju odstupanju u zapisnik Vijeća i ukratko navesti razloge za tu odluku,


– zabilježiti na isti način u zapisnik svaku odluku o suspenziji objave ili obavijesti o aktu do trenutka kada tekst bude dostupan na 24 odnosno, ako je tako primjenjivo, 23 službena jezika (čime dotični predmet prestaje biti hitan),

– osigurati da Vijeće naknadno donese nedostajuće jezične verzije (točka „I/A”).

U suprotnom slučaju, kada se vijećanja Vijeća ne odnose na donošenje pravnog akta, za jednoglasnu odluku o odstupanju može se smatrati da nastupa prešutno ako joj se nitko ne usprotivi u trenutku kada se Vijeće bavi dotičnom točkom što znači da nema potrebe za formalnim donošenjem zasebne postupovne odluke.

• Razlozi hitnosti

Okolnosti se posebice u sljedećim slučajevima mogu smatrati hitnim:

– kada zbog nedonošenja akta nastaje opasnost da Unija prekrši međunarodno pravo,

– kada se Vijeće mora pridržavati postupovnog roka (primjerice, u slučaju antidampinškog ili redovnog zakonodavnog postupka),

– kada je nužno brzo donijeti odluku u području ZVSP-a (vidjeti članak 30. stavak 2. UEU-a),

– kada postoji rizik od stvaranja pravnog vakuuma.

U praksi odstupanja se uglavnom primjenjuju tijekom prvih nekoliko mjeseci nakon pristupanja novih država članica Europskoj uniji jer revidirani prijevodi na jezicima tih država članica moguće nisu dostupni unutar propisanog razdoblja.

U načelu, akt opće primjene (uredba, direktiva, odluka upućena svim državama članicama kao i odluke u kojima nije navedeno kome su upućene) može stupiti na snagu samo ako je sastavljen i objavljen na svim službenim jezicima. Uzimajući u obzir načelo pravne sigurnosti, akt opće primjene ne može se primjenjivati na one kojima je namijenjen prije nego li su se oni imali priliku upoznati s njegovim odredbama66. Mogućnost za takvo što postoji kada je akt sastavljen u skladu s jezičnim pravilima i objavljen u Službenom listu.

U hitnim slučajevima odluke iz članka 25. UEU-a (akti o čijoj se objavi mora odlučivati od slučaja do slučaja67) ipak mogu stupiti na snagu prije nego li su sastavljene na svim jezicima ako se njima ne utječe na pravni položaj pojedinih osoba, bilo fizičkih ili pravnih (primjerice, u slučaju zabrane izdavanja viza, zamrzavanja imovine itd.)68.

66 Vidjeti, primjerice, presudu Suda od 25. siječnja 1979. u predmetu 98/78 Racke, ECR 1979 00069, točka 15.

67 U skladu s člankom 17. stavkom 3. Poslovnika Vijeća „Vijeće ili Coreper odlučuje jednoglasno, od slučaja do slučaja, treba li (...) objaviti u Službenom listu odluke navedene u članku 25. UEU-a”.

68 U području ZVSP-a moguće je donositi akte Vijeća pojednostavljenim pisanim postupkom (poznatim kao COREU – vidjeti članak 12. stavak 2. Poslovnika Vijeća) koji je posebno prilagođen hitnim situacijama u kojima postoji potreba za odstupanjem iz članka 14. stavka 1. Poslovnika Vijeća (vidjeti Poglavlje III., točku 3.B).


Stoga, s iznimkom gore navedenih odluka iz članka 25. UEU-a, okolnosti se zapravo nikada ne mogu smatrati hitnim kada je riječ o donošenju akta opće primjene. Za akt opće primjene ne može se smatrati da iziskuje hitno donošenje ako nije sastavljen na svim jezicima, što ujedno znači da neće imati pravni učinak jer ne može odmah stupiti na snagu. To je slučaj, na primjer, u pogledu uredaba, direktiva i odluka donesenih u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, kao i u pogledu uredaba i direktiva Vijeća i Komisije upućenih svim državama članicama te odluka Vijeća i Komisije u kojima nije navedeno kome su upućene. U skladu s člankom 297. UFEU-a, u vezi s člankom 342. UFEU-a i člancima 3. i 4. Uredbe br. 1, ti akti stupaju na snagu tek nakon što su objavljeni u Službenom listu na svim službenim jezicima.

Zbog tog razloga, kada se takav akt ipak donosi na manjem broju jezika od onoga predviđenoga jezičnim pravilima, bitno je da završna odredba koja se odnosi na njegovo stupanje na snagu sadržava upućivanje na datum koji ovisi o datumu objave u Službenom listu, a ne na neki točno utvrđeni datum. To je nužno kako bi se izbjegle pravne poteškoće (kao što je retroaktivni učinak akta koji zakonodavac nije predvidio) kada se nedostajuće jezične verzije proglašuju vjerodostojnim nakon datuma koji je prvotno bio naveden.

Treba uzeti u obzir da pojedina direktiva ili odluka može stupiti na snagu na temelju obavijesti adresatu o njoj na njegovu jeziku (vidjeti članak 3. Uredbe br. 1) prije nego li je izrađena na svim jezicima i, prema potrebi, objavljena u Službenom listu.

Ako se Vijeće koristi odstupanjem kako bi donijelo akt na manjem broju službenih jezika od onoga predviđenoga jezičnim pravilima, datum donošenja dotičnog akta isključivo je datum kada je Vijeće donijelo taj akt na manjem broju jezika od onoga predviđenoga jezičnim pravilima.

C – Uporaba dodatnih jezikaZaključci Vijeća od 13. lipnja 2005.69 sadržavaju želju da se u obzir uzmu jezici koji nisu službeni i radni, ali čiji je status priznat u okviru ustava neke države članice na njezinom cijelom državnom području ili dijelu njega ili čija je uporaba kao nacionalnog jezika omogućena zakonom. Time se nastoji omogućiti Vijeću, a moguće i drugim institucijama i tijelima EU-a, uporaba tih jezika na temelju administrativnih aranžmana sklopljenih između dotične države članice i Vijeća, pri čemu:

– prijevodi na te jezike akata koje su Europski parlament i Vijeće donijeli u okviru redovnog zakonodavnog postupka mogu se objaviti (no ti prijevodi nemaju pravni status),

– vlada države članice može se koristiti nekim od tih jezika kako bi se obratila sudionicima sastanka (pasivno usmeno prevođenje),

– državljani dotične države članice mogu putem tijela koje je imenovala država članica uputiti obavijest instituciji ili tijelu na nekome od tih jezika te mogu primiti odgovor na tom jeziku.

Vijeće je zaključilo takav aranžman s Kraljevinom Španjolskom70 u pogledu jezika čiji je status priznat u okviru španjolskog ustava: katalonskog/valencijskog, baskijskog i galicijskog jezika.

69 SL C 148, 18.6.2005., str. 1.

70 SL C 40, 17.2.2006., str. 2.


POGLAVLJE III . – DONOŠENJE ODLUKA U OKVIRU VIJEĆA

1 . MODALITETI GLASOVANJA (ČLANAK 11 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – Odluka o provedbi glasovanjaPrema članku 11. stavku 1. Poslovnika Vijeća predsjedništvo donosi odluku o otvaranju postupka glasovanja te ocjenjuje njegovu poželjnost, čak i ako ga je Vijeće obvezalo da to učini odlukom donesenom običnom većinom. Člankom 11. stavkom 1. podstavkom 2. Poslovnika Vijeća propisano je da svaki član Vijeća ili Komisije može zatražiti glasovanje. U tom slučaju predsjedništvo mora otvoriti postupak glasovanja pod uvjetom da većina članova Vijeća tako odluči71. Tom se odredbom samo odražava nepisano opće pravilo da se predsjedništvo uvijek nalazi „u rukama Vijeća”: Vijeće uvijek može poništiti postupovnu odluku svojeg predsjednika.

Međutim, kao što je već navedeno (vidjeti poglavlje II. točku 3.), pri određivanju privremenog dnevnog reda primjenjuje se niz pravila kojima se onemogućuje „iznenadno” glasovanje. Zvjezdica uz točku privremenog dnevnog reda kojom se naznačuje mogućnost glasovanja o toj točki služi kao stalni podsjetnik članovima Vijeća da je moguće održavanje glasovanja. Njome se, međutim, nikako ne podrazumijeva da će do glasovanja nužno doći. Predsjedništvo može odlučiti hoće li sazvati glasovanje ovisno o vlastitoj procjeni poželjnosti takvoga glasovanja.

B – Postupak glasovanjaU skladu s člankom 11. stavkom 2. Poslovnika Vijeća članovi Vijeća glasuju po redoslijedu utvrđenome u popisu uzastopnih predsjedništava počevši s članom koji, prema tom redoslijedu, slijedi člana koji obnaša dužnost predsjednika. Iako se ta praksa ne poštuje uvijek, ona se izričito slijedi kada se radi o važnijem glasovanju ili kada stajališta delegacija nisu dovoljno jasna. U polovici slučajeva predsjedništvo na kraju rasprave poziva članove koji glasuju za, protiv ili su suzdržani da se identificiraju. Bez obzira na odabranu praksu trebalo bi napomenuti da Vijeće provodi glasovanje svaki put kada donosi akt u skladu s Ugovorom.

Moguće je da član Vijeća želi primiti potvrdu svojih nacionalnih tijela vlasti o stajalištu koje bi trebao zauzeti ili možda još nisu dovršene unutarnje formalnosti za utvrđivanje njegova stajališta. On stoga ulaže rezervu koja se može potom povući, no samo tijekom istog sastanka. Ako se do kraja sastanka rezerva ne povuče te se preinači u suzdržan glas ili glas protiv, pri čemu nije postignuta

71 Valja uzeti u obzir da kada članovi Vijeća prema Ugovorima ne mogu sudjelovati u glasovanju glasovi tih članova o odluci o održavanju glasovanja ne uzimaju se u obzir (Prilog IV., stavak 1. točka (f ) Poslovnika Vijeća).

Osim toga, član Vijeća ili Corepera ne može se koristiti tom odredbom u vezi s odlukama o kojima taj član, prema Ugovorima, ne može glasovati (Prilog IV., stavak 2. točka (b) Poslovnika Vijeća).


potrebna većina, točka nije usvojena. Uz iznimku pisanog postupka, formalno glasovanje provodi se samo tijekom sastanka Vijeća.

Kada Vijeće odlučuje na prijedlog Komisije, moguće je da se Komisija u određenoj fazi postupka ne može složiti s izmjenama koje Vijeće namjerava uključiti u njezin prijedlog. U takvim okolnostima nastupa promjena pravila glasovanja u okviru Vijeća jer Vijeće mora, prema članku 293. stavku 1. UFEU-a, odlučiti jednoglasno ako želi donijeti akt koji predstavlja izmjenu prijedloga Komisije s kojom se potonja ne slaže. Stoga Vijeće u praksi glasuje samo ako je Komisija zauzela jasno stajalište o svakoj izmjeni svoga prijedloga. Međutim, nema potrebe za pisanim dokumentom u tu svrhu: Komisija može čak i usmeno tijekom sastanka izmijeniti svoj prijedlog kako bi ga uskladila s izmjenama koje želi provesti Vijeće.

Naposljetku, Vijeće (ili njegova pripremna tijela) često provode tzv. „indikativno” glasovanje kojim se omogućuje preciziranje stajališta njegovih članova o točki koju se razmatra. „Indikativno” glasovanje nije glasovanje u smislu Ugovora te nema pravni učinak. Takvo glasovanje nije potrebno objaviti (članak 9. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Stoga je nužno da se u propisanom roku provede formalno donošenje72.

Pravila glasovanja u okviru Vijeća utvrđena su u članku 238. UFEU-a. Pravila glasovanja do 31. listopada 2014. bila su utvrđena u članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama. Postoje tri pravila glasovanja utvrđena u Ugovoru: Vijeće odlučuje većinom svojih članova, kvalificiranom većinom ili jednoglasno. Ni „konsenzus” ni „zajednički dogovor”73 ne predstavljaju, u smislu Ugovora, pravilo glasovanja za donošenje akata Vijeća. Uz iznimku slučajeva kada se Ugovorom izričito predviđa uporaba zajedničkog dogovora, pravila se općenito upotrebljavaju za donošenje netipičnih akata političke naravi, kao što su rezolucije, zaključci i izjave, koji nemaju pravnu osnovu u Ugovoru.

Budući da su odluke na temelju Poslovnika Vijeća uvijek postupovne, opće pravilo glasovanja u okviru Poslovnika Vijeća jest obična većina, pod uvjetom da se odredbama Poslovnika Vijeća izričito ne propisuju drugi modaliteti glasovanja (članak 1. stavak 5. podstavak 1. Poslovnika Vijeća).

(a) Glasovanje običnom većinom

Kada je u skladu s člankom 238. stavkom 1. UFEU-a potrebno odlučivati običnom većinom, Vijeće odlučuje većinom svojih članova odnosno, pri 28 država članica, većinom od petnaest članova. To je primjerice slučaj pri usvajanju Poslovnika Vijeća ili postupovnih odluka (članak 240. stavak 3. UFEU-a), upućivanju zahtjeva Komisiji za studijama ili prijedlozima (članak 241. UFEU-a) ili odlukama koje se

72 Vidjeti poglavlje III., točku 3. u vezi s glasovanjem putem pisanog postupka.

73 Akti predstavnika vlada država članica koji se sastaju u okviru Vijeća donose se „zajedničkim dogovorom”, što podrazumijeva suglasnost svih država članica. To nisu akti Vijeća. U okviru UFEU-a, primjerice, predviđen je niz odredbi na temelju kojih akte donose same države članice ili njihove vlade a ne Vijeće (vidjeti članak 253. o imenovanju sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda, članak 254. o imenovanju sudaca Općeg suda, članak 341. o određivanju sjedišta institucija itd.).


donose na temelju članka 337. UFEU-a74. U ugovoru su utvrđene posebne odredbe u vezi s primjenjivim pravilom glasovanja kada se opće pravilo kvalificirane većine ne primjenjuje.

(b) Glasovanje kvalificiranom većinom

Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, glasovanje kvalificiranom većinom opće je pravilo glasovanja (članak 16. stavak 3. UEU-a). To se posebice odnosi na područja koja podliježu redovnom zakonodavnom postupku.

Pri glasovanju kvalificiranom većinom predstavnik svake države članice ima određen broj glasova koji su ponderirani kako je utvrđeno u članku 3. stavku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim mjerama priloženoga Ugovorima.

Od 1. studenoga 2014. primjenjuje se novi sustav „dvostruke većine” (članak 16. stavak 4. UEU-a i članak 238. stavak 2. UFEU-a). Prema tom sustavu kvalificirana većina u Vijeću postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i. Članak 16. stavak 4. UEU-a: kada Vijeće odlučuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika , najmanje 55 % članova Vijeća (tj. 16 od sadašnjih 28 članova) koji predstavljaju države članice koje zajedno čine najmanje 65 % stanovništva Unije glasuje za prijedlog.

Povrh toga, blokirajuća manjina mora uključivati najmanje četiri člana Vijeća; u suprotnome se smatra da je kvalificirana većina ostvarena. U praksi, to znači da ako 25 članova od sadašnjih 28 glasuje za prijedlog kvalificirana većina smatra se ostvarenom te postotak stanovništva koje oni čine postaje nebitnim za utvrđivanje kvalificirane većine.

ii. Članak 238. stavak 2. UFEU-a: kada Vijeće ne odlučuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika, najmanje 72 % članova Vijeća (tj. 21 od sadašnjih 28 članova) koji predstavljaju države članice koje zajedno čine najmanje 65 % stanovništva Unije glasuje za prijedlog.

U slučajevima kada na temelju Ugovorâ u glasovanju ne sudjeluju svi članovi Vijeća, kvalificirana većina postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti (članak 238. stavak 3. UFEU-a):

i. kada Vijeće odlučuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika, najmanje 55 % članova Vijeća koji predstavljaju države članice sudionice koje zajedno čine najmanje 65 % stanovništva tih država glasuje za prijedlog.

Uz to, blokirajuća manjina mora sadržavati najmanje minimalni broj članova Vijeća koji predstavljaju više od 35 % stanovništva država članica sudionica i jednog dodatnog člana, a u protivnom se smatra da je ostvarena kvalificirana većina;

74 Vidjeti presudu Suda od 9. studenoga 1995., predmet C 426/93 Njemačka protiv Vijeća, [1995] ECR I-3723.


ii. kada Vijeće ne odlučuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika, najmanje 72 % članova Vijeća koji predstavljaju države članice sudionice koje zajedno čine najmanje 65 % stanovništva tih država glasuje za prijedlog.

Vijeće svake godine odobrava podatke o ukupnom broju stanovnika svake države članice na temelju godišnjih podataka koje države članice dostavljaju Statističkom uredu Europske unije. Ti podaci, kako su zadnje izmijenjeni, navedeni su u Prilogu III. Poslovniku Vijeća.

Zahtjev za alternativnim pravilima glasovanja

Od 1. studenoga 2014. do 31. ožujka 2017. član Vijeća može zatražiti da akt bude donesen u skladu s pravilima o „ponderiranom glasovanju” kako je utvrđeno u članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama priloženog Ugovorima. Tim je pravilima, kako su izmijenjena Aktom o pristupanju Hrvatske, propisano da je za donošenje akta kvalificiranom većinom potrebno najmanje 260 glasova (od njih ukupno 352) koji predstavljaju najmanje većinu članova (15 od njih ukupno 28) ako se akt mora donijeti na prijedlog Komisije, odnosno koji predstavljaju najmanje dvije trećine članova (19 članova od njih ukupno 28) ako se akt ne mora donijeti na prijedlog Komisije.

Glasovi članova ponderiraju se kako slijedi:

DE, FR, IT, UK 29

ES, PL 27

RO 14

NL 13

BE, CZ, EL, HU, PT 12

BG, AT, SE 10

DK, IE, HR, LT, SK, FI 7

EE, CY, LV, LU, SI 4

MT 3

Zahtjev se može podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Zahtjev bi se trebao odnositi na pojedini akt koji se donosi kvalificiranom većinom te bi se u okviru zahtjeva trebao pravilno identificirati akt. Ako se zahtjev podnosi glavnom tajniku u pisanom obliku, trebalo bi ga proslijediti svim delegacijama u okviru dokumenta s oznakom ST. Ako je zahtjev usmeno upućen na sastanku Vijeća ili Corepera, trebalo bi ga zabilježiti u zapisniku. Zahtjev ostaje valjanim dok se izričito ne povuče.

Kada se akt donosi pisanim postupkom, a o njemu odlučuje Vijeće ili Coreper, zahtjev se mora podnijeti prije pokretanja pisanog postupka. Ako predsjednik predlaže uporabu tog postupka, nužno je pretpostaviti da se primjenjuje opći sustav glasovanja (tj. „dvostruka većina”) osim ako delegacija zahtijeva ili je prethodno zatražila primjenu pravila o „ponderiranom glasovanju”; takav zahtjev može se uputiti nakon što je predsjednik predložio uporabu tog postupka, no najkasnije prije nego li se svi članovi slože s tim postupkom. (Vidjeti točku 3. za više informacija o pisanom postupku.)


(c) Jednoglasna odluka

U članku 238. stavku 4. UFEU-a propisuje se da se suzdržanim glasovima nazočnih ili zastupanih članova ne sprečava usvajanje akata Vijeća za koje je potrebna jednoglasna odluka.

Uz slučajeve u kojima Vijeće donosi akt koji sadržava izmjenu prijedloga Komisije (članak 293. stavak 1. UFEU-a), jednoglasna odluka zahtijeva se u okviru niza članaka UFEU-a, kao što su članci koji se odnose na usklađivanje posrednih poreza (članak 113.), zakonodavno usklađivanje u područjima koja nisu obuhvaćena člankom 114. UFEU-a (članak 115.), određene mjere za zaštitu okoliša (članak 192. stavak 2.) te isto tako na određene mjere u područjima socijalne politike (članak 153. stavak 2. i članak 155. stavak 2.), kao i očito u okviru fleksibilne klauzule u obliku članka 352.

C – Nemogućnost sudjelovanja u glasovanjuPostoje slučajevi u kojima se Ugovorima propisuje da članovi Vijeća ne mogu sudjelovati u glasovanju o donošenju određenih odluka. U tim slučajevima člankom 16. Poslovnika Vijeća propisuje se da se glasovi tih članova Vijeća ili Corepera ne uzimaju u obzir za primjenu određenih odredaba Poslovnika Vijeća koje su navedene u Prilogu IV. tom Poslovniku75. Te odredbe jesu:

(a) članak 1. stavak 3. drugi podstavak (održavanje sastanka na nekom drugom mjestu osim Bruxellesa ili Luxembourga);

(b) članak 3. stavak 7. (uključivanje u dnevni red neke točke koja se ne nalazi na privremenom dnevnom redu);

(c) članak 3. stavak 8. (zadržavanje na dnevnom redu točke A, koja bi se inače trebala povući s dnevnog reda, kao točke B);

(d) članak 5. stavak 2., u pogledu prisutnosti samo Europske središnje banke (vijećanje bez prisutnosti Europske središnje banke);

(e) članak 9. stavak 2. prvi podstavak točka (b), i drugi i treći podstavak (objavljivanje rezultata glasovanja, obrazloženja glasovanja, izjava u zapisniku Vijeća i točaka u tom zapisniku koji se odnose na slučajeve koji nisu slučajevi kada Vijeće donosi nezakonodavne akte iz članka 8. stavka 1. Poslovnika Vijeća);

(f) članak 11. stavak 1., drugi podstavak (otvaranje postupka glasovanja);

(g) članak 12. stavak 1. (uporaba pisanog postupka);

(h) članak 14. stavak 1. (odluka da se iznimno vijeća i donose odluke na temelju dokumenata i nacrta koji nisu sastavljeni na svim jezicima);

(i) članak 17. stavak 2. točka (a) (neobjavljivanje inicijative, koju je država članica predložila na temelju članka 76. UFEU-a, u Službenom listu);

75 Trebalo bi, međutim, istaknuti da se prema izjavi (g) u vezi s člankom 16. i Prilogom IV: „Vijeće (...) slaže da se odredbe članka 16. i Priloga IV. primjenjuju na akte za čije donošenje neki članovi Vijeća, na temelju Ugovora, nemaju pravo glasa. Međutim, primjena članka 7. UEU-a nije obuhvaćena tim odredbama”. U izjavi se dalje navodi da će „u prvoj primjeni odredbi o pojačanoj suradnji, Vijeće (...), s obzirom na iskustvo stečeno u drugim područjima, razmotriti sve potrebne prilagodbe članka 16. i Priloga IV. ovom Poslovniku.”


(j) članak 17. stavak 2. točka (b) (neobjavljivanje određenih direktiva, odluka, preporuka i mišljenja u Službenom listu);

(k) članak 17. stavak 5. (odluka o objavljivanju odluka tijela koje je osnovano na temelju međunarodnog sporazuma u Službenom listu).

Osim toga, propisano je da se član Vijeća ili Corepera ne može koristiti određenim odredbama Poslovnika Vijeća u vezi s odlukama o kojima taj član, na temelju Ugovorâ, ne može sudjelovati u glasovanju. Te odredbe jesu:

(l) članak 3. stavak 8. (mogućnost prema kojoj član Vijeća može zatražiti povlačenje točke „A” s dnevnog reda);

(m) članak 11. stavak 1. podstavak 2. (mogućnost prema kojoj član Vijeća može zatražiti otvaranje postupka glasovanja);

(n) članak 11. stavak 3. (mogućnost prema kojoj član Vijeća može glasovati u ime drugog člana);

(o) članak 14. stavak 2. (mogućnost prema kojoj se član Vijeća može suprotstaviti raspravi ako tekstovi predloženih izmjena nisu sastavljeni na jeziku koji je odredio).

2 . KVORUM I PRENOŠENJE GLASAČKIH PRAVA (ČLANCI 4 . I 11 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

A – KvorumZahtjevi u vezi s kvorumom moraju se tumačiti u svjetlu članka 16. stavka 2. UEU-a prema kojem se Vijeće sastoji od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotične države članice i glasovati, te članka 239. UFEU-a prema kojem pri glasovanju svaki član Vijeća može djelovati u ime najviše još jednog člana (vidjeti B). Iz toga proizlazi da je potrebna fizička prisutnost većine članova Vijeća kako bi Vijeće moglo glasovati (tu većinu čini petnaest članova od njih ukupno dvadeset i osam).

Postojanje kvoruma mora se provjeriti pri donošenju akata i odluka Vijeća.

Kvorum je, naravno, nužan i za donošenje točaka „A” i za donošenje akata ili odluka kao točaka „B”.

Predsjednik kojem pomaže Glavno tajništvo odgovoran je za provjeru postojanja kvoruma kada god Vijeće donosi odluke.

B – Prenošenje glasačkih pravaČlankom 11. stavkom 3. Poslovnika Vijeća preuzima se tekst članka 239. UFEU-a: „Pri glasovanju svaki član Vijeća može također djelovati u ime najviše još jednog člana76.” Iz toga proizlazi da svaki član Vijeća može djelovati u ime najviše jednoga ostalog člana.

76 Ako član Vijeća ili Corepera ne može sudjelovati u glasovanju, tada pri glasovanju ne može djelovati u ime drugoga (Prilog IV., točka 2. podtočka (c)).


Prenošenje glasačkih prava posve je uobičajeno te nije podložno nikakvim formalnostima. Nakon uspostave kvoruma opravdano je pretpostaviti da će odsutni član Vijeća prenijeti svoja glasačka prava na drugog člana Vijeća. U tom slučaju isto se pretpostavlja da je drugi član Vijeća glasovao u ime odsutnog člana.

Prenošenje glasačkih prava u skladu s člankom 11. stavkom 3. Poslovnika Vijeća razlikuje se od predstavljanja člana Vijeća prema članku 4. Poslovnika Vijeća. Član Vijeća koji je spriječen prisustvovati sastanku može dogovoriti da ga netko predstavlja. U praksi, stalni predstavnik dotične države članice ili njegov zamjenik izlažu stajalište tog člana iako, formalno, ovlast predstavljanja člana ne uključuje pravo glasa koje samo neki član Vijeća može ostvariti.

3 . PISANI POSTUPAK (ČLANAK 12 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Pisani postupak upotrebljava se iz razloga hitnosti. Takvi razlozi postoje, primjerice, kada bi nedonošenjem akta Vijeća do određenog datuma došlo do stvaranja pravnog vakuuma odnosno, općenito, kada je akt nužno donijeti u određenom roku no sastanak Vijeća nije bio predviđen niti se može pravodobno organizirati.

Poslovnikom Vijeća predviđene su dvije vrste pisanog postupka: redovni pisani postupak i pojednostavljeni pisani postupak („prešutni postupak”).

A – Redovni pisani postupakU okviru ovog postupka postoje dvije mogućnosti za donošenje odluke o uporabi pisanog postupka glasovanja:

– odluku o uporabi pisanog postupka moguće je unaprijed donijeti jednoglasno na sastanku Vijeća ili Corepera77,

– u suprotnome, predsjedništvo može u posebnim okolnostima predložiti uporabu pisanog postupka putem samoga pisanog postupka. U tom slučaju odluka o suglasnosti o uporabi pisanog postupka sastavni je dio samog postupka: svi članovi Vijeća moraju se suglasiti s uporabom pisanog postupka prije nego li izlože svoja suštinska mišljenja.

U oba slučaja Komisija se isto tako mora složiti s uporabom pisanog postupka ako se radi o predmetu koji je ona predložila Vijeću.

Slijedom navedenoga, kad je u okviru Vijeća ili Corepera već donesena odluka o uporabi pisanog postupka, članovima Vijeća u pisanom obliku postavlja se isključivo pitanje slažu li se ili ne s donošenjem dotičnog akta ili su pak suzdržani. Uvjeti za donošenje akta ispunjeni su čim broj zaprimljenih pozitivnih odgovora dostigne broj potrebnih glasova, u skladu s pravilima glasovanja koji se primjenjuju na njegovo donošenje.

Međutim, ako odluka o uporabi pisanog postupka nije unaprijed donesena u okviru Vijeća ili Corepera, članovi Vijeća i, prema potrebi, Komisija (ako se postupak odnosi na predmet koji je Komisija predložila Vijeću) moraju odgovoriti

77 Valja uzeti u obzir da se u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 1. Poslovnika Vijeća (jednoglasna odluka o uporabi pisanog postupka) ne uzimaju u obzir glasovi članova Vijeća ili Corepera koji, u skladu s Ugovorima, ne mogu sudjelovati u glasovanju (Prilog IV., točka 1. podtočka (g)).


na prvo pitanje o uporabi pisanog postupka te članovi Vijeća moraju izraziti svoja stajališta o drugom pitanju koje se odnosi na donošenje akta, koji i dalje podliježe odgovarajućim pravilima glasovanja.

Kako bi se ubrzao pisani postupak, odgovori se moraju uputiti službeniku Glavnog tajništva koji je nadležan za predmet. Odgovori moraju, naravno, biti u pisanom obliku (dostatna je poruka e-pošte). Nikako nije dovoljno dati usmeni odgovor.

Ako u okviru Vijeća ili Corepera prethodno nije postignut dogovor u vezi s rokom za slanje odgovora, potonji se određuje u skladu s hitnosti predmeta. Potrebno je naglasiti važnost poštovanja rokova, posebice ako se akt mora donijeti prije određenog datuma. Ako odgovori kasne, Glavno tajništvo šalje podsjetnik. Ako i dalje dolazi do kašnjenja, trebalo bi od slučaja do slučaja procijeniti je li rok unutar kojega se postupak mora završiti razuman i može li se ishod postupka smatrati negativnim.

Nakon što se uvjerilo da su ispunjeni uvjeti za donošenje akta, glavno tajništvo poduzima potrebne korake u svrhu potpisivanja, objave u Službenom listu ili slanja obavijesti adresatima.

Glavno tajništvo odgovorno je za zaključivanje pisanih postupaka i slanja obavijesti o njihovim rezultatima.

Svi članovi Vijeća i, prema potrebi, Komisija obavješćuju se o svim jednostranim izjavama drugih članova Vijeća ili Komisije. Njima se mora omogućiti da u kratkom roku odluče žele li odgovoriti na te izjave. Te izjave ne utječu ni na provedbu ni na dovršetak pisanog postupka za donošenje dotičnog akta.

Akti koji se donose pisanim postupkom redovito se navode u priopćenjima za medije koje, od slučaja do slučaja, sastavlja Ured za medije Glavnog tajništva. U tim slučajevima ishod i obrazloženje glasovanja objavljuju se zajedno s izjavama, pod uvjetima iz članka 9. Poslovnika Vijeća (vidjeti poglavlje II. točku 6.C).

Glavno tajništvo izdaje mjesečni sažetak akata donesenih u okviru pisanog postupka, koji također uključuje sve izjave i obrazloženja glasovanja. Dijelovi sažetka koji se odnose na donošenje zakonodavnih akata moraju se objaviti.

Povrh toga, Glavno tajništvo arhivira najmanje sljedeće:

– priopćenje kojim se otvara pisani postupak, dokument na kojem se temeljio postupak i sve izjave Vijeća,

– odgovore članova Vijeća i, prema potrebi, Komisije, zajedno sa svim jednostranim izjavama,

– propisno potpisani izvornik akta koji je donijelo Vijeće.

B – Pojednostavnjeni pisani postupak („prešutni postupak”)Pojednostavnjenim pisanim postupkom smatra se pisani postupak u okviru kojega činjenica da član Vijeća nije u zadanom roku dostavio odgovor podrazumijeva prihvaćanje donošenja dotičnog akta. Za razliku od redovnoga pisanog postupka, članovi Vijeća nisu dužni dati izričit odgovor. Zbog toga se postupak se ujedno naziva „prešutnim postupkom”.

Prešutni postupak pokreće se na inicijativu predsjedništva, iako svaki član Vijeća i Komisija imaju pravo predložiti predsjedništvu uporabu tog postupka. I ovdje predsjedništvo utvrđuje rok za taj postupak koji ovisi o hitnosti predmeta. Ako član


Vijeća nije podnio prigovor, akt na koji se postupak odnosi smatra se donesenim istekom tog roka. Komisija s time u vezi nema pravo podnijeti prigovor. Ako član Vijeća podnese prigovor na donošenje akta, taj akt mora se, kako je to inače uobičajeno, uvrstiti kao točka na dnevni red Vijeća.

Vijeće može djelovati u okviru prešutnog postupka u četiri slučaja:

– pri usvajanju teksta odgovora na pisano pitanje ili, prema potrebi, na usmeno pitanje koje je Vijeću uputio član Europskog parlamenta, nakon što je Coreper pregledao nacrt odgovora78,

– pri imenovanju članova Gospodarskog i socijalnog odbora i članova Odbora regija, i njihovih zamjenika, nakon što je Coreper pregledao nacrt odluke,

– pri donošenju odluke o savjetovanju s drugim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama kad god je takvo savjetovanje propisano Ugovorima,

– radi provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike putem mreže „COREU”79 („prešutni postupak COREU”)80.

Kao i pri redovnome pisanom postupku, Glavno tajništvo utvrđuje da su pisani postupci završeni.

U slučaju prigovora člana Vijeća odgovarajući tekst se ne donosi te je potrebno slijediti uobičajeni pripremni postupak za akte Vijeća, tj. tekst se dostavlja Coreperu ako se radi o aktu koji Coreper može donijeti u skladu s člankom 19. stavkom 7. Poslovnika Vijeća ili se dostavlja Coreperu/Vijeću ako se radi o aktima koje Vijeće treba donijeti ili ga se donosi prešutnim postupkom nakon što je predmet prošao odgovarajuću radnu skupinu Vijeća.

78 Izjava (e) u vezi s člankom 12. stavkom 2. točkama (a), (b) i (c) Poslovnika Vijeća: „U skladu s redovitom praksom Vijeća, utvrđeni rok je u pravilu tri radna dana.”

79 Prema zaključcima Vijeća od 12. lipnja 1995. (dokument 7896/95) mreža COREU omogućuje razmjenu informacija između ministarstava vanjskih poslova država članica i Komisije te savjetovanja o političkim analizama koje se odnose na multilateralna pitanja ili stanje u trećim zemljama. Mreža je rezervirana za pitanja koja proizlaze samo iz odredaba glave V., što ne uključuje ni institucionalna pitanja ni pitanja koja se odnose na uporabu proračuna Unije na koja se ujedno primjenjuju druge glave Ugovora. Mreža se stoga ne smije upotrebljavati za izlaganje ili rješavanje tema koje se tiču Unije kao ni za pitanja koja se tiču vanjskih odnosa Unije.

80 Izjava (f ) u vezi s člankom 12. stavkom 2. točkom (d): „Vijeće ističe da se mreža COREU mora upotrebljavati u skladu sa zaključcima Vijeća od 12. lipnja 1995. u vezi s metodama rada Vijeća.”


POGLAVLJE IV . – AKTI VIJEĆA I NJIHOV OBLIK

Oblik akata Vijeća propisan je člankom 15. Poslovnika Vijeća i njegovim Prilogom VI. Objava tih akata i obavijest o njima uređeni su člankom 17. odnosno člankom 18. Poslovnika Vijeća. Općenito je važan i članak 22. Poslovnika Vijeća prema kojem je pravna služba odgovorna za provjeru kvalitete izrade prijedloga i nacrta akata u odgovarajućoj fazi te za upućivanje prijedloga Vijeću i njegovim tijelima u vezi s izradom tekstova akata, i radi pomoći Vijeću u njegovoj zadaći osiguravanja kvalitete izrade zakonodavnih akata koje donosi te u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 22. prosinca 1998.

1 . POTPISIVANJE AKATA (ČLANAK 15 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Člankom 15. Poslovnika Vijeća, kao i člankom 297. UFEU-a, propisuje se obveza potpisivanja akata koje Vijeće donosi samo ili zajedno s Europskim parlamentom u skladu sa zakonodavnim postupkom.

Te akte moraju potpisati predsjednik Vijeća koji njime predsjeda u trenutku njihova donošenja te glavni tajnik Vijeća koji svoje ovlasti u vezi s potpisivanjem može prenijeti na glavne direktore Glavnog tajništva.

U praksi, predsjednik Vijeća potpisuje zadnju stranicu izvornog teksta akta (višejezična stranica); akt se potpisuje na sastanku Vijeća na kojem je donesen taj akt. Glavni tajnik potom potpisuje istu stranicu teksta čiji se izvornik prosljeđuje arhivu Glavnog tajništva Vijeća na pohranu u trezoru.

Akti koji se donose u okviru redovnog zakonodavnog postupka i koje zajedno moraju potpisati predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Vijeća potpisuju se na zajedničkoj konferenciji za medije na kojoj se objavljuje donošenje akta ili tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Kada se akt Vijeća donosi na manjem broju jezičnih verzija od onoga predviđenoga valjanim jezičnim pravilima (članak 14. Poslovnika Vijeća), predsjedavatelj sastanka Vijeća na kojemu su druge jezične verzije „potvrđene” mora ih potpisati, čak i ako se to čini tijekom predsjedništva koje slijedi iza onoga u okviru kojeg je akt formalno donesen i potpisan. Razlog tome je činjenica da je Vijeće jedinstveni subjekt te se stoga primjenjuje načelo institucijskog kontinuiteta.

U tom slučaju datum donošenja akta je datum njegova prvog donošenja na manjem broju jezičnih verzija. Datumi „potvrđivanja” ostalih jezičnih verzija ne predstavljaju datum donošenja.


2 . NASLOV I OBLIK UREDABA (PRILOG VI ., DIO A .1 POSLOVNIKA VIJEĆA)

U Prilogu VI., dijelu A navode se različiti elementi koje treba uključiti u naslov uredaba koje Vijeće donosi, samo ili zajedno s Europskim parlamentom u okviru zakonodavnog postupka:

– riječ „Uredba”,

– serijski broj,

– datum donošenja,

– predmet.

U naslovu provedbenih uredbi koje donosi Vijeće potrebno je, u skladu s člankom 291. stavkom 2. UFEU-a, ujedno navesti riječi „Provedbene uredbe”.

Elementi su to koji moraju biti sadržani u uredbi i koji služe za njezinu identifikaciju. Osim toga, akti koje donosi Vijeće, samo ili, u okviru redovnoga zakonodavnog postupka, s Europskim parlamentom isto tako sadrže naziv institucije ili institucija koje su donijele akt kao i oznaku Europske unije ili Euratoma.

Struktura preambule uredaba koje je donijelo Vijeće, samo ili, u okviru redovnoga zakonodavnog postupka, s Europskim parlamentom, navedena je u Prilogu VI., dijelu A.1 točkama od (b) do (f).

Preambula mora sadržavati:

– riječi: „Europski parlament i Vijeće Europske unije” ili „Vijeće Europske unije”,

– upućivanje na odredbe na temelju kojih je uredba donesena, čemu prethode riječi: „uzimajući u obzir”,

– pozivanje koje sadržava upućivanje na podnesene prijedloge i dobivena mišljenja,

– izjavu o razlozima na kojima se uredba temelji, čemu prethode riječi „budući da:”, pri čemu su uvodne izjave numerirane,

– riječi: „donijeli su ovu Uredbu” ili „donio(-jelo) je ovu Uredbu”, nakon čega slijedi normativni dio uredbe.

Ta struktura uključuje elemente predviđene člankom 296. UFEU-a te se njome ujedno ispunjava obveza navođenja razloga na kojima se akti temelje a koja je utvrđena tim odredbama.


Valjalo bi napomenuti u vezi s pozivanjima da se pravne osnove uredbe i prijašnji postupovni akti navode u tom redoslijedu te da im prethode riječi „uzimajući u obzir”. Potrebno je ujedno uzeti u obzir da se prema Priručniku za izradu akata u okviru Vijeća Europske unije81 prijedlozi, inicijative, suglasnosti itd., kao i savjetovanja, navode u pozivanjima na početku preambule akta, i to netom nakon upućivanja na pravne osnove te se pritom upotrebljavaju riječi „uzimajući u obzir” ili „provedeno je savjetovanje s (...)”. Istodobno se fakultativna mišljenja i savjetovanja navode nakon pozivanja uz uporabu izraza „uzimajući u obzir mišljenje” ili „provedeno je savjetovanje s (...)” itd.

Nakon pozivanja navode se uvodne izjave koje sadržavaju, strogo gledano, razloge za donošenje uredbe. Započinju riječima „budući da” te su označene brojevima.

3 . STRUKTURA UREDABA (PRILOG VI ., DIO A .2, 3 . I 4 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Normativni dio uredbe sadrži članke koji mogu biti grupirani, u silaznom redoslijedu, u dijelove, glave, poglavlja i odjeljke (ili u neke od tih podjela) te nije dopušteno rabiti neki drugi naziv, poput „pravila” ili „načela”, kako bi se opisale ili podijelile sastavnice normativnog dijela uredbe.

U skladu s člankom 297. UFEU-a u vezi sa stupanjem na snagu uredaba utvrđeno je da ako Vijeće, samo ili, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, s Europskim parlamentom ne želi da uredba stupi na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu, nego na neki drugi dan, tada ono mora navesti taj datum u posljednjem članku. Prema potrebi u tom članku mogu se navesti pojedinosti u vezi s datumom stupanja na snagu uredbe. Iza posljednjeg članka uredbe slijedi formulacija kojom se odražava opće područje primjene i obvezujuća narav uredbe, kako je predviđeno člankom 288. UFEU-a. U određenim

81 Priručnik za izradu akata u okviru Vijeća Europske unije, verzija iz siječnja 2015., str. 77., poglavlje 2.:

„(a) Pozivanja koja se pojavljuju na početku preambule služe za upućivanje na: — pravne osnove akta, — prijedloge, inicijative, preporuke, zahtjeve, mišljenja i suglasnosti koji se

moraju dobiti kako je određeno u Ugovorima (postupovni akti koji nisu predviđeni Ugovorima navode se u završnoj uvodnoj izjavi).

(b) Ako su posrijedi zakonodavni akti, pozivanja se dodaju u vezi s: — prosljeđivanjem nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima, — primijenjenim postupkom (redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom). (c) Valja pripaziti na to da pozivanje ne sadržava materijale koje bi zapravo trebalo

navesti u uvodnim izjavama. Na primjer: — kada je radi pravilnog razumijevanja normativnog dijela ili omogućavanja

sudskog preispitivanja valjanosti akta potrebno ponoviti glavni sadržaj odredaba koje se ne odnose na pravne osnove, tada bi to ponavljanje trebalo unijeti u uvodne izjave,

— određeni preliminarni postupovni koraci (mišljenja tehničkih tijela, fakultativna savjetovanja) obično se nalaze na kraju uvodnih izjava te se uvode izrazima poput „Odbor za … dostavio je … mišljenje.”, „Provedeno je savjetovanje s Odborom za …”.

(d) Svi nacrti zakonodavnih akata koji se upućuju Europskom parlamentu i Vijeću moraju se proslijediti nacionalnim parlamentima te stoga moraju sadržavati odgovarajuće pozivanje.”


slučajevima uredba se ne primjenjuje u svim državama članicama (vidjeti dio A.4 točku (a) podtočku ii. Priloga VI. Poslovniku Vijeća).

Potom se navode mjesto i datum donošenja Uredbe.

Uredba Vijeća obično sadržava navod „sastavljeno u Bruxellesu” ako nije donesena u travnju, lipnju i listopadu kada se sastanci Vijeća održavaju u Luxembourgu82. U uredbama koje donose Europski parlament i Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom kao mjesto potpisivanja navodi se, prema potrebi, Bruxelles, Luxembourg ili Strasbourg.

Ime ili imena potpisnika pojavljuju se na kraju normativnog dijela: ovisno o slučaju, radi se o imenu predsjednika Europskog parlamenta (s lijeve strane pri dnu normativnog dijela) i imenu predsjednika Vijeća (u istom redu s desne strane) ili samo o imenu predsjednika Vijeća koji obnaša tu dužnost u trenutku donošenja uredbe. Tako tekst uredbe izgleda u Službenom listu. Ime glavnog tajnika (koji, u skladu s člankom 15. Poslovnika Vijeća, isto tako potpisuje tekst donesene uredbe) ne navodi se u Službenom listu.

4 . NASLOV I OBLIK DRUGIH AKATA SEKUNDARNOG ZAKONODAVSTVA (PRILOG VI ., DIO B POSLOVNIKA VIJEĆA)

U prilogu VI., dijelu B sadržana su pravila u vezi s naslovom, preambulom i normativnim dijelom drugih akata Vijeća te se u njemu propisuje da u naslovima direktiva, odluka, preporuka i mišljenja treba biti navedena riječ „direktiva”, „odluka”, „preporuka” odnosno „mišljenje”.

U naslovu provedbenih direktiva ili odluka koje Vijeće donosi u skladu s člankom 291. stavkom 2. UFEU-a potrebno je ujedno navesti riječi „provedbena direktiva” odnosno „provedbena odluka”.

Ne govori se, međutim, o drugim elementima (serijski broj, datum donošenja, predmet) koje treba navesti u naslovu uredaba. U praksi se, međutim, radi njihove identifikacije u sve akte Vijeća uključuju svi navedeni ostali elementi. U pogledu preambule i normativnog dijela, Prilog VI., dio B poziva se na odredbe dijela A koje se primjenjuju mutatis mutandis te su podložne odredbama UFEU-a o direktivama i odlukama83.

5 . OBLIK ODLUKA IZ ČLANKA 25 . UEU-a (DIO C PRILOGA VI . POSLOVNIKU VIJEĆA)

U dijelu C Priloga VI. samo se definira naslov koji treba dodijeliti odlukama iz članka 25. UEU-a (ZVSP).

Naslov tih odluka mora glasiti: „Odluka Vijeća”, serijski broj ((ZVSP) godina/broj), datum donošenja i predmet.

82 Vidjeti poglavlje II. točku 2.B za mjesta u kojima Vijeće održava sastanke.

83 Primjerice, samo se u uredbama pojavljuje tekst koji se odnosi na opće područje primjene i obvezujuću narav akta iz dijela A.4. U posljednjem članku direktiva navode se države članice kojima je ona upućena.


6 . NETIPIČNI AKTI

Valja također spomenuti određene vrste akata (npr. izjave, rezolucije, zaključke) koje se često upotrebljavaju u okviru institucija iako nisu utvrđene Ugovorima.

Pri raspravi i donošenja zaključaka ili drugih akata koji nisu utvrđeni Ugovorima primjenjuju se sljedeće smjernice:

(a) Tijekom pregovora o nacrtu zakonodavnog akta zabranjuje se na temelju posljednjeg stavka članka 296. UFEU-a donositi dokument bilo kojeg oblika izvan okvira zakonodavnog postupka opisanoga u Ugovorima, čak i ako se to čini zbog posve političkih razloga, ako se sadržaj tog dokumenta odnosi na pitanja obuhvaćena nacrtom zakonodavnog akta.

(b) Zaključci, kao i rezolucije i izjave koje nisu povezane s donošenjem pravnog akta Vijeća, uobičajeni su način izlaganja stavova Vijeća kada ono ne djeluje na temelju ovlasti koje su mu dodijeljene Ugovorima. Ti dokumenti u načelu imaju isti status kao i obveze ili stajališta samo političke naravi bez pravnog učinka. Budući da se ne radi o pravnim aktima Vijeća u smislu Ugovora, na njih se ne primjenjuju postupovna pravila utvrđena pravnim osnovama na kojima su se zbog svojeg sadržaja mogli temeljiti da su pri njihovom donošenju uporabljene ovlasti za donošenje odluka. Budući da pravo Unije ne poznaje formalni postupak donošenja, Vijeće donosi zaključke konsenzusom. To znači da se o njima ne glasuje ali i da ih se isto tako ne donosi ako im se bilo koji član Vijeća usprotivi.

(c) Kao iznimku od tog načela Vijeće katkad donosi određene akte u obliku zaključaka koji imaju pravni učinak ili su oblikovani u tu svrhu, kao što su stajališta Unije u području ZVSP-a, stajališta Unije u međunarodnom tijelu koje je pozvano donijeti akte s pravnim učincima, ili zahtjevi upućeni Komisiji da podnese određeni prijedlog. U tim slučajevima Vijeće mora poštovati postupovna pravila (uključujući modalitete glasovanja) utvrđena u Ugovorima, i to u skladu s pravnom osnovom kojom se Vijeću dodjeljuju ovlasti kojima se ono koristi pri donošenju pravnog akta u obliku zaključaka. Činjenicom što zaključci osim pravnog akta sadržavaju druge elemente političke naravi ne može se opravdati uporaba konsenzusa za donošenje cjelokupnog dokumenta te time i samoga pravnog akta.

(d) Analizom specifičnih ciljeva i sadržaja dokumenta neovisno o njegovu nazivu utvrđuje se je li nacrt zaključaka tako oblikovan da proizvodi pravne učinke.

(e) Akti koji imaju pravni učinak ne mogu se donijeti u obliku zaključaka ako je u Ugovorima utvrđen oblik u kojemu Vijeća mora djelovati koji nije uskladiv sa zaključcima. Na primjer, ne postoji načelna neusklađenost s oblikom zaključaka kada je predviđeno da Vijeće mora donijeti odluku ili preporuku, pri čemu se podrazumijeva da se u takvim slučajevima ne primjenjuje konsenzus, nego postupovna pravila i modaliteti glasovanja utvrđeni u Ugovoru (uključujući opću uporabu glasovanja kvalificiranom većinom u skladu s člankom 16. stavkom 3. UEU-a).

(f) Budući da se djelovanje Unije temelji na načelu dodjeljivanja (članci 4. i 5. UEU-a), institucije Unije, među kojima je i Vijeće, ne mogu bez prekoračenja svojih ovlasti zauzeti stajalište o pitanjima koja nemaju nikakve veze s područjima djelovanja Unije, čak ni u dokumentima posve političke naravi. Zaključke koji se odnose samo na takva pitanja trebali bi donijeti predstavnici vlada država članica koji se sastaju u okviru (ili na margini) Vijeća. Ako se


zaključci djelomično odnose na takva pitanja te ako nije donesena odluka o razdvajanju poslova Unije od poslova koji s njom nisu povezani, tada bi zaključke zajedno trebali donijeti Vijeće i predstavnici vlada država članica koji se sastaju u okviru Vijeća.

7 . OBJAVA AKATA U SLUŽBENOM LISTU EUROPSKE UNIJE (ČLANAK 17 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Službeni list izdaje se u dvjema serijama „L” i „C”.

U okviru serije „L” postoji četiri naslova84:

– naslov L I.: zakonodavni akti (uredbe, direktive, odluke i proračuni),

– naslov L II.: nezakonodavni akti (međunarodni sporazumi, uredbe, direktive, odluke, preporuke, smjernice, poslovnici, akti koje donose tijela stvorena međunarodnim sporazumima),

– naslov L III.: ostali akti (Europski gospodarski prostor),

– naslov L IV.: akti doneseni prije 1. prosinca 2009. na temelju Ugovora o EZ-u, Ugovora o EU-u i Ugovora o Euratomu.

Serija „C” obuhvaća pet naslova:

– naslov C I.: rezolucije, preporuke, mišljenja,

– naslov C II.: informacije (međuinstitucijski sporazumi, zajedničke izjave, informacije institucija, tijela i agencija Europske unije),

– naslov C III.: pripremni akti (inicijative država članica, Europski parlament, Vijeće, Europska komisija, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka, uredi i agencije Europske unije),

– naslov C IV.: obavijesti (obavijesti institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije; obavijesti država članica; obavijesti u vezi s Europskim gospodarskim prostorom; obavijesti trećih zemalja),

– naslov C V.: objave (administrativni postupci, sudski postupci, postupci u vezi s provedbom zajedničke trgovinske politike, postupci u vezi s provedbom politike tržišnog natjecanja, drugi akti).

U skladu s člankom 17. Poslovnika Vijeća, glavni tajnik mora u Službenom listu objaviti zakonodavne akte donesene u skladu s redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom te nezakonodavne akte u obliku uredbi i direktiva upućenih svim državama članicama, kao i odluke u kojima nije navedeno kome su upućene. Objava u Službenom listu uvjet je primjenjivosti tih akata te njihovo stupanje na snagu može biti uvjetovano njome (članak 297. stavak 1. i članak 297. stavak 2. podstavak 2. UFEU-a).

Člankom 17. Poslovnika Vijeća propisano je da glavni tajnik u Službenom listu mora objaviti i sljedeće:

84 Vidjeti dokument 6700/1/10 REV 1 od 8. lipnja 2010. za sveobuhvatni popis.


– stajališta u prvom čitanju koje donese Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i razloge na kojima se temelje ta stajališta,

– inicijative predstavljene Vijeću u skladu s člankom 76. UFEU-a za donošenje zakonodavnog akta,

– međunarodne sporazume koje sklopi Unija,

– međunarodne sporazume koje sklopi Unija u područjima koja se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, ako Vijeće ne odluči drukčije na temelju članaka 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

Službeni list upućuje na stupanja na snagu sporazumâ objavljenih u Službenom listu.

Ako Vijeće ili Coreper ne odluče drukčije, glavni tajnik ujedno objavljuje sljedeće u Službenom listu:

– prijedloge Komisije ili inicijative jedne četvrtine država članica predstavljene Vijeću u skladu s člankom 76. UFEU-a u slučajevima koji nisu prethodno navedeni (drugim riječima ovime nisu obuhvaćene inicijative iz članka 76. UFEU-a koje su predstavljene radi donošenja zakonodavnog akta),

– direktive i odluke iz članka 297. stavka 2. podstavka 3. UFEU-a (nezakonodavne direktive koje nisu upućene državama članicama i odluke u kojima je navedeno kome su upućene), preporuke i mišljenja, s iznimkom odluka iz članka 25 UEU-a.

Odluke koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku iz članka 25. UEU-a objavljuje glavni tajnik u Službenom listu nakon što je Vijeće ili Coreper odlučujući od slučaja do slučaja donio jednoglasnu odluku.

Nakon što je Vijeće ili Coreper odlučujući od slučaja do slučaja donio jednoglasnu odluku85 te uzimajući u obzir moguću objavu temeljnog akta, glavni tajnik u Službenom listu objavljuje sljedeće:

– odluke kojima se provode odluke navedene u članku 25. UEU-a,

– odluke donesene u skladu s člankom 31. stavkom 2. prvom i drugom alinejom UEU-a,

– druge akte Vijeća, kao što su zaključci ili rezolucije.

Ako se sporazumom sklopljenim između Unije ili Europske zajednice za atomsku energiju i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija osniva tijelo ovlašteno za donošenje odluka, Vijeće odlučuje treba li u Službenom listu objaviti odluke koje donese to tijelo (članak 17. stavak 5. Poslovnika Vijeća).

85 Za potrebe takve odluke, ako članovi Vijeća ili Corepera ne mogu sudjelovati u glasovanju, njihovi glasovi ne uzimaju se u obzir (Prilog IV. točka 1. podtočka (k)).


8 . OBAVIJEST O AKTIMA I NJIHOVA DOSTAVA (ČLANAK 18 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Prvim se dvama stavcima članka 18. nalaže glavnom tajniku, ili glavnom direktoru koji djeluje u njegovo ime, obavijestiti države članice o nizu akata ili im dostaviti te akte.

Na temelju stavaka 1. i 2., glavni tajnik Vijeća, ili glavni direktor koji djeluje u njegovo ime šalje adresatima obavijest o sljedećim aktima:

– nezakonodavnim aktima u obliku direktiva koje nisu upućene svim državama članicama i odlukama u kojima je navedeno kome su upućene,

– preporukama,

– odlukama iz članka 25. UEU-a.

O odlukama iz članka 25. UEU-a i preporukama šalje se obavijest samo ako nisu objavljene u Službenom listu. Međutim, o direktivama i odlukama koje sadržavaju posebne adresate uvijek se šalje obavijest adresatima kojima su upućene te one proizvode učinak od te obavijesti. Kada se ti akti objavljuju u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (b) Poslovnika Vijeća, objava ih ne čini primjenjivima na njihove adresate. Prema trećem podstavku članka 297. stavka 2. UFEU-a započinju proizvoditi učinke od te obavijesti. Objava je stoga samo informativne naravi.

Prema jezičnim pravilima (vidjeti poglavlje II. točku 7.), dokumenti koje institucija šalje državi članici ili osobi koja podliježe njezinoj sudskoj nadležnosti sastavljaju se na jeziku te države.

Prema članku 18. stavku 3. Poslovnika Vijeća, glavni tajnik, ili glavni direktor koji djeluje u njegovo ime, šalje vladama država članica i Komisiji ovjerene preslike sljedećih akata:

– direktiva Vijeća i odluka navedenih u članku 297. stavku 2. podstavku 3. UFEU-a (upućenih određenom adresatu),

– preporuka Vijeća.

U praksi se države članice i Komisiju obavješćuje o svim netipičnim aktima.

U skladu s pravom koje mu je dodijeljeno Odlukom br. 351/84 od 11. travnja 1984. da svoje ovlasti delegira na druge, glavni tajnik ovlašćuje glavne direktore ili, ako su oni spriječeni u obavljanju svojih dužnosti, direktore prema senioritetu u dotičnoj glavnoj upravi da u njegovo ime potpisuju obavijesti i priopćenja o aktima Vijeća utvrđene u članku 18. Poslovnika Vijeća u skladu s područjima nadležnosti pojedinih glavnih uprava.


POGLAVLJE V . – OSTALE ODREDBE

1 . SIGURNOST (ČLANAK 24 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

U članku 24. Poslovnika Vijeća navodi se da Vijeće donosi sigurnosne propise odlučujući kvalificiranom većinom. Na temelju te odredbe i članka 240. UFEU-a (bivši članak 207. stavak 3. UEZ-a) Vijeće je donijelo o sigurnosne propise za zaštitu klasificiranih podataka EU-a86 u kojima su utvrđena temeljna načela i minimalni standardi sigurnosti za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije. Sigurnosni propisi primjenjuju se u Glavnom tajništvu Vijeća na temelju Odluke 40/2015 glavnog tajnika Vijeća.

2 . DEPOZITAR

Kao što to omogućuju članci 77. i 78. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, glavnog tajnika Vijeća može se imenovati depozitarom sporazuma sklopljenih između Unije ili Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija.

Akti o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju tih sporazuma pohranjuju se na adresu Vijeća (članak 25. stavak 1. Poslovnika Vijeća). U takvim slučajevima glavni tajnik također osigurava da se datumi stupanja na snagu takvih sporazuma objave u Službenom listu (članak 25. stavak 2. Poslovnika Vijeća).

Dužnosti depozitara međunarodnih sporazuma utvrđene su općim tekstovima (npr. Poveljom Ujedinjenih naroda i Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora) i tekstovima posebnih sporazuma o imenovanju depozitara. Depozitari su ili neka od država članica stranaka dotičnog sporazuma ili glavni tajnik međunarodne organizacije koja je stranka sporazuma ili pod čijim je pokroviteljstvom potpisan i sklopljen sporazum.

Dužnosti depozitara sporazuma unutar Glavnog tajništva Vijeća uglavnom obavlja Ured za sporazume koji je uspostavljen 15. lipnja 1978. i čini dio Glavne uprave F 2A. Ured obavlja četiri vrste dužnosti87:

– dužnosti depozitara, strogo govoreći, tj. dužnosti koje obuhvaćaju izradu tekstova akata koji se trebaju sklopiti i ovjerenih preslika te njihovu dostavu strankama na koje se odnose; centraliziranje svih informacija o potpisanim aktima (ratifikacije, priopćenja, akti o pristupanju itd.) i njihova dostava strankama na koje se odnose; te registraciju svih takvih informacija,

– dužnosti povezane s protokolom (posebice u trenutku potpisivanja),

– jezičnu redakturu verzija sporazumâ na jezicima koji se ne upotrebljavaju u Zajednici,

– tiskanje tekstova.

86 Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

87 Neke od dužnosti depozitara obavljaju drugi odjeli Glavnog tajništva.


3 . ZASTUPANJE VIJEĆA PRED EUROPSKIM PARLAMENTOM (ČLANAK 26 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

U prvoj rečenici članka 26. stavka 1. Poslovnika Vijeća navodi se da Vijeće pred Europskim parlamentom zastupa: predsjedništvo ili, uz suglasnost predsjedništva, član unaprijed utvrđene skupine triju država članica iz članka 1. stavka 4. Poslovnika Vijeća, sljedeće predsjedništvo ili glavni tajnik Vijeća. Ako ocijeni takvo što poželjnim, predsjedništvo može, međutim, isto tako naložiti visokim dužnosnicima Glavnog tajništva da zastupaju Vijeće pred odborima Europskog parlamenta. Upute ne moraju biti formalne te je dovoljna jasna i precizna izjava u vezi s namjerom predsjedništva.

Što se tiče Vijeća za vanjske poslove, zadaća je visokog predstavnika zastupati to Vijeće pred Europskim parlamentom ili njegovim odborima, osim ako visoki predstavnik nije zatražio da ga zamijeni član tog Vijeća koji predstavlja državu članicu koja predsjeda Vijećem. Visoki predstavnik može i ovdje, ako to smatra poželjnim, narediti visokim dužnosnicima Europske službe za vanjsko djelovanje ili, prema potrebi, visokim dužnosnicima Glavnog tajništva da zastupaju Vijeće za vanjske poslove pred odborima Europskog parlamenta.

Glavni tajnik izdao je upute unutar Glavnog tajništva u vezi s provedbom ove odredbe. Stoga kada zastupa Vijeće, dužnosnik glavnog tajništva mora izbjeći prihvaćanje bilo kakvih obveza u ime predsjedništva ili Vijeća ako u vezi s time nije primio jasne i izričite upute.

Radi usklađenosti s člankom 26. Poslovnika Vijeća, glavni tajnik treba u načelu zastupati Vijeće; u suprotnome Vijeće zastupa dužnosnik kojega je u tu svrhu imenovao glavni tajnik (glavni direktor ili, iznimno, direktor). Ako predsjedništvo izravno s takvim zahtjevom kontaktira nekog dužnosnika, potonji u najkraćemu mogućem roku i putem njemu izravno nadređene osobe o tome obavještava glavnog tajnika kako bi dobio njegovo odobrenje.

Uprava za međuinstitucijske odnose mora biti unaprijed obaviještena o svakom istupanju pred Parlamentom kako bi osigurala optimalnu koordinaciju i omogućila pripremu istupanja.

Kada Europski parlament na temelju članka 226. UFEU-a osniva privremeni istražni odbor Vijeće može imenovati dužnosnika Glavnog tajništva da u ime Vijeća istupa u tom odboru (članak 3. stavak 3. Odluke Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o potankim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu88). Dužnosnik govori samo u skladu s uputama Vijeća89.

88 Odluka 95/167/EZ, Euratom, EZUČ (SL L 113, 19.5.1995., str. 1.).

89 Vidjeti, primjerice, imenovanje iz rujna 1996. dužnosnika Glavnog tajništva u privremeni istražni odbor za GSE („bolest kravljeg ludila”).


4 . PREPISKA (ČLANAK 28 . POSLOVNIKA VIJEĆA)

Prema članku 28. Poslovnika Vijeća prepiska upućena Vijeću šalje se predsjedniku na adresu Vijeća. Prepisku upućenu predsjedništvu Vijeća treba dostaviti svim članovima Vijeća.

Adresa Vijeća glasi:Vijeće Europske unije

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Internetska stranica Vijeća nalazi se na adresi:

www.consilium.europa.euE-pošta: [email protected]


DIO 2 . POSLOVNIK EUROPSKOG VIJEĆA


POSLOVNIK EUROPSKOG VIJEĆA

Članak 1.

Obavijest i mjesto sastanaka

1. Europsko vijeće sastaje se dvaput svakih šest mjeseci na poziv svojeg predsjednika90.

Najkasnije jednu godinu prije početka šestomjesečnog razdoblja, u bliskoj suradnji s državom članicom koja predsjedava tijekom tog šestomjesečnog razdoblja, predsjednik Europskog vijeća objavljuje datume koje predviđa za sastanke Europskog vijeća u tom šestomjesečnom razdoblju.

Kada to nalaže situacija, predsjednik saziva izvanredni sastanak Europskog vijeća91.

2. Europsko vijeće sastaje se u Bruxellesu.

U iznimnim okolnostima, predsjednik Europskog vijeća, uz suglasnost Vijeća za opće poslove ili Odbora stalnih predstavnika, odlučujući jednoglasno, može odlučiti da se sastanak Europskog vijeća održi negdje drugdje.

Članak 2.

Priprema i praćenje postupka Europskog vijeća

1. Predsjednik Europskog vijeća osigurava pripremu i kontinuitet rada Europskog vijeća u suradnji s predsjednikom Komisije, i na temelju rada Vijeće za opće poslove92.

2. Vijeće za opće poslove priprema i osigurava praćenje sastanaka Europskog vijeća, u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća i Komisijom93.

3. Predsjednik uspostavlja blisku suradnju i koordinaciju s predsjedništvom Vijeća i predsjednikom Komisije, posebno putem redovitih sastanaka.

4. U slučaju spriječenosti zbog bolesti, u slučaju njegove smrti ili ako je njegov mandat završio u skladu s člankom 15. stavkom 5. Ugovora o Europskoj uniji, predsjednik Europskog vijeća zamjenjuje se, prema potrebi do izbora njegova nasljednika, članom Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja ima šestomjesečno predsjedanje Vijećem.

Članak 3.

Dnevni red i priprema

1. Kako bi se osigurala priprema predviđena u članku 2. stavku 2., najmanje četiri tjedna prije svakog redovitog sastanka Europskog vijeća kako je navedeno u članku 1. stavku 1., predsjednik Europskog vijeća, u bliskoj suradnji s članom Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja ima šestomjesečno

90 Ovaj podstavak reproducira članak 15. stavak 3. prvu rečenicu Ugovora o Europskoj uniji (dalje u tekstu: „UEU”).

91 Ovaj podstavak reproducira članak 15. stavak 3. završnu rečenicu UEU-a.

92 Ovaj stavak reproducira članak 15. stavak 6. točku (b) UEU-a.

93 Ovaj stavak reproducira članak 16. stavak 6. drugi podstavak drugu rečenicu UEU-a.


predsjedanje Vijećem i s predsjednikom Komisije, podnosi nacrt dnevnog reda s komentarima Vijeću za opće poslove.

Doprinosi postupcima Europskog vijeća od strane drugih sastava Vijeća prosljeđuju se Vijeću za opće poslove najkasnije dva tjedna prije sastanka Europskog vijeća.

Predsjednik Europskog vijeća, u bliskoj suradnji kako je navedeno u prvom podstavku, izrađuje nacrt smjernica za zaključke Europskog vijeća i, prema potrebi, nacrt zaključaka i nacrt odluka Europskog vijeća o kojima se raspravlja u Vijeću za opće poslove.

Konačni sastanak Vijeća za opće poslove održava se unutar pet dana prije sastanka Europskog vijeća. S obzirom na tu konačnu raspravu, predsjednik Europskog vijeća sastavlja privremeni dnevni red.

2. Osim u slučajevima hitnih i nepredvidljivih razloga povezanih s, na primjer, trenutačnim međunarodnim događajima, nijedan drugi sastav Vijeća ili pripremno tijelo ne smije, između sjednice Vijeća za opće poslove na kraju koje se sastavlja privremeni dnevni red za Europsko vijeće i sastanka Europskog vijeća, raspravljati o bilo kojem pitanju upućenom Europskom vijeću.

3. Europsko vijeće donosi dnevni red na početku sastanka.

U pravilu, pitanja na dnevnom redu trebaju se prethodno razmotriti, u skladu s odredbama ovog članka.

Članak 4.

Sastav Europskog vijeća, izaslanstva i vođenje postupka

1. Svaki redoviti sastanak Europskog vijeća traje najviše dva dana, osim ako Europsko vijeće ili Vijeće za opće poslove, na inicijativu predsjednika Europskog vijeća, odluči drukčije.

Član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja predsjedava Vijećem izvješćuje Europsko vijeće, u savjetovanju sa svojim predsjednikom, o radu Vijeća.

2. Predsjednik Europskog parlamenta može biti pozvan da govori pred Europskim vijećem94. Takva razmjena mišljenja održava se na početku sastanka Europskog vijeća, osim ako Europsko vijeće jednoglasno odluči drukčije.

Sastanci na marginama Europskog vijeća s predstavnicima trećih zemalja ili međunarodnih organizacija ili drugim osobama mogu se održati samo u iznimnim okolnostima i uz prethodnu jednoglasnu suglasnost Europskog vijeća, na inicijativu predsjednika Europskog vijeća.

3. Sastanci Europskog vijeća nisu javni.

4. Europsko vijeće sastoji se od šefova država ili vlada država članica, zajedno s njegovim predsjednikom i s predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u njegovu radu95.

94 Ovaj podstavak reproducira članak 235. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: „UFEU”).

95 Ovaj podstavak reproducira članak 15. stavak 2. UEU-a.


Kada to nalaže dnevni red, članovi Europskog vijeća mogu odlučiti da svakom od njih pomaže ministar, a u slučaju predsjednika Komisije, član Komisije96.

Ukupna veličina izaslanstava ovlaštenih za pristup zgradi gdje se održava sastanak Europskog vijeća ograničena je na 20 osoba za svaku državu članicu i za Komisiju, i na pet za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Taj broj ne uključuje tehničko osoblje dodijeljeno za posebne sigurnosne zadaće ili zadaće logističke potpore. Imena i funkcije članova izaslanstava unaprijed se priopćuju Glavnom tajništvu Vijeća.

Predsjednik je odgovoran za primjenu ovog Poslovnika i za neometano vođenje rasprava.

Članak 5.

Zastupanje pred Europskim parlamentom

Predsjednik Europskog vijeća zastupa Europsko vijeće pred Europskim parlamentom.

Predsjednik Europskog vijeća podnosi izvješće Europskom parlamentu nakon svakog sastanka Europskog vijeća97.

Član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja predsjedava Vijećem predstavlja Europskom parlamentu prioritete svojeg predsjedanja i rezultate postignute tijekom šestomjesečnog razdoblja.

Članak 6.

Donošenje stajališta, odluka i utvrđivanje kvoruma

1. Osim ako Ugovori predviđaju drukčije, odluke Europskog vijeća donose se konsenzusom98.

2. Kada, u skladu s Ugovorima, Europsko vijeće donosi odluku i glasuje, glasovanje se održava na inicijativu njegova predsjednika.

Nadalje, predsjednik otvara postupak glasovanja na inicijativu člana Europskog vijeća, pod uvjetom da većina članova Europskog vijeća tako odluči.

3. Nazočnost dvije trećine članova Europskog vijeća potrebna je kako bi Europsko vijeće moglo glasovati. Pri glasovanju predsjednik provjerava postoji li kvorum. Predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Komisije nisu uključeni u izračun kvoruma.

4. Pri glasovanju, bilo koji član Europskog vijeća također može postupati u ime ne više od jednog ostalog člana99.

Kada Europsko vijeće odlučuje glasovanjem, njegov predsjednik i predsjednik Komisije ne sudjeluju u glasovanju100.

96 Ovaj podstavak reproducira članak 15. stavak 3. drugu rečenicu UEU-a.

97 Ovaj podstavak reproducira članak 15. stavak 6. točku (d) UEU-a.

98 Ovaj stavak reproducira članak 15. stavak 4. UEU-a.

99 Ovaj podstavak reproducira članak 235. stavak 1. prvi podstavak UFEU-a.

100 Ovaj podstavak reproducira članak 235. stavak 1. UFEU-a drugi podstavak drugu rečenicu.


5. Postupovne odluke koje donosi Europsko vijeće na temelju ovog Poslovnika donose se običnom većinom.101

Članak 7.

Pisani postupak

Odluke Europskog Vijeća o nekom hitnom pitanju mogu se donijeti pisanim glasovanjem ako predsjednik Europskog vijeća predloži korištenje tog postupka. Pisano glasovanje može se koristiti ako svi članovi Europskog vijeća koji imaju pravo glasa pristaju na taj postupak.

Sažetak akata koji se donesu pisanim postupkom periodično sastavlja Glavno tajništvo Vijeća.

Članak 8.

Zapisnik

Sastavlja se zapisnik svakog sastanka; nacrt tog zapisnika sastavlja Glavno tajništvo Vijeća unutar 15 dana. Nacrt se podnosi Europskom vijeću na odobrenje, a zatim ga potpisuje glavni tajnik Vijeća.

Zapisnik mora sadržavati:

– upućivanje na dokumente podnesene Europskom vijeću,

– upućivanje na odobrene zaključke,

– donesene odluke,

– izjave Europskog vijeća i one čiji je unos zatražio član Europskog vijeća,

Članak 9.

Vijećanje i odluke na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima predviđenim važećim jezičnim pravilima

1. Osim ako na osnovu hitnosti Europsko vijeće jednoglasno odluči drukčije, Europsko vijeće vijećâ i donosi odluke samo na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima koji su navedeni u važećim propisima kojima se uređuju jezici.

2. Član Europskog vijeća može se suprotstaviti vijećanju ako tekstovi predloženih izmjena nisu sastavljeni na jednom od jezika iz stavka 1. kao što on može navesti.

Članak 10.

Objavljivanje glasovanja, obrazloženje glasovanja i zapisnika i pristup dokumentima

1. Kada, u skladu s Ugovorima, Europsko vijeće donese odluku, Europsko vijeće može odlučiti, u skladu s načinom glasovanja koji se primjenjuje na donošenje te odluke, objaviti rezultate glasovanja, kao i navode u zapisniku i točke u zapisniku vezane za donošenje te odluke.

101 Ovaj podstavak reproducira pravilo iz članka 235. stavka 3. UFEU-a.


Kada se objave rezultati glasovanja, obrazloženje glasovanja dano pri glasovanju također se može objaviti na zahtjev dotičnog člana Europskog vijeća, uz dužno poštovanje ovog Poslovnika, pravne sigurnosti i interesa Europskog vijeća.

2. Odredbe koje se odnose na javni pristup dokumentima Vijeća iz Priloga II. Poslovniku Vijeća primjenjuju se mutatis mutandis na dokumente Europskog vijeća.

Članak 11.

Profesionalna tajna i izrada dokumenata u sudskim postupcima

Ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom pristupu dokumentima, vijećanja Europskog vijeća obuhvaćena su obvezom profesionalne tajne, osim u onoj mjeri u kojoj Europsko vijeće odluči drukčije.

Europsko vijeće može odobriti izradu za korištenje u sudskim postupcima preslika ili izvatka dokumenata Europskog vijeća koji nisu još objavljeni u skladu s člankom 10.

Članak 12.

Odluke Europskog vijeća

1. Odluke koje donese Europsko vijeće potpisuje njegov predsjednik i glavni tajnik Vijeća. U slučajevima kada oni ne odrede kome su upućene, one se objavljuju u Službenom listu Europske unije. Kada oni odrede kome su upućene, glavni tajnik Vijeća priopćuje odluke onima kojima su upućene.

2. Odredbe koje se odnose na oblik akata iz Priloga VI. Poslovniku Vijeća primjenjuju se mutatis mutandis na odluke Europskog vijeća.

Članak 13.

Tajništvo, proračun i sigurnost

1. Europskom vijeću i njegovom predsjedniku pomaže Glavno tajništvo Vijeća, pod odgovornošću svojega glavnog tajnika.

2. Glavni tajnik Vijeća prisustvuje sastancima Europskog vijeća. On poduzima sve potrebne mjere za organizaciju postupka.

3. Glavni tajnik Vijeća ima punu odgovornost za upravljanje odobrenim sredstvima unesenima u dio II. - Europsko vijeće i Vijeće - proračuna i poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se njima pravilno upravlja. On primjenjuje predmetna sredstva u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na proračun Unije.

4. Sigurnosna pravila Vijeća primjenjuju se mutatis mutandis na Europsko vijeće.

Članak 14.

Prepiska upućena Europskom vijeću

Prepiska upućena Europskom vijeću šalje se njegovom predsjedniku na sljedeću adresu:

Europsko vijećeRue de la Loi 175B-1048 Bruxelles


DIO 3 . POSLOVNIK VIJEĆA


POSLOVNIK VIJEĆA

Članak 1.

Opće odredbe, obavijest i mjesto sastanaka

1. Vijeće se sastaje kada ga sazove njegov predsjednik na njegovu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova ili Komisije102.

2. Sedam mjeseci prije početka predmetnog šestomjesečnog razdoblja, za svaki sastav Vijeća, a nakon odgovarajućeg savjetovanja, predsjedništvo objavljuje datume predviđene za sastanke koje Vijeće mora održati kako bi dovršilo svoj zakonodavni rad ili donijelo operativne odluke. Ti su datumi određeni u jedinstvenom dokumentu koji se odnosi na sve sastave Vijeća.

3. Vijeće ima sjedište u Bruxellesu. Tijekom mjeseci travnja, lipnja i listopada, Vijeće održava sastanke u Luxembourgu103.

U iznimnim okolnostima i iz valjano obrazloženih razloga, Vijeće ili Odbor stalnih predstavnika vlada država članica (dalje u tekstu: Coreper), odlučujući jednoglasno, može odlučiti da se sastanak Vijeća održi negdje drugdje.

4.104 Predsjedništvo Vijeća, s iznimkom sastava vanjskih poslova, održava se prema unaprijed utvrđenim skupina triju država članica za razdoblje od 18 mjeseci. Skupine su sastavljene na temelju ravnopravne rotacije među državama članicama, uzimajući u obzir njihovu raznolikost i zemljopisnu ravnotežu unutar Unije.

Svaki član skupine naizmjence predsjedava u razdoblju od šest mjeseci svim sastavima Vijeća, osim sastavom vanjskih poslova. Ostali članovi grupe pomažu predsjedniku u svim obvezama na temelju zajedničkog programa. Članovi skupine mogu se odlučiti za alternativne aranžmane među sobom.

5. Odluke koje donese Vijeće ili Coreper temeljem ovog Poslovnika donosi se običnom većinom, osim ako ovaj Poslovnik predviđa drugi način glasovanja.

Osim ako je drukčije određeno, upućivanja u ovom Poslovniku na predsjedništvo ili predsjednika primjenjuje se na bilo koju osobu koja predsjedava jednim od sastava Vijeća ili, prema potrebi, jednim od njegovih pripremnih tijela.

102 Ovaj stavak reproducira članak 237. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „UFEU”).

103 Ovaj stavak reproducira točku (b) jedinog članka Protokola o sjedištima institucija i određenih tijela, ureda, agencija i odjela Europske unije.

104 Ovaj stavak reproducira članak 1. Odluke Europskog vijeća od 1. prosinca 2009. o izvršavanju dužnosti predsjedništva Vijeća (SL L 315, 2.12.2009., str. 50.).


Članak 2.

Sastavi Vijeća, uloga sastava općih poslova i sastava i programiranja vanjskih poslova

1. Vijeće se sastaje u različitim sastavima prema predmetu kojim se bavi. Popis sastava Vijeća, osim sastava općih poslova i vanjskih poslova, usvaja Europsko vijeće odlučujući kvalificiranom većinom105. Popis sastava Vijeća naveden je u Prilogu I.

2. Vijeće za opće poslove osigurava usklađenost u radu različitih sastava Vijeća. Priprema i osigurava praćenje nakon sastanaka Europskog vijeća, u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća i Komisijom106. Odgovorno je za cjelokupnu koordinaciju politika, institucionalnih i administrativnih pitanja, horizontalne teme koje utječu na nekoliko politika Europske unije, kao što su višegodišnji financijski okvir i proširenje, i sve teme koje mu povjeri Europsko vijeće, vodeći pri tom računa o operativnim pravilima Ekonomske i monetarne unije.

3. Aranžmani za pripremu sastanaka Europskog vijeća predviđeni su u članku 3. Poslovnika Europskog vijeća kako slijedi:

(a) da bi se osigurala priprema predviđena u članku 2. stavku 2. Poslovnika Europskog vijeća, najmanje četiri tjedna prije svakog redovnog sastanka Europskog vijeća kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Poslovnika Europskog vijeća, predsjednik Europskog vijeća u bliskoj suradnji s članom Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja ima šestomjesečno predsjedanje Vijećem i s predsjednikom Komisije, podnosi nacrt dnevnog reda s komentarima Vijeću za opće poslove.

Doprinosi drugih sastava Vijeća postupcima Europskog vijeća prosljeđuju se Vijeću za opće poslove najkasnije dva tjedna prije sastanka Europskog vijeća.

Predsjednik Europskog vijeća, u bliskoj suradnji kako je navedeno u prvom podstavku, izrađuje nacrt smjernica za zaključke Europskog vijeća i, prema potrebi, nacrt zaključaka i nacrt odluka Europskog vijeća, o kojima se raspravlja u Vijeću za opće poslove.

Završni sastanak Vijeća za opće poslove održava se unutar pet dana prije sastanka Europskog vijeća. S obzirom na tu konačnu raspravu, predsjednik Europskog vijeća sastavlja privremeni dnevni red;

(b) osim u slučajevima hitnih i nepredvidivih razloga povezanih s, na primjer, trenutačnim međunarodnim događajima, nijedan drugi sastav Vijeća ili pripremno tijelo ne smije, između sjednice Vijeća za opće poslove na kraju koje se sastavlja privremeni dnevni red za Europsko vijeće i sastanka Europskog vijeća, raspravljati o bilo kojem pitanju upućenom Europskom vijeću.

(c) Europsko vijeće donosi dnevni red na početku sastanka.

105 Ove dvije rečenice preuzete su, s nekim prilagodbama, iz članka 16. stavka 6. prvog podstavka Ugovora o Europskoj uniji (dalje u tekstu „UEU”) i članka 236. točke (a) UFEU.

106 Ove dvije rečenice reproduciraju članak 16. stavak 6. drugi podstavak UEU-a.


U pravilu, pitanja na dnevnom redu trebaju se prethodno razmotriti, u skladu s odredbama ovog članka.

4. Vijeće za opće poslove osigurava usklađenost i kontinuitet u radu različitih sastava Vijeća u okviru višegodišnjih programa u suradnji s Komisijom u skladu sa stavkom 6107.

5. Vijeće za vanjske poslove razrađuje vanjsko djelovanje Unije na temelju strateških smjernica koje je utvrdilo Europsko vijeće i osigurava da je djelovanje Unije dosljedno108. Odgovorno je za cjelokupno vanjsko djelovanje Europske unije, i to za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, zajedničku trgovinsku politiku, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.

Vijećem za vanjske poslove predsjedava visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji može, prema potrebi, zatražiti da se zamjeni članom tog sastava koji predstavlja državu članicu koja ima šestomjesečno predsjedanje Vijećem109.

6. Svakih 18 mjeseci, unaprijed utvrđena skupina triju država članica koja ima predsjedanje Vijećem za to razdoblje, u skladu s člankom 1. stavkom 4., priprema nacrt programa aktivnosti Vijeća za to razdoblje. Nacrt se priprema s predsjednikom Vijeća za vanjske poslove s obzirom na aktivnosti tog sastava tijekom tog razdoblja. Nacrt programa priprema se u bliskoj suradnji s Komisijom i predsjednikom Europskog vijeća, a nakon prikladnog savjetovanja. Predstavlja se u jedinstvenom dokumentu najkasnije mjesec dana prije relevantnog razdoblja, radi ovjere Vijeća za opće poslove110.

7. Predsjedništvo koje je na dužnosti u relevantnom razdoblju utvrđuje, za svaki sastav Vijeća, a nakon prikladnog savjetovanja, nacrte dnevnih redova za sastanke Vijeća planirane za sljedeće šestomjesečno razdoblje, koji pokazuju predviđeni zakonodavni rad i operativne odluke. Ovi nacrti dnevnih redova utvrđuju se najkasnije jedan tjedan prije početka relevantnog šestomjesečnog

107 Ovaj stavak reproducira članak 3. prvu rečenicu Odluke Europskog vijeća od 1. prosinca 2009. o izvršavanju dužnosti predsjedništva Vijeća.

108 Ova rečenica reproducira članak 16. stavak 6. treći podstavak UEU-a.

109 Vidjeti izjavu (a) navedenu u nastavku: (a) U pogledu članka 2. stavka 5. drugog podstavka: „Kada se Vijeće za vanjske poslove saziva kako bi se raspravljalo o pitanjima

zajedničke trgovinske politike, njegov predsjednik traži da ga zamjeni šestomjesečno predsjedništvo kao što je predviđeno u članku 2. stavku 5. drugom podstavku.”

110 Vidjeti izjavu (b) navedenu u nastavku: (b) U pogledu članka 2. stavka 6: „18-mjesečni program uključuje opći uvodni odjeljak koji postavlja program u

kontekstu dugoročne strateške orijentacije Europske unije. O ovome odjeljku, tri predsjedništva zadužena za pripremu nacrta 18-mjesečnog programa savjetuju se s tri sljedeća predsjedništva, kao dio ‚odgovarajućeg savjetovanja’ iz stavka 6. treće rečenice. Nacrt 18-mjesečnog programa također bi trebao uzeti u obzir, među ostalim, relevantne točke koje proizlaze iz dijaloga o političkim prioritetima za godinu, provedenog na inicijativu Komisije.”


razdoblja, na temelju 18-mjesečnog programa Vijeća i nakon savjetovanja s Komisijom. Predstavljaju se u jedinstvenom dokumentu koji se odnosi na sve sastave Vijeća. Kada je potrebno, mogu se predvidjeti dodatni sastanci Vijeća, pored onih ranije planiranih.

Ako se tijekom šestomjesečnog razdoblja bilo koji od sastanaka planiranih tijekom tog razdoblja pokaže neopravdanim, predsjedništvo ga ne saziva.

Članak 3.111

Dnevni red

1. Uzimajući u obzir 18-mjesečni program Vijeća, predsjednik sastavlja privremeni dnevni red za svaki sastanak. Dnevni red šalje se ostalim članovima Vijeća i Komisiji najmanje 14 dana prije početka sastanka. Prosljeđuje se nacionalnim parlamentima država članica u isto vrijeme.

2. Privremeni dnevni red mora sadržavati točke za koje je zahtjev za uvrštenje na dnevni red, zajedno sa svim dokumentima koji se odnose na njih, primilo Glavno tajništvo od člana Vijeća ili Komisije najmanje 16 dana prije početka tog sastanka. Privremeni dnevni red također mora naznačiti zvjezdicom one točke o kojima predsjedništvo, član Vijeća ili Komisije može tražiti glasovanje. Takva se oznaka stavlja kada su svi postupovni zahtjevi predviđeni Ugovorima ispunjeni.

3. U slučajevima kada je primjenjivo osmotjedno razdoblje predviđeno Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i Protokolom o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, točke koje se odnose na donošenje zakonodavnog akta ili stajališta pri prvom čitanju u redovnom zakonodavnom postupku ne uvrštavaju se u privremeni dnevni red za donošenje odluke dok ne protekne to osmotjedno razdoblje.

Vijeće može odstupiti od osmotjednog razdoblja iz prvog podstavka ako je uvrštavanje točke podložno iznimci na temelju hitnosti predviđenoj u članku 4. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji. Vijeće odlučuje u skladu s pravilom glasovanja koje se primjenjuje za donošenje predmetnog akta ili stajališta.

111 Vidjeti izjave (c) i (d) navedene u nastavku: (c) U pogledu članka 3. stavaka 1. i 2.: „Predsjednik nastoji osigurati da se, u načelu, privremeni dnevni red za svaki sastanak

Vijeća o provedbi glave UFEU-a koja se odnosi na područje slobode, sigurnosti i pravde i sve dokumente koji se odnose na uključene točke dođu do članova Vijeća najmanje 21 dana prije početka sastanka.”

(d) U pogledu članaka 1. i 3: „Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 2. UEU-a, koji određuje da se izvanredni

sastanak Vijeća može sazvati u vrlo kratkom roku u slučajevima koji zahtijevaju brzu odluku, Vijeće je svjesno potrebe da se pitanja koja se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku trebaju rješavati brzo i učinkovito. Aranžmani u članku 3. ne sprečavaju ispunjenje te potrebe”.


Osim u hitnim opravdanim slučajevima, mora proteći desetodnevno razdoblje između uvrštavanja nacrta zakonodavnog akta na privremeni dnevni red Vijeća i donošenja stajališta112.

4. Samo točke za koje su dokumenti poslani članovima Vijeća i Komisije najkasnije do datuma na koji se šalje privremeni dnevni red mogu biti uvrštene na taj dnevni red.

5. Glavno tajništvo dostavlja članovima Vijeća i Komisije zahtjeve za uvrštavanje točaka dnevnog reda i dokumenata za koje gore navedena vremenska ograničenja nisu poštovana.

Ako do kraja tjedna koji prethodi tjednu prije sastanka Vijeća, Coreper nije dovršio pregled nacrta zakonodavnih akata, predsjedništvo ih, osim ako razlozi hitnosti nalažu drukčije i ne dovodeći u pitanje stavak 3., uklanja s privremenog dnevnog reda.

6. Privremeni dnevni red podijeljen je na dva dijela, od kojih se jedan bavi vijećanjima o zakonodavnim aktima, a drugi aktivnostima koje nisu zakonodavne. Prvi se dio naziva „Zakonodavna vijećanja”, a drugi „Nezakonodavne aktivnosti”.

Točke koje se nalaze u oba dijela privremenog dnevnog reda podijeljene su na točke A i točke B. Točke za koje je odobrenje Vijeća moguće bez rasprave unose se kao točke A, ali to ne isključuje mogućnost da bilo koji član Vijeća ili Komisije izrazi mišljenje u trenutku odobravanja ovih točaka i da se izjave uključe u zapisnik.

7. Vijeće donosi dnevni red na početku svakog sastanka. Uključivanje u dnevni red neke točke osim onih koje se nalaze na privremenom dnevnom redu zahtijeva jednoglasnu odluku Vijeća. Točke uvrštene na ovaj način mogu se staviti na glasovanje ako su ispunjeni svi postupovni zahtjevi predviđeni Ugovorima.

8. Međutim, točka „A” povlači se s dnevnog reda, osim ako Vijeće ne odluči drukčije, ako točka „A” može dovesti do daljnje rasprave o istoj ili ako to zatraži član Vijeća ili Komisije.

9. Svaki zahtjev za uvrštavanje točke „razno” mora se popratiti dokumentom za pojašnjenje.

Članak 4.

Predstavljanje člana Vijeća koji nije u mogućnosti prisustvovati

Podložno odredbama članka 11. o prenošenju glasačkih prava, član Vijeća koji je spriječen prisustvovati sastanku može dogovoriti da ga netko predstavlja.

112 Ovaj podstavak reproducira zadnju rečenicu članka 4. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.


Članak 5.

Sastanci

1. Vijeće se sastaje javno kada razmatra i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta113. U drugim slučajevima, sastanci Vijeća nisu javni osim u slučajevima navedenim u članku 8.

2. Komisiju se poziva na sudjelovanje u sastancima Vijeća. Isto se primjenjuje i za Europsku središnju banku u slučajevima kada koristi svoje pravo inicijative. Vijeće može, međutim, odlučiti da će vijećati bez prisutnosti Komisije ili Europske središnje banke.

3. Članove Vijeća i Komisije mogu pratiti dužnosnici koji im pomažu. Imena i funkcije tih dužnosnika unaprijed se priopćuju Glavnom tajništvu. Maksimalan broj osoba po izaslanstvu u prostoriji za sastanke Vijeća u isto vrijeme, uključujući i članove Vijeća, može utvrditi Vijeće.

4. Pristup sastancima Vijeća podliježe izradi propusnice koje dostavlja Glavno tajništvo.

Članak 6.

Profesionalna tajna i izrada dokumenata u sudskim postupcima

1. Ne dovodeći u pitanje članke 7., 8. i 9. i odredbe o javnom pristupu dokumentima, vijećanjima Vijeća obuhvaćena su obvezom profesionalne tajne, osim u onoj mjeri u kojoj Europsko vijeće odluči drukčije.

2. Vijeće ili Coreper može odobriti proizvodnju za korištenje u sudskim postupcima preslika ili izvatka dokumenata Vijeća koji nisu još objavljeni u skladu s odredbama o javnom pristupu dokumentima.

Članak 7.

Zakonodavni postupak i otvorenost

1. Vijeće se sastaje javno kada vijeća i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta. U tu svrhu, njegov dnevni red mora sadržavati dio pod nazivom „Zakonodavna vijećanja”.

2. Dokumenti dostavljeni Vijeću koji su navedeni pod točkom u dijelu dnevnog reda „Zakonodavna vijećanja” objavljuju se, kao i dijelovi zapisnika Vijeća koji se odnose na taj dio dnevnog reda.

3. Otvaranje javnosti sastanaka Vijeća koji se odnose na dio dnevnog reda „Zakonodavna vijećanja” postiže se putem javnog prenošenja audiovizualnim sredstvima, posebno u prepunoj prostoriji emitiranjem na svim službenim jezicima institucija Europske unije korištenjem video-prenošenja. Snimljena verzija ostaje dostupna najmanje jedan mjesec na internetskoj stranici Vijeća. Ishod glasovanja prikazuje se vizualnim sredstvima.

Glavno tajništvo poduzima korake kako bi obavijestilo javnost unaprijed o datumima i približnom vremenu održavanja takvih audiovizualnih prijenosa i poduzima sve praktične mjere kako bi se osigurala pravilna primjena ovog članka.

113 Ova rečenica reproducira članak 16. stavak 8. prvu rečenicu UEU-a.


4. Rezultati glasovanja i obrazloženja glasovanja od strane članova Vijeća ili njihovih predstavnika na Odboru za mirenje predviđeni na temelju redovnog zakonodavnog postupka, kao i navodi u zapisniku Vijeća i točke u tom zapisniku koje se odnose na sastanak Odbora za mirenje, objavljuju se.

5. U slučajevima kada su mu zakonodavni prijedlozi ili inicijative dostavljeni, Vijeće se suzdržava od donošenja akata koji nisu predviđeni Ugovorima, kao što su rezolucije, zaključci i izjave, osim onih koji prate donošenje akata i namijenjeni su unosu u zapisnik Vijeća.

Članak 8.

Ostali slučajevi vijećanja Vijeća otvorenih za javnost i javne rasprave

1. U slučaju kada se nezakonodavni prijedlog podnosi Vijeću koji se odnosi na donošenje pravila koja su pravno obvezujuća u državama članicama ili za države članice, putem uredbi, direktiva ili odluka, na temelju relevantnih odredbi Ugovora, s iznimkom unutarnjih mjera, administrativnih ili proračunskih akata, akata o međuinstitucionalnim ili međunarodnim odnosima ili neobvezujućih akata (kao što su zaključci, preporuke i rezolucije), prvo vijećanje Vijeća o važnim novim prijedlozima otvoreno je za javnost. Predsjedništvo utvrđuje koji su novi prijedlozi važni, a Vijeće ili Coreper mogu odlučiti drukčije, prema potrebi.

Predsjedništvo može odlučiti, od slučaja do slučaja, da naknadne rasprave Vijeća o jednom od prijedloga navedenih u prvom podstavku budu otvorene za javnost, osim ako Coreper odluči drukčije.

2. Na temelju odluke Vijeća ili Corepera, odlučujući kvalificiranom većinom, Vijeće održava javne rasprave o važnim pitanjima koja utječu na interese Europske unije i njezinih građana.

Predsjedništvo, bilo koji član Vijeća ili Komisija trebaju predložiti pitanja ili određene teme za takve rasprave, uzimajući u obzir važnost materije i njezin interes za građane.

3. Vijeće za opće poslove održava javnu političku raspravu o 18-mjesečnom programu Vijeća. Političke rasprave u drugim sazivima Vijeća o njihovim prioritetima također se održavaju javno. Komisijino predstavljanje svojeg petogodišnjeg programa, godišnjeg programa rada i godišnje političke strategije, kao i posljedična rasprava u Vijeću, održavaju se javno.

4. Od slanja privremenog dnevnog reda prema članku 3.:

(a) one točke dnevnog reda Vijeća koje su otvorene za javnost u skladu sa stavkom 1. ovog članka označuju su riječima „javno vijećanje”;

(b) one točke dnevnog reda Vijeća koje su otvorene za javnost u skladu sa stavcima 2. i 3. označuju su riječima „javna rasprava”.

Otvaranje javnosti vijećanja Vijeća i javnih rasprava u skladu s ovim člankom provode se putem javnog prenošenja, kako je opisano u članku 7. stavku 3.


Članak 9.

Glasovanje, obrazloženje glasovanja i zapisnici javni u ostalim slučajevima

1. Kada Vijeće usvaja nezakonodavne akte iz članka 8. stavka 1., objavljuju se rezultati glasovanja i obrazloženje glasovanja članova Vijeća, kao i navodi u zapisnicima Vijeća i točke u tim zapisnicima koje se odnose na donošenje takvih akata.

2. Štoviše, rezultati glasovanja objavljuju se:

(a) kada Vijeće djeluje na temelju glave V. UEU-a, jednoglasnom odlukom Vijeća ili Corepera donesenom na zahtjev jednog od njihovih članova;

(b) u drugim slučajevima, odlukom Vijeća ili Corepera donesenom na zahtjev jednog od njihovih članova.

Kada se rezultat glasovanja u Vijeću objavi u skladu s točkama (a) i (b) prvog podstavka, obrazloženje glasovanja pri glasovanju također se objavljuje na zahtjev dotičnog člana Vijeća, uz dužno poštovanje prema ovom Poslovniku, pravnoj sigurnosti i interesima Vijeća.

Navodi navedeni u zapisnik Vijeća i točke u tim zapisnicima koje se odnose na donošenje akata iz točaka (a) i (b) prvog podstavka objavljuju se odlukom Vijeća ili Corepera donesenoj na zahtjev jednog od njihovih članova.

3. Osim u slučajevima gdje su razmatranja Vijeća otvorena za javnost u skladu s člancima 7. i 8., glasovanje se ne objavljuje u slučaju rasprava koje dovode do indikativnog glasovanja ili usvajanja pripremnih akata.

Članak 10.

Javni pristup dokumentima Vijeća

Posebne odredbe o javnom pristupu dokumentima Vijeća predviđene su u Prilogu II.

Članak 11.

Modaliteti glasovanja i kvorum

1. Vijeće glasuje na inicijativu predsjednika.

Predsjednik, nadalje, otvara postupak glasovanja na inicijativu člana Vijeća ili Komisije, pod uvjetom da većina članova Vijeća tako odluči.

2. Članovi Vijeća glasuju po redoslijedu država članica utvrđenom u popisu uzastopnih predsjedništava, počevši s članom koji, prema tom redoslijedu, slijedi člana koji obnaša dužnost predsjednika.

3. Pri glasovanju, bilo koji član Vijeća može djelovati u ime ne više od jednog člana114.

4. Potrebna je prisutnost većine članova Vijeća koji, u skladu s Ugovorima, imaju pravo glasovati da bi Vijeće moglo glasovati. Pri glasovanju, predsjednik, uz pomoć Glavnog tajništva, mora provjeriti postoji li kvorum.

114 Ovaj stavak reproducira članak 239. UFEU-a.


5. Kada Vijeće treba donijeti odluku kvalificiranom većinom, 65 % stanovništva Unije ili, ako u glasovanju ne sudjeluju sve države članice, 65 % stanovništva država članica koje u njemu sudjeluju i minimalni broj članova Vijeća koji predstavljaju više od 35 % stanovništva država članica koje sudjeluju u glasovanju izračunava se u skladu s podacima o broju stanovnika navedenima u Prilogu III. Navedeni se podaci primjenjuju i u razdoblju između 1. studenoga 2014. i 31. ožujka 2017. kada, u skladu s člankom 3. stavkom 2. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama priloženog Ugovoru o Europskog uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, član Vijeća zatraži da akt bude donesen u skladu s kvalificiranom većinom kako je određeno u stavku 3. tog članka te član Vijeća zatraži da se provjeri predstavljaju li države članice koje čine kvalificiranu većinu najmanje 62 % ukupnog stanovništva Unije.

6. S učinkom od 1. siječnja svake godine Vijeće, u skladu s podacima koje Statistički ured Europske unije ima na raspolaganju 30. rujna prethodne godine, mijenja podatke navedene u Prilogu III. Ta se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 12.

Redovni pisani postupak i prešutni postupak

1. Akti Vijeća o hitnom pitanju mogu se donijeti pisanim glasovanjem kada Vijeće ili Coreper jednoglasno odluči koristiti taj postupak. U posebnim okolnostima, predsjednik također može predložiti korištenje tog postupka; u takvom slučaju, pisano glasovanje može se koristiti kada se svi članovi Vijeća suglase s tim postupkom.

Suglasnost Komisije na korištenje pisanog postupka mora se tražiti u slučajevima kada se pisano glasuje o pitanju koje je Komisija uputila Vijeću.

Sažetak akata koji se donesu pisanim postupkom sastavlja svaki mjesec Glavno tajništvo. Taj sažetak mora sadržavati navode koji se trebaju navesti u zapisniku Vijeća. Odjeljci sažetka koji se odnose na donošenje zakonodavnih akata se objavljuju.

2. Na inicijativu predsjedništva, Vijeće može odlučivati pomoću pojednostavljenog pisanog postupka pod nazivom „prešutni postupak”:

(a) za usvajanje teksta odgovora na pisano pitanje ili, prema potrebi, na usmeno pitanje koje je Vijeću uputio član Europskog parlamenta, nakon što nacrt odgovora pregleda Coreper115;

(b) za imenovanje članova, i njihovih zamjenika, Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, nakon što nacrt odluke pregleda Coreper;

(c) za donošenje odluke o savjetovanju s drugim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama kad god se takvo savjetovanje traži Ugovorima;

115 Vidjeti izjavu (e) navedenu u nastavku: (e) U pogledu članka 12. stavka 2. točaka (a), (b) i (c): „U skladu s redovitom praksom Vijeća, utvrđeni rok je u pravilu tri radna dana.”


(d) za provedbu zajedničke vanjske i sigurnosne politike putem mreže „COREU” („prešutni postupak COREU”)116.

U tom slučaju, smatra se da je relevantni tekst usvojen na kraju razdoblja koje je utvrdilo predsjedništvo ovisno o hitnosti predmeta, osim ako član Vijeća uloži prigovor.

3. Glavno tajništvo utvrđuje da su pisani postupci završeni.

Članak 13.

Zapisnik

1. Sastavlja se zapisnik svakog sastanka i kada se odobri potpisuje ga glavni tajnik. On može delegirati svoje ovlasti potpisivanja na glavne direktore Glavnog tajništva.

Zapisnik u pravilu sadrži o svakoj točki dnevnog reda:

– upućivanje na dokumente dostavljene Vijeću,

– odluke koje je donijelo ili zaključke koje je postiglo Vijeće,

– navode Vijeća i one čiji je unos zatražio član Vijeća ili Komisije.

2. Nacrt zapisnika sastavlja Glavno tajništvo unutar 15 dana i podnosi Vijeću ili Coreperu na odobrenje.

3. Prije takvog odobrenja bilo koji član Vijeća ili Komisija može zatražiti da se više detalja umetne u zapisnik o bilo kojoj točki dnevnog reda. Ovi se zahtjevi mogu zatražiti u Coreperu.

4. Zapisnik dijela sastanaka Vijeća „Zakonodavna vijećanja”, nakon što se odobri, prosljeđuje se izravno nacionalnim parlamentima, u isto vrijeme kao i vladama država članica.

Članak 14.

Vijećanja i odluke na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima predviđenim važećim jezičnim pravilima

1. Osim ako Vijeće jednoglasno odluči drukčije na osnovu hitnosti, Vijeće vijeća i donosi odluke samo na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima koji su određeni u propisima na snazi kojima se uređuju jezici.

2. Bilo koji član Vijeća može se suprotstaviti vijećanju ako tekstovi svih predloženih izmjena nisu sastavljeni na jednom od jezika iz stavka 1. kao što on može odrediti.

116 Vidjeti izjavu (f ) navedenu u nastavku: (f ) U pogledu članka 12. stavka 2. točke (d): „Vijeće ističe da se mreža COREU mora koristiti u skladu sa zaključ cima Vijeća od

12. lipnja 1995. (doc.7896/95) u vezi metoda rada Vijeća”.


Članak 15.

Potpisivanje akata

Tekst akata koje donese Vijeće i onih koje donese Europski parlament i Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom potpisuje predsjednik koji je na dužnosti u vrijeme donošenja i glavni tajnik. Glavni tajnik može delegirati svoje ovlasti za potpisivanje na glavne direktore Glavnog tajništva.

Članak 16.117

Nemogućnost sudjelovanja u glasovanju

Za potrebe primjene ovog Poslovnika, vodi se računa, u skladu s Prilogom IV., o slučajevima u kojima, na temelju Ugovora, jedan ili više članova Vijeća ne može sudjelovati u glasovanju.

Članak 17.

Objava akata u Službenom listu

1. Glavni tajnik objavljuje sljedeće u Službenom listu Europske unije (dalje u tekstu: „Službeni list”):

(a) akte iz stavka 1. i stavka 2. drugog podstavka članka 297. UFEU-a;

(b) stajališta u prvom čitanju koje donese Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i razlozima na kojima se temelje ta stajališta;

(c) inicijative predstavljene Vijeću u skladu s člankom 76. UFEU-a za donošenje zakonodavnog akta;

(d) međunarodne sporazume koje sklopi Europska unija.

Službeni list upućuje na stupanja na snagu takvih sporazuma;

(e) međunarodne sporazume koje sklopi Europska unija u područjima koja se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, osim ako Vijeće odluči drukčije na temelju članaka 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije118.

Službeni list upućuje na stupanja na snagu sporazuma objavljenih u Službenom listu.

2. Osim ako Vijeće ili Coreper odluče drukčije, glavni tajnik objavljuje sljedeće u Službenom listu:

(a) inicijative predstavljene Vijeću u skladu s člankom 76. UFEU-a u slučajevima osim onih iz stavka 1. točke (c);

117 Vidjeti izjavu (g) navedenu u nastavku: (g) U pogledu članka 16. i Priloga IV.: „Vijeće se slaže da se odredbe članka 16. i Priloga IV. primjenjuju na akte za čije

donošenje neki članovi Vijeća, na temelju Ugovora, nemaju pravo glasa. Međutim, primjena članka 7. UEU-a nije obuhvaćena tim odredbama. U prvoj primjeni odredbi o pojačanoj suradnji, Vijeće će, s obzirom na iskustvo stečeno u drugim područjima, razmotriti sve potrebne prilagodbe članka 16. i Priloga IV. ovom Poslovniku.”

118 SL L 145, 31.5.2001., str. 43.


(b) direktive i odluke iz članka 297. stavka 2. trećeg podstavka UFEU-a, preporuke i mišljenja, uz iznimku odluka navedenih u stavku 3. ovog članka.

3. Vijeće ili Coreper odlučuje jednoglasno, od slučaja do slučaja, treba li glavni tajnik objaviti u Službenom listu odluke navedene u članku 25. UEU-a.

4. Vijeće ili Coreper odlučuje jednoglasno, od slučaja do slučaja i uzimajući u obzir moguće objavljivanje temeljnog akta, treba li glavni tajnik objaviti u Službenom listu sljedeće:

(a) odluke kojima se provode odluke navedene u članku 25. UEU-a;

(b) odluke donesene u skladu s člankom 31. stavkom 2. prvom i drugom alinejom UEU-a;

(c) druge akte Vijeća, kao što su zaključci ili rezolucije.

5. Ako se sporazumom sklopljenim između Unije ili Europske zajednice za atomsku energiju i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija osniva tijelo ovlašteno za donošenje odluka, Vijeće odlučuje, kada se takav sporazum sklopi, treba li objaviti u Službenom listu odluke koje donese to tijelo.

Članak 18.

Obavijest o aktima

1. Direktive i odluke navedene u članku 297. stavku 2. trećem podstavku UFEU-a priopćava njihovim adresatima glavni tajnik ili glavni direktor koji djeluje u njegovo ime.

2. Kad nisu objavljeni u Službenom listu, sljedeće akte priopćava njihovim adresatima glavni tajnik ili glavni direktor koji djeluje u njegovo ime:

(a) preporuke;

(b) odluke iz članka 25. UEU-a.

3. Glavni tajnik ili glavni direktor koji djeluje u njegovo ime šalje vladama država članica i Komisiji ovjerene preslike direktiva Vijeća i odluka navedenih u trećem podstavku članka 297. stavka 2. UFEU-a i preporuka Vijeća.

Članak 19.119

Coreper, odbori i radne skupine

1. Coreper je odgovoran za pripremu rada svih sastanaka Vijeća i za obavljanje zadataka koje mu povjeri Vijeće. Coreper u svakom slučaju120 osigurava dosljednost politika i aktivnosti Europske unije i brine se da se poštuju sljedeća načela i pravila:

(a) načela zakonitosti, supsidijarnosti, proporcionalnosti i obrazlaganje akata;

(b) pravila kojima se utvrđuju ovlasti institucija, tijela, ureda i agencija Unije;

119 Ove odredbe ne dovode u pitanje ulogu Gospodarskog i financijskog odbora kako je navedeno u članku 134. UFEU-a i postojeće odluke Vijeća o tome (SL L 358, 32.12.1998., str. 109 i SL L 5, 1.1.1999., str. 71.).

120 Vidjeti izjavu (h) navedenu u nastavku: (h) U pogledu članka 19. stavka 1.: „Coreper osigurava dosljednost i poštovanje načela navedenih u stavku 1., osobito

o pitanjima kad se materijalna priprema poduzima u drugim forumima.”


(c) proračunske odredbe;

(d) poslovnici, transparentnost i kvaliteta izrade akata.

2. Coreper unaprijed pregledava sve točke dnevnog reda sastanaka Vijeća osim ako ne odluči drukčije. Coreper nastoji postići dogovor na svojoj razini koji se podnosi Vijeću na usvajanje. Osigurava odgovarajuće predstavljanje tema Vijeću i, prema potrebi, predstavlja smjernice, opcije ili predložena rješenja. U slučaju hitnosti, Vijeće, odlučujući jednoglasno, može odlučiti rješavati pitanje bez prethodnog pregleda.

3. Odbore ili radne skupine može osnovati Coreper, ili uz njegovu suglasnost, s ciljem obavljanja određenih pripremnih radova ili unaprijed definiranih studija.

Glavno tajništvo ažurira i objavljuje popis pripremnih tijela. Samo se odbori i radne skupine na ovom popisu mogu sastajati kao pripremna tijela Vijeća.

4. Coreperom predsjedava, ovisno o točkama dnevnog reda, stalni predstavnik ili zamjenik stalnog predstavnika države članice koja ima predsjedništvo nad Vijećem za opće poslove.

Političkim i sigurnosnim odborom predsjedava predstavnik visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Pripremnim tijelima različitih sastava Vijeća, s iznimkom sastava vanjskih poslova, predsjedava izaslanik države članice koja predsjedava relevantnim sastavom, osim ako Vijeće kvalificiranom većinom odluči drukčije. Popis naveden u drugom podstavku stavka 3. također utvrđuje ona pripremna tijela za koje je Vijeće napravilo druge aranžmane predsjedavanja, u skladu s člankom 4. Odluke Europskog vijeća o izvršavanju dužnosti predsjedništva Vijeća.

5. Za pripremu sastanaka sastava Vijeća koji se sastaju svakih šest mjeseci, kada se održavaju tijekom prve polovice ovog razdoblja, sastancima odbora osim Corepera i onih radnih skupina koje su se sastale tijekom prethodnih šest mjeseci predsjedava izaslanik države članice čiji je red za predsjedavanje navedenim sastancima Vijeća.

6. Osim ako se primjenjuju drukčiji aranžmani predsjedavanja, kada se tema uglavnom rješava tijekom šestomjesečnog razdoblja, izaslanik države članice koja predsjedava tijekom tog šestomjesečnog razdoblja može tijekom prethodnog šestomjesečnog razdoblja predsjedavati sastancima odbora, osim Corepera, i radnim skupinama koje raspravljaju o toj temi. Praktična provedba ovog stavka mora biti predmetom sporazuma između dvaju predmetnih predsjedništava.

U posebnom slučaju razmatranja proračuna Unije za određenu financijsku godinu, sastancima pripremnih tijela Vijeća, osim Corepera, koji se bave pripremom točaka dnevnog reda Vijeća o pregledu proračuna predsjedava izaslanik države članice koja ima predsjedništvo Vijeća tijekom drugog šestomjesečnog razdoblja godine prije predmetne financijske godine. Isto se primjenjuje, uz suglasnost drugog predsjedništva, na predsjedavanje sastancima Vijeća u vrijeme kada se raspravlja o rečenim proračunskim pitanjima. Dotična predsjedništva savjetovat će se o praktičnim rješenjima.

7. U skladu s odgovarajućim odredbama navedenim dalje u tekstu, Coreper može donijeti sljedeće postupovne odluke, pod uvjetom da su točke koje se odnose na njih uvrštene na njegov privremeni dnevni red najmanje tri radna


dana prije sastanka. Potrebna je jednoglasna odluka Corepera za bilo kakvo odstupanje od tog razdoblja121:

(a) odluka da se sastanak Vijeća održi u nekom drugom mjestu osim Bruxellesu ili Luxembourgu (članak 1. stavak 3.);

(b) odobrenje za izradu preslika ili izvatka dokumenta Vijeća za korištenje u sudskim postupcima (članak 6. stavak 2.);

(c) odluka da se održi javna rasprava u Vijeću ili da se ne održi u javnosti određeno vijećanje Vijeća (članak 8. stavci 1., 2. i 3.);

(d) odluka da se objave rezultati glasovanja i navodi uneseni u zapisnik Vijeća u slučajevima propisanim u članku 9. stavku 2.;

(e) odluka da se koristi pisani postupak (članak 12. stavak 1.);

(f) odobrenje ili izmjena zapisnika Vijeća (članak 13. stavci 2. i 3.);

(g) odluka da se objavi ili ne objavi tekst ili akt u Službenom listu (članak 17. stavci 2., 3., i 4.);

(h) odluka da se savjetuje s institucijom ili tijelom u slučajevima kada takvo savjetovanje nije potrebno prema Ugovorima;

(i) odluka kojom se određuje ili produljuje rok za savjetovanje s institucijom ili tijelom;

(j) odluka kojom se produljuje razdoblja predviđena u članku 294. stavku 14. UFEU-a;

(k) odobrenje teksta pisma koje se šalje institucijama ili tijelima.

Članak 20.

Predsjedništvo i neometano vođenje rasprava

1. Predsjedništvo je odgovorno za primjenu ovog Poslovnika i za osiguranje da se rasprave vode neometano. Osobito, predsjedništvo osigurava pridržavanje odredbi Priloga V. o metodama rada Vijeća.

Kako bi se osiguralo da se rasprave vode pravilno, predsjedništvo također može, osim ako Vijeće odluči drukčije, poduzeti sve odgovarajuće mjere potrebne kako bi se najbolje iskoristilo raspoloživo vrijeme tijekom sastanaka, a posebno:

(a) ograničiti broj po izaslanstvu prisutnih u sobi za sastanke za raspravu o određenoj točki, i odlučiti hoće li odobriti otvaranje dodatne sobe;

(b) utvrditi redoslijed točaka i odrediti trajanje rasprave o njima;

(c) organizirati vrijeme dodijeljeno za raspravu o određenoj točki, posebno putem ograničavanja vremena tijekom kojeg sudionici mogu govoriti i utvrđujući redoslijed kojim se može uzeti riječ;

121 Vidjeti izjavu (i) navedenu u nastavku: i. U pogledu članka 19. stavka 7.:

„Ako član Vijeća smatra da nacrt postupovne odluke poslane Coreperu na donošenje u skladu s člankom 19. stavkom 7. postavlja materijalno pitanje, nacrt odluke šalje se Vijeću.”


(d) zatražiti od izaslanstava da predstave u pisanom obliku svoje prijedloge za izmjenu teksta o kojem se raspravlja prije određenog datuma, zajedno s kratkim objašnjenjem, ako je to potrebno;

(e) zatražiti od izaslanstava koji imaju jednaka ili slična stajališta o određenoj točki, o tekstu ili o dijelu teksta da odaberu jednog od njih da izraze svoje zajedničko stajalište na sastanku ili u pisanom obliku prije sastanka.

2. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 19. stavaka 4. do 6. i svoje ovlasti i ukupnu političku odgovornost, šestomjesečnom predsjedništvu pomažu u svim njegovim zaduženjima drugi članovi unaprijed utvrđene skupine od tri države članice navedene u članku 1. stavku 4. na temelju 18-mjesečnog programa ili u skladu s drugim aranžmanima dogovorenim između njih. Također pomaže, prema potrebi, predstavnik države članice koja sljedeća obnaša dužnost predsjedništva. Na zahtjev predsjedništva i djelujući po njegovim uputama, predstavnik ili član te skupine zamjenjuje predsjedništvo i u slučaju potrebe, rješava ga, prema potrebu, pojedinih zadataka i osigurava kontinuitet postupaka Vijeća.

Članak 21.122 123

Izvješća odbora i radnih skupina

Neovisno o ostalim odredbama ovog Poslovnika, predsjedništvo organizira sastanke raznih odbora i radnih skupina tako da njihova izvješća budu raspoloživa prije sastanaka Corepera na kojima se trebaju pregledati.

Osim ako razlozi hitnosti ne nalažu drukčije, predsjedništvo odgađa za naknadni sastanak Corepera sve zakonodavne akte o kojima odbor ili radna skupina nisu završili rasprave najmanje pet radnih dana prije sastanka Corepera.

Članak 22.

Kvaliteta izrade akata124

S ciljem pomaganja Vijeću u njegovoj zadaći osiguranja kvalitete izrade zakonodavnih akata koje usvaja, Pravna služba odgovorna je za provjeru kvalitete izrade prijedloga i nacrta akata u odgovarajućoj fazi, kao i za skretanje pažnje

122 Ove odredbe ne dovode u pitanje ulogu Gospodarskog i financijskog odbora kako je navedeno u članku 134. UFEU-a i postojeće odluke Vijeća o tome (SL L 358, 32.12.1998., str. 109 i SL L 5, 1.1.1999., str. 71.).

123 Vidjeti izjavu (j) navedenu u nastavku: (j) U pogledu članka 21.: „Izvješća iz radnih skupina i drugi dokumenti koji se koriste kao osnova za rasprave

Corepera trebaju se poslati izaslanstvima na vrijeme kako bi ih mogli proučiti.”

124 Vidjeti izjavu (k) navedenu u nastavku: (k) U pogledu članka 22.: „Pravna služba Vijeća također je upućena pružiti pomoć državama članicama

odgovornim za inicijativu u smislu članka 76. točka (b) UFEU-a s ciljem, među ostalim, provjere kvalitete izrade takvih inicijativa, ako tu pomoć zatraži dotična država članica.” Vidjeti izjavu (l) navedenu u nastavku:

(l) U pogledu članka 22.: „Članovi Vijeća daju komentare na prijedloge za službenu kodifikaciju zakonodavnih

tekstova u roku od 30 radnih dana od stavljanja u optjecaj takvih prijedloga od strane Glavnog tajništva. Članovi Vijeća osiguravaju da se te odredbe o prijedlogu za preinačavanje zakonodavnih tekstova koji su uzeti iz prethodnog akta bez materijalne izmjene pregledaju u skladu s načelima utvrđenim za ispitivanje prijedloga za kodifikaciju.”


Vijeća i njegovih tijela na prijedloge izrade akata, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 22. prosinca 1998. o zajedničkim smjernicama za kvalitetu izrade zakonodavstva Zajednice125.

Tijekom cjelokupnog zakonodavnog procesa, oni koji podnose tekstove u vezi s postupanjima Vijećem dužni su obratiti posebnu pozornost na kvalitetu izrade akata.

Članak 23.

Glavni tajnik i Glavno tajništvo

1. Vijeću pomaže Glavno tajništvo, za koje je odgovoran glavni tajnik kojeg imenuje Vijeće kvalificiranom većinom.

2. Vijeće odlučuje o organizaciji Glavnog tajništva126.

Pod njegovom nadležnošću glavni tajnik poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao neometani rad Glavnog tajništva.

3. Glavno tajništvo je usko i kontinuirano uključeno u organizaciju, koordinaciju i osiguranje usklađenost rada Vijeća i provedbu njegovog 18-mjesečnog programa. Pod odgovornošću i vodstvom predsjedništva, pomaže potonjem u traženju rješenja.

4. Glavni tajnik pravodobno dostavlja Vijeću nacrt procjene izdataka Vijeća kako bi osigurao da se ispune vremenski rokovi utvrđeni financijskim odredbama.

5. Glavni tajnik ima punu odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima unesenim u dio II. – Europsko vijeće i Vijeće – i poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se njima pravilno upravlja. On upravlja dotičnim sredstvima u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na proračun Unije.

Članak 24.

Sigurnost

Pravila o sigurnosti usvaja Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom.

Članak 25.

Dužnosti depozitara sporazuma

U slučaju da je glavni tajnik Vijeća imenovan depozitarom sporazuma sklopljenog između Europske unije ili Europske zajednice za atomsku energiju i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija, akti o potvrđivanju, prihvaćanju ili odobrenju tih sporazuma pohranjuju se na adresu Vijeća.

U takvim slučajevima glavni tajnik obavlja dužnosti depozitara i također osigurava da se datumi stupanja na snagu takvih sporazuma objave u Službenom listu.

125 SL L, 17.3.1999., str. 1.

126 Stavak 1. i stavka 2. prvi podstavak reproduciraju članak 240. stavak 2. UFEU-a.


Članak 26.

Zastupanje pred Europskim parlamentom

Predsjedništvo ili, uz njegovu suglasnost, član unaprijed utvrđene skupine triju država članica navedenih u članku 1. stavku 4., sljedeće predsjedništvo ili glavni tajnik zastupa Vijeće pred Europskim parlamentom ili njegovim odborima. Vijeće također mogu zastupati pred odborima Europskog parlamenta visoki dužnosnici Glavnog tajništva, postupajući prema uputama predsjedništva.

Vijeće za vanjske poslove zastupa pred Europskim parlamentom ili njegovim odborima njegov predsjednik. On može, prema potrebni, zatražiti da ga zamijeni član tog sastava koji predstavlja državu članicu koja obnaša šestomjesečnu dužnost predsjedništva Vijeća. Prema uputama svojeg predsjednika, Vijeće za vanjske poslove također mogu zastupati pred odborima Europskog parlamenta visoki dužnosnici Europske službe za vanjsko djelovanje ili, prema potrebi, Glavnog tajništva.

Vijeće također može iznijeti svoje stavove Europskom parlamentu putem pisane izjave.

Članak 27.

Odredbe o obliku akata

Odredbe o obliku akata navedene su u Prilogu VI.

Članak 28.

Prepiska upućena Vijeću

Prepiska upućena Vijeću šalje se predsjedniku na sljedeću adresu Vijeća:

Vijeće Europske unijeRue de la Loi/Wetstraat 175

B-1048 Bruxelles


PRILOG I .

POPIS SASTAVA VIJEĆA

1. Opći poslovi127;

2. Vanjski poslovi128;

3. Ekonomski i financijski poslovi129;

4. Pravosuđe i unutarnji poslovi130;

5. Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i zaštita potrošača

6. Konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir)131;

7. Promet, telekomunikacije i energija;

8. Poljoprivreda i ribarstvo;

9. Zaštita okoliša;

10. Obrazovanje, mladi, kultura i sport132.

Svaka država članica treba utvrditi način na koji je zastupljena u Vijeću, u skladu s člankom 16. stavkom 2. UEU-a.

Nekoliko ministara mogu sudjelovati kao punopravni članovi istog sastava Vijeća, pri čemu se dnevni red i organizacija postupaka prilagođavaju133.

127 Ovaj je sastav uspostavljen člankom 16. stavkom 6. drugim podstavkom UFEU-a.

128 Ovaj je sastav uspostavljen člankom 16. stavkom 6. trećim podstavkom UFEU-a.

129 Uključujući proračun.

130 Uključujući civilnu zaštitu.

131 Uključujući turizam.

132 Uključujući audiovizualne poslove.

133 Vidjeti izjavu (m) navedenu u nastavku: (m) U pogledu Priloga I. drugi stavak: „Predsjedništvo organizira dnevni red Vijeća, grupirajući povezane točke dnevnog

reda, kako bi se olakšalo sudjelovanje relevantnih nacionalnih predstavnika, posebno kada taj sastav Vijeće mora obrađivati jasno razdvojene skupine tema.”


PRILOG II .

POSEBNE ODREDBE U VEZI S JAVNIM PRISTUPOM DOKUMENTIMA VIJEĆA

Članak 1.

Područje primjene

Svaka fizička ili pravna osoba ima pristup dokumentima Vijeća pridržavajući se načela, uvjeta i ograničenja propisanih u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 i posebnih odredbi propisanih u ovom Prilogu.

Članak 2.

Savjetovanja o dokumentima treće strane

1. Za potrebe primjene članka 4. stavka 5. i članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, a ako to nije jasno, nakon pregleda dokumenta u svjetlu članka 4. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 da se ne otkriva, s dotičnom trećom stranom se savjetuje ako:

(a) je dokument osjetljiv dokument kao što je definirano u članku 9. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

(b) dokument potječe iz države članice i:

– dostavljen je Vijeću prije 3. prosinca 2001., ili

– dotična država članica zatražila je da ga se ne objavljuje bez njezine prethodne suglasnosti.

2. U svim ostalim slučajevima, kada Vijeće primi zahtjev za dokumentom treće strane u njegovom posjedu, Glavno tajništvo, za potrebe primjene članka 4. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, mora se savjetovati s dotičnom trećom stranom, osim ako je jasno, nakon pregleda dokumenta u svjetlu članka 4. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 da se dokument smije ili ne smije objaviti.

3. S trećom stranom savjetuje se u pisanom obliku (uključujući e-poštom) i daje joj se razuman rok za njezin odgovor, uzimajući u obzir rok propisan u članku 7. Uredbe (EZ) br. 1049/2001. U slučajevima iz stavka 1., treća strana se moli da dostavi svoje mišljenje u pisanom obliku.

4. Ako dokument ne potpada pod stavak 1. točke (a) ili (b) i Glavno tajništvo, s obzirom na negativno mišljenje treće stranke, nije zadovoljno što se primjenjuje članak 4. stavci 1. ili 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, Vijeće ne postupa po tom predmetu.

Ako Vijeće predviđa otkrivanje dokumenta, treću stranu odmah se obavješćuje u pisanom obliku o namjeri Vijeća da objavi dokument nakon vremenskog razdoblja od najmanje 10 radnih dana. U isto vrijeme, skreće se pozornost treće strane na članak 279. UFEU-a.


Članak 3.

Zahtjevi za savjetovanje primljeni od drugih institucija ili iz država članica

Zahtjevi za savjetovanje s Vijećem primljeni od druge institucije ili države članice o zahtjevu za dokument Vijeća šalju se e-poštom na [email protected] ili faksom na +32(0)2 281 63 61.

Glavno tajništvo odmah daje svoje mišljenje u ime Vijeća, uzimajući u obzir sve rokove potrebne da odluku donese dotična institucija ili država članica, a najkasnije u roku od pet radnih dana.

Članak 4.

Dokumenti koji potječu iz država članica

Svaki zahtjev države članice prema članku 4. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 upućuje se Glavnom tajništvu u pisanom obliku.

Članak 5.

Upućivanje zahtjeva od strane država članica

Kad država članica upućuje zahtjev Vijeću, on se obrađuje u skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i odgovarajućim odredbama ovog Priloga. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja pristupa, podnositelja zahtjeva obavješćuje se da ponovni zahtjev mora uputiti izravno Vijeću.

Članak 6.

Adresa za zahtjeve

Zahtjevi za pristup dokumentu upućuju se u pisanom obliku glavnom tajniku Vijeća, Rue de la Loi/Wetstraat 175, B-1048 Bruxelles, e-poštom na [email protected] ili faksom na + 32 (0) 2 281 63 61.

Članak 7.

Obrada početnih zahtjeva

Pridržavajući se članka 9. stavaka 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, svaki zahtjev za pristup dokumentu Vijeća obrađuje Glavno tajništvo.

Članak 8.

Obrada ponovnih zahtjeva

Pridržavajući se članka 9. stavaka 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, o svakom ponovnom zahtjevu Vijeće.

Članak 9.

Naknade

Naknade za izradu i slanje preslika dokumenata Vijeća određuje glavni tajnik.

Članak 10.

Javni registar dokumenata Vijeća

1. Glavno tajništvo odgovorno je za pružanje javnog pristupa registru dokumenata Vijeća.


2. Uz upućivanje na dokumente, u registru se navodi koji su dokumenti sastavljeni nakon 1. srpnja 2000. već objavljeni. Pridržavajući se Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka134 i članka 16. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, njihov sadržaj stavlja se na raspolaganje na internetu.

Članak 11.

Dokumenti izravno dostupni javnosti

1. Ovaj se članak primjenjuje na sve dokumente Vijeća, pod uvjetom da nisu klasificirani i ne dovodeći u pitanje mogućnost izrade pisanog zahtjeva u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2. Za potrebe ovog članka:

– „optjecaj” znači raspodjela završne verzije dokumenta članovima Vijeća, njihovim predstavnicima ili izaslanicima,

– „zakonodavni dokument” znači bilo koji dokument sastavljen ili primljen u tijeku postupaka donošenja zakonskog akta.

3. Glavno tajništvo daje na raspolaganje javnosti sljedeće dokumente čim budu stavljeni u optjecaj:

(a) dokumente čiji autor nije niti Vijeće ni država članica, koje je objavio njihov autor ili je objavljen uz njegovu suglasnost;

(b) privremeni dnevni red sastanaka Vijeća u njegovim različitim sastavima;

(c) bilo koji tekst koji je usvojilo Vijeće i namijenjen je objavljivanju u Službenom listu.

4. Pod uvjetom da oni očito nisu obuhvaćeni bilo kojom iznimkom utvrđenom u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, Glavno tajništvo također može dati na raspolaganje javnosti sljedeće dokumente čim budu stavljeni u optjecaj:

(a) privremeni dnevni red odbora i radnih skupina;

(b) druge dokumente, kao što su informativne bilješke, izvješća, izvješća o napretku i izvješća o stanju rasprave u Vijeću ili jednom od njegovih pripremnih tijela koja ne odražavaju pojedinačna stajališta izaslanstava, isključujući mišljenja i doprinose pravne službe.

5. Glavno tajništvo daje na raspolaganje javnosti zakonodavne dokumente i sljedeće dokumente, uz dokumente iz stavaka 3. i 4., čim budu stavljeni u optjecaj:

(a) popratne bilješke i preslike pisama o zakonodavnim aktima i aktima iz članka 8. stavka 1. Poslovnika upućene Vijeću od strane drugih institucija i tijela Europske unije ili, pridržavajući se članka 4. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, od strane države članice;

(b) dokumente dostavljeni Vijeću koji su navedeni pod točkom njegovog dnevnog reda u dijelu „zakonodavna vijećanja” ili označene riječima „javno vijećanje” ili „javna rasprava” u skladu s člankom 8. Poslovnika;

134 SL L 8, 12.1.2001., str. 1.


(c) bilješke dostavljene Coreperu i/ili Vijeću na odobrenje (bilješke o točkama „I/A” i „A”) o nacrtima zakonodavnih akata i akata iz članka 8. stavka 1. Poslovnika, kao i nacrte zakonodavnih akata i akata iz članka 8. stavka 1. navedenog Poslovnika na koje se odnose;

(d) akte koje je usvojilo Vijeće tijekom redovnog ili posebnog zakonodavnog postupka i zajedničke tekstove koje je odobrio Odbor za mirenje u redovnom zakonodavnom postupku.

6. Nakon usvajanja jednog od akata iz stavka 5. točke (d) ili konačnog usvajanja predmetnog akta, Glavno tajništvo daje na raspolaganje javnosti sve dokumente koji se odnose na ovaj akt koji su sastavljenom prije jednog od takvih akata, a koji su nisu obuhvaćeni bilo kojom od iznimaka iz članka 4. stavaka 1., 2. i 3., drugog podstavka, Uredbe (EZ) br. 1049/2001, kao što su informativne bilješke, izvješća, izvješća o napretku i izvješća o stanju rasprave u Vijeću ili jednom od njegovih pripremnih tijela (ishodi postupka), isključujući mišljenja i doprinose pravne službe.

Na zahtjev države članice, dokumenti koji su obuhvaćeni prvim podstavkom i odražavaju pojedinačno stajalište izaslanstva te države članice u Vijeću ne daju se na raspolaganje javnosti.


PRILOG III .

PODACI O STANOVNIŠTVU UNIJE I STANOVNIŠTVU SVAKE OD DRŽAVA ČLANICA ZA PROVEDBU ODREDABA O GLASOVANJU KVALIFICIRANOM VEĆINOM U VIJEĆU

Za potrebe provedbe članka 16. stavka 4. UEU-a, članka 238. stavaka 2. i 3. UFEU-a i članka 3. stavka 2. Protokola br. 36, stanovništvo Unije i stanovništvo svake od država članica, kao i postotak stanovništva svake od država članica u odnosu na stanovništvo Unije, za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. jesu sljedeći:

Država članica Stanovništvo Postotak stanovništva Unije

Njemačka 81 089 331 15,93

Francuska 66 352 469 13,04

Ujedinjena Kraljevina 64 767 115 12,73

Italija 61 438 480 12,07

Španjolska 46 439 864 9,12

Poljska 38 005 614 7,47

Rumunjska 19 861 408 3,90

Nizozemska 17 155 169 3,37

Belgija 11 258 434 2,21

Grčka 10 846 979 2,13

Češka 10 419 743 2,05

Portugal 10 374 822 2,04

Mađarska 9 855 571 1,94

Švedska 9 790 000 1,92

Austrija 8 581 500 1,69

Bugarska 7 202 198 1,42

Danska 5 653 357 1,11

Finska 5 471 753 1,08


Slovačka 5 403 134 1,06

Irska 4 625 885 0,91

Hrvatska 4 225 316 0,83

Litva 2 921 262 0,57

Slovenija 2 062 874 0,41

Latvija 1 986 096 0,39

Estonija 1 313 271 0,26

Cipar 847 008 0,17

Luksemburg 562 958 0,11

Malta 429 344 0,08

Ukupno 508 940 955

Prag (62 %) 315 543 392

Prag (65 %) 330 811 621


PRILOG IV .

IZ ČLANKA 16 .

1. U primjeni sljedećih odredbi ovog Poslovnika i za donošenje odluka za koje, na temelju Ugovora, jedan ili više članova Vijeća ili Corepera ne mogu sudjelovati u glasovanju, ne uzimaju se u obzir glasovi tih članova:

(a) članak 1. stavak 3. drugi podstavak (održavanje sastanka na nekom drugom mjestu osim Bruxellesa ili Luxembourga);

(b) članak 3. stavak 7. (uključivanje u dnevni red neke točke osim onih koje se nalaze na privremenom dnevnom redu);

(c) članak 3. stavak 8. (zadržavanje kao točke B na dnevnom redu točke A koja bi se inače trebala povući s dnevnog reda);

(d) članak 5. stavak 2., u pogledu prisutnosti samo Europske središnje banke (vijećanje bez prisutnosti Europske središnje banke);

(e) članak 9. stavak 2. prvi podstavak točka (b), i drugi i treći podstavak (objavljivanje rezultata glasovanja, obrazloženje glasovanja, navoda u zapisniku Vijeća i točke u zapisniku u pogledu slučajeva osim onih iz stavka 1.);

(f) članak 11. stavak 1. drugi podstavak (otvaranje postupka glasovanja);

(g) članak 12. stavak 1. (korištenje pisanog postupka);

(h) članak 14. stavak 1. (odluka o vijećanju i donošenju odluka iznimno na temelju dokumenata i nacrta koji nisu sastavljeni na svim jezicima)135;

(i) članak 17. stavak 2. točka (a) (neobjavljivanje u Službenom listu inicijative predstavljene od strane države članice temeljem članka 76. UFEU-a);

(j) članak 17. stavak 2. točka (b) (neobjavljivanje u Službenom listu određenih direktiva, odluka, preporuka i mišljenja);

(k) članak 17. stavak 5. (odluka o objavljivanju u Službenom listu odluka tijela koje je osnovano na temelju međunarodnog sporazuma).

2. Član Vijeća ili Corepera ne može koristiti sljedeće odredbe ovog Poslovnika u vezi s odlukama o kojim, na temelju Ugovora, taj član ne može sudjelovati u glasovanju:

(a) članak 3. stavak 8. (mogućnost da član Vijeća zatraži povlačenje točke A s dnevnog reda);

135 Vidjeti izjavu (n) navedenu u nastavku: (n) u pogledu Priloga IV., stavka1. točke (h): „Vijeće potvrđuje da će se nastaviti primjenjivati dosadašnja praksa prema kojoj se

tekstovi koji služe kao osnova za njegova vijećanja sastavljaju na svim jezicima.”


(b) članak 11. stavak 1. drugi podstavak (mogućnost da član Vijeća zatraži otvaranje postupka glasovanja);

(c) članak 11. stavak 3. (mogućnost da član Vijeća djeluje u ime drugog u glasovanju);

(d) članak 14. stavak 2. (mogućnost bilo kojeg člana Vijeća da se suprotstavi raspravi ako tekstovi bilo kojih predloženih izmjena nisu sastavljeni na jeziku koji je on odredio).


PRILOG V .

METODE RADA VIJEĆA

Priprema za sastanke1. Predsjedništvo osigurava da radna skupina ili odbor dostavi Coreperu spis

samo kada postoji razumna mogućnost napretka ili pojašnjenja stajališta koja se postižu na toj razini. S druge strane, spisi se mogu uputiti radnoj skupini ili odboru ponovno samo kada je to potrebno, a u svakom slučaju samo s ovlasti za rješavanje preciznih, dobro definiranih problema.

2. Predsjedništvo poduzima potrebne korake za unapređenje rada između sastanaka. Ono može, na primjer, u suglasnosti s radnom skupinom ili odborom, na najučinkovitiji način savjetovati o određenim problemima radi povratnog izvješćivanja radne skupine ili odbora o mogućim rješenjima. Također može provoditi pisana savjetovanja tražeći izaslanstva da reagiraju u pisanom obliku na prijedlog prije sljedećeg sastanka radne skupine ili odbora.

3. Kad god je primjereno, izaslanstva utvrđuju stajališta koje će vjerojatno zauzeti na predstojećem sastanku u pisanom obliku prije tog sastanka. Kad to uključuje prijedloge za izmjenu teksta, izaslanstva predlažu određenu formulaciju teksta. Kad god je to moguće, pisani doprinos podnose zajednički izaslanstva koja zauzimaju jednake stavove.

4. Coreper izbjegava ponovno obrađivanje tema koje su već obuhvaćene u pripremama njegovih postupaka. To se posebno primjenjuje na točke „I”, na informacije o organizaciji i redu njegovog poslovanja i na podatke o dnevnom redu i organizaciji predstojećih sastanaka Vijeća. Kad god je to moguće, izaslanstva uvrštavaju točku „razno” tijekom pripreme postupaka Corepera umjesto u samom Coreperu.

5. Predsjedništvo prosljeđuje izaslanstvima što je prije moguće kada se pripremaju postupci Corepera sve potrebne informacije kako bi se omogućila temeljita priprema postupaka Corepera, uključujući informacije o tome što predsjedništvo očekuje ostvariti od rasprave o svakoj točki dnevnog reda. S druge strane, predsjedništvo, prema potrebi, potiče izaslanstva da dostavljaju drugim izaslanstvima, kada se pripremaju postupci Corepera, informacije o stajalištima koja će zauzeti u Coreperu. U tom kontekstu predsjedništvo dovršava dnevni red Corepera. Predsjedništvo može češće sazvati skupine koje pripremaju postupke Corepera, kada to zahtijevaju okolnosti.

Vođenje sastanaka6. Nijedna se točka ne stavlja na dnevni red Vijeća samo da bi je predstavila

Komisija ili član Vijeća, osim ako se planira rasprava o novim velikim inicijativama.

7. Predsjedništvo se suzdržava od stavljanja točaka na dnevni red Corepera samo radi obavijesti. Takve informacije, npr. o ishodu sastanaka u drugom forumu ili s trećom državom ili drugom institucijom, postupovna ili organizacijska pitanja itd., umjesto toga treba uputiti izaslanstvima kada se pripremaju postupci Corepera, kadgod je to moguće u pisanom obliku, i ne treba ih ponavljati u Coreperu.


8. Na početku sastanka, predsjedništvo daje bilo kakve dodatne informacije potrebne u pogledu postupanja na sastanku, a posebno ukazuje na duljinu vremena koje namjerava posvetiti svakoj točki. Suzdržava se od dugih uvoda i izbjegava ponavljanje informacija koje su već poznate izaslanstvima.

9. Na početku rasprave o materijalnom pitanju, predsjedništvo, ovisno o vrsti rasprave koja je potrebna, upućuje izaslanstva na maksimalno trajanje njihovih intervencija po tom pitanju. U većini slučajeva intervencije ne bi trebala prelaziti dvije minute.

10. Obraćanje cijelog stola načelno je propisano, a može se koristiti samo u iznimnim okolnostima o određenim pitanjima, s vremenskim ograničenjem intervencija koje utvrđuje predsjedništvo.

11. Predsjedništvo se usredotočuje u najvećoj mogućoj mjeri na rasprave, posebno tražeći od izaslanstava da reagiraju na nagodbene tekstove ili određene prijedloge.

12. Tijekom i na kraju sastanaka predsjedništvo se suzdržava od dugih sažetaka rasprava i ograničuje se na kratke zaključke o postignutim rezultatima (materija i/ili postupak).

13. Izaslanstva izbjegavaju ponavljanje pitanja prethodnih govornika. Njihove intervencije moraju biti kratke, konkretne i usredotočene.

14. Izaslanstva s istim stajalištima potiču se da održe savjetovanje radi predstavljanja zajedničkog stajališta o određenom pitanju od strane jednog govornika.

15. Kad se raspravlja o tekstovima, izaslanstva iznose konkretne prijedloge izrade akata, u pisanom obliku, umjesto da samo izraze svoje neslaganje o određenom prijedlogu.

16. Osim ako predsjedništvo navede drukčije, izaslanstva se suzdržavaju od uzimanja riječi kada se slažu s određenim prijedlogom; u ovom slučaju šutnja se uzima kao načelna suglasnost.


PRILOG VI .

ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA OBLIKE AKATA

A . Oblik uredbi1. Uredbe koje zajednički donose Europski parlament i Vijeće sadržavaju:

(a) u naslovu riječ „Uredba”, nakon čega slijedi serijski broj, datum donošenja i navođenje predmeta, provedbene uredbe koje donosi Vijeće u skladu s člankom 291. stavkom 2. UFEU-a uključuju u naslovu riječi „Provedbena uredba”;

(b) riječi: „Europski parlament i Vijeće Europske unije” ili „Vijeće Europske unije”, prema potrebi;

(c) upućivanje na odredbe na temelju kojih je uredba donesena, čemu prethode riječi: „uzimajući u obzir”;

(d) pozivanje koje sadržava upućivanje na podnesene prijedloge i dobivena mišljenja i održana savjetovanja;

(e) izjavu o razlozima na kojima se uredba temelji, čemu prethode riječi „budući da:” pri čemu su uvodne izjave numerirane;

(f) riječi: „donijeli su ovu Uredbu” ili „donio/donijela je ovu Uredbu”, prema potrebi, nakon čega slijedi normativni dio.

2. Uredbe se dijele na članke, prema potrebi grupirane u poglavlja i odjeljke.

3. Završni članak uredbe određuje dan stupanja na snagu, kada je taj datum prije ili poslije 20. dana od dana objave.

4. Završni članak uredbe slijede:

(a)

i. riječi: „Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.”;

ili

ii. riječi: „Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima”, u svim slučajevima kada se akt ne primjenjuje na sve države članice, ili u svim državama članicama136;

136 Vidjeti izjavu (o) navedenu u nastavku: (o) U pogledu Priloga VI., stavka A.4 točke (a) ii.: „Vijeće naglašava da je, u slučajevima predviđenim u Ugovorima kada se akt ne

primjenjuje na sve države članice ili u svim državama članicama, potrebno pojasniti teritorijalnu primjenu u razlozima navedenim za i sadržaju predmetnog akta.”


(b) riječi „Sastavljeno u ….”, nakon čega slijedi datum kada je Uredba donesena;

i

(c) u slučaju:

i. kada uredbu zajednički donose Europski parlament i Vijeće, riječi:

„Za Europski parlament „Za VijećePredsjednik” Predsjednik”

nakon čega slijedi ime predsjednika Europskog parlamenta i predsjednika Vijeća na dužnosti u vrijeme kada je uredba donesena;

ii. uredbe Vijeća, riječi:

„Za Vijeće Predsjednik”

nakon čega slijedi ime predsjednika Vijeća na dužnosti u vrijeme kada je uredba donesena.

B . Oblici direktiva, odluka, preporuka i mišljenja1. Direktive i odluke koje zajednički donose Europski parlament i Vijeće, te

direktive i odluke Vijeća, moraju uključiti u svojim naslovima riječ „Direktiva” ili „Odluka”.

Provedbene direktive i odluke koje donosi Vijeće u skladu s člankom 291. stavkom 2. UFEU-a uključuju u svojim naslovima riječi „Provedbena direktiva” ili „Provedbena odluka”.

2. Preporuke i mišljenja koje izdaje Vijeće uključuju u svojim naslovima riječ „Preporuka” ili „Mišljenje”.

3. Odredbe koje se odnose na uredbe iz gore navedenog dijela A primjenjuju se mutatis mutandis, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora, na direktive i odluke.

C . Oblici odluka navedenih u članku 25 . UEU-aTe odluke nose sljedeći naslov:

„Odluka Vijeća”, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i predmet.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije: • jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu); • više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:

u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju: • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Conseil de l'Union européenneSecrétariat général

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu


Print PDF

QC-04-15-692-EN-C QC-04-15-692-EN-N

Print PDF

QC-04-15-692-HR-C QC-04-15-692-HR-N

komentari uz poslovnik vijeća – poslovnici europskog vijeća i vijeća · 2017. 10. 23. ·...

Documents