kohezijski pregled i strategija - mura...

REGIJA MURA EGTS

Analiza kohezije i Integralna strategija razvoja

0

Prekogranična inicijativa Srednjoeuropske

pomodne službe

KOHEZIJSKI PREGLED I STRATEGIJA

INTEGRIRANOG RAZVOJA UDRUŽENJA

REGIJA MURA EGTS

Napravili su: Suradnici CESCI-a

Budimpešta, 2016

REGIJA MURA EGTS


1

SADRŢAJ

Granice analizirane regije 3

I. Analiza kohezije 7

1. Teritorijalna kohezija 8

1.1. Krajobrazne karakteristike 9

1.2. Mreţa i funkcije naselja 20

1.3. Propusnost granice 33

2. Gospodarska kohezija 54

2.1. Postojeća gospodarska infrastruktura 55

2.2. Gospodarska situacija, s posebnim obzirom na zajedničke uvjete

i komplementarnost područja s obje strane granice 62

3. Društvena kohezija 102

3.1. Demografski uvjeti i društvena situacija 102

3.2. Pogranične migracije radne snage i zapošljavanje 108

3.3. Postojeći društveni i meĎuetnički odnosi 118

4. Čimbenici koji jačaju ili slabe koheziju 124

5. Planski okviri 131

5.1.Globalni okviri 132

5.1.1. EU okviri 132

5.1.2. Drţavni okviri 144

5.1.3. Regionalni okviri 155

5.2. Lokalni okviri 160

5.2.1. Materijali LEADER akcijskih grupa (LAG-ova) 160

II. Integrirana strategija razvoja 164

1. Idejni okviri planiranih razvojnih aktivnosti 164

2. Ciljevi planiranih razvojnih aktivnosti 167

2.1. Scenariji razvojnih aktivnosti 167

2.2. Endogeni resursi potrebni za postizanje ciljeva 170

2.2.1. Agrarni potencijali koji se temelje na krajobraznim resursima 170

REGIJA MURA EGTS


2

2.2.2. Turistički potencijali koji se temelje na krajobraznim resursima 170

2.2.3. Sektor malog i srednjeg poduzetništva 171

2.2.4. Umreţena suradnja malih naselja 171

2.2.5. Razmjerno jak civilni sektor koji obuhvaća prekograničnu suradnju,

meĎu ostalim izmeĎu manjinskih zajednica 171

2.3. Sustav strateških ciljeva 172

3. Predloţeni integrirani paketi razvojnih aktivnosti 175

3.1. UnapreĎenje trţišne konkurentnosti regionalnih malih i srednjih poduzetnika 175

3.1.1 Pokretanje prekogranične poslovne platforme 175

3.2. Usluţna naselja 181

3.2.1. UnapreĎenje slike naselja 181

3.2.2. Društveni most – jačanje meĎugeneracijske suradnje mladih i starijih

naraštaja 182

3.3. Kompleksni ruralni razvoj na temelju krajobraznih uvjeta 184

3.3.1. Uspostava organizacijskih okvira kompleksnog ruralnog razvoja 184

3.3.2. Ruralni razvoj s naglaskom na agraru 186

3.3.3. Program lokalnih proizvoda 189

3.3.4. Ekoturizam regionalnih razmjera 191

3.3.5. Zelena energetika 195

4. Mapiranje izvora financiranja 197

4.1. Program prekogranične suradnje MaĎarska-Hrvatska INTERREG V-A 198

4.2. Transnacionalni programi suradnje 204

4.3. Neposredna sredstva europskih fondova 207

4.4. Neeuropski instrumenti financiranja 211

4.5 Privitci 213

REGIJA MURA EGTS


3

GRANICE ANALIZIRANE REGIJE

Regija Mura EGTS u nizu europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (u daljnjem tekstu

EGTS) moţe se smatrati razmjerno novim udruţivanjem općina1. Grupacija je registrirana sa

sjedištem u Serdahelu (Tótszerdahely) 28. svibnja 2015. godine. Uspostavi prekograničnog

udruţivanja doprinjelo je sklapanje regionalnog meĎuopćinskog partnerstava 1993. g.,

suradnje u okvirima manjinske udruge za teritorijalni razvoj u Pomurju.

Regija Mura EGTS objedinjuje 16 općina partnera, od kojih je na prostoru MaĎarske

jedanaest a pet ih je u Hrvatskoj2. Otkrivanje potencijala EGTS-a, meĎutim ne moţe biti

reducirano jedino na partnerska naselja. Kako analiza kohezije, tako i strategija razvoja

mogućnosti i pravce razvojnih aktivnosti grupacije ispituje u jednom širem kontekstu. Pri

odreĎivanju granica regije o kojoj se provodi analiza pozornost je posvećena sljedećim

aspektima:

ideje o proširenju planiranih razvojnih aktivnosti;

resursi u prirodno geografskom okruţenju;

funkcionalne aglomeracije koje imaju utjecaja na prostor u kojemu se odvija suradnja;

mogućnosti odrţavanja fizičkih kontakata;

postojeće društvene veze, meĎuetnički odnosi.

Na temelju navedenih aspekata, predmet analize kojom se odreĎuje podloga strategiji razvoja

osim 21 općine-partnera udruţenih u EGTS još ih je dodatnih 39 naselja smještenih u regiji uz

maĎarsko-hrvatsku granicu. Od 60 naselja u regiji 35 ih je na teritoriju MaĎarske, a 25 u

Hrvatskoj.

_______________________

¹ stanje siječanj 2016.

² prema stanju u siječnju 2016.

REGIJA MURA EGTS


4

1. ábra: A vizsgálati térség lehatárolása

Granice analizirane regija (Regija Mura EGTS)

Relevantne strukturne sastavnice analizirane regije unutar analizirane regije

izvan analizirane regije

naselja u regiji

središnja naselja, opdinska središta

sjedište EGTS-a

područje EGTS-a

analizirana regija

granice NUTS O

granice NUTS 3

granice LAU 2

opdinska područja

brza cesta

državna cesta

lokalna cesta

željeznica

rijeke

stajade vode

REGIJA MURA EGTS


5

Područje omeĎeno gradovima i općinama Čakovec, Ludbreg, Koprivnica, Csurgó, Velika

Kaniţa (Nagykanizsa) i Letinje (Letenye ) na kojemu se provodi analiza stanja, prostire se na

površini više od 1690 km², pri čemu gotovo 55% prostora pripada Hrvatskoj a ostatak

MaĎarskoj. Područje na kojemu su smještene općine-partneri čini pribliţno 23,5%

detektiranog prostora. Na istraţenom području ţivi nešto više od 210 tisuća stanovnika.

Posjedujući podatke o regiji, veći dio stanovništva (61%) ţivi na hrvatskoj strani. U okvirima

istraţenog područja odnos broja ţitelja koji obitavaju u općinama EGTS-a je 16,5%.

REGIJA MURA EGTS


6

Aktualnom strategijom razvoja intencija je ispitivanje mogućnosti suradnje u prostoru u

kojemu su zastupljene dvije drţave, a unutar regije ukupno pet ţupanija (Tablica br. 1)

Tablica br.1: Jedinice javne upravne istraženog područja

Drţava MaĎarska Hrvatska

Regija Zapadno Zadunavlje Juţno Zadunavlje Kontinentalna Hrvatska

Ţupanija Zalska županija Šomođska

županija

Međimurska

županija

Varaždinska

županija

Koprivničko-

križevačka

županija Kotar Kotar Letinje Kotar Velika

Kaniža

Kotar Csurgó

Naselja

(općine-

partneri

EGTS-a -

naznačena

„bold”

slovima)

Bázakerettye

Becsehely

Borsfa

Kiscsehi

Kistolmács

Letinje (Letenye)

Mlinarci (Molnári)

Murarátka

Muraszemenye

Petriba

(Petrivente)

Pustara

(Semjénháza)

Szentmargitfalva

Sumarton (Tótszentmárton)

Serdahel (Tótszerdahely)

Valkonya

Zajk

Belezna

Eszteregnye

Fićehaz

(Fityeház)

Kerestur

(Murakeresztúr)

Velika Kaniţa (Nagykanizsa)

Rigyác

Sormás

Surd

Szepetnek

(Sepetnik)

Berzence

Csurgó

Gyékényes

Őrtilos

Porrog

Porrogszentkirály

Porrogszentpál

Somogybükkösd

Zákány

Zákányfalu

Podturen

Prelog

Pribislavec

Sveta Marija

Belica

Čakovec

Dekanovec

Domašinec

Donja

Dubrava

Donji

Kraljevec

Donji

Vidovec

Goričan

Kotoriba

Mala Subotica

Orehovica

Ludbreg

Mali Bukovec

Sveti ĐurĎ

Veliki

Bukovec

Đečekovec

Drnje

Gola

Koprivnica

Koprivnički

Ivanec

Legrad

REGIJA MURA EGTS


7

I. ANALIZA KOHEZIJE

Analizi stanja (na način kako bi se udovoljilo kriterijima EU koncepta za proračunsko

razdoblje 2014.-2020.) a koja sluţi kao podloga budućoj izradi strategije, pristupamo s

motrišta kohezije. Pri evaluaciji stanja na ispitivanome području, u regiji uključenoj u

suradnju u prvi plan postavljamo prioritete općih aspekata kohezije. Odgovore traţimo na

pitanja kojim izazovima se suočava regija te na koji način pojačati prekograničnu

koheziju. Tijekom provedene analize stanja statističke analize u regiji obavili smo sluţeći

se GIS metodom, putem anketiranja upitnikcima a koje smo nadopunili i potkrijepili

rezultatima dobivenim prikupljanjem podataka na terenu. Ovo je bilo potrebno i iz razloga

što zbog različitosti sustava javne uprave na lokalnoj razini dviju drţava odnosno

postupaka vezano uz prikupljanja statističkih podataka, poprilično je ograničena

mogućnost korištenja analiza stanja, koja se temelji na tradicionalnim, statističkim

osnovama.

Tijekom analize kohezije, naša smo ispitivanja grupirali sukladno teritorijalnoj,

gospodarskoj i društvenoj interpretaciji. U vezi regionalne kohezije izvršili smo analizu

krajobraza, gravitiranja, funkcionalnosti u smislu pograničnog i meĎuinstitucionalnog

povezivanja. Klasičan pristup sektorima uglavnome smo obradili u poglavlju koji je

posvećen analizi gospodarske kohezije i to u okviru kompleksnog pristupu, kojim se ističu

prije svega zajedničke, odnosno gospodarske specifičnosti u regiji koje jedna drugu

nadopunjuju, posebnim osvrtom na nedostatke, neusklaĎenost, ali i potencijali

infrastrukture. Kroz analizu društvene kohezije ispitujemo demografsko stanje, socijalne

prilike u regiji kao i postojeće društvene odnose i pitanja migracija radne snage,

mogućnost zapošljavanja.

Na kraju, nakon sumiranja izazova utvrĎenih u vezi kohezije elaborat na kojemu se

zasniva strategija zaključujemo propitujemo okvire (različitih razina) planiranja koji bi se

mogli primjenjivati u regiji. Ovakav pristup analizi stanja koji pomalo odstupa od

tradicionalnoga, u većoj mjeri sluţi identificiranju potencijala razvoja integriranih i u

regionalnom a i u sektorskom smislu te i same utemeljenosti strategije razvoja.

REGIJA MURA EGTS


8

1. Teritorijalna kohezija

Jedan od temeljnih koncepata u našemu pristupu sagledavanja postojećega stanja je da

područja koja nisu uključena u uţu regionalnu suradnju, ne bi trebale značiti bijele mrlje

tijekom analize. Samo se od sebe podrazumijeva da već i faza analize stanja na kojoj se

zasniva strategija pograničnog razvoja, šire područje tretira kao integralnu cjelinu. O

širem području EGTS-a Regije Mura raspravljamo kao o sveobuhvatnom prostoru

ispitivanja, a koju smo definirali kao racionalno područno pogranično udruţivanje. Dva su

motiva bila za ovakvo odreĎivanje granica: s jedne strane to je voĎenje računa o

susjednim središtima sposobnim za organiziranje ţivota što utječe na svakodnevni ţivot

parnerskih općina, a s druge strane to je rijeka Mura koja se smatra „ţilom kucavicom”

suradnje. Tijekom utvrĎivanja stanja trudili smo se kako bi regiju osmislili na način

njezina postavljanja u jedan širi kontekst, podrţavajući i time pitanje teritorijalne kohezije

i s konceptualnog stajališta. Sliku stanja detektiramo analizom više relevantnih pojava

uzimajući u obzir krajobrazne karakteristike, mreţu i funkcije naselja, pogranična i

funkcionalna svojstva.

REGIJA MURA EGTS


9

1.1. Krajobrazne karakteristike

Područje na kojemu je EGTS Regija Mura nalazi se na prostoru sjecišta triju velikih gorja.

Veći dio istraţenog područja te Regija Mura EGTS u cjelini pripada velikom krajobrazu

Zapadnoga Zadunavlja, a manji, njegov jugoistočni dio velikome krajobrazu Juţnog

Zadunavlja. Veliki krajobraz Podravina-Posavlje analizom je dotaknut tek u minimalnoj

mjeri.

Slika br.2: Poloţaj krajobraza u regiji

REGIJA MURA EGTS


10

Dijelovi krajobraza analiziranog područja EGTS-a

- granice dijelova krajobraza

- krajobraz šireg prostora

- krajobraz srednje veličine

- mikro krajobraz

- oznaka mikro krajobraza

Strukturi regije prilagoĎeni su mikro krajobrazi uz rječne tokove (npr. Varaţdinsko polje,

nizinsko donje MaĎimurje, te izmeĎu njih breţuljkasto područje na sjeveru, a na jugu su

ravničarski krajevi. U području uz granicu spajaju se rubni dijelovi makro-regija, stoga

potencijali koji su im svojstveni dolaze do izraţaja tek periferno.

Prirodne karakteristike analiziranog područja naziru se kroz to prijelazno stanje. Što se

tiče klimatskih prilika u prostoru su prisutni utjecaji oceanske i kontinentalne klime ali i

utjecaji alpskih klimatskih uvjeta. I na godišnjim prosječnim vrijednostima temperature

opaţa se takav utjecaj, koji u prosjeku iznosi izmeĎu 9,5-10,0 C°. Godišnja količina

sunčeva zračenja ukupno je 4300 MJm², što je znatno manje od onoga što je

karakteristično za jugoistočne krajeve MaĎarske i Hrvatske. Za korištenje sunčeva

zračenja u energetske svrhe unutar regije primjer nalazimo u Maloj Subotici.

U predmetnoj graničnoj zoni karakteristični su relativno velika količina oborine (godišnje

700-900 mm) te vladajući smjer vjetra, sjeverac. Na visini od 75 metara što je relevantna

glede korištenja energije vjetra, prema izračunu prosječna brzina vjetra je ispod 5 m/s.

Pojedine klimatske pogodnosti u regiji (sunčevo zračenje, brzina vjetra) s motrišta

korištenja obnovljivih izvora energije, mogu se smatrati razmjerno skromnima u

poreĎenju s prilikama koje vladaju u Karpatskoj kotlini.

Reljef područja odraţava prijelaz izmeĎu makro-regija. Vodeni tokovi, ţile kucavice

predmetnog krajobraza, podučja su s najniţom geografskom pozicijom. Na tim mjestima

nadmorska visina terena ne premašuje 150 m, ali u jugoistočnim dijelovima niti 125 m.

Na sjevernim i juţnim rubovima analiziranog područja, u podnoţju brda i breţuljaka

Zalskog gorja te Bilogore i Zagrebačko-kriţevačkog gorja na nekim mjestima nadmorska

visina doseţe i do 300 metara.

REGIJA MURA EGTS


11

Dva glavna vodotoka u regiji su Drava i njezina najduţa pritoka Mura. Obiljeţje obje

rijeke je relativno niska oscilacija3 vodostaja. Dvije rijeke, unutar detektiranoga područja

na oko 60% maĎarsko-hrvatske granice slove kao granične rijeke. Na spomenutoj

graničnoj crti Mura je izmeĎu dvije drţave prirodna granica duga 45 km, a Drava 8 km.

Dvije drţave u okvirima bilateralnog sporazuma odrţavaju zajedničko MaĎarsko-hrvatsko

povjerenstvo za granične vode

Slika br. 3: Reljef i hidrografija koji obilježavaju regije

Reljef i hidrografija analiziranog područja EGTS-a Regije Mura

Nadmorska visina (m)

analizirano područje

izvan analiziranog područja

__________________

³ Razlika izmeĎu najvišeg i najniţeg vodostaja

REGIJA MURA EGTS


12

Kod naselja Őrtilos, tok Drave ima pad od 45/55 cm/km za što je potrebna prosječna brzina

od oko 1,5-1,8 m/s. MeĎutim vodni reţim Drave uvelike je uvjetovan vršnim opterećenjem

hrvatskih hidroelektrana. Kapaciteti protočnosti hidroelektrane Dubrava je 500m³/s. Ovakav

dotok vode je vrijednost srednje vode na Dravi. Ako je prirodan dotok vode niţi od te

količine, elektrana poţeljnu količinu vode doseţe usporom u akumulacijskom prostoru te kod

dnevne potrebe pri vršnom opterećenju propušta navedenu količinu vode. Svakodnevni vodni

valovi, polazeći od dionice hidroelektrane Dubrava, tendencijom postupna širenja duţ rijeke

nastavljaju se do ušća Dunava. Na dionici kod Őrtilosa (235 rkm) ovo znači oscilacije

vodostaja 100-130 cm u razdoblju malih voda. Ako do turbina hidroelektrane uĎe količina

vode koja premašuje razinu dotoka srednje vode, količina za propuštanje će biti osigurana i

tada oscilacije u dotoku vode neće biti osjetne4.

Muru, uz prethodno već napomenutu slabu oscilaciju vode karakteriziraju brze poplave i

relativno sporo povlačenje vode. Rijeka gotovo iza svake veće poplave mijenja korito i u

njezinoj dolini jedva da postoji mjesto a da nekoć nije bilo korito Mure. Brzina vodotoka

rijeke kreće se izmeĎu 0,74-1,27 m/s. Prva vrijednost odnosi se na srednje male vode, dok se

potonja odnosi na srednje velike vode5. Na temelju svojstava prema meĎunarodnoj

kategorizaciji voda Mura se svrstava u kategoriju ZW-B(C) (ravničarska voda s ubrzanim

tokom u okukama i suţavanjima korita) – WW-I. (umjerenija divlja voda)6. Za plovidbu

Murom potrebno je pribaviti dozvolu. Na Muri ne postoje označene plaţe. Kupanje u rijeci je

zabranjeno.

Na hrvatskoj strani regije na dotaknutoj dionici Drave nalazi se dvije akumulacije s velikom

vodnom površinom: Varaţdinsko jezero i Dubravsko jezero. Površina prvoga iznosi 10,1 km²,

a površina drugoga je 17,1 km². Dva su umjetna akumulacijska jezera u sastavu sustava triju

hidroeletktrana na dionici Drave na hrvatskoj strani. Na odreĎenim dijelovima dviju

akumulacija znakovito je korištenje prostora u turističke svrhe.

4 Značajke planiranja jedinice pri rijeci Rinya. http://www2.vizeink.hu/details.php?alegyseg=3-2. Posljednje

peuzimanje podataka 24.veljače 2016.

5 3-1 Gospodarski plan sliva Mure (01.08.2010.) – Privitci: Opis vodnih tijela vodotoka (Mura)

URL: http://www2.vizeink.hu/files3/3 1 Mellekletek.zip. Posljednje peuzimanje podataka 24.veljače 2016.

6 Vode pogodne za plovidbu: Mura. URL: http://viziturazz.hu/viztest.php?page=CAT121015141214.

Posljednje peuzimanje podataka 24.veljače 2016.

http://www2.vizeink.hu/details.php?alegyseg=3-2

http://www2.vizeink.hu/files3/3%201%20Mellekletek.zip

http://viziturazz.hu/viztest.php?page=CAT121015141214

REGIJA MURA EGTS


13

U usporedbi s Dravom na detektiranome području Mura je uvelike prirodnija, vijugavija je a

što relativno brza turbulencija rijeke u labavome tlu konstantno mijenja. Na proučavanoj

dionici Mure nema hidroelektrana. MeĎutim, specifičnost koja se pojavljuje na rijeci su

ploveće vodenice, od kojih je nekoć Murom plovilo blizu stotinu. Mura, kao i mrtvaci koji

prate njezin vodotok, značajne su ribolovne vode. Otkako se kvaliteta vode u velikoj mjeri

poboljšala jednosmisleno se povećava vrijednost rijeke u smislu ribolovnog turizma. Od

prekretnice tisućljeća Mura s motrišta vodnog turizma postaje značajnijom7.

Pogodnost sastava tla takoĎer zorno ukazuju na krajobraznu strukturu u regiji. Poplavne

ravnice koje se proteţu uz granicu prekrivene su mladim sirovim humusom (FLca). Podnoţja

brda na sjevernoj i juţnoj periferiji istraţenog područja prekrivaju karakteristične vrste

močvarnog (LVgl) te kiselog smeĎeg šumskog (LVha) tla. Tla područja uz Dravu

karakteristično su aluvijalna (GLru) odnosno močvarna šumska tla (GLdy).

7 Rijeka Mura http://funig.hu/mura-folyo. Posljednje preuzimanje: 8. veljače 2016.

http://funig.hu/mura-folyo.%20Posljednje

REGIJA MURA EGTS


14

Slika br.4: Vrste tla u regiji

Vrste tla u Regiji Mura EGTS-a

Tipovi tla (WRB skupine vrsta tla)

unutar analiziranog područja

izvan analiziranog područja

Na područjima prekrivenim šumskim tlom tipično je bavljenje šumarstvom, a na

područjima s aluvijalnim tlom vrši se poljoprivredna proizvodnja. Istina, pogodnosti

kojima se raspolaţe u regiji ne sadrţe vrsne poljoprivredne potencijale, ali su ipak sluţile

korištenju krajobraza koje je na dohvat ruke i koje ima svoju povijesnu prošlost.

Glede minerala u detektiranom području postoje nalazišta ugljikovodika i prirodnoga

plina kao i vanţni lokaliteti za eksploataciju pijeska i šljunka. Zahvaljujući vaĎenju ovog

potonjeg u regiji su nastala manja-veća jezera zvana šljunčare čije korištenje pokazuje

šaroliku sliku, ali je znakovita njihova uporaba u svrhe ribolova.

Korištenje krajobraza u prostoru EGTS Regija Mura prilagoĎeno je prirodnim resursima i

društvenim potrebama. Na ravničarskim površinama, na oko 50% agrarnog zemljišta

REGIJA MURA EGTS


15

razvila se poljoprivredna djelatnost. Od poljoprivrednih kultura pored proizvodnje bilja, s

obje strane granice pristupilo se takoĎer i proizvodnji zahtjevnijih kultura što iziskuje

efektivnu ljudsku radnu snagu.

Na obje strane granice karakterističnija je proizvodnja koja se odvija na velikim

poljoprivrednim površinama. Na hrvatskoj strani u više općina vrši se prodaja plodova iz

uzgoja u okućnicama.

Visoku stopu poljoprivrednih površina u nizu slijede razna područja koja su pod šumama

(20-25%). Uz obale rijeka karakteristične su šume-parkovi. Kraj rijeke Mure raste fond

drveća kojega do danas čine većinom autohtone vrste prilagoĎene mjestu na kojemu rastu.

Glavni razlog tomu je što tradicionalno gospodarenje šumama ovdje nailazi na ozbiljne

poteškoće, naime ta je aktivnost neisplativa. Na padinama breţuljaka prekrivenim

šumskim tlom razvilo se bavljenje šumskim nasadima. Naročito je na maĎarskoj strani

rasprostranjena sadnja četinara, koji se kasnije prodaju kao boţićna drvca. Kisela tla

navedenog prostora kao i klimatski uvjeti s obilnim oborinama, pogoduju takvoj vrsti

gospodarske aktivnost

Slika br.5: Prikaz prekrivenosti površina u regi

REGIJA MURA EGTS


16

Prekrivenost površina u Regiji Mura EGTS-a (CORINE)

Kategorije prekrivenosti površina

unutar analiziranog područja izvan analiziranog područja

Naseljena područja

- Industrijska, poslovna područja mreža prometne infrastrukture

- Rudnici, deponije, gradilišta - Ne prirodne, ne agrarne zelene površine - oranice - tradicionalne kulture -pašnjaci -listopadne šume -četinari - šume s mješovitim fondom vrsta drveda -nisko raslinje i/ili trave -otvorena prostranstva bez ili s rijetkim raslinjem -vlažna kopnena područja - kontinentalni vodeni tokovi i stajade vode

Uzgoj vinove loze na istraţenom području ne ističe se. Na manje od 1% površina u regiji

nalaze se vinogradi s najmanje 25 hektara u komadu. Krajem 1800-tih godina značajan

površine vinograda u Zalskoj ţupaniji propale su način da nakon toga dio tih površina više

nije uključivan u ponovno obraĎivanje. Znak toga je i mozaična struktura mikro naselja u

juţno zalskome području s vizurom uskih oranicama što se uspinju po padinama breţuljaka.

No, skupa s tim zato na obje strane granice uspijevaju vina, vinogorja zaštićena s oznakom

izvornosti.

Analizom regije na hrvatskoj strani obuhvaćeni su vinogorje Koprivnica-ĐurĎevac u području

Prigorja-Bilogore, te vinsko gorje MeĎimurje i Ludbreg na prostoru vinogorja Zagorje-

MeĎimurje. Na maĎarskoj strani granice sa zaštitnom oznakom izvornosti raspolaţe vinogorje

Zala kao i vinska oblast s geografskom oznakom koja je poznata pod imenom

Balaton/Dunantúl. Karakteristična sorta vina u regiji je bijelo vino ţivahnoga okusa bogato

kiselinama.

REGIJA MURA EGTS


17

Slika br.6.: Vinorodni krajevi istraživanog područja8

Koprivničko – Durđevačko vinogorje

Ludbreško vinogorje

Međimursko vinogorje

Zalsko vinogorje

Ukupan broj opdina na područjima vinogorja

20 5 25 38

Opdine uključene u EGTS s područja vinogorja

Legrad Donja Dubrava Donji Kraljevec Donji Vidovec Goričan Kotoriba Sveta Marija

Eszteregnye Rigyác Valkonya Letinja

Opdine vinogorja smještene u ispitivanom području

Đelekovec Drnje Gola Koprivnica Koprivnički Ivanec

Ludbreg Mali Bukovec Sveti Đurđ Veliki Bukovec

Belica Čakovec Dekanovec Domašinec Mala Subotica Orehovica Podturen Prelog Pribislavec

Bečehel Murarátka Muraszemenye Velika Kaniža Zajk

Prirodna bogatstva koja su smještena na području obuhvaćenom EGTS-om Regija Mura

nalaze se pod različitim tipovima i razinama zaštite prirode. Zaštićena područja u prostoru

registrirana su prije svega duţ dviju rijeka Drave i Mure.

MaĎarske i hrvatske kategorije koje se primjenjuju u klasifikaciji zaštite prirode na

nacionalnoj razini teško se mogu dovesti u korelaciju jedna s drugom, meĎutim na obje strane

granice nalaze se područja koja su stavljena pod zaštiti na osnovu istih direktiva (područja

Natura 2000), a koja su od vaţnosti po europsku zajednicu. Flora i fauna Drave zaštićena je

direktivom o ornitološkoj zaštiti i zaštiti staništa, Pomurje je zaštićeno u smislu direktive

Europske unije o zaštiti staništa.

______________

8 Pravilnik o geografskim područjima uzgoja vinove loze. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012 07

74 1723.html; Zala opis proizvoda: http://2010-2014.kormany.hu/download/b/4d/60000/ZALA

term%C3%A9kle%ADr%C3%A1s.pdf. Posljednje preuzimanje 24.veljače 2016.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012%2007

http://2010-2014.kormany.hu/download/b/4d/60000/ZALA

REGIJA MURA EGTS


18

Osim područja koja su označena prema njihovu prostranstvu kao veći lokaliteti Nature 2000,

u analiziranom području na maĎarskoj strani su pjeskovito područje u juţnoj Zali, lokalitet

Oltárc, Ribnjaci Mórichely smješteni na području općine Miklósfa, šume Gyékényesa te

Zapadna dravska ravan. Na hrvatskoj strani lokalitet Nature 2000 u prostoru Podravine je

Bilogora i Kalničko gorje.

Iskorištavanje područja koja su pod zaštitom prirode i od vaţnosti su za Europsku

uniju dopušteno je isključivo na način kojim se ne ugroţava i ne narušavaju ciljevi

odrţivosti u područjima Nature 2000. Stoga korištenje riječnih tokova u ekoturističke,

energetske namjene iziskuje osobitu opreznost.

Pored područja Nature 2000 na maĎarskoj strani se nalazi vaţan prostor sa zaštićenom

prirodom, naime Nacionalni park Dunav-Drava koji kreće juţno od grada Csurgóa, te

Pomurski zaštićeni park prirode. Na hrvatskoj strani zaštićeni prostor respektabilnih

površina zauzima Regionalni park Mura-Drava i u Pomurju se tretira područjem

definiranim kao regionalni park.

REGIJA MURA EGTS


19

Slika br. 7: Baština zaštićene prirode u regiji

Baština zaštidene prirode u prostoru EGTS-a Regije Mura Kategorije zaštidenih područja

unutar analiziranog područja izvan analiziranog područja

Nacionalni park (HU) Regionalni park (HR)

Lokalitet sa zaštidenom prirodom (HU) Značajan krajobraz (HR)

Park zaštidene prirode (SI) Specijalno zaštideno područje (SI)

Ekološki značajno područje (SI) Ramsarsko područje

Krajobrazni potencijali područja na kojemu djeluje EGTS Regija Mura, uz već

postojeće korištenje krajobraza, omogućuju i bavljenje ekstenzivnim turizmom. U

području obnovljivih izvora energije, na temelju pogodnosti krajobraza, mogućnosti se

kriju prije svega u niţoj stopi eksploatacije vodene energije, bliske prirodi.

REGIJA MURA EGTS


20

1.2 Mreţa i funkcije naselja

Radi osmišljavanja sadrţaja prekogranične suradnje u okvirima EGTS-a Regije Mura

nezaobilazna je izrada sveobuhvatne analize strukture tog prostora. Potrebno je

identificirati način na koji se EGTS uklapa u širu urbanu mreţu, njegove moguće

uloge, odnosno interne odnose u smislu potencijala, moguća područja racionalne

podjele i usklaĎivanja funkcija meĎu partnerima-općinama.

U cilju definiranja krajobraza na kojemu se odvija prekogranična suradnja umreţenih

naselja valja primjenjivati one metode koje su poznate iz znanosti poput teoretskih

modela klasične fizike a na kojima se zasnivaju razni modeli socijalne fizike. MeĎu te

modele spadaju i tzv. gravitacijski modeli izraĎeni na temelju Newtonova zakona

gravitacije, uz pretpostavku da se masovne veze, migracije u prostoru prouzročene

ljudskim ponašanjem organiziraju prema odreĎenim općim načelima i pravilima. U

okvirima svestrane primjene gravitacijskih modela determinirana je potreba za

utvrĎivanjem teoretskog gravitacijskog kruga pojedinih funkcija (uloga) institucija

(npr. vatrogastvo, bolnica, srednja škola, trgovački centar, industrijska zona,

poslovnica banke). Dakle, klasična primjena modela podrazumijeva odreĎivanje

urbanih gravitacijskih granica počevši od istraţivanja na terenu koja su od teoretskog

značaja pa sve do projektiranja i, dakako, konkretnih mjera u cilju podreĎenih

prostornom razvoju.

U nastavku ćemo od gravitacijskih modela newtonovske gravitacije primjenjivanih u

procesima u području gospodarstva i društva, koristiti model koji se moţe opisati

Reillyjevom formulom (Reilly 1929) a namijenjenoj opisu mreţe naselja. Reillyjeva

formula počiva na Newtonovom zakonu gravitacije. Sastavnice formule su dvije

temeljne informacije: korpus (gradski centri) masa (u ovom slučaju: broj stanovnika) i

njihova meĎusobna udaljenost. U smislu modela pretpostavljamo da se privlačna moć

centara – u ovome slučaju zbog udaljenosti od ceste mijenja u suprotno, a glede

masovnosti (brojnost pučanstva) mijenja razmjerno broju.

Jednu od najvećih poteškoća koja nastaje kod utvrĎivanja načelnog gravitacijskog

prostora, sluţeći se gravitacijskim modelom, predstavlja činjenica što različitim

funkcijama centara pripadaju drugačiji gravitacijski okruzi. Radi preglednosti na kraju

smo svakom centru podredili po jedno gravitacijsko područje. Upravo zbog toga, kod

REGIJA MURA EGTS


21

izračuna za svako gravitacijsko područje sluţili smo se prosječnim brojem, općenito

rečeno, brojem stanovnika, obzirom na to da je populacija ta, koja se u najvećoj mjeri

nadovezuje na ekonomsku funkciju i gravitaciju centara. Korišteni gravitacijski model

odreĎuje koordinate, znači one točke izmeĎu dviju susjednih točaka na kojoj se

teoretska gravitacijska moć dvaju centara izjednačuje, to jest gdje im se dodiruju

granice gravitacijskog prostora. U slučaju da se izračunaju sve vrijednosti suprotnih

polova granica gravitacije centra (susjeda), te ako te točke poveţemo, doći ćemo do

teoretskog prostora gravitacije odreĎenoga centra. Nakon izračuna ključnih koordinata

koje se odnose na granice gravitacijskih okruga, dobiveni gravitacijski odnosi postati

će i vizualni. Mapiranjem rezultata izračuna biti će uočljiva veličina gravitacijskog

prostora onih naselja koja su naznačena kao središta, a time i njihov meĎuodnos,

upravni odnosi i odnos prema drţavnim granicama u prostoru. Vaţno je naglasiti da

rezultati koji su dobiveni primjenom modela za definiranje stvarnosti korištenjem

jednostavne matematičke formule, prije će značiti idealiziranu sliku potencijala u

prostoru nego li stvarnu gravitaciju koju bi se moglo identificirati od točke do točke.

Drţeći se na odstojanju od administrativnih (drţavnih) granica koje prelamaju jačinu i

kontinuitet gravitiranja, metoda zorno ukazuje na privlačnost potencijala, na kojima

se, slijedom toga, mogu izgraĎivati suradnja, razvojni dokumenti u području,

programi, projekti, te općenito logika ekonomičnosti u regiji.

Na slici koju donosimo, sveobuhvatno smo ilustrirali eksterne i interne glavne i

podcentre, teoretska gravitacijska područja predmetne regije. Vidljivo je o kakvom je

gravitacijskom meĎuodnosu centara riječ, a koji centri su neposredne odrednice

EGTS-a. Na brojnim mjestima, gravitacijski prostori većih centara koji ne pripadaju

razmatranoj regiji, provlače se i ulaze u analizirano područje, ali zato i „unutrašnji”

centri koje sami ispitujemo, često svoju privlačnost proširuju na općine koje nisu u

sastavu EGTS-a, to jest na području obuhvaćenom ovom studijom.

Ispitivanjem gravitacije utvrĎeno je da na prostoru Regija Mura EGTS-a, na vrhu

hijerarhije naselja nalazi se tri grada srednje veličine s brojem stanovnika kojih je više

od 20 tisuća stanovnika, a to su Velika Kaniţa, Varaţdin i Koprivnica. Nakon toga

slijedi razina gradova čiji značaj je malo skromniji, s brojem ţitelja izmeĎu 5-20 tisuća

i to Csurgó, Letinje i Čakovec.

REGIJA MURA EGTS


22

Potencijal prekogranične organizacije prostora navedenih centara mreţe naselja moţe

se nazvati veoma skromnim. Na maĎarskoj strani dominantno središte je Velika

Kaniţa. Polazeći od njezine veličine u prostoru Velika Kaniţa posjeduje

najrasprostranjeniju gravitaciju, ali se potencijali grada u smislu privlačnosti koja seţe

izvan granica smatraju minimalnima. Moć organizacije u prostornom smislu

Varaţdina i Koprivnice gradova na hrvatskoj strani niti u idealnim uvjetima se ne

proširuju na maĎarsku stranu granice. Pri čemu prvi spomenuti grad svoju gravitaciju

proširuje poglavito na prostore sjeverozapadno od Drave, Koprivnica taj utjecaj ima na

hrvatska naselja koja su smještena jugoistočno od Drave. Utjecaji koji iako danas

niski, u nadi dodatnog postupnog otvaranja jednih prema drugima, postati će

zapaţeniji. MeĎutim, za to je potrebno pospješiti poboljšanje protočnosti granice

(barem unutar zajednice). Ostvarivanje svega toga za sada sputavaju brojni čimbenici.

MaĎarsko-hrvatsku granicu, naime, u duţini od gotovo 100 kilometara čini Mura,

snaţno razdvajajući time razvoj mreţe hrvatskih i maĎarskih naselja.

Zahvaljujući isto tako (i) razmjerno niskom broju graničnih prijelaza udaljenih jednih

od drugih, Mura u velikoj mjeri organičava proširenje prekograničnih odnosa izmeĎu

mreţa naselja. Posljedica toga je da gravitacijska područja regionalnih centara,

izlazom na Muru, uglavnome ondje i završavaju.

Jednako tako meĎu sprečavajućim okolnostima valja napomenuti rat u prostoru u

prvoj polovici 90-tih godina odnosno i ostroţne mjere koje su uvedene tijekom

granične kontrole uvedene zbog globalne migracijske krize protekle godine, te diskurs

visoke politike koji se zbog toga izmijenio, a koji su uvelike doprinjeli jačanju uloge

granice u smislu podvajanja („barijere”).

Izuzimajući pomanjkanje potencijala za prekograničnu privlačnost, gore navedeni

centri omogućuju stvaranje jednog (i) u ekonomskom smislu odrţivog partnerstva tipa

grad-unutrašnjost, naime pojedina gravitacijska područja, gotovo bez šavova pokrivaju

kompletan broj involviranih naselja. Ovi pak gravitacijski okruzi koji su u

meĎusobnom dodiru a na više mjesta se i poklapaju, nositelji su potencijala koji idu u

prilog suradnji, u okvirima kojih pojedini gravitacijski centri u meĎusobnoj raspodjeli

mogu izorganizirati opskrbu dostatnu kompletnom području. Odnosi izgraĎene mreţe

naselja, organizacije unutar prostora i danas u sebi nose ono naslijeĎe koje je

uglavnom determinirano fizičkom geografijom. Rijeke Mura i Drava tijekom povijesti

u omjeru koji je varirao, ali su oduvijek imale odreĎenu moć kojom su razgraničile

REGIJA MURA EGTS


23

kulturu, vlast i gospodarstvo. Tome se prilagodila i struktura gradova, te se moţe

zaključiti, kako se zona uz granicu u uţem smislu i danas proteţe duţ rubnih dijelova

utjecaja koje gradovi imaju u ulozi organizacije regije. Dok su područja udaljenija od

granice uvučenijs prema unutrašnjosti jednosmisleno obuhvaćena funkcijama gradova

manje i srednje veličine, u blizini granice ovi utjecaji na obje strane granice bivaju sve

bljeĎi; ekonomija tih gradova čak i meĎusobno minimalno komunicira. Istovremeno,

mala naselja smještena u blizini granice kada je riječ o gospodarstvu, krajobrazu i

kulturi jedna s drugima njeguju tješnju suradnju. Time je uspostavljen jedan specijalan

odnos u prostornoj strukturi u kojoj u sjeni gravitacije gradova, unatoč „deficitu

gradova” osjetno nastaje polje „blage” organiziranosti prostora koji seţe preko

granica: a to je savez malih općina u blizini granice.

Slika br.8: Teoretska gravitacijska zona na prostoru Regije Mura EGTS-a definirana

Reillyjevom formulo

Teoretska gravitacijska zona na prostoru Regije Mura EGTS-a definirana Reillyjevom

formulom

EGTS Regija Mura

Ispitano područje

REGIJA MURA EGTS


24

Tijekom proučavanja povezivanja interesa u regiji nismo uzimali u obzir isključivo

gravitacijske modele koji se temelje na broju stanovnika i meĎusobnoj cestovnoj udaljenosti

naselja, već i funkcije kojima naselja raspolaţu, značajke mreţe naselja (institucionalizirane)

meĎuopćinske veze, a takoĎer i informacije prikupljene anketiranjem putem upitnika, koji su

popunjavani u općinama uključenim u istraţivanje. Nakon svega, upada u oči kako potencijal

gravitacije nije u izravnoj povezanosti s brojem stanovnika odreĎenoga centra. Brojni su drugi

čimbenici koji takoĎer mogu utjecati na to, od kojih će gradova, općina postati oni što

privlače, a od kojih oni koji će postati privlačenima. Na temelju pozicija na kojima su

rasporeĎene razne institucije, tzv. analizom učestalosti funkcija, detaljnije od prethodnih

istraţivanja moguće je predstavljanje hijerarhije naselja u jednoj regiji. Naime njome se

istovremeno uzima u obzir bitno veći broj faktora od onih tijekom detektiranja gravitacije. U

upitnicima dostavljenim zainteresiranim općinama. upite smo poslali o sljedećim funkcijama

institucija:

Tablica br.2:Popis funkcija naselja uključenih u istraživanje

meĎugradska autobusna

postaja

Gimnazija s hrvatskim

nastavnim jezikom

Osnovna medicinska

usluga (obiteljski liječnik)

plivaći bazen, toplice

željeznička postaja strukovna škola i stručna

srednja škola s hrvatskim

nastavnim jezikom

ambulanta hotel

zračna luka visokoškolsko učilište sa

studijima na maĎarskom

jeziku

centar hitne pomoći centar za održavanje

konferecija

luka visokoškolsko učilište sa

studijima na

hrvatskom jeziku

bolnica turistička atrakcija ili

festival od regionalnog

značaja

pristanište za čamce učenički dom vrtić s jezikom odgoja na

maĎarskom jeziku

industrijska zona

benzinska postaja knjižnica vrtić s jezikom odgoja na

hrvatskom jeziku

logistički centar

vatrogasna postaja muzej osnovna škola s

maĎarskim nastavnim

jezikom

hipermarket (npr. Tesco)

Policijska postaja kazalište osnovna škola s

hrvatskim nastavnim

jezikom

veća spercijalizirana

robna kuća (npr. OBI)

Ured za zapošljavanje kino gimnazija s maĎarskiom

nastavnim jezikom

trgovački centar (tipa

plaza)

REGIJA MURA EGTS


25

novčarska institucija

(štedionica, banka)

natkrivena sportska

dvorana

(izuzev bazena)

strukovna škola i stručna

srednja škola s

maĎarskim nastavnim

jezikom

tržnica

Na temelju dostavljenih odgovora moţe se zaključiti da je rezultat ispitivanja o funkciji i

gravitaciji gotovo u potpunosti identičan. Centri koji su istaknuti tijekom ispitivanja o

gravitaciji mogu se smatrati centrima i po njihovoj funkcionalnosti. Bitno je ipak napomenuti

razliku u raspodjeli funkcija izmeĎu dva područja, što se prije svega moţe svesti na različitost

u strukturi javne uprave. Najniţa razina u sustavu javne uprave u Hrvatskoj su tzv. općine, na

maĎarskom - község, a koju čine jedno središnje naselje s objedinjenim funkcijama naselja, te

od više manjih, uglavnome naselja samo s funkcijom stanovanja. Slijedom toga na hrvatskoj

strani mreţa institucija je centraliziranija, to jest veći je jaz izmeĎu gradova i sela kada je riječ

o opskrbljenosti s institucijama. U gradovima (i općinskim središtima) smještene su brojne

institucije, dok ih je u selima tek nekoliko. MaĎarsku stranu, suprotno tome karakterizira

javna uprava koja se oslanja na samostalne samouprave u naseljima, čime se postiţe nešto

ravnomjernija učestalost funkcija od one na hrvatskoj strani. Razlika izmeĎu dviju strana

meĎutim nije releventna. Što se tiče ustanova, detektiranjem stanja na obje strane granice

uglavnome se vide obrisi istih poteza gravitacije, kao što oni koje smo prethodno predstavili.

Moć organiziranja u prostoru Velike Kaniţe ističe se i s motrišta gustoće funkcija. Svatko od

upitanika u naseljima na maĎarskoj strani koristi najmanje jednu ali često i više funkcija

svojega naselja u Velikoj Kaniţi. U kontekstu odreĎenih funkcija, ističu se isto i manja

naselja poput i sjedište EGTS-a Serdahel (Tótszerdahely). Zahvaljujući većem broju ţitelja

pripadnika hrvatskoj nacionalnoj zajednici koja obitava na maĎarskoj strani drţavne granice,

gravitacijski prostor vrtića i osnovne škole s hrvatskim nastavnim jezikom iz Serdahela

proširuje se i na susjedna naselja. Pored Serdahela valja napomenuti još i Letinje, Kerestur

(Murakeresztúr) i Becsehely, koja mjesta sa svojim funkcijama (zdravstvene usluge,

vatrogastvo, policija i sl.) takoĎer obavljaju zadaće i pruţaju usluge poput središta. Glede

nekih funkcija (obrazovanje, kultura) privlačna snaga velikih gradova u okruţenju, Pečuha i

Zalaegerszega takoĎer je očita.

Na hrvatskoj strani na području regije uz Varaţdin i Koprivnicu gradove s većim brojem

stanovnika, u svojstvu središta po pitanju odreĎenih funkcija u području obrazovanja,

zdravstvenih usluga i kulture, pojavljuju se još i Čakovec s 15 tisuća, Prelog s 4 tisuće i

Kotoriba s 3 tisuće stanovnika, od kojih se Čakovec u svojstvu ţupanijskog središta smatra i

REGIJA MURA EGTS


26

administrativnim centrom. Prelog i Kotoriba na razini su općina, no zbog njihovih dinamičnih

gospodarskih aktivnosti iz njihova se neposrednog okruţenja izdiţu poput središta.

Postojanje meĎuinstitucionalnih odnosa od osnovne je vaţnosti u kontekstu teritorijalne ali i

gospodarske i društvene kohezije regije, naime takav oblik suradnje pogodan je za

usklaĎivanje društvenih i gospodarskih procesa na tom prostoru, doprinoseći time

dugoročnom razvoju i podizanju konkurentnosti regije. Istovremeno često puta ovakav tip

suradnje znači i jedino rješenje za odrţavanje osnovnih usluga i ustanova koje sluţe

potrebama populacije. U MaĎarskoj prije izmjene Zakona o samoupravama 2012. godine,

meĎu obveze naselja pripadalo je odrţavanje lokalnih cesta, organiziranje javnog prijevoza

putnika, skrb o javnom obrazovanju, zdravstvu i socijalna davanja. Izmjena zakona 2012.g.

donijela je relevantne promjene vezano uz ustanove. Skrb o uzdrţavanju i unapreĎivanju

ustanova za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje izuzeto je iz kompetencija lokalnih

samouprava. Aktualno, tu obvezu preuzeo je na sebe Centar za uzdrţavanje obrazovnih

ustanova Klebelsberg, koji je podreĎen središnjoj drţavnoj upravi. Sve to, dakako, skinulo je

veliki teret s ramena lokalnih samouprava, osobito u slučaju onih malih, ali je time uvedena

jedna takva centralizirana struktura ustanova, koja u stvari unazaĎuje uspostavljanje i jačanje

(prekograničnih) meĎuinstitucionalnih odnosa. Usto, ograničava i nadleţnost lokalnih

samouprava kada je riječ o suradnji obrazovnih ustanova.

Uzdrţavanje javnih ustanova te pruţanje javnih usluga koje su u ingerenciji samouprava i

dalje se često suočavaju s ozbiljnim poteškoćama poglavito u krajevima u kojima

prevladavaju mala sela kakva regija je uistinu i prostor EGTS-a Regija Mura. Zbog sve većeg

raseljavanja karakterističnog za mala sela, populacija u njima stari, broj gospodarski aktivnih

ljudi se smanjuje. Pri čemu zdravstvena i socijalna skrb starije populacije nanosi sve veći

(materijalni) teret samoupravama, zahvaljujući opadanju broja članova aktivnog stanovništva

i niskoj gustoći poduzetništava.

Smanjuju se takoĎer i prihodi lokalnih samouprava koji bi se koristili za pokrivanje tih

troškova. Osim toga, javne ustanove poput vrtića, jaslica prisiljene su se boriti s viškom

kapaciteta – a zatvaranje takvih ustanova dodatno jačaju motiv mladih da napuste svoja

prebivališta. Rješavanje svih tih problema dovelo je do stvaranja posve specifičnih oblika

uzdrţavanja ustanova. Radi postizanja povoljnijih uvjeta ekonomičnosti i smanjenja troškova

uzdrţavanja, u odreĎenim slučajevima pod istu upravu dospjelo je više ustanova. Za pojedine

stručne zadaće specijalizirale su se udruţene ustanove. U nekim slučajevima išlo se je na

ukidanje paralelnih usluga u samostalnim institucijama. U maĎarskoj praksi upravljanja

REGIJA MURA EGTS


27

lokalnim samoupravama česti su primjeri da više seoskih lokalnih samouprava uzdrţava

zajedničke urede, što je veoma slična praksa kao što je i model hrvatskih općina.

Jednako tako znakovita je suradnja izmeĎu zdravstvenih, socijalnih i obrazovnih ustanova u

slučaju istraţenih naselja. Sumarton (Tótszentmárton) je primjera radi učlanjen u Pomursku

udrugu lokalnih samouprava za pruţanje potpore obiteljima i djeci. Mlinarci (Molnári),

Petriba (Petrivente), Pustara (Semjénháza) i Becsehely kao općine članice Udruge mikroregije

Becsehely objedinjenim naporima rješavaju svoje obveze u području socijalne skrbi svojih

graĎana. 27 manjih samouprava u aglomeraciji Velike Kaniţe, meĎu kojima i Eszteregnye,

Sepetnik (Szepetnek), Fićehaz (Fityeház), Kerestur (Murakeresztúr), već godinama udruţena

odrţavaju noćnu i krajtjednu liječničku deţurnu sluţbu. U području obrazovanja takoĎer se

odvija suradnja izmeĎu više naselja u regiji. Mlinarci i Pustara, na primjer imaju zajednički

hrvatski manjinski vrtić. Eszteregnye i Rigyác u okvirima Udruge za uzdrţavanje vrtića

Bedem-kotač u Eszteregnyi takoĎer imaju zajednički vrtić. Suradnja pojedinih općina

proširena je i na gospodarenje otpadom. U Sumartonu odgovornost za odvoz i preradu otpada

preuzelo je ZALAISPA Regionalno zatvoreno dioničko društvo za zbrinjavanje otpada i

zaštitu okoliša, kojim upravlja ZALAISPA Udruga za zbrinjavanje otpada. U Hrvatskoj za

razliku od toga, sustav javne uprave, na temelju pravnih propisa, u startu općine organizira u

neku vrstu „funkcionalnih udruga”. To su prethodno već spomenute tzv. općine u kojima se

oko jednog urbanistički razvijenijeg naselja organizira više manjih naselja ruralnoga tipa.

Manja sela gotovo sve relevantne osnovne funkcije koriste sluţeći se njima u općinama, što je

s motrišta teritorijalne ekonomičnosti svakako povoljno rješenje, naime time sela ne moraju

samostalno uzdrţavati zdravstvene, obrazovne i sl. ustanove, odnosno nema potrebe niti za

organiziranje samoinicijativnih udruga koje utemeljuju lokalne samouprave. Dugoročno,

meĎutim, ono što čini prednost jednog takvog centraliziranog tipa sustava, moţe postati čak i

„hendikep”. Naime, dnevna migracija stanovništva, vremenom moţe pospješiti procese

napuštanja sela „bez funkcije”, odlazak mladih. Na hrvatskoj se strani, dakle, u manjoj mjeri

pojavljuju udruge općina a da im je intencija zajedničko uzdrţavanje ustanova budući naselja

pojedine funkcije ab ovo iskorištavaju u svojstvu „udruţivanja“. Ovdje je bitno još

napomenuti kako institucija EGTS-a u cijelosti moţe sluţiti i kao pogodnan instrument

jačanja suradnje izmeĎu funkcionalnih i institucionalnih udruga kao i u stvaranju dodatnih

partnerstava te njihovu popunjavanju sadrţajima poput obrazovanja nacionalnih manjina,

socijalne skrbi ili pak u području gospodarenja vodom, energijom ili otpadom. Nadalje, mnogi

su još neiskorišteni oblici suradnje u zajedničkome ruralnom razvoju i razvoju turizma. Pored

REGIJA MURA EGTS


28

svih tih odnosa unutar granice bitno je ispitati i prekogranične meĎuopćinske odnose.

Najčešći primjeri prekogranične suradnje izmeĎu samouprava su kontakti tzv. općina-

prijatelja. U okvirima te suradnje stanovnici raznih naselja meĎusobno se susreću, sudjeluju

na zajeničkim manifestacijama, kojim prigodama dolazi do sklapanja mogućih prijateljskih

veza. U optimalnom slučaju i meĎu ustanovama i civilnim društvima mogu se razvijati

meĎuodnosi, koji takvu suradnju mogu obogaćivati novijim sadrţajima.

T ablica br.3:Općine-prijatelji na prostoru EGTS-a Regija Mura

Općina/naselje Općina-prijatelj Uspostavljanje

veza

Tip kontaktiranja Intenzitet

kontaktiranja

Fićehaz Donji Vidovec 1992. samouprave,kultura i

sport

godišnje 3-4 puta

Legrad Őrtilos 1994. kultura godišnje 3-4 puta

Letinje

Prelog

2006.

kultura, zajedničke

aplikacije

godišnje

Ludbreg

2013.

kultura, zajedničke

aplikacije

godišnje

Kerestur Kotoriba 1994. kultura,

meĎuinstitucionalna

godišnje

Donja Dubrava 1993. - prigodna

Petriba Drávaszentivan 2000. kultura kontinuirano

Sumarton Sveta Marija 1998. kultura, turizam -

Donji Kraljevec 1997. kultura, turizam -

Serdahel

Goričan 1995. kultura, sport,

zajedničke aplikacije

intenzivan

Donji Vidovec 1998. kultura, sport,

zajedničke aplikacije

često

Donja Dubrava 1998. kultura, zajedničke

aplikacije

često

Donji Kraljevec Budimpešta,

XV.kvart

2004. suradnja u području

kulture, sporta i

-

REGIJA MURA EGTS


29

gospodarstva

Općina Bosanska

krupa, Bosna i

Hercegovina

2006. suradnja u području

kulture, sporta i

gospodarstva

U tablici su saţeti podatci o postojećim meĎuopćinskim pobratimljenim odnosima anketiranih

naselja.

Debelim („bold”) slovima istaknuli smo općine koje su usključene u EGTS Regije Mura i/ili

pripadaju ispitivanom području, predatavljajući time broj postojećih veza unutar regije.

Iz tablice se moţe zaključiti kako na maĎarskoj strani u regiji brojne samouprave raspolaţu

naseljima prijateljima. Mnoge od njih povezane su s hrvatskim općinama u detektiranom

području. Na formiranje tih odnosa uglavnome je utjecala/utječe sličnost kulture. Kao što je o

tome već bilo riječi, zahvaljujući većemu broju pripadnika hrvatskoj manjinskoj zajednici na

maĎarskoj strani, već više desetljeća unazad, poprilično je intenzivno organiziranje redovitih,

zajedničkih kulturnih manifestacija, priredaba, kontakata koji se proširuju i na sudjelovanje na

natječajima s više općina i samouprava unutar EGTS-a, odnosno i onih hrvatskih i maĎarskih

naselja koja pripadaju široj regiji. Ovo tradicionalno, „supsidijarno” zajedničko razmišljanje

moţe takoĎer značiti i čvrstu podlogu za oblika višega stupnja institucionalne i gospodarske

suradnje u regiji.

Pored meĎuodnosa naselja-prijatelja, niti institucionalizirane prekogranične udruge više

razine nisu novijega datuma u regiji. 2010. godine je osnovana, a zatim 2012. godine

registrirana Panonska EGTS koja djeluje paralelno s EGTS-om Regija Mura, a koja (putem

članova u ţupaniji neizravno) dotiče i dio naselja EGTS-a Regije Mura. (Slika br. 9.)

REGIJA MURA EGTS


30

Slika br. 9: EGTS-i zastupljeni i na prostoru EGTS-a Regija Mura

EGTS-i koji su u doticaju s prostorom EGTS Regija Mura

Europske grupacije za teritorijalnu suradnju

Regija Mura EGTS

Panonski EGTS

LEADER Lokalne akcijske grupe dodatan su primjer za regionalna savezništva. Prednost

ovog načina udruţivanja je u tome što u redovima njihovih članova nisu samo lokalne

samouprave već i civilne organizacije, poduzetništva a i pojedinci. Na slici koja slijedi

vidljivo je kako na ispitivanome području djeluje ukupno šest akcijskih grupa, od kojih tri

(Udruga za inovaciju i razvoj ruralnih područja juţne Zale, Udruga za ruralni razvoj „Zeleno

srce Zale“, te LAG Mura-Drava) i u neposrednom su doticaju s općinama članicama EGTS-a

Regija Mura. Izrada i uspostavljanje Lokalne razvojne strategije programa LEADER akcijskih

grupa predviĎena za razdoblje 2014.-2020. i danas je u tijeku. MeĎu prioritetnim ciljevima

REGIJA MURA EGTS


31

ističu se unapreĎivanje kvalitete ţivljenja populacije u ruralnim sredinama, odrţivi razvoj

lokalnoga gospodarstva, iskorištavanje turističkih potencijala u regiji, proširivanje društvene

kohezije i meĎuopćinske suradnje.

Bitno je pri tome napomenuti da pojedine akcijske grupe djeluju neovisno jedna od druge,

broj prekograničnih kontakata (ako ih ima) zanemariv je. EGTS Regija Mura meĎutim,

sposobna je preuzeti na sebe odreĎenu ulogu medijatora. Moţe postati posrednikom izmeĎu

LEADER organizacija na hrvatskoj i na maĎarskoj strani, pospješujući učinkovitije korištenje

raspoloţivih izvora sredstava namijenjenih regiji za proračunsko razdoblje izmeĎu 2014.-

2020. godine.

Slika br. 10: LEADER lokalne akcijske grupe na prostoru EGTS-a Regija Mura

LEADER lokalne akcijske grupe na prostoru EGTS Regija Mura

Udruga za inovaciju i razvoj ruralnih područja Juţne Zale,

Savez naš kraj, naša budućnost

Udruga za ruralni razvoj „Zelena Zala“,

REGIJA MURA EGTS


32

LAG Podravina

LAG Izvor

LAG Mura-Drava

LAG Središnje MeĎimurje

Pored LEADER akcijskih grupa, u regiji djeluje više udruga koje se bave teritorijalnim

razvojem. Takva udruga je Udruga nacionalnih manjina za regionalni razvoja Pomurja čiji

članovi su, izuzev općine Belezne, identični općinama na maĎarskoj strani, koje su udruţene i

u EGTS Regiju Mura. Temeljni cilj udruge je sastavljanje studija koje su u sluţbi aktivnosti

za unapreĎivanje razvojna u regiji, zajedničko pripremanje i prireĎivanje manifestacija,

programa razvoja. Istaknutim pitanjem tretira se poboljšanje socijalnog poloţaja stanovnika u

regiji, skrb o starijim osobama te kako zadrţati mlade u mjestu. Udruga je od svojega osnutka

izradila i više razvojnih koncepata, planova. Ostvarila je više uspješnih učešća na

najtječajima, slijedom toga su u regiji utemeljena nova radna mjesta. Sličan je motiv bio i kod

osnivanja te odrţavanja u funciji Udruge samouprava Velika Kaniţa i aglomeracija kojoj su

pridruţene općine; Vocska, Csapi, Eszteregnye , Fićehaz, Fűzvölgy, Hahót, Homokkomárom,

Hosszúvölgy, Kacorlak, Liszo, Magyarszentmiklós, Magyarszerdahely, Mentorhálózat,

Kerestur, Nagybakónak, Velika Kaniţa, Nagyrécse, Nemespátró, Pölöskefő, Rigyác, Sormás,

Surd, Szepetnek, Újudvar, Zalaszentbalázs. U godinama koje su protekle od osnivanja

naovamo na području udruţenih općina ostvaren je niz uspješnih kulturnih, socijalnih,

zdravstvenih projekata.

Slobodno se moţe reći kako (aktualni) sastav članova EGTS-a nije u potpunome skladu s

onim prostorom urbanih gravitacijskih zona koje inače dobrim dijelom organiziraju njezin

prostor. Najutjecajnija središta nisu učlanjena u suradnju; EGTS se više oslanja na naselja

koja su smještena u gravitacijskom prostoru izmeĎu tih središta, odnosno na lokalne centre i

centre mikroregija „trećega ranga” koje ovu regiju organiziraju na niţoj razini. EGTS, dakle,

svoj razvojni koncept mora ostvarivati u prostoru koji je organiziran sa strane jedne specijalne

i prekogranične urbane mreţe; ruralni je prostor, koji je smješten izmeĎu tih velikih gradova,

uspješno se moţe nositi organiziranjem „hinterland zone” u meĎuprostoru velikih gradova, a

koja će se graditi na temeljima supsidijarnosti. Znači da se članice EGTS-a moraju

organizirati sukladno razvojnim ciljevima i kompetencijama prema njihovoj teţini koju

predstavljaju u hijerarhiji članica, uzimajući u obzir utjecaj obliţnjih gradova, nastojeći na

REGIJA MURA EGTS


33

izgraĎivanju temeljitih strateških kontakata sa centrima (odnosno ustanovama, poduzećima,

organizacijama i sl. tih istih centara). Moţe se takoĎer zaključiti da u područjima duţ granice,

glede teritorijalne ekonomičnosti ozbiljniji značaj mogu dobiti koncepti u vezi uzdrţavanja

zajedničkih institucija. Polazeći od činjenice da se radi o uvelike različitom modelu lokalnih

uprava, očekuje se da bi kratkoročno uspješna mogla biti u većini slučajeva ne direktna

prekogranična, već paralelna rješenja, prilagoĎena bilateralnim okvirnim uvjetima.

Istovremeno, teme koje nude prilike za takva rješenja, primjera radi: gospodarenje (zelenom)

energijom, vodom i otpadom, obrazovanje nacionalnih manjina i sl., raspodjela funkcija meĎu

pograničnim parovima-naseljima, mogli bi iznjedriti tješnje povezivanje u regiji, a ujedno bi

se poboljšala time i konkurentnost. Dostupnost odreĎenim prekograničnim lokalnim

funkcijama u svakodnevnome ţivotu, učinkovito bi mogla mentalno razgraĎivati svijest o

granici u krugu lokalnog stanovništva. Time bi se isto moglo pogodovati prekograničnim

inicijativama na području cijele regije.

Kao što se iz gore navedenoga vidi, općine mogu dosta toga profitirati od njihovih

meĎuopćinskih odnosa. Najočigledniji primjer za to je kada općine postaju jedna drugoj

partner tijekom provedbe zajedničkoga projekta, naime realizacijom tog projekta dobiva se

opipljiva korist. Svrha postojanja EGTS-a je da bude partner u izgradnji novih meĎuodnosa

kao i u revitalizaciji vremenom ugašene suradnje. Što je više aktivnih oblika suradnje izmeĎu

općina-partnera unutar EGTS-a, tim više jača pristup utemeljenijem i jedinstvenijem

upravljanju regijom. Vremenom, rasprostranjena mreţa meĎuodnosa moţe dovesti do

stvaranja regionalnog identiteta, a čim se daje doprinos jačanju osjećaja pripadnosti ljudima u

njihovom uţem zavičaju, čvršćom postaje i podloga za teritorijalne, društvene kohezije u široj

regiji EGTS-a.

1.3 Propusnost granice

U sljedećem poglavlju otkrivamo propusnost hrvatsko-maĎarske granice, posebnim osvrtom

na istraţeno područje te na područje obuhvaćeno EGTS-om Regija Mura. Pitanje propusnosti

granice predstavljamo i s fizičkog a i pravno regulatornog motrišta.

Drţavljanima Hrvatske i MaĎarske, zahvaljujući procesima kojima je izmijenjen društveni

poredak u Istočnoj i srednjoj Europi, pri ulasku u susjednu zemlju dovoljno je umjesto

putovnice, predočiti osobnu iskaznicu. Što se tiče propusnosti granice povoljnoj promjeni u

prilog bio je dan prvi srpnja 2013. godine, kojim je Hrvatska postala punopravnom članicom

Europske unije. Kako su time drţavljani Hrvatske postali i graĎani Europske unije njihova je

REGIJA MURA EGTS


34

kontrola na granici pojednostavljena. Na cestovnom graničnom prijelazu Letinje (Letenye)

ukinuta su ograničenja u vezi meĎunarodnog putničkog prometa, naime isti je bio dopušten

tek za stanovnike ţupanija smještenih uz granicu, u kontekstu prelazaka preko graničnog

prijelaza u razdoblju izmeĎu 1. rujna i 31. svibnja.9

U ispitivanom graničnom prostoru

maĎarski i hrvatski policajci u okvirima zajedničke granične kontrole (tzv. metodom iz ruke u

ruku) obavljaju kontrolu kako putničkog tako i teretnog prometa i to: na graničnom prijelazu

smještenom na autocesti Letinje-Goričan; na ţeljezničkom graničnom prijelazu Gyékényes

(Đikineš); te na cestovnom graničnom prijelazu Berzence-Gola. Na spomenutim se

prijelazima sustav granične kontrole odvija jednim zaustavlanjem, a provjera dokumenata se

vrši na maĎarskoj strani10. Granična kontrola koju na ţeljezničkom prijelazu izmeĎu Kerestura

i Kotoribe i dalje odvojeno provode maĎarska i hrvatska granična policija, u terminu

sastavljanja ove studije odvija se isključivo za potrebe teretnog prometa.

MeĎutim, pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, jedino su ukinute carinska granica i

carinska kontrola kojima se olakšava meĎunarodni promet roba. Kontrolu graničnog prometa

kojom se sprečava slobodno kretanje osoba, dotaknute zemlje odrţavaju, budući maĎarsko-

hrvatska drţavna granica do daljnjega ostaje schengenska vanjska granica sve do ulaska

Hrvatske u schengenski granični reţim koji postupak se je oduljio. Dakle, istodobno je

prisutan jedan čimbenik koji ide u prilog mobilnosti (priključenje Hrvatske Europskoj uniji),

ali i jedan negativan (ostroţena kontrola na schengenskoj vanjkoj granici). Mjere koje su

uvedene 2015. godine zbog migracijske krize ukazale su na činjenicu da je nasuprot procesu

otvaranja granice ojačao diskurs, koji generira zatvaranje granica. Istina, privremeno, ali na

neodreĎeno vrijeme ostroţen je reţim granične kontrole.

9 Informacija maĎarske policije o maĎarsko-hrvatskoj granici: http://www.police.hu/hirek-es-

informaciok/hatarinfo/magyar-horvat-allamhatar (posljednje peuzimanje podataka: 22.02.2016.)

10 Status cestovnog graničnog prijelaza Letinje u neku ruku je i dalje specifičan; kontrola putničkog

prometa obavlja se zajednički na hrvatskoj strani, kontrola teretnog prometa, meĎutim, i dalje se odvija

odvojeno, posebno na maĎarskoj i posebno na hrvatskoj strani

http://www.police.hu/hirek-es-informaciok/hatarinfo/magyar-horvat-allamhatar

http://www.police.hu/hirek-es-informaciok/hatarinfo/magyar-horvat-allamhatar

REGIJA MURA EGTS


35

MaĎarskom Vladinom odlukom broj 1665/2015. (21.XI.) izdana je naredba da se na prostoru

ţupanija (Bačko-kiškunska, Čongradska, Baranjska, ŠomoĎska, Zalska i Ţeljezna) koje su

dotaknute proglašenjem kriznoga stanja prouzročenog masovnom migracijom, na granici

MaĎarske a koja je ujedno i schengenska vanjska granica, izgradi jedna takozvana sigurnosna

tehnička ograda. Na hrvatsko-maĎarskoj graničnoj dionici izgradnja tehničke ograde je

dovršena 21. listopada 2015. godine u punoj duţini granične zone osim prirodne granične crte

na Muri i Dravi. Budući se schengenska vanjska maĎarsko-hrvatska granica legalno se smije

prelaziti isključivo preko sluţbenih meĎunarodnih graničnih prijelaza, prelazak preko zelene

granice te zabranjen prelazak preko tehničke ograde u smislu maĎarskih pravnih propisa

postali su kategorija izdvojenog kaznenopravnog djela. Prema informacijama sviju

nacionalnih ţeljezničkih kompanija, MAV-a i HŢ-a, na području analiziranog područja

promet putničkih vlakova preko granične ţeljezničke postaje Đikineš u pravcu Hrvatske na

neodreĎeno vrijeme pauzira. Dva IC vlaka prometuju isključivo unutar zemlje. Globalna kriza

te tragom toga poremećeni hrvatsko-maĎarski bilateralni politički odnosi koji su na „niskoj

točki” nepovoljno mogu utjecati na široki spektar oblika suradnje (npr. turističke rute,

odrţavanje kontakata u području kulture, trgovine) u pograničnom prostoru, a koja suradnja

iziskuje prohodnost granica.

Granica nije definirana isključivo fizičkim parametrima, već nosi na sebi svojstva pravne

naravi, a koja uvelike mogu utjecati na propusnost granice. U nastavku ćemo istaknuti

nekoliko promjera koji mogu imati snaţan utjecaj na sudbinu buduće suradnje.

MeĎuinstitucionalne, funkcionalne vidove suradnje u velikoj mjeri moţe oteţati činjenica da

se predmeti u vezi socijalnog osiguranja često puta vezuju za meĎuvladine sporazume. Stoga,

na primjer, na putu usluga skrbi o starijim osobama, socijalne skrbi koje se koriste u jednoj od

zemalja, mogu se prepriječiti i predstavljati ozbiljne barijere.

Kada bi vlade pojedinih drţava bile ovlaštene njihovim nacionalnim zakoniima da pojedine

predmete reguliraju uredbama, to bi uvelike doprinjelo reguliranju i legalizaciji suradnje.

Budući je Hrvatska već članica EU, te se na nju odnosi odreĎena usklaĎenost s europskim

pravnim propisima, u načelu propusnost granice ne bi trebala predstavljati poteškoće. U

smislu četiri temeljne slobode, temeljno načelo je takoĎer i slodobno kretanje starijih i

bolesnih osoba, odnosno i socijalona skrb je jedna od usluga, koja u smislu načelnih okvira

„moţe preći” granicu. Osobito negativan utjecaj na meĎuinstitucionalnu suradnju moţe imati

primjer kada se autobusima kojima se obavlja prijevoz djece do škole, bez pratitelja odrasle

REGIJA MURA EGTS


36

osobe (prema nekim mišljenjima) zabranjuje prelaţenje preko granice. Uzalud nam je govoriti

u ovome slučaju o slobodnome protoku usluga, ako u pojedinim drţavama mogu biti valjani

zakoni, kojima se u pograničnom prostoru propisuju odreĎena ograničenja. U slučajevima kao

što je školski autobus pun djece, svrsishodno je imenovati odgovornu osobu ovlaštenu za

pratnju djece i ravnati se pravilima unutarnjih propisa. Dodatne pravne zapreke zamislive su

kada je riječ o eksploataciji vodene energije Mure. Glede energije teoretski postoji mogućnost

za to da se energija u odreĎenim okvirima transportira, ali se isplati razmotriti i nacionalne

pravne propise. Zakoni često odreĎuju ograničavajuće uvjete u području trgovine

energentima. Budući je energija roba, a slobodno kretanje roba u načelu je zajamčeno,

mjerodavni će biti nacionalni pravni propisi. Dakle, na razini Unije pravna podloga je dana,

samo što se energenti obično smatraju monopolnom, akciznom robom. Nuţno je provjeriti na

kojoj razini organičavaju zakoni o energiji dviju zemalja trgovinu energijom ( glede količina

itd.)

U području gospodarstva, specifičan problem moţe izazvati npr. korištenje i odrţavanje u

funkciji jedne postaje (poljoprivrednih) strojeva. Obzirom da se radi o EGTS-u, EGTS na

temelju pravnih kriterija ima pravo odrediti, na koji način da se dijele prava meĎu stranama u

vezi parka radnih strojeva koji mu je u vlasništvu, kojemu je korisnik ili uţiva u njegovim

koristima prava. Ova tema prioritetno je interna odluka aktualnog gospodarskog subjekta

(moţe se upisati u tekst Pravilnika poslovanja), a EGTS ima pravo na osnivanje takve

organizacije. MeĎutim, EGTS-u, prema zakonu, bavljenje poduzetničkim aktivnostima

dopušteno je isključivo u slučaju ako se takva djelatnost obavlja isključivo radi postizanja

njezinih ciljeva, stoga valja postupati veoma opreznim.

REGIJA MURA EGTS


37

Slika br. 11. Lokacije i kapaciteti cestovnih graničnih prijelaza na prostoru EGTS.a

Regija Mura

Lokacije i kapacitet cestovnih graničnih prijelaza na prostoru EGTS-a Regija Mura

Kapacitet(Jedinica/sat)

Nema podatka Regija Mura EGTS

Ispitano područje

Unutar detektiranog područja, na ukupnoj duţinu zajedničke hrvatsko-maĎarske granice od

92,3 kilometra pada tri meĎunarodna cestovna granična prijelaza (na autocesti, zatim cestovni

prijelaz Letinje-Goričan te prijelaz Berzence-Gola). To znači da je prosječna udaljenost

izmeĎu prijelaza 30,8 kilometra. Izračunata gustoća prijelaza, odnosno broj prijelaza na

duţini od sto kilometara je 3,25 što se u odnosu na regiju moţe smatrati prihvatljivom.

REGIJA MURA EGTS


38

U navedenom području aktivni granični prijelazi smješteni su bez razlike na sjevernome ili

juţnome rubu regije, njihova teritorijalna raspodjela nije ravnomjerna. Problem predstavlja

nedostatak jednog takvog prijelaza, kojim bi unutar analiziranog područja središnji prostori

krajobraza bili povezani na potezu izmeĎu općina Letinje i Berzence duţ hrvatsko-maĎarske

zajedničke granične, po prilici izmeĎu Kerestura-Kotoribe.

Slika br. 12. Razvrstanost prometa izmeĎu graničnih prijelaza na hrvatsko-maĎarskoj

i slovensko-maĎarskoj granici, 2012.

Razvrstavanje prometa prema tipovima vozila na graničnim prijelazima u širem okruženju EGTS-a

Regije Mura

Izvor podataka: MaĎarske ceste – Neprofitno z.d.d.

□ sva teretna vozila □ osobna vozila □ svi tipovi autobus □ manja teretna vozila □ ostalo

REGIJA MURA EGTS


39

Teţinu pojedinih graničnih prijelaza odreĎuje pokazatelj omjera prometa vozila. Na širem

prostoru EGTS-a Regija Mura, to jest, imajući u vidu sve prijelazne točke na hrvatsko-

maĎarskoj i na slovensko-maĎarskoj drţavnoj granici, od pet prijelaza s najvećim prometom

četiri je smješteno u zoni tromeĎa hrvatsko-maĎarsko-slovenske granice (Tornyiszentmiklós-

Pince, Rédics-Dolga vas, Letinje – Goričan). Uzimajući u obzir potpunu duţinu hrvatsko-

maĎarske drţavne granice, najfrekventniji sveukupni promet vozila na dnevnoj razini (1240

v/dan) izmjeren je upravo na ispitivanome području i to na prijelazu Letinje-Goričan

smještenom na autocesti. Sudeći po intenzitetu prometa, povoljni su uvjeti za izgradnju jedne

industrijsko-logističke zone, koja bi se oslanjala na prekograničnu špediciju.

Ne samo u kontekstu prometa, nego i glede kapaciteta propusnosti pojedinih prijelaza od

Rédicsa do Letinja ističu se prijelazi smješteni u pordučju hrvatsko-maĎarske (- slovenske)

granice, a isti su zbijeni upravo u sjevernome kutu ispitivanoga prostora. Najvećim

kapacitetima na slovensko-maĎarskoj granici raspolaţe prijelaz Tornyiszentmiklós-Pince

(6400 jedinica/po satu), pri čemu je ta vrijednost na hrvatsko-maĎarskoj dionici, prijelaz

Letinje-Goričan koji pripada području suradnje EGTS-a Regija Mura 6800 jedinica/ po satu.

Na juţnoj točki istraţenog područja kapaciteti su niţi: u slučaju Berzence-Gola to je svega

2000, a na najbliţem prijelazu izvan regije kod Barče (Barcs) ostavruje se viša razina (5600

jedinica/po satu).

REGIJA MURA EGTS


40

Slika br. 13: Podjela prometa na relevantnim graničnim prijelazima na prostoru

EGTS-a Regije Mura po glavnim skupinama vozila, 2012.

Promet vozila na graničnim prijelazima smještenim u području EGTS-a Regije Mura 2012.

Izvor podataka: MaĎarske ceste – Neprofitno z.d.d.

□ sva teretna vozila □ osobna vozila □ svi tipovi autobus □ manja teretna vozila □ ostalo

Ulogu i značaj pojedinih graničnih prijelaza pored volumena prometa zorno pokazuje takoĎer

i karakter prometa. Promatrajući cjelokupni promet vozila najčešće dominiraju osobna

vozila. Već spomenutu prekograničnu logističku funkcionalnu regiju dokazuje veoma visok

promet teretnih vozila koji se odvija na predstavljenim graničnim prijelazima s najvećim

prometom. Proporcionalno, broj vozila čije osovinsko opterećenje premašuje 7 tona nosivosti,

unutar sveukupnog prometa, najviši je upravo kod prijelaza u ispitivanome prostoru ili u

njegovoj neposrednoj blizini (u slučaju graničnog prijelaza Letinje-Goričan kod kojega je

sjecište autoceste M7 na maĎarskoj strani i autoceste A4 na hrvatskoj strani, zahvaljujući

masovnosti putničkoga prometa u turističke svrhe, te zbog obveze plaćanja cestarine, broj

teretnih vozila je nizak).

REGIJA MURA EGTS


41

Što se tiče graničnog prijelaza Letinje-Goričan, dok vozila registrirana u Hrvatskoj granicu

prelaze prvenstveno radi obavljanja poslova (67%), u manjoj mjeri radi rješavanja privatnih

poslova (15%), vozila registrirana u MaĎarskoj preko granice prelaze prije svega zbog

zasposlenosti (41%), a zatim zbog obavljanja poslova (27%). Glavni motiv prelazaka na

hrvatsku stranu vozila s hrvatskim registarskim oznakama je povratak na mjesto stanovanja

(28%) a zatim poprilično raščlanjeno dijelom je zaposlenost, (23%), privatni motivi (17%) i

poslovno (14%). Pri tome maĎarska vozila prema Hrvatskoj prelaze zbog poslovnih razloga

(82%).

Motivi putovanja (u pravcu HR) (vozilo hrv.)

– povratak kudi 26%, - posao 23%, - kupovina, usluge 6%, -privatni poslovi 17%, - službeno

poslovanje 14% - rekreacija 6%, - turistički posjet 8%

Motivi putovanja (u pravcu HU) (vozilo hrv.)

- turistički posjet 2%,- rekreacija 2%, –prijevoz robe 1%, - obavljanje posla 4%, - kupovina,

usluge 9%, -privatni poslovi 15%, - službeno poslovanje 67%

munka 23%

vásár., szolg.

6%magán ügyint.

17%üzleti

ügyint. 14%

látogatás 8%

szabadidő 6%

haza26%

Utazás indoka (HR felé)(horvát telephely)

munka 4%

vásár., szolg.

9%

magán ügyint.

15%

üzleti ügyint.

67%

látogatás 2%

szabadidő 2%

áruszállítás

1%

Utazás indoka (HU felé)(horvát telephely)

REGIJA MURA EGTS


42

Motivi putovanja (u pravcu HR) (vozilo maĎ.)

–prijevoz robe 5%,– povratak kudi 2%, - obavljanje posla 41%, - kupovina, usluge 5%,-

zdravstvene usluge 1%,-privatni poslovi 6%, - službeni poslovi 27%,- turistički posjet 4%,-

rekreacija 9%,

Motivi putovanja (u pravcu HU) (vozilo maĎ..)

- rekreacija 3%,- obavljanje posla 1%, – kupovina, usluge 1%, - privatni poslovi 28%, - službeni

poslovi 67%,

Slika br. 14: Navike prelazaka granice i motivi putovanja prema stacionaru vozila

Izvor podataka: Ispitivanje funkcionalne dionice br. IX. uključene u suradnju u dijelu presijecanja granice.

Velika Kaniža-Čakovec-Varaždin/ Čakovec Varaždin. Miljokaz III. Djelomična studija izvedivosti. str. 110.

U vezi prijelaza Berzence-Botovo podataka ima jedino za vozila s hrvatskim prometnim

oznakama. Iz njih se moţe iščitati da je prema Hrvatskoj u 92% slučajeva motiv povratak

kući, meĎutim voţnji prema MaĎarskoj je to motiv kupovina, korištenje usluga (65%) iza

čega slijedi posjet (15%).

munka 41%

vásár., szolg.

5%eü. szolg.

1%

magán ügyint.

6%

üzleti ügyint.

27%

látogatás 4%

szabadidő 9%

áruszállítás

5%

haza2%

Utazás indoka (HR felé)(magyar telephely)

REGIJA MURA EGTS


43

Motivi putovanja (u pravcu HR) (vozilo hrv.)

- rekreacija 8%,-povratak kudi 92%



- turistički posjet 15%,- obavljanje posla 8%,–- kupovina, usluge 65%,- zdravstvene usluge 4%,--

privatni poslovi 4%, - službeni poslovi 4%

Slika br. 15: Karakteristike prometa na graničnom prijelazu Berzence-Gola

Izvor podataka: Ispitivanje funkcionalne dionice br.VII. uključene u suradnju u dijelu presijecanja granice.

Velika Kaniža-Csurgó-Koprivnica Miljokaz III. Djelomična studija izvedivosti. str. 146.

Na primjeru oba granična prijelaza karakteristike su različite ovisno o tome u kojem smjeru i

vozilo kojih registracija sudjeluje u prometu. IzmeĎu graničnog prijelaza Letinje-Goričan,

koji je spoj dviju autocesta, te znatno manjeg prijelaza Berzence-Gola neposredno dotaknutih

ispitivanim područjem, bitne su razlike u motivu korištenja; u slučaju prvoga dominiraju

odlazak na posao te poslovni i privatni motivi, a za drugi prijelaz to su trgovina i korištenje

usluga te turizam i rekreacija. Znači da je u sjevernome dijelu EGTS-a više zastupljen

gospodarski, a u juţnome dijelu turistički motiv prelaska granice.

Odbijene mogućnosti projekata djelomične studije izvedivosti nisu dalje razmatrane, stoga i

nije izraĎena analiza utjecaja troškova. Zajednička karakteristika ovih projekata bila je snaţan

utjecaj na okoliš koji je utvrĎen tijekom evaluacije utjecaja na okoliš.

REGIJA MURA EGTS


44

MeĎu projekte koji su predloţeni za provedbu unutar istraţenog područja, vodeći računa o

njihovoj relevantnosti uvrštena su tri prijelaza: 1. Gotalovo- Zákány;2. Gotalovo- Gyékényes;

3. Kotoriba- Kerestur. U vezi tih potencijalnih novih graničnih prijelaza izričito povoljnim

smatra se činjenica da bi se njihovim uključivanjem uspostavila mogućnost prijelaza u

središnjemu segmentu ispitivanog područja koji oskudijeva kada je riječ o povezivanju. U

slučaju potrebe za prelaskom na drugu stranu granice iz Zákánya prema sjeveru (Letinje-

Goričan) trenutno valja prevaliti najmanje 40 kilometara, a prema jugu (Berzence-Gola)

obilaskom od 16 kilometara. Polazeći iz Kerestura to je 21 km prema sjeveru, a 37 km prema

jugu. Prema svjedočanstvu parcijalnih studija izvedivosti s motrišta tehničkog rješenja

izgradnja veze kod Gyékényesa bilo bi jednostavnije, broj bodova u ocjeni rizičnosti je niţi.

Pa ipak, glede kategorizacije prolaz kod Zááanya dobio je veću podršku budući su

procijenjeni troškovi niţi (umjesto 740, 580 milijuna forinti), a i zbog povoljnijega poloţaja

kada je riječ o umreţenosti kao i zbog značajnijeg skraćivanja puta moglo bi biti učinkovitije

rješenje.

Od asfaltirane ceste izmeĎu Kotoribe i Kerestura i planirane skele izmeĎu Mlinaraca i

Kotoribe smisao ima samo jedno od rješenja. U slučaju izgradnje ceste ulaganje u skelu moţe

se odbaciti. Prijelaz u Keresturu, istina, mnogo je skuplji od onoga u Mlinarcima (7 milijardi

Ft u odnosu na 870 milijuna), ali zbog značajnih financijskih rizika koji proizilaze iz

odrţavanja skele, prednost je dobio most koji granicu premošćuje izmeĎu Kerestura i

Kotoribe. Istraţeno područje dotaknuto je i s tri mogućnosti za projekte uklanjanje

oteţavanja kretanja, što bi značilo da bi se ukinuli granični prijelazi s usporavanjem

prometa i suţavanjem prometnica. MeĎutim ovi bi projekti vjerojatno ostali na razini

projekata, obzirom da se do pristupanja Hrvatske Schengenskom sporazumu11

u infrastrukturu

graničnih prijelaza ne smije dirati zbog obavljanja nesmetane granične kontrole.

________________________

11 Hrvatska je potpisala Schengenski sporazum, ali trenutno još nije punopravna članica, stoga još ne

primjenjuje odredbe Sporazuma.

REGIJA MURA EGTS


45

Tablica br.4: Mogudnosti ostvarivanja projekata vezano uz granične prijelaze na hrvatsko-mađarskoj graničnoj dionici

Redoslijed projekata predloženih za realizaciju

Mađarska Hrvatska Učinak-omjer troškova

Zákány Gotalovo 0,56

Gyékényes Gotalovo 0,52

Sárok Kneževo 0,40

Vejti Podravska Moslavina 0,34

Kerestur Kotoriba 0,18

Drávatamási (Barč) Novi Gradac 0,14

Zaláta Čadavica 0,09

Bolhó Brodid 0,05

Illocska Luč 0,00

U slučaju realizacija odabranih projekata razvojni projekti koji se mogu otpisati su

Kislippó Branjin Vrh n.a.

Mlinarci Kotoriba n.a.

Rangiranje projektnih mogudnosti koje nisu neposredno istaknute za realizaciju u detaljnim studijama izvedivosti

Őrtilos Legrad 14,40

Somogyudvarhely Ždala 7,74

Udvar Duboševica 7,22

Szentborbás (Brlobaš) Budakovac 6,20

Drávasztára (Starin) Gornje Predrijevo 5,95

Ivándárda Branjih Vrh 5,36

Old Torjanci 4,44

Old-Eperjespuszta Torjanci 3,97

Udvar Duboševica 2,07

Belezna Donja Dubrava 1,29

Kásád(Kašad) Torjanci 0,94

Péterhida Križnica 0,00

Uklanjanje barijera

Udvar Kneževo -

Beremend Baranjsko Petrovo Selo -

Drávaszabolcs Donji Miholjac -

REGIJA MURA EGTS


46

Redoslijed projekata predloženih za realizaciju

Barcs (Barč) Terezino Polje -

Berzence Gola -

Letinja Goričan -

Letinja Goričan -

Studijom neispitane, odnosno projektne mogudnosti koje su odbačene zbog aspekata visoke rizičnosti glede zaštite okoliša

Kerkaszentkirály Podturen n.a.

Muraszemenye Domašinec n.a.

Murarátka Domašinec n.a.

Serdahel Kotoriba n.a.

Kölked Batina n.a.

Kölked Duboševica n.a.

Ivándárda Branjin Vrh n.a.

Old-Eperjespuszta Torjanci n.a.

Zaláta Martinci Miholjački n.a.

Drávakeresztúr-Révfalu (Kerestur-Drvjanci)

Sopje n.a.

Felsőszentmárton Kapinci n.a.

Felsőszentmárton (Martinci)

Budakovac n.a.

Drávatamási Novi Gradac n.a.

Babócsa Pitomača n.a.

Vízvár Ferdinandovac n.a.

Povrh toga, suprotno od maĎarske strane, na hrvatskoj strani pitanje uklanjanja barijera za

sada nije predmet ispitivanja. Ovo pitanje nije u ingerenciji niti jedne od drţavnih

organizacija stoga i nisu izraĎeni tehnički prijedlozi, a nije bilo mogućnosti niti za njihovo

usklaĎivanje. U skupinu projekata koji nisu predloţeni za neposrednu realizaciju najviši je

upravo indeks učinkovitosti prijelaza Legrad-Őrtilos i koji je planiran u predmetnom

ispitivanom području. Dakle, radi se o jednom izričito visoko kotirajućem, ali „rezervnom

projektu”. Na poveznicu Donja Dubrava-Belezna utvrĎen je veoma nizak indeks očekivane

učinkovitosti i visoki troškovi, te je tako i ovaj projekt dospio meĎu ne predloţene

mogućnosti. Na temelju svega toga, premda se u detektiranom području razmatrala

mogućnost izvedivosti 12 projekata, zbog blizine zaštićenih prirodnih sredina, snaţne

oscilacije dotoka vode, te ograničenih financijskih izvora, mogućnost postoji za izvoĎenja

REGIJA MURA EGTS


47

svega tri investicije, a i ta tri projekta ne kao mostovi/skele, već kao kopnene prometnice

(vidjeti Gyékényes -Kotoriba ili Zákány-Kotoriba).

S motrišta interesa za partnerske općine EGTS-a najrelevantniji bi bio most Kerestur-

Kotoriba; uz već postojeće prijelaze na rubovima ostvarila bi se i jedna prijelazna točka

izgraĎena u osi suradnje kojom bi se uvelika olakšala meĎusobna kooperacija i komunikacija.

Izvedivost, meĎutim oslabljuje razmjerno visok procijenjeni trošak (7,2 milijarde forinti).

Poznavajući iznos namijenjen cestogradnji u okvirima Programa prekogranične suradnje

izmeĎu MaĎarske i Republike Hrvatske, gradnja mosta iz sredstava programa je dvojbena.

Prednost za EGTS značilo bit to, kada bi mogla lobirati i inicirati stručno usklaĎivanje u

korist projekta, odnosno ispitati mogućnost izgradnje jednoga mosta s reduciranim

parametrima radi minimizacije rizika.

Slika br. 16: Lokacije ostvarivanja projektnih mogućnosti u prostoru EGTS-a

REGIJA MURA EGTS


48

U ţeljezničkome prometu izmeĎu Hrvatske i MaĎarske prije 2012. godine operiralo se je s 3

pruge koje su bile u funkciji i s 5 izvan uporabe. Planovima nisu bili predviĎeni novi prijelazi

preko granice. Hrvatske ţeljeznice pozivajući se na slabo iskorištavanje kapaciteta te slijedom

toga na odrţavanje linije s gubitcima, 2012. godine su najavile da meĎunarodni ţeljeznički

promet više nije predmet javnih usluga, te da ne namjerava dalje financirati linije Kerestur-

Kotoriba, koja je na predmetnom ispitivanom području, te prugu Magyarbóly-Beli Manastir.

Istodobno je ukinut i prijelaz Gyékényes-Botovo preko kojega se odvijao trenutno jedini

malogranični ţeljeznički putnički promet koji je bio u funkciji. Promjena voznog reda, dakle,

osjetno je dotaknula kompletnu graničnu dionicu uključujući takoĎer i ispitivano područje

EGTS-a. Drava, kao prirodna granica sama po sebi je prorijedila mogućnost prelaţenja, što je

politika odgovorna za infrastrukturu reducirala na svega jedan jedini prijelaz, pri čemu su

priključenjem Hrvatske EU i schengenskom prostoru u putničkome prometu ukinute kontrole

na graničnim postajama što je ranije u velikoj mjeri produljilo vrijeme voţnje. Što se tiče

javnog prometa, tip lokalnog prometa (tj. linija, s postajama u zoni od 15-15 kilometara u

dubini polazeći od granice) ne postoji. Značaj regije EGTS-a povećava činjenica, da kroz nju

prometuje, jedina na kompletnoj hrvatsko-maĎarskoj zajedničkoj granici, javna ţeljeznička

linija koja prelazi granicu. Prema aktualnom voznom redu12

, dnevno prometuje dva

meĎunarodna (InterCity) IC vlaka s vagonima 1. i 2. razreda i to:

Jedan je MeĎunarodni IC vlak AGRAM (Budimpešta Juţni kolodvor – Zagreb Glavni

kolodvor): vlak, koristeći elektrificiranu ţeljezničku prugu Székesfehérvár-Gyékényes

MÁV broj 30, koja je u ispitivanome području do kraja jednokolosječna a kojom su

meĎu ostalima dotaknuti Székesfehérvár, Siófok, Velika Kaniţa, Keresztur, te kod

Gyékényesa izlazi na drţavnu granicu i nastavlja voţnju preko Koprivnice do

Zagreba.

Drugi je meĎunarodni IC vlak RIPPL RONAI (Budimpešta Istočni kolodvor-Zagreb

Glavni kolodvor) kreće se jednokolosječnom, elektrificiranom ţeljezničkom prugom

MÁV broj 41, dotičući Dombóvar, Kaposvár, Somogyszob i Csurgó te se kod

Gyékényesa nadovezuje na hrvatsku ţeljeznicu u smjeru Koprivnice do Zagreba.

_________________

12http://elvira.mav-start.hu/elvira2016.dll/x/uf?iehack/=%3F&ed=5668561E&mikor=-

1&isz=0&language=1&k=&ref=8retur=&nyit=&_charset_=UTF-

8&vpram=&i=Gy%A9nye&e=Zagreb+Glavni+Kol.&v=&d=16.01.06&go=Menetrend

http://elvira.mav-start.hu/elvira2016.dll/x/uf?iehack/=%3F&ed=5668561E&mikor=-1&isz=0&language=1&k=&ref=8retur=&nyit=&_charset_=UTF-8&vpram=&i=Gy%A9nye&e=Zagreb+Glavni+Kol.&v=&d=16.01.06&go=Menetrend



REGIJA MURA EGTS


49

Oba IC vlaka, na dionici ţeljezničke linije broj 30 i 41 koji drţavnu granicu prelaze preko

dravskog ţeljezničkog mosta izmeĎu Gyékényesa i Botova, voţnjom nastavljaju kao

ţeljeznička linija drţavna granice M201- Botovo-Koprivnica-Dugo Selo. Na hrvatskoj strani

u oba su smjera iste postaje prije ulaska u Zagreb: Kriţevci, Vrbovec, Dugo Selo. Većim

dijelom jednokolosječna i u potpunosti elektrificirana dionica pruge M201 priključena je kod

Dugog Sela smještenog istočno od hrvatskoga glavnog grada na dvokolosječnu u potpunosti

elektrificiranu prugu M102 Zagreb Glavni kolodvor-Dugo Selo.

U nastavku predstavljamo putničke navike putnika koji se sluţe voţnjom na oba brza

vlaka. Promet putnika na IC vlakovima Rippl-Rónai i Agram brojači putnika putujući i sami

vlakom, a da bi mapirali karakteristike kretanja u okvirima usluga javnoga prijevoza.13

Iz

podataka je vidljivo da je broj putnika nizak, a naročito putovanja prema MaĎarskoj. Obim

prometa, izuzimajući kretanje vlaka IC Agram u smjeru MaĎarske, smanjuje se u području

drţavne granice.

Putnici IC vlakova Rippl-Rónai – prema HR Putnici IC vlakova Rippl-Rónai – prema HU

broj putnika (osoba) broj putnika (osoba)

17. ábra: A Rippl-Rónai IC utasforgalma a határ közelében

Forrás: VII. sz. együttműködő funkcionális határmetszési szakasz vizsgálata. Nagykanizsa-Csurgó-Kapronca / Koprivnica. III. mérföldkő. Rész-megvalósíthatósági Tanulmány. 164. o.

13 Ljetni sezonski promet kod proljetnoga prebrojavanja ovdje se ne pojavljuju. Rezultati pokazuju nizak

putnički promet.

REGIJA MURA EGTS


50

Promet putnika Promet putnika

IC vlak Agram prema HR IC vlakova Agram prema HU

broj putnika (osoba) broj putnika (osoba)

presjeci presjeci

18. ábra: Az Agram IC utasforgalma a határ közelében

Forrás: VII. sz. együttműködő funkcionális határmetszési szakasz vizsgálata. Nagykanizsa-Csurgó-Kapronca / Koprivnica. III. mérföldkő. Rész-megvalósíthatósági Tanulmány. 164. o.

Glavni motivi putovanja u Hrvatsku su rekreacija, sport i privatni posjeti, nakon toga slijede

školovanje, te putovanje nado radno mjesto. Znatno niţi postotci, 7-7%, izmjereni su u vezi

obavljanja poslova oko zapošljavanja, privatni poslovi i kupovina.

U slučaju putovanja u smjeru MaĎarske gotovo da su iste proporcije, osobito ako se zbroje

brojke u vezi putovanja u svrhu obavljanja rada, te onih u vezi putovanja do škole. Na temelju

tablica koje slijede generalno se moţe zaključiti da putovanja kojima se prelazi granica,

prioritetno su motivirana turizmom i rekreacijom te da glavninu putnika čine mobilne, aktivne

generacije kojima je svrha putovanja provoĎenje slobodnoga vremena u inozemstvu.

REGIJA MURA EGTS


51

Tablica br. 5: Sastav putnika vlakova s prelaskom granice na relaciji Gyékényes – Botovo

Skupine putnika

Vlakovi s prelaskom granice kod Gyékényesa,

u (%) prema aktivnosti putnika

Aktivni radnici 50

Aktivni umirovljenici 14

Sveučilišni i visokoškolski studenti

14

Nezaposleni 11

Učenici 7

Kudanice (bez zaposlenja) 4

Izvor podataka: Ispitivanje dionice presijecanja granice funkcionalnog povezivanja br.VII. Velika Kaniža-Csurgó-Koprivnica. III. miljokaz. Studija parcijalne izvedivosti

Tablica br.6: Navike prelaska granice s obrazloženjem motiva i pravca putovanja

Svrha putovanja Vlakovi s prijelazom kod Gyékényesa, raspodjela prema svrsi putovanja u

smjeru Hrvatske

Vlakovi s prijelazom kod Gyékényesa, raspodjela prema svrsi putovanja u

smjeru Mađarske

Rekreacija, sport, turizam 50 50

putovanje do škole (u slučaju učenika)

15 14

Pratnja djeteta do škole, vrtida 0 7

Rješavanje poslova u vezi zaposlenja

7 0

Putovanje na radno mjesto (podružnicu)

14 22

Privatni motivi (npr. banka, liječnik)

7 7

Kupovina 7 7

Izvor podataka: Ispitivanje dionice presijecanja granice funkcionalnog povezivanja br.VII. Velika

Kaniža-Csurgó-Koprivnica. III. miljokaz. Studija parcijalne izvedivosti

REGIJA MURA EGTS


52

U području razvoja odnosa putem ţeljezničkog javnog prometa jedna, ali ne i tako realna

mogućnost je ponovno otvaranje putničkoga prometa14

na prijelazu Kerestur-Kotoriba.

Razvoj je zamisliv ponajprije na jednome mjestu: na lokaciji na kojoj otvorenje graničnoga

prijelaza iziskuje izgradnju kolosjeka tek na kratkoj dionici, i da realizacija ne premaši

investiciju srednje veličine, a ako je moguće makar i korištenjem EU potpora. Ovo ulaganje,

koje prelazi kompetenciju EGTS-a odnosilo bi se na prugu Zákány-Koprivnica zahvatom

ponovne izgradnje delta kolosjeka koji nije izgraĎen na postojećoj zemljanoj podlozi.

Ponovnim uspostavljanjem ranije neposredne veze Zákány-Koprivnica, vlakovi bi se do

hrvatskih gradova mogli kretati bez danas neminovnog zaobilaţenja kod Gyékényesa.

Dodatna bi mogućnost mogla biti otvaranje nove postaje kojom bi se nadomjestila postaja

Gola kraj ţeljezničkog graničnog prijelaza, kojom bi se ta općina u Hrvatskoj ponovno mogla

priključiti na pogranični promet.

Interoperabilnost hrvatsko-maĎarske granice, sveukupno gledano moţe se nazvati povoljnom.

U pograničnome prostoru, procesima tranzicije, a zatim i priključenjem obje drţave

Europskoj uniji implementacija četiriju temeljnih sloboda, dovela je do povoljnog zaokreta.

Općenito, ukinuta je carinska kontrola i obveza posjedovanja putovnice. Pa ipak, migracijska

kriza koja je izbila 2015. godine koja je postala i meĎunarodnim sigurnosno-političkim

pitanjem i graničnu je dionicu postavila pred posve dugačije nove izazove. Umjesto otvaranja

novih prijelaza, pojačan je diskurs oko zatvaranja granice, a što je u svojoj fizičkoj zbilji

pokazalo svoje negativne utjecaje. Gustoća graničnih prijelaza, njihova uloga koju imaju

glede meĎunarodnog putničkog i teretnog prometa prije se moţe ocijeniti povoljnim iz

aspekta jedne prekogranične industrijske logističke zone, meĎutim njihova teritorijalna

rasporeĎenost već je čimbenik kojim se slabi kohezija.

14 IzmeĎu Kerestura i Kotoribe, trenutno se odvija jedino teretni promet. Putnički promet pauzira od kraja

2012. godine

REGIJA MURA EGTS


53

Naročito je nepovoljno to, da je baš u središnjoj zoni Mura EGTS-a znakovit deficit prijelaza.

A to bi mogao razriješiti ponajprije planirani most preko Mure Kerestur-Kotoriba. No, za to

postoje niski izgledi kada je riječ o njegovu izgraĎivanju. Na putu propusnosti granica, u

pravnome smislu stoji više ozbiljnih prepreka, koje bi iziskivale moţda i sklapanje

bilateralnih sporazuma, a čije respektiranje bi bilo preporučeno kod osmišljavanja odluka u

vezi budućega razvoja

REGIJA MURA EGTS


54

2. Gospodarska kohezija

U gotovo svim srednjoeuropskim ruralnim sredinama najvećim izazovom se smatra, kako

zadrţati mlade u mjestu. Nije to drukčije niti u Pomurju. Sposobnost zadrţavanja stanovnika

jedne sredine u velikoj mjeri ovisi od njezinih gospodarskih resursa i potencijala za

zapošljavanj. Stoga je posve prirodno u kojoj je mjeri koordinirana uloga gospodarske

kohezije u uţem smislu u komplementarnoj koheziji regije u cjelini. Kako bismo dobili

realnu sliku o realnome poloţaju spomenute gospodsrske kohezije, umjesto uobičajenog

tradicionalnog pristupa sektoralne taksonomije, u ovome poglavlju ćemo ocijeniti stanje

fokusirajući se na koheziju. Odgovore smo traţili prije svega na pitanja, koji su postojeći

potencijali koji jedni druge nadopunjuju u širem prostoru Regije Mura, odnosno koji nisu na

primjeren način usklaĎeni, a koji ako ih se podrţi, odnosno ako ih se podupire, ubuduće mogu

učiniti jedinstvenijim, integriranijim cjelokupno gospodarstvo u regiji. Za sve to uzeti ćemo u

obzir i prostor u kontekstu infrastrukture. Pored toga (radi što šire korisnosti) osvrnuti ćemo

se i na one pogodnosti koje, istina, zbog značajnih strukturnih razlika na dvije strane granice

izričito ne mogu ponuditi mogućnost prekograničnog povezivanja, ali putem njihova

paralelnog razvoja ipak mogu doprinjeti jačanju gospodarstva ove pogranične regije.

REGIJA MURA EGTS


55

2.1. Postojeća gospodarska infrastrukt

Okvire s vanjskim dijelovima prometne povezanosti u ispitivanome području odreĎuju

dijelovi transeuropske prometne mreţe, a koji bez iznimke čine dio Mediteranskog koridora

koji Iberijski poluotok povezuje s ukrajinsko-maĎarskom granicom. Cestovne dionice

koridora istaknutu ulogu imaju u putničkom i robnom prometu izmeĎu Hrvatske, MaĎarske i

susjedne im Slovenije, a i u smislu gospodarske suradnje kao i za potrebe mobilnosti.

Slika br.19: Segmenti Transeuropske prometne mreže u regiji

Sastavnice jezgrene prometne mreţe

-Dovršeni cestovni segment jezgrene mreţe

-Segment jezgrene mreţe predviĎen za proširenje

- Dovršeni segment tradicionalne ţeljezničke pruge jezgrene mreţe

REGIJA MURA EGTS


56

Sastavnice globalne mreţe

- Cestovni segment globalne mreţe predviĎen za proširenje

- Segment tradicionalne ţeljezničke pruge globalne mreţe predviĎen za proširenje

- Planirani segment tradicionalne ţeljezničke pruge globalne mreţe

- Planirani segment brze ţeljezničke pruge globalne mreţe

U jezgrenoj mreţi, izmeĎu cestovnih segmenata na maĎarskoj strani nalazi se autocesta M7,

magistralna cesta M70, a na hrvatskoj strani je autocesta A4. Cestovnoj infrastrukturi u tom

području dodatan regionalni značaj daje to što je na detektiranom području u blizini Letinja

čvorište kod kojega se povezuje hrvatska, maĎarska i slovenska mreţa autocesta.

Karakteristika spomenutih infrastruktura namijenjenih brzinskom cestovnom prometu je što je

na njima izgraĎen niz (daljinskih) graničnih prijelaza na kojima se odvija intenzivan promet.

59% sveukupnog slovensko-maĎarskog prometa osobnih automobila servisira granični

prijelaz Tornyiszentmiklós-Pince koji je izgraĎen na dodirnoj točki jezgrenih cesta M70 i A5,

na trasi Maribor-drţavna granica. Na hrvatsko-maĎarskoj relaciji to je 33% prometa na

graničnom prijelazu Letinje-Goričan u kriţanju autoceste M7 izmeĎu Budimpešte i drţavne

granice te autoceste A4 na pravcu Zagreb-Varaţdin-maĎarska granica. Kada je riječ o protoku

roba izmeĎu Slovenije i MaĎarske odnos je sličan, kod prijelaza Tornyiszetmikós-Pince

(60%)15

, pri čemu je kod prometa manjih teretnih vozila u smjeru Hrvatske dominantna već

spomenuta veza M7-A4 (100% u komparaciji s 15% teretnih vizila veće nosivosti). MaĎarska

magistralna prometnica br. 7 i a drţavna cesta br.3 koje se proteţu uz brze ceste M7-A4

uvrštenih u kategoriju sastavnica jezgrene mreţe, propuštaju vrhunski teretni promet (prelazak

39% ukupnoga broja teretnih vozila na sveukupnoj hrvatsko-maĎarskoj relaciji). Na

ispitivanom prostoru te u internom odrţavanju meĎusobne suradnje u okviru EGTS-a ključnu

ulogu ima dva (ne brzinska) cestovna prijelaza, na sjeveru to je Letinje-Goričan, a na jugu

Berzence - Gola. MeĎutim, pri čemu se kod ovog prvog prijelaza spajaju dvije prvorazredne

glavne prometnice hrvatska cesta br. 3 i maĎarska br.7., kod potonje se spajaju dvije prometne

infrastrukture niţega ranga, hrvatska magistralna cesta 41 i maĎarska glavna cesta br.681.16

15 Što se tiče prometa teretnih vozila baza podataka MaĎarskih cesta koja upravlja tim podatcima

odvojeno upravlja kategorijom malih teretnjaka od onih koji se spominju u općem nazivu kao teretna

vozila. Znači da statistike o malim teretnjacima nisu sastavni dio podataka o prometu teretnih vozila. U

tekstu posebno ističemo ako se radi o prometu vozila niţe kategorije.

16 Drţavna cesta br.681 je relativno nova oznaka. Kada je 1.srpnja 2013.g. u MaĎarskoj uveden sustav

elektroničkog naplaćivanja cestarine, skupa s cestom br. 11 do tada regionalna cesta Nagyatád-Berzence

br.6809 dobila je navedenu oznaku.

REGIJA MURA EGTS


57

Svojstveno sustavu prometa unutar graničnog prostora je mjestimičnan manjak konatkata.

Upravlajnje tim pitanjem postalo je predmetom na bilateralnoj razini; o brojnim je prijelazima

na granici, odnosno prijelazima predviĎenim za razvoj prihvaćeno načelno stajalište, kao i

istraţivanja na razini studije izvedivosti (opširnije vidjeti u poglavlju 1.3: Propusnost granice).

Od Serdahela do Berzence hrvatska i maĎarska cestovna mreţa nisu povezane jedna s

drugom. I zbog toga bi valjalo u prilog EGTS-u podrţati prijedlog kao prvo izgradnji

cestovnog mosta izmeĎu Kerestura-Kotoribe, a kao drugo prijelaza Zákány/Gyékényes -

Gotalovo.

Ovim povezivanjima bi se za obje korisničke strane postiglo značajno skraćivanja voţnje

cestom, odnosno i ušteda vremena a i troškova, kada bi se ţeljelo doći do općinski i

industrijskih centara koji imaju ključnu ulogu u području gospodarske suradnje.

Što se tiče ţeljezničkog prometa, na ispitivanome području samo je jedan segment uključen

u jezgrenu mreţu i za koji se predviĎa razvoj; a to je glavna ţeljeznička pruga br.41

Dombóvár-Gyékényes, za koju je na području MaĎarske takoĎer predviĎen razvoj. Isto tako

ţeljeznička pruga br. M201 u Hrvatskoj drţavna granica-Botovo-Koprivnica-Dugo Selo. Ove

dionice pruge od bitnoga su značaja obzirom da se uz promet brzih putničkih vlakova na njoj

odvija i značajniji transport tereta. S motrišta uspostavljanja logističkih funkcija povoljno je

što kroz taj prostor prolazi ţeljeznički pravac koji povezuje sjeverno-jadranske luke (Trst,

Rijeka, Koper) te srednje i istočno-europske (poljske, slovačke, ukrajinske, ruske)

gospodarske centre i prihvatna trţišta. Bitan nedostatak je pak taj što ţeljeznica kao takva

moţe dati svoj umjereni doprinos internoj suradnji, budući ako se ima u vidu sveobuhvatna

infrastruktura, izmeĎu ţeljezničkog pravca MÁV-a (MaĎarskih drţavnih ţeljeznica) br. 30 na

relaciji Székesfehérvár-Gyékényes, za koji je predviĎen razvoj, te izmeĎu ţeljezničke pruge

M501 HŢ-a Macinec (slovenska granica)-Čakovec-Kotoriba-Kerestur putnički promet

pauzira, a teretni transport je razmjerno skroman. Glede ţeljezničkog prometa, dakle,

prvenstveno moţemo govoriti svega o tranzitirajućem prometu. Unutrašnje potrebe prijevoza,

uglavnom zadovoljava cestovna infrastruktura.

REGIJA MURA EGTS


58

Industrijski parkovi i zone i u pograničnom prostoru slove kao istaknuti instrumenti razvoja

gospodarstva. U Industrijskoj zoni Mura koja je smještena u Letinju trenutno je u funkciji tri

poduzetništva (dvije radionice koje se bave rezanjem metala od kojih se u jednoj proizvode i

rezervni dijelovi, te jedna tvrtka koja se bavi skladištenjem i sušenje poljoprivrednih

proizvoda) s 80 zaposlenika. Poduzetništva veoma uspješno iskorištavaju blizinu granice,

logističke kapacitete gospodarske infrastrukture; postotak njihova izvoza je 82%. Industrijska

zona je osposobljena isključivo za pruţanje osnovnih usluga.

U gradu Csurgóu, Industrijski, logistički i inovacijski park je prostor namijenjen razvijanju

gospodarskih aktivnosti, meĎutim poloţaj ove inicijative najnepovoljniji je na maĎarskome

dijelu detektirínog područja.

Organski je povezana s područjem o kojemu se provodi analiza stanja Industrijska zona i

logistički centar Velika Kaniţa. Pribliţno 150 raznih gospodarskih subjekata ukupno

zapošljava pribliţno 4000 ljudi. Od djelatnosti ističu se logistika, konfekcijska i tekstilna

industrija, drvna i industrija namještaja, metalna industrija, proizvodnja strojeva i kapaciteti

prehrambene industrije. Unutar industrijske zone osim brojnih malih i srednjih poduzetnika

smješteno je nekoliko, po broju zaposlenih i/ili prema njihovim godišnjim prihodima

respektabilnih poduzeća i na razini ţupanije a i regije ( npr. RUGET Magyarország Kft.,

Hidrofilt Kft., DAB Pumps Hungary Kft.) U Industrijskoj zoni na raspolaganju su inkubator i

kapaciteti za istraţivanja razvoja. No, sve to iziskuje dodatno unapreĎivanje. Gospodarski

partnerski odnosi su rasprostranjeni, ali su poprilično različito skonstruirani.

Opći je problem u regiji što je intenzitet kontakata uspostavljenih sa subjektima na drugoj

strani granice vidljivo ispod prosjeka, bilo da je riječ o velikim kompanijama, malim i

srednjim poduzetnicima ili organizacijama koje posluju u industrijskoj zoni. Poslovni odnosi

su slabi ne samo sa subjektima koji na drugoj strani posluju neposredno uz granicu, već i s

potencijalnim europskim partnerima. Ali zato postoji mogućnost za povezivanje i

organiziranje poslovanja gospodarskih djelatnostima u okvirima industrijske zone u Velikoj

Kaniţi. Tim prije što je suradnja s domaćim malim i srednjim poduzetnicima te gospodarskim

i obrtničkim komorama suradnja natprosječno dobra. Imajući u vidu aktivnosti i ponudu

usluga u industrijskoj zoni, usluge kojima se osigurava infrastruktura (npr. uredska

tehnologija, dvorane za poslovne sastanke), organizacija priredaba te razne usluge u području

savjetovanja i logistike smatraju se naprednima, meĎutim pojačanje srednje jačine bilo bi

potrebno u pruţanju marketinške podrške poduzetnicima koji posluju u industrijskoj zoni.

Prekograničnoj suradnji industrijskih zona velika je zapreka što je nizak intenzitet

REGIJA MURA EGTS


59

prekograničnih gospodarskih kontakata, koji zaključak vrijedi za sva tematska područja. Baš

zbog toga bi bilo nuţno razvijati sve oblike suradnje.Naročito poticanje, usklaĎivanje

ulaganja; pruţanje podrške u osnivanju tvrtki, uslugama namijenjenim razvijanju inkubacija i

poduzetništava; u pronalaţenju poslovnih partnera; suradnje u području ulaganja; u domeni

usklaĎivanja aktivnosti u području logistike i pruţateljima usluga. Za suradnju interes

pokazuje i sektor dobavljača i trgovine.

MeĎu čimbenicima koji sputavaju prekograničnu gospodarsku suranju krucijalnim se

problemom smatra nedostatak informacija o prekograničnim gospodarskim subjektima (o

podruţnicama, uvjetima poslovanja, o porezima i sl.). Uz to, slabljenju kohezije doprinose

anomalijama koje se pojavljuju kod uspostavljanja prekograničnih veza, izgraĎivanja mreţe (

npr. poslovni sastanci, organiziranje klastera), odnosno razina već institucionaliziranih i

postojećih usluga koja ne zadovoljava potrebama. Jednako tako, često se postavlja pitanje

problema u komunikaciji, a što je posljedica nepoznavanja materinskog jezika druge strane, te

uporabi engleskog ili njemačkog jezika na zadovoljavajućoj razini. Slijedom toga, u prilog

produbljivanju prekogranične suradnje na hrvatsko-maĎarskoj granici, industrijska zona nudi

unapreĎivanje mentorske mreţe u pronalaţenju poslovnih partnera i jačanju gospodarskih

odnosa, ali i u utemeljenju prekograničnih klastera.

U Hrvatskoj se u odreĎenom smislu razlikuje korištenje sredstava namijenjenih

gospodarskom rastu. Umjesto izraza industrijski park (zona) koriste se nazivi poduzetnička

(poslovna) zona, idustrijsko područje (zona). Menadţment i/ili pravo vlasništva ne pripada

općini već je na razini ţupanije. Veća je uloga regionalnih razvojnih agencija kada je riječ o

unapreĎivanju kvazi industrijskih područja. Razlike koje se u vezi nazivlja i organiziranja

pojavljuju na dvjema stranama mogu stvarati probleme i u njihovoj meĎusobnoj suradnji.

Na istraţenome prostoru u MeĎimurskoj ţupaniji smješteno je 6 zona namijenjenih

unapreĎivanju gospodarstva. U nastavku slijedi njihov opis, predstavljajući ih od najmanje do

najveće poduzetničke zone. Najmanja poduzetnička zona smještena je u Nedelišću nadomak

Čakovca na površini od 9,5 hektara i 5 poduzetnika u njoj. Na području samoga Čakovca

osnovana je poslovna zona zvana Martane. Njezina ukupna površina je 20,9 hektara, koju

dijele 2 tvrtke. U nizu po veličini prostora slijedi zona u Maloj Subotici, koja se prostire na 27

hektara i na njoj još nema nastanjenih gospodarskih subjekata. Toj poslovnoj zoni prethodi

Kotoriba sa 34,4 ha i na njoj poslujuće 3 tvrtke. Najveći prostor izvan Čakovca nalazi se u

Prelogu i poslovna je zona veličine 55,3 hektara, u kojoj aktivnosti obavlja 800 radnika

zaposlenih u 10 tamošnjih poduzeća.

REGIJA MURA EGTS


60

Na hrvatskoj strani istraţenog područja ističe se Centar znanja MeĎimurske ţupanije

(Knowledge Centre of MeĎimurje County), koji djeluje na prostoru Poslovne zone

MeĎimurje (Business Park MeĎimurje). Centar, integrira razvojne i obrazovne ustanove na

jednome mjestu, i to Razvojnu agenciju MeĎimurske ţupanije (REDEA), Tehnološko-

inovacijski centar MeĎimurje, MeĎimursko veleučilište u Čakovcu, MeĎimursku energetsku

agenciju d.o.o.(MENEA). Takav oblik sinergije obrazovanja te javnog i privatnog sektora u

velikoj mjeri pridonosi uspješnosti gospodarskoga razvoja a koji ima utjecaja i na širu regiju.

Projekti koji su u proteklim godinama pokrenuti radi unapreĎivanja poslovnog okruţenja,

pokazali su se uspješnima. Odluka je donesena o nastavku razvojnih projekata započetih u

razdoblju izmeĎu 2014. i 2017. godine. U okvirima toga moţe se računati na potpore u

dodatna ulaganja u ustanove i infrastrukturu, a prije svega u obrazovni sektor u kojemu se

osposobljavaju stručnjaci metalne industrije i IT struke. Poslovna zona MeĎimurje je strateška

poduzetnička zona MeĎimurske ţupanije smještena na granici Čakovca i općine Pribislavec.

Zemljište namijenjeno ulaganjima u zelena polja, označeno je kraj Centra znanja koje

zauzima oko 10 hektara prostora. Ukupna površina namijenjena prodaji je 68 hektara. Juţno

od industrijskog dijela greenfield područja zona se nastavlja u jednoj potpuno izgraĎenoj

industrijskoj zoni. Na prostoru od 156 hektara aktualno posluje jedna velika kompanija.

U Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji, u dijelu koji je uključen i u istraţeno područje,

ulagače očekuje ukupno 3 poslovne zone sa po najmanje 5 hektara površine, pogodnih za

privlačenje stranih investitora. U gradu Koprivnici poznata su dva takva terena; veći je

Dravska poslovna zona (172,5 ha), nešto manja je Radnička (150,5 ha, 21 tvrtki). Na oba

mjesta nalaze se još zemljišta namijenjena prodaji. Blizu Koprivnice, Koprivnički Ivanec

raspolaţe još respektabilnijim potencijalom pogodnim za razvoj gospodarstva. Ova poslovna

zona prostire se na površini od 160,8 hektara i u zoni trenutno posluje jedno poduzeće. I za

kraj ostaje zaključak da Varaţdinska ţupanija, na dijelu njezina područja koji je istraţen,

nema industrijsku poduzetničku zonu.

U vezi gospodarske infrastrukture globalno se moţe reći da su istovremeno prisutni čimbenici

koji jačaju koheziju i oni koji tu koheziju slabe. Prometna infrastruktura u blizini granice,

izgraĎenost dionica transeuropske prometne mreţe, preko kojih se odvija značajan

meĎunarodni promet pogoduju jačanju jedne prekogranične industrijsko-logističke zone.

MeĎutim, iskorištenost kapaciteta kojima logistika raspolaţe nije sveobuhvatna. Razina

logističkih usluga zaostaje iza potencijala. U meĎusobnom povezivanju na analiziranom

pordučju moţe se otrkiti više nedostataka: samo je jedan ţeljeznički granični prijelaz.

REGIJA MURA EGTS


61

Cestovni prijelazi ne postoje baš u središnjemu dijelu regije. Cestovne mreţe pogoduju

komunikaciji unutar svojih zemalja.

U pograničnom prostoru brojni su lokaliteti koji su označeni kao vrijedni unapreĎivanja u

gospodarskom smislu, ali ih je malo koji se nalaze u uţem istraţenom području, te su

ponajprije u sluţbi sektora malih i srednjih poduzetnika ili na njima gospodare filijale jednog

ili dva veća poduzeća. Značajke poslovno - poduzetničkih zona su različite. Njihova

vlasnička struktura, organizacija rada, sustav poslovnih odnosa, ponuda usluga, uvelike se

razlikuju. Oblike prekogranične suradnje u temeljima ograničava nerazvijeni sustav

meĎusobnog povezivanja. Bilo bi prijeko potrebno prekograničnu gospodarsku suradnju

razvijati u gotovo svim njezinim segmentima, a posebno savladati deficit informacija, jačati

obaviještenost te motivirati uzajamno pronalaţenja poslovnih partnera i ulaganja u sektoru

logistike.

REGIJA MURA EGTS


62

2.2. Gospodarska situacija, s posebnim obzirom na zajedničke uvjete i

komplementarnost područja s obje strane granice

Primarni sektor

U analiziranom području uloga poljoprivrede je od istaknutoga značaja. Naime, u nedostatku

industrijskih poduzeća koja bi zapošljavala lokalnu radnu snagu, egzistenciju i dodatan prihod

populacije nadomješćuje proizvodnja ratarskih kultura i stočarstvo.

Slika br. 20: Prikaz površina prema veličini zemljišta koja obraĎuju hrvatska domaćinstva,

2011

Izvor podataka: Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku

Stanje u tom sektoru pokazuje osnovne razlike na dvjema stranama granice. U Hrvatskoj je i

danas karakteristično obraĎivanje poljoprivrednih zemljišta na malim parcelama. Pri tome, u

MaĎarskoj, nakon što su 1945. g. od vlasnika konfiscirana te podijeljena zemljišta a potom

osnovane poljoprivredne zadruge, okrupnjavanjem manjih parcela formirane su velike

REGIJA MURA EGTS


63

poljoprivredne površine, koji oblik je do danas sačuvan. Osim toga, većina obitelji (65-70%)

koje ţive u manjim selima juţno od granice (Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Drnje, Gola,

Koprivnički Ivanec, Legrad) bavi se gospodarenjem na zemljištu površine manje od 3 hektara.

Ovo se odnosi na ¾ primjera. Za obraĎivanje se koriste vlastiti, obično skromniji

poljoprivredni strojevi.

Na maĎarskoj strani, iako je broj individualnih poljoprivrednika od 2000. do 2010. godine

smanjen, neupitan je njihov značaj u proizvodnji, vodeći računa i o velikim poljoprivrednim

dobrima.

Tablica br.7: Broj individualnih gazdinstava i gospodarskih organizacija koja se bave poljoprivrednim aktivnostima na mađarskoj strani ispitanoga područja 55

Naselje

Broj individualnih gazdinstava (kom)56

Broj gospodarskih organizacija koje se bave poljoprivredom

(kom)

2000 2010 2000 2010

Bázakerettye 210 148 - 1

Bečehel 534 401 3 3

Belezna 201 126 1 -

Berzence 621 298 7 4

Borsfa 262 153 1 -

Csurgó 843 612 13 13

Eszteregnye 191 159 - -

Fidehaz 143 97 - 2

Gyékényes 325 240 3 4

Kiscsehi 84 43 - -

Kistolmács 51 37 1 1

Letinja 783 670 8 5

Mlinarci 158 118 - -

Kerestur 425 192 2 1

Murarátka 60 33 - 2

Muraszemenye 174 92 2 3

55

KSH-Središnji zavod za statistiku 56

Gazdinstva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i individualnih privrednika s poreznim brojem koji se bave poljoprivrednom aktivnošču

REGIJA MURA EGTS


64

Naselje Broj individualnih gazdinstava

(kom)56

Broj gospodarskih organizacija koje se bave poljoprivredom

(kom)

Velika Kaniža 2 380 2 073 27 20

Őrtilos 238 198 - 2

Petriba 109 70 - -

Porrog 93 74 - 1

Porrogszentkirály 141 87 2 2

Porrogszentpál 37 25 - -

Rigyác 112 78 1 -

Pustara 146 92 - 1

Somogybükkösd 54 33 1 -

Sormás 142 63 - 3

Surd 109 109 1 -

Szentmargitfalva 34 7 -

Sepetnik 237 114 4 3

Sumarton 226 160 1 -

Serdahel 257 156 1 2

Valkonya 25 19 - -

Zajk 53 40 - -

Zákány 537 351 3 1

Zákányfalu 194 - -

Deficit meĎusobne kooperacije lokalnih privrednika pojavnost je koja vlada na obje strane

granice. Na maĎarskoj strani to se smatra posljedicom loših iskustava iz vremena

poljoprivrednih zadruga.

Obiteljska gospodarstva i privrednici samostalno koriste svoja radna sredstva, strojeve

skromnije kvalitete, što pretpostavlja niţu učinkovitost. Sve to dodatno pokazuje potrebu za

regionalnom suradnjom, putem koje bi bilo moguće razvijati zajednički fond poljoprivrednih

strojeva te uvesti i primjenjivati suvremenije tehnologije u proizvodnji. Upitani, koji su na

lokalnoj razini zainteresirani, tvrde kako je sklonost za suradnju poljoprivrednika u posljednje

REGIJA MURA EGTS


65

vrijeme u nekoj mjeri porasla, meĎu ostalima zahvaljujući aktivnostima lokalnih LEADER

akcijskih grupa.

Pozitivnim primjerom smatra se inicijativa Lokalne akcijske grupe zvane Zeleno srce Zale, u

okvirima koje je potaknuta ideja o formiranju Vinske ceste Pomurje. Vinska cesta objedinjuje

naselja vinogorja od općine Tormafölde do Mlinaraca. Slično tome, na hrvatskoj su se strani u

blizini Preloga, pčelari okupili oko proizvoĎačke udruge pčelara, a u Goričanu su se mjesni

gospodarstvenici organizirali u jednu svoju udrugu. Ovakav tip meĎusobne suradnje

gospodarstvenika isplatilo bi se proširiti i na područje EGTS-a sa ciljem jačanja

konkurentnosti.

Tablica br.8: Broj individualnih gazdinstava i gospodarskih organizacija koja se bave poljoprivrednim aktivnostima na hrvatskoj strani ispitanoga područja, 201157

Opdine Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Postotak obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava 58

Broj poduzeda koja se bave poljoprivredom59

Mali Bukovec 512 82,3% 2

Veliki Bukovec 283 72,8% 1

Gola 535 72,2% 2

Koprivnički Ivanec 473 70,9% 15

Drnje 427 69,3% 3

Legrad 607 68,8% 8

Sveti Đurđ 736 66,6% 4

Đelekovec 298 56,1% 2

Goričan 459 54,9% 4

Belica 465 53,4% 2

Ludbreg 1 451 52,6% 3

Donji Vidovec 230 50,3%

Sveta Marija 337 46,9% 1

Dekanovec 102 44,7% 2

Donja Dubrava 286 42,7% 2

Donji Kraljevec 550 40,1% 6

Podturen 456 39,9%

57

DZS 58

U odnosu na sveukupan broj domadinstava 59

Pravne i fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom aktivnošdu

REGIJA MURA EGTS


66

Opdine Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Postotak obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava 58

Broj poduzeda koja se bave poljoprivredom59

Prelog 934 39,3%

Koprivnica 4 112 38,4% 1

Domašinec 248 38,0% 1

Orehovica 246 35,7% 3

Mala Subotica 530 34,8% 5

Kotoriba 266 26,7% 1

Čakovec 1 867 20,9% 17

Pribislavec 154 17,1% 3

Uloga proizvodnje ratarskih kultura na obje strane moţe se nazvati vaţnom aktivnošću.

Većina obradivih zemljišta su oranice. Na maĎarskoj strani omjer oranica, koje obraĎuju

individualni poljoprivrednici čine 65-90% obradivog zemljišta, a na hrvatskoj strani veličina

površina, oranica koje obraĎuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva u svakoj općini

premašuje 70% ukupnih površina. Na poljoprivrednim zemljištima uglavnome se proizvode

ţitartice, kukuruz, odnosno uljarice (suncokret). jednako tako je znakovita proizvodnja

povrća. Najčešći je krumpir ali se često uzgajaju i koreraba i buča. MeĎu najveće uzgajivače

bilja na hrvatskoj strani ubrajaju se AgromeĎimurje d.d. iz Čakovca, koje zapošljava 162

radnika, zatim TONI d.o.o. iz Donjeg Kraljevca koji ima 26 radnika. na maĎarskoj strani

Poljoprivredno dobro zatvoreno dioničko društvo Mikácfalva koje se bavi proizvodnjom

uljarica i ţitarica zapošljava 87 ljudi, Becsehely i okolica d.o.o, te proizvoĎač povrća Solanum

d.o.o. iz Berzence imaju 47 zaposlenika.

Tablica br.9: Značajke korištenja zemljišta sa strane individualnih gazdinstava u području poljoprivrede na mađarskoj strani, 201060

Naselje Ukupna površina

poljoprivrednog zemljišta (ha)

Oranice Vodnjaci Vinogradi Ledine

Postotak površina

izuzetih iz obrađivanja

Kistolmács 1570294 96,2% 0,4% 1,5% 0,0% 1,6%

Porrogszentpál 1962270 95,5% 1,2% 0,0% 1,5% 0,7%

Mlinarci 4862912 93,8% 0,2% 1,6% 2,4% 1,0%

60

KSH

REGIJA MURA EGTS


67




Postotak površina


Sumarton 5479090 93,4% 0,4% 1,8% 0,9% 2,5%

Muraszemenye 4280874 91,6% 0,2% 2,4% 1,4% 2,6%

Borsfa 7544501 91,5% 0,5% 1,3% 1,0% 2,8%

Pustara 3952375 91,0% 0,1% 8,0% 0,0% 0,8%

Berzence 13261485 87,9% 3,2% 0,2% 1,8% 2,7%

Rigyác 1740462 87,1% 1,0% 1,9% 2,4% 4,6%

Petriba 1523124 84,4% 1,2% 2,3% 1,7% 2,7%

Gyékényes 6289832 82,3% 1,7% 1,0% 3,0% 1,9%

Bečehel 7967487 81,9% 0,5% 4,1% 2,5% 4,1%

Kerestur 6205191 80,2% 0,5% 4,2% 5,1% 2,0%

Sormás 1921736 78,1% 0,6% 2,9% 9,5% 3,8%

Serdahel 4520442 76,2% 0,6% 2,6% 6,6% 1,5%

Porrogszentkirály 2812216 72,6% 8,1% 0,8% 1,3% 1,5%

Sepetnik 1590095 70,8% 1,0% 3,8% 11,5% 5,2%

Zákány 3828442 70,0% 5,8% 1,4% 10,3% 4,1%

Letinya 9659872 69,8% 0,6% 3,9% 7,7% 4,4%

Surd 3085985 69,8% 0,4% 1,4% 11,0% 4,1%

Csurgó 31087577 68,0% 1,2% 0,6% 2,0% 1,5%

Belezna 4437808 66,4% 0,4% 1,2% 2,1% 3,0%

Velika Kaniža 36457364 64,7% 3,8% 3,3% 5,8% 5,1%

Porrog 1108780 59,9% 3,0% 2,8% 7,3% 6,9%

Eszteregnye 2365094 59,8% 3,4% 3,0% 12,2% 8,7%

Fidehaz 537140 56,9% 2,2% 13,1% 12,5% 8,8%

Zajk 144134 50,2% 5,8% 16,3% 10,1% 11,7%

Őrtilos 2869355 43,1% 1,1% 1,4% 13,6% 8,5%

Valkonya 133319 39,1% n.a. 5,9% 38,5% 12,6%

Murarátka 1417364 30,2% 0,3% 0,8% 66,4% 1,1%

Bázakerettye 418941 29,1% 16,7% 22,3% 4,0% 14,2%

Somogybükkösd 1480789 21,7% 0,7% 0,6% 48,3% 3,5%

Kiscsehi 1023098 5,7% 1,7% 2,7% 45,0% 15,0%

REGIJA MURA EGTS


68




Postotak površina


Szentmargitfalva 7969 n.a. n.a. 7,5% 3,8% 42,0%

U Pomurju je takoĎer intenzivno vinogradarstvo i uzgoj voća, većinom jabuka i šljiva. U

MaĎarskoj se značajnije količine voća proizvode u općinama Bázakerettye, Zajk, Zákány i

Porrogszentkirály. U Hrvatskoj obraĎivanje respektabilnog fonda voćnjaka u obiteljskom

vlasništvu karakteristično je u Čakovcu i Donjem Kraljevcu. U detektiranim područjima, s

obje strane granice nalaze se vinogorja koja su pod zaštitom. U Hrvatskoj, na teritoriju

MeĎimurske ţupanije na površini od oko 10 000 hektara17

ljudi se bave uzgojem vinove loze,

a uz to u gorju koje se proteţe poviše Ludbrega moţemo govoriti o značajnijim vinogradima i

posjedima18

, koji predstavljaju svojevrsni turistički potencijal. Na maĎarskoj strani takvim

potencijalima raspolaţe Udruga uzgajivača vinove loze i voća u Letinju, čiji članovi svoje

posjede obraĎuju i goste dočekuju na breţuljku zvanom Béci u Letinju, a to isto čini i Udruga

ljubitelja vina u Sumartonu, čiji su posjedi na brdu Kálmán u Sumartonu.19

. Razmjerno je

nova pojava da su otkupu vinograda u blizini Letinja, Becsehelya, Murarátke i

Muraszemenye, takozvanih zatvorenih vrtova pristupili hrvatski vinogradari, koji još imaju

znanja za uzgoj vinove loze i izradu vina. Sve to moţe ići u prilog revitalizaciji obraĎivanja

uparloţenog zemljišta dajući polet proizvodnji vina, što u sebi nosi i turističke a i potencijale

pogodne za unapreĎivanje gospodarstva.

17 „Čovjek-Mura-Priroda” – Promjene krajobraza Pomurja http://ember-mura-termeszet.hu/download/hu/vandorlo

vizek foldjen.pdf – preuzeto: 01.07.2016.

18 Podaci koji su prikazani u tablici pokazuju omjer površina pod vinovom lozom koje obraĎuju obitelji. Budući su

vinogradi uglavnome u vlasništvu poduzetnika, brojke navedene u tablici nisu impozantne

19 Izdanje s naslovom Tematske rute u regiji Mura (MaĎarska-Hrvatska IPA prekogranični program suradnje)

http://ember-mura-termeszet.hu/download/hu/vandorlo%20vizek%20foldjen.pdf


REGIJA MURA EGTS


69

Tablica br.10: Značajke korištenja zemljišta sa strane individualnih gazdinstava u području poljoprivrede na hrvatskoj strani, 201161

Opdina Ukupna poljoprivredna površina (ha)

Oranice Vodnjaci Vinogradi Ostale poljoprivredne površine 62

Podturen 1 097,78 96,00% 0,58% 0,00% 2,74%

Orehovica 1 646,33 95,79% 0,12% 0,00% 3,71%

Đelekovec 1 934,10 95,62% 0,77% 0,00% 3,16%

Donja Dubrava

546,67 94,46% 1,35% 0,12% 3,55%

Belica 2 423,14 94,24% 0,84% 0,00% 4,91%

Legrad 2 515,32 92,76% 0,41% 0,00% 6,23%

Mala Subotica

1 741,21 92,08% 0,68% 0,06% 7,13%

Dekanovec 234,64 91,63% 2,24% 0,00% 5,23%

Gola 3 202,12 91,10% 0,21% 0,00% 8,62%

Domašinec 1 243,88 89,99% 0,47% 0,00% 9,41%

Veliki Bukovec

1 226,56 89,25% 0,28% 0,00% 7,45%

Donji Vidovec

405,61 89,18% 2,94% 0,00% 7,13%

Sveti Đurđ 2 616,39 89,13% 0,36% 0,00% 7,72%

Drnje 1 712,82 88,53% 0,96% 0,00% 9,94%

Sveta Marija 724,66 88,20% 4,99% 0,00% 6,51%

Koprivnički Ivanec

2 270,81 86,09% 0,31% 0,00% 10,84%

Goričan 533,44 83,73% 3,66% 0,09% 12,43%

Prelog 2 843,48 81,82% 4,23% 0,08% 13,69%

Mali Bukovec 1 910,41 81,58% 0,24% 0,03% 15,11%

Donji Kraljevec

2 145,66 80,54% 6,60% 0,00% 12,76%

61

DZS 62

Ostale poljoprivredne površine: pašnjaci, livade itd.

REGIJA MURA EGTS


70

Opdina Ukupna poljoprivredna površina (ha)

Oranice Vodnjaci Vinogradi Ostale poljoprivredne površine 62

Pribislavec 257,13 79,77% 7,63% 0,08% 11,58%

Čakovec 2 937,29 79,21% 4,48% 0,00% 12,24%

Kotoriba 586,65 78,39% 14,31% 0,01% 7,01%

Ludbreg 2 530,20 71,05% 1,97% 0,00% 20,83%

Koprivnica 4 797,60 70,02% 7,11% 0,05% 17,93%

Stočarstvo i prerada mesa pokazuju uočljive razlike na dvije strane granice. Na hrvatskoj

strani je ozbiljna koncentracija kapaciteta u području peradarstva i prerade mesa peradi i to u

blizini Koprivnice i Preloga. Uzgajivači peradi tvrtka GALIVET d.o.o. zapošljava 33, a tvrtka

DABLA d.o.o. 28 radnika. Farma za uzgoj svinja u Velikom otoku (SIZIM d.o.o.) posluje

angaţirajući 57 zaposlenika. Osim toga, na hrvatskoj je strani više manjih farmi koje se bave

peradarstvom, a na što se oslanjaju veoma ozbiljni prehrambeno-industrijski kapaciteti.

Nasuprot tome na maĎarskoj strani značaj stočarstva je skromniji. Varga Szárnyas Kft. iz

Becsehelya, u kojemu je zaposleno 113 radnika najveći je stočar, odnosno u blizini Serdahela

poznato je još više manjih stočnih farmi s manjim stočnim fondom (10-20 grla). Na taj manji

stočni fond oslanjaju se kapaciteti za preradu mesa u Szepetneku i u Berzence. Osnovni razlog

smanjivanju stočnoga fonda je u sustavu EU potpora poljoprivredi, koji prioritetno preferira

(ili u datom slučaju ne preferira) proizvodnju ratarskih kultura.

REGIJA MURA EGTS


71

21. ábra: Mezőgazdasági profilú vállalkozások tevékenység és méret szerinti megoszlása a Mura Régió ETT térségében63

Veličina poduzeda

veliko srdnje malo mikro

proizvodnja povrda poizvodnja voda proizvodnja stočne hrane uzgoj svinja uzgoj peradi proizvodnja žitarica uzgoj ukrasnog bilja

63

A térképen megjelenített adatok forrása: http://www.ceginfo.hu/, http://www.szakkatalogus.hu/ és http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearch. Ennek következtében az adatok minősége és teljessége csak korlátozottan ellenőrizhető, a megjelenített helyzetkép azonban összhangban van a terepi látogatások során tapasztaltakkal.

http://www.ceginfo.hu/

http://www.szakkatalogus.hu/

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearch

REGIJA MURA EGTS


72

1972. godine autohtonom pasminom konja priznat je MeĎimurski konj (MeĎimurec). Pa ipak,

uzgoj konja na obje strane granice u velikoj mjeri je zapostavljen. U MaĎarskoj je Uprava

Nacionalnog parka Őrség, a u Hrvatskoj Udruga uzgajivača MeĎimurskog konja istaknula

sebi za cilj očuvanje te pasmine 20

meĎimurskih konja. Uzgoj domaćih ţivotinja u okućnici,

na dvije strane granice, takoĎer se razvijao na različiti način. Na temelju prikupljenih saznanja

na terenu vrijedi opći zaključak, naime da je u malim selima svakodnevica uzgoj peradi i

svinja. Većina domaćinstava se bavi uzgojem domaćih ţivotinja. Stanje u MaĎarskoj je

suprotno toj praksi. Značaj uzgoja ţivotinja u okućnici opao je, te se samo u rijetkim

slučajevima susrećemo uzgojem peradi (poglavito pilića) a rjeĎe tovom svinja. U ruralnom

turističkom i gospodarskom razvoju istraţenoga područja vaţnu ulogu bi mogli imati lokalni

proizvodi. Aktualno, brojne inicijative koje dolaze od lokalnih samouprava i LEADER grupa

potiču slogu mjesnih proizvoĎača, promidţbu i plasiranje njihovih proizvoda, meĎutim ove

sporadične, naizgled uspješne inicijative dogaĎaju se paralelno i uključuju svojstva

konkurencije, čime jedni drugima slabe pozicije. Od inicijativa regionalnih LEADER

akcijskih grupa ističe se pokretanje inicijative sa strane Inovativne udruge za ruralni razvoj

Juţne Zale koja je usmjerena na izradu zaštitnih oznaka izvornosti proizvoda, u okvirima koje

je mapiran poloţaj lokalnih proizvoĎača u regiji, te je izraĎen sustav certificiranja kvalitete

što je povezano sa zaštitnim znakom21

: Jednako tako izraĎena je i marketinška strategija22

kojom se fokusira na zaštitne oznake u regiji. Ovom su inicijativom dotaknuti, meĎu ostalima

lokalni proizvoĎači i obrtnici iz Surda, Velike Kaniţe, Szepetneka i Kerestura. Udruga za

ruralni razvoj Zeleno srce Zale u suradnji s Velikom Kaniţom pokrenule su inicijativu o

stvaranju brenda Regije Mura. U okvirima toga uz meĎunarodnu LEADER podršku nastala je

Regije okusa Krka-Mura, a koja se temelji na lokalnoj, kulinarskoj baštini i proizvodima23

.

Regija okusa uglavnome se odnosi na područje gornjeg toka Mure, stoga je u manjoj mjeri u

doticaju s istraţenom regijom.

20 „ Čovjek-Mura-Priroda” – Promjene krajobraza u Pomurju http://ember-mura-termeszet.hu/download/hu/vandorlo

vizek foldjen.pdf – preuzeto: 01.07.2016.

21 http://www.innovativdelzala.hu/images/dokumentumok/tanulmanyok/termekertekeles del zala vegleges.pdf

preuzimanje: 11.01.2016.

22 http://www.innovativdelzala.hu/images/dokumentumok/tanulmanyok/marketingstrategia del zala vegleges.pdf

preuzimanje: 11.01.2016.

23 http://www.zzsz.hu preuzimanje: 11.01.2016.



http://www.innovativdelzala.hu/images/dokumentumok/tanulmanyok/termekertekeles%20del%20zala%20vegleges.pdf

http://www.innovativdelzala.hu/images/dokumentumok/tanulmanyok/marketingstrategia%20del%20zala%20vegleges.pdf

http://www.zzsz.hu/

REGIJA MURA EGTS


73

Na drugoj strani granice LAG Mura-Drava s udruţenih 9 općina okupio je proizvoĎače u

regiji i njihove proizvode te je sklopio ugovor s korisnikom web stranice www.finoteka.com

koji na drţavnoj razini promovira lokalne proizvode. Zahvaljujući tome regionalni proizvodi

koji zadovoljavaju propisanim kriterijima kvalitete, postali su dostupni diljem cijele zemlje24

.

Lokalna akcijska grupa je uz to pokrenula i kampanju posvećenu svjesnoj potrošnji hrane u

krugu lokalnoga stanovništva, to jest, na više sajmova koji su namijenjeni promidţbi lokalnih

proizvoda, zastupao je LEADER regiju u koju su uključeni Prelog, Sveta Marija, Orehovica,

Legrad, Kotoriba, Goričan, Donji Vidovec, Donji Kraljevec i Donja Dubrava25

U regiji se

odrţavaju brojne manifestacije i priredbe (npr. u Koprivničkoj ţupaniji u ogranizaciji LAG-a

Podravina) i lokalni sajmovi (Prelog, Letinje), koji su namijenjeni promidţbi ţupanijskih i

lokalnih proizvoda i gastronomije (festival nazvan po lokalnom jelu zvanom dődőlle,

gibanice, festival mesara i festival rakije-pálinke). Termini odrţavanja spomenutih

manifestacija usklaĎeni su s terminima ostalih priredaba kako ne bi bilo preklapanja. MeĎu

lokalnim proizvodima u klasičnome smislu, u regiji prevladavaju med, bučino ulje, patuljasta

oskoruša (voćni sok u obliku čaja), vino, smokve, ali mještani veliku pozornost posvećuju

promociji regionalnih tradicionalnih gastronomskih specijaliteta poput ţganaca od krumpira

(dödölle), „prove” od krumpira, palente ili juhe od vrganja. Uz to, na priredbama se pojavljuju

i majstori narodnih rukotvorina: slikarice pisanica, rezbari, koţari, čipkarice. Na maĎarskoj

strani istraţenog područja šumarstvo je sektor od posebnoga značaja. Šumama uglavnom

gospodare šumarije, meĎutim u nekim naseljima (Kiscsehi, Belezna, Somogybükkösd,

Őrtilos) omjer obradivih šumskih površina o kojima skrbe pojedinci gospodarstvenici te

poljoprivredna zemljišta premašuju 26%26

. Glavni subjekt u tom poslu u regiji je šumarija

Zalaerdő Zrt., čija šumarija br.1 u Velikoj Kaniţi i šumarija br.3 u Letenju se nalaze na

području EGTS-a. Prva gospodari na prostoru lesovitoga kraja u istočnoj Zali, Kaniškom

pješčanom prostoru, na Brdskom Göcseju, na ravnici Krka-Mura i pješčanom kraju

unutrašnjeg ŠomoĎa, a druga šumarija obraĎuje šumskog prostora u Brdskom Göcseju i na

ravnici Krka-Mura.

24 http://www.lag-muradrava.hr/index.php/projekti-lag-a/77-finoteka-com - preuzimanje: 11.01.2016.

25 http://www.lag-muradrava.hr/index.php?start=10 - preuzimanje: 11.01.2016.

26 SZS (Središnji zavod za statistiku)

http://www.finoteka.com/

http://www.lag-muradrava.hr/index.php/projekti-lag-a/77-finoteka-com

REGIJA MURA EGTS


74

Na području Šumarije Velike Kaniţe sastav drvnog fonda je raznovrstan. Jednako su prisutni

hrast, bukva, hrast cer, grab, akacija i bor. U prostoru oko Letinja dominira drvni fond bukve,

kojim je prekriveno 62% površine. Prilično je visok postotak teritorija pod hrastovim šumama

19%, a borika je 11%.27

U naseljima juţne Zale vaţnu ulogu imaju nasadi borova i ukrasnog bilja. Na području općina

Surd i Belezna karakteristična primarna djelatnost a i dopuna prihoda je proizvodnja drva. O

Boţiću mnoga kućanstva kupuju boţićna drvca koja su uzgajana u tim selima. Ranije se bor iz

tog kraja izvozio i u Francusku, ali je za danas ovaj izvozni pravac ugašen. Zalaerdő Zrt. na

površini od 20 hektara, godišnje uzgaja pribliţno 100.000 komada smreke, srebrne jele,

Douglas jele i normandijskih borića, a u Surdu na površini od 13,7 hektara odrţava se

rasadnik ukrasnog drveća i raslinja od kojih je ondje više od 200 vrsta28

.

Skromniji uzgajivači borova i ukrasnoga raslinja gospodare na posjedima veličine 2-3

hektara, a u prodaju uglavnome uključuju trgovce. Sadnja i odrţavanje drveta odreĎuje sliku

krajobraza tog dijela regije. Tradicionalne oranice, rasadnici drveta i manji nasadi vinove

loze, poput mozaika nude za vidjeti šaroliku sliku na padinama breţuljaka.

Nasada drveća danas ima na mjestima na kojima su nekoć bili vinogradi.

Na hrvatskoj strani istraţenoga područja značaj gospodarenja šumama prilično je skroman.

Većina obraĎenih poljoprivrednih zemljišta su oranice. Šume se prostiru neposredno uz obalu

Mure, koja zona je u ranijim vremenima bila strogo nadzirana, stoga se one nalaze na

mjestima koje se ne mogu koristiti u poljoprivredne svrhe. Različite okolnosti koje

obiljeţavaju dvije strane granice mogu sluţiti kao podloga zajedničkom iskorištavanju

internih pogodnosti u prilog učinkovite suradnje u regiji.

Regiji EGTS-a pripada Pomurski park zaštićene prirode, na čijem području je poljoprivredna

aktivnost jedva zastupljena. Razlog tome je što je, slijedom napetih odnosa koji su nastali po

završetku Drugog svjetskog rata, pristup prostoru u neposrednoj blizini granice bio strogo

ograničen, te se u tim dijelovima dogodilo prirodno pošumljavanje, što je do danas opstalo.29

27 www.zalaerdo.hu-posljednje posljednje preuzimanje podataka: 10.02.2016.

28 http://www.zalerdo.hu/ preuzimanje podataka: 12.01.2016.

29 https://www.bfnp.hu/hu/mura-menti-tajvedelmi-korzet - preuzimanje podataka 12.01.2016.

http://www.zalaerdo.hu-posljednje/

http://www.zalerdo.hu/

https://www.bfnp.hu/hu/mura-menti-tajvedelmi-korzet%20-%20%20preuzimanje%20podataka%2012.01.2016.

REGIJA MURA EGTS


75

Nacionalni park Dunav-Drava jednim svojim dijelom takoĎer je dotaknut regijom. U malim

naseljima u okruţenju (Őrtilos, Zákány) nekoć su se mještani bavili prvenstveno stočarstvom.

Većina nekadašnjih pašnjaka danas je izvan uporabe.30

U proteklim su se desetljećima na području brojnih općina ljudi bavili vaĎenjem šljunka,

uslijed čega su nastala jezera šljunčare. Dio tih lokacija do danas se iskorištava (npr.

Gyékényes, Kerestur, Botovo) ali je u većini takva aktivnost ukinuta (npr. Muraszemenye,

Letinje, Šoderica, Veliki Bukovec itd.). Kako kod onih koje su u uporabi, tako i kod jezera

izvan uporabe bitno je istaknuti njihovu turističku funkciju i potencijale koji se kriju u

njihovoj višestrukoj funkcionalnosti. Zahvaljujući pogodnostima koja se tiču bogatstva

vodenih staništa, regija moţe podjednako računati s onim kapacitetima na kojem počiva

slatkovodno ribarstvo, odnosno ribolovni turizam.

Generalno, moţe se zaključiti da primarni sektor moţe imati vaţnu ulogu u povećanju stope

regionalnog zapošljavanja, to jest u sprečavanju iseljavanja populacije mladih. Bilo bi vaţno

takoĎer i podizanje prestiţa poljoprivrede, te i stvaranje gospodarskih uvjeta za stabilnost

egzistencije.

Što se tiče realizacije tzv. „programa za gospodarstvenike” u mikroregionalnom okruţenju,

nije obvezno opravdana prekogranična integracija, ali zato kod planiranja programa valja

uzeti u obzir zajedničke prednosti ali i razlike. Na hrvatskoj su strani stabilnija saznanja o

tradicionalnom gospodarenju te o primjeni suvremenijih tehnologija. Stoga bi bilo opravdano

i poţeljno, primjerice, prekogranično prenošenje tog znanja i iskustava. Pored toga, podlogom

kompletne suradnje u regiji moglo bi posluţiti osmišljavanje jednog jedinstvenog lokalnog

sustava proizvoda (zajednički brend, zaštitni ţig, prodajni kanali, marketing), odnosno

stimuliranje uspstavljanjem tzv. kratkih lanaca opskrbe, što se moţe postići putem odrţavanja

poljoprivrednih foruma, priredbama na kojima se mogu sastajati proizvoĎači i preraĎivači.

30 http://www.ddnp.hu/nemzeti-park-drava-menti-teruletek- preuzimanje podataka 12.01.2016.

http://www.ddnp.hu/nemzeti-park-drava-menti-teruletek

REGIJA MURA EGTS


76

Sekundarni sektor

Istraţena regija svrstana je meĎu srednje razvijena područja u dvjema drţavama. Glede BDP-

a po glavi stanovnika jedino je ŠomoĎska ţupanija u kojoj je stanje nepovoljnije. Ostale četiri

ţupanije su NUTS 3 regije. Na hrvatskoj strani gospodarsvo je u stabilnijem, jačem poloţaju.

Dokaz teţini tog značajnijega gospodarstva je što volumen triju ţupanija (4,3 milijardi €) te

time i udjelom (8%) u drţavnom BDP-u raspolaţe većim udjelom u stvaranju vrijednosti od

onoga čime ţupanije Zala i ŠomoĎ (3,4 milijarde €, 4% BDP-a) skupno doprinose. Što se tiče

regionalnih razlika glede rasta BDP-a, prostor uz granicu moţe se raščlaniti u tri segmenta:

Zalaska i MeĎimurska ţupanija pripadaju razmjerno razvijenim jedinicama sposobnim za

ostvarivanje respektabilnog ekonomskog rasta. Varaţdinska ţupanija i Koprivničko-

kriţevačka ţupanija isto su razvijenije, ali su svrstane meĎu ţupanije s niţom dinamikom

rasta. Pri tome je ŠomoĎska ţupanija sa svojim ispod prosječnim BDP-em po glavi

stanovnika dosezala prosječnu stopu rasta glede bruto proizvoda. Povoljnim se moţe ocijeniti

to što se u stvaranju bruto domaćeg proizvoda – osim u ŠomoĎskoj ţupaniji – značajna uloga

pripisuje onim gospodarskim centrima koji su u pojednim ţupanijama smješteni u blizini ili

unutar istraţenih pograničnih područja (npr. Čakovec, Koprivnica, Varaţdin, Prelog, Velika

Kaniţa).

REGIJA MURA EGTS


77

22. ábra: A GDP területi különbségei

Teritorijalne razlike BDP-a u prostoru EGTS-a Regije Mura

BDP po glavi stanovnika(€),2012

Regionalne razlike u rastu BDP-a, 2009-2013

Izvor podataka: Eurostat

hrvatske županije

mađarske županije

BDP (2012) Županija Zala i Šomođ

3.4 milijarde 4% proizvoda Mađarske Koprivničko-križevačka,

Međimurska i Varaždinska županija 4,3 milijarde (€)

8% BDP proizvoda Hrvatske 1. Zalska županija 2. Željezna županija

REGIJA MURA EGTS


78

Govoreći o gospodarskim aktivnostima i njihovoj razvijenosti, odnosno s tim u svezi volji i

kulturi poduzetnika, praksa je da se ispita i gustoća poduzetničkih aktivnosti (broj

poduzetništava na odreĎenom prostoru). MeĎutim, analize koje se provode na uzorcima preko

granice, u velikoj mjeri oteţavaju metode prikupljanja statističkih podataka koje su u

susjednim zemljama različite. To je slučaj i s detektiranim stanjem u području hrvatsko-

maĎarske granice. Najveća odstupanja opaţaju se u vezi tvrtki koje se bave poljoprivredom, u

korist maĎarske strane. Dijelom što hrvatski zavod za statistiku individualne proizvoĎače ne

evidentira kao poduzetnike (a koja kategorija je povrh toga veoma brojna na hrvatskoj strani),

tek ako se oni sami ne upisuju u registar poduzetnika, a s druge strane takva gospodarstva isto

nisu upisana u bazu podataka poduzeća. Ovi potonji nalaze se u popisu poljoprivrednika.

Pratimo li, dakle, podatke iz statistike koja se vodi na maĎarskoj strani, a koja isto tako

uključuje i primarne i male proizvoĎače, u profilu agrarne proizvodnje dobiti ćemo visoki broj

poduzetnika. Samo što je stvarnost koja se opaţa na terenu upravo to, da na hrvatskoj strani

istraţenog područja nailazimo na znatno brojnija domaćinstva, obiteljskih gospodarstava –

OPG-a koji radi stjecanja dodatnih prihoda sudjeluju u poljoprivrednoj proizvodnji, a na

prometnicama, po dvorištima česta je slika uparkiranih manjih i većih poljoprivrednih radnih

strojeva. Uzimajući u obzir razlike u metodologiji, odlučili smo se za odvojenu analizu

uzoraka unutar pojedinih zemalja, te smo na kraju ukazali na komparativne i komplementarne

mogućnosti. Na hrvatskoj strani istraţenog područja poduzetništva su rasporeĎena prema

gustoći naseljenosti, veličini općina te mjestu općine na ljestvici (hijerarhiji) naselja. U

napučenijim općinama koje imaju ulogu središta poput Čakovca, Koprivnice, Ludbrega,

Preloga zastupljen je visok broj poslovnih subjekata. Suprotno tome, u manjim selima, mikro

sredinama s manjom gustoćom naseljenosti poslovnom djelatnošću bavi se manji broj

subjekata. Obzirom na to da ovaj drugi tip naselja i područja dominiraju u centralnim i u

juţnijim dijelovima regije, ne ubrajajući tu Koprivnicu, krećući od sjeverozapada prema

jugoistoku rapidno se smanjuje stopa gospodarske aktivnosti, sudeći po broju tvrtki. Na

maĎarskoj strani istraţenog prostora podruţnice gospodarskih subjekata u manjoj mjeri prate

čvorišta u kojima je koncentrirana populacija: i u mjestima gdje gustoća stanovništva nije tako

izraţena (npr. Surd, Berzence) razmjerno je visok broj proizvodnih organizacija. Velika

Kaniţa ima vodeću ulogu ali je relativno velika koncentracija tvrtki u općinama skromnih

veličina kao što su Letinje ili Csurgó. Naselja koja su u sjeni prometnica, u breţuljkastim

krajevima i/ili rubnim dijelovima istraţenog područja, znakovit je nizak broj poduzetnika.

MeĎu njih se ubraja dvije relativno povezane „enklave” na sjeveru (okrug Kistolmács i Zajk)

te na jugu (okrug Porrog i Porrogszentkirály).

REGIJA MURA EGTS


79

Glavna razlika izmeĎu gustoće nastanjenosti poduzetnika izmeĎu dvije strane je u

teritorijalnoj koncentraciji tvrtki: na hrvatskoj strani, koncentracija gospodarskih subjekata u

većoj mjeri se podudara s gustoćom stanovništva, i u većem omjeru su koncentrirani baš u

centrima s većim brojem ţitelja i jačom proizvodnjom. Komplementarna prednost je nadalje

što veći broj poduzetnika na maĎarskoj strani posluje u blizini granice dok su centri hrvatskih

poslovnih subjekata povučeniji prema unutrašnjosti zemlje. Najbitnija zajednička prednost

krije se u snazi malih i gradova srednje veličine koji omogućuju koncentraciju poduzetničkih

aktivnosti i poslovanja. Na prostoru analiziranog područja u većini su mikro, mali i srednji

poduzetnici. Ovo je vidljivo ne samo kroz sluţbene statističke podatke već i kroz bazu

podataka koju smo sami sastavili 31

.

23. ábra: Vállalkozások volumene a népesség megoszlása szerint

Volumen poduzetništava u odnosu na raspoređenost populacije u prostoru EGTS-a Regije Mura, 2011

Broj poduzetništava

Gustoda naseljenosti (stanovnika/km2)

Nema podataka

31 eklektronička baza podataka o tvrtkama

REGIJA MURA EGTS


80

Prema dobivenim podacima, od subjekata koji se bave proizvodnjom a zapošljavaju na

istraţenome prostoru najmanje 7 radnika, njih 447 su industrijski proizvoĎači32

u čijemu

sastavu takoĎer dominiraju mikro (100, 22%), mala (230, 51%) i srednja (87, 19%)

poslovna subjekti. UnapreĎivanje poslovanja malo većih mikro poduzetništva te

sveobuhvatnog sektora malih i srednjih poduzetništava iznimno je vaţno za pogranično

područje iz razloga što su velike kompanije (30, 7%) izuzev nekoliko primjera33

locirane u

većim urbanim središtima. Inače, znakovito je da se to dogaĎa izvan partnerskih općina i

ruralnih sredina. Deficit velikih poduzeća opaţa se posebno na maĎarskoj strani, na kojoj niti

jedan gospodarski subjekt uvršten u tu kategoriju nema svoje podruţnice u tom prostoru.

U naseljima partnerima prisutne su svega četiri velike kompanije, premda u njihovoj

neposrednoj blizini posluju transnacionalne i multinacionalne tvrtke poput npr. Podravke,

General Electric-a, koje raspolaţu sustavom gospodarskih odnosa i snagom organiziranja rada

i koje su od teritorijalnog (pa makar i regionalnog, drţavnog dapače i meĎunarodnog )

značaja.

32 Naša je pretpostavka da su poslovni subjekti sa 7 zaposlih, s regionalnag stanovišta čimbenici koji su u stvarnoj

gospodarskoj ulozi, društva koja svoje poslovne obveze ne izvršavaju samo sporadično. Sveobuhvatna analiza koja

bi se odnosila na svaki gospodarski subjekt i individualne privrednike zbog pomanjkanja podataka i/ili njihove pouzdanosti nije bila moguća na prekograničnoj relaciji.

33 MeĎu velike korporacije na području EGTS-a Regije Mura spadaju obućarska tvrtka MEISO d.d. (442 zaposlenika)

u Goričanu, nadalje iz Donjeg Kraljevca metalna industrija NOVI FEROMONT d.o.o. (307 radnika) te

FEROKOTAO d.o.o. (250 radnika) a jednako tako i tvrtka koja je smještena u istoj općini, a to je tvornica strojeva

TEHNIX d.o.o. (295 zaposlenika). Na maĎarskoj strani samo je u općini Semjénháza (Pustara) registriran

gospodarski subjekt s više od 250 radnika, meĎutim, na temelju usklaĎivanja ispalo je da u tom naselju s efektivnom proizvodnom djelatnošću ne raspolaţe niti jedna tvrtka.

REGIJA MURA EGTS


81

24. ábra: A nagyvállalkozások területi megoszlása

Teritorijalni položaj korporacija (<250 radnika) u prostoru EGTS-a regije Mura, 2011

Broj velikih poduzeda

Gustoda naseljenosti (stanovnika/km2)

Nema podataka

Iz navedenoga se moţe zaključiti da je za EGTS Regiju Mura od ključnoga značaja jačanje

poduzetničke sfere, koja je, istina, rasprostranjena, ali koja je u oskudici kada je riječ o

nestašici kapitala, u aktualnom razdoblju i od trţišnih narudţbi i partnera. Kao realna

mogućnost pokazuje se pruţanje podrške članovima sektora malih i srednjih poduzetnika

sposobnih ponuditi konkurentne proizvode i usluge, u okvirima suradnje unutar mreţe

jačajući time kako sustav povezivanja unutar zemlje tako i vanjske svoje poslovne kontakte

(npr. organiziranjem poslovno-poduzetničkih klubova, podrškom dobavljačima). No, za to da

bi se osmislili ciljevi razvoja a kasnije i konkretni projekti koji počivaju na zajedničkim i

komplementarnim oblicima suradnje meĎu poslovnim subjektima, nuţno je registrirati i to

koji su sekundarni granski sektori koji posluju u manjim gradovima i gradovima

REGIJA MURA EGTS


82

srednje veličine (n pr. Velika Kaniţa, Letinje, Čakovec, Koprivnica, Ludbreg) a da su u

blizini općina-partnera EGTS-a u kojima egzistiraju tvrtke srednje veličine i veća poduzeća.

Gospodarsku strukturu istraţenog područja uvelike karakterizira dvojaka slika u prostoru:

nasuprot primjera iz obliţnjih preraĎevinsko-industrijskih centara odreĎenih industrijskih

sektora u jednostavno nema na području općina uključenih u EGTS (industrija ugljikovodika,

farmaceutska industrija, automobilska indusrtija, tiskarska industrija, industrija papira,

tekstilna industrija, drvna industrija, IT sektor), a povrh toga najjači predstavnici pojedinih

industrijskih grana obično se mogu pronaći u napučenijim lokalnim industrijskim centrima.

Industrija općina partnera stoga moţe biti zainteresirana u integraciji s preraĎevinsko

industrijskim kapacitetima koji su smješteni često izvan područja EGTS-a, u izgradnji mreţa

dobavljača osnovnih sirovina, a ne u izgradnji većih novih podruţnica.

25. ábra: 7 fős vagy annál nagyobb vállalkozások gazdasági tevékenység szerinti megoszlása

Prikaz poduzetništava koja zapošljavaju 7 ili više radnika na prostoru EGTS-a Regije Mura, prema

njihovoj gospodarskoj aktivnosti

Građevinska industrija Prehrambena industrija Metalna indurstrija

REGIJA MURA EGTS


83

Strojarska industrija Konfekcijska industrija Logistika Ostalo IT Gospodarenje otpadom Drvna industrija Tekstilna industrija Papirna industrija Tiskarska industrija Proizvodnja vozila Komunalne, javne usluge Farmaceutska industrija Industrija ugljikovodika Poljoprivreda

Ispitivana naselja izvan EGTS-a Naselja uključena u EGTS Regiju Mura

U cjelokupnoj industrijskoj gospodarskoj strukturi detektiranog područja – uključujući i

regiju EGTS-a najzastupljeniji je sektor graĎevinarstva i graĎevinskog materijala (27%),

zatim slijedi prehrambena industrija (12,3%), metalna industrija (11%), strojarstvo (8,1%) i

konfencijska industrija (7,6%) prednjačeći čak i pred logistikom (6,3) što je takoĎer

respektabilan postotak.

U sektoru prehrambene industrije ističu se tvrtke koje su zastupljene u mesnoj industriji

(naročito peradarstvo i prerada mesa peradi)34

, odnosno u mlinsko-pekarskoj industriji35

. Na

području općina udruţenih u EGTS ukupno je pet značajnijih poslovnih subjekata u domeni

prerade agrarnih porizvoda: U Donjem Kraljevcu posluje tvrtka KRALJEVSKE SLASTICE

d.o.o. (16 radnika) koja se bavi proizvodnjom dvopeka, keksa i trajnim proizvodima na bazi

brašna, odnosno ŠERCER d.o.o. (15 radnika) proizvoĎač kruha, pekarskih i slastičarskih

proizvoda. U Donjem Vidovcu je PEKARA IDA d.o.o.(15 radnika) koja se isto bavi

pekarskim proizvodima, a u Kotoribi je MLIN JULIA d.o.o. (s 28 zaposlenih) i mlinarskim

proizvodima. U MaĎarskoj u regiji posluje Poszavecz József kfc. (46 radnika) iz Szepetneka

koji se bavi preradom i sušenjem mesa.

34 MeĎu najvećim tvrtkama, preraĎivačima mesa osim PERUTNINR PTUJ, je Vajda d.d. Čakovec (380 radnika), koprivnička DANICA d.o.o. (534 radnika) te HATÁRMENTI-KER Kft (44 zaposlenika).

35 Niz najznačajnijih tvrtki u sektoru mlinske i pekarske industrije nastavlja tvrtka Čakovečki mlinovi d.d.sa

sjedištem u Čakovcu u kojemu se proizvode mlinsko-industrijski proizvodi (208 radnika), Pekarska industrija

Nagykanizsa Pékség Zrt. (176 radnika), BINA d.o.o. (21 radnika), te JUNIOR d.o.o. (20 radnika iz Čakovca, kao i pogon za proizvodnju tijesta Csurgó Rétesgyárto Kft. (16 radnika).

REGIJA MURA EGTS


84

Na prostoru regije ističe se jedna od vodećih transnacionalnih prehrambeno-industrijskih

velikih kompanija, značajna i u prostoru istočne i srednje Europe, a to je PODRAVKA d.d.

sa sjedištem u Koprivnici.

Industrijski proizvoĎač koji se bavi prije svega preradom povrća i voća u proteklim je

godinama proširio svoju proizvodnju s dodatnom proizvodnom jedinicom. Koprivnički sektor

kompanije s respektabilnim kapacitetima prerade, pakiranja i skladištenja najveći je

industrijski centar u prostoru i zapošljava 3088 radnika. U glavni profil proizvodnje

PODRAVKE d.d. uključena su gotova jela, pripremljena jela, juhe u prahu, kockice za juhe,

instant juhe, specijalni dodaci jelu, te mješavina začina Vegeta. Poduzeće u regiji raspolaţe

rasprostranjenim ugovornim sustavom o poslovnom partnerstvu.

Osim PODRAVKE d.d. takoĎer rasprostranjenom gospodarskom mreţom raspolaţe i

PERUTNINA PTUJ-PIPO ČAKOVEC d.o.o. (730 zaposlenika) iz Čakovca. Filijala

PERUTNINE PTUJ sa sjedištem u Sloveniji u svojoj podruţnici u Hrvatskoj bavi se

preradom peradi (pilećeg i purećeg mesa). Transnacionalno poduzeće u Hrvatskoj obavlja

vertikalno integriranu proizvodnju. U asortimanu njezinih proizvoda nalaze se raskomadana

piletina i puretina, gril pilići, filei pilećih prsa, bataci, pileće mesnate okruglice, mljeveno

meso, hrenovke od piletine, kobasice, pljeskavica, čevapčići i meso za roštiljanje, paštete,

naresci od mesa peradi.

REGIJA MURA EGTS


85

26. ábra: Élelmiszeripari vállalkozások

Prikaz prehrambeno-industrijskih gospodarskih subjekata na području EGTS Regije Mura prema

poslovnoj djelatnosti i obimu poslovanja

Veličina poduzeda

Veliko

Srednje

Malo

Mikro

PODRAVKA

Mlinsko-pekarska industrija

Konditorska industrija

Proizvodnja ulja i masti

Proizvodnja pida

Mesna industrija

REGIJA MURA EGTS


86

U sektoru graĎevinske i industrije graĎevinskog materijala zastupljena su brojna poduzeća

srednjih i velikih kapaciteta36

, i izvan doticaja su općina uključenih u EGTS. Na prostoru

EGTS-a Bertaplast d.o.o (37 radnika) u Donjem Kraljevcu proizvodi betonski graĎevinski

materijal. U Goričanu trvtke EUROKLIMA d.o.o.(32 zaposlena) i u Kotoribi KOS d.o.o. (20

radnika) bave se instaliranjem toplinskih i klima ureĎaja. ELKOS d.o.o.(30 radnika) i ELKOS

AUTOMATIKA d.o.o. (8 radnika) te Florian Lugitsch d.o.o. (7 zaposlenih) u Kotoribi bave

se elektro-instalaterskim poslovima. Na maĎarskoj strani jedino tvrtka sa sjedištem u

Keresturu Mózes és Deák Bt. (7 radnika) zastupljena je u graĎevinskoj industriji baveći se

krovopokrivačkim krovno-konstrukcijskim aktivnostima.

I u sektoru metalne industrije znakovito je da su veća poduzetništva37

koja su nastanjena u

prostoru nekih od partnera-općina, na hrvatskoj strani granice. Na suprotnoj strani svega je

jedan proizvoĎač metalnih i čeličkih konstrukcija KONZOLIT bt. (8 radnika) koji posluje u

Eszteregnyi. Osim toga tvrtke u hrvatskoj su i veće: dva poduzeća iz Donjeg Kraljevca u

kojima se izraĎuju metalne konstrukcije su NOVI FEROMONT d.o.o. (307 radnika) i

FEROKOTAO d.o.o. (248 radnika) ujedno su pogoni koji su prema broju zaposlenih na

drugom odnosno na petom mjestu rang liste kada je riječ o metalnoj industriji u analiziranoj

regiji.

Isto tako po dvije tvrtke posluju u Donjoj Dubravi (Drvo-aluminij d.o.o. proizvoĎač metalnih

vrata i prozora sa 17 radnika, GA MA TEAM d.o.o. s 12 radnika bavi se raznim

preraĎevinama u sektoru metalne industrije. U Kotoribi MURA-METAL d.o.o. (izrada

metalnih spremnika i kontejnera, 22 zaposlena, ALU-BRAVARIJA d.o.o. s asortimanom

metalno-industrijskih proizvoda, 9 radnika). Gospodarsko društvo ARTNER TEHNIKA

d.o.o. sa 7 zaposlenika ima sjedište u Donjem Vidovcu.

36 Na istraţenom području s najvećim brojem radnika raspolaţu MEĐIMURJE GRADITELJSTVO d.o.o. (277) u

sektoru gradnje stambenih i ne stambenih objekata te poduzeće cestogradnje TEGRA d.o.o. (146), a zatim

KONING d.o.o. iz Koprivnice (157 radnika) i proizvoĎač graĎevinskih materijala od betona IGMA d.o.o. (133

radnika). MeĎu značajnije tvrtke osim toga pripadaju još IZGRADNJA d.o.o. Domašinec (135 radnika)

specijalizirana za gradnju stambenih i zgrada drugih namjena, te PARKETI POŢGAJ d.o.o. (134 radnika) u sektoru

proizvodnje parketa.

37 Prema veličini broja zaposlenih meĎu pet najvećih poduzeća uz tvrtku u Donjem Kraljevcu ubraja se još i EKO MEĐIMURJE d.d. sa sjedištem u Čakovcu (536) i MEĐIMURJE PMP d.o.o (250 radnika).

REGIJA MURA EGTS


87

Većina poduzeća kojima je profil strojarska industrija, ne posluju na području EGTS-a.

Iznimkom se smatra TEHNIX d.o.o. iz Donjeg Kraljevca (295 radnika) u kojemu se

proizvode strojevi za opće namjene. Srednja i velika poduzeća38

uglavnome su koncentrirana

u industrijskim centrima, velikim gradovima Velikoj Kaniţi, Čakovcu te Ludbregu.

U segmentu konfenkcijske industrije nastala su brojna srednja i velika poduzeća39

, no od

općina partnera EGTS-a zastupljena su jedino u Goričanu i to MEISO d.d. u kojemu se

izraĎuju cipele (442 radnika) i BALI d.o.o. u Donjoj Dubravi (99 zaposlenika). Na maĎarskoj

strani značajnijom izradom konfekcije, odjeće bavi se FMCN Kft. smješten u općini

Berzence. Broj zaposlenika ondje je 18.

Zahvaljujući blizini brzih cesta, u regiji je razmjerno razvijen sektor špedicije i skladištenja.

MeĎutim, potencijale logistike koji su nadohvat ruke, u regiji od članica udruţenih u EGTS,

za sada iskorištava jedino Donji Kraljevec. U toj općini posluje MURASPID d.o.o. (35

djelatnika) te HEMA d.o.o. (19 djelatnika) 40

.

Unatoč činjenici da je na detektiranom području jedan od najrazvijenijih sektora indrustrije

proizvodnja plastike, ona se na razini općina partnera pojavljuje tek sporadično, naime veći

su se pogoni41

smjestili u obliţnjim većim gradovima.

38 Od pet najvećih poduzeća izuzev TEHNIX-a iz Donjeg Kraljevca te TMT d.o.o. (197 radnika) iz Čakovca, svi

ostali su iz Velike Kaniţe i to: Honewell Satronic Kft. (proizvodnja strojeva neuvrštenih u druge kategorije, 506

radnika), OT Indrustries-DKG Gépgyártó Zrt. (proizvodnja rudarskih i graĎevinskih strojeva, 340 radnika) kao i

E.M.E. Montaţa elektromotora d.o.o. (proizvodnja elektromotora, generatora, 317 radnika). Najveći poslodavac u

pograničnoj regiji ali već izvan istraţenog prostora je varaţdinska tvornica VATREKS d.d. (1634 zaposlenika) koji

uţiva ugled u drţavi ali i na meĎunarodnoj sceni a koji osim svoje brendirane konfekcije izraĎuje takoĎer odjeću i

internacionalnom modnim markama.

39 MeĎu najvećima ističe se izraĎivač obuće HAIX Obuća d.o.o. (639) u Maloj Subotici, PROIZVODNJA PG d.o.o. u

Prelogu (279), JELEN PROFESSIONAL d.o.o. iz Čakovca (152), kao i TUBLA d.o.o. iz Čakovca koja se bavi izradom pletenih čarapa (595 radnika).

40 U regiji izvan istraţenog područja najznačajnija poduzeća koja se bave logistikom su sljedeća: u Letenye Müller

(pribliţno 300 radnika), iz Sormása Kanizsa Sprint Kft. (121 osoba), u Velikoj Kaniţi Kostmann Trans

Szállítmányozó Kft. (38 radnika) i prijevoz i špedicija Kanizsatrans Nemzetközi és Belföldi Fuvarozó és

Szállítmányozó Zrt. (33 radnika), a na hrvatskoj strani to je iz Drnja Šimić promet d.o.o. (80 zaposlenika).

41 MeĎu respektabilnija poduzeća ubrajaju se Siroma Plast Műanyagipari Kft. (148 radnika), zatim ŠESTAN BUSCH

d.o.o. koji u Prelogu zapošljava 65 osoba te i Heplast-pipe d.o.o., Ovamo spada i Avius Kft iz Velike Kaniţe (195

radnika) kojemu je profil izrada plastike, ploča, cijevi i profila i MURAPLAST d.o.o. (153 radnika) iz Kotoribe koji se bavi sličnim proizvodima.

REGIJA MURA EGTS


88

U Kotoribi se nalazi MURAPLAST d.o.o. (153 radnika) koji se bavi proizvodnjom plastičnih

ploča, folija, cijevi i profila, dok je u Goričanu podruţnica LEPOGLAVEC d.o.o.-a (33) u

kojoj se izraĎuju plastični graĎevinski materijali.

Gospodarska struktura partnera-općina ne samo da je diverzificirana u manjoj mjeri nego

je dijelom i drugačije strukturirana. Veći naglasak dobiva metalna industrija (27,8%),

poljoprivredno-prehrambena industrija (19,4%) te industrija plastike (5,6%) u usporedbi s

vrijednostima koje vladaju u regiji uključujući u to i druge industrijske grane u koje se

ubrajaju raznovrsne djelatnosti (8,3% u odnosu na 3,6% u regiji). Na temelju svega

navedenoga moţe se zaključiti a zatim i izdvojiti tri prioritetne karakteristike pogodne za

nadogradnju, a to su:

s jedne strane sektor agrara, koji se ističe kao zajednički potencijal i podloga za

stvaranje odreĎenih lokalnih proizvoda, sirovina i osnovnih materijala, njihovu

proizvodnju, pripremanja i izradu polugotovih proizvoda i dorade kao i povremene

isporuke tih proizvoda u veće centre;

s druge strane to su potencijali koje zajednički stvara više industrijskih sektora; meĎu

kojima uz ostalo uspostavljanje partnerskih mreţa, iskorištavanje prednosti

aglomeracije, vertikalna integracija, intervencije u smislu koordiniranog industrijskog

razvoja (npr. poticanje ulaganja, ponude za osnivanje podruţnica)

s treće strane to su specifičnosti ali i slabosti (niţa stopa koncentracije poduzetništava,

poduzeća manjih kapaciteta i monostruktura koja ih obiljeţava) dijelom se mogu

popraviti pospješivanjem ekonomske suradnje na regionalnoj razini. Aktualni

potencijali otvaraju prostor za diverzifikaciju strukture lokalnoga gospodarstva

EGTS-a, odnosno i stvaranju i usklaĎenome poslovanju novih društava minimalno na

razini malih poduzetništava.

Ne samo u broju poslovnih subjekata već i u kategorizaciji istih po sektorima značajne se

razlike pokazuju u teritorijalnoj neujednačenosti na koje bi se mogla oslanjati

komplementarnost u smislu intervencija u korist jačanja kohezije.42

42 Ovdje isto vrijedi zaključak da se poljoprivredna gospodarstva na različiti način registriraju na dvije strane granice,

stoga to moţe biti makar i izvor za pogrešne konstatacije (npr. u smislu da je znatno naglašeniji sektor

poljoprivrede na maĎarskoj strani)

REGIJA MURA EGTS


89

27. ábra: Vállalkozások gazdasági ágazatok szerinti megoszlása

Sektorski prikaz poduzetništava u području EGTS-a Regije Mura,2013

A – Pojoprivreda, šumarstvo,ribolov B-E – Industrija izuzev građevinske

F – Građevinska industrija G-J- trgovina, servisiranje vozila, vodoopskrba;

upravljanje; prikupljanje otpadnih voda; gospodarenje otpadom; transport robe;

skladištenje; usluge turističkog smještaja; ugostiteljstvo; informacije; komunikacija

K-N - financije; poslovi osiguranja; poslovanje nekretninama; strukovna, znanstvena tehnička aktivnost; administrativni poslovi i podrška pružanju usluga O-U – javna uprava; zaštita; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; zdravstvena, socijalna skrb stanovništva; usluge u području umjetnosti, zabave, rekreacije i ostale usluge; ostale aktivnosti;

REGIJA MURA EGTS


90

Na maĎarskoj strani je naglašeno zastupljen profil agrara. Zatim rubni prostori na jugu i

sjeveru u kojima graĎevinsko-industrijski kao i tercijarni i kvartarni sektor nisko kotira

(područje oko Kistolmácsa, odnosno Porroga), a na kojem prostoru su u nekima od općina

poprilično zastupljene usluge (naročito u sektoru turizma i trgovine, vidjeti primjer Őrtilos,

Bázakerettye itd.) U većem omjeru industrijskih pogona ima u aglomeraciji Velike Kaniţe.

Diverzificirana struktura gospodarskog ţivota prije svega odnosni se na veće industrijske i

usluţne centre (npr. Velika Kaniţa, Letinje, Csurgó).

U Hrvatskoj se razlikuje takoĎer tri tipa naselja. Tri skupine koje pokazuju sličnu sliku su

općinska središta (sjedišta lokalnih samouprava) veći gradovi, ruralni prostori u središnjem i

sjevernom dijelu analiziranih područja, te naselja na jugu koja pripadaju Koprivničko-

kriţevačkoj ţupaniji.

Kompelementarnom pogodnošću smatra se činjenica da i razvijeniji općinski centri u

Hrvatskoj (npr. Legrad, Prelog) u globalu, raspolaţu s relativno šarolikom strukturom

poslovanja, u komparaciji sa stanjem kod njihovih partnera slične veličine. Isto takva

dinamičnija šarolikost odnosi se i na prednost hrvatskih većih gradova u poreĎenju s onima na

maĎarskoj strani.

Naročito prednjače u sektoru gospodarstva, financijskih usluga, te kada je riječ o K+F+I.

Industrijska porizvodnja, graĎevinska industrija imaju veću teţinu u ekonomiji odreĎenoga

naselja a uz to, ta su poduzeća locirana blizu granice (Legrad, Donji Vidovec, Donja Dubrava

itd.)

Tercijarni sektor

U gospodarskoj strukturi regije pojavljivanje tercijarnog sektora pokazuje dvojaku sliku.

Prema kategorizaciji poduzeća po sektorima gospodarstva tercijarni sektor na maĎarskoj

strani, osim u dvije veće urbane sredine Velike Kaniţe i Letinja te općine Bázakerettye,

doseţe nizak stupanj, ali ako je suditi po sektoru zapošljavanja udio tercijarnog sektora

gotovo u svim naseljima doseţe čak 50%. Na hrvatskoj strani regije opaţa se suprotna pojava.

Najmanje polovina poslovnih subjekata u gotovo svim općinama angaţirana je u nekom od

grana privrede koji pripadaju tercijarnom sektoru. U slučaju zapošljavanja u tercijarnom

sektoru, ne ubrajajući tu Čakovec i Koprivnicu, u svakom je slučaju niţi udio tercijarnog

sektora.

Na razini općina, radi predstavljanja preciznijih razmjera meĎu privrednim granama

(pogodnih za usporeĎivanje stanja na dvije strane granice), nemamo na raspolaganju

REGIJA MURA EGTS


91

statističke podatke. MeĎutim, opći je zaključak da se u okvirima prekogranične suradnje ističe

usluga u turističkom sektoru, stoga ćemo se u nastavku tom tematikom detaljnije pozabaviti.

O ostalim segmentima tercijarnog sektora, sukladno njihovoj teţini koju zastupaju u njihovom

prostoru raščlaniti će sljedeća poglavlja ove analize kohezije:

promet: 2.1 Postojeća gospodarska infrastruktura

usluge na razini općina: 1.2 Odnos meĎuopćinskih mreţa, funkcije naselja

društvene i usluge u području kulture: 3.3 Postojeći društveni osnosi, meĎuetnički

odnosi.

Istraţeno područje se u kontekstu glavnih turističkih destinacija s obje strane granice

nalazi u perifernom poloţaju. Sve to moţe se potkrijepiti i statističkim podacima

prikupljenima na hrvatskoj strani na razini ţupanije. Uz to je nuţno je ispitati i podatke koji se

javljuju na razini lokalnih samouprava na maĎarskoj strani.

Na analiziranom hrvatskom području broj komercijalnih smještajnih kapaciteta u značajnome

je zaostatku naspram onih koje biljeţe u turističkome smislu preferiranije ţupanije u drţavi. U

Varaţdinskoj ţupaniji broj kreveta u turističkom smještaju čini svega 1% od onih koje ima

Istarska ţupanija. Brojke u ostalim dotaknutim ţupanijama još su niţe. Većina turističkih

smještajnih kapaciteta ne nalaze se u hotelima. Najviše hotelskih kreveta ima u Varaţdinskoj

ţupaniji. U toj ţupaniji je pribliţno 50% kreveta smješteno u hotelima. U ostale dvije ţupanije

manje od jedne četvrtine turističkih kreveta je u hotelima.

REGIJA MURA EGTS


92

28. ábra: Kereskedelmi szálláshelyek férőhelyei Horvátországban (2013)

Komercijalni smještajni lapaciteti u Hrvatskoj (2013)

Izvor podataka:

Broj smještajnih jedinica

od toga hotelski smještaj

Značaj turističkog sektora u ţupanijama na maĎarskoj strani dokazuje činjenica da ŠomoĎska

ţupanija raspolaţe s najvećim brojem kreveta u komercijalnim smještalnim objektima, dok je

Zalaska ţupanija četvrta na istom popisu ţupanija u MaĎarskoj. Istina, za obje ţupanije vrijedi

konstatacija, da se veći broj smještajnih kapaciteta ne nalazi u juţnome, već u sjevernome

dijelu ţupanija. U navedenim ţupanijama najveći broj kreveta pripada Zamárdiju, Siófoku i

Hévizu. U Zalskoj ţupaniji polovina ukupnih smještajnih kapaciteta, a u ŠomoĎskoj ţupanji

jedva nešto manje od jedne četvrtine kreveta se nalazi u hotelskom smještaju.

REGIJA MURA EGTS


93

29. ábra: Kereskedelmi szálláshelyek férőhelyei Magyarországon (2013)

Komercijalni smještajni lapaciteti u Mađarskoj (2013)

Izvor podataka: KSH (SZS)

Broj smještajnih jedinica

od toga hotelski smještaj

Povoljni turistički potencijali dviju ţupanija, meĎutim, u manjoj mjeri utječu na poloţaj

općina u istraţenoj regiji. 2013. godine, od dotaknutih 35 naselja na maĎarskoj strani

smještajnih kapaciteta za turiste bilo je u tek 8 općina, a hotelskih smještaja u svega 3 općine.

Od ukupnih 1250 kreveta u regiji većina se nalazi u Velikoj Kaniţi (792), u Bázakerettyi (142

leţaja) a u Letinju (109). Jedna trećina kreveta spada u hotelsku kategoriju.

Tijekom prikupljanja informacija u uţem prostoru EGTS-a, od upitanih 19 općina 6

maĎarskih i 3 hrvatska naselja su naznačila u uputniku kako na njihovu prostoru postoji

turistički smještaj. Ponude za smještaj od upitanih općina ističu se u slučaju Bázakerettye,

Letinja, Legrada, Donjeg Kraljevca i Donjeg Vidovca.

Na području upitanih općina najčešći oblik smještaja je u pansionima (ukupno 13) i u seoskim

gostinskim objektima (8). U pogledu broja leţaja isto su pansioni na pročelju koji nude

najveći broj mjesta, ukupno 431 a iza njih slijede kampovi sa sveukupno 270, a zatim hoteli s

REGIJA MURA EGTS


94

206 kreveta. U dvije općine smještena su dva turistička hotela čiji kapacitet je dovoljan za

smještaj 84 gostiju. Seoske kuće, iako brojne, broju smještaja gostiju u regiji doprinose s

„tek“ 56 kreveta.

Sličan odnos zapaţa se i u slučaju broja noćenja gostiju u regiji. Pri čemu ţupanije ŠomoĎ i

Zala ostvaruju natprosječan rezultat u poreĎenju s učincima ţupanija diljem MaĎarske, a

analizom dotaknute hrvatske ţupanije operiraju s podacima koji su ispod prosjeka noćenja

gostiju u Hrvatskoj. Jednako tako zaostaju i podaci općina na maĎarskoj strani u usporedbi s

frekventnim dijelovima u ţupaniji. Naime zapaţenije ţupanijske rezultate na maĎarskoj strani

ostvaruju uglavnom Balaton, a u manjem omjeru to je regija Őrség.

Pored smještajnih kapaciteta, suprastrukturu čine ugostiteljski objekti smješteni na tom

području. Od prilike u polovini anketiranih naselja nalazi se najmanje jedan restoran odnosno

slastičarnica. Jedna četvrtina općina registrirala je da na njezinu području posluje bar ili pub,

koji posluţuju konzumiranje alkohola a da njihova razina usluga premašuje tip gostionice

„krčme“. Ova potonja vrsta ugostiteljskih objekata funkcionira u najmanje dvije trećine

mjesta. Od anketiranih naselja na maĎarskoj strani Letinj, a na hrvatskoj strani Donji

Kraljevec raspolaţu s najvećom ponudom ugostiteljskih objekata. Govoreći o istraţenom

području u cjelini moţe se reći da su osnovni objekti suprastrukture smješteni u većim

naseljima. Tako, na primjer u Čakovcu, Ludbregu, Koprivnici i Velikoj Kaniţi veći je broj

ugostiteljskih objekata.

Uz suprastrukturu, turistička ponuda je ta koja prioriteno odreĎuje uspješnost regije

kao turističke destinacije. U vezi mapiranja turističke ponuda nastali su brojni projekti, od

kojih se ističe IPA maĎarsko-hrvatski program prekogranične suradnje za proračunsko

razdoblje izmeĎu 2007.-2012.(u daljnjem tekstu HUHR 2007-2013) u okvirima kojega je

realiziran projekt pod nazivom „Joint tourism brand in Zala county and Medjimurje county“

koji projekt je predvodila Udruga za ruralni razvoj Zeleno srce Zale. U okvirima narečenog

projekta sastavljeno je više sveobuhvatnih turističkih dokumenata, inventara. Kraća analiza

turističke ponude istraţenoga prostora počiva na obilasku terena, na sekundarnim

istraţivanjima te na već pripremljenoj dokumentaciji.

Resurski krajobraza ponajviše pogoduju aktivnom turizmu posvećenom blizini prirode.

U istraţenom prostoru u ponudi se nalazi više oblika pogodnih za aktivnu rekreaciju. Sjeverni

dijelovi u regiji nude savršenu mogućnost za opuštanje prije svega turizam za izlete u prirodi.

REGIJA MURA EGTS


95

Za biciklizam mogućnosti se osigurane na gotovo cijelome prostoru u regiji. Kroz prostore na

maĎarskoj strani prelazi predloţena ruta br. 13. uključena u meĎunarodnu biciklističku mreţu

“ EuroVelo (ruta zvana „Ţeljezna zavjesa“) (Gyékényes-Zákány-Őrtilos-Keresztur-Mlinarci-

Letinje -Bázakerettye). Kod odreĎivanja trase biciklističkoge staze uzeti su u obzir sljedeći

uvjeti:

da se u što većoj mjeri oslanja na već postojeće, označene biciklističke rute-pravce;

da po mogućnosti najvećim dijelom vodi po asfaltiranim putovima;

u slučaju da je ruta označena na prometnicama, neka to budu ceste sa što manjim

intenzitetom prometa;

što bliţe graničnoj crti (15 km);

da dotakne što veći broj spomenika koja su vezana uz tematiku ţeljezne zavjese;

da za bicikliste bude što više usluga dostupnih uz rutu kojom se kreću (za vidjeti,

smještaj, mogućnost prehrane, servis itd.);

što povoljniji pristup javnoj prometnoj infrastrukturi (ţeljeznica).

Na hrvatskoj strani regiju takoĎer presijeca jedna meĎunarodna biciklistička staza, staze

MeĎunarodne biciklističke rute Mura-Drava. Jedan pravac rute vodi kraj obale Mure a drugi

uz Dravu. U okvirima IPA Prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2007-2013, projekt

koji je usmjeren na unapreĎivanje biciklističke staze dobio je podršku njegovim online

objavljivanjem, zahvaljujući čemu u regiji već ima vidljivih rezultata.

Biciklistička staza Mura-Drava koja izlazi na maĎarsku granicu u okvirima „Cycle in

Network“ projekta HUHR 2007-2013 Programa povezana je s biciklističkim rutama u

MaĎarskoj. U okvirima projekta odreĎena je ruta kojom se dotiču sljedeće općine: Zalakaros -

Velika Kaniţa – Fićehaz – Serdahel – Letinje – Čakovec – Prelog - Donja Dubrava – Legrad

– Koprivnica – Repaš – Berzence – Csurgó – Gyékényes - Velika Kaniţa.

Iz popisa navedenih mjesta vidljivo je kako ruta gotovo zaokruţuje cijeli istraţeni prostor. Uz

tu rutu u okvirima projekta izraĎeni su web stranica 43

i online mapa 44

, na kojima su

naznačene one točke na kojima se mogu vidjeti atrakcije (smještaj, restorani, prirodne i

kulturne znamenitosti, informacije o servisima itd.).

43 http://cycleinanetwork.eu/hu posljednje peuzimanje: 19.veljače 2016.

44http://cycleinanetwork.eu/maps/?lang/=hu posljednje peuzimanje: 19.veljače 2016.

http://cycleinanetwork.eu/hu

http://cycleinanetwork.eu/maps/?lang/=hu

REGIJA MURA EGTS


96

Na maĎarskoj strani EGTS-a osmišljeno je čak nekoliko koncepata u vezi proširenja

biciklističke rute. Drţavni projekt prostornog ureĎenja – osim rute EuroVelo 13 - kao

sastavnicu glavne mreţe uključuje dionicu koja Hrvatsku povezuje s Keresturom te Veliku

Kaniţu s Letinjem. Prema tom Projektu crta te druge rute vodila bi uz drţavnu cestu br.7,

dotičući Becsehely i Sormás pa sve do Velike Kaniţe. Plan prostornoga ureĎenja Zalske

ţupanije istovremeno sadrţi i jednu rutu biciklističke staze od regionalnoga značaja, u koju je

uključen i pravac Velika Kaniţa - Mlinarci i to rutom kroz općine-partnere EGTS-a prateći

liniju koja vodi uz Mlinarce, Pustaru i Szepetnek. Ciljeve biciklističkog i ruralnog turizma sa

strane lokalnih subjekata izraţava koncept da bi pogodnija bila ruta uz manje prometniju cestu

Mlinarci-Pustara-Szepetnek-Velika Kaniţa.

30. ábra: Zala Megye Területrendezési Terve: I. sz. melléklet Térségi szerkezeti terv (kivágat)

PLAN TERITORIJALNOG UREĐENJA ZALSKE ŽUPANIJE

Privitak br. 1 – Strukturni plan krajobraza (isječak)

Sastavnice jezgrene mreže državne biciklističke rute

Sastavnice regionalne biciklističke rute

REGIJA MURA EGTS


97

U regiji, osim navedenih, ima još i ruta koje su od regionalnog značaja. U sjevernome dijelu,

na maĎarskoj strani, na primjer biciklistima su na raspolaganju šumske biciklističke staze na

prostoru Šumskoga krajobraza juţne Zale. Rute su i ovdje označene jedinstvenim sustavom

putokaza.

Iznajmljivanje bicikala na maĎarskoj strani osigurano je meĎu ostalima u Letinju,

Bázakerettyi i Pustari a na hrvatskoj strani u Čakovcu, Donjoj Dubravi i Donjem Kraljevcu.

Pored voţnje biciklom – poglavito po breţuljkastom kraju u sjevernijem dijelu – od posebna

je značaja izletnički turizam. Kroz naselja koja se nalaze na sjevernome prostoru regije

proteţe se Plava ruta juţnog Zadunavlja Pál Rockenbauer. UnapreĎivanje pješačke staze i rute

te multifunkcionalnih atrakcija kao i izrada evidencija sustava rute na bazi podataka o terenu

koji idu u prilog razvoja povezanih usluga, odraĎeno je u razdoblju izmeĎu 2013.-

2015.godine iz sredstava Operativnog programa juţnog Zadunavlja. Uz navedenu Plavu rutu

mogućnost boravka u prirodi nude još i Naftni kruţni put kao i posjet sustavu bunkera uz tzv.

„Maginot-crtu“ na maĎarskoj strani Turistički smještaj osiguran je u naseljima Bázakerettye i

Valkonya. U regiji postoji više atrakcija bliskih prirodi kao i tematskih staza a kojima se

proširuje paleta ponude aktivnog turizma. Takvi sadrţaji su na primjer Drţavna šumska

ţeljeznica u Csömödéru, MeĎimurski centar za posjetitelje u Kriţovcu, Poučna staza Murščak

duţine 6 km kojom se dotiče i Domašinec ili Arboretum u mjestu Budafa.

U pojedinim naseljima u regiji postoji mogućnost za zajedničke izlete, posjećivanje

zanimanja, radionica kao što je npr. Šumska škola za pozdrav proljeću „Nyitnikék“ u

Eszteregnyi.

Potencijalima kojima se raspolaţe u tom prostoru pored kopnenih, postoje mogućnosti

takoĎer i za unapreĎivanje raznih oblika turizma na vodi. Mura i Drava pogodne su rijeke za

organiziranje pitomijih vodenih tura. Izgradnja infrastrukturnog zaleĎa koje iziskuju takve

ture samo je dijelom ostvarena. Od anketiranih je općina na pitanje ima li kapaciteta za

unajmljivanje plovila pozitivan odgovor su dali Donja Dubrava, Donji Vidovec, Legrad,

Pustara i Serdahel. Akumulacija, Jezero Dubrava teren je za bavljenje nizom vodenih

sportova. U Gyékényesu imaju čak i centar za ronioce.

U regiji je obilje manjih i većih prirodnih i umjetnih rijeka, odnosno stajaćih voda, koje

ribičima nude adekvatnu rekreaciju. Bez da ih se sve navede i meĎu njima se ističe jezero za

REGIJA MURA EGTS


98

ribolov u Gyékényesu akumulacija u Kistolmácsu, umjetna jezera nastala na mjestima

vaĎenja šljunka u Muraszemenyi, tzv. Duga voda u Letinju i Varaţdinsko jezero te odvodni

kanal hidroelektrane (Kanal pastrva) u Dubravi.

Podloga lovačkom turizmu takoĎer je zasnovana na tom području. Na sjevernome dijelu, prije

svega na maĎarskoj strani, u središtu fonda divljači su visoka divljač (jelen lopatar, srna i

divlja svinja). Krećući se prema jugu na ravnim prostorima u dolinama rijeka sve više je sitne

divljači (fazan, šumska sluka, jarebica, prepelica, zec). Na obje strane granice osnovana su

lovačka društava kojima je zadatak skrb o gospodarenju u vezi skrbi o divljači, organiziranje i

nadzor nad lovištima. Na tom terenu nalazi se i više lovačkih domova. Tijekom prikupljanja

informacija obavljenih na istraţenome području putem upitnika, od 19 naselja šest ih je

naznačilo da u selu raspolaţu lovačkim domom.

Priliku za predah i rekreaciju u regiji znače i razne toplice, kupališta pa tako i ono koje u

mjestu Bázakerettye radi sezonalno ali i plaţa i toplice u Letinju kao i otvoreno kupalište

izgraĎeno na obalama akumulacije u Kistolmácsu. Sportskih bazena ima u Velikoj Kaniţi i u

Čakovcu. Iz ove regije voţnjom od sat i pol vremena moţe se stići i do više kupališta od

regionalnoga i drţavnoj značaja pa tako i do toplica u Zalakarosu, Hévizu ili u Lentiu.

Manifestacije u području kulture i turizma u regiji nositelji su obiljeţja dopunskih

aktivnosti. Ne predstavljaju samostalnu, cjelodnevnu zanimaciju. U kulturnu baštinu u regiji

ubrajaju se:

Utvrda Zrinskih u Čakovcu u kojoj je smješten Muzej MeĎimurja,

Dvorac Szapáry-Andrássy u Letinju, u čijemu se parku nalazi Drvo godine 2010.,

Dvorac Feštetić u selu Pribislavcu, koji je jedan od najljepših zgrada iz doba

romantizma (trenutno je u njemu smještena osnovna škola),

Gradske jezgre Velike Kaniţe, Ludbrega i Koprivnice.

REGIJA MURA EGTS


99

Etnografsko i obrtničko blago regije jednako su uključeni u kulturnu i turističku ponudu. U

MeĎimurju već je utvrĎena samostalna tematska ruta s nazivom “Putem tradicija“45. U

kulturnu baštinu kojom se povezuje regija ubrajaju se oni ploveći mlinovi, od kojih je nekoć

Murom plovilo blizu stotinu. Revitalizirani ploveći objekti koji predstavljaju sklad s

prirodnim okruţenjem danas su u sluţbi multifunkcionalne atrakcije. Prirodne pogodnosti,

kulturna baština i tradicije su simbioza koja se pojavljuje u gastronomiji toga kraja, ali i u

enološkim proizvodima kao i uslugama. Predstavljanje tradicionalnih zanata skupa s lokalnim

gastronomskim specijalitetima i vinima u ponudi dolaze do izraţaja u svojstvu turističkog

proizvoda. Temelji za to dijelom već su poloţenu. Na obje strane granice smještena su

zaštićena vinogorja. Vinska cesta MeĎimurje 2007. godine proglašena je najboljim turističkim

proizvodom kontinentalne Hrvatske46

.

Uz to, u regiji postoji i nekoliko gastronomskih, odnosno lokalnih proizvoda koji bi mogli

postati segmentom jedinstvene turističke ponude u regiji Mure.

Prema sjvedočenju ankete koja je provedena na uţem području EGTS-a, manifestacije na

dvije strane granice a na koje se pozivamo, ne popunjavaju cjelogodišnji regionalni kalendar.

Znakovito je da je motiv organiziranja priredbi okupljanje oko kulturnih, tradicijskih i

gastronomskih tema.

Nasuprot rubnom poloţaju kojim regija raspolaţe, kada je riječ o turizmu, zato se imaju

potencijali koji pruţaju mogućnosti za iskorištavanje istih u turističke svrhe. U potpoglavlju

ispitali smo one postojeće potencijale koji se mogu iskoristiti i za unapreĎivanje razvoja

prekograničnog turizma. Glavni turistički potencijal u regiji moţe se identificirati s njegovim

prirodnim okruţenjem, a koji je pogodan zadovoljiti potrebe različitih oblika rekreacije.

Izrada turističkoga brenda regije već je otpočela u prethodnome razdoblju, a za nastavak

njegova izgraĎivanja pokazuje se potreba.

45 http://www.medjimurske–roke.hr/ posljednje preuzimanje: 19.veljače 2016.

46 http://mura-region.eu/huHU/murak-z/gasztron-mia-s-bor/murak-zi-bor-t

posljednje peuzimanje: 19.veljače 2016.

http://www.medjimurske–roke.hr/%20posljednje

http://mura-region.eu/huHU/murak-z/gasztron-mia-s-bor/murak-zi-bor-t

REGIJA MURA EGTS


100

Tablica br.11: Prekogranične priredbe, manifestacije na prostoru EGTS-a Regije Mura

Izvor podataka: Mjerenje upitnicima

Naselje Naziv priredbe Sadržaj priredbe Uobičajeni

termin priređivanja

Partner - opdina,

organizacija

Sumarton Festival proje i vina Tamburaški festival

kulturni, turistički kolovoz

Serdahel Festival gibanice gastronomija i

kultura druga subota mj. kolovoza

Goričan, Donji Vidovec

Letinja Pomurski dani festival svih umjetnosti

kolovoz promjenljiv

Letinja Sajam kod mosta sajam rukotvorina rujan Prelog

Donji Vidovec

Puna Zdela Pomurski festival

tradicija i turizam

lipanj Fidehaz, Serdahel

Donji Vidovec

Zrinski Kotlid gastronomija,

tradicija i turizam turizmus

svibanj Sumarton, Serdahel, Fidehaz

Donji Vidovec

Lov na zlatarski prsten

tradicija i turizam prva subota

kolovoza Serdahel, Fidehaz

Legrad

Otvorenja malograničnog

prijelaza na blagdan Svete Ane

prekogranična suradnja

zadnja nedjelja u srpnju

(Dan Svete Ane)

Őrtilos

Legrad European Picnic

početak srpnja Cierna Voda

Sveta Marija

Dani tamburice i vina gastronomija i

tradicija Sumarton-Sveta

Marija

Sveta Marija

Festival gibanica gastronomija i tradicija

Serdehel-Sveta Marija

Sveta Marija

Pohod buša tradicija veljača Generalni konzulat RH u

Pečuhu, Mohač

Sveta Marija

Ljetne dječje igre lipanj-srpanj Sveta Marija-Sumarton

Od istaknutoga je značaja činjenica da to područje svjesno svojih potencijala bude u stanju

definirati razinu tih svojih potencijala i da osmisli kvalitetnu ponudu za potraţnju koju moţe

zadovoljiti i da svoju ponudu zasnuje oslanjajući se na svoje kapacitete i tradicije. Vaţno je

REGIJA MURA EGTS


101

biti svjesnima da je regija Őrség-Goričko s turističkoga motrišta dijelomice veoma slična, ali i

to da je ta regija već izgraĎena, te da je na turističkim kartama u regiji već zasnovala i

pozicionirala svoje prednosti, da utjelovljuje samostalnu ponudu. Jednostavno preslikavanje

tog modela, dozrijevanje u smislu istog razvoja nešto je što daje slaba obećanja. Stoga u

turističkome razvoju Pomurja (trudeći se i u ovome slučaju zadrţati harmoniju) naglašenu

ulogu je potrebno posvetiti uzdizanju ponude atrakcija koje se mogu argumentirati

samostalnom privlačnošću a koja odstupa od one u susjedstvu.

REGIJA MURA EGTS


102

3. Društvena kohezija

Treći stup našega pristupa koji počiva na politici kohezije jest stanje u prostoru na kojemu

djeluje EGTS regija Mura promatrano kroz prizmu društvene kohezije. Traţimo one

sociografske poveznice kojima se šaroliki sastav društva i etničke zajednica koje obitavaju uz

granicu imaju dobre izglede za meĎusobno povezivanje, za očuvanje njihova identiteta

jačajući i time kompleksnu koheziju u regiji. Osvrnuti ćemo se i na prikaza klasičnih

demografskih mogućnosti (posvećujući naglasak na pitanje kritičnog iseljavanja iz regije), na

meĎuetničke specifičnosti, na vidove suradnje u društvu ali i na migraciju radne snage i

pitanja zapošljavanja. Prioritetno i ovdje tragamo za mogućnošću povezivanja, meĎusobnog

udruţivanja, ali ćemo osvijetliti i one teme u slučaju kojih je nuţan različit pristup

unapreĎivanju odvojeno u svakoj drţavi.

3.1 Demografski uvjeti i društvena situacija

Naseljenost populacije na istraţenome geografskom prostoru moţe se nazvati razmjerno

heterogenom. Dva pola na skali čine mala naselja s brojem stanovnika koji ne doseţe niti 100

ţitelja i veliki grad s blizu 50 000 stanovnika. Jednosmislena središta u regiji su s brojem

stanovnika Velika Kaniţa (49.302), Koprivnica (23.955) i Čakovec (15.147), pri čemu su

manji centri na hrvatskoj strani Ludbreg (3.603) i Prelog (4.325) i na maĎarskoj strani Csurgó

(5.186) i Letinje (4.053).

Najgušća napučenost na dvije strane granice naizgled se razlikuje: u MaĎarskoj je najviše

onih naselja s 500-2000 stanovnika, a na hrvatskoj strani pak općine s 2000-5000 stanovnika.

Razlika je nastala zbog različitosti u administrativnim sustavima: u Hrvatskoj jednoj općini u

prosjeku pripada 3-5 naselja, meĎu kojima je u svakom slučaju jedno središte koje je nositelj

objedinjenih funkcija. Uzmemo li i to u obzir, biti ćemo u pravu ako ustvrdimo da su na obje

strane granice učestala mala naselja s nekoliko stotina stanovnika. Glede članica općina

EGTS-a ne moţemo govoriti eksplicitno o regionalnom središtu/središtima. Naime grupacija

objedinjuje poglavito mala naselja s ruralnim obiljeţjima.

REGIJA MURA EGTS


103

31. ábra: A közigazgatási felosztás különbségei a Mura Régió ETT térségében

Razlike u pogledu javnog upravljanja u prostoru EGTS-a Regije Mura

Sastav populacije po starosnoj dobi stanovnika postaje sve više nepovoljniji. Starosno stablo

sve više se naginje prema starijem naraštaju. U regiji je 68%, dakle ukupno gledano visok

omjer ljudi aktivne dobi. U tom kontekstu granica ne predstavlja oštru crtu razdvajanja. U

naseljima učlanjenim u EGTS opaţa se slična situacija. Pokazatelj je 67,7%. Sve to ima

utjecaja i na trţište rada u regiji s obzirom na činjenicu da je značajan broj ljudi ili zaposlen ili

je ostao bez zaposlenja.

REGIJA MURA EGTS


104

Slika br. 32: Razlike u natalitetu u području EGTS-a Regije Mura, 2011.

Čimbenik koji ne ide u prilog društvenoj a posredno niti gospodarskoj koheziji je opća

pojavnost starenja populacije, a što dodatno oteţava niska stopa prirodnoga prirasta, ali i

iseljavanje mladih i pripadnika populacije aktivne dobi. Bilanca prirodnoga prirasta na većem

dijelu istraţenog područja, gotovo na potpunome prostoru obuhvaćenom EGTS-om, upadljivo

je negativan. Broj novoroĎenčadi, broj umrlih osoba premašuje isključivo u regionalnim

središtima i njihovoj uţoj aglomeraciji: Velika Kaniţa, Čakovec, Koprivnica. Osim toga nešto

je povoljnija slika nataliteta u naseljima u kojima ţivi veći broj pripadnika romskoj zajednici,

ali njihov udio nije tako značajan. Granica se u smislu prirodnoga prirasta stanovništva

pojavljuje u ulozi crte razdvajanja. Pokazatelji malih naselja na hrvatskoj strani,

karakteristično su ispod - 5, a na maĎarskoj strani nešto je povoljnija slika, te vrijednosti se

kreću izmeĎu -5 i 1.

Proučavajući indeks starenja, za istraţeno područje moţe se reći da je broj osoba starijih od

65 godina nešto viši nego onih koje su mlaĎe od 14 godina. Indeks je ovdje 1,14. Slično kao

što stoji u prethodno izloţenom zaključku, granica i u ovome slučaju ima ulogu razdvajanja.

REGIJA MURA EGTS


105

U hrvatskim općinama je osjetno mlaĎi sastav polpulacije od one u MaĎarskoj. Kod ove

prethodne starosni indeks je 1,03, a kod potonje ta je vrijednost 1,37.

Ozbiljnije od ovoga procesa starenja pogaĎena su naselja učlanjena u EGTS. Na prostoru

grupacije broj stanovnika starijih od 65 godina s 35% premašuje broj osoba koje su mlaĎe od

14 godina. Indeks starenja u općinama na hrvatskoj strani koji predstavljaju vrijednost od 1,24

znatno je povoljnija od one što je izmjerena u partnerima-naseljima na maĎarskoj strani a što

je 1,59. U Pustari i Mlinarcima broj mještana starijih od 65 godina gotovo je dvostruki u

odnosu na one koji su mlaĎi od 14 godina. U Sumartonu, Serdahelu i Valkonyi indeks starenja

premašuje vrijednost od 1,8.

Gerontološki problem stavlja pred ozbiljne izazove većinu naselja. Naime, upravljanje njime

zamislivo je putem unapreĎivanja, odnosno proširivanja humane infrastrukture koja se

nadovezuje na sustav socijalne skrbi (dom za starije osobe, kućna, obiteljska liječnička sluţba,

cjelodnevna skrb o starijim osobama). U slučaju naselja koja se bore s velikom stopom

nezaposlenosti izglednom mogućnošću moţe se tretirati utjecaj razvoja njege i skrbi o starijim

osobama kao na zasnivanje radnih mjesta. Tome se moţe dodati i to na kakav razvoj i

odrţavanje današnjih i budućih infrastrukturnih kapaciteta i usluga se moţe računati i

oslanjati, ako se prednost osigura regionalnom pristupu. EGTS Regija Mura nudi dobre uvjete

za suradnju odnosno i za podjelu rada u regiji.

Pored niskog nataliteta, iseljenje mladih ljudi u velikoj mjeri dodatno oteţava pojavnost

starenja i depopulacije u regiji. Zaustavljanje migracije s istraţenoga pordučja prema vani

najgorljiviji je izazov, čijem rješavanju valja što prije pristupiti. Članove naselja EGTS-a

Regije Mura te njihovo okruţenje jednako su zahvaćeni problemom unutrašnje i meĎunarodne

migracije. Migracijska stopa općina uglavnome je negativna na obje strane granice. Glavni

uzročnik interne migracije na maĎarskoj strani je što mladi ljudi koji iz ovih krajeva svoje

studije pohaĎaju preteţito u Budimpešti, odnosno u sveučilišnim centrima u zemlji (Segedin,

Pečuh itd.). Nakon stjecanja diploma, znakovito je da se ne vraćaju u regiju iz razloga što im

poslodavci ne mogu ponuditi posao koji bi bio primjeren njihovoj stručnoj spremi.

Granice koje postaju otvorenije zahvaljujući proširenju europskih procesa, nisu olakšale samo

privremene migracije (šoping turizam, putovanja do radnog mjesta), već i meĎunarodnu

migraciju kojom se mijenja i mjesto stanovanja. U krugu stručno osposobljenih mladih i

sredovječnih ljudi koji namjeravaju steći stukovne vještine veoma je čest primjer za to da u

nadi dosezanja višeg ţivotnog standarda ljudi odlaze u Austriju, Njemačku i Veliku Britaniju.

REGIJA MURA EGTS


106

Kada je riječ o obiteljima dogodi se da se muški član obitelji prima posla u inozemstvu što

dugoročno za regiju moţe značiti i specijalan izazov.

33. ábra: A vándorlás területi különbségei a Mura Régió ETT térségében,.2011

Teritorijalne razlike migracije u prostoru EGTS-a Regije Mura,.2011

Stopa migracije

Migracija je segment jednog sloţenog sustava procesa koji jedan drugog generiraju, naime

nepovoljni uvjeti zapošljavanja i gospodarsko-socijalno stanje izazivaju slabu moć

zadrţavanja stanovnika u regiji, a što dovodi do postupne nestašice visoko kvalificirane i

stručno osposobljene radne snage. Oskudna ponuda kvalitetne radne snage sama po sebi koči

ulaganja u regiji, čemu je posljedica manjak interesa ulaska velikih poslodavaca u regiju.

Slijedom pada broja stanovnika dodatan veliki izazov za naselja članove EGTS-a predstavlja

višak kapaciteta koji se javlja u području javnih usluga. MeĎu inima uzdrţavanje vrtića i

malih škola u ruralnim sredinama zbog niskoga broja djece veliko je opterećenje za lokalne

samouprave. U općini Serdahel škola moţe opstati zahvaljujući tomu što iz Letinja

REGIJA MURA EGTS


107

svakodnevno u tu školu putuje 11 učenika. Za premošćavanje tog problema rješenjem tog

pitanja čini se podjela rada kroz zajedničko odrţavanje funkcija naselja za što bi izvrstan

okvir mogao biti baš EGTS Regija Mura. Premda ovaj problem i ne iziskuje pristup usko

vezan uz pogranične kontakte, pa ipak, drţimo da je moguće paralelno, efikasno organiziranje

funkcija na dvjema stranama granice putem EGTS-a. Ovo potkrepljuje i struktura javne

uprave i javnih usluga koje odstupaju na dvije strane granice, koja razlika bi mogla sputavati

gore navedenu prekograničnu integraciju.

Generalno se moţe zaključiti da će budućnost mobilnosti ţitelja općina udruţenih u EGTS

Regiju Mura u velikoj mjeri odlučiti to, kakve će ciljeve osmisliti i ostvariti kao odgovor na

navedene izazove, a koji proizilaze prije svega iz procesa starenja, iz interne i

transnacionalne migracije koja ljude vodi izvan prostora teritorijalne suradnje. Veliki dio

naselja rješenje problema vidi u jačanju sposobnosti zadrţavanja stanovništva u mjestu, za što

je prioritetni alat stvaranje radnih mjesta. Većina lokalnih donositelja odluka čini korake u

pravcu poticanja ulaganja koja dolaze izvan regije, a koje bi savršeno nadopunila podrška i

promidţba načina ţivljenja i stručnome znanju koja počivaju na postojećim tradicijama

poljodjelstva. Pored agrara, dodatni endogeni potencijali (npr. turizam) isto mogu dobiti ulogu

u zadrţavanju mlade radne snage u mjestu. Povećanju zadrţavanja populacije uvelike moţe

doprinjeti i odrţivost i mogućnost unapreĎivanja socijalnih i javnih usluga (vrtići, škole,

zdravstvena skrb i sl.). EGTS na obje strane granice moţe doprinjeti odgovarajućemu okviru

učinkovite, teritorijalno ekonomične organizacije funkcija naselja.

REGIJA MURA EGTS


108

3.2 Pogranične migracije radne snage i zapošljavanje

Na prostoru EGTS-a Regija Mura ozbiljan problem predstavlja nezaposlenost, nizak broj

radnih mjesta. Kao posljedica nepovoljnih gospodarskih uvjeta i izgleda na trţištu rada,

populacija mladih ljudi u malim pograničnim selima odlučuje se za iseljenje u velike gradove

u zemlji ili inozemstvu koji im nude bolju perspektivu. MeĎutim, sve to skupa s

demografskim problemima, uzročnik je dodatnome suţavanju lokalne proizvodnje a i

kupovne moći, time i ponude na trţištu radne snage a što uz paraliziranje stvaranja novih

radnih mjesta moţe izazvati čak i ukidanje postojećih. Iz začaranoga kruga koji pogaĎa

cjelovito područje EGTS-a, izlaz je moguć primjenom interventnog paketa kojim bi se mogao

nositi kompleksan izazov oko zapošljavanja i demografskog stanja.

U vezi nezaposlenosti, gospodarska kriza 2008. i 2009.godine dvije zemlje je pogodila na

različit način. MaĎarska je nakon tranzicije poretka u zemlji, svoje gospodarske odnose

postupno učvršćivala sa zemljama zapadne Europe, te joj se gospodarstvo kontinuirano

proširivalo. Hrvatska je pri tome, uslijed borbe za svoje osamostaljenje unutar uţe regije u

tom razdoblju prolazila potpuno drugačiji put, čemu je posljedica bila da je stopa

nezaposlenosti početkom ekonomske krize dosegnula 15%, a što je bilo 5% više od stope koja

je biljeţena u MaĎarskoj. U godinama koje su slijedile nakon izbijanja krize u obje zemlje je

porasla stopa nezaposlenosti, meĎutim u Hrvatskoj do danas ozbiljan problem predstavlja

izlazak iz gospodarske i financijske krize. Dok je u MaĎarskoj 2012. godine učinjen zaokret u

smislu tendencije rasta stope nezaposlenosti i u tom kontekstu opaţan umjereni pad, u

Hrvatskoj se registrira kontinuirani rast, što u tom kontekstu dovodi do otvaranja jaza u

razlikama meĎu dvjema zemljama. 2013. godine stopa nezaposlenosti na hrvatskoj strani bila

je dvostruka u usporedbi sa stanjem u MaĎarskoj. Bitno je pri tome naglasiti kako je u tih

nekoliko godina u MaĎarskoj ponovno uvedeno zapošljavanje u okvirima javnih radova, a

kojim činom se slika zapošljavanja istina poboljšala dok se učinkovitost te mjere prema

analizama, moţe se staviti pod znak upitnika.

Nezaposlenost poglavito pogaĎa mladi naraštaj, kojim se uvelike odreĎuje iseljavanje iz regije

i proces starenja populacije. Prema podacima Eurostata u MaĎarskoj posao traţi kategorija

15-24 godišnjaka njih 26,6% (7,3% onih koji traţe posao), dok je broj nezaposlenih mladih

ljudi ove starosne dobi u Hrvatskoj 50% (14,9% broja ljudi bez zaposlenja). Uloga

razdvajanja granice i nepovoljan poloţaj Hrvatske, dakle, i u ovome su slučaju jednosmisleni.

REGIJA MURA EGTS


109

34. ábra: A munkanélküliségi ráta alakulása a Mura Régió ETT térségében

Podaci o stopi nezaposlenosti u području obuhvadenom EGTS-om Regije Mura

Stopa nezaposlenosti (%), 2013

U ispitanim županijama uključenim u EGTS

svaka 10. gospodarski aktivna osoba bila je nezaposlena

Promjene stope nezaposlenosti (%)

2009-2013

Izvor podataka: HZS, KSH

Stopa nezaposlenosti je: postotak nezaposlene,

gospodarski aktivne populacije koja pripada određenoj dobnoj kategoriji

REGIJA MURA EGTS


110

Što se tiče regionalnih razlika razvidno je da su maĎarske ţupanije koje su uključene u EGTS,

u usporedbi s podacima u zemlji u relativno nepovoljnijem poloţaju nego što je slučaj sa

ţupanijama na hrvatskoj strani gdje je stopa nezaposlenosti razmjerno niţa ili je prosječna.

No, i skupa s tim u komparaciji pokazatelja nezaposlenosti ţupanija na maĎarskoj i ţupanija

na hrvatskoj strani, povoljnijim se pokazuje stanje na maĎarskoj strani. MeĎutim, tu sliku u

neku ruku zasjenjuje zapošljavanje u okvirima javnih radova, odnosno samodostatnosti

poljoprivredne proizvodnje koja je učestala pojavnost na hrvatskoj strani.

35. ábra: A munkanélküliségi ráta regionális különbségei Magyarországon és Horvátországban, 2013

Regionalne razlike u vezi stope nezaposlenosti u Mađarskoj i u Hrvatskoj, 2013.

Izvor podataka: DZS, KSH

ŠomoĎska ţupanija je zahvaćena krizom u stopi koja je iznad zemaljskoga prosjeka kada je

riječ o nezaposlenosti. Pokazatelju na zemaljskoj razini ţupanija se uspjela pribliţiti tek od

2012. godine. Zalska ţupanija bila je u nešto povoljnijem poloţaju u analiziranome razdoblju.

Stopa nezaposlenosti trajno se zadrţala na 10-11%. Na hrvatskoj strani podaci na razini

NUTS 3 ukazuju na sličnu tendenciju kao što je i tendencija iskazana pokazateljem na

REGIJA MURA EGTS


111

drţavnoj razini. U detektiranom području u razdoblju nakon krize stopa ukazuje na dinamičan

rast u sve tri ţupanije. MeĎutim MeĎimurska ţupanija nalazi se u znatno povoljnijem a

Varaţdinska ţupanija u nešto povoljnijem poloţaju od onoga u kojemu se nalazi

Koprivničko-kriţevačka ţupanija. U slučaju ove potonje stopa nezaposlenosti u 2013-toj

godini povisila se na iznad 20%, pribliţavajući se stopi od 25%. Odnosi u zapošljavanju

pokazuju sliku sličnu prethodnoj. Granica se i u ovome slučaju pojavljuje kao oštra crta

razdvajanja. U razdoblju krize omjer zapošljavanja s obje strane granice razvijao se na isti

način, meĎutim, u narednim je godinama u MaĎarskoj zapaţan blagi rast, a u Hrvatskoj je

nastupio dinamičniji od toga pad. Slijedom toga, do 2013. godine na maĎarskoj strani je

postignuta razina zaposlenosti od 67%, a na hrvatskoj strani omjer zaposlenosti je 47%.

36. ábra: A foglalkoztatási arány alakulása a Mura Régió ETT térségében

Izvor podataka: DZS, KSH Promjene stope zaposlenosti (%)

2009-2013 Izvor podataka: HZS, KSH

50 % populacije aktivne dobi (15-64 g.)u detektiranom području vodi se kao zaposleni

Omjer zaposlenosti je: omjer zaposlenih u odnosu na populaciju koja pripada određenoj dobroj kategoriji

1. Zalska županija 2. Šomođska županija

REGIJA MURA EGTS


112

A teritoriju MaĎarske, Zalsku ţupaniju koja gravitira prema razvijenijem području na sjevero-

zapadnome dijelu zemlje, karakterizira povoljnija slika od prosječne, u kojoj je pokazatelj

tendencije rasta zapošljavanja u uzlaznoj putanji (55-60%). ŠomoĎska ţupanija, premda

vrijednost pokazatelja ukazuje na tendenciju rasta, 2013. g. u nizu ţupanija u zemlji nalazi se

na četvrtom mjestu (52%), ali je navedeni postotak i ovako viši od postotaka koji su izmjereni

kao najpovoljniji u Hrvatskoj. Podaci zapošljavanja pokazuju tendenciju pada u ţupanijama

na hrvatskoj strani, pa ipak, na drţavnoj razini u povoljnom su poloţaju. Godine 2013.

vrijednost pokazatelja zapošljavanja u Varaţdinskoj ţupaniji bio je 49%, što je druga najviša

stopa utvrĎena na drţavnoj razini. U MeĎimurskoj ţupaniji zaposlenih je bilo 47%, što se

takoĎer moţe tretirati povoljnim.

Broj zaposlenih u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji u znatnoj mjeri zaostaje iza razine koja je

registrirana u ispitivanome razdoblju, što se moţe obrazloţiti pomanjkanjem poslodavaca na

lokalnoj razini, te i gustoćom samodostatnoga gospodarenja.

37. ábra: A munkanélküliségi ráta regionális különbségei Magyarországon és Horvátországban, 2013

REGIJA MURA EGTS


113

Istraţujući uţu regiju EGTS-a Regije Mura, stopa zapošljavanja pokazuje heterogenu sliku. U

regionalnim centrima (Velika Kaniţa, Čakovec, Koprivnica) i njihovoj uţoj aglomeraciji

omjer zapošljavanja karakteristično je iznad 50%, a u Velikoj Kaniţi premašuje i 60%.

Razlog tomu je što je većina velikih korporacija od regionalnog značaja koncentrirana u tim

središtima. U Koprivnici Podravka zapošljava ukupno 3080, Farmaceutska industrija Belupo

1100, a tvrtke Metss i Perutnina Ptuj iz Čakovca ukupno 1500 radnika. U slučaju Velike

Kaniţe i njezine aglomeracije ne moţemo govoriti o poslodavcima sličnoga reda veličine.

Barata se s pribliţno 10 većih poduzeća sa po 200-500 zaposlenih radnika. U manjim

općinama karakterističan je nizak broj onih poduzetništava koja zapošljavaju više od samo

nekoliko radnika. Stoga velika i srednja poduzeća koja posluju u središtima radnu snagu u

regiji mogu privući isključivo na takav način. Donositelji odluka parnerskih općina EGTS-a

ulaţu ozbiljne napore kako bi privukle neke od poduzeća srednjih kapaciteta u regiji, budući u

tome vide mogućnost zadrţavanja mladih osposobljenih kadrova u svojem okruţenju.

Istovremeno, zamjetna je takoĎer i tendencija kada mladi ljudi iz ruralnih sredina s

kurentnijom stručnom spremom bivaju prisiljeni na svakodnevni odlazak na radno mjesto i

povratak s radnog mjesta. Zbog značajnijih razlika u primanjima, obično se ne zaustavljaju u

obliţnjim gradovima i ne postaju radnici-migranti, nego posao traţe prije svega na austrijskoj

strani granice i definitivno napuštaju regiju. Ovo stanje bi se moglo u nekoj mjeri ublaţiti i

jačanjem privlačnosti regionalnih centara.

U vezi zapošljavanja ističu se takoĎer i vrline općina Sveta Marija, Legrad i Gola. Stopa

zapošljavanja u sve tri općine premašuje vrijednost od 60%. U slučaju prve općine na koju se

poziva uočljiv je broj radnika koji na posao odlaze u manje obliţnje centre (Kotoriba, Prelog)

a koji postotak premašuje 50%. Kada je riječ o dvije druge općine visoka stopa zaposlenosti

moţe se tumačiti isticanjem značaja angaţiranosti u području poljoprivrede. Više od polovine

zaposlenih radi u primarnome sektoru. Uz to, u naseljima Bázakerettye, Kiscsehi i Kistolmács

veći je broj zaposlenih (10-15%) u sektoru poljoprivrede. Promatramo li detektirano područje

u cjelini, respektabilan broj radnika angaţiran je u sekundarnom i tercijarnom sektoru. Na

hrvatskoj strani glavnim poslodavcem moţe se nazvati prije svega industrijski sektor, dok u

MaĎarskoj sekundarni i tercijarni sektor imaju istu karakterističnu ulogu kod zapošljavanja.

REGIJA MURA EGTS


114

38. ábra: Foglalkoztatási ráta és a foglalkoztatottak szektor szerinti megoszlása a Mura ETT térségében, 2011

Stopa zapošljavanja i omjer zasposlenih prema sektorima zapošljavanja u području Regije Mura EGTS-

a, 2011

Primarni sektor Sekundarni sektor

Tercijarni sektor Nema podataka

U naseljima s malobrojnim stanovništvom poodmakle starosne dobi u ŠomoĎskoj ţupaniji i u

Varaţdinskoj ţupaniji niska je razina zaposlenosti. Stopa ne doseţe niti 50%. Većina ljudi

svakodnevnom migracijom angaţirana je u regionalnim centrima radeći u industriji i u

sektoru usluga. Poljoprivredne aktivnosti su zanemarive. Oćine partneri EGTS-a na

maĎarskoj strani uključene su u program zapošljavanja kroz sustav javnog rada.

Karakteristično je kontinuirano zapošljavanje 7-8 osoba po naselju. Otvaranje radnih mjesta

kojima se stvaraju vrijednosti u kompaktno znače izazov. MeĎutim, primjera radi u Serdahelu,

pokrenute su se inicijative pokazale uspješnima. Bitno je tome dodati zaključak, da veoma

nizak broj radnika uključenih u javne radove, nakon izlaska iz tog programa pronalazi posao

na trţištu rada.

REGIJA MURA EGTS


115

Udio radnika koji svakodnevno putuju na posao jedinstveno se moţe nazvati visokim na širem

prostoru EGTS-a. Izuzev centara u kojima se zapošljavaju te na hrvatskoj strani općina u

kojima se ljudi bave agrarnom proizvodnjom, minimalno je 25% onih koji svakodnevno

putuju na radno mjesto. U neposrednoj aglomeraciji Velike Kaniţe, Čakovca i Koprivnice taj

omjer nadmašuje i 50%, a ima gdje i 75%.

39. ábra: Naponta ingázó (eljáró) foglalkoztatottak aránya a Mura Régió ETT térségében, 2011

Omjer svakodnevno migrirajudih (putujudih) zaposlenika u prostoru EGTS-a Regija Mura, 2011

Nema podataka

Suprotno tome, svakodnevna migracija radnika radi obavljanja posla preko granice u regiji

nije uobičajena. Drţavna granica i u tom segmentu predstavlja vidljivu crtu odvajanja.

Mobilnost radne snage iz pravca Hrvatske prema MaĎarskoj uopće nije relevantna, ali se za

kretanje radne snage u suprotnome smjeru u ograničenom broju vide primjeri kroz

svakodnevna putovanja 30-40 mještana iz Letinja u Varteksovu tvornicu konfekcije i

krojačnicu.

REGIJA MURA EGTS


116

Podlogom mobilnosti radne snage na maĎarsko-hrvatskoj relaciji tretira se činjenica

nedostatka radne snage u pojedinim sektorima na hrvatskoj strani a takoĎer i prosječne

zarade. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u odnosu na maĎarske prosječne plaće je

jedno i polstruka, dodajući i to da su u MaĎarskoj u nešto većem omjeru porasla primanja u

razdoblju izmeĎu 2009. i 2013. godine. Niţa primanja i relativna blizina autoceste mogli bi

biti primamljivi uvjeti za ulazak mobilnog kapitala na maĎarsku stranu, meĎutim, deficit za to

osposobljene radne snage svakako koči takav proces.

40. ábra: Havi nettó átlagkereset a Mura Régió által érintett térségben, 2013

Mjesečna neto prosječna plada u prostoru dotaknutom Regijom Mura, 2013

Zalska županija

Šomođska županija

Promjena

REGIJA MURA EGTS


117

Iskustva potvrĎuju da su općine smještene na hrvatskoj strani i dalje konkurentnije, a što se

moţe obrazloţiti i njihovom blizinom s austrijskom i slovenskom granicom ali i zapadnom

kulturom pristupa radu. Posljedica toga je da već nastaju sektori (npr. strojarska industrija) u

kojima se javljaju deficitarni zanati. Prema kazivanju lokalnih sugovornika, meĎu traţenim se

strukama nalaze strojari koji su osposobljeni za upravljanje CNC ureĎajima ili limari.

Sve to, dakako moţe pospješiti dinamiku – uglavnom jednosmjerne - prekogranične

mobilnosti radne snage, ali nije za pretpostaviti da bi se tako što intenziviralo na spontan

način. No, odreĎeni vidovi suradnje, ipak mogu utjecati na revitalizaciju te intenziviranje

gospodarstva i integriraciju zapošljavanja u regiji. MeĎuodnosi obrazovnih a posebno

strukovnih ustanova i poduzeća mogu doprinjeti usklaĎivanju ponude i potraţnje radne snage

u regiji, makar i u prekograničnoj relaciji.

Podrška poduzetništvima u njihovoj prekograničnoj suradnji takoĎer bi imala povoljan učinak

na vertikalnu gospodarsku integraciju unutar regije. Jačanje regionalne dobavljačke baze za

potrebe srednjih i velikih poduzeća, na srednjoročnom planu bi bio doprinos stabilizaciji

poloţaja malih i srednjih poduzetnika, čime bi se postigao povoljan učinak i na stopu

regionalnog zapošljavanja. Prekogranični poslovni sastanci, networking priredbe mogu

rezultirati uspostavljanje kontakata, koji se u optimalnom slučaju mogu osnaţiti na način da

ponude šansu za meĎusobnu podjelu rada u regiji, te i kreiraju migracije radne snage koja se

naslanja na sve to. Povoljnim uvjetom s motrišta prekogranične migracije radne snage moţe

se smatrati i poznavanje hrvatskoga jezika, a da se pri tome djelomično neizgraĎena

infrastruktura ne vodi kao osnovna barijera kada je riječ o jačanju tog procesa.

Globalno, u vezi zapošljavanja u regiji, stanje u pograničnom prostoru pokazuje heterogenu

sliku, premda se partnerska naselja EGTS-a suočavaju istim problemima koji uglavnome

odreĎuju njihov opstanak. Iseljavanje mladih, strukovno osposobljavanje radne snage uzima

sve veći zamah, čime se u znatnoj mjeri smanjuje konkurentnost u regiji, a što stvara

nepovoljne uvjete za zapošljavanje onima koji ţele ostati u regiji. Problemom bi se moglo

upravljati kratkoročno kada bi se u regiju naseljavale srednje i veće tvrtke od regionalnoga

značaja u smislu zapošljavanja, a što je ujedno i prioritetni cilj lokalnih donositelja odluka. U

nedostatku toga, odnosno kao doprinos tome, dugoročnije ozbiljan potencijal se krije u

poticanju onih poljoprivrednih aktivnosti koje se temelje na regionalnim tradicijama i

stručnome znanju. Jedan takav regionalni „program gospodarstvenika“ kojim bi se povećao

dignitet agrarnoga sektora i koji bi se promovirao sa ciljem da se njime mladima osigura

stabilna egzistencija, mogao bi ujedno biti i odgovor na već spomenuti izazov. Za to bi valjalo

REGIJA MURA EGTS


118

stvoriti jednu dugoročnu rasprostranjenu stratešku suradnju u koju bi bili uključeni lokalne

samouprave, privrednici, strukovne obrazovne ustanove ali i LEADER organzacije u regiji.

EGTS kao oblik ustanove uglavnome moţe biti pogodan za odrţavanje partnerstva meĎu

subjektima na obje strane granice.

3.3 Postojeći društveni i meĎuetnički odnosi

Ispitujući stanje u općinama EGTS-a u pogledu etničkoga sastava stanovništva razvidno je da

bi ulogu meĎusobnog povezivanja na sebe mogle peuzeti prije svega zajednice Hrvata koje

ţive s obje strane granice. Pri proučavanju hrvatske nacionalne manjine koja obitava u selima

udruţenim u EGTS na maĎarskoj strani, valja uzeti u obzir praksu popisa nacionalnih manjina

u MaĎarskoj. Naime, prilikom tog popisa pruţa se mogućnost izjašnjavanja dvojakoga

identiteta, što je posebno karakteristično za ţitelje toga kraja.

41. ábra: Nemzetiségek területi megoszlása a Mura Régió ETT térségében

Raspoređenost prema nacionalnoj pripadnosti na prostoru EGTS-a Regije Mura

hrvatska nacionalnost mađarska nacionalnost

druga nacionalnost

REGIJA MURA EGTS


119

Broj osoba, 2010 osoba (fő)

Stanje pokazuje u kakvom su meĎuodnosu podatci kada je riječ o izjašnjavanju pripadnosti

maĎarskoj, hrvatskoj odnosno nekoj drugoj narodnosti. U tom slučaju pojedinici se mogu u

statistikama pojaviti kao višenacionalne osobe. Prilikom popisa pučanstva 2011. godine u selu

Serdahelu je više od polovine (53%), u Sumartonu, Mlinarcima i Pustari više od 1/3 (41%,

38%, 38%) od ukupnoga broja mještana deklariralo svoju pripadnost hrvatskoj manjinskoj

zajednici. Prisutnost te hrvatske zajednice još je izraţenija ako broj kojim se deklarira

hrvatska pripadnost usporedimo s ukupnim brojem stanovnika u spomenutim naseljima.

Shodno tome, u Serdahelu je 2011. godine 70% stanovnika sebe deklariralo za Hrvata, a 59%

za MaĎara. Budući je zbroj te dvije vrijednosti više od 100%, pouzdano se moţe zaključiti da

je jedna trećina ţitelja tog naselja izjasnila svoj dvojni identitet. U odnosu na sveukupan broj

stanovništva slično je visok broj Hrvata u Sumartonu (58%), Pustari (57%) i Mlinarcima

(55%), ali je visok postotak Hrvata i u Petribi (Petrivente) (33%), Keresturu (28%) i Fićehazu

(23%).

Udio ostalih nacionalnih manjima te u okviru toga skupini pripadnika romskoj zajednici u

istraţenome području ne smatra se releventnim. Na maĎarskoj strani romska populacija

brojnija je u naseljima Becsehely, Zajk i Kistolmács (od prilike ¼ stanovnika), a u Hrvatskoj

u općinama Kotoriba, Mala Subotica i Pribislavec to je 10-12% mještana. Hrvatska mikro

zajednica u juţnoj Zali nije jedinstvena. U prošlosti su najtješnje meĎuodnose njegovale

hrvatske zajednice sela Sumartona, Serdahela, Mlinaraca, Pustare i Petribe. Usku povezanost

spomenutih pet naselja potkrijepila su takoĎer i istraţivanja gravitacije u smislu navika po

primjeru sklapanja brakova. Početkom 1900-tih godina endogenih brakova je bilo još 90%.

Taj podatak do 1970-tih godina opao je na 56%, i taj pad se do danas nastavlja. Kerestur i

Fićehaz zbog blizine ţeljeznice prolazili su pomalo drugačiji put razvoja. Ovdje su zajednice

ranije popustile. Spomenutih sedam sela ţitelji toga kraja do danas nazivaju „hrvatskim

seljima”, ukazujući na to da jedna mala skupina Hrvata uz lijevu obalu Mure do danas

podrazunijeva pripadnost jednoj enklavi. Ova ne tako brojna skupina hrvatskog naroda, glede

materinskog jezika, običaja, kulture do danas pokazuje svoju najveću sličnost s narodom

MeĎimurja kraja omeĎenog rijekama Murom i Dravom. Naime prema njihovu podrijetlu riječ

REGIJA MURA EGTS


120

je o potomcima meĎimurskih Hrvata, a koji su se preselili prešavši preko Mure, te vremenom

asimilirali u svoju zajednicu tu doseljene Slovence, MaĎare i neke druge narode, 47

Na prostoru EGTS-a, odnosi izmeĎu hrvatskoga i maĎarskog naroda nisu opterećeni

nikakovim konfliktima. Suţivot Hrvata i MaĎara potpuno je prirodan, a na maĎarskoj strani

EGTS-a znakovito je i jednako korištenje hrvatskog i maĎarskog jezika. Te činjenice podloga

su za meĎusobnu suradnju. Istovremeno, promjene, povlačenje korištenja jezika u pozadinu

nezaobilazan je problem kojim se suočava u regiji. Na maĎarskoj strani EGTS-a hrvatski

ţivalj govori kajkavskim dijalektom hrvatskoga jezika, ali u sve većem obimu stanovnici

srednje i starije dobi. U odnosu na prethodna razdoblja jednosmisleno je manje onih, kojima

je hrvatski materinski jezik.

Mikro sredina u Petribi i Pustari prema podacima popisa pučanstva, nalazi se pri kraju na putu

asimilacije. U slučaju Kerestura, ovaj je proces već ranije okončan. U vezi uporabe jezika

László Kőnig je stanovnike Serdahela istraţivao po kategorijama naraštaja. U toj općini je u

najvećem omjeru, najčistije opstao hrvatski identitet i korištenje hrvatskog jezika u usporedbi

sa svim drugim selima na tom prostoru.

Najveće jedinstvo u tom kontekstu predstavljaju stanovnici stariji od 65 godina. Oni su

ti, koji se izuzev pokojega primjera, kao pripadnici autohtonoj hrvatskoj zajednici, na

dnevnoj razini redovito sluţe a i preferiraju korištenje hrvatskog jezika. Glavni razlog

tome je što su jezik svoje manjine usvajali još u obiteljskome okruţenju. Naraštaj dobi

od 55-64 godine sličan je uz napomenu da se u njihovu krugu znakovito javlja

mješoviti osjećaj pripadnosti te i uporaba jezika.

Kada je riječ o materinskom jeziku kod mlaĎe populacije postupno raste broj ljudi

kojima je materinski jezik maĎarski. Generacija koja pripada kategoriji izmeĎu 45-54

godine, u meĎusobnoj komunikaciji još se isto redovito sluţi hrvatskim jezikom a

koristi ga i za odrţavanje meĎusobnih veza, no sebe drţi da pripada više

„prijelaznom“ naraštaju, onima uvrštenim u starosnu kategoriju izmeĎu 35-44 godine.

47 O povijesti i izgledima u budućnosti hrvatske nacionalne manjine koja ţivi na maĎarskoj strani regije

EGTS-a 2011. godine László Kőnig je na Sveučilistu Loránd Eötvös pripremio diplomski rad a naslovom

„Opstanak Hrvata u Pomurju”, a koji rad sluţi korisnim informacijama i za sastavljanje ove analize.

REGIJA MURA EGTS


121

Znakovi „pomaĎarenosti“ u njihovu krugu naglašenije dolaze do izraţaja, iako su još

preteţito starosjedioci, sve ih je više koji nisu odrastali u lokalnoj zajednici. Kod

sljedeće skupine čiji članovi su roĎeni nešto prije tranzicije pripadaju generaciji

izmeĎu 25 i 34 godine. U njihovoj svakodnevnoj komunikaciji jednosmisleno

dominira maĎarski.

Većina svrstanih u najmlaĎu kategoriju (ispod 25 godina) stanovnika, uglavnome su

učenici koji uče ili su prije učili hrvatski jezik u okviru školske nastave, no i tamo

komuniciraju na maĎarskom. I premda tvrde kako dobro znaju jezik, kod kuće, u

obitelji samo malobrojni koriste hrvatski. Nasuprot tome, svijest hrvatstva u mnogima

je zadrţana, što je u kontekstu očekivane budućnosti prekograničnih meĎuetničkih

veza u regiji itekako pozitivna stvar. Stanje u krugu najmlaĎe populacije, mlaĎe od 15

godina, zadaje razlog za ozbiljniju zabrinutost, naime njezini članovi gotovo da se

isključivo u školi susreću s hrvatskim jezikom, koji je i unutar ustanove samo jedan od

predmeta (koje nerijetko smatraju suvišnim).

S motrišta očuvanja hrvatskoga jezika i identiteta moţda se najvećim izazovom moţe tretirati

kojim se suočava podrška vrtićima (Serdahel, Sumarton, Kerestur, Mlinarci) i osnovnim

školama (Serdahel, Sumarton, Kerestur), naime prenošenju budućim pokoljenjima jezika,

tradicija nacionalne manjine, te njihovo podizanje na višu razinu. Ovo stanje dodatno je

oteţano zbog pada broja djece, a što iziskuje ozbiljne napore za puko zadrţavanje u funkciji

tih ustanova.

Danas, manjinskom nacionalnom zajednicom u MaĎarskoj moţemo nazivati prije one po

njihovome podrijetlu nego li po korištenju materinskog jezika. Naime, manjinska kultura

doţivljena u svakodnevicama koja se od većinske kulture razlikuje u njezinim sastavnicama,

običajima i navikama, a koji sustav proţima sve segmente ţivljenja počevši od narodnih

nošnji, vrijednosnome sustavu i sustavu standarda na kojima kultura počiva, više ne postoje u

izvornom obliku niti kod jedne od nacionalnih manjina. MeĎutim, evociranjem, nastojanjem

na odrţavanju na ţivotu pojedinih još postojećih elemenata ţivljenja, dosta toga odaju o

šansama za opstanak pojedinih manjinskih zajednica.

Šanse hrvatstva koja obitava na maĎarskoj strani prostora, obuhvaćenog EGTS-om, unatoč

djelomičnoj asimilaciji, mogu se nazvati povoljnima. No, za trajniji opstanak zajednice

jednosmisleno je nuţno njegovati one aktivne, izgraĎene prekogranične kontakte koji su u

REGIJA MURA EGTS


122

sluţbi očuvanja zajedničke kulture i jezika. EGTS nudi uvjete za tješnje povezivanje tih

kontakata, za podizanje suradnje na višu razinu ali istodobno i za kreiranje jedinstvenog

imidţa u etničkome smislu.

Na području EGTS-a i njegovom neposrednom susjedstvu, zadrţano je više vitalnih odnosa

partnerskih naselja nastalih još u prošlosti, koje veze su saţete u tablici br. 3 (Sustav veza

naselja prijatelja u području EGTS-a Regije Mura), koja je u sklopu poglavlja s naslovom

Mreţa i funkcije naselja.

Najstarije veze nastale su u godinama nakon pretvorbe, kada se općinama ponovno ukazala

prilika za uspostavljanje meĎuodnosa. Ti meĎuopćinski odnosi se, uglavnome odrţavaju u

domeni kulture i sporta, te samo u rjeĎim slučajevima završavaju zajedničkim apliciranjem na

raznim pozivima za natječaje. I u tom smislu je Serdahel koji je najnapredniji. Radi se, naime,

o naselju koje intenzivne partnerske veze odrţava s Goričanom, Donjim Vidovcem i Donjom

Dubravom, općinama na suprotnoj strani granice. Unutar regije, drugih prekograničnih

udruţivanja osim predmetnog EGTS-a nema, ali na maĎarskoj strani valja istaknuti Pomursku

manjinsku udrugu teritorijalnog razvoja koja objedinjuje 11 naselja i namijenjena je jačanju

regionalne suradnje.

MeĎusobnu suradnju u području gospodarstva mogu odrţavati prije svega veće općine. U

regiji, na primjer Letinje i Prelog odlučili su se za to da svoju dosadašnju kulturnu suradnju

podignu na novu razinu, dajući toj nakani novu konotaciju i jednosmisleni cilj, a to je

gospodarstvo. Radi toga je odrţan jedan gospodarski forum u okvirima kojega je maĎarskim i

hrvatskim poslovnim subjektima, te malim i srednjim poduzetnicima sa sličnim profilom

poslovanja omogućeno meĎusobno upoznavanje. Letinje i Prelog inače su ostvarili već i jedan

zajednički HU-HR IPA prekogranični projekt tijekom kojega je izgraĎen odvodni sustav

otpadnih voda na hrvatskoj strani, a na maĎarskoj je strani obavljena rekonstukcija postrojenja

za pročišćavanje otpadnih voda. Projektiranje druge faze je u tijeku. Kontaktiranje teče bez

prekida, sastanci i usklaĎivanja odrţavaju se na tjednoj razini.

Na prostoru EGTS-a Regije Mura prekogranične veze u području meĎuinstitucionalnih

kontakata njeguju prije svega obrazovne ustanove. Primjera radi škole iz Serdahela i Goričana

te iz Draškovca. Osnovne škole iz Zákánya i Legrada godišnje jednom imaju uzajamnu

razmjenjuju učenika, a obrazovne ustanove iz Kotoribe i Kerestura takoreći u dnevnim su

kontaktima kada je riječ o nastavi i njegovanju tradicija.

REGIJA MURA EGTS


123

Dokazi za usku suradnju u regiji u području kulture, a koja je osmišljena na etničkoj osnovi

jesu programi namijenjeni tradicijskoj kulturi, gastronomiji, i prireĎuju se tijekom cijele

godine. Isti programi jednako mobiliziraju i civilne organizacije a i stanovništvo. Istaknutom

manifestacijom smatra se festival posvećen svim umjetnostima i nazvan je „Dani Pomurja“.

Ova priredba u kolovozu svake godine okuplja ţitelje sela smještenih na području tromeĎa.

Nova inicijativa je Pomurski sajam kraj mosta, koji se u rujnu organizira u suradnji Letinja s

Prelogom kod graničnoga prijelaza, svjedočeći i time Murinu ulogu povezivanja. Glede

kulturnih dogaĎanja osobito je tijesna suradnja izmeĎu općina Sumartona, Serdahela,

Fićehaza, te na hrvatskoj strani Donjeg Vidovca i Svete Marije. Ovi partneri naselja

zajednički prireĎuju meĎu ostalima festivale proje, vina i tamburaške glazbe, Festival

gibanice, zatim tzv. Lov na zlatni prsten i gastronomki festival Zrinski kotlić.

Regionalne društvene veze jednosmisleno se temelje na etničkim značajkama, a prioritetni

motiv je očuvanje tradicija, očuvanje zajedničkog jezika. Bitno je pri tome napomenuti da na

maĎarskoj strani predmetnoga područaja, iako je u sve manjem broju onih koji sebe

deklariraju kao pripadnika hrvatskoj manjini, pučanstvo čiji je materinski jezik maĎarski,

jednako tako vaţnim ocjenjuje očuvanje manjinskog imidţa sela, te stoga rado učestvuju i

sami na manifestacijama takvoga tipa. Na temelju toga meĎu zadaćama EGTS-a u pogledu

buduće suradnje jest pruţanje podrške postojećoj suradnji i podizanju njezine razine, odnosno

i stvaranje preduvjeta za poticanje novih inicijativa.

REGIJA MURA EGTS


124

4. Čimbenici koji jačaju ili slabe koheziju

U ovom kratkom poglavlju, radi bolje preglednosti namjeravamo ukratko sumirati i saţeti

sadrţaj prethodnih poglavlja u kojima je bilo govora o teritorijalnoj, gospodarskoj i društvenoj

koheziji. Ovo poglavlje posvećeno je pristupu čimbenicim i procesima koji slabe odnosno

jačaju koheziju u regiji, u namjeri da se olakša izrada elaborat integriranog razvoj.

Kohezija krajobraza u pograničnome prostoru uvelike je determinirana blizinom pritoke rijeka

Drave i Mure. Mura koja protiče kroz regiju uz granicu ne predstavlja samo potencijal

kohezije u hidrografskom i krajobraznom smislu, već je i nositelj potencijala koji se nalaze u

prostorima pod zaštitom prirode, hidroenergetici i vodenom turizmu.

Kapaciteti krajobraza, osim prirodnoga okoliša mogu se ocijeniti i kao faktori za učvršćivanje

meĎusobne kohezije a imajući u vidu slična agrarna područja a i korištenje krajobraza u

ratarske svrhe koji počivaju na povijesnim tradicijama. Unutar toga razlog za svojevrsnu

suradnju još su i područja pod nasadima vinove loze i zaštićeni vinorodni krajevi.

MeĎuodnose mreţe naselja istina, tradicionalno uvelike sprečava vodotok Mure, pa ipak

moţemo zaključiti da se baš u neposrednoj blizini granice nudi prilika za unapreĎivanje

suradnje izmeĎu malih naselja, za graĎenje jedne supsidijarne „hinterland zone“ koja bi se

stvarala u ruralnome meĎuprostoru izmeĎu velikih gradova. Prekograničnoj meĎuopćinskoj

suradnji ne pogoduje različito ustrojstvo javne uprave u dvjema drţavama. No, unatoč tome,

spomena vrijednih dobrih praksi ima u nizu meĎuinstritucionalnih, funkcionalnih kontakata.

Vaţno je istaknuti da je institucija EGTS-a u potpunosti pogodan alat za jačanje oblika

suradnje izmeĎu funkcionalnih i institucionalnih udruga uz granicu, kao i za utemeljenja

novijih partnerstava, njihova popunajavanja sadrţajima u području manjinskog obrazovanja,

socijalne skrbi ili gospodarenja vodom, energentima i otpadom. U jačanju kohezije značajnu

ulogu u području ruralnog razvoja mogu imati oblici suradnje u LEADER grupacijama, a koje

za sada skromno suraĎuju. Njihov broj namijenjen prekograničnom povezivanju je nizak.

Mogućnost prelaţenja preko granice uglavnome je riješen u regiji. Dokaz tome je da se u

regiji odvija značajan meĎunarodni promet. Umjesto broja prolaza i njihove propusnosti

odrţavanje meĎusobnih veza unazaĎuju lokacije na kojima su smješteni ti prijelazi. Barijere

koje su postojale u vezi prelazaka granice, u proteklim su godinama u velikoj mjeri uklonjene;

dovoljno je za to pri prelasku predočiti osobnu iskaznicu. Kašnjenje integriranja Hrvatske u

Schengenski sustav te uz to i potpuno nov diskurs oko “zatvaranja granice“ koji je nastao

zbog migracijske krize nepovoljno utječe na nastojanja u smislu jačanja regionalne kohezije.

REGIJA MURA EGTS


125

Tablica br. 12: Čimbenici koji imaju utjecaj na teritorijalnu koheziju

Čimbenici, procesi koji slabe regionalnu koheziju

Čimbenici, procesi koji jačaju regionalnu koheziju

Eksploatacija prirodnih potencijala u prilog gospodarskog razvoja može ugroziti

krajobrazne i prirodne vrednote

Međimurje i Podravina prostori bogati prirodnim bogatstvima i prostorima koji su

pod zaštitom, zajednički su vodno-energetski i potencijali pogodni za akrivni turizam

Značajna ometajuda uloga Mure i državne granice u njegivanju međuornosa

prekogranične mreže naselja

Prostor za organiziranost prekogranične mreže naselja nazire se u potencijalu

udruživanja u savez malih naselja u blizini granice

suradnju otežava izgrađenost funkcija naselja koja proizilazi iz različitosti javnoupravnog

raspoređivanja tih funkcija

primjeri dobre prakse u vezi međuinstitucionalne suradnje, potencijali

koji se kriju u zajedničkom uzdržavanju ustanova, institucija EGTS-a može biti učinkovito sredstvo suradnje u smislu

funkcionalnosti

trenutno pojedine LEADER lokalne akcijske skupine djeluju neovisno jedna od druge,

broj prekograničnih kontakata (ako ih ima) je zanemariv

Regija Mura EGTS u medijatorskoj ulozi kojom posreduje među subjektima LEADER

suradnje u pograničnom protoru

postojanja Schengenske vanjske državne granice, oduljenost pristupanja Hrvatske Schengenskom režimu; mjere uvedene za

stroži nadzor granične kontrole zbog migracijske krize te zbog toga eskalirajudi

diskurs velike politike „o zatvaranju granice”

Pristupanje Hrvatske Uniji te u velikoj mjeri olakšan prelazak granice u skladu s

bilateralnim sporazumima, ukidanje carinske kontrole

neujednačena teritorijalna raspodjela graničnih prijelaza ne pogoduje internom

održavanju veza

postojanje graničnih prijelaza preko kojih se odvija značajan međunarodni putnički i

teretni promet

Gospodarsku koheziju uvelike učvršćuju razne gospodarske infrastrukture, posebice pojedini

elementi transeuropske prometne mreţe, zatim industrijske zone, prostori koji su namijenjeni

razvoju gospodarstva i pruţanju usluga. No, ovdje je riječ karakteristično o lokacijama koje su

izvan područja EGTS-a. Stoga se uloga EGTS-a ponajprije vezuje uz suradnju s „vanjskim“

industrijsko-logističkim centrima a ne uz ne previše isplativi razvoj lokalne industrijske

infrastrukture. Trenutno, koheziju izmeĎu EGTS-a i centara u okruţenju slabe još brojni

čimbenici. U segmentu logističkih usluga i unapreĎivanja područja predviĎenih za

gospodarski razvoj takoĎer vlada neusklaĎenost. Niska je aktualna razina kooperacije.

Anomalije koje se znakovito pojavljuju izmeĎu ruralnih sredina i susjednih gospodarskih

REGIJA MURA EGTS


126

centara pri podjeli rada kada je riječ o lociranju industrije, poticanju ulaganja i drugim

područjima nepovoljno utječu na kompletnu koheziju u regiji.

U prilog jačanju kohezije idu instrumenti (npr. administrativna tehnika, vijećnice za sastanke)

koji sluţe kao infrastrukturno zaleĎe za gospodarski razvoj, nadalje organiziranje priredaba i

pojedine usluge, koje jačaju koheziju. Samo što prekograničnu gospodarsku suradnju u

njezinim temeljima sputava nerazvijen sustav odnosa i kultura graĎenja mreţe, nedostatak

informacija, neadekvatno motiviranje ulaganja, neusklaĎenost razvoja poduzetništva.

S motrišta jačanja kohezije bitna je spoznaja da EGTS mora inicirati uspostavljanje tješnjih

gospodarskih odnosa izmeĎu partnera naselja EGTS-a i susjednih joj gospodarskih centara.

Osim toga, rasprostranjeni sektor malih i srednjih poduzetništava iziskivao bi usku i u

prostornome smislu širu regionalnu suradnju s EGTS-om, izgraĎivanje gospodarskog

partnerstva, s obzirom da je aktualni sustav odnosa nedostatan. Specifičnosti i slabosti EGTS-

a dijelom bi se mogle poboljšati unapreĎivanjem gospodarske suradnje na regionalnoj razini.

Trenutne mogućnosti EGTS-a otvorene su za proširivanje lokalne gospodarske strukture,

odnosno za osnivanje novih poduzetništava i njihov usklaĎeni razvoj.

U slučaju pojedinih sektora, ističe se zajednička pogodnost, a to je potencijal agrara. U

razdoblju pripremanja ove analize, meĎutim, bilo je svega nekoliko povezivanja u području

preraĎevinske industrije s dobavljačima. Na tradicijama proizvodnje u području agrara mogu

se izgraĎivati plodne suradnje u okviru LEADER-a, ali koheziju slabi što meĎu privrednicima

ne postoji kooperacija.

Vinogradarstvo i podrumarstvo, uzgoj ukrasnog bilja i borića, te generalno sustav

proizvodnje, prerade i prodaje lokalnih proizvoda, u velikoj bi mjeri značili poriv

gospodarskoj koheziji, uključujući i korištenje tih proizvoda u turističke svrhe. kapaciteti

malih industrijskih proizvoĎača u mnogome su slični na obje strane granice. Jezera koja su

nastala iskopavanjem šljunka i pijeska istodobno znače zajednički izazov (degradiranje

krajobraza), a s druge strane im je višestruko iskorištavanje idealan teren za uzgoj riba,

rekreaciju na vodi i za ribolovni turizam. Na kraju, ali ne i u posljednjem redu, ponovno je

nuţno istaknuti resurse aktivnog turizma, koji su aktualno neiskorišteni. U regiji je

nerazvijena turistička infrastruktura, nije u dovoljnoj mjeri riješen menadţnem destinacije.

Malo je davatelja usluga.

REGIJA MURA EGTS


127

Premda uvjeti koje moţe pruţati krajobraz mogu osigurati zadovoljavajuće mogućnosti za

bavljenje aktivnim i turizmom bliskom prirodi te i razvoju turističkih usluga, time jačajući

koheziju pograničnog prostora i nadovezano uz tercijarni sektor.

Tablica br.13: Čimbenici koji utječu na gospodarsku koheziju

Čimbenici i procesi koji slabe regionalnu koheziju

Čimbenici i procesi koji jačaju regionalnu koheziju

nerazvijenost prekograničnih usluga u području logistike, neusklađenost među

dvjema stranama

potencijali u području logistike zahvaljujudi i segmentima prometne infrastrukture od

transeuropskog značaja što je povoljan uvjet za oblikovanje jedne prekogranične

špediterske građevinsko-industrijske zone uz participaciju u tome vedih gospodarskih

centara smještenih oko EGTS-a.

slab intenzitet u smislu prekogranične gospodarske suradnje putem industrijskih

zona

industrijske zone i industrijska područja osmišljena da bi služila ekonomskom razvoju istaknuti su čimbenici i organizatori razvoja

gospodarstva u regiji

nerazvijen sustav održavanja poslovnih međuodnosa i kulture građenja mreže,

deficit informacija,nedovoljno motiviranje ulaganja, neusklađenost proširenja

poduzetničke volje

relativna razvijenost infrastrukturnog zaleđa potrebnih za pružanje usluga (npr. uredska tehnika, poslovne prostorije), organiziranje priredaba kao i raznih usluga savjetovanja

lokalna mala gospodarstva bez gospodarskih centara u okruženju, bez gravitiranja prema

vedim centrima

postojanje snažnih gospodarskih centara regionalnog značaja u blizini granice i EGTS-a

nedostatna gospodarska integracija s vanjskim i unutrašnjim partnerima EGTS-a, nerazvijeni dobavljački i trgovački kontakti

rasprostranjena mreža malog i srednjeg sektora poduzetništva sa značajnim

potencijalima na području EGTS-a. Potencijali se kriju u stvaranju partnerskih odnosa,

iskorištavanju aglomeracijskih prednosti kao i zajedničke mogudnosti u vezi vertikalne

integracije i koordiniranoj intervenciji kroz industrijski razvoj

djelomično monostrukturni karakter ekonomske strukture EGTS-a

diverzificirani ekononski centri u blizini EGTS-a, mogudnosti poticanja oblika suradnje koja

počivaju na komplementarnosti

veda prehrambeno-industrijska središta koja su smještena izvan područja EGTS-a,

nerazvijeni lokalni prerađivački kapaciteti koji međusobno ne komuniciraju

zajedničke pogodnosti u području agrara među kojima se pripremanje, izrada cjelovita

ili djelomična prerada, dobava pojedinih proizvoda, sirovina i osnovnih materijala

javljakao ekonomski potencijal

REGIJA MURA EGTS


128

Čimbenici i procesi koji slabe regionalnu koheziju

Čimbenici i procesi koji jačaju regionalnu koheziju

suradnja između puritanih mogudnosti gospodarstvenika na niskoj su razini

tradicije u području agrara s brojnim poljoprivrednim proizvođačima, rastudim

LEADER suradnjama

neiskorištene mogudnosti u području vinogradarstva i podrumarstva, uparložena

zemljišta

vinogradarstvo i podrumarstvo kao podloga za razvoj agrara i turizma, oživljavanje

prekogranične suradnje među vinarima

neusklađenost inicijativa usmjerenih na lokalne proizvode, učinci slabljenja tog

utjecaja

u razvoju usmjerenom na jačanje turizma i gospodarstva ruralnih sredina značajna uloga

pripada lokalnim proizvodima

ranjavanje krajobraza, degradacija krajobraza mogudnost vađenje šljunka i pijeska, stvaranje umjetnih jezera s funkcijama

pogodnim za bavljenje turizmom, uzgojem riba

razmjerna nerazvijenost tercijarnog sektora povoljni krajobrazni uvjeti za aktivni turizam blizak prirodi, za razvoj pružanja turističkih

usluga

relativno nizak stupanj izgrađenosti turističke infra i suprastrukture, periferni položaj u odnosu na važnije turističke destinacije

potencijali pogodni za zajednički integrirani menadžment destinacije

Najjači čimbenik što slabi koheziju a tiče se njegova odraza na društvo je da se smanjuje moć

zadrţavanja populacije na području uz granicu. Ovo se ogleda u starenju stanovništva, u

gubicima zbog iseljavanja mladih, u niskome natalitetu, a slijedom toga u nestašici stručno

osposobljene radne snage, u tome da odreĎene institucije postaju suvišnima ili baš postaju

tijesne te u nazadovanju gospodarstva. Ali zato demografski, socijalni i izazovi trţišta rada

nude mogućnosti za zajedničke odgovore i to: unapreĎivanje skrbi o starijim osobama,

stvaranje usuglašenih institucionalnih kapaciteta, raspodjela regionalnih funkcija, na primjer u

smislu unapreĎivanja gospodarstva koja se oslanjaju na mlade privrednike ili na inozemnu

radnu snagu.

Glede društvene kohezije povoljno je i to što su brojne kulturne manifestacije pogodne za

produbljivanje prekogranične suradnje te za stvaranje osobnih tzv. people-to people kontakata

nezaobilaznih ako se radi o kreiranju regionalnog identiteta. Iz aspekta jačanja kohezije

naročito bi bilo vaţno da europsko teritorijalno udruţivanje treba značiti više od pukoga

REGIJA MURA EGTS


129

sustava veza tipa kulture ili športa, te da se njome poĎe dalje u smjeru što tješnje regionalne i

meĎuopćinske suradnje.

I na kraju, a nipošto ne u posljednjem redu, posebnu specifičnu grupaciju kojom se postiţe

jačanje kohezije unutar EGTS-a Regije Mura su čimbenici koji se tiču hrvatske zajednice u

MaĎarskoj. Asimilirajuće hrvatstvo uz granicu moţe biti bitna poveznica, koja zahvaljujući

poznavanju jezika, tradicija i vrednota kulturne baštine znači sigurnu podlogu u jačanju

prekogranične suradnje.

tablica br. 14: Čimbenici koji utječu na koheziju društva

Čimbenici, procesi koji slabe regionalnu koheziju

Čimbenici, procesi koji jačaju regionalnu koheziju

neravnomjerna raspoređenost stanovništva, pomanjkanje velikih gradova

mreža sitnih naselja sa sličnom demografskim potencijalima, koncentracija

populacije naselja udruženih u EGTS teren su za stvaranje funkcija i razvoja

stabljenje zadržavanja populacije u mjestu: izazovi vezani uz tendencije starenja, raseljavanja, niske stope prirodnog

nataliteta, ljudsku infrastrukturu, socijalu i zapošljavanje

potencijali koji se kriju u razvoju gospodarstava starije populacije te u suradnji

sustava lanca opskrbe

postupni deficit mlade, kvalificirane i školovane radne snage a koji proizlazi iz

migracije usmjerene prema unutrašnjosti i inozemstvu, izvan područja ove suradnje

radno iskustvo stečeno u inozemstvu, lokalno iskorištavanje kapitala i stručnoga

znanja te mogudnost intervencije usmjerene na zadržavanje mladih u mjestu („program

gospodarstvenika”)

višak kapaciteta koji u području javnih usluga nastaje zbog depopulacije

stvaranje regionalnog udruživanja, suradnje u području zadržavanja zajedničkih funkcija

dinamična izloženost vanjskim centrima zapošljavanja i globalnim ekonomskim

tendencijama

mogudnost uvođenja mjera u prilog povedanja lokalnog zapošljavanja

oblici konstantne suradnje među naseljima koja uglavnome fokusiraju na kulturu i sport

međuodnosi obrazovnih ustanova, programi namijenjeni očuvanju tradicija, kulture i

gastronomije, u svako doba godine

mađarska manjina u Hrvatskoj koja bi bila sposobna za unapređivanje gotovo potpune

odsutnosti međuetničkih odnosa

prisutnost dvojezične hrvatske zajednice na mađarskoj strani

REGIJA MURA EGTS


130

Kohezijski izazovi koji su identificirani

U daljnjem opisu ukratko ćemo izloţiti one takozvane kohezijske izazove, na koje strategija -

koju je nuţno izraditi - mora znati reagirati. MeĎu izazove ubrajamo, vodeći računa dakako i

o metodama planiranja, one čimbenike koji slabe koheziju i bitno unazaĎuju razvoj u regiji, a

koji putem teritorijalne suradnje regionalnih subjekata mogu biti premošćeni.

Izazovi, praktično potvrĎuju odgovore u vezi razvoja a koji se moraju osmisliti u kasnije

sastavljenoj strategiji.

Vaţniji izazovi koji su utvrĎeni su sljedeći:

potrebe razvoja, intervencije iz prošlosti kod koji se nisu primjereno uzeli u

obzir potencijali krajobraza

neriješenost iskorištavanja Mure u hidroenergetske svrhe

neadekvatna suradnja na razini ruralnog razvoja u malih ruralnih naselja

neiskorištenost potencijala lokalnih proizvoda, niska razina suradnje u

sektoru agrara

mali broj novih poduzetništava koji svoje poslovanje temelje na endogenim

resursima, odnosno niska razina vještina za stvaranje dohodaka kod već

postojećih

niska razina odlučnosti za postajanje profesionalnim poduzetnikom,

posebice u sektoru poljoprivrede

oskudica informacija koja priječi put gospodarskoj suradnji, manjak

partnerstava unutar EGTS-a odnosno izmeĎu EGTS-a i eksternih

gospodarskih centara

niska razina konpetencija u području bavljenja dobavom, i pribavljanju

narudţbi

nezadovoljene potrebe menadţmenata turističkih atrakcija, upravljanje

turizmom kao „čudotvornim oruţjem“

rastući pritisak na sustav socijalne skrbi zbog gerontoloških problema

iseljavanje, zapošljavanje izvan regije kao posljedice stanja u selu i

gospodarstvu

deficit odreĎenih javnih usluga ili njihova problematična odrţivost

REGIJA MURA EGTS


131

5. Planski okviri

Evaluaciji stanja u području na kojemu djeluje EGTS Regije Mura pripada takoĎer i

predstavljanje planskih okvira koji se tiču regije u cjelini. Pri sastavljanju strategije EGTS-a,

zaključke dokumenata uzimamo u obzir, i koliko god je moguće, mi im se prilagoĎavamo. U

tijeku osmišljavanja planskih okvira posebnom osjetljivošću, dotaknuti ćemo se i onih

manjkavosti koje su moguće prisutne u prekograničnoj dimenziji. S obzirom da će EGTS

strategija biti implementirana prvenstveno u proračunskome ciklusu 2014-2020 i kod

prezentiranja planskih okvira prioritetno se ţelimo usredotočiti na isto razdoblje. U

slučajevima za koje u terminu sastavljanja ove strategije (veljača 2016.) još ne stoje na

raspolaganju aktualizirani planski materijali, mi ćemo ispitati prilagodbu smjernicama iz

ranijih dokumenata. Kod planiranja buduće suradnje bitan je aspekt koji su to prekogranični

razvojni projekti predviĎeni za naredne godine u postojećim planskim dokumentima.

Dotaknuti ćemo se i dokumenata na razini dviju zemalja, a naravno, i pojedinih planskih

dokumenata koji se odnose na pojedine NUTS 3 jedinice. Uzeti ćemo u obzir ne samo

općenite koncepte u domeni teritorijalnog razvoja, već i specijalizirane strategije sektora kao i

operativne programe. Dakako, nije nam namjera sastavljanje običnog izvatka iz tih materijala,

nego ćemo se potruditi potraţiti dodirne točke, kontekst, odnosno usklaĎenosti.

REGIJA MURA EGTS


132

5.1 Globalni okviri

5.1.1 EU okviri

EU strategija 2020

Temeljne smjernice kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. obuhvaćene su Strategijom

Europa 2020, EU dokumentom za pametan, odrţiv i uključiv razvoj48

. Strategija sadrţi 5

glavnih ciljeva:

Najmanje 75% populacije u dobi izmeĎu 20-64 godine, trebalo bi biti

zaposleno: od dvije ţupanije na maĎarskoj i tri ţupanije na hrvatskoj strani

koje su obuhvaćene EGTS-om Regije Mura. U 2013. godini, zaposlenost niti u

jednoj nije dostigla stopu od 60%. Za budućnost u regiji od posebnoga je

značaja kontinuirano poboljšanje zapošljavanja.

3% BDP-a EU treba investirati u istraţivanje i razvoj: u regiji sredstva

namijenjena istraţivanju, 2011. godine nisu premašila niti 1%. Srednjoročno

gledano, analizirana regija, navedenome cilju Strategije EU 2020 moţe

udovoljiti u veoma ograničenom opsegu.

Obvezno se moraju ispuniti klimatsko-energetski ciljevi „20/20/20” 49

(uključujući i 30% stopu smanjenja emisije štetnih tvari ukoliko to okolnosti

omogućavaju): što se tiče iskorištavanja obnovljivih izvora energije u regiji

postoje već odreĎeni primjeri, ali je nezaobilazno proširenje kapaciteta.

UnapreĎivanje energetske učinkovitosti, pored postizanja istaknutih ekoloških

ciljeva, moţe biti doprinos jačanju samodostatne opskrbe energijom u regiji.

48 Priopćenje Komisije. Europa 2020. Strategija za pametan, odrţiv i uključiv rast. Brisel, 3.3.2010. COM (2010)

2020 konačna

49 Razinu emisije plinova koji izazivaju staklenički efekt, u odnosu na stanje iz 1990. godine treba smanjiti za 20%,

odnos korištenje obnovljivih izvora energije treba biti povećan na 20%, a energetsku učinkovitost poboljšati za

20%.

REGIJA MURA EGTS


133

Postotak osoba koje prije vremena napuštaju obrazovne ustanove, trebao bi biti

ispod 10%, a potrebeno je postići da 40% mlaĎe generacije završi

visokoškolske studije: postotak osoba s manje od 8 završenih razreda u regiji,

osobito na maĎarskoj strani, znatno je viši od predviĎenog cilja (u području

juţnog Zadunavlja to je čak 14,4%, u slučaju Jadranske Hrvatske 2,2%, a u

Kontinentalnoj Hrvatskoj 3%). Udio mladih s visokoškolskom spremom tek je

djelić vrijednosti o kojoj Strategija EU 2020 govori (u predmetnim ţupanijama

na maĎarskoj strani to je 12-13%, a u hrvatskim ţupanijama 10-11%).

Broj ljudi izloţenih riziku siromaštva treba biti umanjen za 20 milijuna

graĎana: Govoreći o partnerima naseljima te u obliţnjim ruralnim sredinama

stanje jednosmisleno ukazuje na činjenicu da je stanovništvo izloţeno riziku

siromaštva. Slijedom toga u tim naseljima i socijalni tereti su visoki. Ukidanje

siromaštva kao stanja, nezaobilazan je i urgentan izazov i obveza za regiju.

Kohezijska izvješća

Europska komisija, sukladno preuzetim obvezama iz Ugovora o Europskoj uniji duţna je

svake tri godine pripremiti svoje kohezijsko izvješće. kohezijsko izvješće br. 5. objavljeno je

9. studenog 2010. godine i njime je Komisija saţela svoj koncept u vezi kohezijske politike za

razdoblje nakon 2013. godine. Ovo je prvo izvješće u kojemu je dvojake ciljeve ekonomske i

društvene kohezije nadopunila teritorijalnom kohezijom.

U kohezijskom izvješću br. 5 je osmišljena ideja o tome da bi na podlozi ciljeva Strategije

Europa 2020 trebalo uspostaviti jedan zajednički strateški okvir, koji bi na jedinstvenim

načelima definirao prioritete ulaganja svih strukturnih fondova – Kohezijskog fonda,

Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. TakoĎer u

kohezijskom izvješću br.5 navodi se koncept usmjerenosti prema učinkovitosti kao odrednici

kohezijske politike u razdoblju izmeĎu 2014.-2020., te načelo tematske koncentracije.

Izvješće donosi prijedlog o izmjeni sustava kojim se utvrĎuje razina ekonomske razvijenosti

pojedinih regija (prijelazna kategorija).

Kohezijsko izvješće br. 6 Europske komisije usvojeno je 23. srpnja 2014. godine. Izvješće se

bavi stanjem kohezije u Uniji te ukazuje na one izazove kojima se suočavaju vlasti na

drţavnoj, regionalnoj i lokalnoj razini tijekom uklanjanja posljedica financijske i ekonomske

REGIJA MURA EGTS


134

krize. PredviĎajući budućnost, izvješće u vezi 2014.-2020. razdoblja raščlanjuje, na koji način

će ulaganja biti fokusirana na ključna područja poput energetsku učinkovitost, zapošljavanje,

prihvat sa strane društva te sektor malih i srednjih poduzetništava, a sve u cilju kako bi što

veći dio investicija sluţio dobru graĎana.50

Dokument i svojim naslovom ukazuje na to da je

došlo do promjene kada je riječ o akcentu: na pročelje dospjela je problematika radnih mjesta,

ekonomski rast je u odnosu na to dobio sekundarnu ulogu.

Na temelju istraţivanja provedenih u duhu kohezijskog izvješća br. 6. EGTS Regija Mura, u

većini kriterija zaostaje iza razvijenijih regija, ali često puta i od rezultata unutar svojih

zemalja. Regija EGTS-a, poput i cjeloviti prostor MaĎarske i Hrvatske, izuzev Budimpešte,

2011. godine pripadali su skupini manje razvijenih regija, što je odraz toga da je stopa BDP-a

po glavi stanovnika bio niţi od prosjeka EU-27, 75%. U regiji je u smislu potpora iz

strukturnih fondova, kod ulaganja namijenjenih rastu i stvaranju radnih mjesta maksimalna

stopa sufinanciranja za razdoblje izmeĎu 2014.-2020, 85%.

Teritorijalna agenda 2020 (TA 2020)

Novi kohezijski aspekt koji se spominje u kohezijskom izviješću br.5 učvršćuje poziciju

teritorijalne kohezije unutar kohezijske politike Teritorijalne Agende 2020. Jedna od glavnih

poruka TA2020 je da se ciljevi Unije osmišljeni u Strategiji Europa 2020 mogu postići

isključivo u slučaju ako se vodi računa o teritorijalnoj dimenziji strategije, s obzirom da regije

raspolaţu različitim uvjetima za razvoj.

Šest teritorijalnih prioriteta Teritorijalne Agende su sljedeći:

1. podrška policentričnom i uravnoteţenom teritorijalnom razvoju;

2. poticanje integriranog razvoja u gradovima, te u ruralnim regijama i regijama

koje raspolaţu specifičnim resursima;

3. teritorijalna integracija prekograničnih i transnacionalnih funkcionalnih regija;

4. omogućavanje globalne konkurentnosti regijama koja počiva na moćnim

lokalnim gospodarstvima;

5. jačanje teritorijalnog povezivanja u korist pojedinaca, zajednica i poslovnih

subjekata;

50 European Commission - IP/14/857 23/07/2014. http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-857_hu.htm

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-857_hu.htm

REGIJA MURA EGTS


135

6. upravljanje i povezivanje ekoloških, krajobraznih i kulturnih resursa unutar

regija.

Pri sastavljanju strategije razvoja EGTS-a Regije Mura posebna pozornost posvećena je

teritorijalnim prioritetima osmišljenim u TA2020. Primjena pristupa fokusiranog na

integraciju odreĎuje i proţima kompletan strateški dokument. Glavni cilj, jačanje teritorijalne,

ekonomske i društvene kohezije jamac je za ostvarivanje funkcionalne integracije pogranične

regije. Ovome u prilog ide i poduzimanje više konkretnih izravnih mjera.

Uredba EU o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS)

EGTS uredba utvrĎuje buduće relevantne mogućnosti u regiji. Ovi okviri suradnje u regiji

nude potpuno nove, prije svega institucionalne mogućnosti. Stoga, smatramo da je potrebno

da se kod definiranja planskih okvira ukratko osvrnemo na bitna svojstva EGTS-a.

Osnivanje i djelovanje europskih grupacija za teritorijalnu suradnju regulirani su i omogućeni

odredbama 1082/2006/EK i 1301/2013/EU. Sukladno pravnim dokumentima zajednice, svaka

članica s tim u vezi imala je obvezu usvajanja vlastitog nacionalnog zakona, pa tako i

MaĎarska51

a i Hrvatska52

.

EGTS je prekogranično udruţivanje samouprava, koje ima pravo postupanja u svojstvu

samostalne pravne osobe u svakoj drţavi u kojoj se nalaze njezini članovi, ima pravo na

zapošljavanje vlastitih sluţbenika, ima pravo osnovati institucije i poslovne subjekte. Takva

pogodnost dijelom je uvjet za uvoĎenje institucionalnih rješenja koja su veoma feleksibilna, s

druge strane, prilika je za izgradnju trajnih prekograničnih struktura pomoću kojih je

omogućena implementacija integriranog sektorskog ili cjelovitog teritorijalnog razvoja.

Pri sastavljanju Uredbe o EGTS-u, Europska unija je za pojedine programe europske

teritorijalne suradnje traţila odgovarajuće institucionalne okvire. Zahvaljujući tome EGTS-i

pod znatno povoljnijim uvjetima od ostalih pravnih subjekata mogu doći do izvora sredstava

kojima se potiče prekogranična suradnja (tzv. CBC i INTERREG programi).

51 Zakon br. LXXV. iz 2014. godine o europskom teritorijalnom udruţivanju; Uredba MVP br. 2/2014. (30.XII.) o

detaljnim pravilima postupka u vezi odobrenja i evidentiranja europskih teritorijalnih udruţivanja.

52 Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. godine o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS)

REGIJA MURA EGTS


136

EGTS-i automatski zadovoljavaju brojnim kriterijima sudjelovanja na natječajima (npr.

zajedničko apliciranje na pozive za natječaje, zadrţavanje zajedničkih rezultata, zajednički

menadţment itd.), a koje neki drugi partneri suradnje mogu osigurati mukotrpnim naporima.

Osim toga, na udruţivanje se ne odnose niti načela vodećeg partnera.

Dakle, EGTS je istovremeno program ali i alat za menadţiranje projekta, kojemu je svrha

podrška sektorskom ili teritorijalnom razvoju odreĎene regije, kao i rješenje za financiranje

kojim se omogućuje optimalno korištenje financijskih izvora.

Do danas registrirani EGTS-i prema njihovoj funkciji mogu se svrstati u četiri glavna tipa:

većina registriranih EGTS-a istaknula su sebi za cilj neposredan,

pogranični teritorijalni razvoj;

u slučaju umreţenih EGTS-a nije teritorijalna blizina relevantna, već

zajednička odabrana tema (npr. turizam, razvoj prometne infrastrukture);

EGTS namijenjen programiranju obavlja zadaće nadleţnog upravljačkog

tijela konkretnih unijskih programa financiranja i ovlašten je za neposredno

ugovaranje provedbe konkretnih projekata s korisnicima;

u slučaju EGTS-a namijenjenih projektima, cilj partnera je realizacija

jednog konkretnog prekograničnog projekta.

EGTS Regije Mura moţe se svrstati u prvu skupinu. Ove organizacije mogu se još nazvati

kao EGTS-i namijenjeni pograničnom teritorijalnom razvoju. Njihov je cilj dugoročna

teritorijalna suradnja, provedba zajedničkih razvojnih programa te osnivanje i odrţavanje u

funkciji zajedničkih institucija čijom podrškom se moţe osigurati odrţivost rezultata razvoja.

Europski parlament i Vijeće, 2013.g. izmijenili su uredbu iz 2006.g. o EGTS-ima Uredba o

izmjenama53

ciljeve grupacija uz ekonomsku i društvenu koheziju nadopunjuje s

teritorijalnom kohezijom;

prošituje krug pravnih subjekata ovlaštenih za učlanjenje u grupaciju;

pruţa mogućnost priključenju članovima iz trećih zemalja ili iz

prekomorskih zemalja ili regija (TPZ);

53 Uredba(EU) br.1302/2013 Europskog paralamenta i vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br.

1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija

REGIJA MURA EGTS


137

mijenja pravila u vezi odobrenja osnivanja grupacija (opisuje detalje koji se

tiču postupaka odbijanja odobrenja);

regulira postupke pristupanja novih članova postojećim grupacijama;

utvrĎuje pravila u vezi učešća članova iz TPR-a;

precizira propise koji se odnose na stjecanje statusa pravne osobe i u vezi

objavljivanja u Sluţbenom listu;

mijenja postupak reguliranja obveza grupacije;

proširuje kriterije sadrţaja sporazuma;

djelomično izmjenjuje kriterije sadrţaja statuta;

mijenja reguliranje odnosa u vezi ukidanja, nelikvidnosti, suspenzije

doznačavanja sredstava i odgovornosti;

ureĎuje obvezu Komisije u smislu da je do 1. kolovoza 2018.g. duţna podnijeti

izviješće Europskome parlamentu, Vijeću i Povjerenstvu za regije o primjeni te

uredbe;

ureĎuje postupanje u kojem smislu grupacije koje su osnovane prije 21.

porsinca 2013.g. svoj sporazum i statut nisu duţne uskladiti s ovim uredbama

kojima se mijenja uredba br.1082/2006/EZ;

regulira pitanje, od registracija koje su u tijeku i odobrenja na koje se i koja

uredba primjenjuje;

primjenu uredbe nareĎuje s početkom od 22.lipnja 2014.

Izmjena Uredbe te pojavljivanje EGTS-a u drugim uredbama naznaka je da teritorijalna

udruţivanja postaju relevantnijim subjektima kohezijske politike koje su u prekograničnoj

suradnji i internoj integraciji unutar Unije postale nezaobilaznim čimbenicima.

Makro-regionalne okvire integrirane teritorijalne strategije EGTS-a Regije Mura čine

makroreginalna strategija i transnacionalni programi Europske unije koji su s tim u vezi.

Makroreginalne strategije su integrirajući okvirni sustavi koji omogućuju drţavama članicama

koje pripradaju odreĎenoj geografskoj cjelini te trećim drţavama da na učinkovit, jedinstven

način upravljaju zajedničkim izazovima oslanjajući se na postojeće financijske izvore. MeĎu

makroregionalnim strategijama detektirano područje obuhvaćeno je Strategijom EU za

Dunavsku regiju u koju je uključeno 14 zemalja.

REGIJA MURA EGTS


138

EU Dunavska regija

Strategija Europske unije za Dunavsku regiju koja je pokrenuta 2011. godine i tiče se

dunavske makro-regije, dobra je prilika za primjenu obnovljene kohezijske politike,

najnovijeg pristupa i metogologije teritorijalne kohezije u svakodnevnoj praksi, a što je

prilagoĎeno duhu najnovijih dokumenata i uredaba vezano uz kohezijsku politiku. Strategija

izrazito inzistira na tom integracijsko-strateškom pristupu. Vaţnost programa pokazuje

činjenica da su svaka drţava i sve zainteresirane strane duţne izvršiti mjere i projekte koji su

utkani u akcijski plan.

EU Dunavska regija neposredno je povezana sa ciljevima involviranima u Strategiju EU2020

za pametan, odrţiv i uključiv razvoj. Istina, Dunavska strategija ne znači nove unijske

financijske potpore, ne stvara novije strukture a niti novije pravne legislative, ali zato ima za

cilj maksimalno iskorištavanje postojećeg financijskog, organizacijskog i pravnog okruţenja.

Prioritetni joj je cilj da podupre što sveobuhvatnije korištenje sredstava strukturnih fondova i

drugih unijskih financijskih izvora koji su na raspolaganju nadopunjujući sve to nacionalnim,

privatnim ili financiranjem novčarskih ustanova.

Strategija počiva na 4 stupa, unutar toga na 11 prioritetnih područja (Priority Area, PA):

1) Povezivanje Dunavske regije s ostalim regijama

PA 1/a Razvoj mobilnosti i multimodaliteta – plovni putevi na unutrašnjim vodama

PA 1/b Razvoj mobilnosti i intermodaliteta –ţeljeznički, cestovni i zračni promet

PA 2 Poticanje korištenja odrţivih energetskih resursa

PA3 UnapreĎivanje povezivanja kulture i turizma te meĎusobnih ljudskih kontakata

2) Zaštita okoliša na prostoru Dunavske regije

PA4 Rekonstrukcija i očuvanje kvalitete voda

PA5 Upravljanje ekološkim rizicima

PA6 Očuvanje biodiverziteta, krajobraza te kakvoće zraka i tla

3) Stvaranje blagostanja u Dunavskoj regiji

REGIJA MURA EGTS


139

PA7 Stvaranje društva znanja primjenom istraţivanja, obrazovanja i informacijskih

tehnologija

PA8 Pruţanje podrške u dostizanju konkurentnosti poduzetništvima – uključujući i

meĎusobnu suradnju poduzetnika u regiji (klasteri)

PA9 Ulaganje u ljudske resurse i vještine

4) Jačanje pozicije Dunavske regije

PA 10 Proširenje institucionalnog sustava i podrška meĎuinstitucionalnoj suradnji

PA 11 Poboljšanje sigurnosti i zajednički nastup protiv izazova koji su izazvani

teškim kriminalnim radnjama i organiziranim kriminalom

PA alineje koje se odnose na poticanje korištenja odrţivih izvora energije, te podrške kulturi i

turizmu iz prvoga stupa Strategije Europske unije za Dunavsku regiju, izrazito su

kompatibilni kada je riječ o potrebama razvoja EGTS-a Regije Mura. U trećemu stupu valja

istaknuti podršku suradnji i konkurentnosti koja se spominje kod poslovnih subjekata, a što je

od ključnoga značaja za EGTS Regiju Mura, kao i razvoj ljudskih resursa i vještina. U vezi

četvrtoga stupa proširenje sustava institucija i jačanje meĎuinstitucionalne suradnje

predstavlja ozbiljne mogućnosti rasta za EGTS.

Transnacionlani programi

Svrha transnacionalnih programa koji se ostvaruju u okvirima zacrtanih ciljeva sa strane

europske teritorijalne suradnje je da se za dionike u regiji koja je na prostoru više drţava ili se

smatra kao jedna teritorijalna cjelina, osiguraju financijska sredstva kako bi zajednički iznašli

rješenja za njihove zajedničke probleme. Vaţno je pri tome da u fokusu potpora budu

problemi u kojem slučaju zajednička zalaganja trebaju značiti dodanu vrijednost u usporedbi s

tim da se istima, drţave moraju nositi odvojeno, rješavajući ih na nacionalnoj razini. Područje

grupacije dotaknuto je Transnacionalnim programima program za Dunav i Srednjo-europskim

programom Strategije Europa 2020.

REGIJA MURA EGTS


140

Slika br.42: Područja transnacionalnih programa koja dotiču prostor EGTS Regije

Mura

unutar ispitanog područja

izvan ispitanog područja

Transnacionalni program za Dunav

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa

Transnacionalni program Dunav

Europska komisija je 18. prosinca 2012. godine potaknula inicijativu u smislu uspostavljanja

transnacionalnog programa suradnje za razdoblje 2014.-2020. koji bi obuhvaćao prostor

jednak veličini Dunavske regije usvojene Staregijom EU iz 2011. godine. Makro-regionalna

strategija (EUDRS) i transnacionalni program dva su alata koji se jedan od drugoga u

potpunosti razlikuju, koji – istina –djeluju na istom geografskom prostoru, ali na različitim

REGIJA MURA EGTS


141

razinama i na drugačijim principima. Transnacionalni program Dunav, iako respektira ciljeve

EUDRS-a, ipak se ne moţe tretirati kao operativni program koji je izraĎen za tu strategiju.

Konačna verzija programa suradnje odreĎuje sljedeće prioritete:

Tablica br.15: Prioritetna područja Transnacionalnog programa za Dunav

Prioritetna područja Povezani tematski

ciljevi

Povezani investicijski

prioriteti

Troškovnik (milijuna €)

Unijska potpora

ukupno

Inovativna i društveno odgovorna Dunavska regija

TO1 1b 62 10,9

Dunavska regija odgovorna za okoliš i kulturu

TO6 6b 6c 6d

70,9 12,5

Za integriraniju i energetski osvještenu Dunavsku regiju

TO7 7c 7e

46,5 8,2

Adekvatno upravljana Dunavska regija

TO11 11a 11c

28,8 5,1

Iz aspekta očekivanih pravaca razvoja EGTS-a regije Mura od zaključaka navedenih u prvom

prioritetu, moţe se istaknuti cilj koji je usmjeren na razvoj i jačanje suradnje iumeĎu malih i

srednjih poduzetnika. UnapreĎivanje gospodarenja u regiji odnosno i učinkovitije

iskorištavanje lokalnih kulturnih i prirodnih resursa kriteriji su koji se usko povezuju s drugim

prioritetom transnacionalnog programa, dok se s motrišta planiranih prekograničnih

energetskih intervencija relevantnim smatra prioritet broj 3. Četvrti prioritet programa, koji bi

išao u prilog jačanju institucionalnih kapaciteta za EGTS moţe biti takoĎer bitan potencijal

razvoja, kada je u pitanju podjela funkcija meĎu naseljima.


Program transnacionalne suradnje Središnja Europa u programskom razdoblju 2014.-2020.

pruţa podršku regionalnoj suradnji izmeĎu drţava središnje Europe. Programom je u

teritorijalnom smislu obuhvaćeno devet EU članica (Austrija, Češka, Poljska, MaĎarska,

Njemačka, Italija, Slovačka, Slovenija, Hrvatska), od kojih u slučaju dvije drţave članice u

REGIJA MURA EGTS


142

suradnju su uključene tek nekoliko regija. U Programu Središnja Europa 2020 utvrĎena je

provedba sljedećih strateških prioriteta:

Tablica br.16: Prioriteti Transnacionalnog programa Središnja Europa


ciljevi


prioriteti


Unijska potpora

ukupno

Suradnja u području inovacije radi intenziviranja konkurentnosti Središnje Europe

TO1 1b 69 14,1

Suradnja sa ciljem širenja strategija niske stope potreba za ugljenom na području Središnje Europe

TO4 4c 4e

44,4 9,1

Suradnja u području prirodnih i kulturnih resursa u prilog održivog razvitka u Središnjoj Europi

TO6 6c 6e

88,8 18,1

Unapređivanje razvoja prometne infrastrukture u Središnjoj Europi

TO7 7b 7c

29,6 6,1

U slučaju provedbe predviĎenih ciljeva EGTS-a Regije Mura relevantnim se smatra prvi

prioritet, koji se tiče poslovne suradnje. Prvi cilj kod prioriteta broj dva predviĎa da bi se

mogla ostvariti rješenja u vezi primjene energetski učinkovitih obnovljivih izvora energije,

koji se uklapa o pravcu razmišljanja o hidroenergetskom razvoju unutar EGTS-a Regije Mura.

Treći prioritet moţe biti istaknuto vaţan s obzirom na prirodne i kulturne resurse i razvoj

turizma u regiji.

Programi prekogranične suradnje

Područje EGTS-a Regija Mura dotaknuto je INTERREG V-A Programom prekogranične

suradnje 2014.-2020., a prostor na koji se odnosi prikazan je na slici koja slijedi.

Prioriteti prekogranične suradnje sumirani su u tablici koja slijedi (Pogreška! Izvor na koji se

poziva nije vidljiv op.). Jedna od planiranih mjera kojom EGTS Regija Mura namjerava

intervenirati je jačanje meĎusobnih veza izmeĎu lokalnih poslovnih subjekata, usmjereno na

formiranje kratkih lanaca vrijednosti, a što je u skladu s prvim prioritetom utvrĎenim u

REGIJA MURA EGTS


143

programu. Suradnja u području kulture i turizma i danas je podloga na kojoj počiva

regionalno partnerstvo, a što je moguće dodatno unapreĎivati i u okvirima prioriteta broj dva

HU-HR programa. Obrazovanje se takoĎer spominje meĎu temam partnera naselja EGTS-a, a

jednako tako se javlja potreba i za strukovno-obrazovnim sustavima te usklaĎivanju

prekograničnih potreba za radnom snagom. Inicijative usmjerene na to područje mogu biti

ostvarene i kroz prioritet br. 4 Programa prekogranične suradnje. Pruţanje podrške jačanju

meĎuinstitucionalnoj suradnji i u ovome slučaju moţe biti pogodno za organiziranje i

odrţivost meĎusobne raspodjele općinskih funkcija.

43. ábra: A Magyarország-Horvátország Határon Átnyúló Együttműködési Program területe

Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska

Područje programa unutar ispitanog područja

Područje programa izvan ispitanog područja

REGIJA MURA EGTS


144

Tablica br. 17: Područja prioriteta Programa prekogranične suradnje Hrvatska-

MaĎarska


ciljevi


prioriteti


Unijska potpora

ukupno

Poboljšanje konkurentnosti MSP-a TO3 3c 9,96 11,72

Održivo iskorištavanje prirodnih i kulturnih resursa

TO6 6c 6d

35,78 42,1

Razvoj prekograničnih institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava

TO11 11b 5,72 6,73

Ulaganje u unapređivanje vještina, obrazovanje i cjeloživotno učenje osmišljavanjem i provedbom zajedničkih obrazovnih programa i programa strukovne nastave i edukacije

TO10 10b 5,72 6,73

Najbitnija promjena u vezi HU-HR programa, u odnosu na prethodno razdoblje je to što u

prvoj točki navedenih prioriteta i sektor malih i srednjih poduzetnika moţe biti korisnikom

nepovratnih sredstava. Sve to moţe se provesti u okviru inovativnog alata nazvanog Project

Partner Light, koji je izraĎen na njemačko-nizozemskoj granici, a bit tog projekta je da se u

odobrene projekte tijekom njihova izvršenja mogu uključiti i gospodarska društva, te stoga

mogu biti neposredno podrţani. U procesu apliciranja poduzetništvo još se ne mora obvezno

imenovati.

Kompletan iznos proračuna HU-HR programa iznosi 73,9 milijuna €, od čega se 8.5%,

ukupno 6,3 milijuna € deklarirano moţe iskoristiti u svrhu razvoja prekogranične

infrastrukture, te tako ovaj iznos nije dostupan za podnositelje prijava na natječaje. Pored

toga, za menadţment programa obavljena je alokacija dodatnoga iznosa, stoga iznos koji je na

raspolaganju u okvirima poziva za prijavljivanje projekata je cca 61 milijun €.

5.1.2 Drţavni okviri

Na mogućnost razvoja u regiji uvelike utječe okolnost u smislu koju su razvojnu liniju za sebe

definirale dvije zemlje za naredno razdoblje, temeljem financijskih izvora kojima raspolaţu.

Radi toga ćemo razmotriti relevantne razvojne dokumente dviju zemalja.

REGIJA MURA EGTS


145

Pored sveobuhvatnih razvojnih strategija respektabilnu ulogu imaju takoĎer i nacionalni i

sektorski operativni programi. Regionalna politika Europske unije usklaĎivanje nacionalnih

razvojnih potreba na europskoj razini podrţava prvenstveno kroz sustav Strukturnih fondova

(ESB). UsklaĎivanje koncepata razvoja na nacionalnim razinama provodi se kroz granske,

tzv. operativne programe. Operativni programi mogu biti relevantni izvori financiranja

tijekom ostvarivanja onih koncepata teritorijalnog razvoja u kojima taj razvoj sadrţi

sastavnice čija realizacija se provodi isključivo na prostoru jedne drţave.

Razvojni planovi u MaĎarskoj

Nacionalni razvoj 2030 –Državni koncept razvoja i teritorijalnog razvoja

Granski i teritorijalni ciljevi predviĎeni za MaĎarsku u razdoblju 2014.-2020. obuhvaćeni su

dokumentom za teritorijalni razvoj s nazivom Nacionalni razvoj 2030 Drţavni koncept

razvoja i teritorijalnog razvoja (OFTK), kojega je Parlament odobrio i kojim je ciljeve

objedinio u jedinstven sustav. Vizija i ciljevi koncepta na snazi su do 2030. g.

Radi ostvarivanja vizije budućnosti nacije Koncept utvrĎuje četiri dugoročna, sveobuhvatna

razvojna cilja koji su predviĎeni do 2030. i to:

ekonomski rast koji jamči stvaranje vrijednosti i zapošljavanje,

demografski prevrat, zdravo i revitalizirano društvo,

odrţivo iskorištavanje prirodnih resursa, očuvanje vrednota i zaštita okoliša,

odrţiva struktura prostora koja počiva na regionalnim potencijalima.

Radi ostvarivanja sveobuhvatnih ciljeva u Konceptu se odreĎuje trinaest specifičnih

ciljeva, od kojih sedam zadiru u strukovnu politiku a šest ih definira teritorijalne ciljeve:

o specifični teritorijalni ciljevi:

o jačanje makro-regionalne uloge zemlje

o mreţa gradova kojom je omogućena prostorna struktura s više središta

o uzdizanje sposobnosti ruralnih područja u smislu zadrţavanja populacije

o razvoj područja s istaknutim krajobraznim vrijednostima

o reduciranje područnih razlika, podrška prestrojavanju regija i poticanje gospodarske

aktivnosti,

o meĎusobno povezani prostori: osigurati dostupnost i mobilnost,

Specifični ciljevi koje treba provoditi u stručnim politikama:

REGIJA MURA EGTS


146

o konkurentna, inovativna ekonomija

o MaĎarska koja liječi, zdravo društvo, ekonomija zdravlja i sporta

o vitalna ruralna sredina, proizvodnja i opskrba zdravom hranom, razvoj

preraĎevinske industrije namirnica,

o kreativno društvo znanja, konkurentne vještine, K+F+I,

o svjesno vrijednosti, solidarno i samozbrinjavajuće društvo

o dobra drţava, usluţna drţava i sigurnost,

o očuvanje, odrţivo korištenje resursa, zaštita našega okoliša.

Drţavni koncept razvoja i teritorijalnog razvoja sadrţi razvojne pravce ţupanija u zemlji.

Koncept i u vezi ŠomoĎske a i Zalske ţupanije utvrĎuje one razvojne pravce koji su

relevantni kada je riječ i o konceptima prekograničnog razvoja:

ŠomoĎska ţupanija:

o Jačanje prekogranične suradnje. Priključenjem Hrvatske Europskoj uniji, poboljšanje

gospodarskih i prometnih pograničnih kontakata, izgradnja cjelovitog sustava mreţe

razvoja turizma koji se oslanja na prirodno bogatstvo (npr. zajednički interesi koji se

vezuju uz Dravu (i Muru), podrška razvoju kupalištima s termalnim vodama.

o Značajno povećanje opsega iskorištavanja obnovljivih izvora energije (naročito

biomase, geotermalne i sunčeve energije), prije svega proširivanjem sustava lokalne,

komunalne proizvodnje i distribucije energije.

Zalska ţupanija:

o Gospodarska specijalizacija prema lokacijskim potencijalima regije: regija

Velika kaniţa-Letinje na tromeĎu Slovenije, Hrvatske i MaĎarske postaje

logističkim centrom meĎunarodne vaţnosti.

o Vaţnu zadaću predstavljaju razvoj perifernih, nerazvijenih općina

(Zalaszentgrót), unapreĎenje kvalitete ţivota u ruralnim regijama,

poljoprivredne proizvodnje i uvjeta integracije, odnosno podupiranje

samodostatne poljoprivrede, lokalne proizvodnje i seoskog turizma.

o Istaknuti cilj je i što šire, odrţivo korištenje obnovljivih izvora energije.

Unutar jačanja makroregionalne uloge zemlje odreĎeno je i više zadataka, koji imaju vaţnost

u kontekstu prekogranične suradnje. U pogledu EGTS-a prvenstveno valja razmotriti zamisli

REGIJA MURA EGTS


147

u vezi „pogranične i prekogrančne suradnje“. Taj koncept moguće ciljeve pograničnog i

prekograničnog razvoja razvrstava u tri tematske skupine, unapreĎenje gospodarskih odnosa,

povezivanje ekoloških i infrastrukturnih mreţa te institucionalnu suradnju i proširenje

kapaciteta. U kontekstu institucionalne suradnje posebno, kao ključni alat potpore ističe se

suradnja u okviru Europske grupacije za teritorijalnu suradnju. Unutar posebnih tertorijalnih

ciljeva, definiranih s nakanom jačanja makroregionalne uloge zemlje, navode se i razvojne

teme od istaknute vaţnosti za pograničnu regiju. Ostali ciljevi koncepta – premda u manjoj

mjeri – takoĎer utječu na razvojne planove EGTS-a Regija Mura.

Program modernih gradova

U prethodnoj točki predstavljen je Drţavni koncept razvitka i prostornog razvoja (OFTK),

koji Veliku Kaniţu ubraja meĎu najvaţnije gospodarske centre vanjskog prstena maĎarskih

gradova, odreĎujući joj sljedeće razvojne smjernice: „Velika Kaniţa, koja je smještena u

vratima regije, nastoji postati uzornim gradom u području korišenja obnovljivih izvora

energije. Udarni sektori gradskog gospodarstva (obrada metala, proizvodnja industrijskih

strojeva, proizvodnja namještaja, preraĎivačka industrija, energetska industrija, turizam,

prehrambena industrija) veliki su energetski potrošači. Osim neposrednog okruţenja i

pograničnog područja izmeĎu Letinja i Csurgóa grad moţe dodatno jačati regionalne odnose u

smjeru Čakovca i Lendave.“

MaĎarska je vlada u interesu postizanja ciljeva Drţavnog koncepta razvitka i prostornog

razvoja (OFTK) pokrenula Program modernih gradova. Na temelju sporazuma sa ţupanijskim

središtima vlada je usvojila odluku64

o provedbi prve faze aktivnosti. Sukladno tomu, grad

Velika Kaniţa u narednom razdoblju uţivat će financijsku potporu vlade u cilju ostvarenja

sljedećih zadataka:

izgradnja nove industrijske zone u Velikoj Kaniţi,

gradnja juţne gradske zaobilaznice,

provedba modernizacijskog Programa vrata Jadrana, u cilju obnove

Velike Kaniţe i unapreĎenja kvalitete urbanog ţivota,

provedba Programa Mura u cilju kompleksnog gospodarsko-

turističkog razvoja Mure i pomurske regije, očuvanje prirodnih

vrijednosti i rehabilitacije prirodnog okoliša:

64

Uredba Vlade 1038/2016. (10.II.) o prvoj fazi provedbe aktivnosti u vezi Sporazuma Vlade Mađarske i županijskih središta u okviru programa Moderni gradovi.

REGIJA MURA EGTS


148

izrada plana aktivnosti provedbe Programa Mura,

aktivnosti izgradnje biciklističkih staza u okviru razvojnog

programa Mura,

razmatranje mogućnosti gradnje male šumske ţeljeznice,

Pretvaranje drţavne ceste M70 u brzu cestu s po dvije prometne trake.

Razvidno je kako će veći broj razvojnih aktivnosti utjecati na budućnost regije. Za EGTS

Regiju Mura posebno su vaţne aktivnosti koje se vezuju uz Program Mura. Budući da se

meĎu takve aktivnosti ubraja i sama izrada Programa, EGTS još moţe sastavljače Programa

izvijestiti o svojim razvojnim idejama

Operativni program prostornog i urbanističkog razvoja (TOP)

Naziv prioritetne osi Tematski koncepti65

Ukupan indikativni iznos (EUR)

Razvoj regionalnog gospodarskog okruženja radi podrške zapošljavanju

8 962 433 080

Unapređivanje urbanih sredina bliskih poslovnim aktivnostima i zadržavanju populacije u mjestu

6 476 572 322

Preusmjeravanje ektivnosti na gospodarstva s niskom emisijom ugličnog dioksida posebno u urbanim sredinama

4 648 132 025

Razvoj usluga lokalnih zajednica i jačanje socijalne suradnje

9 199 191 040

Unapređivanje županijskih i lokalnih ljudskih resursa, podrška zapošljavanju i socijalna suradnja

8,9 289 234 072

Održivi urbanistički razvoj u gradovima sa županijskim ovlastima

8,6,4,9 1 248 120 448

Lokalni razvoj vođen zajednicom (CLLD) 9 147 192 067

65

Tematski koncepti utvrđeni za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (1303/2013/EU).

REGIJA MURA EGTS


149

Operativni program namijenjen unapređivanju gospodarstva i inovaciji (GINOP)

Naziv prioritetne osi Tematski koncepti Ukupan indikativni

iznos (EUR)

Poboljšanje konkurentnosti sektora MSP-a 3 1 581 970 695

Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacija 1 1 687 617 126

Razvoj u području infokomunikacije 2 454 794 075

Energija 4 225 555 211

Zapošljavanje 8 1 712 604 573

Konkurentna radna snaga 10 437 236 313

Turizam 6 54 079 814

Operativni program namijenjen razvoju ljudskih resursa (EFOP)


iznos (EUR)

Društvo otvoreno na suradnju 9 1 020 014 923

Ulaganja u infrastrukturu radi jačanja društvene kohezije

9 572 489 286

Rastudi kapital znanja 10 949 149 330

Ulaganja u infrastrukturu radi jačanja rastudeg kapitala znanja

10 492 000 713

Primjena financijskih sredstava radi jačanja društvene kohezije te društvena inovacija i transnacionalna kooperacija

9 35 981 989

Operativni program integralnog razvoja prometne infrastrukture (IKOP)


iznos (EUR)

Poboljšanje mogudnosti pristupa Transeuropskoj mreži prometnica (TEN-T) cestom

7 1 015 438 119

Poboljšanje mogudnosti pristupa (TEN-T)-u željeznicom i vodnim putovima

7 1 481 217 836

Održivi gradski promet 7 385 441 671

Poboljšanje pristupa (TEN-T) mreži cestom 7 357 028 069

REGIJA MURA EGTS


150

Operativni program namijenjen ekološkoj i energetskoj učinkovitosti (KEHOP)


iznos (EUR)

Prilagođavanje utjecajima promjene klimatskih uvjeta

5 1 044 936 936

Razvoj vodoopskrbe naselja, odvodnja i pročišdavanje otpadnih voda, upravljanja otpadnim vodama

6 1 243 885 044

Razvojni programi u vezi gospodarenja otpadom i sanacijama šteta

6 400 203 648

Razvoj usmjeren na zaštitu okoliša te zaštitu flore i faune

6 100 986 553

Povedanje energetske učinkovitosti, primjena obnovljivih izvora energije

4 994 820 180

Razvojni planovi u Republike Hrvatske

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (2015-2017)

Republika Hrvatska posjedovala je regionalnu strategiju prostornog razvoja za razdoblje

2011.-2013. Nakon toga usvojena je kratkoročna Strategija prostornog razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje 2015.-2017. godine.

Strateška vizija zaključuje kako provedba programa nakon gospodarske krize u Hrvatskoj

stvara stabilno i sigurno okruţenje za brz gospodarski i društveni rast. RH podjednako će biti

dijelom globalnog i otvorenog europskog trţišta. Istodobno, Vlada je shvatila kako pored

stabilizacije gospodarstva i unapreĎenja konkurentosti svim slojevima društva valja omogućiti

društvenu pravdu, graĎansku jednakost, solidarnost i bolje ţivotne uvjete.

Moţemo zaključiti, kako se strategija vladinih aktivnosti pri definiranju ciljeva do 2017.

godine povodi vizijom funkcionalne, trţišno konkurentne, moderne europske drţave

blagostanja. Strategije se moţe ostvariti kroz sljedećih 12 ciljeva:

stabilno gospodarstvo,

uspostava optimalnog okruţenja u cilju gospodarskog razvoja,

ujednačeni prostorni razvoj,

društvena pravda,

REGIJA MURA EGTS


151

zaštita zdravlja i unapreĎenje zdravstva,

podupiranje znanja, talenta i kulture,

zaštita okoliša i prostorni razvoj,

konkurentna poljoprivreda, prehrambena industrija i ribarstvo,

jačanje pravne drţave,

nacionalna sigurnost, javni red i mir,

jačanje meĎunarodnog poloţaja RH i nacionalnog identiteta.

Pored 12 općih u dokumentu se navode konkretni ciljevi i aktivnosti, odnosno način njihove

provedbe i godišnja evaluacija indikatora.

Versenyképességi és Kohéziós Operatív Program


iznos (EUR)

Jačanje gospodarstva putem istraživanja i inovacije

1 782 108 440

Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

2 362 297 271

Poslovna konkurentnost 3 1 141 176 480

Podrška energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije

4 625 659 781

Promjena klimatskih uvjeta i upravljanje rizicima

5 288 701 352

Zaštita okoliša i održivost prirodnih resursa 6 2 338 071 318

Međusobna povezanst i mobilnost 7 1 541 418 547

Socijalna uključenost i zdravlje 9 419 411 768

Obrazovanje, vještine, cjeloživotno učenje 10 318 723 289

REGIJA MURA EGTS


152

Operativni program učinkovitih ljudskih resursa


iznos (EUR)

Visoka stopa zapošljavanja i mobilnost radne snage

8 615 302 003

Socijalna uključenost 9 385 882 354

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 10 529 411 765

Adekvatno upravljanje 11 225 031 699

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine66

Glavni ciljevi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske su:

1. UnapreĎenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama

2. UnapreĎenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti unutar

Republike Hrvatske

3. UnapreĎenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem

teritorijalne kohezije

4. UnapreĎenje pristupačnosti u putničkom prometu unutar, te u smjeru glavnih

urbanih aglomeracija

5. UnapreĎenje pristupačnosti u teretnom prometu unutar Republike Hrvatske

6. UnapreĎenje prometnog sustava u smislu organizacije i operativnog ustroja, a s

ciljem osiguranja efikasnosti i odrţivosti samog sustava.

66

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/TR-DEVLP%20STRAT-M-DOC3010-14%20FINAL%2025-12_15.PDF

REGIJA MURA EGTS


153

U Republici Hrvatskoj identificirano je pet funkcionalnih regija, a naselja EGTS-a pripadaju regiji

Središnje Hrvatske, koja obuhvaća i glavni grad Zagreb. U dokumentu se navodi, kako regija ima

istaknutu ulogu u hrvatskoj i srednjoeuropskoj prometnoj mreţi. Prometno-geografski poloţaj regije

je povoljan: smještena je u sjecištu dvaju paneuropskih koridora. Regionalno prometno središte je

Zagreb, koji istodobno igra ulogu čvorišta prema udaljenijim odredištima. MeĎutim, nepovoljnije

osobine regije su nedostatak transverzalnih prometnih veza, preopterećenost drţavnih cesta i

autocesta, te relativno visoke cestarine. Uslijed geografskih karakteristika vodeni promet u

središnjoj hrvatskoj regiji nije posebno značajan, a kvaliteta biciklističke infrastrukture prilično je

slaba.

MeĎu očekivanim budućim trendovima i mogućnostima strategija posebno ističe dodatno

poboljašenje pristupačnosti Zagreba i prekograničnog prometa, te porast prometnih potreba izmeĎu

ţupanijskih središta i Zagreba.

Strategija meĎu moguće posljedice prometnih razvojnih aktivnosti ubraja funkcionalnu suradnju sa

susjednim regijama, ali ne sadrţi konkretne aktivnosti u vezi pojasa hrvatsko-maĎarske granice, a

definirani strateški ciljevi odnose se na makroregionalnu razinu.

Programi ruralnog razvoja

Program ruralnog razvoja počiva na logici koja ga razlikuje od ostalih programa, s obzirom da se

uglavnom financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Programi ruralnog razvoja primjenjuju prioritete EAFRD-a13

, no izvori se distribuiraju sukladno

nacionalnim potrebama. MaĎarski program ruralnog razvoja najznačajnija sredstva usmjerava u

revitalizaciju ekosustava, dok na ostale prioritete alocira uglavnom istu stopu sredstava (15-18,5%).

Program ruralnog razvoja RH pored unapreĎenja stanja ekosustava najsnaţniji naglasak stavlja na

konkurentnost (27-28%), a prilično visoka stopa sredstava (20%) alocira se na društvenu inkluziju,

dok se u ostale prioritete usmjeravaju manji iznosi.

13

Europski prioriteti ruralnog razvoja, sukladno Uredbi (EU) br. 1305/2013

REGIJA MURA EGTS


154

Program prostornog razvoja Mađarske

Naziv prioriteta Ukupna potpora iz javnih

sredstava (EUR) %

1. prioritet Prijenos znanja i inovacija

2. prioritet Pospješivanje i revitalizacija konkurentnosti

715 960 741 17,15

3. prioritet Organiziranje prehrambenog lanca, upravljanje rizicima

771 978 936 18,49

4. prioritet Obnova stanja ekosustava 1 203 443 811 28,83

5. prioritet Učinkovitost prirodnih resursa 629 185 295 15,03

6. prioritet Unapređivanje društvene inkluzije, razvoj gospodarstava u ruralnim sredinama

753 193 553 18,04

1. potprogram Tematski potprogram Mladi gospodarstvenik

2. potprogram Tematski potprogram Kratki opskrbni lanac

Program prostornog razvoja Hrvatske


sredstava (EUR) %

1. prioritet Unapređivanje prijenosa znanja i inovacije u vezi poljoprivrede, šumarstva i ruralnih sredina

2. prioritet

Jačanje održivosti poljoprivrednih proizvodnih pogona te konkurentnosti poljoprivrednih grana kao i pružanje podrške inovativnim tehnologijama poslovanja i održivoj skrbi o šumama

711 003 205,42 28,8

3. prioritet

Organiziranje prehrambenog lanca uključujudi među ostalima preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja i upravljanje rizicima

278 956 380,04 11,7

4. prioritet Revitalizacija, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo

659 748 724,27 27,7

REGIJA MURA EGTS


155


sredstava (EUR) %

5. prioritet

Učinkovitost resursa i usmjeravanje na gospodarenje prilagođeno niskougljičnom i okruženju i promjenama klimatskih uvjeta u području sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva

200 597 894,12 8,4

6. prioritet Društvena inkluzija, reduciranje stope siromaštva te podrška razvoju gospodarstva u ruralnim sredinama

468 241 752,40 19,6

5.1.3. Regionalni okviri

Program prostornog razvoja Zalske županije 2014.-2020.

Već u uvodu dokumenta ističe se kako je jedno od istaknutih nastojanja sudionika ţupanijskog

društvenog, gospodarskog i političkog ţivota pretvoriti Zalsku ţupaniju u razvojnu polugu

hrvatsko-maĎarsko-slovensko-austrijskog četveromeĎa, koristeći prednosti pograničnog poloţaja.

Razvojni koncept viziju razvoja Zalske ţupanije do 2030. godine saţeo je u sloganu „Bogata i

harmonično razvijena Zala“. Takvo stanje moţe se postići kroz ostvarenje tri opća cilja. Uz opće

ciljeve sukladno Konceptu prostornog razvoja vezuju se sedam sektornih, te tri prostorno-strateška

cilja.

I. Funkcionalno i razvijeno gospodarstvo:

intenziviranje aktivnosti malih i srednjih poduzetnika, odnosno velikih poduzeća,

unapreĎenje kompetitivnih, perspektivnih gospodarskih aktivnosti,

jačanje tradicionalnih gospodarskih grana, povećanje dodane vrijednosti.

II. UnapreĎenje zaposlenosti i društvena kohezija:

Fleksibilni obrazovni sustav koji podrţava buduće i tradicionalne industrijske sektore.

Uklanjanje društvene depresije, priprema za zapošljavanje.

III. Zalska županija kao prostor ugodan za život

Zdrav, privlačan i human izgraĎeni i prirodni okoliš.

Suvremena i za ţivot ugodna institucionalna struktura institucija i usluga, uklanjanje

nejednakosti.

REGIJA MURA EGTS


156

U prostornom smislu koncept ţupaniju dijeli na tri dijela, pridodajući pojedinim dijelovima zasebne

razvojne ciljeve:

Gospodarski i industrijski razvoj sjevera Zalske ţupanije (Zalaegerszeg, Pacsa, Zalalövő,

Zalaszentgrót i okolna područja).

Jug Zalske ţupanije (Velika Kaniţa, Zalakaros, Lenti i Letinje): diverzificirana

reindustrijalizacija i revitalizacija gospodarstva.

Balatonska regija Zalske ţupanije (okolica Keszthelya i Héviza): razvoj na temelju

kreativnog znanja i prirodnih vrijednosti.

Slično EGTS-u ovaj koncept juţnoj regiji Zalske ţupanije za prvenstven cilj u srednjoročnom planu

nedvojbeno postavlja gospodarski razvoj. Sukladno ciljevima ovog koncepta Program prostornog

razvoja Zalske ţupanije za razdoblje 2014.-2020. godine odreĎuje sedam prioriteta, koje povezuje s

odgovarajućim mjerama. Rečeni prioriteti su sljedeći:

1. Podupiranje razvoja inovacije i budućih udarnih gospodarskih grana i umreţenja.

2. Uspostava konkurentnog gospodarstva, zasnovanog na lokalnim vrijednostima.

3. UnapreĎenje obrazovnih, edukativnih, zdravstvenih i javnih usluga u cilju jačanja

društvene i gospodarske kohezije.

4. Integrirani programi u cilju uklanjanja siromaštva i društvene isključenosti, te

ublaţavanja iseljavanja mladih.

5. Integrirani programi zaštite okoliša u cilju poboljšanja ţivotnih uvjeta budućih

naraštaja te ekološkog, odrţivog razvoja.

6. Odrţivo unapreĎenje urbanog tkiva i urbanog izgraĎenog okoliša.

7. Koordinirani infrastrukturni razvoj u cilju jačanja prostorne kohezije.

Program prostornog razvoja Šomođske županije 2014.-2020.

Program prostornog razvoja ŠomoĎske ţupanije sa svojim ciljevima uklapa se u Koncept

prostornog razvoja ŠomoĎske ţupanije. Koncept predviĎa da će ţupaniju do 2030. obiljeţavati

raznolik prirodni okoliš, odnosno kvalitetan, konkurentan inovativan prostor koji sluţiti dobrobiti

stanovništva u kojem jednako sudjeluju gradovi s jakim uslugama i ruralna područja, koja

omogućuju povoljne ţivotne uvjete.

Koncept u pogledu ţupanije odreĎuje tri opća cilja:

REGIJA MURA EGTS


157

povećanje broja zaposlenih s redovitim prihodima,

odrţivo korištenje internih ţupanijskih resursa, s obzirom na ekološke, društvene i

gospodarske aspekte,

jednake mogućnosti u području korištenja usluga.

Koncept prostornog razvoja u interesu ostvarenja općih ciljeva odreĎuje i deset specifičnih ciljeva,

od kojih se pet odnosi na tematska područja i pojedine gospodarske sektore, dok pet ima izrazito

prostorni karakter. Tematski ciljevi su sljedeći:

Jačanje poduzetničkog sektora koji reagira na trţišne potrebe, pospješivanje procesa

istraţivanja, razvoja i inovacije.

UnapreĎenje obrazovnog sustava u cilju stjecanja konkurentnog znanja i jačanja

graĎanskih kompetencija.

Podupiranje razvojnih aktivnosti u vezi lokalne proizvodnje i gospodarski samodostatnih

zajednica.

UnapreĎenje zajednica i poloţaja društveno ugroţenih skupina, jačanje društvene

integracije.

Razvoj sastavnica infrastrukture i jačanje sustava usluţnih ustanova.

U okviru prostornih ciljeva posebno se navodi i hrvatsko-maĎarsko pogranično područje:

Podizanje ţivotnog standarda stanovništva ruralnih regija, ublaţavanje prostornih

razlika.

Jačanje funkcija kotarskih središta i gradova.

Kompleksan razvoj Balatona kao turističke destinacije.

Jačanje središnje uloge Kaposvára, razvoj grada i gradskog okruţenja.

Razvoj pograničnih područja ŠomoĎske ţupanije (uz hrvatsku granicu).

Program utvrĎuje, kako se u području uz hrvatsko-maĎarsku granicu trebaju poloţiti infrastrukturni

i organizacijski temelji komercijalnih i gospodarskih veza, osnivati proizvodni i usluţni gospodarski

subjekti, te stvarati uvjeti za privlačenje logističkih i špediterskih kompanija. Kao glavni uvjet

oţivljavanja gospodarsko-komercijalnih odnosa program navodi i poboljšanje prometnih

komunikacija, odnosno razvoj i povećanje broja graničnih prijelaza. Istodobno, suradnja nije

potrebna samo u području gospodarstva, već – zahvaljujući etnički izmiješanom stanovništvu – i u

području kulture. Program skreće pozornost, kako bi podučavanje hrvatskog jezika odraslima i

školskom naraštaju uvelike unaprijedilo odnose i gospodarsko povezivanje.

REGIJA MURA EGTS


158

Program prostornog razvoja ŠomoĎske ţupanije sukladno koherentnom sustavu ciljeva, za

razdoblje 2014.-2020. odreĎuje sedam prioriteta, kojima dodjeljuje mjere i projektne pakete.

Razvojni program imenuje i potencijalne korisnike, navodi indikatore mjerenja uspjeha, te

financijske okvire potrebne za njegovu provedbu. Radi se o sljedećim prioritetima:

1. Jačanje sposobnosti sudionika poljoprivrednih i šumarskih sustava, uspostava uvjeta

samoodrživog, socijalnog gospodarstva koje počiva na lokalnoj proizvodnji

Treća aktivnost prioriteta (Podupiranje regionalne suradnje) poziva na prekograničnu

suradnju u polju poljoprivrednih istraţivanja i obrazovanja.

2. Jačanje pozicija županijskih gospodarstvenika industrijskog i uslužnog sektora

Treća aktivnost prioriteta potiče suradnju gospodarstvenika, te unapreĎenje hrvatsko-

maĎarskih prekograničnih veza, kako bi mali i srednji poduzetnici mogli uţivati pozitivnu

sinergiju, stabilizirati djelatnosti i jačati svoju konkurentnost.

3. Jačanje turističkih potencijala ŠomoĎske županije

4. Podržavanje aktivnosti unapreĎenja educiranosti stanovništva

Treća aktivnost prioriteta posebnu pozornost skreće na razvoj osnovnoškolskih i

srednjoškolskih ustanova, te unapreĎenje uvjeta manjinske nastave na hrvatskom jeziku.

5. Podrška ekološkim investicijama u cilju održivog gospodarskog razvoja, korištenja

resursa i podizanja životnog standarda stanovništva

6. Podrška razvojnim aktivnostima u cilju jačanja lokalnih zajednica i očuvanja

lokalnih vrijednosti

Treća aktivnost prioriteta podupire zaštitu kulturne i prirodne baštine i jačanje lokalnog

identiteta, dok četvrta aktivnost podrţava ostvarenje programa jačanja društvene kohezije.

MeĎuetnički i prekogranični odnosi u području hrvatsko-maĎarske granice dobro se

uklapaju u mjere prioriteta 6.

7. UnapreĎenje regionalnih usluga, infrastrukture i razvoj naselja

Mjera 1 (Provedba koordiniranih investicija u cestovnu i ţeljezničku infrastrukturu), Mjera 2

(Uspostava sustava odrţivog javnog prometa i iznalaţenje alternativnih prometnih oblika) i

REGIJA MURA EGTS


159

Mjera 4 (Točkasti razvoj naselja manjih razmjera, poglavito u ruralnim područjima)

omogućuju manje infrastrukturne investicije.

Razvojne strategije hrvatskih županija

U vrijeme izrade ove strategije (veljača 2016.) još su bili raspoloţivi strateški dokumenti hrvatskih

ţupanija za programsko razdoblje 2014.-2020. Prije pristupa Europskoj uniji, u razdoblju izmeĎu

2011.-2013. godine, sve su ţupanije imale strateške dokumente prostornog razvoja, čija je valjanost

produţena do 2016., ili je u tijeku njihova revizija.

Trenutno poznati ţupanijski razvojni ciljevi obuhvaćaju više gospodarskih grana i uklapaju se u

opće ciljeve strateških dokumenata Zalske i ŠomoĎske ţupanije. U EGTS-u s najviše je članova

zastupljena MeĎimurska ţupanija, koja u budućnosti sebe vidi kao ţupaniju ozbiljne poduzetničke

tradicije, koja je poloţena na temelje inovacije i znanja, njeguje svoju kulturnu i prirodnu baštinu, a

svojim graĎanima omogućuje visok ţivotni standard. U proteklom razdoblju u cilju ostvarenje te

vizije ţupanijske razvojne aktivnosti obuhvaćale su četiri područja:

unapreĎenje gospodarske konkurentnosti,

razvoj ljudskih potencijala,

zaštita okoliša i upravljanje prirodnim resursima,

unapreĎenje upravljanja regionalnim razvojem.

Uz ta četiri opća cilja vezuju se i prioriteti, koji se skoro bez izuzetka ravnaju prema načelima

odrţivog prostornog i ruralnog razvoja u društvenom, ekološkom i gospodarskom smislu.

Koprivničko-kriţevačka ţupanija u dugoročnim se strategijama pojavljuje kao ţupanija u sluţbi

graĎana. Opći ţupanijski ciljevi obuhvaćaju gospodarsku konkurentnost, razvoj ljudskih potencijala

te odrţivo upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom, vrlo slično MeĎimurskoj ţupaniji, premda

se kao poseban cilj pojavljuje i razvoj prometne i komunalne infrastrukture.

Ciljevi Varaţdinske ţupanije iz proteklog razdoblja takoĎer predviĎaju policentričan i ujednačen

razvoj, jačanje trţišne konkurentnosti, dizanje ţivotnog standarda, razvoj ljudskih kapaciteta i

zaštitu okoliša. Slično Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji, više prostora dobivaju razvoj

infrastrukture i koordinirani prostorni razvoj.

REGIJA MURA EGTS


160

5.2. Lokalni okviri

U cilju dopune terenskih aktivnosti i otkrivanja lokalnih razvojnih mogućnosti sada ćemo razmotriti

razvojne dokumente regionalnih LEADER skupina.

Razvojne zamisli članova EGTS-a razmotrili smo na sjednici, u okviru grupnih intervjua. Izloţeni

stavovi predstavljaju temelj strategije.

5.2.1. Materijali LEADER akcijskih grupa (LAG-ova)

Udruga za inovativni ruralni razvoj juţne Zale, koja pokriva okruţenje grada Velike Kaniţe

trenutno izraĎuje Lokalnu razvonu strategiju narednog programskog razdoblja; trenutno je dostupna

samo radna verzija tog dokumenta. Udruga ţeli podići ţivotni standard stanovništva učlanjenih

naselja, unaprijediti lokalne sposobnosti stvaranja prihoda, te ustaliti lokalne, inovativne razvojne

aktivnosti.

U tom ozračju definirana su četiri opća cilja:

Razvoj lokalnog gospodarstva kroz lokalne proizvode.

UnapreĎenje ţivotne sredine i jačanje turističke privlačnosti lokacije

Podrška i unapreĎenje korištenja javnih usluga

Suradnja u duhu unapreĎenja sposobnosti, strukovnih sadrţaja i jednakih mogućnosti.

Opći ciljevi obuhvaćaju specifične ciljeve, od kojih u pogledu EGTS-a posebnu vaţnost imaju

podrška mikro tvrtkama, razvoj lokalnih proizvoda i usluga, očuvanje ruralne baštine, unapreĎenje

turističkih atrakcija te organizacija priredbi i društvenih dogaĎaja.

Većinu maĎarskih članova EGTS-a objedinjuje udruga za ruralni razvoj „Zeleno srce Zale“ te

udruga za ruralni razvoj „Savez za ruralnu budućnost“ iz ŠomoĎske ţupanije, koje još nisu izradile

svoja aktualne lokalne razvojne strategije, te su dostupne jedino Strategije ruralnog razvoja iz 2013.

godine.

Najvaţniji element srednjoročne vizije Udruge za ruralni razvoj „Zeleno srce Zale“ je

oblikovanje individualne slike i pozitivnog imidţa mikroregije. Cilj je oblikovanje brenda koji

istodobno odraţava dinamičan razvoj u području turizma, jačanje malog poduzetništva i društvene

kohezije, rast ţivotnog standarda, te lokalne vrijednosti i resurse.

REGIJA MURA EGTS


161

Lokalna strategija ruralnog razvoja odreĎuje pet prioriteta:

1. „Promjena gospodarske dinamike – iz sjene na svjetlo“. UnapreĎenje lokalnog

gospodarstva i poduzetništva.

2. „Ţelimo ostati ovdje – ruralna sredina kao dom“. UnapreĎenje kvalitete lokalnog ţivota.

3. „Baštinjena prošlost – blago budućnosti“. Čuvanje i unapreĎenje lokalne baštine.

4. „Prelijep i gostoljubiv zeleni kraj“. UnapreĎenje lokalnog turizma.

5. „Čovjek kao vrijednost“. UnapreĎenje lokalnih ljudskih potencijala.

Udruga planira uskoro pokrenuti Program očuvanja baštine regije Dombhát, prvenstveno u cilju

spašavanja zatvorenih vrtova. Ţeli se iznaći mogućnost gospodarske revalorizacije područja.

MeĎutim, program ne podrţava samo poljoprivredne aktivnosti, već i turizam, odnosno zaštitu

prirode i okoliša.

Udruga za ruralni razvoj „Zeleno srce Zale“ zahvaljujući ranije ostvarenim projektima

prekogranične suradnje odrţava kontakte s općinama Podturen i Domašinec te njihovim civilnim

udrugama i turističkim tijelima. Uspostavljen je i kontakt s hrvatskim LAG-ovima u cilju buduće

suradnje, a odrţano je i više sastanaka. Udruga planira nekoliko prekograničnih razvojnih projekata:

unapreĎenje brenda Regije Mura,

prekogranični razvoj kompleksnih voćnjaka koji obuhvaća autohtone sorte,

stvaranje turističkih proizvoda od odreĎenih elemenata nematerijalne baštine,

razvoj u mnogo čemu jedinstvene turističke atrakcije Juţne obrambene crte,

unapreĎenje vodenog turizma na rijeci Muri, na obje strane granice.

Naselja udruţena u „Savezu za ruralnu budućnost“ ne nalaze se u prvobitnom opsegu grupiranja,

ali su vrlo vaţna u pogledu uspjeha suradnje. Mnogi sadašnji članovi EGTS-a brojnim se nitima

vezuju uz rečena naselja, a za što bolje korištenje uzjamnih koristi potrebna je i suradnja LAG-ova,

kako bi se uklonila mogućnost usporednih razvojnih aktivnosti.

Lokalna strategija prostornog razvoja odreĎuje tri cilja i po četiri podreĎene aktivnosti:

1. Jačanje regionalnih gospodarskih potencijala:

aktivnost 1: UnapreĎenje poduzetništva

aktivnost 2: Podupiranje proizvoĎača lokalnih proizvoda

2. Jačanje kulturnog identiteta:

aktivnost 1: Podupiranje priredbi

3. UnapreĎenje kvalitete ţivota lokalnog stanovništva:

aktivnost 1: Podupiranje civilnih udruga

REGIJA MURA EGTS


162

Pogranična naselja i članovi EGTS iz RH organizirani su u četiri LEADER lokalne akcijske grupe:

LAG Izvor, LAG Mura-Drava, LAG Podravina i LAG Središnje MeĎimurje. Trenutno je u

tijeku revizija razvojnih strategija LAG-ova, a iz vraćenih upitnika moţe se iščitati kako se u

narednim godinama ne trebaju očekivati veće promjene u vezi razvojnih prioriteta.

Svi LAG-ovi u svojim srednjoročnim strategijama ističu potrebu gospodarskog razvoja, pod čim se

uglavnom misli na unapreĎenje poljoprivrede. MeĎu strateškim prioritetima strategija ruralnog

ravoja navodi se jačanje specijalizacije unutar poljoprivrednog sektora, umreţenje poljoprivrednih

proizvoĎača, podupiranje malog i srednjeg poduzetništva, očuvanje autohtonih vrsta, uvoĎenje

ekološke proizvodnje te razvoj seoskog turizma. LAG Podravina posebnu paţnju kani posvetiti

mladim poljoprivrednicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Istodobno, razvojna

strategija LAG Izvora navodi kako se u interesu postizanja što više razine budućeg prosperiteta

trebaju podrţati i nepoljoprivredne aktivnosti, prvenstveno u polju malog i srednjeg poduzetništva i

jačanja turističke ponude.

Svi hrvatski LAG-ovi nastoje postići rast ţivotnog standarda, odnosno ostvariti neophodne uvjete,

poput prometa, komunalne (kanalizacija, čišćenje kanalizacije, plinofikacija, prikupljanje i odvoz

komunalnog otpada) i društvene infrastrukture (dječji vrtići, starački domovi, sportsko-rekreacijski

objekti). Regiju nedvojbeno obiljeţava i namjera unapreĎenja ljudskih kapaciteta: lokalni sudionici

smatraju kako je za to potrebno opće poboljšanje kvalitete obrazovanja, unapreĎenje edukacije,

poticanje cjeloţivotnog učenja, odnosno usklaĎivanje ponude i potraţnje na trţištu rada.

Odrţiva poljoprivreda treći je element koji se pojavljuje u svim lokalnim strategijama. Uz taj

element vezuju se i korištenje obnovljivih izvora energije, očuvanje regionalne prirodne i kulturne

baštine te jačanje ekološke svijesti stanovništva.

U prekograničnom planu najaktivnija hrvatska lokalna akcijska grupa je LAG Mura-Drava.

Akcijska grupa odrţala je više zajedničkih sjednica s udrugom za ruralni razvoj „Zeleno srce Zale“,

na kojima se razgovaralo o prijenosu znanja i najboljoj praksi i iskustvima ostvarenih projekata.

Tijekom 2020. planiraju se i zajednički projekti, od kojih se kao mogućnost svakako ističe turizam.

Usto LAG njeguje dobre odnose s naseljima Serdahel i Sumarton, s kojima se planiraju Interreg

projekti.

REGIJA MURA EGTS


163

Akcijske grupe za naredno razdoblje definirale su i sljedeće razvojne ideje, koje su komptabiline

kako meĎusobno, tako i s ciljevima maĎarskih članova EGTS-a:

o jačanje veza i umreţenje poljoprivrednih gospodarstava,

o organizacija sajmova u RH i MaĎarskoj,

o unapreĎenje i promidţba izvrsnih lokalnih proizvoda,

o povezivanje raznih poljoprivrednih grana (npr. pčelarstva, vinarstva, stočarstva),

zajednički marketing (npr. Mura kao „put meda”),

o organizacija zajedničkih kulturnih priredbi,

o odrţavanje zajedničkih kulturnih priredbi,

o organizacija zajedničkih studijskih putovanja za učenike osnovnih i srednjih škola,

o jačanje regionalnih turističkih veza.

REGIJA MURA EGTS


164

II. INTEGRIRANA STRATEGIJA RAZVOJA

1. Idejni okviri planiranih razvojnih aktivnosti

U ovom poglavlju ukratko iznosimo načela na kojima počiva razvojna strategija EGTS Regija

Mura. Rečena načela su sljedeća:

hijerarhija čimbenika koji odreĎuju razvoj pojedinih regija,

načelo prostorne kohezije,

stavljanje interesa pojedinih sektora u drugi plan,

prostorno-integralno načelo.

Prije definiranja ciljeva valja razmotriti čimbenike koji odreĎuju razvoj pojedinih regija.

Moţemo razlikovati tri grupe takvih čimbenika, globalne (opće, npr. klimatske promjene,

gospodarska kriza), područne (npr. inovacija, administrativno-upravne karakteristike) i endogene

(lokalne). Posebnu pozornost zasluţuju endogene karakteristike treće skupine. Takvi kapaciteti

lokalnim subjektima raspoloţivi su i bez vanjskih utjecaja, pri čemu stvaraju temelj reakcija na

preostale dvije skupine. U lokalnom smislu EGTS se nadovezuje isključivo na posljednju skupinu.

S obzirom na navedeno, prilikom izrade razvojne strategije EGTS-a glavno teţište stavlja se na

endogene (lokalne, zadane) okolnosti, naravno, uvijek s obzirom na djelotovornost preostala dva

mehanizma.

Što to znači u praktičnom smislu? Prvenstveno osmišljavanje programa, koji počivaju na lokalnim

uvjetima, ali imaju u vidu i prostorne i globalne procese, dajući adekvatne odgovore i predlaţući

EGTS-u ostvarive mjere (na regionalnoj-područnoj razini, uključivanjem eksternih resursa).

Stoga se pojedini ciljevi i mjere zasnivaju na lokalnoj i pozicijskoj energiji murske regije, te se

mogu derivirati iz iste, ali se postavljaju u okvire globalnih i širih regionalnih procesa.

Pored raznih hijerarhijskih čimbenika trebaju se uzeti u obzir i razvojne potrebe i projektne

inicijative sudionika (stakeholdera). MeĎutim, kao što je dolje razvidno, takav pristup i razvojna

logika predstavljaju inovativnu metodu i pogled, koji bismo mogli apostrofirati kao provedbu

načela prostorne kohezije. Sukladno tome:

umjesto da na brojne lokalne inicijative gleda kao na individualne projekte, strategija

razraĎuje sinergijski sustav projekata,

REGIJA MURA EGTS


165

prvenstven cilj nije puko sagledavanje i zadovoljavanje razvojnih potreba i svih lokalnih

inicijativa pogranične regije, nego gradnja na temeljima lokalnih karakteristika,

umjesto zadovoljavanja svih lokalnih razvojnih potreba, glavna misija strategije je

definiranje projekata koji sluţe gospodarskoj, društvenoj, te prvenstveno prostornoj koheziji,

strategija ne razmatra sve lokalne inicijative, odnosi se samo na ona intervencijska područja,

koja imaju neku prekograničnu, prostornu dimenziju,

strategija ističe incijative koje jačaju meĎusobnu uvjetovanost naselja-članova, te obećavaju

dugoročnost,

u općem smislu mjere su usredotočene na ona područja, na kojima je potrebna razumna

koordinacija prekogranične, institucionalizirane suradnje i sudjelovanje u rješavanju

problema, jačajući internu koheziju.

Navedene i popisane razvojne ideje nisu sistematizirane kroz uobičajenu matricu ciljeva. Budući da

se radi o prostornom planu, proces je proveden stavljanjem interesa pojedinih sektora u drugi

plan, što se odraţava u sljedećem:

prvenstveni cilj predstavljala je praktična provedba integriranog pristupa, jednog od glavnih

planskih aspekata Europske unije,

strategija se ne ravna prema odreĎenim temama i sektorima, pa su izraĎeni paketi mjera koji

obuhvaćaju više tema i imaju integracijski karakter,

strateške aktivnosti za potrebe EGTS-a ţele se grupirati oko pojedinih mjera, čija endogena

narav omogućuje provedbu u što kompleksnijem obliku i sve većem broju naselja,

sektorni aspekti imaju sekundarnu ulogu, najvaţnije je iskazivanje njihovih sinergija,

to istodobno ne znači da paketi mjera nemaju sektornih implikacija; intervencije trebaju biti

prikladne za provedbu u sklopu prekograničnih programa suradnje, korištenje drugih EU i

nacionalnih instrumenata (npr. Horizont 2020), te klasičnih sektornih izvora financiranja.

Novi prostorni planovi trebaju se izraĎivati u uvjetima velikih promjena koje su se dogodile tijekom

proteklih godina i desetljeća. Protiv tradicionalnih rješenja govori veliki broj planskih, gospodarskih

i društvenih izazova, promjena i mogućnosti. MeĎu ostalim, treba spomenuti razvojnu politiku

Europske unije (vidjeti: Strategija EU 2020), klimatske promjene te starenje stanovništva. S

obzirom da se pojavljuju novi problemi koji se ne mogu rješavati starim metodama, potrebni su nam

novi odgovori. U tome će nam pomoći inovacijsko načelo, bez kojeg je teško zamislivo

REGIJA MURA EGTS


166

unapreĎenje sposobnosti zadrţavanja stanovništva u regiji. Organizacijska inovativnost iskazuje se

kroz aktivnost udruga za prostorni razvoj, koje uspijevaju pokrenuti prostorni kapital

administrativnim granicama ispresjecanih regija, i to uzajamnim otvaranjem te korištenjem

komplementarnih prednosti. Budući da se ti procesi odvijaju na razini organizacijske integracije, na

prirodan način unapreĎuju prostornu (područnu) koheziju i mobiliziraju kapital pojedinih regija.

MeĎutim, strategija je pored navedenog inovativna i u području metodologije: umjesto sektora

usredotočena je prvenstveno na koheziju i njezino jačanje. Na definirane izazove adekvatan i

perspektivan odgovor nastoji se dati pomoću sadrţajne inovacije.

Jedna od središnjih ideja nove kohezijske strategije Europske unije je vaţnost integralnog

strateškog pristupa. Suština integralnog strateškog pristupa moţe se opisati na sljedeći način:

ukoliko su u dotičnoj regiji potrebne različite, povezane razvojne mjere koje se ne mogu provesti u

okviru istog operativnog programa, aktivnosti se mogu ostvarivati u okviru većeg projektnog

paketa, što omogućuje usposrednu provedbu i zajedničko upravljanje.

Paketi mjera koji se kreiraju predloţenim integriranim logičkim postupkom zapravo predstavljaju

manje programe koji se s jedne strane sastoje od regionalnih koncepcijskih aktivnosti, a s druge

strane od projekata, u cilju lokalne provedbe koordiniranih mjera.

Sastav sadrţaja paketa mjera moţe se saţeti u sljedećem obliku:

a) detektiranje dotičnih lokalnih razvojnih zamisli (uključujući postojeće planske

dokumente), odnosno izrada integrirane strategije – ovdje se, dakle, radi o izradi tog

dokumenta,

b) detektiranje poveznica i sinergijskih odnosa meĎu razvojnim idejama,

c) provedba koordinacije meĎu zainteresiranim strankama, u cilju otkrivanja

potencijalnih sudionika i elemenata integriranih paketa mjera,

d) izrada strukture paketa mjera (uključujući tehničke projekte),

e) izrada upravljačke strukture paketa mjera,

f) izrada nacrta proračuna, financijskog alokacijskog plana i dinamike pojedinih

projekata i paketa mjera,

g) izrada projektnih saţetaka integriranih razvojnih paketa mjera,

h) sklapanje ugovora o izvedbi (meĎu sudionicima).

Zahtjevi u vezi paketa mjera koji se izraĎu prema integriranom načelu:

ex-ante potvrda planiranih mjera,

REGIJA MURA EGTS


167

detektiranje prostornih i tematskih ciljeva,

prezentacija planiranih mjera i aktivnosti,

prezentacija sinergija pojedinih tematskih aktivnosti,

podjela zadataka, zahtjevi u vezi upravljanja i kapaciteta.

Integrirani paketi mjera uvijek predstavljaju provedive programe koji na odgovarajućoj razini

zadovoljavaju područne potrebe, a sastoje se od meĎusobno povezanih, sinergijskih projektnih

elemenata, doprinoseći time postizanju više kohezijske razine.

2. Ciljevi planiranih razvojnih aktivnosti

Ciljeve strategije sukladno načelnim okvirima odreĎuje sljedeće:

lokalna i pozicijska energija, na kojima se moţe zasnovati budućnost,

zahtjevi i potencijali, detektirani tijekom terenskog rada i istraţivanja kohezije,

mogućnost ostvarenja sinergije na području EGTS-a,

mogućnost korištenja energije (područnog kapitala) u cilju inovativnih odgovora na izazove.

2.1. Scenariji razvojnih aktivnosti

Promjene organizacijsko-upravnih aktivnosti (governance) poput seizmografa pokazuju ostvarenje

ciljeva, u vezi čega treba istaći tri moguća scenarija.

Erozijski scenario: prema ovom scenariju EGTS neće uspjeti ispuniti svoju ulogu, zbog koje je

utemeljen. Neće uspjeti integrirati slične, no ipak u mnogo čemu različite članove (općine i naselja),

koje obiljeţavaju različite karakteristike (pomislimo samo na različite upravne sustave), niti uspjeti

provesti učinkovite prekogranične aktivnosti, ili će se njihova korist ograničiti na uţi krug

sudionika, a veći dio pograničnog područja neće osjetiti korisne utjecaje intervencija.

Naselja izvore financiranja razvojnih aktivnosti radije pronalaze u nacionalnim okvirima, interne

veze slabe, počinje izdavajanje članova grupiranja. „Odumirući seminar“, poznati model

ekonomske znanosti obiljeţava erodirajuće zajednice: nakon što broj članova koji napuštaju

zajednicu dosegne kritičnu razinu, organizacija se naprosto raspada. Opstanku EGTS-a Regija Mura

uslijed relativno malog broja članova takav proces predstavlja prijetnju.

REGIJA MURA EGTS


168

Uvjet sprječavanja erozijskog scenarija je očuvanje legitimnosti i privlačnosti EGTS-a u očima

članova i lokalnog stanovništva. Za to se trebaju ispuniti brojni uvjeti koji nadilaze okvire ove

strategije, pa se ovdje razmatraju isključivo razvojni aspekti.

Najvaţnije je da razvojne aktivnosti obuhvate što veći broj učlanjenih lokalnih samouprava. U

slučaju EGTS-a Regija Mura neophodan je osvrt i na neučlanjena naselja, te okolna regionalna

urbana i preraĎivačko-industrijska središta. Razvojne aktivnosti trebaju se uskladiti na razini

EGST-a, a tijekom njihove provedbe naglasak se stavlja na područnu-regionalnu suradnju, koja

obuhvaća što veći broj naselja.

Drugi uvjet zaustavljanja erodacije je jačanje internih društvenih veza. Što je više poveznica meĎu

regionalnim sudionicima, to je manja mogućnost napuštanja suradnje. Danas (unatoč graničnoj

ogradi) na obje se strane granice akumulira sve više iskustava, započelo je postupno mentalno

otvaranje prostora: pokrenuti su vaţni procesi prekograničnih društvenih kretanja i razmjene

iskustava. U cilju jačanja društvenih veza treba se provoditi aktivno unapreĎenje mreţa i zajednica,

te nadmašiti i produbiti razina isključivo civilnih veza.

S obzirom na navedeno, sustav strateških ciljeva treba se definirati na način koji neovisno o

administrativnoj granici naglašeno uzima u obzir uvjete i probleme na obje strane, dajući

komplementarne odgovore i jačajući internu koheziju suradnje.

Maksimalistički scenario za razliku od gore navedenog predviĎa se da će EGTS ne samo postići

cilj zbog kojeg je osnovan, već postati pokretačkom snagom cjelokupne regije, a članovi će

koristeći svoje potencijale unutar mreţe naselja osim prilagodbe aktivno unaprijediti gospodarsku

ulogu regije i naselja. Kohezija pogranične regije postiţe visoku razinu, postupno dolazi do

uklanjanja poslovnih, usluţnih i mentalnih barijera, a EGTS postaje dobrom praksom za cjelokupno

područje relativno siromašne hrvatsko-maĎarske pogranične regije. EGTS predvodi unapreĎenje

društvenog i gospodarskog stanja regije, provodeći prekograničnu suradnju koja pozitivno utječe na

sve kohezijske aspekte. Uloga uzorne regije EGTS-u omogućuje priznatost i jačanje prostorno-

organizacijskih kapaciteta.

Ovaj scenario moţe se ostvariti ukoliko u prekograničnom planu EGTS uspije usustaviti funkcije,

koje omogućuju područnu ekonomičnost i uzajamne prednosti, a prekogranično partnerstvo čine

potrebnim i profitabilnim.

REGIJA MURA EGTS


169

Optimalni scenario predviĎa da će grupiranje u okviru svojih mogućnosti iskoristiti globalni rast

turizma i gospodarstva, uspostaviti mreţu razvoja gospodarstva, doprinijeti koordiniranim uslugama

na razini naselja te provesti kompleksan ruralni razvoj na bazi krajobraznih uvjeta.

Ostvarenje optimalnog scenarija uvelike ovisi o kvaliteti integracije prekograničnih prostorno-

razvojnih aktivnosti, poglavito mreže ruralnih, poljoprivrednih naselja EGTS-a, čiji preduvjet

predstavljaju sljedeći ciljevi:

koordinacija i provedba razvojnih zamisli na regionalnoj i prekograničnoj razini,

trajno unapreĎenje regionalnih sposobnosti zadrţavanja stanovništva, s naglaskom na

povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta, smanjenju iseljavanja i sve veće

stope lokalnog korištenja resursa (npr. otvaranje prehrambeno-industrijskih ili turističkih

obrta tvrtki te OPG-a),

razvoj tvrtki, obrta te unapreĎenje proizvoda i usluga izričito pomoću lokalnih, endogenih

resursa, jačanje malog i srednjeg poduzetništva kao okosnice gospodarstva,

značajno jačanje opseţnosti veza, informiranosti i produktivnosti gospodarskih sudionika

uslijed umreţavanja prekograničnih veza,

jačanje poloţaja lokalnih proizvoda na razini općina i u privatnom sektoru, uspostava

lokalnih trţišta, integracija eksternih regionalnih resursa i trţišnih sudionika,

povećanje broja zaposlenih kroz unapreĎenje ljudskih kapaciteta i stvaranje vrijednosti (npr.

programi za poljoprivrednike, društvena poduzeća),

unapreĎenje gospodarstva u skladu s krajobraznim karakteristikama, posebno u području

agrara i turizma, odrţiva samodostatnost područja,

slika naselja koja uvelike doprinosi ţivotnom standardu te privlačnijem stambenom i

radnom okruţenju, a postiţe se koordiniranim prekograničnim akcijama naselja,

smanjenje zaostalosti te gospodarske i društvene opterećenosti naselja kroz koordinaciju

institucionalnih funkcija,

što podrobnija integracija svakodnevnih gospodarskih i društvenih funkcija prema načelu

odrţivosti, sukladno krajobraznim karakteristikama, prvenstveno u području agrara i

turizma,

suradnja svih članova EGTS-a Regije Mura, povezivanje atrakcija, zajedničko upravljanje

destinacijama, unapreĎenje destinacijskog umreţenja i razvoj regionalne turističke

suprastrukture,

naročito uspješna uspostava odrţivog gospodarenja resursima i korištenja obnovljivih izvora

energije uslijed aktivnosti ruralnog razvoja,

REGIJA MURA EGTS


170

kreiranje aktivnih, barem srednjoročnih meĎuetničkih veza u cilju izgradnje zajedništva i

institucionalizirane suradnje, unapreĎenje povezanosti i eksterne prezentacije pograničnog

područja (društvena kohezije članskih naselja), te jačanje regionalnog identiteta i

sposobnosti sudjelovanja u prekograničnim projektima.

2.2. Endogeni resursi potrebni za postizanje ciljeva

Sukladno gore navedenim načelima i kohezijskom istraţivanju smatramo da se ciljevi EGTS-a

mogu definirati na temelju sljedećih lokalnih i pozicijskih izvora.

2.2.1. Agrarni potencijali koji se temelje na krajobraznim resursima

Prostor EGTS-a prvenstveno obuhvaća ruralna područja, te su za suradnju tradicionalno jake

poljoprivredne karakteristike od naročite vaţnosti. Uspostavu visoko kvalitetnog agrarnog sektora

ne priječe ozbiljne prirodne zapreke. Regija raspolaţe velikim brojem aktivnih poljoprivrednih

gospodarstava, još postojećim poljoprivrednim iskustvima i znanjem, dok je na hrvatskoj strani

rasprostranjen uzgoj ţivotinja u domaćinstvima, te postoji značajan fond mehanizacije. Agrarni

uvjeti kroz proizvodnju i preradu lokalnih proizvoda omogućuju kompleksan razvoj, koji osim

poljoprivrede podrţava i turizam (turistički proizvodi). Suradnja u okviru LEADER programa pored

njegovanja agrarne tradicije i unapreĎenja palete lokalnih proizvoda polaţe i temelje

organizacijskog ruralnog razvoja, što omogućuje korištenje agrarnih mogućnosti.

2.2.2. Turistički potencijali koji se temelje na krajobraznim resursima

Krajobraz, koji predstavlja jedan od najvaţnijih lokalnih resursa strategije, nije u cijelosti ograničen

na poljoprivredu, već predstavlja dobru osnovu i za razvoj turizma.

Krajobrazni uvjeti za razliku od industrije pogoduju aktivnom, prirodom povezanom obliku

turizma, koji u više područja omogućuje prekogranično povezivanje i razvoj. Jedan od ključnih

kohezijskih elemenata pogranične regije je rijeka Mura, po kojoj je nazvan EGTS: ona tvori

graničnu crtu i posjeduje glavne potencijale razvoja vodenog turizma. Pored Mure, koja predstavlja

svojevrsnu organizacijsku okosnicu, turistički sektor moţe se razvijati i potencijalima ribolovnih

jezera na obje strane granice i akumulacijama u RH. U sjevernom, maĎarskom dijelu istraţenog

REGIJA MURA EGTS


171

područja breţuljkasti kraj tvori temelj izletničkog turizma, nudeći komplementarne razvojne

mogućnosti. U opsegu strategije moguće je umreţenje različitih oblika turizma, vezanih za

krajobrazne uvjete, uključujući biciklistički turizam, kao sponu izmeĎu atrakcija izletničkog,

ribolovnog i vodenog turizma. Kulturno-turistički elementi u odnosu na aktivni turizam mogu imati

tek dopunsku, obogaćujuću ulogu (npr. vjerski turizam); naravno, valja naglasiti kako kulturni

turizam posjetitelje moţe privući i mimo aktivnog turizma.

2.2.3. Sektor malog i srednjeg poduzetništva

Iako u gospodarskoj strukturi EGTS-a skoro potpuno nedostaju velike kompanije, prisutna je

opseţna mreţa malog i srednjeg poduzetništva: dakle, na prvi pogled negativna slika pogranične

zone s drugog motrišta moţe se protumačiti kao pozitivna. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva,

potrebne informacije i pronalaţenje poslovnih partnera podrţavaju gospodarske aktivnosti

zasnovane na endogenim resursima (npr. poljoprivredne karakteristike, mikro tvrtke, odnosno mali i

srednji poduzetnici tvore okosnicu lokalnog gospodarstva, te još uvijek posjeduju značajne razvojne

potencijale, kojima mogu doprinijeti povećanju zaposlenosti, i time smanjiti iseljavanje stručnjaka,

jačajući korištenje lokalnih izvora (znanja, iskustva i kapitala) u pograničnom području.

2.2.4. Umreţena suradnja malih naselja

Mreţa naselja pojavljuje se kao resurs pograničnog područja: točnije, radi se o umreţenju ruralnih

naselja i manjih gradova. Postoji mogućnost suradnje malih naselja, odnosno uspostave „ruralnog

zaleĎa“ velikih gradova. Danas postoji dobra praksa u području institucionalnih i funkcionalnih

veza, pa se i u buduće moţe graditi na zajedničkim i komplementarnim karakteristikama pojedinih

naselja. U okviru opseţne mreţe iscrtava se slika potencijala asocijacije pograničnih naselja. U

prostoru prekogranične mreţe naselja otvara se mogućnost koordiniranog razvoja i usuglašavanja

odreĎenih aktivnosti i usluga (npr. infrastruktura zbrinjavanja starijih osoba, unapreĎenje slike

naselja).

2.2.5. Razmjerno jak civilni sektor koji obuhvaća prekograničnu suradnju, meĎu ostalim

izmeĎu manjinskih zajednica

Prekogranične veze civilnih udruga (koje meĎu ostalim obuhvaćaju i kulturu) u budućnosti mogu

postati potencijalom još tješnje društvene suradnje oko raznovrsnih tema, na brojnim područjima.

REGIJA MURA EGTS


172

Civilne aktivnosti stvaraju ozračje uzajamnog povjerenja, te mogu poduprijeti institucionalizaciju i

ostvarenje smjernica ove strategije. Njegovanje baštine pogranične hrvatske manjine u MaĎarskoj u

pogledu EGTS-a i do sada je izričito imalo katalizatorsku ulogu u pojedinim područjima

prekogranične suradnje. Endogeni resursi Hrvata u MaĎarskoj, dvojezičnost te manjinska tradicija i

kultura tvore odgovarajuće temelje za unapreĎenje prekogranične suradnje.

2.3. Sustav strateških ciljeva

Sustav strateških ciljeva proizlazi iz izazova (vidjeti poglavlje I/4, Čimbenici koji jačaju koheziju –

čimbenici koji slabe koheziju) na koje EGTS, kao prekogranična razvojna organizacija treba

pronaći odgovore. Prednost metodologije izazova i odgovora (challenge and response) je da

prednosti i nepogodnosti pojedinih regija ne iskazuje kroz statičko, usustavljano nabrajanje SWOT

analize, već detektira istodobne područne izazove, navodeći moguće odgovore. Pojedini odgovori

pretvorit će se u razvojne ciljeve, koji se ne postiţu individualnim projektima ili jednokratnim

intervencijama, nego predloţenim integriranim mjerama i kompleksnim programima.

Sustav ciljeva povrh toga reagira i na lokalne, endogene uvjete, koje smo pojasnili ranije, a

predstavljaju pozadinu pojedinih integriranih intervencija. Tijekom istraţivanja kohezije

identificirani su čimbenici koji jačaju ili slabe istu (vidjeti poglavlje I/4), na koje se daju strateški

odgovori, odnosno izraĎuju paketi konkretnih mjera integirane razvojne strategije.

Umjesto pukog ponavljanja niţe naglašavamo izazove, na koje se mogu dati odgovori koji u

proračunskom i programskom razdoblju izmeĎu 2014. i 2020. omogućuju izradu i provedbu realnih

projekata, sukladno postavljenim ciljevima. Opći izazov predstavlja slaba sposobnost zadrţavanja

stanovništva u regiji, koja se pojavljuje i u obliku niske stope zaposlenosti i jakog trenda

iseljavanja. U općem smislu izazov predstavljaju slaba informiranost, niska razina suradnje,

neusklaĎenost i nerazvijenost umreţenih poslovnih veza. Poljoprivredni sektor naročito obiljeţava

neiskorištenost potencijala lokalnih proizvoda, odnosno nedovoljna razina promidţbe i podupiranja

alternativnih poslovnih mogućnosti. U sektoru turizma trebamo reagirati na potrebe umreţavanja,

povezivanja pojedinih atrakcija i sudionika ruralnog razvoja, unapreĎenja suprastrukture, te

nadostatke u području upravljanja destincijama i brendovima. U pogledu lokalnog društva trebaju

REGIJA MURA EGTS


173

se iznaći odgovori na izazove neiskorištenosti društvenog kapitala, te neprikladnog razvoja

zajednice, iz kojih proizlazi raspad lokalnog društva, meĎusobno udaljavanje generacija i visoka

stopa iseljavanja.

Integrirana strategija u vezi gore navedenih izazova formira ukupno tri paketa mjera:

1. Jačanje trţišne konkurentnosti regionalnih malih i srednjih poduzetnika,

2. Usluţna naselja,

3. Kompleksni ruralni razvoj na temelju krajobraznih uvjeta.

Prvi paket mjera obuhvaća aktivnost uspostave prekogranične poslovne platforme, čiji su opći

ciljevi osim unapreĎenja zaposlenosti i povećanje pridodane vrijednosti te jačanje profitabilnosti

gospodarskih subjekata. Od pripadajućih specifičnih ciljeva valja istaći uzajamnu, jaku poslovnu

informiranost, stavarnje opseţne mreţe internih i eksternih veza i razvoj poduzetništva na temelju

endogenih resursa.

Drugi paket mjera predviĎa dvije intervencije, razvoj slike naselja i stvaranje društvenog mosta,

odnosno jačanja suradnje mlaĎih i starijih naraštaja. Prva aktivnost u cilju smanjenja iseljenja

nastoji podići razinu graĎanskog zadovoljstva i jačati regionalnu privlačnost. U okviru toga, kao

specifični cilj definirana je zajednička provedba manjih infrastrukturnih razvojnih aktivnosti

unapreĎenja slike naselja i okoliša, odnosno nabava opreme za odrţavanje okoliša i mehanizacije.

Ova aktivnost, prozvana Društvenim mostom, u cilju smanjenja iseljavanja nastoji unaprijediti

zajednicu: iz toga u obliku specifičnih ciljeva proizlaze potreba umanjenja meĎugeneracijskog

razdora i učinkovito korištenje potencijala generacijske suradnje.

Treći paket mjera – sukladno velikom broju područnih izazova i kohezijskih čimbenika –

najopseţniji je od svih: taj paket obuhvaća uspostavu organizacijskih okvira ruralnog razvoja,

ruralni razvoj na bazi agrara, program lokalnih proizvoda, regionalni turizam utemeljen na

prirodnim resursima te zelenu energetiku. Opći cilj uspostave organizacijskih okvira je i

koordiniran, prekogranični oblik ruralnog razvoja. Ruralni razvoj na bazi agrara više se ne bavi

organizacijskim pitanjima, već je usredotočen na unapreĎenje poljoprivrednog sektora: u sklopu

toga, kao specifični ciljevi ističu se kruţna, lokalna poljoprivredna proizvodnja, jačanje

konkurentnosti mladih poljoprivrednika i uspostava regionalnih lanaca opskrbe. Program lokalnih

proizvoda osim profitabilnosti ţeli unaprijediti i trţišne izglede malih proizvoĎača. Osim

organizacijskih i poljoprivrednih aktivnosti kompleksnom ruralnom razvoju doprinosi i razvoj

REGIJA MURA EGTS


174

turizma. Opći cilj pripadajućeg paketa mjera (zajedno s aktivnostima posljednjeg paketa Zelene

energije) je ruralni razvoj na bazi krajobraznih uvjeta. Opći ciljevi paketa odnose se na racionalnu

identifikaciju prirodnih turističkih potencijala i suradnju u području kompleksnog ruralnog razvoja,

a specifični ciljevi obuhvaćaju odrţivu, zelenu proizvodnju energije.

MeĎutim, osim konkretnih razvojnih ciljeva trebaju se odrediti i horizontalna načela. Neki od tih

aspekata pojavljuju se i kao manje-više samostalne mjere, premda bi u pravilu trebali proţimati sve

razvojne aktivnosti. Opće regionalne potrebe su, primjerice, jačanje samodostatnosti, učinkovito

upravljanje resursima, jačanje ekološke odrţivosti, unapreĎenje hrvatske kulture kao spone,

stvaranje radnih mjesta u cilju smanjenja iseljavanja, povećanja stope lokalne zaposlenosti i

unapreĎenja poduzetništva te uključivanje sudionika i ustanova izvan upravnog sektora.

Gore navedeni sustav ciljeva i struktura mjera nalaze se u sinergičnoj vezi, te podupiru provedbu

optimalnog scenarija suradnje.

REGIJA MURA EGTS


175

3. Predloţeni integrirani paketi razvojnih aktivnosti i mjera

PAKETI MJERA MJERE

3.1. Jačanje trţišne

konkurentnosti

lokalnih malih

i srednjih poduzetnika

3.1.1.Uspostava prekogranične poslovne platforme

3.2. Usluţna naselja 3.2.1. UnapreĎenje slike naselja

3.2.2. Društveni most – jačanje meĎugeneracijske suradnje

mlaĎih i starijih naraštaja

3.3. Kompleksni ruralni

razvoj na

temelju krajobraznih uvjeta

3.3.1. Upostava organizacijskih okvira kompleksnog ruralnog

razvoja

3.3.2. Ruralni razvoj s naglaskom na agraru

3.3.3. Program lokalnih proizvoda

3.3.4. Prirodni turizam regionalnih razmjera

3.3.5. Zelena energetika

3.1. UnapreĎenje trţišne konkurentnosti regionalnih malih i srednjih

poduzetnika

3.1.1 Uspostava prekogranične poslovne platforme

Ova mjera polazi od pretpostavke da je nizak intenzitet prekograničnih veza gospodarskih subjekata

opći problem, bez obzira radi li se o multinacionalnim kompanijama, malim i srednjim tvrtkama ili

drugim gospodarskim organizacijama. U pograničnom području postoji velika potreba za

pronalaţenjem poslovnih partnera, poticanjem ulaganja, te komercijalnim i dobavljačkim vezama.

Nedostatnost sustava prekograničnih veza i dalje je čimbenik koji slabi koheziju.

REGIJA MURA EGTS


176

Budući da regionalno gospodarstvo – posebice područje EGTS-a – obiljeţava slab i malobrojan

poduzetnički sektor, potrebno je njegovo jačanje, prvenstveno osnivanjem novih i unapreĎenjem

postojećih poduzeća. Okosnicu pograničnog gospodarstva predstavlja malo i srednje poduzetništvo,

dok velike kompanije nisu karakteristične za EGTS, pa se aktivnosti trebaju usmjeriti prema

lokalnoj i regionalnoj razini, te postojećim i funkcionalnim malim i srednjim tvrtkama. Nedostatak

novih, lokalnih gospodarskih subjekata, koji se vezuju uz endogene resurse, odnosno mala dodana

vrijednost i profitabilnost postojećih tvrtki takoĎer predstavljaju problem koji iziskuje intervenciju.

Isto tako, trebamo reagirati i na nisku razinu poduzetničke inicijative.

U pogledu jačanja kompetitivnosti regionalnog malog i srednjeg poduzetništva neophodna je

koordinacija sudionika (stakeholdera), stoga predlaţemo uspostavu prekogranične poslovne

platforme u cilju uokvirenja dolje navedenih poslovnih aktivnosti, što se moţe postići i korištenjem

prekograničnih sredstava (npr. u obliku klastera iz programa HU-HR). Jezgru platforme

predstavljala bi gospodarska društva s područja EGTS-a, no vaţno je i uključivanje velikih

poduzeća i gospodarskih centara šireg okruţenja, kako bi se stvorili potrebna masa, ponuda i

potraţnja (kroz unapreĎenje trţišta, pribavljanja izvora financiranja, poticanje ulaganja itd.). Treba

nastojati da se ako ne i u članstvo, barem u rad platforme uključe, ili se uspostave kontakti s

regionalnim ustanovama za edukaciju odraslih, sveučilištima, srednjim i osnovnim školama,

regionalnim i ţupanijskim agencijama za unapreĎenje poduzetništva, sindikatima, komorama te

drţavnoupravnim tijelima za zapošljavanje. Platforma bi prvenstveno trebala funkcionirati kao

strukovno konzultacijsko tijelo istaknutih gospodarskih sudionika pograničnog područja (male i

srednje tvrtke, velika poduzeća, financijske ustanove, investicijske kuće, zaklade za unapreĎenje

poduzetništva, konzultantske tvrtke itd.) te drugih sudionika procesa izgradnje gospodarskih veza.

MeĎutim, valja naglasiti kako se umjesto stvaranja nove, nepopunjene organizacijske strukture

trebaju iznaći sadrţaji, a platforma okupiti oko konkretnih projektnih aktivnosti. Dolje navodimo

one projektne aktivnosti koje bi trebale ući u opseg planirane platforme (na kraju opisa nalaze se

aktivnosti, koje su pogodne za kreiranje projekata 2020). Platforma bi trebala imati sljedeće

funkcije:

uspostava mreţe poslovnih partnera na razini EGTS-a koja suraĎuje s eksternim partnerima

u cilju podupiranja poslovnih aktivnosti,

prijenos najbolje prakse, razmjena iskustava i znanja,

informacijske usluge, promocija i marketing,

REGIJA MURA EGTS


177

odrţavanje priredbi, zajedničko pojavljivanje na vaţnijim gospodarskim dogaĎajima (štand,

logotip itd.) u okruţenju EGTS-a,

poticanje poduzetništva s pridodanom društvenom vrijednošću, pokretanje posla i jačanje

poduzetničkog duha,

mentoriranje članova platforme i partnera,

poticanje dobavljačkih aktivnosti i sklapanja poduzetničkih ugovora,

organizacija komercijalne prodaje,

evaluacija regionalnog poslovnog ozračja i gospodarske situacije, nagraĎivanje istaknutih

gospodarstvenika,

kreiranje projekata.

Vezano za konkretne projektne aktivnosti valja naglasiti, kako bi jedno od najvaţnijih sredstava

uspostave regionalnog partnerstva trebala biti organizacija serije poslovnih, poduzetničkih

konferencija. Struktura, učestalost i tematski fokus konferencija uvelike bi ovisili o poduzetničkim

potrebama i kapcitetima EGTS-a. Na priredbama treba voditi računa o uključivanju osoba koje

raspolaţu meĎunarodnim iskustvima, znanjem i radnom kulturom, odnosno uzornih i uspješnih

lokalnih poduzetnika. Dakle, priredbe se trebaju strukturirati na način koji istodobno omogućuje

podršku uspješnim lokalnim gospodarstvenicima i vanjskim investitorima, te posvećuje paţnju na

osnivanje, poslovanje i rast gospodarskih subjekata koji ne raspolaţu dovoljnim znanjem,

iskustvom i sustavom poslovnih veza. Konferencije omogućuju razmjenu znanja i iskustava,

uzajamno upoznavanje poslovnih aktivnosti, kapaciteta i kompetencija, te predstavljanje poslovnih

mogućnosti. Pored toga, konferencije su prikladne i za analizu situacije poduzetničkog sektora i

definiranje razvojnih smjernica. Sudionici mogu raspraviti dodatne mogućnosti gradnje i

unapreĎenja poslovnih odnosa i suradnje, kao i konkretne projektne mogućnosti. Poslovne i

poduzetničke konferencije mogu se sastojati od više elemenata i podreĎenih priredbi. Tako,

primjerice, mogu obuhvaćati plenarne sjednice, radionice, otvorene forume, sastanke poslovnih

ljudi i sl. Hrvatski i maĎarski sudionici nakon plenarne sjednice u okviru poduzetničkog foruma,

osim formalnog business-to-business sastanka mogli bi graditi osobne veze. Svakako vrijedi

organizirati i seriju priredbi, čija je tema unapreĎenje poduzetništva. Cilj takvih dogaĎaja je

prosljeĎivanje korisnih informacija malim i srednjim poduzetnicima u vezi osnivanja tvrtki,

strateških i operativnih aktivnosti te mogućnostima gospodarskog rasta. ObraĎene teme mogu

pokrivati brojna područja od osnivanja tvrtki i operativnog rada, do mogućnosti gospodarskog rasta.

Mogu se potaknuti razna tematska područja, poput osnivanja novih poduzeća, raspoloţivih izvora

financiranja i ostalih pitanja u vezi savjetovanja i upravljanja projektima. Informativne priredbe

REGIJA MURA EGTS


178

trebaju skrenuti posebnu pozornost na informiranje gospodarskih subjekata o mogućnostima

unapreĎenja poslovanja i sposobnosti sudjelovanja u regionalnom gospodarstvu, te učinkovitijeg

partnerstva. Posebnu vaţnost imaju prezentacije i kratki treninzi, odrţani u cilju unapreĎenja

mogućnosti financiranja kroz domaće i europske projekte. Priredbe mogu obuhvatiti i inspirativna,

motivacijska izlaganja poslovnih ljudi, poduzetnika i razvojnih stručnjaka, koji su tijekom proteklih

godina postigli istaknute uspjehe. Njihova osobna priča moţe ostvariti pozitivan utjecaj na aktivne

ili planirane regionalne male i srednje tvrtke. Osim toga, odrţavale bi se i izričito strukovne

prezentacije, meĎu ostalim od strane poslovnih mentora i start-up stručnjaka, koje bi mogle biti

korisne raznim fizičkim i pravnim osobama, gospodarstvenicima i tvrtkama.

Dodatnim predmetom suradnje mogu biti gospodarski sajmovi i izloţbe, koji su bili popularni i

uspješni u proračunskom razdoblju 2007-2013. Takve priredbe pored razmjene znanja i iskustva

trebaju omogućiti i umreţavanje, te geografsku ekspanziju gospodarskih aktivnosti. Dobru podlogu

mogu predstavljati unapreĎenje prekograničnih veza grada Kaposvára i Koprivnice (K2) te HU-HR

projekt Four Seasons, Four Fairs (4S4F). Valja naglasiti, kako uz priredbe u vlastitom aranţmanu

EGTS u okolnim središtima i regiji treba nastupati koordinirano i jedinstveno (npr. na

koprivničkom sajmu). Posebnu pozornost zasluţuju one projektne aktivnosti, koje se ostvaruju na

području EGTS-a u sklopu sajmova i izloţbi, a za cilj imaju koordinirani marketing i PR. Pored

posrednog unapreĎenja poslovnih veza elementi projekta mogu biti i povezivanje raznih

gospodarskih subjekata, odnosno tzv. match-making usluge u cilju unapreĎenja naručiteljskih,

dobavljačkih i kooperantskih veza.

Osim stvaranja platforme, pored raznovrsnih priredbi za razvoj mreţa i poslovanja naročitu vaţnost

ima popunjavanje aktivnosti konkretnim sadrţajima. Za uspjeh umreţavanja, odrţavanja i razvoja

potrebna je provedba opseţnih informativnih aktivnosti. Tako se meĎu projektima moţe naći mjesta

i za površinu koja omogućuje razmjenu meĎu gospodarstvenicima, te pozadinsku bazu

podataka. Baza podataka i web površina potencijalnim prekograničnim partnerima omogućuju

aţurne informacije. Razmjena informacija osim najvaţnijih podataka maĎarskih i hrvatskih

gospodarstvenika obuhvaća kontakte te potencijalno područje suradnje (dobavljačke veze,

proizvodnja, usluge, investicije). Informativne aktivnosti osim elektroničke forme obuhvaćaju i

izradu te objavu tiskanih i video materijala.

Pored elemenata koji se tiču raznovrsnih poslovnih okruţenja, informativnih aktivnosti i izgradnje

mreţa ključnu vaţnost moţe imati neposredno (društveno) unapreĎenje poduzetništva, to jest

REGIJA MURA EGTS


179

podrška pruţena poslovnoj infrastrukturi, iznalaţenje načina financiranja te podupiranje

unapreĎenja proizvoda i usluga. Pored Programa prekogranične suradnje MaĎarske, meĎu ostalim,

neposredan razvoj poduzetništva omogućuje i europski Program za zapošljavanje i socijalne

inovacije (EaSI).

Prvi korak trebao bi biti popis nekretnina, kao potencijalnih investicijskih ciljeva u pojedinim

naseljima. U prvom redu dolaze u obzir neiskorištena, brown field područja, dugo neprodane ili

neizdane, eventualno zapuštene nekretnine. Rečene aktivnosti usko se vezuju uz ranije navedene

informacijske projektne sastavnice: naime, u okviru projekta sastavio bi se online i izdao tiskani

katastar za potrebe lokalnih poduzetnika, te eksternih i internih subjekata zainteresiranih za

osnivanje tvrtki. U informativnim materijalima i tijekom kasnijih poslovnih sastanaka trebaju se

odrediti precizni parametri, aspekti, uvjeti i vrijednosti. Vaţnu ulogu u procesu unapreĎenja

poduzetništva trebali bi imati društvena odgovornost i javna poduzeća, koja ostvaruju društveni

utjecaj i stvaraju vrijednosti. Najidealnije je stvaranje win-win situacija, u kojima svoje interese

podjednako pronalaze javni sektor, lokalne samouprave i gospodarstvenici. Potreban je promišljen

proces poticanja poduzetništva, koji se ravna prema lokalnim potrebama, te za odreĎene koncesije

(besplatni najam, porezne povlastice, povoljna prodaja zemljišta) jamči ugovorom definirane

pogodnosti (npr. prepuštanje odreĎene količine proizvoda javnim kuhinjama, sudjelovanje u

ureĎenju javnih površina) te pruţa garancije (npr. zapošljavanje trajno nezaposlenih i osoba s

posebnim potrebama, na odreĎeno vrijeme).

Prodaja proizvoda predstavlja gospodarsku interakciju od najveće vaţnosti po konkurentnost malih

i srednjih tvrtki, te je uspostava uvjeta komercijalne prodaje konkurentnih proizvoda obraĎena u

posebnoj točki. Pri pokretanju e-trgovine i uspostavi fizičke mreţe trgovina trebaju se obuhvatiti i

proizvodi javnih poduzeća, uključujući i lokalne proizvode te proizvodi podrijetlom iz

poljoprivrednih programa, koji su posebno naglašeni u ovoj strategiji. Na taj način stvara se trţište i

nastaje prodajna površina te se otvararaju bolje prodajne mogućnosti.

U vezi poticanja poduzetničkog duha i kulture dolaze u obzir dva projektna elementa, namijenjena

različitim projektnim skupinama: s jedne strane, priznanja za postignute rezultate, a s druge strane

odrţavanje raznih natjecanja u cilju jačanja poduzetničkog duha. Prva aktivnost odnosi se na

korisne inicijative i dobru praksu, te nagraĎuje značajna postignuća pojedinaca i tvrtki. Odlučivanje

o vrednovanju i sustavu nagraĎivanja trebalo bi se dodijeliti jednom forumu, koji se sastavlja od

članova poslovne platforme (misli se npr. na osnivanje „Nagrade za poduzetništvo EGTS-a Regije

REGIJA MURA EGTS


180

Mura“ ili „Priznanja za uspješne dobavljače EGTS-a Regije Mura“). Druga projektna aktivnost

obuhvatila bi mlade, učenike i studente koji se nalaze na početku karijere. Stimulativni sustav

unapreĎenja zaposlenosti po mogućnosti bi već trebao početi u osnovnim i srednjim školama,

usmjeravajući učenike prema odreĎenim profesijama. Upoznavanje poduzetništva u okviru

izvannastavnih zanimanja povećalo bi izglede biranja poduzetničke karijere umjesto zaposleničke.

Kvizovi, natjecanja i nadmetanja pobuĎuju zanimanje mladih za samostalne poduzetničke

aktivnosti na praktičan i zabavana način.

Takve aktivnosti doprinijele bi unapreĎenju regionalnog poduzetništva i zapošljavanja. Zadrţavanje

stanovništva u mjestu boravka smanjilo bi zapošljavanje u inozemstvu i iseljavanje, a rasla bi i

stopa lokalnog korištenja ljudskih kapaciteta. U okviru poslovne platforme došlo bi do uklanjanja

informacijskog deficita, koji temeljno sprječava svaku vrstu uspostave gospodarskih odnosa i

suradnje. Stvaranjem ozračja povjerenja otvaraju se brojne mogućnosti za povećanje broja i

kvalitete poslovnih partnerskih odnosa u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Projektni elementi

poslovnim subjektima donose više narudţbi, ugovora, partnera, proizvoda i usluga. Na taj način

poduzetnici postaju poznatiji na trţištu, dolaze do kompetitivnijih ponuda, što im omogućuje

opstanak, unapreĎenje proizvoda i usluga te integraciju u sustav lokalnog gospodarstva. Dobra

praksa i raznovrsna priznanja pak predstavljaju dodatni poticaj za pokretanje posla i konkretno

unapreĎenje poslovanja. Na kraju valja spomenuti jednako vaţnu pojavu socijalnih gospodarskih

subjekata, čije jačanje predstavlja odgovor i nudi rješenje pojedinih društvenih izazova: pored

stvaranja trţišnih prihoda u regiji bi se ustalile i gospodarske aktivnosti koje imaju osobitu

društvenu vrijednost.

Opći ciljevi: unapreĎenje i jačanje lokalnog zapošljavanja u cilju sprječavanja iseljavanja,

povećanje pridodane vrijednosti, te razvoj proizvoda i usluga u interesu poboljšanja profitabilnosti.

Specifični ciljevi: postizanje visoke razine razmjena poslovnih informacija, stvaranje sektora malog

i srednjeg poduzetništva s opseţnim internim i eksternim vezama, povećanje broja novih

gospodarskih subjekata zasnovanih na endogenim resursima i jačanje postojećih, poticanje

kompetentnih proizvoda i usluga, unapreĎenje dobavljačkih djelatnosti, prekogranični zajednički

poduzetnički projekti, poticanje ulaganja, podrška malim i srednjim poduzetnicima u cilju izlaska

na trţište.

REGIJA MURA EGTS


181

Projektni elementi i aktivnosti:

sastanci poslovnih partnera i poduzetnika, odrţavanje gospodarskih konferencija,

odrţavanje gospodarskih sajmova i tematskih izloţbi u organizaciji EGTS-a,

izrada zajedničke (dvojezične) poduzetničke baze podataka i web stranice za poslovne

informacije i pronalaţenje poslovnih partnera,

informativne publikacije, izrada kraćih filmova o maĎarskoj i hrvatskoj investicijskoj klimi i

mogućnostima unapreĎenja poduzetništva,

organizacija zajedničkih studijskih putovanja i obilaska poduzeća,

priprema prodaje kompetentnih proizvoda, elektronička trgovina, zajedničke mreţe

trgovina, polaganje temelja franchise sustava,

podrţavanje djelatnosti javnih poduzeća,

dodjela priznanja poduzetnicima,

odrţavanje nadmetanja i kvizova u cilju unapreĎenja poduzetničkog duha.

3.2. Usluţna naselja

3.2.1. UnapreĎenje slike naselja

Stanje okoliša naselja uvelike utječe na razinu graĎanskog zadovoljstva, sposobnost zadrţavanja

stanovnika u mjestu boravka i intenzitet iseljavanja. Odrţavanje i unapreĎenje javnih površina,

zgrada te nabava potrebne opreme itd. za mala naselja sa slabim financijskim mogućnostima često

predstavljaju prevelik teret – većinu članova EGTS-a Regija Mura predstavljaju upravo takva

naselja. Dakle, ove strateške mjere u cilju povećanja razine graĎanskog zadovoljstva i jačanja

područne privlačnosti predviĎaju zajedničko unapreĎenje i odrţavanje okoliša članskih naselja.

U okviru ovih mjera, s jedne strane, predlaţemo uspostavu zajedničkog odrţavanja javnih površina

članskih naselja, utvrĎivanje mogućnosti i potreba infrastrukturnog razvoja te po potrebi

zajedničkog djelovanja. U cilju dodatnog smanjenja financijskih tereta investicija takoĎer

predlaţemo zajedničku nabavu i odrţavanje potrebne opreme i radnih strojeva, poglavito u slučaju

mehanizacije značajnije vrijednosti. Odgovarajuća organizacija i dinamika radova omogućuje

podjelu mehanizacije meĎu članskim naseljima te stvaranje zajedničkog, koordiniranog

mehanizacijskog parka. MeĎutim, smatramo da je za ostvarenje tog plana neophodno prethodno

REGIJA MURA EGTS


182

istraţivanje potreba, odabir najprikladnijih poslovnih lokacija, odnosno po potrebi oblikovanje

većeg poslovnog središta.

EGTS Regija Mura posebno je prikladan za ostvarenje rečenih zadataka i provedbu aktivnosti,

doprinoseći smanjenju iseljavanja graĎana.

Opći cilj: povećanje razine graĎanskog zadovoljstva u cilju jačanja privlačnosti regije i smanjenja

iseljavanja.

Specifični cilj: zajednička provedba manjih infrastrukturnih zahvata u cilju unapreĎenja okoliša

naselja, zajednička nabava potrebnih sredstava, uspostava mehanizacijskog parka

Projektne sastavnice i aktivnosti:

Organizacija zajedničkog odrţavanja i unapreĎenja javnih površina

Detektiranje zajedničkih infrastrukturnih razvojnih mogućnosti i potreba

Detektiranje potreba u vezi radne i poljoprivredne mehanizacije

Nabava strojeva i koordinacija korištenja mehanizacije

3.2.2. Društveni most – jačanje meĎugeneracijske suradnje mladih i starijih naraštaja

Odseljenje mladih opći je problem EGTS Regija Mura: osim toga, područje obiljeţava starenje

stanovništva, koje sve više tereti aktivnu populaciju i regionalne sustave socijalne skrbi. Uslijed

iseljavanja dodatni problem predstavlja i meĎusobno udaljavanje naraštaja (često čak i unutar

obitelji), što dugoročno moţe pruzročiti degradaciju lokalnih zajednica. Generacijski razdor često

ne nastaje zbog nedostatka spremnosti za odrţavanje veza, nego uslijed nedostatka posrednika,

organizatora i odgovarajućih informacija. Dakle, cilj ove mjere je ublaţavanje i preokretanje

negativnih društvenih procesa, smanjenje meĎugeneracijskog jaza i detektiranje potencijala

meĎugeneracijske suradnje, odnosno njihovo korištenje, sukladno regionalnim potrebama i

mogućnostima. Na taj način uspjeli bismo dugoročno rasteretiti lokalnu mreţu socijalne skrbi i

jačati sposobnost zadrţavanja stanovništva.

Jedan od stupova ove mjere sastojao bi se od uspostave dobrovoljnog centra i dobrovoljne mreţe, s

prvenstvenim ciljem okupljanja volontera za provedbu usluga. Naime, u Europskoj uniji, pa tako i

MaĎarskoj i Hrvatskoj, zakoni omogućuju uključivanje volontera u usluge zbrinjavanje starijih

osoba. Uz mreţu volontera i rečeni centar usko se vezuje sastavnica nazvana „Mentorskim

programom“, u okviru koje bi stariji volonteri kroz cijelu školsku godinu pomagali

REGIJA MURA EGTS


183

osnovnoškolcima u cilju postizanja što boljih rezultata i usvajanja potrebnih općih vještina i znanja.

Europska i domaća dobra praksa i istraţivanja dokazuju, kako takvi oblici meĎugeneracijske

suradnje pozitivno djeluju na mlade, starije te općenito na lokalne zajednice. S jedne strane,

povoljna je za razvoj djece i adolescenata, a s druge strane potiče starije i čini ih aktivnijima, te

rugoročno rasterećuje lokalni sustav socijalne skrbi.

Drugi stup paketa mjera trebalo bi biti osnivanje kulturne ustanove tipa pučkog sveučilišta, koja

zadovoljava potrebe svih naraštaja, omogućujući razmjenu znanja izmeĎu pripadnika starijih i

mlaĎih i/ili odrţavanje serije tečaja. Rečena ustanova time bi doprinijela razvoju zajednice i

unapreĎenju kvalitete ţivota pojedinih naraštaja. Mjera počiva na ideji da sve generacije posjeduju

jedinstvene sposobnosti i znanje, koje nedostaje drugima i moţe biti korisno za društvo. Starije

osobe već i zbog svog ţivotnog iskustva posjeduju znanje koje se ne moţe usvojiti u školi, ali je

mladima neophodno u praktičnom ţivotu (npr. kuhanje, financije, poduzetničke informacije,

vrtlarstvo itd.). MlaĎi članovi zajednice pomoću svjeţe usvojenog (školskog) znanja takoĎer mogu

na brojne načine doprinijeti unapreĎenju ţivotne kvalitete starijih naraštaja. Podrobnim

poznavanjem stranih jezika i informacijske tehnologije mogu olakšati starijima veze i komunikaciju

s udaljenim članovima obitelji.

Zadaća EGTS-a Regije Mura je koordinacija rečenih aktivnosti i sastavnica projekta, definiranje

potreba i mogućnosti, odrţavanje kontakata s nadleţnim tijelima i civilnim udrugama, te

oblikovanje suradnje i informiranje stanovništva.

Opći cilj: unapreĎenje zajednice u cilju smanjenja iseljavanja.

Specifični cilj: smanjenje meĎugeneracijskog razdora, učinkovito korištenje potencijala

meĎugeneracijske suradnje.


Utemeljenje dobrovljnog centra i mreţe

Pokretanje mentorskog programa

Pokretanje pučkog sveučilišta/kulturne ustanove u cilju unapreĎenja općeg znanja

Odrţavanje tečaja/serije priredbi koje zadovoljavaju potrebe svih naraštaja.

REGIJA MURA EGTS


184

3.3. Kompleksni ruralni razvoj na temelju krajobraznih uvjeta

3.3.1. Uspostava organizacijskih okvira kompleksnog ruralnog razvoja

Jedan od najvaţnijih izazova u području kompleksnog ruralnog razvoja na bazi krajobraznih

karakteristika je koordinirana, sinergična provedba aktivnosti na regionalnoj razini. Za to je

neophodna uspostava organizacijskih okvira. Iz tog razloga u paketu mjera predlaţe se odrţavanje

okruglog stola za ruralni i prostorni razvoj, te stvaranje informacijskog punkta za ruralni razvoj, koji

bi istodobno obnašao turističke i poljoprivredno-informacijske aktivnosti. U slučaju okruglog stola

svrsishodna su neinstitucionalna rješenja-forumi, dok je u vezi informacijskog punkta potrebno

iznalaţenje institucionalne forme.

Krajobrazne karakteristike EGTS-a Regija Mura iziskuju obazrivu, koordiniranu regionalnu

razvojnu politiku. Lokalne samouprave, tijela za prostorni i ruralni razvoj i stručnjaci trebaju

suraĎivati u cilju koordinacije regionalnih razvojnih planova. U interesu toga predlaţe se sazivanje

neinstitucionalnog foruma ili okruglog stola, koji moţe postati prostorom suradnje stručnjaka za

prostorni i ruralni razvoj.

Rad okruglog stola koordiniralo bi radno tijelo EGTS-a, koje bi istodobno obavljalo i zadatke

stručne i administrativn pripreme sjednica. Učestalost odrţavanja okruglih stolova ravnala bi se

prema potrebama, a sudionici bi prvenstveno obavljali sljedeće aktivnosti:

Koordinacija raznih područnih i sektornih razvojnih strategija i usuglašavanje razvojnih

ideja. U okviru toga treba teţiti uspostavi odrţivog okoliša u naseljima. Klimatske promjene

iziskuju što bolju prilagodbu izmijenjenim uvjetima, pa preuzimanje dobre prakse u tom

području i ekološka razvojna osviještenost trebaju biti meĎu najvaţnijim zadacima EGTS-a.

Okrugli stol predstavlja izvrstan forum za razmjenu iskustava i usklaĎivanje regionalnih

razvojnih planova.

Pojašnjenje načelne pozadine prekograničnih razvojnih aktivnosti, koje jačaju koheziju

EGTS-a, a provode se na nacionalnoj razini, uključivanje nadleţnih ustanova, po potrebi

izrada prijedloga regulatornih izmjena.

Kreiranje, usklaĎivanje i koordinacija zajedničkih projekata.

Koordinacija razvoja slike naselja.

Uspostava kontakata s većim regionalnim urbanim središtima, što omogućuje sinergično

korištenje financijskih sredstava u gradovima i urbanom zaleĎu.

REGIJA MURA EGTS


185

Stalni članovi okruglog stola bili bi članovi EGTS-a, odnosno njihovi zastupnici. Redovito bi se

pozivali predstavnici regionalnih tijela za prostorni i ruralni razvoj, primjerice voditelji LAG-ova.

Okrugli stol usto bi trebao privući što veći broj stručnjaka sektora, te koordinirati aktivnosti sa

zainteresiranim regionalnim donositeljima odluka (uključujući ţupanijsku, općinsku, kotarsku i

prekograničnu razinu suradnje). Na taj način EGTS bi tijekom pripreme prekograničnih projekata

nastupao kompetentno, uz potreban stručni legitimitet. Osim, toga EGTS bi uključivanjem dodatnih

stručnjaka mogao postati i forumom za profesionalnu suradnju.

Drugi element organizacijske strukture ruralnog razvoja je poljoprivredni i turistički informacijski

punkt. Informacijski punkt je samostalno tijelo koje bi u cilju podrške sudionicima ruralnog razvoja

utemeljio EGTS Regija Mura. Ta organizacija bi zahvaljujući velikom kapitalu znanja pruţala

profesionalnu podršku sudionicima ruralnog razvoja. Usluge bi trebale obuhvatiti dostupne agrarne

i turističke fondove (domaći i europski alati financiranja), turističke proizvode i usluge (npr. dodjela

„suncokreta” objektima seoskog turizma, ISO certifikati) te standarde lokalnih proizvoda (npr.

maĎarski i hrvatski propisi prehrambene sigurnosti i standardizacije kvalitete), kroz on-line i osobne

sustave informiranja, odnosno podršku pojedinačnih inicijativa. Navedene aktivnosti doprinose

razvoju poljoprivrednih i turističkih proizvoda, te njihovoj prodaji i uspješnom korištenju

raspoloţivih financijskih izvora.

Pored info punkta organizacija bi djelovala i u području upravljanja turističkim destinacijama. U

tom segmentu glavne zadatke predstavljali bi uspostava kontakata nadleţnih tijela, marketing i PR

na razini cjelokupne regije, odnosno koordinacija turističkog razvoja. Aktivnosti organizacije

definirane su u okviru mjere turističkog razvoja (3.3.4.).

U okviru ove strategije nisu predloţeni institucijski okviri info punkta: zadaća odreĎivanje

institucijske forme moţe se obaviti nakon utvrĎivanja djelokruga EGTS-a i razmjera radne

organizacije.

Opći cilj: koordinirani prekogranični ruralni razvoj

Starateški cilj: koordinacija planova ruralnog razvoja, sinergijsko korištenje financijskih

izvora, informiranje sudionika ruralnog razvoja


odrţavanje okruglih stolova o prostornom i ruralnom razvoju: uspostava okvira tematske

suradnje, odrţavanje sastanaka i seminara,

REGIJA MURA EGTS


186

osnivanje informacijskog punkta za ruralni razvoj, uz koji se nadovezuju sljedeće projektne

aktivnosti:

o uspostava i provedba organizacijskih okvira informacijskog punkta,

o uspostava infrastrukture informacijskog ureda, nabava opreme,

o okupljanje stručnjaka i stvaranje baze znanja, unapreĎenje ljudskih kapaciteta,

prikupljanje organizacijskog znanja,

o zajedničko prekogranično upravljanje turističkim destinacijama,

o rad info punkta za turizam i ruralni razvoj,

o izrada online i tiskanih materijala,

o odrţavanje informacijskih dana i foruma.

3.3.2. Ruralni razvoj s naglaskom na agraru

Najvaţniji i najţurniji izazovi pred naseljima EGTS-a Regija Mura su niska stopa zaposlenosti i sve

intenzivnije iseljavanja pripadnika mlaĎih naraštaja. Regija raspolaţe ozbiljnim tradicijima u

području poljoprivrede: agrarni sektor izvor je ţivota mnogih poljoprivrednih proizvoĎača i OPG-a

na obje strane granice. Upravo stoga, ove strateške aktivnosti smanjenje stope nezaposlenih i

jačanje kapaciteta zadrţavanja stanovništva na mjestu boravka ţele postići preko potpora

poljoprivrednom sektoru.

Jedan od glavnih elemenata mjere je uspostava mreţe lokalnih uzornih gospodarstava, koja bi s

jedne strane mogla zaposliti lokalnu needuciranu radnu snagu, a s druge strane primiti veliki broj

zaposlenih na javnim radovima, omogućujući im stvaranje vrijednosti. Glavni uvjet uspostave

uzornih gospodarstava je obradivo poljoprivredno zemljište u vlasništvu lokalne zajednice. U tom

pogledu članove EGTS-a obiljeţavaju povoljni uvjeti: Općina Goričan, primjerice, u proizvodnju

moţe uključiti 13,5 hektara, a Szepetnek 4 hektara14

poljoprivrednog zemljišta. Proizvodnje u

uzornim poljoprivrednim gospodarstvima i zapošljavanje radnika iziskuje osnivanje novog subjekta,

primjerice gospodarskog društva u vlasništvu općine ili lokalne samouprave (d.o.o. ili d.d.), javnog

poduzeća ili zadruge. Pri odabiru organizacijskog oblika trebaju se uzeti u obzir najučinkovitije

mogućnosti upotrebe proizvoda na samome mjestu. Na temelju dobre prakse moţe se zaključiti,

kako je najidealnije proizvedene poljoprivredne proizvode koristiti u javnim kuhinjama (dječji

vrtići, škole, ustanove socijalne skrbi itd.), pri čemu valja skrenuti pozornost na propise javne

14

Od čega se 3 hektara trenutno nalaze u najmu.

REGIJA MURA EGTS


187

nabave. Stoga se prije svega predlaţe provedba podrobnih pravnih analiza, s posebnim obzirom na

otkrivanje različitosti i dobru praksu na obje strane granice. Elaborat bi se trebao osvrnuti i na

mogućnost uključivanja nezaposlenih, koji sudjeluju u javnim radovima.

Proizvodna, transportna i skladišna mehanizacija svakako predstavljaju veću početnu investiciju, no

vrijedi razmišljati u regionalnim razmjerima. Ne trebaju sve općine ili lokalne samouprave te

gospodarska društva i OPG-i nabavljati skupe strojeve i opremu, odgovarajućom koordinacijom

mogu se uspostaviti uvjeti zajedničkog korištenja i podjele meĎu naseljima. Koordinacijske zadatke

podjednako bi mogli obavljati info punkt i EGTS Regija Mura.

Pored toga što povećavaju stopu zaposlenosti, uzorna gospodarstva pozitvno utječu i na javne

usluge općina i lokalnih samouprava, stvaraju pretpostavke za opstanak i prezentaciju tradicionalne

poljoprivredne proizvodnje i autohtonih vrsta, omogućuju testiranje i promidţbu inovativnih,

odrţivih proizvodnih postupaka, odnosno praktičnu izobrazbu učenika strukovnih škola. Ova mjera

moţe se usko povezati s aktivnostima u cilju proizvodnje i korištenja obnovljive energije,

korištenjem poljoprivrednog otpada, te uključivanjem vodene energije u poljoprivrednu proizvodnju

i skladištenje proizvoda.

Drugi element paketa mjera je tzv. regionalni program mladih poljoprivrednika, koji se nadovezuje

na europske i nacionalne fondove, te ţeli postići da poljoprivreda za mlade postane stvarnom

alternativom, ublaţujući trend odseljenja u smjeru razvijenih regija i drţava. Temelj predloţenih

mjera čini uspostava prekogranične platforme za suradnju, koja povezuje vaţnije lokalne

poljoprivrednike, proizvoĎače, općinska uzorna gospodarstva, strukovne poljoprivredne škole, te

poljoprivredne preraĎivače. Navedeni sudionici meĎusobno se nadopunjuju te mogu doprinijeti

unapreĎenju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, meĎu ostalim kroz usmjeravanje mladih,

pripravničke programe i trţišnu podršku mladim poljoprivrednicima.

Vaţna zadaća programa mladih poljoprivrednika je promidţba poljoprivrednog sektora i

prezentacija strukovnih mogućnosti mladima. Najprikladnije sredstvo za provedbu takvih aktivnosti

su redovite prezentacije, promidţbene kampanje i programi u osnovnim i strukovnim srednjim

školama, u vidu savjetovanja o odabiru profesije. Vrlo vaţan razvojni pravac predstavlja i

kvalitetno strukovno obrazovanje. Sudjelovanje aktera platforme za suradnju učenicima strukovnih

škola omogućilo bi uključivanje u raznovrsne pripravničke programe u regionalnim privatnim i

javnim poljoprivrednim poduzećima. Zahvaljujući poljoprivrednim programima učenici bi osim

stjecanja kvalitetnog znanja upoznali i vještine, te iskustva uspješnog upravljanja, gradnje i

poslovanja poljoprivrednih gospodarstava. Učenici koji tijekom školovanja postignu dobre rezultate

REGIJA MURA EGTS


188

ili su zainteresirani za pokretanje vlastitog gospodarstva mogli bi sudjelovati u osobnom,

prilagoĎenom mentorskom programu, u okviru kojeg bi polaznici usvajali znanje i iskustva, koji su

potrebni za uspješan izlazak na trţište. Mentori bi se birali od priznatih stručnjaka platforme za

suradnju. U cilju usvajanja odgovarajućih poslovnih i upravljačkih informacija svakako je potrebna

suradnja s poslovnom platformom koja je predstavljena u okviru prvog paketa mjera.

Kvaliteta tehnologija i postupaka poljoprivredne proizvodnje na području EGTS-a razlikuje se na

obje strane granice. Hrvatski poljoprivrednici svoja gospodarstva često osnivaju nakon povratka iz

Zapadne Europe, odakle donose iskustva i poznavanje aktualnih tehnologija. Uslijed toga,

prekogranična podjela znanja i iskustva moţe doprinijeti regionalnom jačanju poljoprivredne

konkurentnosti. Transfer znanja moţe se, meĎu ostalim, pospješiti odrţavanjem regionalnih foruma

i prekograničnim studijskim putovanjima.

Analiza kohezije otkrila je da regionalnu poljoprivredu takoĎer obiljeţavaju slabe vertikalne

poslovne veze. Za razliku od toga, lokalni poljoprivrednici i proizvoĎači mogu pronaći stabilno

trţište u preraĎivačkim kapacitetima šire regije (uključujući i Sloveniju). Platforma suradnje

nepobitno jača regionalne veze, a pored toga moţe predlagati odrţavanje prehrambeno-industrijskih

i poljoprivrednih izloţbi i sajmova. Pored formalnog upoznavanja priredbe polaţu temelje i jačaju

neformalne poslovne veze na regionalnoj razini, koja nadilazi razmjere EGTS-a.

EGTS Regija Mura u paketu razvojnih mjera na bazi agrara ima višestruku ulogu. EGTS treba

odigrati aktivnu ulogu u oblikovanju regionalnih uzornih gospodarstava, nabavi proizvodnih

sredstava i koordiniranju korištenja. Osim toga grupiranje zajedno s info punktom za ruralni razvoj

dobiva vaţnu ulogu u uspostavi i radu platforme za poljoprivrednu suradnju te organizaciji i

odrţavanju izloţbi i sajmova. EGTS osim toga treba omogućiti sinergiju pojedinih aktivnosti.

Opći cilj: unapreĎenje poljoprivrede u cilju poboljšanja regionalnog zapošljavanja.

Specifični cilj: uspostava kruţnog poljoprivrednog modela na razini lokalnih samouprava, jačanje

trţišne konkurentnosti mladih poljoprivrednika, uspostava regionalnih opskrbnih lanaca.


uspostava uzornih gospodarstava općina i lokalnih samouprava od strane članova EGTS-a:

odreĎivanje zemljišta i uspostavljanje radnih organizacija,

uspostava proizvodnog mehanizacijskog parka: nabava opreme, izrada sustava podjele

proizvodnih sredstava na obje strane granice,

REGIJA MURA EGTS


189

logistika poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu

lokalnih samouprava ili općina, uspostava skladišnih kapaciteta i dobavljačkog sustava,

profesionalno usmjeravanje mladih: informativne priredbe u lokalnim osnovnim i

strukovnim školama,

poticanje uspješnog uključivanja u trţišne procese: uvoĎenje pripravničkog i mentorskog

programa,

prekogranični transfer znanja: odrţavanje poljoprivrednih foruma i organizacija studijskih

putovanja,

poticanje uspostave regionalnih opskrbnih lanaca: odrţavanje poljoprivrednih i

prehrambeno-industrijskih sajmova i izloţbi.

3.3.3. Program lokalnih proizvoda

Vaţan zadatak u cilju ublaţavanja problema u vezi zapošljavanja i unapreĎenja sposobnosti

zadrţavanja stanovništva na području EGTS-a Regija Mura predstavlja promidţba alternativnih

mogućnosti zarade u poljoprivredi. Područje obiluje u malim proizvoĎačima koji proizvode lokalne

proizvode, ili se poljoprivredom bave kao sekundarnom aktivnošću, a njihovo povezivanje nastoji

postići velik broj regionalnih incijativa u vezi lokalnih proizvoda. U cilju izbjegavanja paralelnosti

koje smanjuju mogućnosti, paket mjera predlaţe pokretanje regionalnog, prekograničnog programa

lokalnih proizvoda, s glavnim ciljevima unapreĎenja trţišnih sposobnosti malih proizvoĎača,

proširenja lokalne turističke ponude, stvaranje jedinstvene slike područja i jačanja interne kohezije

EGTS-a. Program lokalnih proizvoda obuhvaća umreţenje poljoprivrednika i obrtnika, trţišnu

podršku i promidţbu lokalnih proizvoda.

Detalji razvojnog programa prvenstveno se trebaju uskladiti prema lokalnim uvjetima: poznate su

brojne dobre prakse, kod kojih lokalni dobavljački sustav i prodaja proizvoda doseţu visoku razinu.

Radno tijelo EGTS-a Regija Mura koje se bavi uspostavom programa lokalnih proizvoda takva bi

praktična rješenja trebalo upoznati na samom terenu.

Tijekom kohezijske analize dokazalo se da pomurski lokalni proizvodi uglavnom predstavljaju

tipične osnovne prehrambene proizvode, pa bi pridodane vrijednosti istodobno povećavale i njihovu

profitabilnost. Oblikovanje odgovarajućeg pristupa poljoprivrednika i prezentacije mogli bi se

dogaĎati u okviru studijskih putovanja i foruma o lokalnim proizvodima.

REGIJA MURA EGTS


190

Uz unapreĎenje i proširenje ponude lokalnih proizvoda ključnu vaţnost ima stvaranje uvjeta prodaje

na samome mjestu. Trenutno se u regiji odrţava više izloţbi i sajmova lokalnih proizvoda, koje bi

trebalo usustaviti i umreţiti kako bi se spriječilo uzajamno slabljenje utjecaja. Valja naglasiti, kako

prekograničnu prodaju lokalnih proizvoda trenutno priječe pravne i administrativne teškoće, koje se

trebaju uzeti u obzir pri provedbi razvojnih aktivnosti.

Lokalna trţišta predstavljaju jedan od oblika zadovoljavanja regionalnih potreba. Vrijedi razmisliti,

primjerice, o mogućnostima stvaranja potrošačkih zajednica, postavljanja polica s lokalnim

proizvodima u trgovinama, te na turističkim destinacijama i priredbama. U regiji su očuvana brojna

tradicionalna jela i gastronomski proizvodi, koji se iz godinu u godinu pojavljuju na lokalnim

festivalima. Te priredbe pruţaju izvrsne mogućnosti za prodaju lokalnih proizvoda. Dodatna

mogućnost je uključivanje proizvoda u sustav javnih kuhinja, pri čemu treba upoznati pripadajuću

regulativu. Površina za online prodaju takoĎer moţe odigrati vaţnu ulogu, te istodobno postati

platformom za odrţavanje veza.

Pored tradicionalnih marketinških aktivnosti mogućnosti prodaje lokalnih proizvoda uvelike bi

unaprijedili uvoĎenje sustava standardizacije kvalitete (s preporukama trgovaca, stručnjaka za

prehranu i gastronomiju, šefova kuhinja, lokalnih proizvoĎača itd.), odnosno izrada i uvoĎenje

jedinstvenog imidţa. Ovaj posljednji uvjet istodobno bi doprinjeo prepoznatljivosti i oblikovanju

brenda EGTS-a Regija Mura.

Zadaće EGTS-a obuhvaćaju koordiniranje aktivnosti, te njihovu realizaciju s ostalim sudionicima.

Pri uspostavi lokalnog trţišta vaţna je suradnja s lokalnim samoupravama i članovima LEADER

okruglog stola, dok je za izradu jedinstvenog regionalnog imidţa i prezentaciju lokalnih proizvoda u

sklopu turističkih atrakcija potrebna suradnja s davateljima turističkih usluga i turističkim

organizacijama.

Opći cilj: povećanje profitabilnosti poljoprivrednog sektora.

Specifični ciljevi: trţišna podrška malim proizvoĎačima, proširenje turističke ponude, jačanaje

prepoznatljivosti EGTS-a.


sastavljanje baze podataka lokalnih proizvoĎača, te inventara lokalnih proizvoda i

rukotvorina,

REGIJA MURA EGTS


191

odrţavanje priredbi u cilju unapreĎenja mreţe, organiziranje studijskih putovanja,

redovito odrţavanje lokalnih sajmova i izloţbi na obje strane granice,

izrada zaštitnog znaka EGTS-a, koji uz uspostavu sustava standardizacije kvalitete obuhvaća

i planiranje te korištenje sastavnica imidţa,

postavljanje polica s lokalnim proizvodima u mjesnim trgovinama i na području turističkih

atrakcija,

portal lokalnih proizvoda: izrada online prodajne i marketinške površine,

objava promidţbenih i informativnih materijala,

organizacija kampanja u cilju promjene paradigme, te promicanja zdravog ţivota i kratkih

opskrbnih lanaca meĎu lokalnim stanovništvom i predstavnicima općina ili lokalnih

samouprava.

3.3.4. Ekološki turizam regionalnih razmjera

EGTS Regija Mura nalazi se na maĎarsko-hrvatskoj granici, te je u odnosu na turističke destinacije

dviju drţava perifernog poloţaja. Unatoč tome, regija raspolaţe potencijalima koji omogućuju

turistički razvoj regionalnih razmjera.

Posebno je vaţno da razina korištenja turističkih potencijala bude u skladu s regionalnim

mogućnostima, zadovoljavajući potraţnju kroz ponudu koja počiva na regionalnoj kvaliteti i

tradiciji. Uspostava regionalnog brenda počela je u prethodnom proračunskom razdoblju (2007.-

2013.), stoga se treba nastaviti i u narednom.

U nastavku procesa izgradnje brenda, u okviru prve aktivnosti paketa mjera, koja se temelji na

kompleksnom ruralnom razvoju, značajnu ulogu trebao bi dobiti info punkt za ruralni razvoj, te

preko njega cjelokupan EGTS.

MeĎutim, uslijed marketinških aktivnosti prekogranična, regionalna suradnja trebala bi se proširiti

na dodatna područja. U narednom razdoblju predstoji vaţan zadatak umreţavanja postojećih i

planiranih atrakcija, kako bi regija posjetiteljima mogla ponuditi što atraktivnije i bogatije pakete

proizvoda. Na temelju postojećih elemenata pozornost treba posvetiti unapreĎenju atrakcija i

cestovne mreţe.

Najvaţniji regionalni turistički potencijali vezuju se uz prirodni okoliš, koji omogućuje raznovrsne

oblike aktivnog provoĎenja slobodnog vremena. Područje EGTS-a obiljeţavaju potencijali

biciklističkog i ribolovnog turizma, vodenog turizma uz rijeku Muru, te izletničkog turizma u

REGIJA MURA EGTS


192

sjevernom dijelu regije. Kulturno-turističke atrakcije regije prvenstveno nadopunjuju ponudu

aktivnog turizma, ali se ponekad mogu pojavljivati i samostalno, primjerice u slučaju kulturne

baštine, prezentacije pučke baštine, odnosno religijskih objekata, svetišta i hodočasničkih ruta.

Pored unapreĎenja i umreţavanja konkretnih turističkih atrakcija i usluga potrebno je kvalitativno i

kvantitativno unapreĎenje turističke infrastrukture i suprastrukture. U interesu toga ETGS treba

nastaviti izgradnju baze podataka, koja je započela u prethodnom razdoblju prekogranične

suradnje15

, što će javnosti omogućiti upoznavanje prirodnih i kulturnih atrakcija, gastronomske i

etnografske baštine, te smještajnih kapaciteta i turističkih info punktova u regiji. MeĎutim, baza

podataka ne smije biti samo u sluţbi onog dijela javnosti, koji je zainteresiran za regiju, nego treba

sadrţati korisne informacije i za EGTS. EGTS treba imati sintezu i pregled regionalne turističke

mreţe, te odrediti lokacije i naselja kojima je prijeko potrebno unapreĎenje turističke

suprastrukture. Osim toga, EGTS treba pronaći potencijalne partnere, koji bi sudjelovali u razvoju i

unapreĎenju smještajnih kapaciteta te ugostiteljskih i pomoćnih objekata.

UnapreĎenje sastavnica turističke suprastrukture prvenstveno se treba provesti na lokacijama

regionalnih turističkih čvorišta. Tako, primjerice, pojedini smještajni objekti mogu podjednako

posluţivati sudionike vodenog i biciklističkog turizma. U cilju unapreĎenja uvjeta biciklističkog

turizma naselja mogu nastupati koordinirano, lobirajući i aplicirajući u cilju ostvarenja preferirane

biciklističke staze Mlinarci-Pustara-Szepetnek-Velika Kaniţa.

UnapreĎenje turističke infrastrukture ne znači samo razvoj smještajnih kapaciteta, nego i mogućnost

jačanja identiteta EGTS-a i upoznavanje krajobraznih vrijednosti regije. Promicanje ekološke

svijesti i ekološkog razmišljanja takoĎer su vaţan prinos predstavljanja prirodnih vrijednosti.

Poučne staze i pripadajući objekti (promatrališta ptica, odmorišta itd.) doprinose upoznavanju flore i

faune zaštićenih područja, te kroz prekograničnu promidţbu krajobraznih vrijednosti unapreĎenju

ekološkog turizma.

Brojni segmenti turističkog razvoja nadilaze kompetencije EGTS-a. MeĎutim, kroz poticajne mjere

i stručnu podršku info punkta za ruralni razvoj moţe se postići uspjeh u aktualnom proračunskom

razdoblju (2014.-2020.) provedbom uspješnih turističkih projekata, koji se uklapaju u područnu

15

http://mura-region.eu/hu_HU/poi/geo

REGIJA MURA EGTS


193

turističku infrastrukturu. Pored strukovne podrške info punkt bi sudjelovao i u regionalnim

projektima, te bi i sam osmišljavao projekte i po potrebi pronalazio partnere.

Pored navedenog info punkt bi obnašao i zadatke prekograničnog upravljanja turističke destinacije

Regija Mura. U okviru toga uspostavila bi se dugoročna, ureĎena suradnja s lokalnim

samoupravama, turističkim tvrtkama, lokalnim poljoprivrednicima i organizacijama za ruralni

razvoj. Uključivanje lokalnih poljoprivrednika u sustav turističkih usluga izričito je vaţno u

pogledu regionalnog uspjeha, budući da takvo povezivanje lokalnim proizvodima moţe omogućiti

značajno trţište.

Info punkt za ruralni razvoj unutar EGTS-a takoĎer moţe biti organizacija koja bi u prvom koraku

izradila bazu podataka o regionalnim priredbama, a nakon toga (barem) u sklopu EGTS-a inicirala

usklaĎivanje pojedinih priredbi i predlagala odrţavanje novih. Opseţne konzultacije omogućile bi

izradu kalendara priredbi, koji bi podjednako mogli pratiti u upoznati lokalni stanovnici i

posjetitelji. Neke priredbe mogle bi privlačiti posjetitelje i iz šireg okruţenja regije. Priloţena

ilustracija prikazuje shematski sustav onih elemenata turističke mreţe, koji se trebaju uskladiti.

44. ábra: A térségi turisztikai hálózat sematikus ábrája

Slika br.44: Shema regionalne turističke mreže

REGIJA MURA EGTS


194

Shema elemenata regionalne turističke mreže koja se mora uskladiti

Vodeni turizam

Vjerski turizam Biciklistički turizam Pješački turizam

Manifestacije

Lokalni proizvodi

Informacijski punkt

Smještaj

Ugostiteljski objekt

Vjerski turizam

Kulturni turizam

Ribolovni turizam

Razvidno je da se pored mreţnih elemenata treba integrirati i velik broj točkastih sastavnica. Dio

atrakcija već postoji, no pri polaganju temelja koordiniranog turističkog razvoja valja napraviti

popis stvarne ponude, kako bi se razvojne potrebe mogle prikazati i u prostoru. Kako se to dobro

vidi i na shematskom prikazu, pri usklaĎivanju ne tebaju se navesti samo elementi konkretne

turističke ponude, nego i ostali proizvodi i usluge iz područja ruralnog razvoja, uključujući lokalne

proizvode.

Suradnja sudionika ponudbene strane nedvojbeno bi jačala prekograničnu regionalnu koheziju.

Jedinstvenost regije posjetiteljima bi se mogla iskazati kroz popuste i standardizacijske sustave koji

se primjenjuju na obje strane granice. Uvedeni popusti trebaju biti usklaĎeni s potrebama potraţne

strane. Posebna pozornost treba se posvetiti posjetiteljima iz obliţnjih regija, koji se mogu vraćati

više puta, no trebaju se izraditi i paketi popusta za posjetitelje iz udaljenijih krajeva. Gosti koji

dolaze iz udaljenihih mjesta razne regionalne atrakcije vjerojatno obilaze u sklopu kompleksnijeg

posjeta.

Slično drugim regionalnim razvojnim planovima i pri unapreĎenju turizma istaknutu vaţnost ima

ekološko ostvarenje planova. Razna inovativna, učinkovita i odrţiva rješenja mogu biti i dopunske

turističke atrakcije, odnosno podloga oblikovanja lokalne ekološke osviještenosti.

Opći cilj: ruralni razvoj na bazi krajobraznih karakteristika

REGIJA MURA EGTS


195

Strateški ciljevi: razumno detektiranje turističkih potencijala, razvoj turizma u skladu s prirodom,

ostvarenje kompleksne suradnje u području ruralnog razvoja.


uspostava veza pojedinih područja aktivnog turizma, razvoj zajedničke suprastrukture,

odreĎivanje i razvoj tematskih ruta (kultura, religija, gastronomija i aktivni turizam),

unapreĎenje atrakcija,

izrada zajedničkog kalendara priredbi (regionalna koordinacija dogaĎaja i izrada te

odrţavanje online površine),

uspostava sustava turističkog korištenja lokalnih izvora (npr. lokalnih proizvoda i

obnovljivih izvora energije),

uspostava sustava popusta na integrirane turističke usluge.

3.3.5. Zelena energetika

Prvenstveni cilj paketa kompleksnog ruralnog razvoja na bazi krajobraznih karakteristika je

predlaganje mjera koje bi na području EGTS-a Regija Mura doprinijele razvoju i povećanju

ţivotnog standarda. Slično prvoj aktivnosti paketa i ova mjera moţe se načelno smatrati

samostalnom, ali i horizontalnim razvojnim programom. Općim ciljem mogu se smatrati rješenja

koja resurse koriste na učinkovit način, te se u narednom razdoblju preferira što šire korištenje

obnovljivih izvora energije.

U cilju pripreme što proširenijeg korištenja obnovljivih izvora energije potrebno je osnivanje

energetske agencije na razini EGTS-a. Prvenstvena zadaća energetske agencije trebala bi biti

stručno upravljanje. Agencija bi trebala poticati prekograničnu suradnju i kooperaciju raznih

gospodarskih sektora, doprinoseći razvoju zelenog gospodarstva. Za to nisu potrebni samo

detektiranje i predstavljanje regionalnih energetskih potencijala, već i energetski planovi

regionalnih razmjera, koji se mogu pretvoriti u regionalne sinergične sustave. Usto bi mogla

obavljati i zadatke savjetovanja, upravljanja, te asistencije kroz sredstva i edukaciju.

Na temelju kohezijske analize preliminarno se moţe ustvrditi, kako bi se u regiji trebalo preferirati

ekološko osviješteno korištenje sljedećih obnovljivih izvora energije:

voda,

biomasa,

REGIJA MURA EGTS


196

termalni izvori.

Jedan od prvih zadataka energetske agencije bio bi izrada energetske strategije EGTS-a, koja bi sa

znanstvenom preciznošću istraţila prekogranične energetske potencijale, barem u vezi gore

navedenih izvora. Analiza treba obuhvatiti najvaţnije potrošače (npr. javne ustanove, industrijske i

poljoprivredne pogone i turističke kapacitete), odnosno mogućnosti korištenja od strane

stanovništva. Sukladno rezultatima analize na razini strategije moţe se odrediti odrţivi sustav

korištenja energije, te način i omjer upotrebe pojedinih obnovljivih izvora.

Usluţna naselja takoĎer bi bila u nadleţnosti agencije, koja bi se bavila informiranjem sudionika o

mogućnostima suradnje u području zelene energetike, uključujući i prekograničnu dimenziju.

Obnovljivi izvori energije posjeduju goleme potencijale u području javne infrastrukture naselja i

poljoprivrede. Poljoprivrednici mogu biti istodobno korisnici (npr. geotermalne energije za grijanje

staklenika) obnovljivih izvora energije i proizvoĎači energenata (dobavljači biomase).

Na području EGTS-a postoje konkretne zamisli u vezi tradicionalnog korištenja vodene energije.

Ranije je na rijeci Muri postojalo oko sto plovećih mlinova, koji su koristili riječnu obnovljivu

energiju. U narednom razdoblju trebale bi se istraţiti mogućnosti oţivljavanja ovog tradicionalnog

načina korištenja energije, pomoću moderne tehnologije. Pri razmatranju svakako se trebaju

obuhvatiti uvjeti kompleksnog korištenja plivajućih mlinova. Nakon toga, u istom razdoblju, moţe

započeti i proces projektiranja i izvoĎenja barem jednog uzornog mlina.

Opći cilj: ruralni na razvoj na bazi krajobraznih karakteristika

Strateški ciljevi: odrţiva proizvodnja energije u skladu s prirodom


osnivanje energetske agencije EGTS-a,

istraţivanje prekograničnih energetskih potencijala, izrada strategije korištenja obnovljivih

izvora energije na razini EGTS-a, s posebnim izborom na sljedeće: vodena energija,

biomasa, termalna energija,

poticanje i promicanje korištenja obnovljivih energija meĎu stanovništvom,

izrada koncepta kompleksnog korištenja plivajućih mlinova, izvoĎenje uzornih mlinova,

projektiranje i izvoĎenje sustava za korištenje biomase,

izvoĎenje uzornog gospodarstva koje koristi geotermalnu energiju.

REGIJA MURA EGTS


197

4. Mapiranje izvora financiranja

U ovom poglavlju mjere, aktivnosti i projektne sastavnice integrirane strategije prostornog razvoja

EGTS-a Regija Mura povezuju se s raspoloţivim europskim i meĎunarodnim izvorima financiranja.

Izvori se dodjeljuju na najniţoj razini, to jest projektnim sastavnicama. Treći i četvrti stupac tablice

sadrţe nazive relevantnih programa i pripadajuće prioritete, koji se detaljno navode u nastavku.

Valja naglasiti, kako projektne sastavnice same po sebi ne mogu ispunjavati projekte sadrţajem:

najidealnije rješenje je fleksibilno povezivanje elemenata u grupe, sukladno objavi natječaja. Na taj

način vlasniku projekta ţeli se omogućiti prilagoĎavanje srednjoročno promjenjivim sustavima

financiranja, te eventualnim promjenama razvojnih potreba.

REGIJA MURA EGTS


198

4.1. Program prekogranične suradnje MaĎarska-Hrvatska INTERREG V-A

Najpovoljniji program financiranja Integrirane strategije prostornog razvoja EGTS-a Regija Mura

predstavlja program za europsku terirorijalnu suradnju16

, namijenjen za razvoj hrvatsko-maĎarskog

graničnog područja. Mjere navedene u Strategiji usko se vezuju uz sustav ciljeva razvojnog

programa:

Prioritet 1: Razvoj gospodarstva – jačanje konkurentnosti sektora malog i srednjeg

poduzetništva

1.1. Poticanje poslovne suradnje koja povećava dodanu vrijednost izmeĎu malih i srednjih

gospodarskih subjekata na obje strane granice:

Mogu se financirati sljedeće aktivnosti:

izrada okvira potrebnog za financiranje i provedbu prekograničnih razvojnih projekata,

uspostava (otvorenog) natječajnog sustava i sustava upravljanja za neposredno podupiranje

malog i srednjeg poduzetništva,

podrška malom i srednjem poduzetništvu, kreiranje projekata, razvoj i realizacija: aktivna

promidţba prekograničnih programa, odrţavanje informativnih i posredničkih priredbi,

pomoć pri sastavljanju projektne dokumentacije i pronalaţenju partnera, te

administrativnom i financijskom upravljanju projektima,

nadzor i kontrola prekograničnih projekata,

razvoj zajedničkih proizvoda, tehnologija i usluga, uz sudjelovanje malih i srednjih

poduzetnika s obje strane granice,

potpora uključivanju gospodarskih subjekata u lance opskrbe,

podrška marketinškim aktivnostima malih i srednjih poduzetnika graničnog područja,

podrška unapreĎenju ljudskih kapaciteta malih i srednjih poduzetnika graničnog područja:

poticanje usvajanja specijalnih marketinških i sposobnosti i kompetencija u cilju povećanja

dodane vrijednosti,

poticanje stvaranje i unapreĎenja prekograničnih klastera.

16

http://www.huhr-cbc.com/ - posljednje preuzimanje: 31. ožujka 2016.

http://www.huhr-cbc.com/

REGIJA MURA EGTS


199

Prioritet 2: Odrţivo korištenje prirodne i kulturne baštine

2.1. Turističko i poslovno korištenje regionalne prirodne i kulturne baštine


očuvanje i obnova prirodne te kulturne baštine, investicije u cilju rečenog, sukladno

načelima odrţivog turizma,

unapreĎenje infrastrukture za prezentaciju prirodne i kulturne baštine, investicije manjih

razmjera,

koordinirano ulaganje u elemente prekogranične mreţe atrakcija u cilju produţetka trajanja

turističkih boravaka,

zajednička i usklaĎena promidţba postojećih ili novonastalih turističkih atrakcija (prinosi

takvih aktivnosti mogu biti zajednički informacijski i rezervacijski sustavi te promidţbene

kampanje),

manje investicije u cilju poboljšanja pristupačnosti prirodne i kulturne baštine,

zajedničke akcije u cilju promicanja ekološki osviještenog ponašanja meĎu posjetiteljima i

lokalnim davateljima turističkih usluga (uključujući tečaje, seminare i ostale priredbe za

upoznavanje prakse),

promicanje ekoloških oblika turizma: izrada sustava vrednovanja/kvalifikacije, uvoĎenje

sustava i realizacija prema načelima odrţivosti, implementacija odrţivih sustava upravljanja

posjetiteljima na najpopularnijim destinacijama,

unapreĎenja novih turističkih proizvoda i priredbi u cilju skretanja pozornosti na kulturne i

prirodne vrijednosti, te poticanja pozitivnog pristupa,

izrada zajedničkog plana/opsega sredstava zajedničkog sustava upravljanja posjetiteljima te

njegova prilagodba: sustav unapreĎuje poznatost destinacije, smanjuje štetu na ugroţenim

područjima ili u kvaliteti ţivota lokalnog stanovništva, privlačeći i dijeleći posjetitelje meĎu

atrakcijama te, potičući posjete u manje udarnim terminima.

Podrţane turističke razvojne aktivnosti trebaju se prilagoditi Priručniku turističkih projekata

Programa HU-HR za razdoblje 2007.-2013.

Biciklistički turizam:

izgradnja ruta koje nedostaju u meĎunarodnoj (EuroVelo 6 i 13) i domaćoj mreţi, stvaranje

pretpostavki prekograničnog povezivanja postojećih turističkih atrakcija,

REGIJA MURA EGTS


200

modernizacija objekata u cilju stvaranje suvremenih biciklističko-turističkih usluga,

promicanje suradnje raznih usluţnih područja, uspostava lokalnog vrijednosnog lanca

integracijom regionalnih usluga,

gradnja autentičnog, privlačnog i pozitivnog biciklističkog imidţa,

unapreĎenja proizvoda i prodajnih kapaciteta u cilju povećanja prihoda od turizma.

Podrška ostalim oblicima aktivnog turizma, poput vodenog, izletničkog i konjičkog turizma:

unapreĎenje infrastrukture u skladu s načelima odrţivosti,

oblikovanje i unapreĎenje „zelenog“ imidţa destinacije.

Poticanje svih oblika turizma koji počivaju na prirodnim i kulturnim vrijednostima, poput

opservacije ptica i ţivotinja, kulture, vina i gastronomije te promicanja sakralnog turizma:

unapreĎenje i modernizacija infrastrukture za prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti,

razvoj lokalnih proizvoda, rukotvorina i usluga na temelju kulturne baštine,

unapreĎenje i razvoj dvojezičnih sadrţaja pomoću suvremene informacijske tehnologije,

gradnja vjerodostojnog imidţa nedirnute i jedinstvene prirodne i kulturne destinacije.

2.2. Vraćanje ekološke raznolikosti u graničnoj regiji


izrada akcijskih planova ili planova za gospodarenje pograničnim područjima Natura 2000

ili drugim zaštićenim i vrijednim područjima,

planiranje i izvoĎenje sustava zajediničkog istraţivanja, prikupljanja podataka i monitoringa

u cilju opstanka biološke raznolikosti, zaštite vode i tla, te odrţivog krištenja

poljoprivrednog zemljišta,

manje infrastrukturne investicije u cilju zaštite prirodnih i bliskih staništa, ekosustava i

krajobraza („zelena infrastruktura“), uključujući zelene koridore, stvaranja i proširenja

višenamjenskih vodenih staništa, te druge integrirane aktivnosti za gospodarenje vodama,

podrška zajedničkom sudjelovanju u planiranju zaštite prirode i monitoringu: edukacija,

obrazovanje i skretanje pozornosti javnosti,

podrška razmjene iskustava i transfera znanja meĎu pograničnim ustanovama za zaštitu

prirode: unapreĎenje kapaciteta, razmjena najbolje prakse tijela za vode i zaštitu prirode,

razmjena osoblja, istraţivanje i edukacija,

prilagoĎena kontrola i praćenje invazivnih vrsta.

REGIJA MURA EGTS


201

Prioritet 3: Suradnja: proširenja institucionalnih kapaciteta i učinkovita drţavna uprava

3.1. Proširenje broja društvenih sudionika i ustanova koje sudjeluju u prekograničnoj suradnji


odrţavanje sastanaka i seminara, poticanje razmjene znanja i iskustava u cilju detektiranja

zajedničkih razvojnih interesa, ideja i struktura,

unapreĎenje rješavanja detektiranih problema, poput društvene inkluzije i povećanja

zaposlenosti marginaliziranih društvenih skupina, zajednički nastup,

zajednički razvoj osnovnih usluga (npr. zdravstvene i socijalne usluge) pomoću

informacijsko-komunikacijske tehnologije,

podrška zajedničke pripreme i prijave projekata lokalnih samouprava, energetskih agencija i

neprofitnih organizacija, odnosno provedbe promidţbenih aktivnosti,

usklaĎenje ponudbene i potraţne strane trţišta rada: sklapanje pakta o zapošljavanju na

razini mini-regija, prikupljanje i razmjena podataka o trţištu rada,

unapreĎenje zajedničkih informacijskih usluga za potrebe prekoraničnih poslodavaca i

potencijalnih zaposlenika,

izrada zajedničke baze podataka u cilju zadovoljavanja prekogranične ponude i potraţnje na

trţištu rada,

uspostava vertikalnih, sloţenih partnerskih odnosa u cilju razvoja integriranih područnih

rješenja zapošljavanja

zajednički razvoj javnog prijevoza, npr. usklaĎivanje voznih redova, unapreĎenje usluga i

kapaciteta na obje strane granice,

unapreĎenje ljudskih sposobnosti vještina (uključujući poznavanje stranih jezika), koje

omogućuju jačanje prekograničnih institucionalnih veza.

REGIJA MURA EGTS


202

Prioritet 4: Obrazovanje – ulaganje u obrazovanje i edukaciju, uključujući stručnu edukaciju

i cjeloţivotno učenje

4.1. Jačanje uloge obrazovnih ustanova kao intelektualnih centara i specifičnih, lokalnih baza

znanja


izrada zajedničkih nastavnih programa/seminara, te njihovo uvoĎenje u regionalnim visokim

učilištima,

implementacija i razmjena dobre obrazovne prakse izmeĎu kultura,

izrada obrazovnih materijala i njihova distribucija u cilju što boljeg upoznavanja regionalne

kulture,

nabava sredstava isključivo kao pomoćna aktivnost, ukoliko na drugi način nije moguća

kvalitetna provedba planiranih zajedničkih mjera,

manja modernizacija obrazovnih prostorija – isključivo kao pomoćna aktivnost, ukoliko na

drugi način nije moguća kvalitetna provedba planiranih zajedničkih mjera,

izrada i uvoĎenje zajedničkih stimulativnih sustava (pripravnički programi, zapošljavanje

učenika), kako bi učenici mogli steći iskustvo na obje strane granice,

izrada i uvoĎenje zajedničkih programa dualnog obrazovanja,

školske mreţe u cilju razmjene znanja i najbolje prakse, poticanje bratimljenja obrazovnih

ustanova,

uspostava i rad mentorskog sustava, omogućavanje sudjelovanja članova marginaliziranih

skupina u obrazovnim i edukacijskim programima,

uspostava i rad mentorskog sustava, koji omogućuje prilagoĎenu izobrazbu nastavnika i

učitelja koji rade u školama koje djeluju u nerazvijenim regijama,

odrţavanje specijalnih informativnih priredbi u cilju poticanja projektnih aplikacija škola s

visokom stopom učenika romske nacionalnosti.

Minimalni uvjet u slučaju programa prekogranične suradnje je sudjelovanje barem dva partnera s

obje strane granice. Partneri mogu biti javne ustanove ili privatne organizacije s javnim zadacima,

EGTS-i (Europska grupiranja za teritorijalnu suradnju – u slučaju EGTS-a vodeći partner više nije

organizacija s druge strane granice, već EGTS sam po sebi predstavlja obostrano partnerstvo),

nevladine organizacije (NGO), razvojne agencije, lokalne samouprave, sveučilišta i fakulteti, visoka

REGIJA MURA EGTS


203

učilišta, komore, vjerske zajedinice, znanstveni zavodi, te u vezi 1. osi prioriteta mali i srednji

poduzetnici.

Prvi poziv na natječaj objavljen je 29. veljače 2016.: u okviru programa prve tri osi prioriteta dobile

su potporu vrijednu oko 26,5 milijuna eura.

18. táblázat: A HU-HR Program első pályázati kiírásának forrásallokációja17

Tablica br. 18.: Alokacijska sredstva prvog raspisanog natječaja HU-HR Programa18

Specifični cilj Sastavnica Okvir EU potpore

(milijuna €)

Iznos dostupne

potpore (milijuna €)

2. prioritet: Odrţivo korištenje prirodne i kulturne baštine 21,328 -

2.1 Korištenje regionalne prirodne i

kulturne baštine u turističke svrhe te radi stvaranja dohotka

Biciklističke staze 5,00 0,2-2

Turističke atrakcije 3,752 0,2-1,5

Tematske staze i drugi turistički proizvodi

4,00 0,1-0,4

2.2 Uspostavljanje ekološkog diveztiteta u pograničnome prostoru

- 8,576 0,15-1,5

3. prioritet: Suradnja 2,50 -

3.1 Proširenja kruga institucionalnih

i društvenih subjekata koji su

uključeni u prekograničnu suradnju

Tematska suradnja 1,00 0,15-0,3

Međuljudska suradnja 1,50 0,05-0,2

4. prioritet: Obrazovanje 2,70 -

4.1 Jačanje uloge obrazovnih ustanova u svojstvu duhovnih centara proširujudi bazu specifičnog znanja toga lokaliteta

Suradnja u području visokoga školstva

0,90 0,1-0,3

Suradnja u području osnovnog i srednjeg školstva te obrazovanja odraslih osoba

1,80 0,1-0,25

Trajanje projekata u slučaju prioriteta 2 je 20 mjeseci, dok projekti prioriteta 3 i 4 mogu trajati 16

mjeseci. Minimalan i maksimalan iznos dostupnih europskih sredstava razlikuje se kod pojedinih

sastavnica, točni iznosi nalaze se u priloţenoj tablici. (Tablica nije vidljiva!) Intenzitet potpore

projekata je uvijek 85% (stopa financiranja europskih fondova), čemu se pridodaju nacionalna

17

http://www.huhr-cbc.com/uploads/editors/Guidelines%20for%20Applicants%20HUHR-1601(2).pdf – utolsó letöltés: 2016. március 31. 18

http://www.huhr-cbc.com/uploads/editors/Guidelines%20for%20Applicants%20HUHR-1601(2).pdf – posljednje preuzimanje : 31. ožujka 2016.

http://www.huhr-cbc.com/uploads/editors/Guidelines%20for%20Applicants%20HUHR-1601(2).pdf

http://www.huhr-cbc.com/uploads/editors/Guidelines%20for%20Applicants%20HUHR-1601(2).pdf

REGIJA MURA EGTS


204

sredstva financiranja. Omjer sufinanciranja u MaĎarskoj u slučaju javnih organizacija iznosi 15%

(nije potrebna participacija), a kod ostalih 10% (i 5% participacije). U Hrvatskoj još ne postoji

slična uredba, situacija će se vjerojatno urediti do prihvaćanja prvih projekata. Evaluacija natječaja

sastoji se od jednog kola.

Natječaji se prijavljuju na engleskom jeziku, aplikacije se primaju do 31. svibnja 2016. u 17:00 sati.

4.2. Transnacionalni programi suradnje

Transnacionalni programi suradnje (INTERREG B) podrţavaju zajednički razvoj na razini više

članica Europske unije i jedne zemlje izvan EU. Cilj je unapreĎenje suradnje i regionalnog razvoja

kroz rješavanje zajedničkih problema.

Program transnacionalne suradnje Dunav

Program transnacionalne suradnje Dunav19

podrţava suradnju 14 drţava, Austrije, Bosne i

Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, MaĎarske, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije,

Slovačke, Slovenije, Njemačke i Ukrajine. Ove posljednje dvije drţave sredstva europskog fonda

mogu koristiti samo u pojedinim regijama. Premda se program poklapa s geografskim opsegom

Dunavske strategije, financijski okviri ne sluţe neposredno provedbi iste.

Prioriteti programa saţeti su u sljedećoj tablici.

19. táblázat: A Duna Transznacionális program prioritási tengelyei és célkitűzései

Tablica br. 19: Prioritetne osi i specifični ciljevi Transnacionalne suradnje Dunav

Proračun programa (milijuna €)

Prioritetna os Specifičan cilj

72,8 Inovativna i društveno odgovorna regija Dunav

Poboljšanje okvirnih uvjeta ravnomjernoj dostupnosti znanju

Prošrenje irenje kapacitetaradi poticanja poslovne i društvene inovacije

83,2 Dunavska regija odgovorna za okoliš i kulturu

Transnacionalno vodno gospodarstvo i zaštita od poplava

Ekološko i kulturno naslijeđe te održivo korištenje resursa

Očuvanje i zaštita ekoloških riječnih tokova

19

http://www.interreg-danube.eu/ posljednje preuzimanje: 29. oužjka 2016.

http://www.interreg-danube.eu/

REGIJA MURA EGTS


205



Osiguranje pripravnosti za slučajeve zaštita od prirodnih nepogoda i upravljanje rizicima

54,6

Za tješnje povezanu i energetski osvješteniju Dunavsku regiju

Uspostavljanje sigurnih prometnih sustava bliskih prirodi te osiguravanje uravnotežene dostupnosti ruralnim i urbanim prostorima

Intenziviranje energetske sigurnosti i energetske učinkovitosti

33,8 Primjereno upravljana Dunavska regija

Proširivanje institucionalnih kapaciteta radi upravljanja glavnim društvenim izazovima

Potpora aktivnostima institucija koje participiraju u upravljanju Strategijom EU Dunavske regije


Program transnacionalne suradnje Središnja Europa20

podrţava meĎusobnu suradnju

srednjoeuropskih drţava. U programu sudjeluje devet članica Europske unije: Austrija, Češka,

Hrvatska, Poljska, MaĎarska, Njemačka, Italija, Slovačka i Slovenija. U slučaju dvije zemlje, Italije

i Njemačke obuhvaćene su tek neke regije.

Ciljevi Programa su sljedeći:

20. táblázat: A Közép-Európa Transznacionális program prioritási tengelyei és célkitűzései

Tablica br.20: Prioritetne osi i ciljevi Transnacionalne suradnje Središnja Europa



83

Suradnja u području inovacije koja ide u prilog intenziviranja konkurentnosti Središnje Europe

Proširenje održivih odnosa među subjektima uključenih u inovacije radi jačanja regionalnih inovacijskih kapaciteta Središnje Europe

Usavršavanja vještina i poduzetničkih kompetencija radi pospješivanja ekonomskih i socijalnih inovacija u regijama Središnje Europe

53

Suradnja radi dosezanja širenja strategija u vezi niskougljičnih potreba na prostoru Središnje

Iznalaženje i primjena rješenja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturi koja se koristi u javnom sektoru

20

http://www.central2020.eu/

http://www.central2020.eu/

REGIJA MURA EGTS


206



Europe Razvoj COx-niskougljičnih energetskih strateških planova i stručnih politika kojim se u prostoru mogu ublažiti efekti promjene klimatskih uvjeta

Unapređivanje kapaciteta planiranja mobilnosti u funkcionalnim urbanim zonama radi reduciranja ispuštanja CO2

107

Suradnja u području prirodnih i kulturnih resursa radi postizanja održiva rasta u prostoru Središnje Europe

Razvoj kapaciteta integriranog menadžmenta za ekologiju radi zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa i baštine.

Unapređivanje kapaciteta radi održivog korištenja kulturne baštine i prirodnih resursa.

Poboljšanje menadžmenta za ekologiju funkcionalnih urbanih regija radi njihove dostupnosti

36 Razvoj prometa u Središnjoj Europi

Poboljšanje i koordinacija projektiranja regionalnih javnih prometnih sustava radi postizanja boljeg povezivanja nacionalnih i europskih prometnih mreža

Poboljšanje koordinacije između subjekata dionika u sektoru prijevoza tereta radi jačanja multimodalnih prijevozničkih rješenja bliskih prirodi

U vezi oba programa valja istaći kako se potpora dodjeljuje prvenstveno tzv. soft aktivnostima,

poput planiranja, pripreme, razmjene iskustava, unapreĎenje kapaciteta i mreţe, dok se investicije

podrţavaju tek u manjoj mjeri (7%). U slučaju projekata posebnu vaţnost dobiva transnacionalni

karakter, i to podjednako u vezi sadrţaja i partnerstva. Projekti trebaju postići rezultate koji

doprinose razvoju regije sastavljene od više drţava, te biti korisni za većinu članica suradnje. Prema

dosadašnjim iskustvima projekte obično ostvaruju meĎunarodni konzorciji sastavljeni od 8-12

organizacija iz 6-8 različitih drţava. Ciljna skupina projekata su drţavne institucije, lokalne

samouprave, udruge lokalnih samouprava, EGTS-i te neprofitne organizacije. Prosječna vrijednost

projekata je 1-5 milijuna eura, s intenzitetom potpore od 85%, koji se takoĎer nadopunjuje

nacionalnim sredstvima. Prosječno trajanje projekta je 30-36 mjeseci.

REGIJA MURA EGTS


207

Dio energetskih aktivnosti strategije EGTS-a Regija Mura moţe se ostvariti kroz transnacionalne

programe. Za to su prvenstveno potrebni odgovarajuće partnerstvo, te izrada projekta koji nadilazi

područje EGTS-a i iziskuje značajne ljudske kapacitete.

4.3. Neposredna sredstva europskih fondova

Neposrednim europskim programima upravlja Europska komisija, što znači da pri distribuciji

raspoloţivih financijskih okvira nema nacionalnih kvota, članice mogu povući onoliko sredstava,

koliko je pozitivno ocijenjenih natječaja. Upravo stoga u Europi se vodi oštra borba za rečena

sredstva.

Program Europa za graĎane

Izvor financiranja razvojnih programa EGTS-a Regije Mura moţe biti i okvirni Program Europa za

graĎane 2014.-202021

koji ţeli postići bolje upoznavanje zajedničke povijesti i kulturne raznolikosti

Europske unije, odnosno unaprijediti pojam europskog graĎanina, te poznavanje europskih politika

i procesa odlučivanja. Provedba programa ravna se prema godišnjim prioritetima, odvajajući se na

dvije grane: (1) Europske uspomene, (2) Demokratsko djelovanje i graĎansko sudjelovanje:

poticanje demokratskih aktivnosti i graĎanske participacije na razini Europske unije.

U okviru prve grane mogu se podrţati projekti koji potiču na kulturnu raznolikost, te u širem smislu

na razmišljanje o zajedničkim vrijednostima. U tematskom smislu mogu se podrţati raznovrsni

projekti, meĎu ostalim oni, koji promiču uzajamno razumijevanje i dijalog meĎu kulturama.

Druga projektna grana podržava aktivnosti graĎanske participacije u najširem smislu, s posebnim

obzirom na aktivnosti koje se neposredno vezuju uz europske politike. Aktivnosti „gradova

prijatelja“ i „mreže gradova“ unutar grane žele stvoriti podlogu za susrete širokih masa, graĎana

gradova-prijatelja. Tema priredbi koje se održavaju u okviru projekta može obuhvatiti brojne teme

od interkulturnog učenja, preko ruralnog razvoja i društvene participacije do stvaranja podloge za

dobrovoljne aktivnosti.“

21

https://eacea.ec.europa.eu/europe-for-citizens_en - posljednje preuzimanje: 29. ožujka 2016.

https://eacea.ec.europa.eu/europe-for-citizens_en

REGIJA MURA EGTS


208

21. táblázat: Az Európa a Polgárokért 2014-2020 intézkedései

Tablica br.21: Mjere Europa za građane 2014-2020

Mjera Podržavani aplikanti

Partnerstvo

Iznos potpora (tisuda €/po

projektu)

Intenzitet potpore

Trajanje projekta

Europske uspomene

Lokalne/regionalne državne vlasti, Neprofitne organizacije, Kulturne/omladinske/obrazovne/istraživačke organizacije, udruge gradova-prijatelja

Očekivana međusektorska

suradnja 100 < 100% 18 mjeseci

Program gradovi-prijatelji

Lokalne samouprave, Povjerenstva gradova-prijatelja koji zastupaju lokalne samouprave, Neprofitne organizacije koje zastupaju lokalne samouprave

2 partnera iz 2 države

25 < 100% 21 dana

Mreže gradova

Lokalne samouprave, Povjerenstva gradova-prijatelja, Lokalna/regionalna tijela drugih razina, Udruge lokalnih samouprava, neprofitne organizacije koje zastupaju lokalne samouprave


150 < 100% 24 mjeseci

Projekti za civilno društvo

Neprofitne organizacije uključujudi organizacije civilnih društava, obrazovne,kulturne i istraživačke institucije, Lokalne/regionalne državne vlasti,


150 < 100% 18 mjeseci

REGIJA MURA EGTS


209

MeĎu drţave-korisnike programa ubrajaju se članice Europske unije i Srbija. Uvjeti financiranja su

razmjerno povoljni, s visokim intenzitetom potpore (blizu 100%), te se do omjera od 50% u svakom

slučaju mogu koristiti i predujmovi. Jednostavnija administracijska pozadina i uţa partnerstva ovaj

program čine vrlo popularnim u okviru Europske unije, te je i broj uspješnih natječaja na najvišoj

razini.

Program LIFE+

Program LIFE+ 2014.-2020.22

nasljednik je programa LIFE iz 1992. godine, koji sluţi za

sufinanciranje pograma zaštite okoliša u Europskoj uniji i u zemljama kandidatima. LIFE+ sastoji

se od dva podreĎena programa, koji raspolaţu posebnim proračunom u razdoblju od sedam godina

posjeduje proračun od 3,4 milijarde eura. PodreĎeni program LIFE za zaštitu okoliša raspolaţe

iznosom od 2592,5 milijuna, a klimatski program LIFE svotom od 864,2 milijuna eura.

Opći ciljevi okvirnog programa:

prelazak na otporno gospodarstvo koje se opire utjecajima klimatskih promjena i obiljeţeno

je niskom emisijom ugljičnog dioksida, zaštita prirode i okoliša, zaustavljanje dodatnog

ugroţavanja biološke raznolikosti i okretanje procesa,

unapreĎenje izrade i provedbe ekoloških i klimatskih politika Europske unije i povezanih

zakonskih propisa, odnosno integracija istih u druge politike EU te javnu i privatnu sferu,

kvalitetnije upravljanje klimatskom i ekološkom politikom na svim razinama, uključujući i

civilno društvo i nevladine organizacije, te intenzivnu inkluziju lokalnih sudionika,

podrška pri provedbi akcijskog programa zaštite okoliša 7.

Učinkovitost resursa posebno je obiljeţje podreĎenog programa zaštite okoliša LIFE.

Program prvenstveno omogućuje financiranje eksperimentalnih, oglednih (PILOT) projekata,

razmjene najbolje prakse, unapreĎenja kapaciteta, aktivnosti pripreme projekata, informiranja i

osvještavanja. Prva vrsta projekta mogla bi biti prikladna za izvoĎenje uzornih plovećih mlinova.

Intenzitet financiranja u slučaju tradicionalnih projekata kreće se oko 60%, dok kod rečenih

projekata unapreĎenja kapaciteta doseţe 100%.

22

http://ec.europa.eu/enviroment/life/index.htm, posljednje preuzimanje: 11. studenog 2015.

http://ec.europa.eu/enviroment/life/index.htm

REGIJA MURA EGTS


210

Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSi)

Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSi)23

nalazi se pod neposrednim upravljanjem

Europske komisije, te predstavlja alat za financiranje projekata zapošljavanja, socijalne politike i

zaposleničke mobilnosti diljem Europske unije.

EaSi objedinjuje tri programa, koja su u proračunskom razdoblju izmeĎu 2007. i 2013.

funkcionirala odvojeno, programe PROGRESS i EURES, te alat za mikorfinanciranje Progres.

PodreĎeni program PROGRESS bavi se prvenstveno zapošljavanjem, saniranjem nezaposlenosti

mladih, društvenom inkluzivnošću, suzbijanjem siromaštva te unapreĎenjem radnih uvjeta,

doprinoseći ostvarenju, unapreĎenju i neprekidnoj reviziji politika EU. Ukupni proračun dijela

programa u razdoblju 2014.-2020. iznosi 560 876 000 eura.

Druga os prioriteta programa EaSi odnosi se na društvenu poduzetničku aktivnost, te kroz dva

paketa mjera pruţa potporu mikro- i socijalnim tvrtkama.

1. Mikrokrediti i zajmovi za marginalizirane skupine i mikro tvrtke

Mikro tvrtke zapošljavaju manje od deset ljudi, s godišnjim prihodima do 2 milijuna eura.

Najčešći problem mikro tvrtki je nedostatak sredstava financiranja. Mikro krediti mogu predstavljati

rješenje tog problema (uključujući garancije koje se proširuju na osobe i mikro poduzeća).

Maksimalni iznos mikro kredita je 25000 eura.

2. Socijalna poduzeća

Socijalno poduzeće povezuje gospodarske aktivnosti s društvenim ciljevima. Glavni poslovni cilj

takvih subjekata umjesto vlasničkih ciljeva i maksimalizacije profita je postizanje društvenih

utjecaja.

Europska komisija hibridno financiranje socijalnih poduzeća podrţava vlasititim i kreditnim

sredstvima, uključivanjem drţavnih i privatnih investitora.

Os prioriteta ne podrţava neposredno EGTS ili poduzetnike, već jača spremnost kreditiranja

financijskih ustanova koje se pridruţuju projektu, i to na sljedeći način:

preuzimanje jamstava, čime umanjuje rizike i eventualne gubitke financijskih ustanova,

potporama u cilju isplate mikro kredita.

Mikro kredite mogu isplaćivati privatne ili drţavne banke, nebankarske financijske ustanove ili

neprofitni kreditori. Takve usluge u MaĎarskoj nude financijska kuća Carion, a u Hrvatskoj

Zagrebačka banka i Sberbanka.

23

http://ec.europa.eu/social/main.isp?catld=1081 – posljednje preuzimanje: 3. veljače 2016.

http://ec.europa.eu/social/main.isp?catld=1081

REGIJA MURA EGTS


211

4.4. Neeuropski instrumenti financiranja

Neeuropski instrumenti financiranja ograničeno su dostupni kroz meĎunarodne fondove, te se u

odreĎenoj mjeri takoĎer mogu upotrebljavati za razvojne aktivnosti na području EGTS-a Regija

Mura. Sukladno načelima integrirane strategije razvoja relevantnim moţemo smatrati

Srednjoeuropsku inicijativu i Europsku zakladu za mlade.

Srednjoeuropska inicijativa

Srednjoeuropska inicijativa24

je regionalni meĎudrţavni forum, koji objedinjuje 18 članica

Europske unije i drugih drţava, meĎu ostalim MaĎarsku i Hrvatsku. Cilj inicijative je unapreĎenje

europske integracije, te suradnja drţava članica EU kroz uzajamni dijalog. Na taj način asocijacija

neposredno podrţava i potiče suradnju na sljedećim područjima:

1. Na putu prema društvu znanja:

Istraţivanje i razvoj,

Cjeloţivotno učenje i edukacija,

Informacijsko društvo.

2. Prema odrţivom gospodarstvu i razvoju:

Promet, logistika i pristupačnost,

Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije,

UnapreĎenje klime, okoliša i ruralni razvoj,

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

3. Prema inkluzivnom društvu:

Suradnja kultura,

Mediji,

Civilno društvo.

Projektna potpora Srednjoeuropske inicijative odnosi se na soft aktivnosti, organizaciju priredbi,

provedbu obrazovno-edukativnih aktivnosti i strategija, te izradu koncepata i elaborata. U programu

mogu sudjelovati sve pravne i privatne osobe sa sjedištem u nekoj od članica Srednjoeuropske

inicijative. Prilikom odlučivanja prednost uţivaju partnerstva sa što više sudionika, te s članovima

izvan EU. Maksimalni iznos potpore je 15000 eura po projektu, dok mogući iznos akontacije iznosi

najviše 50%. Intenzitet potpore je nizak, iznosi svega 50%, a preostali dio trebaju snositi aplikanti.

24

http://www.cei.int/ - posljednje preuzimanje: 30. ožujka 2016.

http://www.cei.int/

REGIJA MURA EGTS


212

Europska zaklada za mlade

Europska zaklada za mlade (European Youth Foundation)25

utemeljena je od strane Vijeća Europe.

Zaklada na brojnim područjima podrţava suradnju europskih organizacija mladih. U pogledu

razvojnih aktivnosti EGTS-a Regija Mura zaklada podrţava dvije relevantne mjere, izradu godišnjih

radnih planova i pilot aktivnosti. Prva mjera podrţava izradu konkretne strategije i radnog plana,

dok se u sklopu pilot aktivnosti mogu provoditi projekti koji odgovaraju na konkretne društvene

izazove. Mogu se financirati sljedeće aktivnosti: edukacija i obrazovanje, informiranje i promidţba,

unapreĎenje proizvoda na temelju suradnje sudionika projekta (npr. kampanje, priručnici itd.).

22. táblázat: Az European Youth Foundation releváns intézkedései

tablica br. 22: Relevantne mjere European Youth Foundation

Mjera Podržavani aplikanti

Partnerstvo Iznos potpora (tisuda €/po projektu)

Godišnji plan rada neprofitne organizacije mladih

7 partnera iz 4 zemlje 50

Pilot aktivnosti - 10

Premda EGTS ne moţe samostalno aplicirati za sredstva zaklade, to mogu učiniti civilne udruge

koje djeluju u okviru Grupiranja.

Gore navedenim izvorima financiranja ţeljeli smo podcrtati, kako se struktura financiranja ne bi

smjela graditi isključivo na prekograničnom programu, već vrijedi uključiti i središnje europske,

odnosno meĎunarodne privatne fondove. Pored toga vaţnu ulogu mogu imati i nacionalni

operativni programi26

: premda ne sluţe za financiranje prekograničnih projekata, na obje se strane

granice mogu koristiti za financiranje pojedinih stupova aktivnosti. Kao tipičan primjer moţemo

navesti aktivnosti ruralnog razvoja na bazi agrara, pri čemu nije cilj stvaranje prekograničnog

uzornog poljoprivrednog gospodarstva, nego uspostava mreţe, koja pojedinačno opskbljuje

socijalne ustanove dotične regije. Pored toga, MaĎarska i Republika Hrvatska podjednako posjeduju

programe podrške mladih poljoprivrednika, koji se takoĎer mogu uklopiti u provedbu strategije.

Najvaţnije je da se raznovrsni financijski izvori integriraju u sustav koji omogućuje meĎusobno

nadopunjavanje i jačanje, u cilju ostvarenja pograničnih razvojnih ciljeva.

25

http://www.coe.int/en/web/european-youth-foundation - posljednje preuzimanje: 16. studenog 2015. 26

U ovom poglavlju ne bavimo se detaljno relacijama u smjeru nacionalnih operativnih programa, bududi da isti u RH još nisu finalizirani. Uslijed toga stanje na obje granice ne može se uskladiti. Nakon potvrde hrvatskih operativnih programa EGTS de modi nadopuniti mapu izvora financiranja.

http://www.coe.int/en/web/european-youth-foundation

REGIJA MURA EGTS


213

PRIVITAK

Poljoprivredne strukovne škole u širem okruženju EGTS-a Regije Mura

Mađarska

Kolping Srednja škola János Nagyváthy, Csurgó

Poljoprivredna strukovna škola i učenički dom Zsigmond Móricz Agrarnog strukovnog centra

Zadunavlja MP (Ministartva poljoprivrede), Kaposvár

Strukovna prehrambeno-industrijska škola i gimnazija Pál Kinizsi, Kaposvár

Gimnazija, stručna srednja škola i učenički dom Dolina Drave Kapošvarskog stučno-obrazovnog

centra, Barča

Hrvatska

Gospodarska Škola, Čakovec

kohezijski pregled i strategija - mura...

Documents