kolegij: ekonomika turizma 1. dio - fpmoz.ba turizma 2014 - 1.dio.pdf · ekonomika turizma engl....
TRANSCRIPT
Sveuĉilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti
Kolegij: EKONOMIKA TURIZMA
1. dio
Prof.dr. Dora Smolĉić Jurdana
SADRŢAJ KOLEGIJA
• Definicija ekonomike turizma.
• Definiranje kljuĉnih pojmova i etimologija; Pokretaĉki ĉimbenici turizma.
• Osnovna obiljeţja turistiĉkog trţišta.
• Osnovna obiljeţja turistiĉke potraţnje.
• Turistiĉka potrošnja.
• Osnovna obiljeţja turistiĉke ponude.
• Ljudski potencijali u turizmu.
• Utjecaj turizama na gospodarstvo
• Ekonomske funkcije turizma.
• Resursna osnova u turizmu.
• Obiljeţja turistiĉke ponude BIH.
• Trendovi razvoja, kretanja na turistiĉkom trţištu.
OBAVEZNA LITERATURA
• Pirjevec, B.: Turizam – jučer, danas, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008.
• Predavanja
PODJELA GRADIVA ZA POLAGANJE KOLOKVIJ
Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:
• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 1-97.
• Predavanja – 1. dio
Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:
• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 97-197.
• Predavanja – 2. dio
NAĈIN POLAGANJA ISPITA
A) POLAGANJA TIJEKOM IZVOĐENJA KOLEGIJA• 60 kolokviji (2 x 30)
• 20 seminarska tema
• 20 nastava (aktivnost)
B) POLAGANJE PUTEM PISMENOG ISPITA
EKONOMIKA TURIZMA
Engl. tourism economics
Njem. Fremdenverkehrswirtschaft, Ökonomik des Tourismus
Ekonomika turizma je dio ekonomskih znanostikoji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi uvezu pojave i odnose u turizmu s gledištanjihovih ekonomskih uĉinaka i odraza.
Sbog sloţenosti turizma kao gospodarskeaktivnosti, ekonomika turizma nuţno sagledavai prateće društvene utjecaje turizma i utjecajeturizma na okoliš.
U ĉemu je kljuĉ razumijevanja ekonomike turizma?
MAKROEKONOMSKI ASPEKT
MIKROEKONOMSKI ASPEKT
Turizam moţe znaĉajno utjecati na ukupne društveno-ekonomske odnose i zahtijeva sistemska rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike zemlje i meĊunarodnih zajednica.
Mnoštvo gospodarskih subjekata koji sudjeluju na izravan ili neizravan naĉin u turistiĉkom gospodarstvu zahtjeva uvaţavanje i mikroekonomskog aspekta.
Ipak...
MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT
Ipak...
MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT
Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroekonomskom problematikom, u globalnim crtama
ona prouĉava i mikroekonomske aspekte turistiĉkog razvitka.
• Snaţniji interes za ekonomikom turizma biljeţi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turistiĉkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.
• Najvaţnija razlika ponašanja ĉovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privemeno iskljuĉuje i procesa rada i postaje iskljuĉivo potrošaĉ.
• Dohodak koji troši na taj naĉin ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme.
DEFINICIJA TURIZMA
• AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetittelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.
• Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet odnsoa društveno i ekonomskog karaktera.
DEFINICIJA TURISTA
• Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oĉekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruţiti novosti i promjene doţivljene na relativno dugovm i neuĉestalom kruţnom kretanju.
KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU KAO STATISTIĈKI POJAM?
Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi. (SLJH)
Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.
VAŢNO – KLASIFIKACIJA PUTNIKA
PREMA WTO-u
POJAVNI OBLICI TURIZMA
Potrebno je definirati kriterij, no najĉešće se govori o primjerice:
• Seoskom turizmu
• Turizmu gradova
• Zdravstvenom turizmu
• Nautiĉkom turizmu
• Rekreacijski turizma i sl.
Korišteni kriteriji: oblik dolaska, putovanja, motiv, kupovna snaga i sl.
Specifiĉne pojavne oblike turizma obiljeţavaju i specifiĉne uzroĉno-posljediĉne karakteristike.
ZNANOST ĆE TEŢITI KA SELEKTIVNOM IZUĈAVANJU
SPECIFIĈNIH OBLIKA TURIZMA
EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA
TURIST je s aspekta ekonomskeanalize potrošač.
TURIZAM je potrošaĉki “pokret” nastaos ciljem zadovoljenja ĉovjekovihspecifiĉnih potreba.
Bit TURIZMA kao ekonomske pojaveproizlazi iz raznolikih veza unutardruštvenih i uţe ekonomskih odnosakoje ĉovjek uspostavlja radizadovoljenja turistiĉkih potreba.
EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA
Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističkepotrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma iliturisitčke ekonomske odnose. Ti odnosi generirajuodreĎene ekonomske i druge posljedice koje se uekonomskoj praksi izraţavaju ekonomskim kategorijama:potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost,trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma.
Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u meĎusobnuvezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomskiodnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza kojeproizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjektipotrošnje ili turisti i subjekti ponude.
TURISTIĈKE POTREBE
Novi ţivotni obrazac:
slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje - rad
ODNOS POTREBA I DRUŠTVENOG RAZVOJA
• Potrebe su zahtjev pojedinca ili društvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakšanja osjećaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajućih razina blagostanja.
• Skup ĉovjekovih potreba – hijerarhija
• TURISTIĈKE POTREBE zadovoljavaju se turistiĉkim dobrima (proizvodima i uslugama). Spadaju u posebnu skupinu potreba.
ŠTO ODREĐUJE ĈOVJEKOVE POTREBE?
1. društveno-ekonomski razvoj
2. priroda ĉovjeka
Ovise o ţivotnom standardu, dosega kulture, tradicije, vrijednosnog sustava pojedinca i zajednice.
Osnovne ljudske potrebe (Maslow, Mill, Morison):
•fiziološke potrebe•potrebe za sigurnošću•potrebe za pripadnošću•potrebe za poštovanjem•potrebe za samoostvarenjem•potrebe za znanjem i razumijevanjem•potrebe za estetikom
Potrebe Motivi Navodi u turističkoj literaturi
Fiziološke Relaksacija Bijeg, opuštanje, ublaženje napetosti, žudnja za suncem, mentalno
opuštanje napetosti
Sigurnost Osiguranje Zdravlje
Rekreacija
Održavati se aktivnim i zdravim za budućnost
Pripadnost Ljubav Obiteljsko zajedništvo, pojačanje srodstvenih odnosa
Društvenost, olakšati društvene odnose
Održavanje osobnih veza, međuljudski odnosi
Korijeni, etnički
Privrženost članovima obitelji
Održavanje socijalnih kontakata
Poštovanje Ostvarenje Uvjerenje o nečijem postignuću
Pokazati nečiju važnost drugima
Prestiž
Društvena prepoznatljivost
Pojačanje vlastitog "ja"
Profesionalnost/posao
osobni razvitak
Status i prestiž
Samoostvarenje Istina prema
vlastitoj prirodi
Istraživanje i osobna procjena
Vlastito upoznavanje
Zadovoljavanje vlastitih želja
Znati i
razumjeti
Znanje Kultura
Obrazovanje
Želja za lutanjem
Zanimanje za druga područja
Estetske Uvažavanje
ljepote
Okolina
Pejzaži
TURISTIĈKE POTREBE
Turistiĉke potrebe uvjetovane su povijesno, fiziološki i kulturno.
Treba ih povezati s trendovima u turizmu, jer su oni ogledalo promjena u ĉovjekovim potrebama, tj. turistiĉkim potrebama pojedinca, turista.
Turistiĉke potrebe ekonomski se iskazuju u potrošnji – veliĉini, strukturi, dinamici.
TURISTIĈKE POTREBE ZADOVOLJAVAJU SE
Turističkim dobrima ili uslugama ekonomskog
značaja
Slobodnim prirodnim dobrima
Polazna ekonomska paradigma govori o tome da su potrebe “neograniĉene”, a dobra “ograniĉena”.
Na temelju izbora potrošaĉa i onog što su turisti kupili mjeri se intenzitet i struktura potreba.
O ĉemu zavisi izbor turiste?
1. cijene turistiĉkih i drugih dobara
2. dohotka turiste
3. razliĉiti iracionalni ĉinioci
KONAĈNI ĈIN POTROŠNJE
TURISTIČKE POTREBE ≠ TURISTIČKA POTRAŢNJA I POTROŠNJApostoji kvantitativna i kvalitativna razlika
• POTRAŢNJA TURISTA je njegova spremnost da nabavi i/ili kupi odeĊenu koliĉinu turistiĉkih dobara. Ona ovisi osimo o kvantiteti njegovih turistiĉkih potreba i o dohotku, cijenama, deviznom teĉaji, kvaliteti i naĉinu promocije i sl.
TURISTIĈKE POTREBE
• U teoriji razvoja ĉovjekove su potrebe kljuĉni element po kojem se optimalizira sveukupni društveni razvoj.Njihovo maksimiranje uzema se kao glavni cilj gospodarskog i društenog razvoja.
• DUALNO NAČELO: minimalni utrošak razvojnih resursa za zadovoljenje maskimalno mogućeg obima potreba, tj. optimalni odnos izmeĊu RESURSA I POTREBA.
TURISTIĈKE POTREBE
MARKETING ISPITUJE POTREBE
IZAZIVA NOVE POTREBE
POVEĆANJE PRODAJE I DOBITI
• Ĉovjekove se potrebe i mogućnosti njegova zaodovljavanja u ekonomskoj teoriji promatraju kao pokretaĉi i izvorišta svih ljudskih djelatnosti. One su neposredan ili posredan cilj svake djelatnosti.
• Turistiĉka teorija i politika turistiĉkog razvoja posebno su ovisne o objašnjenju i poznavanju turistiĉkih potreba, kao dijela ĉovjekovih potreba.
POVIJEST TURIZMA I PUTOVANJA
Burkart & Medlik - epohe povijesti putovanja: •prije industrijske revolucije, do otkriæa ţeljeznice•epoha ţeljeznice•epoha iza drugog svjetskog rata, doba automobila i aviona
W. Freyer - četiri razvojne faze putovanja:•predfaza (do oko 1850. godine)•poĉetna faza (od 1850. do 1914. godine)•razvojna faza (od 1914. do 1945. godine)•visoka faza (od 1945. godine)
Svjetska turistička organizacija WTO (C. Geea i E. Fayos-Sola) -povijest putovanja i turizma:
•rano doba - prve civilizacije, Grĉka, Rim, Azija•srednje doba - od V. do XIV. stoljeća, hodoĉašća, istraţivaĉka putovanja•doba renesanse - od XIV. do XVII: stoljeća, edukativna putovanja, "Grand Tour"•industrijska revolucija - od 1750. do 1850., razvitak gradova, parni stroj•moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam
TURISTIĈKO TRŢIŠTE
SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITĈKOM TRŢIŠTU
• Turistiĉka potraţnja
• Turistiĉka ponuda
• Turistiĉki posrednici
TURISTIĈKO TRŢIŠTE
• TRŢIŠTE ROBA
• TRŢIŠTE USLUGA
Turistiĉko trţište je skup odnosa ponude i potraţnje u podruĉju usluga i dobara što sluţe za podmirenje turistiĉkih potreba na odreĊenom prostoru.
Turistiĉko trţište je skup odnosa ponude i potraţnje koji nastaju pod utjecajem turistiĉkih kretanja.
ROBNO TRŢIŠTE
PONUDA
POTRAŢNJA
POTRAŢNJA
PONUDA
roba
novac
TURISTIĈKO TRŢIŠTE
T. PONUDA
T. POTRAŢNJA
T. POTRAŢNJA
T. PONUDA
turist
novac
Turistička ponuda i turistička potraţnja susreću se u receptivnoj turističkoj destinaciji.
Pitanja
• Gdje se susreću turistiĉka potraţnja i turistiĉka ponuda?
• U koje se vrijeme susreću?
• Kako funcionira turistiĉko trţište?
PONAŠANJE EKONOMSKIH SUBJEKATA NA TRŢIŠTU
Subjekti potrošnje turistiĉkih dobara – TURISTI (maksimirati zadovoljenje potreba uz što manje izdataka).
Oni su nezavisne varijable, mogu se grupirati u tri grupe:
1. potrebe potrošaĉa
2. raspoloţivi dohodak
3. cijene dobara koja su predmet kupnje i cijene drugih dobara koja mogu biti predmetom izbora potrošaĉa
CILJ - zadovoljenje potreba
SREDSTVO - kupljena potrošna dobra
Potrošaĉ koji raspolaţe odreĊenom koliĉinom dohotka ĉini izbor dobara, što znaĉi alokaciju raspoloţivog dohotka na pojedina dobra ili skupine dobara.
Alokacija dohotka turista ovisi o njegovim potrebama i dohotku i odnosu cijena dobara koja se na trţištu nude.
Cijena se javlja kao dvostruki parametar:
A) Cijena dobra koje se kupuje
B) Odnos cijene dobra koje potrošaĉ kupuje prema cijeni drugih dobara (skala preferencija turista konkurentnim dobrima)
TURISTIĈKI POSREDNICI
• TURISTIĈKI POSREDNICI posreduju izmeĊu turistiĉke ponude i turistiĉke potraţnje, odnosno povezuju dislocirane sudionika jednog i drugog pola turistiĉkog trţišta.
• S obzirom na karakter poslovanja moţemo ih podijeliti na:
• Organizatore putovanja ili turoperatore
• Putniĉke agencije ili retailere
• Osnovne razlike izmeĊu turoperatora i putniĉkih agencija
TURISTIĈKA POTRAŢNJA
DEFINICIJA
Turistiĉka potraţnja predstavlja skupinu potencijalnih turista-potrošaĉa koja svojim stavovima, navikama, ţeljama i mogućnostima odreĊuje koliĉine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga na turistiĉkom trţištu.
POTRAŢNJA
TRAŢENA KVALITETA
CIJENA
KOLIĈINA DOBARA
U ekonomskoj teoriji uobiĉajeno se kazuje da je potraţnja koliĉina roba i usluga koju je moguće plasirati na nekom trţištu u nekom vremenu uz odreĊenu razinu cijena.
Na turistiĉku potraţnju djeluju i sljedeći faktori:
•Ekonomski
•Socijalni
•Kulturni
PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIĈKE POTRAŢNJE – objektivne vanjske
• SLOBODNO VRIJEME
• SLOBODNA SREDSTVA
• Ţivotni standard pojedinca
• Ţivotna i radna sredina pojedinca
PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIĈKE POTRAŢNJE – subjektivne vanjske
• Racionalni utjecaji na pojedinca
• Iracionalni utjecaji na pojedinca
KARAKTERISTIKE TURISTIĈKE POTRAŢNJE
1. DISLOCIRANOST POTRAŢNJE OD PONUDE
2. HETEROGENOST POTRAŢNJE
3. ELASTIĈNOST POTRAŢNJE
4. MOBILNOST POTRAŢNJE
5. SEZONSKI KARAKTER
• Na turistiĉku potraţnju bitno utjeĉu i ĉimbenici ponude turistiĉke destinacije –atraktivnost destinacije – privlaĉnost i kvaliteta.
Neekonomski faktori poticaja turistiĉkog prometa
A) STRUKTURNI FAKTORI POTRAŢNJE
• Populacija
• Aktivnosti u slobodnom vremenu
Neekonomski faktori poticaja turistiĉkog prometa
B) MOTIVACIJSKI FAKTORI
• Obrazovanje
• Urbanizacija
• Marketing
• Atraktivnost destinacije
POJMOVI
• AGREGATNA POTRAŢNJA – koliĉina proizvoda koje su kupci voljni i sposobni kupiti po potencijalnoj cijeni u odreĊenom vremenskom periodu.
• EFEKTIVNA POTRAŢNJA – kupac je plateţno sposoban i ostvaruje kupnju.
• LATENTNA POTRAŢNJA – npr. Potraţnja za luksuznim jahtama, putovanjem poslovnom klasom u avionu i sl. – postoji potraţnja, ali ne i plateţna sposobnost za stvarnu realizaciju.
ANALIZA TRŢIŠTA
Tko su naši današnji i potencijalni turisti?Koliko je veliko naše trţište?Koja su socio-ekonomska obiljeţja turista?Do kuda dolaze?Kako donose planove, te na koji način
doputuju do destinacije?Gdje uglavnom provode odmor i koliko
dugo ostaju?Kada donose odluku o putovanju?Koja im je motivacija?
Istraţivanje trţišta od ključne je vaţnosti za marketing turističke
destinacije.
Ono mora biti temelj svih vaţnih odluka.
Analiza trţišta ukljuĉuje tri bitna zadatka:
1. Procjena veliĉine trţišta i predviĊanje (OdreĊenje sadašnjeg i budućeg trţišta na razini destinacije i pojedinih poslovnih subjekata)
2. Segmentacija trţišta (OdreĊivanje ciljnih skupina)
3. Analiza potrošaĉa (turista) (Obiljeţja turista –njihove potrebe, percepcije, preferencije i ponašanje; Zadatak je prilagoditi turistiĉku ponudu njihovim specifiĉnim zahtjevima.)
ANALIZA KONKURENCIJE
• Analiza – studije konkurenata
• KONKURENTSKE PREDNOSTI – istraţiti ih, identificirati, trţišno iskoristiti
• Primarni je zadatak analize konkurencije odrediti kakva je turistiĉka ponuda destinacije u usporedbi s turisitĉkom ponudom konkurencije s pozicije ciljnih segmenata - turista
SEGMENTACIJA TRŢIŠTA POTRAŢNJE
• Segmentacija trţišta provodi se zbog ĉinjenice da razliĉiti trţišni segmenti imaju razliĉite potrebe, razliĉite predodţbe o turistiĉkom proizvodu, te su im se pristupa razliĉitim komunikacijskim kanalima
• Segmentiranje trţišta znaĉi podjelu cjelokupnog turistiĉkog trţišta na ciljane skupine prema kojima se usmjerava odreĊeni, adekvatni marketing mix.
SEGMENTACIJA TRŢIŠTA
• Segmentacija trţišta je jedna od najznaĉajnijih aspekata strateškog marketing planiranja.
TOURISTI – tko su oni?
Segmentacija trţišta zasniva se na sljedećim pretpostavkama:
1. Trţište je saĉinjeno od posebnih segmenata i niša (potrebe i preferencije turista).
2. Potencijalni turisti mogu se grupirati u segmente sliĉnih obiljeţja i potreba.
3. Pojedini turistiĉki proizvod biti će usmjeren, te privlaĉniji samo odreĊenim treţišnim segmentima.
4. Destinacije mogu i moraju unaprijeĊivati specifiĉne turistiĉke proizvode kako bi osvojile nove trţištne segmente i povećale udio u postojećim trţišnim segmentima.
Kriteriji segmentacije turistiĉkog trţišta
• Geografska segmentacija
• Socio-ekonomska i demografska segmentacija
• Psihološki pristup segmentaciji
• Obrazac ponašanja odabranog segmenta
Segmentiranje trţišta – koraci provedbe
1. Odabir kriterija segmentiranja.
2. Sakupljanje informacija o svakom ciljnom segmentu turistiĉkog trţišta potraţnje.
3. Odluka o odabiru ciljnih segmenata trţišta
KVALITETA
CIJENEDRUGIHDOBARA
DOHODAK
CIJENA
POPULACIJA
MOGUĆNOSTI KUPNJE
PROMIDŢBA
MODA I
UKUS
POTRAŢNJA
Generalno, potraţnja u turizmu je realtivno dohodovno elastiĉna ukoliko je mjerimo ostvarenom potrošnjom turista, no dohodovna elastiĉnost je manja ukoliko je mjerimo brojem turista i ostvarenih noćenja. Razlozi:
a) Turisti koji ostvare veći dohodak zbog nedostatka slobodnog vremena provode isti broj dana na odmoru, no koriste skuplje aranţmane, usluge i sl.
b) Budući je odlazak na turistiĉko putovanje postao sastavnim dijelom ţivota, smanjenjem dohotka ne smanjuje se broj dana koji se provode na odmoru, već se odabire cjenovno povoljnija (jeftinija) destinacija, tj. aranţman.