Stari zavjet

Judaizam, Protestantizam,

Katoličanstvo, Pravoslavlje

Knjiga PostankaKnjiga Izlaska

Levitski zakonik

Knjiga Brojeva

Ponovljeni zakon

Jošua

Knjiga o Sucima

Ruta

Prva knjiga o Samuelu

Druga knjiga o Samuelu

Prva knjiga o Kraljevima

Druga knjiga o Kraljevima

Prva knjiga Ljetopisa

Druga knjiga Ljetopisa

Ezra

Nehemija

Estera

Job

Psalmi

Mudre izreke

Propovjednik (Kohelet)

Pjesma nad pjesmama

Izaija

Jeremija

Tužaljke

Ezekiel

Daniel

Hošea

Joel

Amos

Obadija

Jona

Mihej

Nahum

Habakuk

Sefanija

Hagaj

Zaharija

Malahija

Deuterokanonske knjige

Tobija

Judita

Prva knjiga o Makabejcima

Druga knjiga o Makabejcima

Knjiga Mudrosti

Knjiga Sirahova

Baruh

Pismo Jeremije proroka

Pravoslavlje

Ezra

Treća knjiga o Makabejcima

Ode

Psalm 151

Istočno i rusko

Knjiga PostankaIzvor: Wikipedija

Knjiga Postanka (heb. בראׁשית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga

Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore. Kratica za ovu knjigu: Post.

Sadržaj

1 Naziv

2 Struktura

3 Književni sastav

4 Sadržaj Knjige Postanka

5 Vanjske poveznice

5.1 Ostali projekti

Naziv

Hrvatski naziv »Postanak« prevodi grčki i latinski Genesis, a označuje da se u

ovoj knjizi govori o postanku svijeta i čovjeka, te o prapovijesti izraelskog naroda.

Hebrejski naziv Berešit znači »u početku«, a to je prva riječ hebrejskoga teksta

ove knjige.

Struktura

Knjiga Postanka bitno se dijeli u dva dijela različitog opsega.

Prvi dio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u povijest spasenja o kojoj će govoriti

čitava Biblija. Govori o stvaranju svemira i čovjeka, o prvom grijehu i njegovim

posljedicama, te o sve većoj pokvarenosti koja se širila među ljudima.

Drugi dio (Post 12-50) počinje s Abrahamom, praocem izabranog naroda, te

nastavlja poviješću praotaca, Izaka i Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika

dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izvještajem mudrosnih značajki o

Josipu, sinu Jakovljevu.

Književni sastav

Podrobniji članak o temi: Teorija o četiri dokumenta

Danas se znanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno

više različitih tradicija. Potkraj 19. st., pod utjecajem Grafa i J. Wellhausena,

razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vrijeme i na

različitim mjestima.

Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. Jahvistički dokument (kratko samo

J) koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve (hebr. JHVH), a יהוה

način njegova opisivanja je antropomorfan. Tome dokumentu pripada,

primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji,

nastao u 9. st. pr. Kr. u Judi.

Knjiga Postanka - Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga_Postanka

1 od 2 9.8.2015. 1:24

Drugi je Elohistički dokument (skraćeno E) koji Boga označuje imenicom Elohim (hebr. a nastao bi ,(ֱא�ִהים

negdje nakon Jahvističkog, ali u Izraelu, da bi, nakon pada Sjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom

dokumentu i s njime stopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izvještaji o stvaranju svijeta i čovjeka, te počinje

s Abrahamom.

Treći je Deuteronomistički dokument (skraćeno D) nastao u Jeruzalemu u doba kralja Jošije, no u Knjizi

Postanka teško ga je individuirati.

Četvrti, i najmlađi, je Svećenički dokument (skraćeno P), nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a

njemu pripada, na primjer, prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje svijeta raspoređeno na sedam dana.

Po teoriji bi dokumenti bili ujedinjeni oko 500. – 440. pr. Kr.

Ipak, ovakva precizna podjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele modificirati,

tako i one koji je žele sasvim odbaciti.

Sadržaj Knjige Postanka

Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovječanstva. U njima ne treba tražiti povijesne

izvještaje, već izričaj vjere njezinih pisaca. Pritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su

postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput egipatske i babilonske. Glavna je poruka te knjige da je

čitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegova djela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi

dio knjige nastoji objasniti i porijeklo zla, patnje i smrti, te dati odgovore na ta vječna čovjekova pitanja.

U drugom dijelu knjige (Post 12-50) povijest praotaca prikazana je kao obiteljska povijest, te skuplja različite tradicije

o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Riječ je o pučkoj povijesti koja se zaustavlja na događajima iz osobnog života i

slikovitim prikazima, te se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opću povijest. Možemo ovdje govoriti jedino o religijskoj

povijesti, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji djeluje i potiče. Poruka ovog dijela sastoji

se u sljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je

Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao Kanaan).

Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Postanak

Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Postanak (Šarić)

Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Stvaranje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Knjiga_Postanka&oldid=4343083"

Kategorije: Stari zavjet Hebrejska Biblija

Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 02:57, 7. srpnja 2014.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se

mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje.

Knjiga Postanka - Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga_Postanka

2 od 2 9.8.2015. 1:24